stigmatizacija osoba s duŠevnim smetnjama - … miletic sokolic.pdf · pojavi. dakle, čovjek je...

L. MILETIĆ, F. SOKOLIĆ, Stigmatizacija osoba s duševnim smetnjama...Zb. Prav. fak. Sveuč. Rij. (1991) v. 38, br. 3, 1163-1186 (2017) 1163

STIGMATIZACIJA OSOBA S DUŠEVNIM SMETNJAMA - ISTRAŽIVANJE STAJALIŠTA STUDENATA PRAVNOG

FAKULTETA U RIJECI1

Luka Miletić* UDK: 364.65-056.34Filip Sokolić** Ur.: 18. rujna 2017. Pr.: 5. listopada 2017. Izvorni znanstveni rad

Sažetak

U radu se istražuju stavovi studenata Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, kojima kroz 77 pitanja utvrđuje stupanj stigmatizacije prema različitim stigmatiziranim skupinama društva (bivšim narkomanima, bivšim alkoholičarima, bivšim zatvorenicima i osobama s duševnim smetnjama). Istražuju se rezultati dobiveni dvama anonimnim anketama. Prva anketa obuhvaća a priori stavove studenata prema stigmatiziranim skupinama društva, a druga koja je provedena nakon svojevrsnoga socijalnog eksperimenta, odnosno stjecanja elementarnog znanja o tradicionalno stigmatiziranim skupinama društva u okviru kolegija Forenzička psihopatologija. Ankete su provedene radi utvrđivanja promjena u stavovima ispitanika spram stigmatiziranih skupina društva. Relevantni uzorak obuhvaća 114 studenata, koji su sudjelovali i u prvoj i drugoj anketi tijekom kolegija. Anketa se kontinuirano provodila od akademske godine 2007./2008. zaključno s akademskom godinom 2015./2016. Pitanja su usmjerena prema različitim životnim okolnostima, odnosno situacijama u kojima se ispitanici najčešće susreću sa stigmatiziranim kategorijama društva od objektivnih interaktivnih situacija preko profesionalne povezanosti do emocionalnih veza. Najveći stupanj stigmatiziranosti ispitanici su pokazali prema osobama s duševnim smetnjama, bivšim zatvorenicima i narkomanima. Razvidna je i velika liberalizacija stavova prema spomenutim kategorijama analizom odgovora dobivenih u drugoj anketi. Zbog toga je vidljiva potreba za razbijanjem predrasuda u što većoj mjeri, radi senzibilizacije odnosa prema tradicionalno stigmatiziranim kategorijama društva, ponajprije zbog podizanja razine tolerancije, a time i prihvaćanja „drukčijih“ u društvu.

* Luka Miletić, student Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, demonstrator na Katedri zakazneno pravo; [email protected]

** Filip Sokolić, student Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, demonstrator na Katedri zakaznenopravo;[email protected]

1 Ovaj rad nastao je na poziv prof. dr. sc. Velinke Grozdanić, voditeljice projekta Hrvatske zakladezaznanostIP-11-2013-2287„LegalStatusandRealPositionofPeoplewithMentalDifficulties–InterdisciplinaryApproachandEuropeanPerspectives‟

L. MILETIĆ, F. SOKOLIĆ, Stigmatizacija osoba s duševnim smetnjama...Zb. Prav. fak. Sveuč. Rij. (1991) v. 38, br. 3, 1163-1186 (2017)1164

Ključne riječi: stigmatizacija, devijantnost, osobe s duševnim smetnjama, istraživanje studentskih stavova.

1. UVOD

Čovjekjeoduvijekpripadaozajednicisdrugimljudima,zbogpreživljavanja,akogovorimoosamimpočetcimaljudskepovijestiivremenuprimitivizmailizbogdruštvenogiemocionalnograzvojaukasnijojpovijesti.Kaopojedinac,diojezajednicečijisučlanovipovezaniistimilisličniminteresima,bilodaseradiorasi,nacionalnojpripadnosti,državljanstvu,političkomopredjeljenjuisl.Timeseističekomponentačovjekakaodruštvenogabića.Utakvojzajednici,svakipojedinacsličnijijeostalimčlanovima,međutim,nikadanijejednak.

Utojsusličnostividljivaodstupanjaoduobičajenogaionogaštojeprotivnoopćeprihvaćenimnormamadruštva.Timeseističekomponentačovjekakaorazumnogbićajerjepodložanuočavanjupojavausvijetuidonošenjuodređenihmišljenjaoodređenojpojavi.Dakle,čovjekjekaomisaonobićesposobankritičkipromatratisvijetokosebeirazvijatistavoveookolinikojagaokružuje.Sdrugestrane,čovjeknerijetkorazvijamišljenjaunaprijediprijeupoznavanjasasvimokolnostimasituacijetimeimišljenjakojasuusuprotnostisastvarnošću.Takosemogurazvitipredrasudeidiskriminacija.„Ipredrasudeidiskriminacijačestopočivajunastereotipimaopojedinimskupinamaljudi. Stereotipi su previše pojednostavljena ili neistinita uopćavanja o nekimdruštvenim skupinama.“2 Ono se osobito ističe kod ponašanja koja negativno idevijantno odstupaju od onoga što je prihvaćeno u zajednici.Metaforički rečeno,lijepljenjem„etikete“3takvisepojedinciizdvajajuistigmatiziraju,tj.označavajukaoizvrnutost i nepravilnost. „Stigma je svakakarakteristikakojaodvajapojedinca iliskupinuodvećinepopulacije,aposljedicajedasepremaskupiniilipojedincudrugiodnoseneprijateljskiilisumnjičavo“.4Povijesnojegrčkogpodrijetla,apredstavljalajeznaknatijelukojijesimboliziraosramotu,ropstvoisl.

Posljedica stigmatizacije vidljiva je u negativnom odnosu društva premapojedincu,npr.javljajuseproblemiprizapošljavanju,osnivanjuobitelji,uspostavljanjuromantičnihvezaisl.„Okolinajeupercepcijionestigmekojajepodložnakontroli,sklonastigmatiziraneosobesažalijevati,asdrugestrane,osobečijustigmusmatrapodložnom kontroli, spremna osuditi i otvorenije odbacivati.“5 Svaka osuda iliodbacivanje utječe na sliku pojedinca o sebi. Stoga, posljedice stigmatizacije netreba sagledavati samo s vanjskog stajališta tj. sa stajališta društvene osude, već is unutarnjega, promatrajući emotivna, socijalna, radna, vjerska i druga obilježjastigmatiziraneosobe.Kakoriječstigmaoznačavabiljeg,znak,etiketukojomjenekaosobaoznačena, tako“moždanajjačaposljedica stigmatizacijeproizlazi iznjezine

2 Haralambos,M., Holborn,M., Sociologija: teme i perspektive, Goldenmarketing, Zagreb,2002.,str.237.

3 Vidioteorijietiketiranja:Giddens,A.,Sociologija,4.engleskoizd.,NakladnizavodGlobus,Zagreb,2007.,str.109.-112.

4 Ibid.,str.160.5 Majdak,M.,Kamenov,Ž.,Stigmatiziranostislikaosebimaloljetnihpočiniteljakaznenihdjela,

Kriminologijaisocijalnaintegracija,vol.17,br.1,2009.,str.42.


trajnosti.“6 Stoga se kao ključni dio cjelokupne problematike stigmatizacije javljapitanje kako otkloniti takav trag kojim je određena neka osoba. No samo pitanjekakodatimedruštvoponovnoprihvatipojedincausvojkrug,većipitanjekakodapojedinacnestigmatizirasamogasebeiosebinestvaranegativnuslikuštobimutrebalopomoćiuponovnojafirmacijiudruštvu.

Kao kategorije osoba koje su stigmatizirane mogu se navesti počiniteljikaznenih djela, narkomani, alkoholičari i slične osobe. U ovom radu bavimo seproblematikomstigmatizacijeosobasduševnimsmetnjama.Tkojeosobasduševnimsmetnjama?PremahrvatskomZakonuozaštitiosobasduševnimsmetnjama7,članka3.točka3.određujedajeduševnasmetnjaporemećajpremavažećimmeđunarodnopriznatim klasifikacijama mentalnih poremećaja. „Dvije su najznačajnije takveklasifikacije:jednauizdanjuSvjetskezdravstveneorganizacije,MKB(Klasifikacijamentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja) i druga, DSM (Dijagnostički istatističkipriručnikzamentalneporemećaje)čijijeizdavačAmeričkopsihijatrijskoudruženje.“8Proučavanječovjeka, tj. samogasebenajzahtjevniji jezadatak, a samulazakunečijupsihuznačiotkrivanjenečeganepoznatogaijošnedovoljnodosadaotkrivenoga. Osobe s duševnim smetnjama predstavljaju kategoriju osoba kojeodstupajuoddruštvenenormalnostikojumožemosvaki za sebe različito tumačiti.Stogaje„unajboljemslučajuriječovladajućojnormalnosti,odnosnoouklapanjuusustavnormiivrijednostidruštvenezajednice.“9Dakle,riječjeoodstupanjuodonihpravilakojaprihvaćavećina ljudiunekojzajednicina temeljučegaseprocjenjujenečijeduševnostanje,a„uprocjeniipostavljanjudijagnoze–štojenormalno,aštoporemećeno.Osimštojepotrebnoprepoznatiporemećajpojedinepsihičkefunkcije,upsihijatrijskojstrucipotrebnojeosobupromatratiuširemkontekstuštouključujenjezinosocijalnookruženje,životnudob,ulogukaobračnogpartnera,djelatnikanaposlu,roditeljaisl.“10Izsveganavedenogaproizlazidaduševnabolest,kaoisvakadrugabolestmožeutjecatinabrojneaspektedruštvenogaživota.Razloziproučavanjastigmatiziranihskupinajestutrajnostistigmekaoodređene„ljage“kojaseteškoskidasnečije„odjeće“kaoosobnosti.Timviše,stigmamožeostavitivelikeposljediceudaljnjemdruštvenomživotuosobesduševnimsmetnjama.

Imajući u vidu visoki stupanj prisutnosti stigmatizacije prema različitimskupinama „drukčijih“ u društvu, a radi znanstvenog istraživanja provedena jeanonimna anketa koja obuhvaća upravo one najstigmatiziranije kategorije društva.Ciljjeistražitistavovestudenatao„stigmatiziranim“osobama,uključujućirazličitesfereživota,odoneprofesionalnedooneizrazitoosobne,emocionalne.

6 Grozdanić,V.,Karlavaris-Bremer,U.,Stigmatizacijaosobadevijantnogponašanja:istraživanjestavovastudenata,ZbornikPravnogfakultetaSveučilištauRijeci,vol.24,br.2,2003,str.754.

7 Zakonozaštitiosobasduševnimsmetnjama,Narodnenovine,br.76/11.8 Grozdanić,V.(ur.),KomentarZakonaozaštitiosobasduševnimsmetnjama:sprovedbenim

propisima,primjerimasudskihodluka,međunarodnimdokumentimaipresudamaEuropskogsudazaljudskaprava,Rijeka,PravnifakultetSveučilišta,2015.,str.27.

9 Grozdanić,V.,Karlavaris-Bremer,U.,op.cit.,str.754.10 Kozarić-Kovačić,D.,Grubišić-Ilić,M.,Grozdanić,V.,Forenzičkapsihijatrija:2.izmijenjenoi

dopunjenoizd.,Medicinskanaklada,Zagreb,2005.,str.57.


1.2. Koncept istraživanja

Anketa obuhvaća ukupno 77 pitanja, provođena je sustavno u kontinuitetu,od akademske godine 2007./2008. do 2015./2016. te uključuje populaciju od 114ispitanika.Uakademskojgodini2007./2008.sudjelovaloje20ispitanika,2008./2009.20 ispitanika, 2009./2010. 15 ispitanika, 2010./2011. osam ispitanika, 2011./2012.sedamispitanika,2012./2013.12ispitanika,2013./2014.desetispitanika,2014./2015.12ispitanikate2015./2016.desetispitanika.

Sciljemsvrsishodnosti, u radu se iskazujekvantitativniodnos stigmatizacijepremaduševnooboljelimosobamateostalimuobičajenostigmatiziranimkategorijamadruštva.Sobziromnatodastigmaproizlaziizdruštvenepercepcijetejeubitistavdruštva impliciranogu svijestvećinepripadnikadruštvenezajednice,kaocilj radapostavljaseiutvrđenjepromjenaustavovimapremaduševnimbolesnicima,nakonšto je relevantna skupina ispitanika polazila kolegij Forenzičke psihopatologije. Kolegijjeuključivaostjecanjeosnovnogznanjaizpodručjasamepsihijatrije,sudskepsihijatrije, ali i studentima omogućio izravan uvid u način života te ostvarivanjeneposrednogakontaktasosobamasduševnimsmetnjama,uokviruposjeta/terenskenastave u psihijatrijskim ustanovama. Takva je koncepcija ujedno i svojevrstansocijalnieksperiment.Utusvrhu,ranijespomenutaanketaprovedenajeprijeinakonterenskoga rada uz potpuno jamstvo anonimnosti. Prema tomu prvom anketomdobiveni sua priori stavovi studenata, dok se u drugoj anketi uočavaju promjeneustavovimastudenataprouzročenistjecanjemtemeljnogznanjaiztogapodručja,aupravojetapromjenaustavovimaipredmetovogarada.

Stavovi studenata odnosili su se na različite životne situacije u kojima semogu susresti s najčešće stigmatiziranim skupinama društva. Pitanja sadržana uanketi prate razneodnoseudruštvu, počevši odonihprofesionalnihprekoodnosapovezanihprijateljstvom,emocionalnomvezomilipakstudija,padoodnosanastalihu objektivnim situacijama, kao što su susjedski odnosi. Prikaz grafikonima vjernoiskazuje stavove relevantne skupine ispitanika, njihov odnos prema različitimstigmatiziranimskupinamadruštva,akojučineisključivostudentikojisusudjelovaliuprvojidrugojanketi.Radijasnijegaprikazastavovaispitanika,radjepodijeljenunekolikologičko-misaonihcjelinaunutarkojihseispitujurazličitidruštveniodnosi.Osobitoseističeusporedbarazlikaustavovimaspramosobasduševnimsmetnjamanasamompočetkuovogaeksperimenta,odnosnobezelementarnogznanjaoistima,kadajeprovedenaprvatenakoncu,odnosno,nakonštosuispitanicisteklipotrebnaznanjaoosobamasduševnimsmetnjamatetimvišeostvarilineposrednikontaktsistima,nakončegajeprovedenadrugaanketa.

2. REZULTATI

2.1. Radni odnosi – zapošljavanje osobe s duševnim smetnjama

Stavovistudenataiduukoraksčinjenicomdasepredrasudespramodređenihskupina često mogu očitovati u sferi poslovnog života, posebno kada je riječ o


zapošljavanju stigmatiziranih skupina društva. To je ujedno i najveći problemdruštvene integriranosti stigmatiziranih osoba, a osobito iz razloga nemogućnostistjecanjavlastitihizvoraprihodazasvakodnevniživotiegzistenciju.Prvimpitanjemželjelisuseistražitistavovistudenataozasnivanjuradnogodnosasosobompremakojojnepostojinikakvadrugapovezanost,osimprijavenaradnomjesto,dakleuzštovećimogućistupanjobjektivnostitakvesituacije.

DasteposlodavacbistelizaposliliosobukojazadovoljavasveformalneuvjeteijedinasejavilanaVašnatječajuzsaznanjedajeriječo:

Graf1.

Graf2.


Rezultati prve ankete ukazuju da stavovi studenata pokazuju najveći stupanjneprihvaćanja u polju poslovnoga života spram bivših narkomana (53 %, 55%) te prema bivšim zatvorenicima (46 %, 52 %). Gotovo jednako visok stupanjstigmatizacijeuočavase ispramosobasduševnimsmetnjamakojesuu istojvrstiodnosazastupljenesa44%odnosno46%.Najmanjistupanjstigmatiziranostijavljasesprambivšihalkoholičara(16%,23%)odukupnogbrojaispitanikauodnosunatupojedinačnukategoriju.Priispunjavanjuprveanketestudentisuuodnosupremabivšim narkomanima, zatvorenicima te osobama s duševnim smetnjama većinomnegativnoodgovorilinapitanjeozapošljavanjutakveosobeiakojepitanjepostavljenou odnosu na osobe koje su bivši zatvorenici i narkomani, tj. osobe koje su bilehospitaliziraneuduševnojbolnici,alisadavišenisu.Uodnosunabivšealkoholičarestupanjstigmatizacijejeminimalan,tj.većinajeispitanikapotvrdnoodgovorilonanavedeno pitanje.

Studentisuudrugojanketipokazaliznačajnijuliberalizacijuustavovimaspramgotovosvihuranijojanketistigmatiziranijihkategorijadruštva.Primjerice,povoljnijipoložajspramzapošljavanjavidljivjepremabivšimnarkomanima,budućida31%odnosno43%odukupnogbroj ispitanikauulozi poslodavcanebi zaposlilo iste.Znatanpomakvidljivjeposebnoakojeriječoosobasduševnimsmetnjama.Naime,25%odnosno30%studenata,kadajeriječoduševnobolesnimosobamamuškogspola, od ukupnoga broja ispitanika ne bi zaposlili osobe s duševnim smetnjama.Evidentnojedapromjenaustavovimaispitanikaiznosi19%odnosno16%.Takvapromjenaodnosamožeseprikazatiiuobrnutojsituaciji,tj.upotvrdnomodgovorunapostavljenopitanjeuodnosunaosobesduševnimsmetnjama.Uprvojjeanketipotvrdnoodgovorilo56%,54%studenata,audrugojsetajpostotakpovećaona75%,70%studenata.Stavovistudenataobivšimzatvorenicimanisusebitnijepromijenilikaoštojetokodosobasduševnimsmetnjamaiuodnosunabivšealkoholičare.

Usporedbomrezultataprovedenihanketa,postavljasepitanje:Odaklepromjenastavauviduuključenostiuprofesionalniživotosobasduševnimsmetnjama?Možesezaključitidapočetnastigmatizacijaspramosobasduševnimsmetnjamaproizlaziponajprije izneznanja i tradicionalnodruštvenoprihvaćenihshvaćanjaspramistih.Naime,tradicionalnosuseosobesduševnimsmetnjama,aliiduševnesmetnjeshvaćalekaotrajnaonesposobljenostpacijenata.Odgovoristudenatauprvojanketiukazujunatakvuteoriju,štojeuočljivopremanegativnimodgovorimanaponuđenopitanje.Sdrugestrane,nakonštosuispitanicisteklielementarnaznanjaoduševnimsmetnjamaipacijentima,vidljivajenjihovapromjenastava.Ispitanicipočinjuprihvaćatičinjenicudaduševnasmetnjanemaprevišerazlikesdrugimkategorijamabolestiklasičnijegakaraktera.Dolazidoshvaćanjakakosuduševnesmetnjetakođersamo„vrstabolesti“koje se uz pravilno liječenje mogu u potpunosti držati pod kontrolom. Također,poimajudajesvakaduševnooboljelaosobapojedinacsodređenimsposobnostima,kojikaotakavmožebitnopridonijetifunkcioniranjunekogaposlovnogokruženja.

2.2. Radni odnosi – zapošljavanje kod osobe s duševnim smetnjama

Predrasude se uočavaju i u odnosimakoji nisu emocionalni, već svojevrstan


odnos suradnje s osobama koje se tradicionalno u društvu stigmatiziraju odnosnosmatrajudevijantnimapatakoiusituacijiradnihodnosa.Sljedećepitanjetakođerjepovezanosazasnivanjemradnogodnosa,aliusuprotnimulogama.

Bisteliprihvatiliposaokodposlodavcauzsaznanjedajeposlodavac:

Graf3.

Graf4.


Izdobivenihodgovoranaprvipogledjeriječomanjeiskazanojstigmatiziranostiuodnosunapodatkeizprijašnjegpitanja.Studentiimajupozitivanstavpremasvimnavedenim kategorijama osoba. Međutim, najviše neprihvaćanja pokazuju premabivšimzatvorenicima(42%,51%)teosobamahospitaliziranimuduševnojbolnici(39 %, 36 %). U odnosu na druge navedene kategorije, studenti imaju pozitivnestavove,osobitoobivšimalkoholičarimapačak ipremabivšimnarkomanima,štonijebioslučajuprethodnopostavljenompitanju.

Udrugojprovedenojanketistavovistudenataubitnomesenisupromijeniliteidaljepokazujuvisokstupanjprihvaćanjapremagotovosvimkategorijamanavedenihosoba,osimupogledubivšihzatvorenika(34%,41%neprihvaćanja).Visokstupanjprihvaćanjavidljiv je idaljeuodnosunaosobehospitaliziraneuduševnojbolnici,ali sada sbitnomrazlikomuodnosunaprvuanketu.Naime,neprihvaćanjeprematojskupinisadaizražava22%studenataakojeriječoosobiženskogspola,odnosno21% studenata, ako je riječomuškoj osobi.Drugim riječima, 78%,odnosno79%studenataprihvatilibiposaokodposlodavcauzsaznanjeda jeposlodavacženaodnosnomuškarackojijebiohospitaliziranuduševnojbolnicizarazlikuodprijašnjih61%/64%.

Uobje anketevidljiv jepotvrdanodgovornapitanjeoprihvaćanjuposlaodposlodavca koji je bio hospitaliziran u duševnoj bolnici, alimanja nego u odnosuna druge navedene skupine, osim u odnosu na bivše zatvorenike. Uspoređujućiovo pitanje s prethodnim kada se studenti stavljaju u ulogu poslodavca, pozitivniodgovorvišejeizraženijiuprethodnompitanju.Tosemoževidjetinaprimjerubivšihnarkomanagdjebiudrugojanketi69%,tj.57%studentakaoposlodavcizaposlilibivšunarkomanku,tj.narkomana,a78%,tj.81%studenataprihvatilibiposaokodposlodavcauzsaznanjedajeposlodavacbivšanarkomanka/narkoman.

Viši postotak pozitivnih odgovora na pitanje koje se odnosi na prihvaćanjeposlamoglibiobjasnitipotrebomzaštobržimzapošljavanjem,stjecanjemiskustvaiiskorištavanjemprilikezazapošljavanjemkojasemoždaudrugojprilicinećepružiti.Kaoposlodavaclakšejeodbitiosobuzakojusmatramodanijekompetentna,negoštobitobilousituacijitraženjaposlaiželjezaosiguranjemmaterijalneegzistencijeiizvoraprihoda.

2.3. Susjedski odnosi

Sljedećepitanjevezuje seuz situacijukojanajčešćenijeovisnaniokakvimemocionalnimpovezanostima,većoobjektivnimsituacijama.Ispitanicimajeponuđenširirasponodgovoraodkategoričkogodbijanjadokategoričkogprihvaćanja.

Bistelistanovaliuzgradi/kućigdjebiVamneposrednisusjedbilaosobakojaje:


Graf5.

Graf6.

Vidljivo je da se i dalje kao najstigmatiziranije skupine među ispitanicimapojavljuju; bivši zatvorenici s kojima susjedske odnose uopće ne bi razvilo 4 %ispitanika,a49%ihradijenebisklopilo.Sbivšimnarkomanima11%ispitanikaupotpunostibirazvilosusjedskeodnose,25%ispitanikatonebiometalo,dok39%ispitanikanebiželjela razviti susjedskeodnose.Visokastigmatizacijapokazujeseipremabivšimalkoholičarimaiosobamasduševnimsmetnjama.Takoje17%odukupnogbroja ispitanika spremno razviti susjedskeodnose, 21% ispitanika takva


situacijanebismetala,33%ispitanikaizjasnilosedaimjesvejedno.Sdrugestrane,25%ispitanikaradijenebirazvijalosusjedskeodnosesduševnooboljelima,dokihčak4%tokategoričkiodbijaučiniti.

Udrugojseanketistajalištaispitanikamijenjajuteseuočavavidnaliberalizacija.Upotpunosti se izgubilokategoričkoodbijanje,dok seza10%promijenio stavupogledu ispitanikakoji radijenebi razvili susjedskeodnose te iznosi svega15%.Možda se kod ispitanika viši prag tolerancije u pogledu susjedskih odnosa razvioupravourazbijanjustigmeduševnihbolesnikakaoopasnih,povezanosčinjenicomdasuispitanicirazviliosobnikontaktsduševnooboljelima.Također,susjedskiodnosineuključujuvisokstupanjkoherentnepovezanosti,pasečak29%ispitanikaizjašnjavakakoimnebismetalorazvijanjesusjedskihodnosasosobamasduševnimsmetnjamatese29%izjašnjavakakoimtouopćenebismetalo,zarazlikuodprijašnjih21%odnosno17%,učemujevidljivaliberalizacijaprematojkategorijiosoba.

2.4. Podstanarstvo

Stigmatizaciju se uočava i u području emocionalnih odnosa, pa čak i u područjukojejeodređenimeđustupanjpremabližimodnosima,konkretnijeuodnosustanodavac-podstanar.

BisteliprihvatilipodstanarstvoustanukojiVamposvemuodgovarauzsaznanjedajeosobakojaživiustanu(vlasnica,odnosnovlasnik):

Graf7.


Graf8.

Kao najstigmatiziranija kategorija javljaju se bivši zatvorenici (51 %, 60%). Jaka stigmatizacijauočavase ipremaosobasduševnimsmetnjamakodkojihpodstanarstvonebiprihvatilo46%ispitanika,akojeriječoženskomstanodavcu.Kadajeriječoosobimuškogspola51%osobanebiprihvatilopodstanarstvo;teuodnosupremabivšimnarkomanima(40%,48%).Kategorijaobilježenanajmanjimpostotkomstigmeuovompodručjubivšisuovisnicioalkoholu,kodkojihsamo9%akojeriječoženskojosobi,odnosno20%ispitanika,akojeriječomuškojosobi,nebiprihvatilipodstanarstvo.

U drugoj anketi također je evidentno da dolazi do smanjenja stigme premaosobama s duševnim smetnjama kada je riječ o podstanarskom odnosu. Uočenaje razlika od čak 22% kada je riječ o oba spola. Podstanarstvo bi prihvatilo 76% ispitanika,uz saznanjeda je riječo ženskojosobikoja jebilahospitaliziranauduševnoj bolnici, 71% ispitanika bi prihvatili podstanarstvo da je riječ omuškojosobi,zarazlikuodprijašnjih54%odnosno49%.

Vjerojatno je prvotna stigmatizacija posljedica društvene etike koja duševnooboljele osobe obilježava kao osobe nepredvidivog postupanja te u potpunostinepovjerljivih osoba. Više nego uočljiva promjena, također je najvjerojatnijeposljedicaneposrednogakontakta ispitanika sduševnooboljelimosobama,kojimajestavoduševnojsmetnji,kaosmetnjikojaneznačipotpunuikontinuiranuvoljnuiintelektualnuneefikasnost,postaobliži.Uodnosunabivšenarkomaneizatvorenikevidljivojeblagopopuštanjeoodnosunatukategorijuosoba,alikvantitativno,nekaoiuodnosunaosobesduševnimsmetnjama,štojevidljivoudrugojanketi,sobziromnatodasupremabivšimzatvorenicimastajalištapodijeljena.

bila hosp

italizi

rana

u duševnoj b

olnici

bio hospita

liziran

u duševnoj b

olnici


2.5. Prijateljski odnosi

Odnos spram stigmatiziranih osoba u društvu može se pratiti i u područjukompleksnijeemocionalnepovezanosti,ponajprijeprijateljskihodnosa.U tusvrhuispitanicima je postavljeno anketno pitanje sa širom gradacijom odgovora koji sekrećuoduopćenebih,padonebimismetalo.

Bistelisklopiliprijateljstvososobomkojaje:

Graf9.

Graf10.


Uovompodručjunajstigmatiziranije su ipakosobe liječenezbogovisnostiodrogamaskojima9%ispitanikauopćenebisklopiloprijateljstvo,čak35%radijenebisklopiloprijateljstvo,dokse19%ispitanikaizjasnilodaimjesvejedno.Osimosobakojesu liječenezbogovisnostiodrogama,visokanetolerantnostupodručjuprijateljskihodnosajavljaseispramosobakojesuprovelenekovrijemeuzatvoru.Čak48%ispitanikaradijenebistupaleutakveprijateljskeodnosekaoisosobamakoje subilehospitaliziraneuduševnojbolnici.Sposljednjimaprijateljskiodnosupotpunostiodbijaizgraditi4%ispitanika,dok32%radijenebi,a29%ispitanikaseizjasnilodaimjesvejedno,24%seizjasnilodaimnebismetalo,atek12%daimuopćenebismetalo.

Udrugojjeanketiponovovidljivaliberalizacijaustavu,sobziromnatodajekategoričkoodbijanjesklapanjaprijateljstvasosobamakojesubilehospitaliziraneu duševnim bolnicama smanjeno na svega 1% ispitanika, a čak 34% njih ne bismetalosklapanjetakvogprijateljstva,odnosno19%ispitanikauopćenebismetalo.Međutim,velikarazlikanijeuočljivaustavovimastudenatakojisuseizjasnilidaimjesvejednosklopitiprijateljstvo.Uprvojanketitakavstavjeimalo29%,udrugoj25%ispitanika.

Uovomjepitanjuuočljivasmanjenastigmatizacijauodnosunaosobesduševnimsmetnjama,alimanjanegouprethodnimpostavljenimpitanjima.Kaorazlogmožesenavestiprirodasamogapitanjakojauključujevećistupanjemocionalnepovezanostis takvom osobom, nego što je to kod pitanja podstanarstva ili zapošljavanja kojaipakuključujevećuobjektivnostumeđuljudskimodnosima.Povećavaseipodručjeemocionalne susretljivosti s drugim osobama i javlja se izraženija subjektivnostu odabiru kod studenata. Kao i u prošlim pitanjima otvara se mogućnost izborastudentima,aliovajjeputriječoizraženijemnaglaskunaemocionalnojpovezanostisponuđenimizborom.Stigmatizacijaipakpostoji.Rijetkodaćeseudruštvuupoznatiosobakojaćeotvorenogovoritiosvojimpsihičkimproblemima,makakooniteškibili.Idaljesetakvainformacijadržikaotabutema,tesepovjeravasamonajbližimosobamaukojesevećimapovjerenja,anasamspomenpsihičkebolestioznačujesenekaosobakao„luda“,kojutrebaizbjegavati.Stoga,nečudipostojanjestigmeuodnosunapostavljenopitanjekojajepotvrđenaovomanketom.Trebalabiserazvitisvijestdajepsihičkabolestponajprijebolestmozgakojasetrebaliječitiiokojojsetrebajavnogovoriti,bilodajeriječojavnimtribinama,svećimilimanjimbrojemljudi, pa čak i putemmasovnih medija čija uspješnost ovisi o odazivu bivšeg ilipostojećegpsihičkogbolesnika,ačijijeodaziv,pak,sdrugestraneponovnouvjetovanstrahomodstigme.

2.6. Ozbiljna ljubavna veza

Jošizraženijasubjektivnostuizborujavljaseusljedećempitanjukojeseodnosinaupuštanjestudenatauozbiljnuvezusnavedenimskupinamastigmatiziranihosoba.

BisteliseupustiliuozbiljnuvezusosobomdokojeVamjestalouzsaznanjedajeriječoosobikojaje:


Graf11.

Graf12.

Upodručjuovakveemocionalnepovezanostinajstigmatiziranijesuosobekojesubilehospitaliziraneuduševnojbolniciskojimase71%ispitanikanebiupustilouemocionalniodnos,tebivšiovisniciodrogamaskojima69%ispitanikanebirazvilotakavemocionalniodnos.Stigmatizacijanaovompodručjupremasvimispitivanimskupinama najjača je upravo jer je riječ o bliskim emocionalnim odnosima.Takovisokustigmatiziranostmožesepripisatigeneriranjuosjećaja straha,nepovjerenja,određenenesigurnostipremaistima,gubitakvjereustabilnosttakvevezeisl.

Ono što je posebno zanimljivo, promjena je u stavovima u drugoj anketi.


Utvrđenajepromjenaod18%kadajeriječoosobamakojesubilehospitaliziraneuduševnojbolnici,aliidaljepostojiprevladavajućinegativniodnosprematojskupini.Onajemogućaposljedicaprihvaćanjastavaomogućnostikontroliranjasameduševnebolesti,aliispoznajedasuiduševnebolestiizlječive.Pitanjejepostavljenouodnosunaosobekojesubilehospitaliziraneuduševnojbolnicitenaosobekojepoznajemoidokojihnamjestalo.

2.7. Promjena stavova ispitanika

Radiutvrđivanjaopćihpromjenastavovaspramosobasduševnimsmetnjama,ispitanicimajepostavljenouopćenoanketnopitanje.

NakonispunjavanjaprveanketejelisepromijenioVašstavoosobamakojesubilehospitaliziraneuduševnojbolnici?

Graf13.

Ovako visok stupanj u promjeni stava ispitanika spram osoba koje su bilehospitalizirane u duševnoj bolnici pokazuje da je zamjetna liberalizacija nastalanakonstjecanjaelementarnogznanjauovompodručjupotvrđujući,teorijudaseizvorstigmekaonajsnažnijeneformalnekaznedruštvatrebapotražitiuneznanjudruštvenemase.


3. RASPRAVA

Nužno je napomenuti kako relevantnu skupinu ispitanika čini kvantitativnoi statusno ograničena kategorija osoba. Konkretno, radi se isključivo o redovitimstudentima Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, koji su u okviru svojegaobrazovnogprogramapo svomvlastitom izboru sudjelovali u kolegijuForenzička psihopatologija.Unutarnjegasu stekli znanjaozakonskoj regulativiupostupanjuprema osobama s duševnim smetnjama, štoviše i elementarna znanja o duševnimbolestima, hospitaliziranim osobama uključujući i neposredan kontakt tijekomposjeta u psihijatrijske bolnice (KBC Rijeka i Psihijatrijska bolnica Rab). Glavnirazlog izbora ove kategorije ispitanika ponajprije je određen imajući u vidu svrhuutvrđivanjapromjenestavovaimišljenjaispitanika,prijeinakonsudjelovanjauranijespomenutomkolegiju, koji je kao takav i određeni socijalni eksperiment.Anketnapitanjavezana suuz različitedruštveneodnoseodpuke interakcijekaoposljediceobjektivnihsituacija(npr.susjedskiodnosi),osnovnesvakodnevnekomunikacije,aliisnažnijeemocionalnepovezanosti(emocionalna/romantičnaveza).Kaoispitivaneskupine uzete su u obzir upravo one, koje se tradicionalno u društvu javljaju kaostigmatiziraneodnosnoopterećenepredrasudama.Radiseoonimskupinamaspramkojihkodispitanikapostojiodređenistupanjneprihvaćenostikojiproizlaziiznjihovesame društvene integracije. Pri izboru kategorija društveno stigmatiziranih osobauključenih u anketu, vodilo se računa o mogućnosti da se zorno analizira omjerstigmatizacije između spomenutih skupina spram osoba s duševnim smetnjama.Također,posebannaglasaktrebastavitinačinjenicudasuispitanicistudentiPravnogfakultetačijićesastavnidiozanimanjabitiiodlučivanjeopravimaosobasduševnimsmetnjama.Upravoseuanketnimpitanjimakaonajstigmatiziranijaskupinajavljajubivši zatvorenici i narkomani uz osobe hospitalizirane u duševnim bolnicama.Međutim,najvećinaglasakipozornostkojiseuanaliziovogaradauzimauobzir,atoijestsvrhacijelogaprojekta,ječinjenicadajerazvidnapromjenauodnosuistupnjustigmepremaanketiranimkategorijamaosoba,posebiceosobasduševnimsmetnjama.Stoga, ovaj rad sadrži kvantitativnupredodžbupromjeneumišljenju ispitanika, terezultati istraživanja nisu zanemarivi. Studenti pokazuju drukčija stajališta premaosobamakojesubilehospitaliziraneuduševnimbolnicamanakonprovedenedrugeankete,negolipremadrugimskupinama,najprijebivšimnarkomanima.

Ranije spomenuta promjena u stajalištima potvrđuje teoriju kako je stigmakao najteža neformalna sankcija društva posljedica svojevrsnoga neznanja ineinformiranosti. Stigmu se može definirati i kao: „produkt neznanja, straha,predrasuda i malograđanštine. Moglo bi se reći da postoji direktna povezanostizmeđustupnjastrahaineznanjasjačinomstigmatizacije.“11 I predrasuda je po svojoj definicijisudkojijedanunaprijed;značibezispitivanjailipokušajarazumijevanja,akaotakvapredstavlja„prvustabilnutočkuuprocesukojimsedolazidokonkretneakcije zasnovane na nekoj zadanoj i nekritički usvojenoj „etiketi“.12 Neznanje i

11 Elgie, R., Stigma i duševna bolest u Europi: Konferencija smeđunarodnim sudjelovanjem„Stigma i aktivnosti za sigurnost u liječenju i rehabilitaciju duševnog bolesnika“, Zbornikradova,Popovača,2008.,str.30.

12 Matić,R.,Strukturapredrasudaistigmatizacija,ZbornikPravnogfakultetaSveučilištauRijeci,


neshvaćenost,paiodređenanespremnostrazumijevanjustigmatiziranihosobaprenosese sgeneracijenageneracijuuokvirustrukturiranihnormikojevladajudruštvom,postajućiprihvaćenimobrascimakojimasetakveosobedefiniraju.„Izbeskonačnostikarakteristikaodređenesituacijeakterizabirenekeodnjih,teodnjih,povezujućiihunekakavsmislenioblik,sačinjavasvojevrstanobrazac.Onkasnijeslužikaoreferentnatočkapremakojojseprocjenjujeiizabirepristupsvakojbudućojsličnojsituaciji.“13No,izprovedenogjeistraživanjavidljivojedanajboljinačinzaublažavanjepredrasudapremaodređenojskupinidruštvainformiranjeiproširivanjeznanjasvakogpojedinca,čime senjezinosjećaj straha smanjuje, a samim time smanjuje se i jačina stigme.Tojevažnozbogpromjenaustavovima,kao„stečenetendencijedasereagirabilopozitivnobilonegativnopremaosobama,objektimailisituacijamaizvannas“14. Do te promjene čovjek dolazi usvajanjem shvaćanja kao „prihvaćanje ili odbacivanjenekepretpostavkeilitvrdnje.Zarazlikuodstavakojiječestoapriorističan,shvaćanjejeuvijeknaknadanrezultatovakvihilionakvihrazmišljanja.“15Upravousvajanjemnovih znanja, neposrednimuvidomu konkretnu situaciju, u ovom radu, dolazi dopromjenaurazmišljanjimaljudi,čakipremanajstigmatiziranijimskupinamadruštva,njihovavećegprihvaćanja te čak i suosjećanja iz razlogapotencijalnog stupanjaunjihovuulogu.

Svakako da stigmatizaciju osoba s duševnim smetnjama treba tražiti u širojdruštvenoj paradigmi. Osim samih stavova kao socijalno posredovane svijestisvakog pojedinca u društvu, nikako se ne smije apstrahirati niti uloga društva ustigmatizaciji duševnih bolesnika. „Nažalost,mediji koji snažnoutječu na stavovečestopodržavaju iučvršćujustereotipnu i stigmatizirajućupredodžbuooboljelimaodpsihičkogporemećaja.Najčešće je riječosenzacionalističkompristupukadasejednaincidentnasituacijageneraliziranasveoboljele.“16Medijiidruštvoopćenitosuskloniosobesduševnimsmetnjamapromatratikaonasilne,ponajprijeopasneosobe.Osobesduševnimsmetnjamadruštvonajčešćeetiketira,paihstimuveziokolinaidoživljavakaoopasne,upotpunostinesposobnezasamostalanživot,donošenjeodlukarelevantnihzanjihsame,neizlječive,adostačestokaoonekojisaminosekrivicuzasvoju bolest. „Kada se govori o neprilagođenosti nekih pojedinaca, ili čak čitavihsocijalnihgrupa,redovitose„automatski“pretpostavljadajezatuneprilagođenostkrivtajpojedinac,odnosnotasocijalnagrupa,anikadsenedopuštamogućnostdajekrivaširadruštvenazajednica,odnosnopojedinenjezinenorme ili institucije.“17 Spomenutashvaćanjaizgrađujusenaodređenimelementimaduševnihbolesti,npr.smanjenojmogućnostikomunikacijeilipercepcijeupojedinimsituacijama,kojesekaotakvegeneralizirajunagotovocjelokupnukategorijuosobasduševnimsmetnjamapritomneuzimajućiuobzirniintenzitetnitikontroliranjeistihpojava,atakođernitiprirodu samebolesti koja svojeposljedicemože imati i unedovoljnomduševnom

vol.24.,br.2.,2003.,str.844.13 Ibid.,str.845.14 Zvonarević,M.,Socijalnapsihologija,5.promijenjenoizd.,Školskaknjiga,Zagreb,1989.,str.

124.15 Loc.cit.16 Štrkalj-Ivezić,S.,Životbezstigmepsihičkebolesti,Medicinskanaklada,Zagreb,2016.,str.13.17 Zvonarević,M.,op.cit.,str.165.


razvitku(zaštonekaosoba„nijekriva“,takvaserodila).Udruštvuopćenito,paiuprvotnimstavovimaispitanikauovomraduizostajeshvaćanjeduševnebolestikaopojavekoja je jednakadrugimzdravstvenimoboljenjima.Upravo takva shvaćanjakojasudubokoukorijenjenadovodedonegativnihreperkusijauvođenju„normalnogživota“duševnooboljeleosobe. „Percepcijaoboljelihpovezana je s odbacivanjemovihosobaiželjomdasenapravisocijalnadistanca“.18Takvashvaćanjaonemogućujuprijesvegaosobamakojesubilehospitaliziraneuduševnojbolnicidaseponovnoupotpunosti integrirajuudruštvo.„Suočavanjesdiskriminacijomkodstigmatiziraneosobečestodovodidopadasamopouzdanjaisamopoštovanja.Kaoposljedicatogatakvaosobamožesepovućiusebe isvojevoljno izoliratioddruštva.“19Udruštvukaocjeliniusvakomslučajunedostajeempatijeisocijalneosjetljivosti,osobitokadajeriječoosobamasduševnimsmetnjamakojesunajranjivija,aujednoi jednaodnajstigmatiziranijihdruštvenihskupina.

Posebno je zabrinjavajućipodatak,visoka stigmatiziranostosoba sduševnimsmetnjamauodgovorimastudenatauprvojanketi.Posebice,izrazloga,kakojevećnavedeno, da ćeneki odnjih, u okvirupravničkog zanimanja,morati odlučivati opravima i obvezama takvih osoba.Današnje pozitivno zakonodavstvo uRepubliciHrvatskojkojereguliraovopodručje,pritomposebnoimajućiuviduZakonozaštitiosobasduševnimsmetnjama(NN76/11)upotpunostijeusklađenoskonvencijskimpravom, ponajprije Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnihsloboda20, tekao takvopropisujeantistigmatizirajućedjelovanje.Nobezobziranazakonsku regulativu, kod pravničke populacije bitno je utjecati na prevladavanjesubjektivnosti.„Naime,našisudojmoviponekadpogrešnizbogmentalnihprečacakojimaseslužimopridonošenjusocijalneprosudbe.“21Tajspomenutimentalniprečaczapravojesubjektivnost,kojabitnodjelujenasvakuindividuu,pritomprevladavajućisvakupostojećuobjektivnost.„Takvapojavau teorijipoznatapodnazivom,sustavtransferaikontratransfera“22gotovouvijekitouvelikeutječenadonošenjeodluka.„Ubihevioralno-znanstvenomistraživanjučovjekapočovjekuonjeistodobnoobjektipromatrač.Akojedakle,promatračistodobnoobjektpromatranja,tomožeizazvatistrah i zbog toga obrambene kontratransferne reakcije koje ponovno iskrivljavajuopažanjeitumačenjepodatakaiizazivajukontratransferneotpore.“23Upravotajstrahkojiizazivakontrantransfernereakcijesvojuosnovupronalaziustigmommotiviranojsubjektivnosti,zbogčegajejošjedanrazlogzbogkojegsetrebautjecatinareduciranjestupnja stigmatizacije. „U području analize društveno neprihvatljivih ponašanjanije rijedak svojevrsni „kriminološki populizam“ – prepoznavanje određenogkriminološkogproblemanavrlolapidarnojrazinisciljem„ujednačavanja“sdrugim

18 Ivezić,S.,Stigmapsihičkebolesti,Medix,vol.12.,br.64.,2006.,str.108-110.,dostupnona:http://www.psihijatrija.com/psihijatrija/STIGMA.htm(13.lipnja2017.),str.109.

19 Štrkalj-Ivezić,S.,op.cit.,str.18.20 Europskakonvencijazazaštitu ljudskihprava i temeljnihsloboda,NarodnenovineMU,br.

18/97,6/99,14/02,13/03,9/05,1/06,2/10.21 Aronson,E.,Wilson,DT.Akert,M.R.,Socijalnapsihologija,Zagreb,2005.,str.134.22 Žarković Palijan, T., Kovačević, D., Iz forenzičke psihijatrije 2, OgranakMatice hrvatske,

Neuropsihijatrijskabolnica„Dr.IvanBarbot“Popovača,2007.,str.445.23 Goreta,M.,Kontratransferuforenzičkojpsihijatriji,Zagreb,2017.,str.16.


demokratskim društvima. Tomu pridonosi rastuća globalizacija i brza dostupnostinformacija iz cijelog svijeta. Nerijetko nam mediji nameću „modu“ određenogsocijalnog problema.“24 Borba protiv stigmatizacije treba se voditi provođenjempodizanja razine svijesti o stigmatiziranim skupinama društva. Da je to i najboljiantistigma program pokazuju i rezultati ovog istraživanja. Naime, ispitanici su udrugojanketipokazalipunopozitivnijiiliberalnijistavpremaosobamasduševnimsmetnjama.25 Drugim riječima, nakon bolje informiranosti, stjecanja određenogrelevantnogznanjateneposrednimkontaktom,uznatnijojsumjeripromijenilisvojestavove,reduciralipredrasudeiizrazilivećistupanjprihvaćanjabivšihpsihijatrijskihpacijenata.26

Doprovođenjakonkretnihmjerauosvješćivanjujavnosti,važnuuloguufunkcijizaštiteosobasduševnimsmetnjamaimačuvanjetajnostipodatakasvihosobakojepostupajupremaosobamahospitaliziranimuduševnimbolnicama.Međutim,tonijetrajnorješenje,većseononalaziupoticanjučlanovadruštvadaaktivnosvjedočesvojeistinenatemeljukojihseotvarajumogućnostivećegznanjaispoznaja,anajvažnijepotičesprječavanjezloupotrebapsihijatrijekoja,kaoizatvorskakazna,predstavljaoblikograničavanjaljudskeslobodeikretanja.

4. ZAKLJUČAK

Stigmatizacijaje,neovisnookojojseskupinidruštvaradi,iznimnonegativnapojava.Osobekojesuudruštvustigmatiziranenalazeseuteškoj,zanjihbezizlaznojsituaciji, a izražena je u društvenom neprihvaćanju, introvertiranosti pojedinca,nespremnosti na aktivno sudjelovanje u društvu i sl. Kada bi osobe s duševnimsmetnjamabiledruštvenointegriranije,bilebiupozicijidadruštvuaktivnodoprinose.Naime,iakosetakveosobetradicionalnosmatraju„drukčije“,svakaodnjihjeindividuazasebe,kojaposjedujekvaliteteivrlinekojesudruštvukaocjelinipotrebne.Najboljinačindabiseudruštvutakvoshvaćanjeupotpunostiafirmiraloijavnostosvijestilajestizjašnjavanjeiaktivnoprogovaranjeosobasduševnimsmetnjama,natemeljukojihseotvarajumogućnostivećegznanjaispoznaja.No,smatramodadruštvokaocjelinanijedosegnulopotrebanspoznajnistupanjrazvojadabitakvashvaćanjarazumjelo,anakoncuiprihvatilo.Upravozbogtogavažnuuloguufunkcijizaštiteosobasduševnimsmetnjamaimačuvanjetajnostipodatakasvihosobakojepostupajupremaosobama

24 Kovčo-Vukadin,I.,Stigmatizacijapočiniteljaseksualnihdelikata,ZbornikPravnogfakultetaSveučilištauRijeci,vol.24.,br.2.,2003.,str.820.

25 „ZanimljivisuiohrabrujućirezultatiistraživanjauVelikojBritanijinakonprovođenjaprograma„Vrijemejezapromjenu“,kojejeobuhvatiloedukacijuopsihičkojbolestiiomogućilokontaktesoboljelimaukojemsusudjelovalipredstavnicijavnosti,poslodavaca,studenatamedicineipacijenata.Uovomistraživanjuoboljeliodpsihičkebolesti izrazilisudadoživljavajuda ihjavnostmanje diskriminira, određen broj poslodavaca izražavao je spremnost zapošljavanjaosoba s psihičkom bolesti, a studenti medicine nakon prvog mjerenja stavova pokazali supozitivne promjene, no kod ponovljenog mjerenja ove su se promjene izgubile. Korisnicislužbizamentalnozdravljeizjavilisudadoživljavajudiskriminacijuodosoblja.“Štrkalj-Ivezić(Štrkalj-Ivezić,S.:op.cit.,str.12.).

26 Višeoistraživanjuipokretu„Vrijemezapromjenu‟namrežnojstranici:https://www.time-to-change.org.uk/(20.lipnja2017.).


hospitaliziranimuduševnimbolnicama.Nijenaodmet,spomenutiipovijesnikontekst,sobziromnatodajeuraznimpovijesnimrazdobljima,uočljivopostojanjetendencijaudruštvukojesuišlezatimdasestigmatiziraneosobeoddruštvaisključi,smatrajućiihsvojevrsnimteretomiopasnošću.Danassemoguuočitipozitivniprimjeriudruštvuibrojnemjereosvješćivanjastanovništva.Narazličitimrazinamadruštvaprovodesebrojniprojekti,znanstveniskupovi,širenjeinformacijaputemmedijakojesvezajednopovezujeisti i jedinstvenicilj:povećanjestupnjatolerancijepremastigmatiziranimskupinama društva. Time dolazi do antistigmatizirajućih pokreta kojima se takvekategorije osoba stavljaju u bolji položaj. Takve mjere pokazuju efektivnost imogućnostnjihoveprovedbeusvimsferamaudruštvu.Upravotomuuprilogiduirezultatiovogaznanstvenogistraživanja.Društvomorakaoimperativprihvatitiborbuprotivstigmatizacije,raditinarazbijanjupredrasuda,razvitivećistupanjempatijeisenzibilnostipremanajranjivijimskupinamadruštva.Odnosompremanajranjivijimskupinamadruštvauočavasenjegovademokratičnost.Postojećedruštvotrebaidaljeraditinaizgradnjiiučvršćivanjutemeljanačelaravnopravnostiijednakostizabudućegeneracije.Njihovompukomproklamacijomumeđunarodnimugovorimaiustavimademokratskihdržavanepostižesenikakavcilj,svedostvarneakcije.Atakvaakcijatreba se provoditi još u razdoblju rane socijalizacije novih članova društva. Svakipojedinacjezasebeposeban,anekisuposebnijioddrugih.Samoprihvaćanjemjednidrugihkaoravnopravnihčlanovadruštvamogućjedaljnjirazvojiblagostanje.

LITERATURA

1. Aronson, Elliot,Wilson, Timothy D.,Akert, Robin M., Socijalna psihologija,Mate,Zagreb,2005.

2. Elgie, Rodney, Stigma i duševna bolest u Europi: Konferencija s međunarodnimsudjelovanjem„Stigma i aktivnosti za sigurnostu liječenju i rehabilitacijuduševnogbolesnika“,Zbornikradova,Udrugazaunapređenjeduševnogzdravljaikvaliteteživotaduševnogbolesnikainjegoveobitelji»Sretnaobitelj«,Popovača,2008.

3. Europskakonvencijazazaštituljudskihpravaitemeljnihsloboda,NarodnenovineMU,br.18/97,6/99,14/02,13/03,9/05,1/06,2/10.

4. Giddens,Anthony,Sociologija,4.engleskoizd.,NakladnizavodGlobus,Zagreb,2007.5. Goreta,Miroslav,Kontratransferuforenzičkojpihijatriji,NakladaSlap,Zagreb,2017.6. Grozdanić,Velinka (ur.),KomentarZakonaozaštitiosobasduševnimsmetnjama: s

provedbenim propisima, primjerima sudskih odluka, međunarodnim dokumentimai presudama Europskog suda za ljudska prava, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci,Rijeka,2015.

7. Grozdanić, Velinka, Karlavaris-Bremer, Ute, Stigmatizacija osoba devijantnogponašanja: istraživanje stavova studenata, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta uRijeci,vol.24.,br.2.,2003.,str.753-769.

8. Haralambos, Michael, Holborn, Martin, Sociologija: teme i perspektive, Goldenmarketing,Zagreb,2002.

9. Ivezić,Slađana,Stigmapsihičkebolesti,Medix,vol.12.,br.64.,2006.,str.108.-110.dostupnona:http://www.psihijatrija.com/psihijatrija/STIGMA.htm(20.lipnja2017.)

10. Kovčo-Vukadin,Irma,Stigmatizacijapočiniteljaseksualnihdelikata,ZbornikPravnogfakultetaSveučilištauRijeci,vol.24.,br.2.,2003.,str.819-840.

11. Kozarić-Kovačić, Dragica, Grubišić-Ilić, Mirjana, Grozdanić, Velinka, Forenzičkapsihijatrija,2.izmijenjenoidopunjenoizd.,Medicinskanaklada,Zagreb,2005.


12. Majdak, Marijana, Kamenov, Željka, Stigmatiziranost i slika o sebi maloljetnihpočiniteljakaznenihdjela,Kriminologija isocijalna integracija,vol.17,br.1.,2009,str.1-96.

13. Matić, Renato, Struktura predrasuda i stigmatizacija, Zbornik Pravnog fakultetaSveučilištauRijeci,vol.24.,br.2.,2003.,str.843-856.

14. Štrkalj-Ivezić,Slađana,Životbezstigmepsihičkebolesti,Medicinskanaklada,Zagreb2016.

15. Zvonarević, Mladen, Socijalna psihologija, 5. promijenjeno izd., Školska knjiga,Zagreb,1989.

16. Zakonozaštitiosobasduševnimsmetnjama,Narodnenovine,br.76/11.17. ŽarkovićPalijan,Tija,Kovačević,Dražen,Izforenzičkepsihijatrije2,OgranakMatice

hrvatske,Neuropsihijatrijskabolnica„Dr.IvanBarbot“,Popovača,2007.


Luka Miletić*27

Filip Sokolić**28

Summary

STIGMATIZATION OF PEOPLE WITH MENTAL ILNESS - ANALYSIS OF STUDENT ATTITUDES

ThepaperexaminestheattitudesofstudentsfromtheFacultyofLaw,UniversityofRijeka,whichwereobtainedbyanonymousquestionnaire.Levelofstigmatizationis determined for different deviant groups of society (former drug addicts, formeralcoholics, former prisoners, people with mental disorders) through a total of 77questions.Thepaperanalysestheresultsobtainedthroughtwosurveys.

Thefirst survey that represents thea priori of students’ attitudes toward thestigmatizedgroupsofsociety,andthesecondonewasconductedafterasortofsocialexperiment, i.e. the acquisition of elementary knowledge about the traditionallystigmatizedgroupsof societywithin thecourseofForensic Psychopathology.Thesurveyswerecarriedouttodeterminethechangesinattitudesofrespondentstowardsthestigmatizedgroupsofsociety.Relevantsampleconsistsof114students,whichnumberconsistsonlyofstudentswhoparticipatedinfirstsurveyaswellasinsecond,duringthecourse.Thesurveyhasbeencontinuouslyconductedfromacademicyear2007/2008to2015/2016.

Questions are focused on different life circumstances or situations in whichthe respondents usually encounter stigmatized categories of society, from biasedinteractive situations through professional relationships to emotional relationships.The highest degree of stigmatization was shown towards persons with mentaldisorders,exinmatesanddrugaddicts.Aclearliberalizationofattitudestowardsthementionedcategorieswasnoticedwhentheresponsesobtainedinthesecondsurveywereanalysed.Forthisveryreason,thereisaneedtobreaktheprejudicefully, inordertoliberalizeandsensitizerelationstothetraditionallystigmatizedcategoriesofsociety,primarilytoraisetheleveloftoleranceneededintheacceptanceof“differentones‟insociety.

Keywords: stigmatization, deviation, persons with mental disorders, student attiudes research.

* LukaMiletić,Student,FacultyofLaw,UniversityofRijeka;[email protected]** FilipSokolić,Student,FacultyofLaw,UniversityofRijeka;[email protected]


Zussamenfassung

STIGMATISIERUNG VON MENSCHEN MIT SEELISCHEN STÖRUNGEN - FORSCHUNG ÜBER HALTUNGEN VON

STUDIERENDEN DER RECHTSWISSENSCHAFTLICHEN FAKULTÄT IN RIJEKA

In dieser Arbeit werden die Haltungen von Studierenden derrechtswissenschaftlichen Fakultät in Rijeka untersucht, die durch eine anonymeUmfrage erhalten wurden. Durch insgesamt 77 Fragen wird der Grad derStigmatisierungvonverschiedenenabweichendenGesellschaftsgruppen(ehemaligeDrogenabhängige, Ex-Alkoholiker, ehemalige Straftäter, Menschen mit seelischenStörungenusw.)festgestellt.

DieseArbeituntersuchtdieErgebnisseauszweiUmfragen.WährenddieersteUmfragea prioriHaltungenvonStudierendenüberstigmatisierteGesellschaftsgruppendarstellt,wurdediezweiteUmfragenacheinerArtSozialexperimentdurchgeführt,beziehungsweise nach dem Erwerb der Grundkenntnisse über die traditionellstigmatisierten Gesellschaftsgruppen im Rahmen der LehrveranstaltungForensische Psychopathologie.DieseUmfragenwurdenzweckmäβigdurchgeführt,um die Haltungsänderungen der Befragten gegenüber den stigmatisiertenGesellschaftsgruppenfestzustellen.DierelevanteStichprobeumfasst114StudierendederrechtswissenschaftlichenFakultät inRijeka.DieUmfragewurdekontinuierlichseit dem akademischen Jahr 2007/2008 bis zum akademischen Jahr 2015/2016durchgeführt.

Die Fragen beziehen sich auf unterschiedliche Lebensumstände undSituationen, in denen die Befragten den stigmatisierten Gesellschaftsgruppen amhäufigstenbegegnen,vondenobjektivinteraktivenSituationenbiszuprofessionellenund emotionalen Beziehungen. Die Ergebnisse zeigten, dass die Befragten diemeistenVorurteilegegenüberdenMenschenmitseelischenStörungen,ehemaligenHäftlingenundDrogenabhängigenhaben.EbenfallsweistdieAnalysederAntwortenaus der zweiten Umfrage auf liberalisierte Haltungen über die vorher genanntenGesellschaftsgruppen hin. Gerade aus diesem Grund ist es erforderlich, dieVorurteilesoweitwiemöglichbrechen,umdieHaltungengegenüberdentraditionellstigmatisiertenGesellschaftsgruppenzuliberalisierenundsensibilisieren,vorallemmitdemZiel,dasNiveauderToleranzunddesAkzeptierensder„Anderen“inderGesellschaft,zuerhöhen.

Schlüsselwörter: Haltungen von Studierenden, Stigmatisierung, Devianz, Personen mit seelischen Störungen.


Riassunto

LA STIMMATIZZAZIONE DELLE PERSONE CON DISTURBI MENTALI - INDAGINE SULLE

POSIZIONI DEGLI STUDENTI DELLA FACOLTÀ DI GIURISPRUDENZA DI RIJEKA

NellavorosiesaminanoleopinionideglistudentidellaFacoltàdiGiurisprudenzadi Rijeka raccolte in forma anonima mediante compilazione di un questionario.Attraverso77quesitisirilevaillivellodistimmatizzazioneneiconfrontididiversigruppi sociali stimmatizzati (ex-tossicodipendenti,ex-alcolisti,ex-detenuti,personecon disturbi mentali). Nel lavoro si disaminano i risultati ottenuti mediante duequestionari:ilprimo,cherappresentaleopinionia priorideglistudentineiconfrontideigruppisocialistimmatizzati;ilsecondo,che,invece,èstatocondottodopounsingolareesperimentosociale,ossiainseguitoalconseguimentodiconoscenzeelementaricircaigruppisocialistimmatizzatinell’ambitodell’insegnamentodiPsicopatologiaforense.Taliquestionarisonostaticondottialfinediaccertareledifferenzenelleopinionidegliintervistatineiconfrontideigruppisocialistimmatizzati.Ilcampionediintervistaticonsistein114studentidellaFacoltàdiGiurisprudenzadiRijeka.Ilquestionarioè statoripetutamentecondottoapartiredall’anno2007/2008efinoall’annoaccademico2015/2016.Iquesitisonoindirizzativersodiversecircostanzedellavitaossiaversosituazioninellequalipiùfrequentementegliintervistatisitrovanoincontattoconigruppisocialistimmatizzatidasituazioniinterattiveoggettive,attraversoconnessioniprofessionalifinoarelazioniaffettive.Gliintervistatihannodimostratounmaggiorelivellodistimmatizzazioneneiconfrontodellepersonecondisturbimentali,degliex-detenutiedeitossicodipendenti.Apparealtresìevidenteunagrandeliberalizzazionedelle opinioni nei confronti dellemenzionate categorie in occasione delle rispostericevutenelsecondoquestionario.Proprioperquestomotivo,èevidentelanecessità di romperequantopiùpossibile ipregiudizialfinedi liberalizzareesensibilizzarei rapportineiconfrontidellecategoriesociali tradizionalmentestimmatizzateeciò principalmenteconl’intentodielevareillivelloditolleranzaalfinediaccettarenellasocietài„diversi“.

Parole chiave: opinioni degli studenti, stimmatizzazione, devianza, persone con disturbi mentali.

stigmatizacija osoba s duŠevnim smetnjama - … miletic sokolic.pdf · pojavi. dakle, čovjek je...

Documents