šta su edukacijske znanosti
TRANSCRIPT
-
7/30/2019 ta su edukacijske znanosti
1/13
D. Validi, Prijedlog liste arhivske grae za visokokolske ustanove, Arh. vjesn.,god. 37 (1994) str. 87-99
DamirValidi
Hrvatski dravni arhivMaruliev trg 21Zagreb
PRIJEDLOG LISTE ARHIVSKE GRAE ZA
VISOKOKOLSKE USTANOVE
UDK 930.253:378 Prethodno priopenje
Moe se pretpostaviti da e se arhivska graa to nastaje djelatnou visokokolskih
institucija koristiti prije svega u edukacijskim znanostima, alii
mnogim drugim znanstvenimdisciplinama. Zbogirokogkruga potencijalnih korisnika, izradu prijedloga liste arhivske
grae visokokolskih ustanova karakterizirala je maksimalna suzdranost u odreivanjubezvrijednih vrsta registraturne grae. Metodoloki pristup u izradi liste bio je uvjetovan
raspoloivim empirijskim materijalom, kojegsu iniliprikupljeniprijedlozi lista izraeni od
stranepojedinih fakulteta. Koriteni su uobiajeni kriteriji vrednovanja - reprezentativnost,
varijantnost, dubletnost, apsorbiranosti koncentracija podataka. Primjena ovih kriterija uanalizi empirijskogmaterijala i relevantnihpropisa rezultiralajeprijedlogom listekojisadri
sljedee dokumentacijske cjeline: 1) opu dokumentaciju, 2) dokumentaciju o radnim odno
sima, usavravanju i napredovanju djelatnika i 3) dokumentaciju o studentima i nastavi.
Izrada liste arhivske grae za visokokolske ustanove (fakultete i vie kole)namee pitanje: tko su potencijalni korisnici te grae? Pod time ne podrazumijevamoodreene osobe, ve se pitamo o znanstvenim disciplinama koje imaju potrebu da se kaoizvorom u svojim istraivanjima koriste i arhivskom graom visokokolskih ustanova.
Radi jasnoe izlaganja potrebno je prethodno odrediti pojam kolstva i postaviti gau odnos sa srodnim pojmovima. kolstvo je institucionalizirana edukacija1. Pojam
Leksikon temeljnih pojmova politike, kolska knjiga, Zagreb 1990,200 str.
87
-
7/30/2019 ta su edukacijske znanosti
2/13
D. Validi, Prijedlog liste arhivske grae za visokokolske ustanove, Arh. vjesn.,
god. 37 (1994) str. 87-99
edukacije oznaava organizirano uenje. Uenje je proces koji traje itav ljudski ivot, a
sadraj ljudskog uenja su znanja, vjetine i razvoj sposobnosti (obrazovanje) te vrijednosti, stavovi, interesi i navike (odgoj). Dakle, pojam edukacije obuhvaa pojmoveodgoja i obrazovanja. Budui da se kolstvo odreuje kao institucionalizirana edukacija,njega ine sve institucije (kole i druge ustanove) koje su programski vie ili manjepovezane zbog ostvarivanja zajednikih ciljeva. kolstvo u najirem znaenju ukljuujesve odgojno- obrazovne institucije, od predkolskih do ustanova za obrazovanje odraslih;
privatne, javne, svjetovne i vjerske kole; vojne, tvornike i specijalne kole za osobe sasmetnjama u razvoju. Visokokolski sustav ine vie, visoke kole i fakulteti.
Za znanosti koje za svoj predmet imaju edukaciju i kolstvo, u svijetu se sve viekoristi termin "edukacijske znanosti"2, iako u nekim zemljama prevagu jo uvijek imaju
termini "pedagogija" il i "pedagogijske znanosti"3
. Oni teoretiari koji koriste naziv"edukacijske znanosti", pod njim podrazumijevaju sve one discipline koje obuhvaajuedukacijske injenice i situacije u njihovom povijesnom, drutvenom, ekonomskom,tehnikom i politikom kontekstu4. U tom smislu pedagoke znanosti su samo podskupina edukacijskih znanosti koje obuhvaaju jo filozofiju edukacije, povijest edukacije, planiranje edukacije, ekonomiju edukacije, etnologiju edukacije, sociologiju edukacije, psihologiju edukacije, psihosociologiju edukacije i kolsku demografiju.
Dmgi autori5 u sustav pedagogijskih znanosti ukljuuju discipline koje prouavajuope zakonitosti odgoja, posebne zakonitosti odgoja u pojedinim ontogenetskim eta-
pama, te pojedinane zakonitosti odgoja u pojedinim sociostrukturama. Za na predmet
(lista arhivske grae visokokolskih ustanova) posebno znaajno je mjesto visokokolskepedagogije u tom sustavu. Visokokolska pedagogija je specijalna pedagogijska disciplina koja prouava edukacijske granice i mogunosti u rasponu od mladosti do zrelosti,s posebnim osvrtom na strukturu i funkciju visokog kolstva, modernu edukacijskutehnologiju i tipove sveuiline nastave. Na sadanjem stupnju svoga razvoja visokokolska pedagogija posebno tematizira svoje istraivanje u ovim disciplinama:
- filozofija visokokolske edukacije,- politika visokokolske edukacije,- ekonomika visokokolske edukacije,- visokokolsko pravo,
- visokokolska didaktika,- metodika visokokolske nastave.
2 Vidi detaljnije - Gaston Mailaret, Uvod u edukacijske znanosti, kolske novine, Zagreb 1989.
3 Vidi detaljnije - Osnovni problemi visokokolske pedagogije, kolska knjiga, Zagreb 1987.
4 G. Mailaret, nav. djelo, str. 14.
5 Osnovni problemi visokokolske pedagogije, str. 16-17.
88
-
7/30/2019 ta su edukacijske znanosti
3/13
D. Validi, Prijedlog liste arhivske grae za visokokolske ustanove, Arh. vjesn.,
god. 37 (1994) str. 87-99
Bez obzira na razliite nazive, moemo zakljuiti daje krug znanstvenih disciplina
koje se bave edukacijom i kolstvom dosta irok. Sve one, u veoj ili manjoj mjeri, usvojim istraivanjima mogu koristiti i arhivsku grau kolskih institucija. Bilo bi
pogreno, i duhu znanosti kao kreativne djelatnosti suprotno, rei da su samo navedenediscipline potencijalni korisnici navedene arhivske grae. I mnoge druge znanosti,ovisno0 konkretnim istraivanjima, mogu imati potrebu da koriste ovu grau. Jasno je da jenemogue taksativno nabrojiti sve znanstvene discipline, a jo manje istraivake
probleme kojima arhivska graa kolskih (posebice visokokolskih) ustanova moeposluiti kao vrijedan izvor.
Objektivna ogranienost pristupa koji eli nabrajanjem iscrpiti svu raznolikostistraivakih problema mora se uzeti u obzir pri izradi liste arhivske grae visokokolsih
ustanova. Pritom treba biti maksimalno suzdran u odreivanju kategorija za ogranienouvanje. Stoga e za ogranieno uvanje biti odreene samo one kategorije registraturnegrae, za koje nema nikakve sumnje da su bezvrijedne.
Kakve su liste arhivske grae za djelatnosti po svojim obiljejima? etiri su kriterijakoji odreuju obiljeja liste - opseg, funkcija, koncepcija i vrijeme nastanka arhivskegrae na koju se odnose. Prema opsegu razlikujemo sljedee liste: ope, skupne (resor-ske) i posebne (pojedinane). Opu listu mogu primjenjivati svi stvaraoci bez obzira nasvoje posebnosti. Skupna (resorska) se odnosi na sve stvaraoce iste djelatnosti, a posebneliste se odnose na pojedine stvaraoce. Prema funkciji liste mogu biti negativne, pozitivne1 mjeovite. Negativne sadre one vrste registraturne grae koje ne treba trajno uvati. Zasvaku pojedinu vrstu sadre i rok uvanja koji se temelji na relevantnim propisima ioperativnim potrebama. Pozitivne liste sadre one vrste registraturne grae koje zbognjihove vrijednosti treba trajno uvati, a to je ona graa koju e nakon odreenogvremena preuzeti nadleni arhiv. Mjeovite liste sadre i grau za trajno uvanje i onu sogranienim rokovima uvanja. Prema koncepciji razlikujemo obvezne i orijentacijske.Obveznih se moraju pridravati i imaoci i arhivi u postupku izluivanja. Na temelju orijenta-cijskih ne moe se obavljati izluivanje, ve su one podloga za izradu obveznih. Sobzirom na vrijeme nastanka arhivske grae na koju se odnose, razlikujemo one koje
prethode nastanku grae (apriorne ili aktualne) i one koje slijede nastanakgrae (apos-teriorne il i neaktualne).
Lista arhivske grae za visokokolske ustanove po svojim je obiljejima:
a) skupna (resorska),b) mjeovita,c) orijentacijska,d) aktualna.
Metodoloki pristup u izradi liste uvjetovan je raspoloivim empirijskim materijalom, kojeg ine prikupljeni prijedlozi lista sastavljeni od strane fakulteta. Metodomkompilacije, te analizom postojeeg materijala, dolo se do prijedloga liste. Pritom sukoriteni uobiajeni kriteriji koje je ovdje dovoljno nabrojiti, a njihovo obrazloenje
89
-
7/30/2019 ta su edukacijske znanosti
4/13
D. Validi, Prijedlog liste arhivske grae za visokokolske ustanove, Arh. vjesn.,
god. 37 (1994) str. 87-99
mogue je pronai u literaturi6
:
- reprezentativnost,
- varijantnost,
- apsorbiranost i koncentracija podataka,
- dubletnost.
Lista arhivske grae za visokokolske ustanove sastoji se od nekoliko grupa do
kumentacije, koje u pravilu odgovaraju realnoj strukturi arhivskog materijala na fakulte
tima. Rije je o sljedeim dokumentacijskim cjelinama:
1) opa dokumentacija - organizacija i poslovanje,
2) radni odnosi, usavravanje i napredovanje,3) dokumentacija o polaznicima i nastavi,
4) znanstvena i struna dokumentacija,
5) knjigovodstvena dokumentacija.
Posljednje dvije grupe su u ovoj listi izostavljene. Za znanstvenu i strunu do-
kumentaciju moe se primijeniti toka G iz liste arhivske grae za znanstveno
istraivaku djelatnost. Navedena lista je pozitivna, pa ne sadrava registraturnu grau
za ogranieno uvanje. Odrediti u ovoj grupi registraturnu grau za ogranieno uvanje
teko je, jer su razlike meu pojedinim visokokolskim organizacijama vrlo velike.
Specifinosti su takve da je svako uopavanje nemogue, odnosno eventualnim
uopavanjem mogle bi se stvoriti znatne nepreciznosti. Stoga pitanje utvrivanja bez
vrijedne znanstvene i strune dokumentacije treba ostaviti za posebne liste. Nije naodmet
napomenuti da bi se bezvrijednom mogla okarakterizirati uglavnom ona dokumentacija
koja nastaje pri obavljanju mtinskih poslova (atesti, vjetaenja i si.), kao i onaj primami
dokumentarni materijal iz kojeg su podaci preneseni na dmge medije i li su koncentrirani
u dmgim dokumentima.
Knjigovodstvena je dokumentacija izostavljena, jer je ona sadrana u opoj listi, pa
bi svako navoenje te dokumentacije znailo samo ponavljanje.
Radmila Miri, Odabiranje i izluivanje, u: Prirunikiz arhivistike, Savez drutava arhivskih radnika
Jugoslavije, Zagreb 1977, str. 63-87; Davorin Erinik, Izluivanje registraturne grae, u: Arhivistika
za djelatnike u pismohranama, Arhiv Hrvatske, Zagreb 1992, str. 38-49.
90
-
7/30/2019 ta su edukacijske znanosti
5/13
D. Validi, Prijedlog liste arhivske grae za visokokolske ustanove, Arh. vjesn.,
god. 37(1994) str. 87-99
red. br
1
grupa dokumenata
2
rokuvanja
3
napomena4
DOKUMENTACIJA OPOLAZNICIMA (STUDENTI, POSTDIPLOMANTII DOKTORANTI) I NASTAVI
1. matina knjiga polaznika trajno Propisano Pravilnikom o evidenciji s
dokumentacijom o studentima i nastavi
u znanstveno-nastavnim organizaci
jama usmjerenog obrazovanja (NN
15/86-175: 2,4,5,6,7,28). Propisan je i
obrazac matine knjige, a uva setrajno.
2. registar upisanih studenata trajno Registar je Pravilnikom o evidenciji s
("abecedar") dokumentacijom o studentima i nastavi
u znanstveno-nastavnim organizacija
ma usmjerenog obrazovanja (NN 15/86-
175: 8) predvien kao pomona knji-ga za koju nije propisano obvezno
voenje. Obrazac samostalno utvrujefakultet.
3. dosje studenta trajno Propisano Pravilnikom o evidenciji s
sadraj : dokumentacijom o studentima i nastavi- prijava na natjeaj za upis u znanstveno-nastavnim organizacija-
- svjedodba srednje kole ma usmjerenog obrazovanja (NN
- izvod iz matine knjige 15/86-175: 2, 14, 15, 28). Pravilnikom
roenih je utvreno i to se u dosje ulae.
- zapisnik o klasifikacijskom Obrazac dosjea samostalno utvruje
postupku fakultet. Propisano je da se uva trajno.
- matini list
- upisni list
- prijavnice poloenih ispita
- kopije raznih rjeenja i uvje
renja
- kopija diplome
- ostali dokumenti koje orga
nizacija samostalno
propie
4. prijava na natjeaj za upis do kraja
kandidata koji se nisu upisali k. god.
91
-
7/30/2019 ta su edukacijske znanosti
6/13
D. Validi, Prijedlog liste arhivske grae za visokokolske ustanove, Arh. vjesn.,
god. 37 (1994) str. 87-99
1. 2. 3. 4. _______
5. zapisnik o klasifikacijskom po- 2 god. Propisano Pravilnikom o evidenciji s
stupku dokumentacijom o studentima i nastavi
u znanstveno-nastavnim organizacija
ma usmjerenog obrazovanja (NN
15/86-175:2,3,28). Analogna zapisni
ku je rang-lista uspjeha kandidata na
klasifikacijskom postupku. Obrazac
nije propisan, nego ga samostalnoutvruje fakultet. Propisani rok uvanja
je 2 godine od zavretka kolske go
dine, ali za trajno uvanje treba po
naelu uzorka odabrati odreen broj
primjeraka.
6. rang-lista uspjeha kandidata 2 god. Analogna je zapisniku o klasifika-
na klasifikacijskom postupku cijskom postupku, pa za nju vrijedi sve
kao i za zapisnik.
7. upisni list trajno Propisano Pravilnikom o evidenciji s
dokumentacijom o studentima i nastavi
u znanstveno-nastavnim organizacija
ma usmjerenog obrazovanja (NN 15/86-
175:2,11,12,28). Obrazac upisnog listaje propisan. Propisano je da se uva
trajno. Upisni listovi mogu se
uvezivati u knjige po semestrima ili
uvati u dosjeu studenta.
8. prijavnice nepoloenih ispita 1 god. Propisano Pravilnikom o evidenciji s
dokumentacijom o studentima i nastavi
u znanstveno-nastavnim organizaci
jama usmjerenog obrazovanja (NN
15/86-175: 2,17,26). Obrazac prijav
nice je propisan. Odlae se u dosje
studenta. Rok uvanja nije izriitopropisan, ali budui da se odlae u
dosje proizlazi da se uva traj
no. Predloeni rokpoinje tei od kraja
kolske godine.
92
-
7/30/2019 ta su edukacijske znanosti
7/13
D. Validi, Prijedlog liste arhivske grae za visokokolske ustanove, Arh. vjesn.,
god. 37 (1994) str. 87-99
I. 2. 3. 4.
9. karton studenta trajno Propisano Pravilnikom o evidenciji sdokumentacijom o studentima i nastavi
u znanstveno-nastavnim organizacija
ma usmjerenog obrazovanja (NN
15/86-175: 2,16). Obrazac utvruje
fakultet samostalno. Rokuvanja nije
propisan.
10. rjeenje o odobrenju teme 2 god.
diplomskog rada
II . rjeenje o odobrenju magistar- 20 god.skog rada i doktorske teze
12. diplomski radovi trajno
13. magistarski radovi trajno Trajno se uvaju na fakultetu i u
Nacionalnoj i sveuilinoj biblioteci
14. doktorske disertacije trajno Trajno se uvaju na fakultetu i u
Nacionalnoj i sveuilinoj biblioteci
15. studentski radovi (klauzure, do
seminarski radovi i si.) diplomir
anja
16. zapisnik o diplomskom ispitu trajno Propisano Pravilnikom o evidenciji s
dokumentacijom o studentima i nastavi
u znanstveno-nastavnim organizacija
ma usmjerenog obrazovanja (NN
15/86-175: 2,21,22,28). Utvreni su
podaci koje sadri, ali obrazac nije
propisan, nego ga utvruje fakultetsamostalno. Propisano je da se uva
trajno. '
17. zapisnik o obrani magistar- trajno
skog rada
18. zapisnik o obrani doktorske trajno
disertacije
93
-
7/30/2019 ta su edukacijske znanosti
8/13
D. Validi, Prijedlog liste arhivske grae za visokokolske ustanove, Arh. vjesn.,
god. 37 (1994) str. 87-99
94
1. 2. 3. 4_.
19. diploma o steenoj vioj/viso- trajno Obrazac propisan Pravilnikom o
koj spremi sadraju i obliku indeksa i diplome koji
se izdaju polazniku programa usmjere
nog obrazovanja za stjecanje strunespreme estog odnosno sedmogstupnja (NN 12/84-130 i 42/86-522).
i Prema Pravilniku o evidenciji s
dokumentacijom o studentima i nastavi
u znanstveno-nastavnim organiza
cijama usmjerenog obrazovanja (NN
15/86-175:14) kopija diplome uva se
u dosjeu studenta.
20. diploma o steenom magisteri- trajno
ju znanosti il i specijalizaciji
21. diploma o steenom doktoratu trajno
znanosti
22. knjiga izdatih diploma trajno Nije propisano nijednim propisom.
23. evidencija o odranim trajno Propisano Pravilnikom o evidenciji s
ispitima dokumentacijom o studentima i nastavi
u znanstveno-nastavnim organizacijama usmjerenog obrazovanja (NN
15/86-175: 2,19,26,28). Obrazac evi-
dencije je propisan, a uva se trajno.
24. evidencija o odranoj nastavi 1 god. Propisano Pravilnikom o evidenciji s
dokumentacijom o studentima i nastavi
u znanstveno-nastavnim organizacija
ma usmjerenog obrazovanja (NN
15/86-175: 2,24,25). Propisan je i
obrazac evidencije. Rokuvanja je 1
godina due od propisanog trajanja
programa.
25. rjeenja o postavljanju 2 god.
demonstratora
-
7/30/2019 ta su edukacijske znanosti
9/13
D. Validi, Prijedlog liste arhivske grae za visokokolske ustanove, Arh. vjesn.,
god. 37 (1994) str. 87-99
95
1. 2. 3. 4.
26. predmeti nostrifikacija diplo- trajno Propisano Zakonom o nostrifikaciji ima steenih u inozemstvu priznavanju ekvivalencije kolskih
svjedodbi i diploma steenih u
inozemstvu (NN 5/85-30) i Pravilni
kom o voenju evidencije o nostrifika
ciji i priznavanju ekvivalencije kol
skih svjedodbi steenih u inozemstvu
(NN 40/86-496). Obrazac evidencije
propisan je Pravilnikom, kojim je
odreeno i trajno uvanje dokumentacije i evidencija.
27. predmeti priznavanja ekviva- trajno Propisano Zakonom o nostrifikaciji ilencije diploma, ispita i peri- priznavanju ekvivalencije kolskih
oda poloenih il i zavrenih u svjedodbi i diploma steenih u
inozemstvu inozemstvu (NN 5/85-30) i Pravilnikom
0 voenju evidencije o nostrifikaciji i
priznavanju ekvivalencije kolskih
svjedodbi steenih u inozemstvu (N N
40/86-496). Obrazac evidencije propi
san je Pravilnikom, kojim je odreeno
1 trajno uvanje dokumentacije i
evidencija.28. predmeti o habilitacijama trajno
29. rjeenja o odobrenom prije- trajno U sluaju da se ne uva u dosjeu,
lazu s jednog na drugi fakultet
i priznatim ispitima
30. predmeti u svezi s mirovanjem 1 god. Rok poinje tei od dana diplomiranja,
studentskih prava (sluajevi
utvreni Zakonom il i statutomsveuilita)
31. albe na ocjene do kraja
k. god.32. rjeenja o polaganju komi- 1 god. Rok poinje tei od dana polaganja
sijskih ispita ispita.
33. rjeenja o stipendiranju stu- 10 god.
denata
34. rjeenja o kreditiranju stude- 10 god. Rok poinje tei od otplate kredita,
nata
-
7/30/2019 ta su edukacijske znanosti
10/13
D. Validi, Prijedlog liste arhivske grae za visokokolske ustanove, Arh. vjesn.,
god. 37(1994) str. 87-99
1. 2. 3. 4.
35. evidencija o promocijama trajno
36. fakultetske ili sveuiline na-
grade studentima
trajno
37. statistiki podaci o broju stu
denata, koji se dostavljaju statistikim organima ili rekto
ratu sveuilita
trajno
38. dopisivanje u svezi sa zdravstvenim pregledima studenata
2 god.
39. nastavni planovi i programi trajno40. redovi predavanja (satnica) 2 god.
RADNI ODNOSI, STRUNO USAVRAVANJE I NAPREDOVANJE
41. matina knjiga djelatnika trajno Propisano Zakonom o evidencijama u
oblasti rada (SL 2/71-12:7,8). Podaci
_ su trajne vrijednosti.
42. personalni dosjei zaposlenih trajno Propisano Zakonom o evidencijama u
oblasti rada (SL 2/71-12:7,8). Podaci
su trajne vrijednosti.
43. prijava podataka o utvrenom trajno Zakonom o matinoj evidenciji o
stau osiguranja i osobnom osiguranicima i uivaocima prava iz
dohotku (obrazac M-4), kao i mirovinskog i invalidskog osiguranja
ostali obrasci prijava i odjava (SL 34/79,68/88. iNN 53/91) utvrena
za voenje matine evidencije je obveza dostavljanja prijava odreenih
osiguranika podataka, a sami obrasci su propi
sani Pravilnikom o obrascima prijava
za ustanovljavanje i voenje matineevidencije o osiguranicima i korisni
cima prava iz mirovinskog i invalid-
skog osiguranja (NN 53/80, 10/87. i
12/88).
44. izbori u znanstvena, znanstve- trajno
no-nastavna i nastavna zvanja
45. dokumentacija o povredama trajno Propisano Zakonom o evidencijama u
na radu oblasti rada (SL 2/71 -12:17). Podaci su
trajne vrijednosti.
96
-
7/30/2019 ta su edukacijske znanosti
11/13
D. Validi, Prijedlog liste arhivske grae za visokokolske ustanove, Arh. vjesn.,
god. 37(1994) str. 87^99
1. 2. 3. 4.46. disciplinski postupci 5 god.
47. sudski predmeti iz radnog
odnosa
5 god. Rok poinje tei od okonanja postupka.
48. prijave i odjave djelatnika Fon-
du zdravstvenog osiguranja
20 god.
49. evidencija bolovanja 5 god.
50. natjeaji za popunu radnih
mjesta
5 god.
51. albeiprigovori radnika gledeostvarivanja prava iz radnog
odnosa
5 god.
52. dokumentacija o strunom usa
vravanju
trajno
53. izvjetaji sa strunih skupova
u zemlji i inozemstvu
trajno
54. nagrade i prijedlozi za odliko-
vanja za zaposlene
trajno
ORGANIZACIJA IPOSLOVANJE
55. osnivanje i registracija visokih
uilita
trajno
56. godinji izvjetaji o radu fa-
kultetatrajno
57. izvjetaji o radu za razdoblja
kraa od godine dana
2 god.
58. zapisnici sjednica poslovod-
nih i strunih organatrajno
59. normativni akti (statut, statu-
tame odluke, pravilnici i si.)
trajno
60. poslovni planovi, izvjetaji i
analize
trajno
61. imovinsko-pravni predmeti trajno
62. projektna dokumentacija za
objekte
trajno
97
-
7/30/2019 ta su edukacijske znanosti
12/13
D. Validi, Prijedlog liste arhivske grae za visokokolske ustanove, Arh. vjesn.,
god. 37 (1994) str. 87-99
1. 2. 3.4.
63. proslave obljetnica trajno
64. sudski predmeti s kompletnom 5. god. Rok se rauna od okonanja postupka.
dokumentacijom
65. autorski ugovori 5 god.
66. ugovori o djelu 5 god.
67. ugovori s pravnim osobama o trajno
dugoronoj suradnji
68. ostali ugovori s pravnim oso- 10 god.
bama69. suradnja s drugim sveuiliti- trajno
ma, fakultetima i srodnim
institucijama
70. izdavaka djelatnost - vaniji trajno
dokumenti (korespondencija s
autorima, recenzije, odobrenjail i odluke o /ne/odobravanju
udbenika, skripata i drugih
publikacija i si.)
71. izdavaka djelatnost - manje 5 god.vani dokumenti (tehniki
poslovi urednitva - lekture ikorekture, ugovori i korespon-
dencija s tiskarom i si.)
Propisi:
1. Zakon o evidencijama u oblasti rada (SL 2/77, 21/82. iNN 34/91).
2. Zakon o matinoj evidenciji o osiguranicima i uivaocima prava iz mirovinskog
i invalidskog osiguranja (SL 34/79, 68/88. i NN 53/91).
3. Pravilniko obrascima prijava za ustanovljavanje i voenje matine evidencije o
osiguranicima i korisnicima prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja (NN 53/80,
10/87. i 12/88).
4. Pravilniko sadraju i obliku indeksa i diplome koji se izdaju polazniku programa
usmjerenog obrazovanja za stjecanje strune spreme estog odnosno sedmog stupnja
(NN 12/84. i 42/86).
98
-
7/30/2019 ta su edukacijske znanosti
13/13
D. Validi, Prijedlog liste arhivske grae za visokokolske ustanove, Arh. vjesn.,
god. 37(1994) str. 87-99
5. Zakon o nostrifikaciji i priznavanju ekvivalencije kolskih svjedodbi i diploma
steenih u inozemstvu (NN 5/85).
6. Pravilniko evidenciji s dokumentacijom o studentima i nastavi u znanstveno-nastavnim organizacijama usmjerenog obrazovanja (NN 15/86).
7. Pravilniko voenju evidencije o nostrifikaciji i priznavanju ekvivalencije kol-skih svjedodbi steenih u inozemstvu (NN 40/86).
Zusammenfassung
DER VORSCH LAG DERAUSSONDERUNGSLISTE FR DIEHOCHSCHULEINRICHTUNGEN
Man kann voraussetzen, dass das Archivgut, das in derTtigkeit derHochschulein-rictungen entsteht, zunchst von derEdukationswissenschaften, und auch in mehrere
andere Wissenschaftsfacher, benutzt werden wird. Die Edukation und das Schulwesensind der Gegenstand der Edukationswissenschaften. DerBegriffder Edukation bezeich
net organizirtes Lemen, das als ein Prozess die Erwerbung bestimmter Kenntnisse undGewandtheiten, auch Werte, Stellungen, Interessen und Gewohnheiten umfasst. Das
Schulwesen ist die institutionalisierte Edukation, und ihn machen die Schulen undandereEinrichmngen, die in einem einheitlichen System wegen der Verwirklichung gemein
samerZiele verbunden sind.
Wegen des breiten Kreises potentieller Benutzer wurde die Ausarbeitung des
Vorschlags derAussondemngsliste frdie Hochschuleinrichtungen durch maximales
Masshalten charakterisiert. Hiersind die Vorschlge der Aussonderungslisten, die von
einzelnen Fakultten ausgearbeitet worden sind, gesammelt. Von diesem verfgbaren
empirischen Material wurde dermethodische Zutritt bedingt. Benutzt sind bliche
Kriterien der Bewertung - die Reprsentativitt, Variabilitt, Redundanz, Datenabsorb-
tion und Datenkonzentration.
Der Vorschlag der Aussondemngsliste ist das Ergebnis derAnalyse des verfgbarenMaterials und der relevanten Vorschriften, wobei die aufgezhlte Kriterien angewandt
wurden. DerVorschlag derAussonderungsliste enthlt die nchste Dokumenta
tionsgnzen: 1) allgemeine Dokumentation, 2) die Dokumentation berdie Arbeitsverhltnisse, der Fortbildung und die Befrderung der Angestellten, 3) die Dokumentationberdie Studenten und den Unterricht.
DieserAussonderungslistevorschlag ist nach seinerKonzeption gemischt, weil erdas Archivgut mit daurendem Wert, und auch wertloses Schriftgut, enthlt. Nach ihren
brigen Eigenschaften ist diese Liste aktuell, gemeinsam und orientierend.
99