SVEUILITE U RIJECIFAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVUOPATIJA

Sportski programi u turistikoj animacijiSEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2014.

SVEUILITE U RIJECIFAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVUOPATIJA

SPORTSKI PROGRAMI U TURISTIKOJ ANIMACIJI

SEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Animacija u turizmu Student:

Mentor: prof. dr. sc. Zdenko Cerovi Matini broj: mag.oec. Sanda Grudi KvasiSmjer: Menadent dogaaja i slobodnog vremena

Opatija, listopad 2014.

SADRAJ

1. UVOD32. ANIMACIJA U OKVIRU TURIZMA42.1. Podjela animacije i animacijskih programa42.2. Vanost kvalitetnih animatora52.3. Uinci i pokazatelji uspjenosti animacijskih programa73. SPORTSKI PROGRAMI U ANIMACIJI103.1. Sportsko-rekreativni programi103.2. Sportski programi za odrasle113.3. Sportski programi za djecu124. ZAKLJUAK14Literatura15

I

10

1. UVODTuristika se animacija, kao dio turistike ponude, definira se kao skup usluga kojima se zadovoljavaju potrebe i elje turista da doivi oekivani i eljeni turistiki program, kojim organizator programa poveava turistiku potronju. Turisti, definirani kao putnici putuju da bi doivjeli ili ispunili svoj hobi, da bi se igrali onim za ime eznu u tijeku svojeg osnovnog posla ili zanimanja, tee izlasku iz svoje osnovne profesije. Ponueni animacijski programi odnosno animacijski sadraji samo su dio mogue turistike ponude kao osnove za poticanje turistike potronje. Fenomen sporta i sportske rekreacije u turizmu postao je predmet mnogih istraivanja kako domaih tako i stranih strunjaka. Vrlo brzo se dolo do zakljuka da je turistika sezona i financijska dobit znaajno bolja u destinacijama koje u svojoj ponudi imaju sportske i sportsko rekreacijske sadraje iz razloga to znaajno produavaju sezonu. Turistike destinacije koje nisu imale ili ne nude sportske i sportsko rekreacijske sadraje ostvaruju krau turistiku sezonu kao i znaajno slabiju financijsku uinkovitost odnosno dobit.Svi programi, pa tako i animacijski stalno se mijenjaju prema promjenama koje izaziva neprekidan razvoj znanosti i tehnologije. Dananji modeli razvoja i potencijalni sadraji razvoja turistike ponude zasnovani su na sadrajima wellness sadraja i itavom sustavu odravanja i poticanja odravanja zdravlja i fizikog sklada ljudskog tijela i prirode koja ga okruuje. Vanost odreivanja oblika valorizacije uinaka animacije u turizmu, posebno je vana za menadere i poduzetnike. Mjere se ekonomski, kao i neekonomski uinci. Menaderima i poduzetnicima vani su financijski pokazatelji uspjenosti animacijskih programa. Pokazatelji odreuju financijske tj. ekonomske uinke, od ponude animacijskih programa, jer pokazuju kroz sustav benchmarkig mogunost usporedbe s konkurencijom u okruenju i prolim vremenskim razdobljima kako bi menadment mogao odrediti ekonomske uinke od programa u tijeku, ali i planiranih programa kojima se eli zadovoljiti potrebe i motive turista kao i poveati ekonomske uinke od moguih animacijskih programa. Komuniciranje kao vjetina i tehnika animacije u turistikoj ponudi, ini osnova za prijenos animacijskih informacija, a najee su osnova poveavanja zadovoljstva i doivljaja. Animacijske usluge ostvaruju postavljene ciljeve samo u uvjetima trine valorizacije i to na turistikom tritu sa ciljem zadovoljenja potreba i motiva turista. Trino valoriziranje animacijske usluge u sutini se ostvaruje kroz aktivnosti marketinga. Primjena marketinga u turistikoj animaciji je specifina u odnosu na primjenu marketinga u drugim trinim valorizacijama drugih turistiko ugostiteljskih usluga i proizvoda. Animacija u turizmu, kao sustav turistike ponude, ima vanu ulogu u zadovoljenju potreba i motiva turistima da doive oekivani doivljaj na svojem odabranom turistikom putovanju.

2. ANIMACIJA U OKVIRU TURIZMA

Dananji turisti nisu vie osobe iz povlatenih slojeva drutva, ve dolaze iz razliitih redova svih drutvenih slojeva, s razliitim potrebama, eljama, navikama i motivima. Tome je razlog to kontinuirano raste potreba i potranja za inovativnim oblicima turistikih sadraja koji se javljaju kao osnovni oblici potranje ili kao dodatak turistikim putovanjima. Dananji turisti oekuju dinamian odmor, s mnogo aktivnosti, bogatim sadrajima, doivljaje za pamenje, dobar provod. U procesu odluivanja potronje novanih sredstava u cilju odabira destinacije i rekreacije, suvremeni turist, voen principom value for money, kao poticajni motiv i razlog odabira u obzir uzima mnoge dodatne sadraje s mogunou zabave, razonode, uenja i doivljaja novog.

2.1. Podjela animacije i animacijskih programa

Animacija se koristi u slobodno vrijeme kojim se ono obogauje, sadrajno upotpunjuje. Postoje mnoge podjele moguih aktivnosti, sadraja te naina zabave i rekreacije za slobodno vrijeme i odmor, a to ujedno podrazumijeva i mogunosti animacije u turizmu. Jedna od njih je, esto koritena u strunim radovima, podjela Josta Krippendorfa istraitelja slobodnog vremena i turizma koji navodi 6 osnovnih podruja slobodnog vremena[footnoteRef:1]: [1: Krippendorf, J.:Putujue ovjeanstvo SGL ZAGREB, Zagreb 1986., str.56.]

1. kretanje (sportske discipline, kretanje u prirodi tehnikim napravama...); 2. druenje (upoznavanje s okolinom); 3. stvaralake aktivnosti (kole slikanja, crtanja na plonicima, kole skulpture...); 4. obrazovanje, otkrivanje i doivljavanje (kole plesa, glazbeni programi...); 5. pustolovine (logorske vatre, none etnje, boravak u prirodi...); 6. mirovanje (meditacija, joga, oputeni razgovori, sluanje glazbe).

Danas se u strunoj literaturi s podruja turizma i sporta spominje gotovo 10 000 slobodnih aktivnosti. Vrlo esto se koristi podjela Mihovilovia na sljedee aktivnosti: [footnoteRef:2] [2: Cerovi, Z.:Animacija u turizmu FTHM Opatija, Opatija, 2008.]

1. Atrakcije (karnevali i razliite sveanosti); 2. Sportske aktivnosti (gimnastika, sport); 3. Tehnike aktivnosti; 4. Drutveno-zabavne aktivnosti; 5. Igre; 6. Kulturne i umjetnike aktivnosti; 7. Drutveni kontakti; 8. Aktivnosti u prirodi (ribolov, cvjearstvo); 9. Zdravstveno-rehabilitacijske aktivnosti; 10. Izleti. Na osnovnu motivaciju za putovanjem u neku od turistikih destinacija, uz sunce i more, nadovezuju se i mnogi dodatni motivi kojima se ispunjava oekivano, eljeno, sanjano, poeljno, nedoivljeno, novo ili ono neto to je turista dovelo u to mjesto. Polazei od opeg koncepta turistike ponude i sustava vanosti turistike animacije u poveanju turistike potronje i zadovoljstvu turista da to cjelovitije doivi turistiku destinaciju, nameu se dva osnovna cilja turistike animacije: zadovoljstvo turista (da potpuno i cjelovito doivi turistiku destinaciju i sve njezine potencijale koji se nude i stavljaju turistu na koritenje) te turistika potronja (poveanje turistike potronje kao cilj gospodarske aktivnosti). Cilj turistike ponude je postizanje ekonomskih rezultata, ali vano je i ostvarenje humanistike funkcije kroz koju se pridonosi poveanju ukupne potronje turista. Animacija mora biti nuan i sastavni dio hrvatske turistike ponude jer se tako mogu ostvariti planirani ciljevi, a to nije samo zabava, razonoda, igra ve i upoznavanje turista s kulturom zemlje, autohtonim karakteristikama i prirodnim ljepotama.

2.2. Vanost kvalitetnih animatora

Uspjena animacija ne moe se provoditi bez timskog rada u kojem sudjeluju svi djelatnici hotela i turistike destinacije kao okruenja, dok je animator osoba koja postaje ravnopravan lan radnog tima. Kvalitetno obavljanje posla animacije, mnogo puta je od iznimne vanosti u bodovanju kvalitete ukupne hotelijersko-turistike usluge i u stvaranju miljenja kao imida destinacije. Animator je turistiki djelatnik koji svojim opim karakteristikama i osobinama mora udovoljiti mnogim kriterijima. Njegova aktivnost poinje u prvom kontaktu s gostom i traje tijekom boravka sve do odlaska gosta. Stoga, da bi animacijski programi bili uspjeni i kvalitetni trebaju ih voditi obrazovani animatori najviih karakternih osobina i najboljeg pedagokog obrazovanja. Izobrazba kadrova definirana je Zakonom o turistikoj djelatnosti i Pravilnikom o strunom ispitu za turistike animatore. Animator mora imati minimalno srednju strunu spremu (srednja kola turistikog ili ekonomskog smjera, odnosno adekvatna srednja etverogodinja kola) da bi mogao pristupiti strunom ispitu. Struni ispit polae se pred ovlatenim Povjerenstvom koje imenuje Ministarstvo turizma RH. Uspjeno poloen ispit osigurava licencu, odnosno dozvolu za obavljanje ove profesije. Edukaciju strunih kadrova u okvirima sustava visokog obaveznog obrazovanja danas u Republici Hrvatskoj provode brojne sastavnice razliitih sveuilita. Neke od najznaajnijih su: Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, Sveuilite u Rijeci Odjel za turizam i komunikacijske znanosti, Zadar, Sveuilite u Zadru Kinezioloki fakultet, Zagreb, Sveuilite u Zagrebu Studij turizma na Zagrebakoj koli za menadment, Zagreb, VU Vern Menadment turizma i sporta, akovec, Meimursko veleuilite u akovcu. Osim redovnog obrazovanja i vjetina steenih u izvankolskom sustavu naobrazbe, animator treba udovoljavati i mnogim psihofizikim osobinama, kao npr. biti ugodne vanjtine, optimalne ivotne dobi, izgraenih stavova, zainteresiranosti i angairanosti, estitosti i profesionalnosti, prirodne nadarenosti, paljivosti, sklonosti umjetnosti, povjerljivosti, inteligencije i razumnosti, energinosti i entuzijazma, taktinosti, sposobnosti pamenja, lakoe verbalnog izraavanja, otpornosti na emocionalne pritiske (Cerovi, 2008, 232.). Uz sve navedeno, to jo nije dovoljno, jer da bio uspjean, animator mora udovoljiti dodatno i jo nekim uvjetima za rad. Kontinuirano mora raditi na svom daljnjem strunom usavravanju kao npr.:

Razini i irini znanja stranih jezika Razini i kvaliteti neverbalne komunikacije (odijevanje, boje, izgovori,) Unapreivanju i usvajanju znanja o novim tehnikama u animacijskim programima (tehnologije prijenosa zvuka, svjetlosni efekti...) Poznavanju trendova zabave, sporta, rekreacije i ivotnih navika Brige o osobnom izgledu, zdravlju i kvaliteti ivota Tenji ka novim znanjima i vjetinama kvalitete ivota. Programiranje animacijskih programa u najirem smislu znai planiranje sadraja i procedura izvoenja nekog programa u nekom prostoru i vremenu za ispunjenje potreba i motiva dolaska grupe turista ili pojedinca u neku destinaciju ili ugostiteljsko turistiki objekt za koje se program i izvodi.[footnoteRef:3] Stvaranje, osmiljavanje i sama organizacija raznih sadraja ili aktivnosti nije jednostavna, ve trai kompleksni pristup u formiranju animacijske ponude. Potrebno je voditi brigu o nekoliko vanih kriterija: [3: Cerovi, Z.: op.cit., str. 67.]

prilagodljivost programa prema spolovima, starosnim i jezinim grupama; privlaenje to veeg broja gostiju; mogunost realizacije programa s obzirom na vrijeme, prostor, opremu, rekvizite; zainteresiranost turista za pojedine vrste sadraja; dodatni poticaji za pobuivanje interesa turista. Animator u okviru svog djelovanja predstavlja turistikog djelatnika koji odreenim karakteristikama mora udovoljavati svim traenim kriterijima. Njegova aktivnost poinje prvim kontaktom s gostom, te traje tijekom cijelog vremena boravka sve do odlaska gosta, to ukljuuje ispraaj i obeanje da e se u eventualnim buduim susretima nastojati ispuniti sve njihove elje i potrebe. Animator ne smije imati vidljive i lako uoljive nedostatke, ve mora biti gotovo idealnog fizikog izgleda, tj. sa to manje fizikih mana, starosne dobi koja nije posebno definirana, ali mora biti u skladu sa zahtjevima i sadrajem programa.

2.3. Uinci i pokazatelji uspjenosti animacijskih programa

Uinci u animaciji se generalno mogu iskazati kroz dva oblika, a to su financijki (mjerenje dobiti, utvrivanje koliina i sl.) te nefinancijski. (mjerenje zadovoljstva, oekivanog doivljaja i dr.) Financijski se dio u veini sluajeva odreuje financijskim modelima prikaza uspjenosti, dok se nefinancijski iskazuje poznatim metodama ankete, intervjua, osobnim promatranjem, zapaanjem i sugestijama.Uinci animacije u turizmu definirani su osnovnim ciljevima, a to su: zadovoljenje potreba i elja gostiju te ostvarenje optimalnih poslovnih rezultata. Unutar toga, glavni cilj turistike animacije ostvaruje se iskljuivo na nain da se potuju osnovna naela animacije naelo slobode i naelo aktivnosti. Animacijski programi kroz oekivanja menadmenta i animatora ostvaruju ekonomske uinke koji su prethodno zacrtani. Uinci animacije su ponekad mnogobrojni te isto tako teko mjerljivi, te se stoga postavlja pitanje mogunosti njihove realizacije, jer animacija bez vrednovanja gubi ekonomski kontekst. Ekonomski uinci su oni uinci koji se uvijek u novanom obliku, tj. kao financijski rezultat. Uinci koje menadment oekuje u pravilu se grupiraju u dvije skupine rezultata:[footnoteRef:4] [4: Cetinski, v.:Animacija kvaliteta koja se isplati, Privredni vjesnik Zagreb, br. 6/88, Zagreb, 1988., str. 65]

a) Prihod od prodaje ulaznica za kulturno umjetnike, zabavne, sportske, rekreativne i ostale programe. Naplaivanje i prezentiranje odreenih promidbenih poruka te ostalih sadraja i aktivnostib) Prihodi od pruanja ugostiteljskih i drugih usluga, tj. od prodaje alkoholnih i bezalkoholnih pia, toplih i hladnih napitaka, jela, slastica i ostaloga.

esto se u animaciji uz neposredne ekonomske uinke mogu ostvarivati i posredni financijski uinci, tj. oni koji se mogu oekivati, to proizlazi iz samoga sadraja i naina ponude programa animacije kako slijedi: [footnoteRef:5] [5: Cerovi, Z. op.cit.,str. 143. ]

Sadraji animacije koji su besplatni (jutarnja gimnastika, zabavne sportske igre, besplatni turniri, pie dobrodolice, pokloni, donacije i dr.), a kojima je cilj pridobivanje gostiju za neku buduu animacijsku aktivnost koja e poluiti neposredan financijski uinak, to znai da je rije o odreenom prihodu. Sadraji animacije koji se naplauju direktno (ulaznice, nadoknada za razne kole, prijevoz i sl.). To je primjer direktnog financijskog prihoda koji se ostvaruje u vremenu i prostoru u kojem se i izvodi. Sadraji animacije koji se ne naplauju, ali se financijski uinak oituje u naplati drugih usluga (prodaja pia, napitaka i hrane, suvenira, razglednica, loto, nagradnih igara i sl.) U ovom se primjeru financijski uinak ostvaruje direktno, ali na sekundaran, odnosno skriven nain, a utvruje se kao razlika ostvarenih prihoda prije (kada nije bilo animacije) i sada, kada se takvi programi nude.Zadovoljenje turista uspjelom ili neuspjelom turistikom animacijom briga je menadmenta, koji je organizirao program, ugostiteljskog objekta, ali i turistike destinacije od koje ima interes posredno ili neposredno okruenje turistikog objekta. Zadovoljan gost ostvaruje i direktne pozitivne uinke jer e on zasigurno tijekom svoga boravka koristiti jo neki ponueni program, te planirati ponovni povratak, to e se valorizirati kroz buduu turistiku potronju. Usluge u animaciji, kao i openito u turizmu, imaju jedinstvene karakteristike u usporedbi materijalnim dobrima, a to su neopipljivost, heterogenost, ovisnost izvedbe o vremenu, mjestu i korisniku te nedjeljivost. Te karakteristike ine animacijske programe teko procjenjivima na nain da se svake godine treba potruditi ponuditi neto novo za razliku od prethodne.[footnoteRef:6] [6: Costa, G., Glinia, E., Goudas, M., and Panagiotis, A. Recreational services in resort hotels: customer satisfaction aspects. Journal of Sport Tourism, 2004., 117-126.str.]

Cilj svakoga programa animacije mora biti zadovoljenje oekivane kvalitete i kvantitete usluge po naelu value for money, odnosno program u animaciji uvijek mora po svojoj vrijednosti odgovarati koliini novca koju je turist platio. Ako se poremeti ravnotea razine kvalitete i razine novca, uinak e od animacije vrlo vjerojatno biti negativan, a uinci viestruko negativni i obrnuto. Animacijski programi u veini sluajeva daju i esto nemjerljive uinke koji se definiraju kao uinci koji su od interesa za iru drutvenu zajednicu, tj. za izgradnju i podizanje imida turistike destinacije (mjesta, opine-grada, upanije ili ak itave regije pa i drave). esto se veliki programi izvode s odreenim financijskim gubicima ili nedovoljno ostvarenim financijskim rezultatima na kratku stazu rok, ali na dugi rok daju odline rezultate i uinke. imbenici koji utjeu na ekonomske uinke ponuenih animacijskih programa su:[footnoteRef:7] [7: Bartoluci, M.: Valorizacija medicinskih programiranih aktivnih odmora u funkciji unapreenja zdravlja i humaniziranja ivota i rada, Fakultet za fiziku kulturu Zagreb, Zagreb, 1984., str. 196.]

imbenik motivacije, imbenik zadravanja gostiju tijekom loih vremenskih prilika, imbenik produenja turistike sezone, imbenik izvedene potranje, imbenik ostale turistike potronje izazvane veim fizikim naporima i fiziolokim optereenjima, imbenik podizanja stupnja zadovoljstva i emocionalnog naboja za povratak u istu turistiku destinaciju, imbenik usmene i osobne promidbe.

esto je potrebno financirati odreene animacijske projekte i programe koji nee odmah donositi financijske uinke, ali e dugorono i za iru turistiku zajednicu imati velike pozitivne uinke. Slijedom toga, potrebno je animirati turistike zajednice te isto tako druge institucije na lokalnoj, ali i dravnoj razini, da financijski na drugi nain podupiru i pomau odreene menaderske aktivnosti i realizaciju odreenih programa kako bi se proirilo zadovoljstvo gostiju i stvorio pozitivan imid o toj turistikoj destinaciji i zemlji. Cilj je naravno poveati turistiku potranju i potronju, kao i ukupnost ekonomskih uinaka cijele drave i svih gospodarskih subjekata koji sudjeluju u kreaciji i realizaciji turistikog proizvoda odreene turistike zemlje.[footnoteRef:8] [8: avlek, N.:Nijemci suzdraniji u putovanjima, Hrvatski turistiki magazin, br.4/97, Zagreb, 1997., str. 30.]

Menaderski program u animaciji bit e uspjean za menadersku tvrtku samo ako je postignut zadovoljavajui uinak oekivanog doivljaja, to je posebno vano za primaoca usluge tj. za gosta. Za organizatora animacijskog programa posebno je vaan financijski uinak, u ovom sluaju pozitivno financijsko poslovanje. Iz toga proizlazi da su ciljevi uspjenosti animacijskih programa dvojaki: ostvariti eljene i oekivane uinke kvalitete animacijskog programa, doivljaje za gosta te osigurati pozitivno financijsko poslovanje.

3. SPORTSKI PROGRAMI U ANIMACIJI

Turizam i sport su komplementarne drutveno-ekonomske pojave. Sport i sportska natjecanja u suvremenom turizmu nemaju samo ulogu objekta promatranja, nego je on ujedno vaan sadraj boravka u turistikoj destinaciji u kojem turisti postaju aktivni sudionici razliitih sportova. Osim natjecateljskog sporta koji se danas provodi uz pomo turizma, u suvremenom turizmu sport sa svim svojim oblicima postaje vaan sadraj boravka turista u kojem su oni aktivni sudionici razliitih sportsko-rekreacijskih aktivnosti. Iz takvog odnosa nastaju danas prepoznatljivi oblici sportskog turizma na moru, natjecateljskog sportskog turizma, velikih sportskih priredbi u turizmu, wellness turizma i drugo.

3.1. Sportsko-rekreativni programi

Za osiguranje kvalitetne ponude sportsko-rekreacijskih programa u turizmu potrebno je pri planiranju izgradnje turistikih objekata planirati i razvoj sportskih sadraja. Planiranje sportsko-rekreacijskih programa zahtijeva kvalitetno planiranje ulaganja u sportske objekte, opremu, rekvizite te strune kadrove koji e voditi sportsko-rekreacijske programe, sportske animatore te djelatnike koji e odravati objekte i opremu.

Neki od sportsko-rekreacijskih programa koji se pojavljuju kao sastavni dio turistike ponude su:[footnoteRef:9] [9: Bartoluci, M.,Ekonomika i menadment sporta, Informator, Zagreb, 2003., 76.str.]

iznajmljivanje razliitih sportskih objekata, koritenje sportskih objekata i opreme, kole uenja raznih sportskih vjetina, sportske igre, turniri i razna natjecanja, sportsko-zabavne atrakcije.

U sportskoj animaciji postoji 5 pokazatelja mjerenja zadovoljstva turista:[footnoteRef:10] [10: Mikuli, J., Prebeac, D., Evaluating hotel animation programs at Mediterranean sun and sea resorts: An impact-asymmetry analysis, Tourism Management, 2011., 688-696.str.]

raznolikost sportova kvaliteta objekata i opreme broj sudionika kompetencija osoblja pristojnost osoblja

3.2. Sportski programi za odrasle

Odrasli su najvaniji segment turistike potranje te stoga ine polaznu osnovu za programiranje sadraja i programa ponude animacijskih programa. Sadraji sportske rekreacije imaju dominantnu ulogu u zadovoljenju potreba za kretanjem i odgovarajuom tjelesnom aktivnou, to danas predstavlja imperativ kvalitetnog odmora.Sportski animacijski programi za odrasle obiluju mnotvom igara, a najee su: Mali nogomet za samu igru potrebna su dva mala nogometna gola te nogometna lopta. Za poetak se formiraju timovi, odrede kapetani, podijele se markeri timovima i definira redoslijed igre. Svako poluvrijeme traje u pravilu 10 min. Ukoliko odaziv nije toliko velik formiraju se samo dva tima te se poluvrijeme isto tako moe produiti na 20 min. Pobjednika ekipa dobiva diplome na kraju dana. Stolni tenis igra se moe organizirati pojedinano ili u parovima te su u njoj potrebni reketi, loptice i mreica za stolni tenis. Igrati se moe do 21, ili ako je vei odaziv do 15 bodova. Osoba koja ne stigne lupiti lopticu gubi jedan ivot. Animator moe sam odrediti pravila i sistem igre. Odbojka na pijesku za ovu igru potrebni su odbojkaka lopta, mrea i teren na pijesku. Animator moe, ovisno o zainteresiranosti, sloiti timove. Svaki tim mora imati svojeg kapetana i ime. Mogu se koristiti trake u boji da se vizualno odrede timovi, tj. njihova polja. Animator koji vodi aktivnost je sudac i odreuje sistem igre. Odbojka se igra na greku do 21 ili 11 bodova. Ekipa koja pobjedi, kao i u malom nogometu, dobiva diplome na kraju dana. Mini olimpijada u mini olimpijadi potrebni su razliiti rekviziti iz ostalih pojedinanih outdoor aktivnosti. Animator tako sam odreuje redoslijed aktivnosti i koje aktivnosti e biti ukljuene (ovisi i o kapacitetu hotela). Mini olimpijada se moe organizirati izmeu hotela i pripremiti kao vei dogaaj na plai, sportskih objektima, ili prikladnom terenu u blizini hotela ili ak kao dogaaj na razini turistike destinacije. U tom sluaju diplome su obavezne, a mogua je i priprema medalja. Tako postoji skup razliitih igara koje se uvrtavaju i mini olimpijadu: - pikado, - poligon (tafeta u tranju na 100m i sl.), - odbojka na pijesku, - luk i strijela, - mali nogomet, - rukomet, - visea kuglana, - kuglana, - bowling, - mini golf, - bicikli, - stolni tenis, - ostali prikladni sportovi, igre i slino. Pikado potrebni rekviziti su naravno pikado ploa i strelice. Pikado se moe igrati na klasian nain (tko skupi vie bodova pobjednik) ili se moe organizirati u vidu igre Ubojica gdje igrai jedan drugoga izbacuju iz igre sistemom tko pogodi vie. Svaka osoba ima 3 ivota odnosno 2 ivota ukoliko ima vie igraa ili radi napetije atmosfere svatko ima 1 ivot. Boe za ovu igru potreban je set boa + jack i adekvatan pjeani teren. Unutar igre se organiziraju timovi te je princip igre da je pobjednik ekipa, koja prva doe do 5 bodova. Ako je vei odaziv broj bodova za pobjedu moe se smanjiti. Badminton animator podijeli goste u parove te se ovisno o posjeenosti aktivnosti odredi do koliko se bodova igra. Ukoliko je vea posjeenost, animator moe organizirati igru u vidu odbojke. Podijeli goste u timove od 5 ili 6 igraa, koji s reketima igraju odbojku.

3.3. Sportski programi za djecu

Djeca su specifian i poseban segment turistike potranje te ine osnovu za osmiljavanje sadraja animacijskih programa kojima se ele zadovoljiti potrebe i motivi dolaska roditelja te opredjeljenje za odreenu turistiku destinaciju. Posebnost tog segmenta naglaena je u potranji za igrom i djejim veseljem, te osmiljenim i sadrajnim upotpunjavanjem vremena. Animacijski programi, pa tako i programi za djecu i mlade, namijenjeni su turistikoj industriji u cilju poveanja ukupne potronje kroz pansionsku i izvanpansionsku ponudu, te obuhvaaju iroku paletu aktivnosti kroz programe poboljanja kvalitete ivljenja, kroz programe aktivnosti i kretanja. Djeju animaciju obavljaju animatori ili lanovi nekog strunog tima. Prvenstveno su to osobe koje imaju struna znanja u radu s djecom, odnosno osobe koje dobro poznaju i razumiju djeju psihologiju. Slino kao i za odrasle, djeji program ima mini olimpijadu. Animator na poetku treba pripremiti nekoliko igara u kojima e se djeca natjecati. Svaka kategorija moe za nagradu imati diplomu, a dijete s najvie diploma osvaja zlatnu medalju. Poseban naglasak se daje na finale i na finalnu podjelu medalja koja se moe odrati kao dio veernjeg djejeg programa uz prisustvo roditelja. Prijedlozi za mini djeju olimpijadu su[footnoteRef:11]: [11: Ibidem]

djeji pikado natjecanje u tranju poligon bacanje krugova preskakanje vijae, itd.

Sezonski programi su tipovi programa koji se organiziraju za odreenu sezonu u godini. Dijele se prema godinjem dobu na zimske i ljetne, za to su potrebni razliiti prostori i struno educirani djelatnici. Ti programi su u osnovi skup tjednih programa. Naela programiranja sezonske animacije polaze od specifinosti godinjeg doba, a odreeni su prema meteorolokim karakteristikama i raspoloivom prostoru. Osim zadovoljenja primarnih djejih potreba za kretanjem, ciljevi su stjecanje ljubavi prema zimovanju/ljetovanju, odnosno boravku u prirodi, socijalizacija djece, aktivni i kreativni odmor. Na prvom mjestu je sigurnost djece, koja su neprestano pod nadzorom strunog tima (animatora, voditelja, kineziologa, uitelja.) koji brine i nadzire svaki djetetov korak. Aktivnosti su sljedee:

1. ljetne: npr., jedrenje, skijanje, vonja skuterom, gimnastika na vodi, veslanje, ronjenje, vaterpolo, povlaenje konopa, vodeni dalekozor, lov na rakove, piratsko blago, crtanje na plai...2. zimske: npr. sanjkanje, skijanje, grudanje, klizanje, izrada ukrasa, Boini bal, planinarenje...

4. ZAKLJUAK

Suvremeni razvoj turizma karakterizira razvoj posebnih oblika turizma, meu kojima je i sportski turizam. Turizam i sport su dva oblika meusobno povezanih djelatnosti u sferi turistike rekreacije. Srodnost tih pojava, kao i bliskost njihovih funkcija proizlazi iz injenice prema kojoj su nositelji tih dviju pojava u pravilu isti subjekti. Veza izmeu sporta i turizma datira od prvih poetaka njihova razvoja. Sport u suvremenom turizmu nema samo perceptivnu ulogu, nego je on ujedno vaan sadraj boravka u kojem turisti postaju aktivni sudionici razliitih sportova. Suvremeni trendovi se brzo mijenjaju ovisno o potrebama turistike potranje, a suvremeni turist eli otkriti to vie i zadovoljiti to vie raznovrsnih potreba u kratko vrijeme. Nastajanje novih trendova u turizmu uzrokuju novi motivi, ivotni ciljevi i ponaanje potroaa. Novi trendovi se takoer javljaju i na temelju ponaanja turista koji su sve vie ekoloki svjesni, brinu se za svoje zdravlje i ele odrati tijelo i duh u dobroj kondiciji. Znaajnu ulogu u svemu tome naravno ima sportska animacija odnosno sami animatori. Istraivanja su pokazala da je potranja za obiteljskim odmorom i pripadajuim animacijskim programima u porastu. Ponuda aranmana s ciljanim animacijskim programima moe biti odluujui faktor kod odabira neke destinacije; jednako je vana kao i odabir prirodnih, kulturnih i gastronomskih vrijednosti. Kako bi se poboljala kvaliteta samih animacija potrebno je prikupiti podatke radi izrade baze podataka animatorima u sportu i izraditi program njihovog permanentnog strunog usavravanja, definirati potrebe za tim kadrovima i sagledati postojee probleme pri njihovu zapoljavanju. Potrebno je permanentno organizirati razne strune skupove na kojima e se na temelju informacija iz razliitih sredina vriti analiza stanja sportskih animatora u turizmu i davati kvalitetne prijedloge za unapreenje tog podruja. Dakle, budunost turistike animacije usmjerena je upravo prema edukaciji strunih turistikih animatora, a u svrhu osiguranja dodatne kvalitete, animatori u turizmu moraju se kontinuirano usavravati i razvijati, posebno u samim ponudama animacijskih programa.

Literatura

Knjige: Bartoluci, M.,Ekonomika i menadment sporta, Informator, Zagreb, 2003. Bartoluci, M.: Valorizacija medicinskih programiranih aktivnih odmora u funkciji unapreenja zdravlja i humaniziranja ivota i rada, Fakultet za fiziku kulturu Zagreb, 1984. Cerovi, Z.:Animacija u turizmu FTHM Opatija, Opatija, 2008. Cetinski, v.:Animacija kvaliteta koja se isplati, Privredni vjesnik Zagreb, br. 6/88, Zagreb, 1988. avlek, N.:Nijemci suzdraniji u putovanjima, Hrvatski turistiki magazin, br.4/97, Zagreb, 1997.Krippendorf, J.:Putujue ovjeanstvo SGL ZAGREB, Zagreb 1986.asopisi: Costa, G., Glinia, E., Goudas, M., and Panagiotis, A. Recreational services in resort hotels: customer satisfaction aspects, Journal of Sport Tourism, 2004.Mikuli, J., Prebeac, D., Evaluating hotel animation programs at Mediterranean sun and sea resorts: An impact-asymmetry analysis, Tourism Management, 2011.