skripta za informatiku

39
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union Projekt provode A project implemented by BRODSKO-POSAVSKA ŢUPANIJA HZZ PODRUĈNA SLUŢBA SLAVONSKI BROD Veleučilište u Slavonskom Brodu Slavonski Brod, 2011. Osnove informatike Priručnik namijenjen kao podloga predavanju za „Osnovni tečaj informatike“

Upload: hackenberger

Post on 07-Aug-2015

273 views

Category:

Documents


6 download

DESCRIPTION

Skripta za informatiku

TRANSCRIPT

Page 1: Skripta za informatiku

Ovaj projekt finacira Europska Unija

This project is funded by The European Union

Projekt provode

A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

Veleučilište u

Slavonskom Brodu

Slavonski Brod, 2011.

Osnove informatike Priručnik namijenjen kao podloga predavanju za „Osnovni tečaj informatike“

Page 2: Skripta za informatiku
Page 3: Skripta za informatiku

Ovaj projekt finacira Europska Unija

This project is funded by The European Union

Projekt provode

A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA SLAVONSKI BROD

Veleučilište u Slavonskom Brodu

OSNOVE INFORMATIKE

Priručnik namijenjen kao podloga predavanju za „Osnovni tečaj informatike“

Slavonski Brod, 2011.

Page 4: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija

This project is funded by The European Union

Projekt provode

A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA SLAVONSKI BROD

Priruĉnik pripremljen i namijenjen kao podloga za predavanje za „Osnovni teĉaj informatike“

u sklopu projekta „Budi poslovna – Budi konkurentna“ koji se financira uz pomoć EU (u

okviru komponente IPA IV Razvoj ljudskih potencijala).

Teĉaj izvode predavaĉi Veleuĉilišta u Slavonskom Brodu

Urednik: Mirko Cobović

Tehnički i grafički urednik: Mirko Cobović

Predavači: Ivica Lacković

Mirko Cobović

Page 5: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija

This project is funded by The European Union

Projekt provode

A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA SLAVONSKI BROD

SADRŢAJ

1. OSNOVE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE ......................................................... 1

1.1. KAKO RAĈUNALO RADI ............................................................................................... 1

1.2. GRAĐA RAĈUNALA ...................................................................................................... 1

1.3. ULAZNI I IZLAZNI UREĐAJI .......................................................................................... 2

1.4. UREĐAJI ZA POHRANU PODATAKA ............................................................................... 2

1.5. POVEZIVANJE RAĈUNALA ............................................................................................ 3

2. KORIŠTENJE RAČUNALA I UPRAVLJANJE DATOTEKAMA ........................... 4

2.1. UKLJUĈIVANJE RAĈUNALA .......................................................................................... 4

2.2. IKONE, DATOTEKE, MAPE I PREĈACI ............................................................................ 4

2.3. RADNJE SA OBJEKTIMA ................................................................................................ 5

2.4. SVOJSTVA (ENGL PROPERTIES) .................................................................................... 6

2.5. WINDOWS EXPLORER .................................................................................................. 6

2.6. UPRAVITELJ ZADATAKA (ENGL. TASK MANAGER) ...................................................... 7

2.7. PODEŠAVANJE POSTAVKI RAĈUNALA .......................................................................... 7

2.8. OSNOVNI IZGLED PROZORA ......................................................................................... 7

2.9. POHRANJIVANJE DATOTEKA NA ŢELJENO MJESTO ........................................................ 8

2.10. DODATNI PROGRAMI ................................................................................................... 8

3. E-MAIL, INTERNET .................................................................................................... 10

3.1. PRONALAŢENJE INFORMACIJA NA INTERNETU ........................................................... 11

3.2. E-MAIL ...................................................................................................................... 11

4. OBRADA TEKSTA ....................................................................................................... 13

4.1. POKRETANJE I IZGLED PROGRAMA WORD ................................................................. 13

4.2. TEMELJNI POJMOVI I RAD S TIPKOVNICOM ................................................................. 13

4.3. OTVARANJE, POHRANA I ZATVARANJE DOKUMENTA ................................................. 14

4.4. OZNAĈAVANJE TEKSTA ............................................................................................. 15

4.5. OBLIKOVANJE IZGLEDA SLOVA ................................................................................. 15

4.6. OBLIKOVANJE ODLOMKA .......................................................................................... 15

4.7. OBRUBI I SJENĈANJE .................................................................................................. 16

4.8. POSTAVKE STRANICA ................................................................................................ 16

4.9. ZAGLAVLJE I PODNOŢJE ............................................................................................. 16

4.10. TABLICE .................................................................................................................... 16

4.11. ISPIS DOKUMENTA ..................................................................................................... 17

5. TABLIČNE KALKULACIJE ....................................................................................... 23

5.1. POKRETANJE PROGRAMA ........................................................................................... 23

5.2. PROZOR PROGRAMA EXCEL ....................................................................................... 23

5.3. TEMELJNI POJMOVI .................................................................................................... 24

5.4. POHRANA PODATAKA ................................................................................................ 24

5.5. OZNAĈIVANJE ĆELIJA ................................................................................................ 25

5.6. OBLIKOVANJE PODATAKA I ĆELIJA ............................................................................ 25

Page 6: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija

This project is funded by The European Union

Projekt provode

A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA SLAVONSKI BROD

5.7. REDANJE PODATAKA ................................................................................................. 26

5.8. FORMULE .................................................................................................................. 26

5.9. FUNKCIJE................................................................................................................... 27

5.10. ISPIS DOKUMENTA ..................................................................................................... 28

SAŢETAK ............................................................................................................................... 32

LITERATURA ....................................................................................................................... 33

Page 7: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

1

1. OSNOVE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

Informacijska tehnologija je tehnologija koja omogućuje uporabu raĉunala za obradu

informacija. Namijenjena je prikupljanju, obradi, pohrani, zaštiti i prijenosu informacija.

Osnovni dijelovi, bez kojih informacijska tehnologija ne bi postojala, su: fiziĉki dijelovi

raĉunala – sklopovlje (engl. Hardware), programska podrška (engl. Software) i

komunikacijska tehnologija. Termin Informacijska tehnologija, u zadnje vrijeme proširen je u

termin Informacijska i komunikacijska tehnologija (engl. Information and Communication

Technology - ICT) jer je danas nezamisliv rad sa raĉunalom a da ono nije povezano u

raĉunalnu mreţu.

1.1. Kako računalo radi

• Vanjski svijet:

Najrasprostranjeniji kodni sustav je American standard code for information interchange

(ASCII). Svaki simbol i znak je predoĉen jednim sedmeroznamenkastim binarnim brojem[1].

Ukupno na raspolaganju 27

= 128 znakova.

Bit (engl. binary digit ) binarna znamenka

Jedna binarna znamenka: 0 ili 1 (da ili ne, istina ili laţ, ukljuĉeno ili iskljuĉeno)

1001001, 01110101, 1101, 100010

Bajt (engl. byte)

Primjerice, binarni brojevi od osam znamenki su: 10010010, 11111111, 00000000,

10111101

1 KB = 1.024 bajta

1MB = 1.024 KB

1 GB = 1.024 MB

1.2. GraĎa računala

Osobno raĉunalo je najĉešće pomagalo u izvoĊenju razliĉitih poslova. Namijenjeno je

rješavanju raznovrsnih zadataka poput: obrade teksta, raĉunanja pomoću proraĉunskih tablica,

izrade baza podataka, obrada slike i zvuka, raĉunalne animacije, igre….

Najvaţnije komponente osobnog raĉunala su mikroprocesor, radna memorija, memorijske

jedinice. Podjelu sklopovlja u tri cjeline: središnju jedinicu za obradu podataka , memoriju i

ulazno-izlazne ureĊaje napravio je Von Neuman (Slika 1.1).

• Raĉunalo:

binarni brojevi

1000101

...

Page 8: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

2

Slika 1.1 Von Neumanova arhitektura raĉunala[1]

1.3. Ulazni i izlazni ureĎaji

Ulazni ureĊaji sluţe unosu podataka iz okoliša u raĉunalo. Njihova graĊa ovisi o namjeni,

tako su neki ulazni ureĊaji namijenjeni unosu teksta, crteţa, zvuka itd. Svako raĉunalo ima

najmanje jedan ulazni ureĊaj, a ĉesto i više njih. Ulazni ureĊaji su tipkovnica, miš, skener,

zaslon osjetljiv na dodir…

Izlazni ureĊaji sluţe za prijenos i prikaz podataka koje raĉunalo daje korisniku i okolini.

UreĊaji mogu imati zadaću prikazati podatke ĉovjeku ili ih predati strojevima u

odgovarajućem obliku. Izlazni ureĊaji su monitori, projektori, pisaĉi, zvuĉnici, slušalice.

1.4. UreĎaji za pohranu podataka

Za pohranu velike koliĉine podataka i arhiviranje rabe se magnetski i optiĉki mediji. Odlikuju

se velikim kapacitetom i dobrom postojanošću. UreĊaji za pohranu su: tvrdi diskovi, optiĉki

diskovi, poluvodiĉki mediji

Tvrdi su diskovi trajno ugraĊeni u raĉunalo, a odlikuju se velikim kapacitetom te velikom

brzinom ĉitanja i upisa podataka.

Na optiĉkim se diskovima za pohranu podataka rabe optiĉke pojave. Podaci se spremaju na

optiĉke diskove kao oštećenja površine, ĉime se mijenjaju optiĉka svojstva površine.

Poluvodiĉki (engl. flash) mediji su poluvodiĉki mediji koji ne gube sadrţaj prekidom

napajanja, a mogu se podijeliti u dvije skupine: memorijske kartice i memorijski kljuĉići.

Memorijske kartice su ugraĊene u razliĉite ureĊaje, npr. digitalne fotoaparate.

Memorijski kljuĉići (engl. USB key, USB stick) se izraĊuju kao samostalni ureĊaji i sluţe za

praktiĉnu pohranu podataka koje treba nositi sa sobom. Velikog su kapaciteta, malih

dimenzija, vrlo praktiĉni i mogu se izravno prikljuĉiti na USB sabirnicu.

Page 9: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

3

1.5. Povezivanje računala

UreĊaji i programi koji omogućuju povezivanje raĉunala i razmjenu podataka ĉine sustav za

spajanje koji se naziva mreţa. Bez obzira na vrstu, sloţenost ili naĉin graĊe, svaka mreţa ima

istu osnovnu zadaću: prijenos digitalnih podataka izmeĊu dvaju fiziĉki odvojenih mjesta.

Povezana raĉunala osim razmjene podataka omogućuju i dijeljenje zajedniĉkih ureĊaja.

UreĊaje moţemo povezati pomoću modema i/ili mreţnih karticam.

Mreţa je sustav koji povezuje

raĉunala u jedinstvenu cjelinu i sluţi

meĊusobnoj razmjeni podataka i

programa te uporabi zajedniĉkih

ulazno-izlaznih ureĊaja.

Najrasprostranjenija topologija

suvremenih mreţa su zvjezdasta i

ĉvor-ĉvor mreţa. (Slika 1.2.)

Mreţe ograniĉene na relativno

malo podruĉje zovu se lokalne mreţe

ili skraćeno LAN. Mreţe koje

povezuju udaljena raĉunala zovu se

rasprostranjene mreţe ili WAN. Slika 1.2. Raĉunalna mreţa

Page 10: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

4

2. KORIŠTENJE RAČUNALA I UPRAVLJANJE

DATOTEKAMA

Operacijski sustav je program koji upravlja svim raĉunalnim resursima, izvoĊenjem svih

programa i sluţi kao suĉelje izmeĊu korisniĉkih programa i sklopovlja.

Najpopularniji operacijski sustav s grafiĉkim korisniĉkim suĉeljem za osobna raĉunala je

operacijski sustav Windows tvrtke Microsoft.

Karakteristike MS Windows-a su jednostavna i intuitivna uporaba, jedinstveni pristup

sklopovskim dijelovima raĉunala za sve programe koji rade pod sustavom Windows, velika

sliĉnost uporabe razliĉitih programa, skup korisnih programa koji su priloţeni programu

Windows, te naĉin prikaza WYSIWYG (eng. what you see is what you get) [2].

2.1. Uključivanje računala

Nakon ukljuĉivanja raĉunala zapoĉinje

proces uĉitavanja (engl. boot)

operacijskog sustava. Pošto je

operacijski sustav Windows

višekorisniĉki, od korisnika se zahtjeva

prijava (engl. logon). Kao posljedica

ovog postupka prikazuje se na zaslonu

osnovna radna ploha (Slika 1.3).

Osnovna je radna ploha (engl. desktop) polazište s kojeg korisnik zapoĉinje rad na raĉunalu.

Sadrţi vrpce sa zadaćama i ikone.

Na dnu radne plohe je vrpca sa zadaćama (engl. taskbar). Vrpca sa zadaćama sastoji se od tri

osnovne cjeline kao što pokazuje slika:

2.2. Ikone, datoteke, mape i prečaci

Ikone su sliĉice koje predstavljaju objekt poput datoteke, mape ili programa. Koriste se za brz

pristup programima, mapama i datotekama, a pokreću se dvoklikom miša. Ikone moţe

instalirati: operacijski sustav ili neki drugi program, odnosno korisnik.

Datoteka (engl. file) je skup srodnih podataka pohranjen na disku pod odreĊenim imenom.

Svaka je datoteka oznaĉena: imenom (do 255 znakova), nastavkom (do tri znaka, odreĊuje

vrstu datoteke), veliĉinom i datumom. Sadrţaj datoteke mogu biti: podaci (tekst, slika,

brojevi, zvuk i njihove kombinacije) ili programi (skupovi izvršnih naredbi procesoru).

Gumb za pokretanje

poĉetnog izbornika

Gumbi programa koji su

trenutaĉno pokrenuti Obavijesti

Slika 1.3. Osnovna radna ploha

Slika 1.4. Vrpca sa zadaćama

Page 11: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

5

Mapa (engl. folder) omogućava bolju i smisleniju organizaciju podataka pohranjenih u

raĉunalu. Mapa je spremnik za druge mape i/ili datoteke. Obiĉno mapa sadrţi datoteke koje

imaju neko zajedniĉko obiljeţje (namjenu, podrijetlo, vlasnika itd.). Treba dobro razlikovati

mape (koje sluţe kao spremnici) od datoteka koje sadrţe podatke.

Preĉac ili kratica (engl. shortcut) je poveznica s izvornim programom ili dokumentom.

Pomoću kratice moţemo pokretati program ili otvoriti datoteku s mjesta na kom se nalazi

kratica (bez obzira na smještaj datoteke). Prepoznat ćemo je po strelici u donjem lijevom

uglu.

2.3. Radnje sa objektima

Razne radnje s ikonama izvode se korištenjem: brzog izbornika (desni klik), naredbi iz

ponuĊenih izbornika, gumba iz vrpce s alatima, tipkovnice + miš.

Objekt predstavljen ikonom moţe se pokrenuti: dvoklikom miša ili brzim izbornikom/Otvori.

Više ikona se moţe oznaĉiti istodobno. Ako se hoće oznaĉiti više ikona pojedinaĉno, prilikom

oznaĉavanja (kliknuti na ikonu) potrebno je drţati pritisnutu tipku Ctrl. Ikone se mogu

oznaĉiti tako da ih se “okruţi” mišem (uz pritisnutu tipku miša uokviriti ţeljene ikone).

Premještanje objekata

1. Uporabom brzog izbornika ili izbornika UreĊivanje (Edit). Oznaĉiti ţeljenu ikonu,

brzi izbornik ili UreĊivanje (Edit) izbornik/Izreţi (Cut), odabrati novu lokaciju, brzi

izbornik ili UreĊivanje (Edit) izbornik/Zaljepi (Paste).

2. Uz pritisnuti lijevi gumb miša ikonu povući mišem s jednog na drugi poloţaj.

Kopiranje objekata

1. Na naĉin koji je objašnjen kod premještanja, samo umjesto naredbe Izreţi (Cut) treba

rabiti naredbu Zalijepi (Copy).

2. Ikonu povlaĉiti mišem s jednog na drugi poloţaj i istovremeno drţati pritisnutu tipku

Ctrl.

Priruĉna memorija (engl. clipboard) je dio radne memorije namijenjen privremenom

odlaganju sadrţaja kojeg se ţeli premještati ili kopirati na novi poloţaj. Sadrţaj se u priruĉnu

memoriju sprema naredbama Izreţi, Kopiraj ili tipkom [PrtSc]. Na novi se poloţaj sadrţaj iz

priruĉne memorije umeće naredbom Zalijepi.

Stvaranje, preimenovanje i brisanje objekata

Za stvaranje nove mape potrebno je: pokrenuti brzi izbornik (desni klik), Novo/Mapa i upisati

ime mape (najviše 250 znakova; mogu i razmaci).

Ime objekta se mijenja tako da se pokrene brzi izbornik ili izbornik Datoteka (File), odabere

se naredba Preimenuj (Rename) i upiše se novo ime.

Objekti se brišu tako da se pokrene brzi izbornik ili izbornik Datoteka (File), te odabere

naredba Izbriši (Delete).

Page 12: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

6

Poništavanje radnji

Prethodno zadanu naredbu je moguće poništiti na sljedeći naĉin:

pokrenuti brzi izbornik ili izbornik Uredi (Edit),

odabrati naredbu Vrati (Undo).

2.4. Svojstva (engl Properties)

Pod svojstvima se podrazumijeva skup obiljeţja nekog objekta.

Promjenom svojstava mogu se prilagoĊavati parametri koji se

odnose na odabrani objekt. (Slika 1.5.)

Pokretanjem naredbe Svojstva mogu se vidjeti i mijenjati

svojstva diska, mape, datoteke, koša za smeće i drugog.[1]

2.5. Windows Explorer

Windows Explorer je program koji prikazuje popis mapa i datoteka i njihovu hijerarhijsku

strukturu. Windows Explorer pomaţe pri pregledu ureĊaja i mapa raĉunala, te pri radu s

mapama i datotekama.

Pokretanje je moguće na više naĉina:

Windows tipka, izbornik Svi programi/Pomagala, Windows Explorer,

brzi izbornik (desni klik) na Wondows tipku, naredba Otvori Windows Explorer

gumb Folders iz vrpce sa alatima.

Odabirom bilo kojeg naĉina otvaranja dobit ćete prozor programa (slika 1.6.)

Znak bijelo-sivog trokuta mapu koja sadrţi podmape. Odabirom znaka trokuta otvorit ćemo

popis podmapa odabrane mape, a znak trokuta promijenit će boju u crnu.

U Windows Exploreru se razne radnje s ikonama izvode uporabom: brzog izbornika (desni

klik), naredbi iz ponuĊenih izbornika, gumba iz vrpce s alatima.

UreĊaji i mape

raĉunala

Pripadajuće

podmape i

datoteke one

mape koja je

odabrana u

lijevom dijelu

prozora

Slika 1.5. Svojstva mape

Slika 1.6. Prozor Windows Explorer-a

Page 13: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

7

2.6. Upravitelj zadataka (engl. Task

Manager)

Upravitelj zadataka je usluţni program koji daje

informacije o pokrenutim programima i procesima. Pomoću

njega se moţe zatvoriti ţeljeni program. Upravitelj zadataka

se pokreće kombinacijom tipki ALT + CTRL + DEL ili

desnim klikom miša na vrpcu sa zadaćama. (Slika 1.7)

U sluĉaju zastoja u radu Upravitelj zadataka omogućava

zatvaranje programa koji je taj zastoj izazvao.

2.7. Podešavanje postavki računala

Naredba Postavke (Settings) omogućava

odreĊivanje raznih postavki raĉunala. Za

podešavanje postavki valja rabiti

podizbornik Upravljaĉka ploĉa (Control

panel) (Slika 1.8.). Svaka je od skupina

postavki prikazana odgovarajućom

ikonom. Dvostrukim klikom na ikonu

ţeljene skupine postavki moguće je

otvoriti prozor u kojemu se mogu zadati

postavke.

2.8. Osnovni izgled prozora

Pokretanjem svakog programa pojavljuje se na zaslonu pravokutnik koji se zove prozor (engl.

window). (Slika 1.9)

Naslovna vrpca sadrţi osnovne podatke vezane uz sadrţaj prozora. S lijeve je strane ikona

objekta i njegov naziv, a s desne strane nalaze se gumbi koji omogućavaju lako rukovanje s

prozorom.

Naslovna vrpca

Vrpca sa izbornicima

Gumbi za pomicanje

Vrpca sa alatima

Vrpca stanja

Slika 1.7. Upravitelj zadataka

Slika 1.8. Upravljaĉka ploĉa

Slika 1.9. Osnovni izgled prozora (prozor MS Word-a)

Page 14: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

8

Prozoru se moţe mijenjati veliĉina samo kada ne zauzima cijelu površinu zaslona. Pokazivaĉ

miša postavite na rub prozora pa će pokazivaĉ poprimiti oblik dvostrane strelice. Potom valja

mišem, uz pritisnutu lijevu tipku, povući do postizanja ţeljene veliĉine prozora.

Smanjenje prozora na gumb u vrpci sa zadaćama. Program je i dalje aktivan, ali se njegov

prozor ne vidi. Da je program aktivan, vidi se po njegovom gumbu u vrpci sa zadaćama.

Povećanje prozora. Prozor moţe zauzeti cijeli zaslon ili se moţe povećati na veliĉinu

koju odredi korisnik.

Zatvaranje prozora.

2.9. Pohranjivanje datoteka na ţeljeno mjesto

Svaka će datoteka biti izgubljena ĉim se izaĊe iz njenog programa ako prethodno nije bila

pohranjena na neki od trajnih medija. Zato svaku datoteku koju se ţeli saĉuvati treba

pohraniti.

Za objašnjenje postupka pohrane novootvorene datoteke na ţeljeno mjesto, treba pokrenuti

program za obradu teksta Word. Novootvoreni se dokument sprema na odabrano mjesto:

izbornik Spremi kao (Save As), pojavljuje se prozor Spremi kao (Save As).

2.10. Dodatni programi

Operacijski sustav Windows sadrţi više pomoćnih programa. Svrstani su i pohranjeni u mapu

Pomagala (Accessories). To su npr.: Kalkulator (Calculator), Bojanje (Paint), Blok za pisanje

(NotePad), Windows Media Player. Više alata za podešavanje operacijskih sustava je u mapi

Alati sustava (System Tools). Podmapa Pristupaĉnost (Accessibility) nudi prilagodbu sustava

osobama s posebnim potrebama, npr. mogućnost prikaza vrlo velikih slova ili zaslonske

tipkovnice On-Screen Keyboard, podmapa Komunikacije (Communications) sadrţi alate za

povezivanje raĉunala itd.

Namjenski su programi namijenjeni rješavanju stanovita specifiĉnog zadatka ĉiji je rezultat

korisniku neposredno zanimljiv. Preteţni dio programa kojima se ljudi sluţe pripada

namjenskim programima.

U adresnoj traci

izabrati mjesto

spremanja (bira se

disk i mapa)

U okvir Naziv

datoteke potrebno je

upisati ime datoteke

Nalazi se popis

sadrţaja izabranog

diska ili mape

Slika 1.10. Pohranjivanje datoteka (MS Word)

Page 15: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

9

1. Kreirajte mapu s nazivom Osnove informatike na svom lokalnom stroju (disk D:) i

njoj kreirajte novu mapu.

2. preimenujte novokreiranu mapu tako da se naziv bude Osnove raĉunalstva.

3. uz pomoć WordPad editora kreirajte datoteku u prethodno kreiranoj mapi s nazivom

Podaci, sljedećeg sadrţaja:

i. ime i prezime

ii. adresa stanovanja

iii. jedinstveni matični broj

iv. OIB

4. u postojećoj mapi naĉinite kopiju vaše datoteke.

5. preimenujte kopiju vaše datoteke tako da umjesto naziva Podaci, bude naziv Osobni

podaci.

6. formirajte u svojoj mapi novu mapu koja će se zvati kopija.

7. u novokreiranu mapu kopirajte datoteku ĉiji je naziv Podaci.

8. datoteku s nazivom Osobni podaci premjestite u mapu s nazivom kopija.

9. kreirajte u mapi Osnove raĉunalstva novu mapu kopiranjem mape kopija s

kompletnim sadrţajem.

10. preimenujte kopiju mape kopija u naziv kopija_nova.

11. provjerite sljedeće veliĉine i u jednu datoteku u mapi Osnove raĉunalstva upišite

(koristeći Wordpad program):

1. veliĉinu mape sa slovom Osnove računalstva: ____________

2. veliĉinu mape kopija: _____________

3. veliĉinu datoteke po izboru iz vaših mapa: _____________

12. datoteku s ovim veliĉinama pohranite pod nazivom veličine.

13. na lokalnom stroju u mapi Osnove računalstva kreirajte datoteku Arhiva uz pomoć

programa WinRAR za saţimanje datoteka, koja će sadrţavati kompletan sadrţaj mape

Osnove računalstva, tj. sve Vaše podmape i datoteke.

14. pozovite osobu koja nadgleda izradu zadatka da pogleda Vaš uradak.

15. nakon pregleda ispravnosti obavljenog zadatka, obrišite sadrţaj svoje mape Osnove

raĉunalstva s tvrdog diska.

16. iz Recycle Bin mape vratite obrisanu mapu Osnove raĉunalstva

Page 16: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

10

3. E-MAIL, INTERNET

Internet (engl. inter - među, net (network) - mreža) je svjetska podatkovna mreţa koja se

sastoji od skupa meĊusobno povezanih raznovrsnih raĉunalnih mreţa razmještenih diljem

svijeta.[4]

Polovicom 2006. godine svijet je imao pribliţno 6,5 milijardi stanovnika i pribliţno milijardu

internet korisnika. Na ţalost, raspodjela korisnika je proporcionalna bogatstvu pa je tako u

Sjevernoj Americi internet rabilo pribliţno 70% stanovnika, a u Africi samo 4%.

Internet nije u vlasništvu niti jedne osobe, organizacije ili vlade. Razmjena podataka putem

Interneta je moguća samo ako postoji dogovor o obliku, naĉinu i vremenu razmjene izmeĊu

pošiljatelja i primatelja. Takav se dogovor naziva Internet protokol (IP). Svako raĉunalo u

mreţi ima svoju jedinstvenu adresu koja se naziva IP adresai stoga na jednoj mreţi ne postoje

dva raĉunala s istom IP adresom.

Svaki sadrţaj dostupan na Internetu ima svoju jedinstvenu adresu naziva URL (engl. uniform

resource locator). URL sadrţi informacije o nazivu sadrţaja, o imenu domene te o protokolu

pomoću kojeg moţemo tom sadrţaju pristupiti.

http://www.google.hr, http://www.vusb.hr, http://www.jutarnji.hr,

U URL adresi protokol oznaĉava propisani naĉin prijenosa podataka mreţom. Najĉešći

protokoli su: http (WorldWideWeb, www), ftp (prijenos datoteka).

Za otvaranje stranice, potrebno je upisati toĉnu adresu u adresnoj traci u internet preglednik.

Prozor Internet preglednik prikazan je na slici 1.24.:

Rijeĉi ili slike koje predstavljaju vezu s nekom drugom www stranicom na internetu nazivaju

se veze ili linkovi (engl. link, hyperlink). Takva su mjesta obiĉno podvuĉena i naglašena

bojom, a prepoznaju se i po tome što pokazivaĉ mijenja oblik kad se nalazi na vezi.

Podaci o adresama www stranica koje je korisnik nedavno posjetio ĉuvaju se u posebnoj mapi

History. Da korisnik ne bi morao svaki puta pamtiti www adrese vaţnih stranica, moţe ih

spremiti u mapu Favorites (i u njih stvarati nove mape).

Svaki put kada se pokrene Internet Explorer, uĉita se poĉetna stranica (engl. home page) po

izboru korisnika.

Slika 1.24. Prozor Internet Explorera

Page 17: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

11

3.1. Pronalaţenje informacija na Internetu

Web traţilice ili indeksni pretraţivaĉi (engl. search engines) su programi smješteni na

posluţiteljskim raĉunalima koji omogućavaju pretraţivanje općenitog ili specifiĉnog sadrţaja

Interneta. Obiĉno su takvi programi napravljeni tako da im se moţe pristupiti s pomoću web

stranice na kojoj postoji rubrika za upis traţenog pojma.

Najpoznatija svjetska traţilica je Google (www.google.com ili www.google.hr). Postoje i

druge traţilice kao što su: Yahoo, Altavista, HotBot…

Rezultat pretraţivanja je web stranica s popisom dokumenata i veza na dokumente koji

sadrţavaju traţeni pojam. Rezultat pretrage neće uvijek od prve zadovoljiti korisnika, zbog

toga treba odabrati više kljuĉnih rijeĉi, pronaći istoznaĉnice te rabiti mogućnosti sloţene

pretrage.

3.2. E-mail

Elektroniĉka pošta, e-pošta ili e-mail (eng. electronic mail) prijenos je tekstualnih poruka

(moguće je prilagati i dokumente koji nisu tekstualni) putem komunikacijskih mreţa, najĉešće

Interneta.

Zbog velike brzine prijenosa podataka, i to praktiĉno bez obzira na udaljenost, relativno niske

cijene i mogućnosti izravnog prijenosa teksta iz raĉunala u raĉunalo, elektroniĉka je pošta

danas vrlo popularan naĉin dopisivanja.

Na zahtjev korisnika administrator sustava, tj. osoba koja upravlja informacijskim sustavom i

odrţava ga, dodijelit će korisniku jedinstvenu elektroniĉku adresu.

Uobiĉajen oblik internetske adrese jest: [email protected]

Webmail je aplikacija za slanje, primanje i ureĊivanje elektronske pošte, jednog od

najpopularnijih i najkorištenijih internetskih servisa. Dostupan je s bilo kojeg mjesta gdje

postoji veza na Internet.

Za razliku od webmaila, aplikacije poput Microsoft Outlooka, Outlook Expressa ili sl. vezane

su za raĉunala na kojima se koriste. Moţe se podesiti pristup e-mailu putem i više aplikacija i

više raĉunala

Radi sigurnosti svaki za pristup e-mailu potrebno je korisniĉko ime i lozinka. E-mail adresa

ima oblik [email protected]

Page 18: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

12

Upute za rad:

1. U mapi Osnove informatike napravi podmapu Internet

2. Pokreni neku od traţilica za pretraţivanje web-a (npr. Google)

3. PronaĊi i pregledaj web stranice koje sadrţe podatke o automobilima.

4. PronaĊi i pregledaj slike automobila.

5. PronaĊi i pregledaj stranice koje sadrţe podatke o automobilu Opel Vectra.

6. PronaĊi i pregledaj slike Opel Vectre“, te kamiona Mercedes

7. Spremi neke od slika u podmapu Internet koja se nalazi u mapi Osnove informatike

8. Otvori novi prazni dokument u programu Word

9. Kopiraj dio teksta koji govori o automobilu Opel Vectra, te ga zalijepi u novootvoreni

wordov dokument

10. Kopiraj sliku Opel Vectre u novotvoreni dokument ispod kopiranog teksta

11. Kopiraj url adresu u novootvoreni dokument

12. Spremi novootvoreni dokument u podmapu Internet pod imenom Opel Vectra

13. Pošalji dokument Opel Vectra pridruţen e-mail poruci kao prilog. Poruku pošalji na

slijedeće adrese:

Primatelj: [email protected]

Kopija: [email protected]

Predmet: Osnove informatike – Prezime.Ime – Internet

Tekst poruke:

„Poštovani,

prema dogovoru, u prilogu vam šaljem traţene podatke.“

Ime Prezime

14. Izbrišite cijelu mapu Informatika

Page 19: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

13

4. OBRADA TEKSTA

Programi za obradu teksta omogućavaju brzo i lako pisanje teksta, ispravljanje, oblikovanje,

sortiranje, pretraţivanje, brisanje, ispis, umnoţavanje, unos slika, filmova i posebnih znakova,

organiziranje podataka u tablice te još mnogo toga.

Uz mnoštvo programa za obradu teksta (Notepad, WordPad, TextEdit, Kwrite…) koji su

trenutno dostupni na trţištu, vodećim se smatra program Word, tvrtke Microsoft koji radi pod

operacijskim sustavima Windows.

4.1. Pokretanje i izgled programa Word

Program Word se pokreće kao i svi drugi programi koji rade pod operacijskim sustavom

Windows. Korisnik će odabrati onaj naĉin koji se njemu najprihvatljiviji. Najĉešći naĉin je

klikom na Windows tipku/Svi programi/Microsoft Office/Microsoft Office Word 2007.

Nakon pokretanja otvara se prozor programa Word (Slika 1.11)

Vrpca sa naslovom sadrţi ikonu programa, naziv aktivne datoteke te gumbe za rukovanje

prozorom. Vrpca sa izbornicima sadrţi popis izbornika u kojima su naredbe srodno grupirane.

Vrpce sa alatima sadrţi gumbe koji predstavljaju naredbe, te omogućava izravan pristup

najĉešće rabljenim naredbama. Vrpca stanja, statusna vrpca pokazuje razliĉita obiljeţja

dokumenta: trenutaĉna stranica, ukupni broj stranica, broj rijeĉi, veliĉinu pogleda…

Radna ploha je podruĉje u koje se unosi tekst. Moţe se zamisliti kao list papira na kojem će se

pisati.

Kliznici omogućavaju kretanje kroz dokument kada je dokument veći od površine radne

plohe. Ravnalo omogućuje lakše snalaţenje u dokumentu.

4.2. Temeljni pojmovi i rad s tipkovnicom

U programu Word datoteka se naziva dokument i nakon pohrane iza imena dodaje se

produţetak doc ili docx, ovisno o naĉinu snimanja.

Pokazivaĉ ( engl. cursor) je treptajuća crtica koja pokazuje mjesto upisa novog znaka (teksta).

Slika 1.11. Izgled prozora MS Word

Page 20: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

14

Tekst se dijeli na odlomke, a jedan odlomak moţemo definirati kao dio teksta izmeĊu dva

znaka Enter. Ukoliko je redak teksta dulji od širine zadanog radnog podruĉja, Word će ga

automatski prebaciti u novi red ĉim tekst dotakne desni rub radnog podruĉja.

Za pisanje velikog slova potrebno je drţati pritisnutu tipku Shift dok se tipka ţeljeno slovo

(postoje 2 tipke Shift, i s lijeve i s desne strane), takoĊer tipkom Shift pišu se i gornji znakovi

(iznad brojki i slova). Ako veći dio teksta treba pisati iskljuĉivo velikim slovima, umjesto

stalnog pritiska na tipku Shift, moţe se ukljuĉiti prekidaĉ Caps Lock (ukljuĉi se signalna

lampica).

Za razmak izmeĊu rijeĉi rabi se razmaknica (engl. space), dok se krivo uneseni znak briši se

tipkama Delete ili Backspace. Tipka Enter završava trenutni redak te ostatak teksta prebacuje

u novi red. To je ujedno i oznaka poĉetka i kraja odlomka teksta.

Za kretanje kroz tekst mogu se, osim miša, rabiti i navigacijske tipke (strjelice gore, dolje,

lijevo i desno).

Tipke Alt i Ctrl rabe se za proširenje funkcija ostalih tipki (potrebno ih je drţati pritisnute dok

se pritišće neka druga tipka): Ctrl Home pomiĉe pokazivaĉ na poĉetak dokumenta, Ctrl End

pomiĉe pokazivaĉ na kraj dokumenta, AltGr ispisuje znakove ispod slove (ista tipka),

kao na primjer AltGr V ispisat će znak @, Tab tabulator koji uvlaĉi tekst (npr. na poĉetku

odlomka) – uvlake

4.3. Otvaranje, pohrana i zatvaranje dokumenta

Dokument je moguće otvoriti kao novi prazan dokument ili kao postojeći dokument

pohranjen na nekom od trajnih memorijskih medija.

Otvaranje se izvršava sljedećom naredbom:

Dva puta brzo kliknuti na odabrani dokument.

Office tipka → Otvori → pronaĊi ţeljeni dokument u mapi

Za otvaranje novih (praznih) dokumenata: Office tipka → Novo

Dokument koji se ureĊuje bit će izgubljen će biti izgubljen u sluĉaju ako se prije ne spremi na

neki od medija za trajnu pohranu. Spremanje dokumenta izvršava se sljedećom naredbom:

Office tipka → 1. Spremi (Save)

2. Spremi kao (Save As)

Spremanje dokumenta pod nekim imenom u mapu gdje već postoji dokument s istim imenom

vodi do presnimavanja starog.

Zatvaranje dokumenta se izvršava naredbom:

Office tipka → Zatvori

kliknuti na x u gornjem lijevu kutu prozora

Page 21: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

15

4.4. Označavanje teksta

Dio teksta kojemu se ţele mijenjati obiljeţja potrebno je oznaĉiti. Oznaĉavanje teksta je

moguće odraditi na više naĉina:

Uz pritisnutu lijevu tipku miša prevlaĉenjem preko ţeljenog teksta

Dvostruki klik na ţeljenu rijeĉ

Desni klik miša uz drţanje tipke ctrl za oznaĉavanje cijele reĉenice

Trostrukim klikom na bilo kojem dijelu odlomka kako bi se oznaĉio cijeli odlomak

4.5. Oblikovanje izgleda slova

Izbor ţeljenog oblika slova, veliĉine, boje, ukošenja,

podebljanja, podvlaĉenja i ostalih obiljeţja slova vrši se

preko preĉaca u izborniku polazno ili preko dijaloškog

okvira Font. Prije svega potrebno je oznaĉiti ţeljeni tekst

kako bi se promjene mogle izvršiti na ţeljenom dijelu.

U dijaloškom okviru Font nalazi se: naziv fonta, stil slova

(oblik slova), veliĉina slova, boja fonta (slova), stil

podcrtavanja te dodatna obiljeţja slova (Efekti). Sve

promjene na obiljeţenom tekstu mogu se vidjeti u pregledu.

4.6. Oblikovanje odlomka

Rubovi teksta u odlomku mogu se poravnati po lijevom ili desnom rubu, oba ruba ili postaviti

u sredini. Ţeljena poravnanja vrše se preko preĉaca u izborniku polazno ili preko dijaloškog

okviru Odlomak. U dijaloškom okviru odlomak nalaze se: poravnanja, razina strukture,

uvlake (Lijevo, Desno i Posebno), razmak izmeĊu redova (Prije, Poslije, Prored i veliĉina

proreda). Sve promjene koje se odvijaju na ţeljenom tekstu, takoĊer kao u dijaloškom okviru

Font, mogu se vidjeti u pregledu.

Slika 1.12. Oblikovanje slova

Slika 1.13. Oblikovanje odlomka

Page 22: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

16

4.7. Obrubi i sjenčanje

Kako bi se dio teksta uĉinio uoĉljivim i dodatno naglašenim, moţe se sjenĉati i obrubljivati.

Za postavljanje obruba i sjenĉanja treba oznaĉiti dio teksta i zatim birati Obrubi i sjenĉanje u

izborniku Polazno. Moguće je birati karticu obrubi u kojoj se mogu zadati boja, debljina i

izgled crte obruba, da li će obrub biti cjelokupan ili djelomiĉan, te dali će biti oko odlomka ili

oko odabranog teksta. Za postavljanje sjenĉanja potrebno je birati karticu Sjenĉanje, gdje se

moţe zadati boja i uzorak sjenĉanja.

4.8. Postavke stranica

Pri otvaranju novog dokumenta korisno je zadati postavke

stranice, što podrazumijeva dimenzije papira, margine i

usmjerenost stranica.

Margina je naziv za prazan prostor izmeĊu ruba teksta i

ruba papira. Posebno se namještaju gornja, donja, lijeva,

desna i uvezna margina

Usmjerenost stranice moţe biti uspravna (Portret) ili

poloţena (Pejzaţ). Postavke stranice nalaze se u izborniku

Izgled stranice.

4.9. Zaglavlje i podnoţje

Podatke je moguće unositi u podruĉje gornje i donje margine koji se nazivaju Zaglavlje i

podnoţje. Podaci uneseni u ovom dijelu pokazat će se na svim stranicama dokumenta (ako je

aktivna naredba Poveţi sa sljedećim). U zaglavlje i podnoţje najĉešće se unose nazivi

poglavlja i brojevi stranica. Umetanje zaglavlja i podnoţja izvršava se klikom na Zaglavlje ili

Podnoţje u izborniku Umetni. TakoĊer U ovom izborniku nalazi se i naredba za automatsko

numeriranje stranica Broj stranica

4.10. Tablice

Tablice se umeću naredbom Tablica u izborniku Umetni. Tablicu

je moguće umetnuti te joj zadati broj redaka i stupaca. Dok se

pokazivaĉ nalazi unutar tablice, mijenja se izgled ravnala. Uz

pomoć oznaka koje se javljaju na ravnalu mogu se mijenjati širine

stupaca i visine redaka.

Slika 1.14. Obrubi i sjenĉanje

Slika 1.15. Umetanje tablice

Page 23: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

17

Sadrţaj unesen u tablice moguće je oblikovati kao i ostali tekst u dokumentu. Da bi se sadrţaj

tablice mogao oblikovati, potrebno je prethodno oznaĉiti ţeljene ćelije, retke, stupce ili cijelu

tablicu. Oznaĉavanje se izvodi pomoću pokazivaĉa (postavljanjem na za to predviĊena

mjesta). Dok se pokazivaĉ kreće po tablici u vrpci s izbornicima pojavljuju se dodatni

izbornici u kojima se nalaze oblikovanja za tablicu(Slika 1.16.).

4.11. Ispis dokumenta

Dokument se ispisuje naredbom Office tipka/Ispiši. Nakon izvršavanja naredbe pokazuje se

prozor ispis u kojemu se odabire pisaĉ, raspon stranica za ispis, broj kopija, te naĉini ispisa.

Slika 1.16. Izbornik tablice

Page 24: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

18

VELEUĈILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU

Vježba za tečaj „Osnovni tečaj informatike“

Naslov vježbe:

ZAŠTITA OKOLIŠA I STANOVNIŠTVA

REPUBLIKE HRVATSKE

Ime i prezime

Slavonski Brod, 2011.

Page 25: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

19

ZAŠTITA OKOLIŠA REPUBLIKE HRVATSKE

putem raĉunala podrţanog informacijskog sustava

za provoĊenje plana intervencija u zaštiti okoliša

Projekt ZORH'2007

Nakon višegodišnjih neuĉinkovitih i neuspješnih pokušaja rješavanja problema kabinetskih i

operativnih poslova u sustavu zaštite okoliša projektiran je i izveden integralan informacijski

sustav upravljanja kemikalijama i planiranja intervencija u zaštiti okoliša Republike Hrvatske

(Projekt ZORH'2007)1.

ZORH '2007 omogućuje automatizaciju operativnih i kabinetskih poslova na svim pojavnim

razinama i ukupno unapreĊivanje djelatnosti zaštite okoliša Republike Hrvatske putem:

Prostornog i vremenskog evidentiranja, praćenja i izvještavanja o opasnim tvarima u

Republici Hrvatskoj po raznim karakteristikama (prostor, vrijeme, koliĉina, svojstva,

….),

Evidentiranja i praćenja pojedinaĉnih podataka o objektima, pogonima, skladištima,

Zadovoljavanja meĊunarodnih standarda i preuzetih obveza,

Evidentiranja i praćenja podataka o indeksima opasnosti i koeficijentima rizika.

1 N.Novak Zavod za ekonomska istraživanja EFOS

Page 26: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

20

PingWIN za ICT d.o.o.

Slobodna 234

35000 Slavonski Brod

Slavonski Brod, 10.lipnja 2011.g.

DDD d.d.

Slavonski Brod

Ponuda br.89/2007

Poštovane / poštovani,

Šaljemo Vam ponudu za opremu i usluge.

R.br. Šifra Naziv Cijena (kn) Jed.mjere koliĉina Vrijednost

1. 98203 Zamagljivaĉ 13.000,00 kom 2 26.000,00

10025 Detektor

CO2

5.500,90 2 11.001,80

UKUPNO 37.001,80

Plaćanje u roku od 30 dana.

U sluĉaju kašnjenja plaćanja, zaraĉunavaju se zatezne kamate prema formuli:

Pm = 100

1

1001m

p

gdje je m broj dana kašnjenja plaćanja.

Sastavio:

Djelatnik

Direktor:

Direktor

Page 27: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

21

Vaš zadatak obavijest o nadolazećoj godišnjoj skupštini vašega badmintonskoga kluba. U

ispitu će se od vas traţiti prilagoĊavanje pisma, primjena razliĉitih funkcija oblikovanja, te

pravljenje tablice

1. Otvorite aplikaciju za obradu teksta. Otvorite datoteku Word1.doc na radnoj podlozi

(desktop)

2. Pospremite dokument na particiji D: (Local Disk) u datoteku Osnove informatike pod

nazivom agm.doc.

3. Napravite novi odlomak od teksta koji poĉinje s Ovo je poziv…. i novi odlomak od

teksta koji poĉinje s Izbor blagajnika...

4. Poravnajte po sredini tekst Članovima Badminton kluba Keepfit i pospremite promjene.

5. Tekstu Članovima Badminton kluba Keepfit promijenite boju fonta u plavu.

6. Podebljajte naslov Članovima Badminton kluba Keepfit.

7. Promijenite veliĉinu fonta unutar cijeloga dokumenta na 12 toĉaka i promjenu

pospremite.

8. Primijenite grafiĉke oznake na popis od Izbor blagajnika i tajnika do Ponude za novi

teren.

9. Primijenite dvostruki prored na popis od Izbor blagajnika i tajnika do Ponude za novi

teren.

10. Unesite tekst Badminton klub Keepfit u zaglavlje dokumenta.

11. Kreirajte tablicu sa 6 stupaca i sedam redova ispod reda koji poĉinje sa Ponude za novi

teren…(Stil tablice je Elegantna tablica)

12. Umetnite sljedeći tekst u tablice:

Ime Prezime Adresa Grad Pošt. Br.

Ivan Ivić Zrinska 11 Slavonski Brod 35000

Marko Marković Osjeĉka 232 Slavonski Brod 35000

Ivana Ivanović Istarska 23 Osijek 31000

13. Širinu linije svih obruba u tablici namjestite na 1 toĉku.

14. Poravnajte po sredini cijeli tekst u zadnjem stupcu (Pošt.Br.).

15. Promijenite gornju i donju marginu u dokumentu na 3 cm

16. Umetnite broj stranice i pospremite promjene.

Page 28: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

22

Paula Jones,

7 Fairway Hill,

London W1

Ĉlanovima Badminton kluba Keepfit Ovo je poziv za Godišnju Generalnu Skupštinu koja će

se odrţati u ponedjeljak 12. sijeĉnja 2004. u 6 sati poslijepodne u Oldpark House.

Dnevni red Izbor blagajnika i tajnika

Prezentacija godišnjega obraĉuna

Izvješće klupskoga kapetana

Prezentacija proraĉuna za 2004

Izbor uprave

Izbor revizora

Ponude za novi teren

Jim Green,

Tajnik

Page 29: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

23

5. TABLIČNE KALKULACIJE

Namjenski programi za tabliĉno raĉunanje (engl. spreadsheet) omogućuju jednostavno i

djelotvorno raĉunanje s mnogo, uglavnom brojĉanih podataka, laku izmjenu podataka i brzo

ispravljanje pogrešaka, te jednostavno stvaranje grafiĉkih prikaza podataka.

Omogućavaju i: korištenje stotina ugraĊenih funkcija, raĉunanje pomoću sloţenih formula,

rad s bazama podataka, pripremu materijala za ispis (vizualno kvalitetno) itd.

Programi za tabliĉno raĉunanje posebno su pogodni za ekonomske i financijske analize, npr.

kalkulacije, troškovnici itd. te su osobito omiljeni meĊu ekonomistima.

Excel je najpopularniji program za tabliĉno raĉunanje na osobnim raĉunalima, što uz

nesumnjivu kvalitetu programa treba pripisati i snazi tvrtke Microsoft. Odlikuje se velikim

mogućnostima obrade i prikaza podataka.

5.1. Pokretanje programa

Microsoft Excel se moţe pokrenuti kao i bilo koji drugi program. Korisnik će odabrati onaj

naĉin koji je njemu najprihvatljiviji: Start/Programs/Microsoft Excel ili dvoklikom na ikonu

Excel

5.2. Prozor programa Excel

Nakon pokretanja programa otvara se prozor programa Excel (Slika 1.17.)

Naslovna vrpca (engl. Title bar) sadrţi ikonu programa, naziv aktivne datoteke te gumbe za

lako rukovanje prozorom

Vrpca sa izbornicima Vrpca sa alatima Vrpca podataka

Funkcijsk

i gumb

Broj

retka

Oznaka

stupca

Ćelija

Slika 1.17. Prozor programa Excel

Page 30: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

24

Vrpca s izbornicima (engl. Menu bar) sadrţi popis izbornika u kojima su naredbe grupirane

po srodnosti a moguće ih je izvršavati unuta programa Excel Vrpca sa alatima (engl.

toolbars) sadrţi razne gumbe koji predstavljaju naredbe. Omoguĉava izravan pristup najĉešće

rabljenim naredbama programa (izvršavanje naredbi na brţi naĉin). Vrpca stanja, statusna

vrpca (engl. Status bar) pokazuje razliĉita obiljeţja datoteka[3]

Radna ploha je podruĉje u koje se unose podaci.

Gumbi za otkazivanje i potvrdu pojavljuju se tek pri upisu podataka.

Vrpca za rad s radnim tablicama. Radne tablice se mogu dodavati, premještati, kopirati,

brisati, moţe im se mjenjati ime i dr. Pozivom brzog izbornika (desni klik mišem) na podruĉje

kartica radnih tablica i odabirom odgovarajuĉih tablica i odabirom odogovarajuće naredbe.

5.3. Temeljni pojmovi

U programu Excel se datoteka uobiĉajeno naziva radna knjiga (engl. workbook, book).

Datoteke nastale u Excelu dobivaju nastavak *.xls, *xlsx.

Svaka se radna se knjiga sastoji od jedne ili više radnih tablica (radnih listova, engl. sheet).

Radne se tablice u radnoj knjizi mogu uklanjati i dodavati prema potrebi.

Radno podruĉje svake radne tablice saĉinjeno je od mreţe stupaca i redaka. Redci su oznaĉeni

brojevima (od 1 do 65.536). Stupci su oznaĉeni slovima od A do IV (najviše 256 stupaca).

Presjecište retka i stupca naziva se ćelija (engl. cell). Aktivna ćelija je uvijek oznaĉena

debljim rubom. Svaka ćelija ima jedinstvenu adresu (referencu) koja je saĉinjena od

pripadajućeg naziva stupca i broja retka.

5.4. Pohrana podataka

Svaku datoteku koju se ţeli saĉuvati treba spremiti. Datoteka se sprema na ţeljeno mjesto

naredbom Office tipka/Snimi kao

Po završetku postupka u vrpci s naslovom umjesto općenitog naziva (npr. engl. Book1) za

datoteku će se pisati odabrano ime.

Gumb za otkazivanje

i potvrdu

Koordinate ćelije ili

trenutna funkcija

Aktivna

ćelija

Slika 1.18. Rad s podacima

Page 31: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

25

Pri svakoj promjeni sadrţaja, datoteku treba ponovno spremiti. Za ponovnu pohranu dovoljno

je birati naredbu Spremi (Save) ili za to predviĊeni gumb iz vrpce sa alatima (slika diskete).

Pri tome se prethodna inaĉica dokumenta nepovratno gubi, a sprema se nova.

5.5. Označivanje ćelija

Za bilo koju naredbu koja ukljuĉuje više ćelija (brisanje, oblikovanje, raĉunanje) potrebno je

prije pozivanja naredbe oznaĉiti sve ţeljene ćelije. Za oznaĉavanje uzastopnih ćelija potrebno

je postaviti pokazivaĉ miša na poĉetnu ćeliju i drţeći pritisnutu lijevu tipku miša prevući

mišem preko ţeljenog raspona.

Za oznaĉavanje ćelija koje nisu uzastopne potrebno je drţati pritisnutu tipku Ctrl i mišem

oznaĉiti ţeljene ćelije.

Za oznaĉavanje više stupaca ili redaka potrebno je prevući mišem preko zaglavlja ţeljenih

stupaca ili redaka. Za oznaĉavanje cijele tablice potrebno je odabrati Ctrl+A ili kliknuti na

sjecište zaglavlja redaka i stupaca.

5.6. Oblikovanje podataka i ćelija

U Excelu razlikujemo: oblikovanje teksta unutar ćelije, brojeva unutar ćelije, obruba ćelije itd.

Detaljnije oblikovanje tablice provodi se naredbom Format/ćelije (Cells). Otvorit će se prozor

Format ćelija (Cells) u kojem klikom na jahaĉ biramo što

ţelimo oblikovati. Slova se oblikuju naredbom Format/Cells i

jahaĉem Font

Brojevi se oblikuju naredbom Format/Cells i jahaĉem Number

Poravnavanje se ureĊuje naredbom Format/Cells i jahaĉem Alignment. Moguće je odrediti:

vodoravno (engl. horizontal) i uspravno (engl. vertical) poravnavanje podataka u ćeliji

prelamanje teksta unutar ćelije u dva ili više redaka (engl. wrap text)

automatski smanjiti tekst toliko da stane u ćeliju (engl. shrink to fit)

spojiti više ćelija (engl. merge cells)

promijeniti smjer pisanja u ćeliji (engl. orientation) i dr.

Slika 1.19. Oblikovanje podataka i ćelija[1]

Page 32: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

26

Obrub se ureĊuje naredbom Format/Cells i jahaĉem Border. Moguće je odabrati vrstu,debljinu

i boju crte te naĉin obrubljivanja ćelije ili više njih.

Naredbom Format/Cells i

jahaĉem Patterns ureĊuju

se boje i uzorci ispune

ćelije (ili više njih)

Naredbom Format/Cells i

jahaĉem Protection

moguće je "zakljuĉati"

ćeliju, tj. onemogućiti

brisanje, premještanje ili

promjenu ćelije. Ovu

naredbu moguće je primijeniti tek nakon što se zaštiti tablica naredbom

Tools/Protection/Protect Sheet

5.7. Redanje podataka

Podatke se u radnoj tablici moţe na jednostavan naĉin poredati (svrstati, sortirati). Redanje

moţe biti po abecednom redoslijedu ili po brojevnom redoslijedu. Da bi se podatci poredali na

ţeljeni naĉin, potrebno je odabrati stupac ili redak po kome će se redati. Taj se stupac ili redak

naziva kljuĉ. Ako je sadrţaj više ćelija u odabranom kljuĉu isti, moguće je zadati dodatni

kljuĉ. Maksimalni broj kljuĉeva je tri,

Podatci se mogu poredati naredbom UreĊivanje/Sortiraj

Za jednostavno redanje mogu posluţiti i za to predviĊeni gumbi iz vrpce sa alatima.

5.8. Formule

Jedno od glavnih obiljeţja programa Excel je mogućnost brzog i

jednostavnog raĉunanja podacima upisanim u tablice. Tome sluţe formule.

Excel sadrţaj ćelije prepoznaje kao formulu ukoliko je prvi znak sadrţaja znak jednakosti (=).

Iza znaka jednakosti mogu se unositi: adrese ćelija, brojevne vrijednosti (konstante),

operatori, funkcije.

Operatori oznaĉavaju operacije koje treba izvršiti nad podacima. Najĉešće se koriste:

aritmetiĉki operatori (+, -, *, /, %), operatori usporedbe (<, <=, >, >=, =, <>).

Da bi se formula napisala potrebno je oznaĉiti ćeliju u kojoj

se oĉekuje rezultat, te upisati znak jednakosti (=). Potom se

upisuje ţeljeni izraz. Umjesto upisa konkretnih vrijednosti

podataka (sadrţaja ćelija) upisuju se adrese ćelija u kojima

se ti podaci nalaze. Primjerice izrazom =A1+A2 zbrojit će

Slika 1.20. Oblikovanje podataka i ćelija

Slika 1.21. Upisivanje formula

Page 33: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

27

se podaci koji se nalaze u ćelijama A1 i A2. Upis formule završava pritiskom na tipku

ENTER ili za gumb za potvrdu. Rezultat raĉunanja prema upisanoj formuli bit će prikazan u

ćeliju u koju je upisana formula.

Ovdje je potrebno uoĉiti da će u prostoru za prikaz sadrţaja aktivne ćelije koji je dio vrpce s

formulama biti zapisana formula, a u odabranoj ćeliji rezultat raĉunanja. Pri pisanju formule

umjesto upisivanja adrese ćelije jednostavnije je kliknuti na tu ćeliju pa će se njezina adresa

automatski umetnuti u formulu.

Tijekom rada na radnoj tablici moţe doći do promjene sadrţaja nekih ćelija ukljuĉenih u

formulu. Velika prednost Excela je u automatskom preraĉunavanju rezultata ĉim doĊe do

promjene sadrţaja neke od ćelija ĉije su adrese ukljuĉene u formulu.

Ako unutar formule postoji više razliĉitih operacija, izvršavat će se po uobiĉajenom

redosljedu prioriteta. Za redosljed izvršavanja operacija koji je drugaĉiji od zadanog valja

rabiti zagrade.

Formule se mogu kopirati na uobiĉajeni naĉin: brzi izbornik, Copy, nova lokacija, brzi

izbornik, Paste. Po kopiranju valja obratiti paţnju na formule u ćelijama G9 i G10. Formula

se, zajedno sa adresama ćelija od kojih je oblikovana, prilagodila novome mjestu na radnoj

tablici. Razlog je tome što su u Excelu sve adrese, po osnovnoj postavci relativne.

Relativne se adrese temelje na relativnom poloţaju ćelije u kojoj se nalazi formula, dok su

apsolutne adrese. ne temelje na relativnom poloţaju ćelije u kojoj se nalazi formula i ćelija

ĉije su adrese u formuli. Apsolutne adrese prilikom kopiranja uvijek pokazuju na apsolutnu

lokaciju ćelije koju predstavljaju.

Osim što se sadrţaj moţe kopirati na uobiĉajeni naĉin (Copy, Paste) moţe se kopirati i

korištenjem oznake popune.

Kopira se korištenjem oznake popune: u poĉetnu ćeliju niza potrebno je unijeti sadrţaj kojim

se ţeli puniti niz, zatim se pokazivaĉ postavi na donji desni kut ćelije u koju je unesen sadrţaj

(pokazivaĉ se pretvara u kriţić), i na kraju se mišem povuće prema dolje ili desno.

5.9. Funkcije

Funkciju moţemo opisati kao pravilo ili postupak kojim se odreĊuje jednoznaĉan rezultat ako

je zadani skup ulaznih podataka. Takvo pravilo (funkcija) obiĉno ima ime kojim se razlikuje

od ostalih pravila. Npr. funkcija sin(x) jednoznaĉno odreĊuje rezultat ako je zadan ulazni

podatak x. Program Excel sadrţi pribliţno 300 funkcija podijeljenih u više skupina.

Excel razlikuje sljedeće skupine funkcija:

matematiĉke i trigonometrijske,

statistiĉke,

za rad sa tekstom,

za rad s podacima u obliku datuma i vremena,

logiĉke, …

Page 34: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

28

U programu Excel svaka funkcija zapoĉinje znakom jednakosti (isto kao i formula). Nakon

znaka jednakosti navodi se ime funkcije. Iza imena, unutar para okruglih zagrada, upisuju se

argumenti (ulazni podaci). Argumenti funkcije su vrijednosti (ulazni podaci) za koje se

pojedina funkcija izvršava. Funkcija moţe imati jedan ili više argumenata. Ako argumenata

ima više, odvajaju se znakom ;.

Argument funkcije moţe biti:

broj (konstanta),

adresa ćelije ili adresa skupine ćelija,

druga funkcija.

Argument mora biti toĉno odreĊene vrste podataka propisana funkcijom.

Funkcija umeće naredbom Insert/Function ili gumbom iz vrpce s podacima. Posljedica je

pojava prozora u kome prvo treba izabrati ţeljenu skupinu funkcija.

Po odabiru ţeljene funkcije, valja zadati argumente, tj. vrijednosti za koje će se funkcija

izvršiti. Slika 1.22.

Argumenti se unose u za to predviĊene okvire (broj okvira ovisi o odabranoj funkciji). Osim

što se mogu upisati, argumenti se mogu unijeti i tako da se odabere oznaka sa desne strane

okvira (povratak na radnu tablicu).

U tablici je navedeno nekoliko funkcija i

njihovih znaĉenja. Funkcije su izdvojene iz

raznih kategorija. Slika 1.21.

5.10. Ispis dokumenta

Dokument se ispisuje naredbom Office tipka/Ispiši. Nakon izvršavanja naredbe pokazuje se

prozor ispis u kojemu se odabire pisaĉ, raspon stranica za ispis, broj kopija, te naĉini ispisa.

Slika 1.22. Prozor za umetanje funkcija

Slika 1.23. Prozor za umetanje argumenata

Page 35: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

29

1. Na disku D: u mapi Osnove informatik kreirajte mapu s nazivom Tabliĉne kalkulacije.

Kreirajte Excel proraĉunsku tablicu u toj mapi pod nazivom Zadatak.xls

2. Otvorite program za proraĉunske tablice MS Excel i u njemu kreirajte dolje navedenu

tablicu najprije u prvom radnom listu (Sheet1).

3. Upišite ruĉno podatke u stupce Rb, Naziv, Količina, Cijena, te upišite i Stopu

poreza u stupcu H (23%).

4. Izraĉunajte Vrijednost svih artikala tako da pomnoţite podatke u stupcu Količina s

podacima u stupcu Cijena (upišite formulu u ćeliju E2 koja će mnoţiti ćelije C2 i

D2).

5. U preostale ćelije u stupcu Vrijednost nemojte upisivati formule ruĉno, nego kopirajte

formulu iz ćelije E2 u ostale ćelije u stupcu E.

6. Na kraju zbrojite podatke u stupcu E s pomoću funkcije za sumiranje tako da suma

bude upisana u ćeliji E7.

7. U stupcu F izraĉunajte iznos poreza tako da u F2 upišete formulu koja će mnoţiti

vrijednost artikla sa stopom poreza koja je navedena u ćeliji H2. Koristite apsolutno i

relativno adresiranje, koje će kopiranjem te formule na ćelije F3:F6 dati ispravne

vrijednosti.

8. Sumirajte iznose poreza u ćeliji F7.

9. Kreirajte stupĉasti grafikon koji će prikazati Naziv i Količinu artikala (vidi sliku).

Upišite i naslov grafikona.

10. Promijenite tip grafikona u onaj u obliku pite (Pie). Isprobajte razliĉite opcije za

promjenu grafikona za vjeţbu.

11. U drugom radnom listu kreirajte tablicu zadanu za drugi radni list (Sheet 2).

12. Izraĉunajte ukupnu vrijednost kruha na skladištu (koristeći funkciju sumiranja) u ćeliju

B15 .

13. Izraĉunajte prosjeĉnu, minimalnu i maksimalnu vrijednost kruha na skladištu

(koristeći statistiĉke funkcije) (u ćeliju B16, B17 i B18) .

14. Kopirajte ukupnu, prosjeĉnu, min i max vrijednost (B15 do B18) za kruh na ostale

artikle (na ćelije C15 do F18).

15. Napravite linijski grafikon koji prikazuje mjeseĉno kretanje artikala kao na slici

(upišite naslov grafikona, nazive osi x i y).

16. Pozovite osobu koja nadzire vjeţbe da provjeri ispravnost zadatka. U uvjetima

ispravnosti slijedi potvrda ispravnosti, brisanje rada i direktorija.

Page 36: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

30

Page 37: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

31

Paţljivo proĉitajte tekst, te zadatke riješite na raĉunalu. PredviĊeno vrijeme je 20 minuta.

1. Otvorite novu radnu knjigu, dajte joj ime svog prezimena, te ju pohranite na svoj Radnu

površinu (Desktop)

2. Prvu radnu tablicu nazovite: Raĉuni.

3. Ćelije od B2 do E2 spojite u jednu. U tako spojenu ćeliju upišite naslov: Komunalije.

4. Naslov smjestite u sredinu ćelije u vodoravnom i okomitom smjeru. Vrsta slova Comic

Sans MS, 14, crveno, podebljano i ukošeno. 5. Radnu

tablicu popunite kako pokazuje slika. Naslov Komunalije već ste unijeli.

6. U ćelijama B4, B5, A15, A16, A18, A19 postavite kontrolu teksta uz pomoć koje se tekst

prelama u više redaka.

7. Podesite širine stupaca na optimalno, a sadrţaje svih ćelija smjestite u sredinu u

vodoravnom i okomitom smjeru.

8. U ćeliji B15 s pomoću prikladne funkcije izraĉunajte zbroj stanara svih stanova.

9. U ćeliju B16 s pomoću prikladne funkcije izraĉunajte ukupnu površinu svih stanova.

10. U ćeliji B18 s pomoću prikladne formule izraĉunajte cijenu vode po jednom stanaru.

11. U ćeliji B19 s pomoću prikladne formule izraĉunajte cijenu grijanja po kvadratnom metru

stana.

12. Ćelije B18, B19 osjenĉajte crvenom bojom.

13. Svim podatcima koji prikazuju novĉane iznose oblikujte prikaz na dvije decimale, s

prikazom novĉane jedinice (kune).

14. Izradite grafikon:

Tip: Pie, trodimenzionalni

Podruĉje podataka koje trebate prikazati: C9:C13, po stupcima

Naslov grafa neka bude: Naseljenost stanova

Zadajte ispis naziva legendi s postotnim udjelima

Isjeĉak koji govori o stanu tri, izvucite prema van

Grafikon spremite na poseban list, pod nazivom Stanari

Page 38: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

32

SAŢETAK

Primjena raĉunala ušla je u svaki segment ĉovjekova ţivota. Bez informacija nemoguće je

postati konkurentan na trţištu. Informacijska tehnologija je tehnologija koja omogućuje

uporabu raĉunala za obradu informacija. Namijenjena je prikupljanju, obradi, pohrani, zaštiti i

prijenosu informacija. Kako bi se lakše koristili raĉunalom potrebno je poznavati rad u

operacijskom sustavu, obraĊivati tekst, tabliĉno raĉunati, te komunicirati preko interneta

Operacijski sustav je program koji upravlja svim raĉunalnim resursima, izvoĊenjem svih

programa i sluţi kao suĉelje izmeĊu korisniĉkih programa i sklopovlja.

Internet je svjetska podatkovna mreţa koja se sastoji od skupa meĊusobno povezanih

raznovrsnih raĉunalnih mreţa razmještenih diljem svijeta.

Programi za obradu teksta omogućavaju brzo i lako pisanje teksta, ispravljanje, oblikovanje,

sortiranje, pretraţivanje, brisanje, ispis, umnoţavanje, unos slika, filmova i posebnih znakova,

organiziranje podataka u tablice te još mnogo toga.

Namjenski programi za tabliĉno raĉunanje omogućuju jednostavno i djelotvorno raĉunanje s

mnogo, uglavnom brojĉanih podataka, laku izmjenu podataka i brzo ispravljanje pogrešaka, te

jednostavno stvaranje grafiĉkih prikaza podataka.

Pitanja

1. Što su to informacijski sustavi i koji su osnovni dijelovi?

2. Koji su osnovni dijelovi raĉunala?

3. Zašto se raĉunala povezuju?

4. Što je to operacijski sustav i koji se operacijski sustavi najĉešće koriste? Zašto?

5. Objasnite razliku izmeĊu mape i datoteke!

6. Za što sluţi Windows Explorer?

7. Kako se podaci pohranjuju?

8. Koji programi dolaze uz operacijski sustav?

9. Što je Internet?

10. Kako se pretraţuju Internet stranice?

11. Ĉemu sluţi mail?

12. Koja je razlika izmeĊu e-maila i webmaila?

13. Što omogućavaju programi za obradu teksta?

14. Što je potrebno uĉiniti prije obrade ţeljenog teksta?

15. Kako se postavlja stranica?

16. Kako se pravi tablica u MS Word-u?

17. Što su to tabliĉne kalkulacije?

18. Što je ćelija i kako se oblikuje ćelija?

19. Što su to formule, a što funkcije?

Page 39: Skripta za informatiku

Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna

Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union

Projekt provode A project implemented by

BRODSKO-POSAVSKA

ŢUPANIJA

HZZ PODRUĈNA SLUŢBA

SLAVONSKI BROD

33

LITERATURA

[1] D Grundler, S. Šutalo: Raĉunalstvo udţbenik za 1. i 2. razred ĉetverogodišnjih strukovnih

škola, ŠK, Zagreb, 2007.

[2] H. Mirković: Microsoft Windows Vista Korištenje raĉunala i upravljanje datotekama,

ECDL biblioteka, Zagreb, 2008

[3] M. Korać: Microsoft Excel 2007 izrada tabliĉnih proraĉuna, ECDL biblioteka, Zagreb,

2008

[4] G. Medić: Internet i rad na mreţi, ECDL biblioteka, Zagreb, 2008

[5] http://wiki.fmf.uni-lj.si/wiki (28.11.2010)

[6] www.microsoft.com (28.11.2010)

[7] www.microsoft.com (28.11.2010)

[8] http://info.biz.hr (01.12.2010)

[9] Materijali sa predavanja prof.dr.sc. Ninoslava Novaka