Download - Skripta za informatiku
Ovaj projekt finacira Europska Unija
This project is funded by The European Union
Projekt provode
A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
Veleučilište u
Slavonskom Brodu
Slavonski Brod, 2011.
Osnove informatike Priručnik namijenjen kao podloga predavanju za „Osnovni tečaj informatike“
Ovaj projekt finacira Europska Unija
This project is funded by The European Union
Projekt provode
A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA SLAVONSKI BROD
Veleučilište u Slavonskom Brodu
OSNOVE INFORMATIKE
Priručnik namijenjen kao podloga predavanju za „Osnovni tečaj informatike“
Slavonski Brod, 2011.
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija
This project is funded by The European Union
Projekt provode
A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA SLAVONSKI BROD
Priruĉnik pripremljen i namijenjen kao podloga za predavanje za „Osnovni teĉaj informatike“
u sklopu projekta „Budi poslovna – Budi konkurentna“ koji se financira uz pomoć EU (u
okviru komponente IPA IV Razvoj ljudskih potencijala).
Teĉaj izvode predavaĉi Veleuĉilišta u Slavonskom Brodu
Urednik: Mirko Cobović
Tehnički i grafički urednik: Mirko Cobović
Predavači: Ivica Lacković
Mirko Cobović
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija
This project is funded by The European Union
Projekt provode
A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA SLAVONSKI BROD
SADRŢAJ
1. OSNOVE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE ......................................................... 1
1.1. KAKO RAĈUNALO RADI ............................................................................................... 1
1.2. GRAĐA RAĈUNALA ...................................................................................................... 1
1.3. ULAZNI I IZLAZNI UREĐAJI .......................................................................................... 2
1.4. UREĐAJI ZA POHRANU PODATAKA ............................................................................... 2
1.5. POVEZIVANJE RAĈUNALA ............................................................................................ 3
2. KORIŠTENJE RAČUNALA I UPRAVLJANJE DATOTEKAMA ........................... 4
2.1. UKLJUĈIVANJE RAĈUNALA .......................................................................................... 4
2.2. IKONE, DATOTEKE, MAPE I PREĈACI ............................................................................ 4
2.3. RADNJE SA OBJEKTIMA ................................................................................................ 5
2.4. SVOJSTVA (ENGL PROPERTIES) .................................................................................... 6
2.5. WINDOWS EXPLORER .................................................................................................. 6
2.6. UPRAVITELJ ZADATAKA (ENGL. TASK MANAGER) ...................................................... 7
2.7. PODEŠAVANJE POSTAVKI RAĈUNALA .......................................................................... 7
2.8. OSNOVNI IZGLED PROZORA ......................................................................................... 7
2.9. POHRANJIVANJE DATOTEKA NA ŢELJENO MJESTO ........................................................ 8
2.10. DODATNI PROGRAMI ................................................................................................... 8
3. E-MAIL, INTERNET .................................................................................................... 10
3.1. PRONALAŢENJE INFORMACIJA NA INTERNETU ........................................................... 11
3.2. E-MAIL ...................................................................................................................... 11
4. OBRADA TEKSTA ....................................................................................................... 13
4.1. POKRETANJE I IZGLED PROGRAMA WORD ................................................................. 13
4.2. TEMELJNI POJMOVI I RAD S TIPKOVNICOM ................................................................. 13
4.3. OTVARANJE, POHRANA I ZATVARANJE DOKUMENTA ................................................. 14
4.4. OZNAĈAVANJE TEKSTA ............................................................................................. 15
4.5. OBLIKOVANJE IZGLEDA SLOVA ................................................................................. 15
4.6. OBLIKOVANJE ODLOMKA .......................................................................................... 15
4.7. OBRUBI I SJENĈANJE .................................................................................................. 16
4.8. POSTAVKE STRANICA ................................................................................................ 16
4.9. ZAGLAVLJE I PODNOŢJE ............................................................................................. 16
4.10. TABLICE .................................................................................................................... 16
4.11. ISPIS DOKUMENTA ..................................................................................................... 17
5. TABLIČNE KALKULACIJE ....................................................................................... 23
5.1. POKRETANJE PROGRAMA ........................................................................................... 23
5.2. PROZOR PROGRAMA EXCEL ....................................................................................... 23
5.3. TEMELJNI POJMOVI .................................................................................................... 24
5.4. POHRANA PODATAKA ................................................................................................ 24
5.5. OZNAĈIVANJE ĆELIJA ................................................................................................ 25
5.6. OBLIKOVANJE PODATAKA I ĆELIJA ............................................................................ 25
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija
This project is funded by The European Union
Projekt provode
A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA SLAVONSKI BROD
5.7. REDANJE PODATAKA ................................................................................................. 26
5.8. FORMULE .................................................................................................................. 26
5.9. FUNKCIJE................................................................................................................... 27
5.10. ISPIS DOKUMENTA ..................................................................................................... 28
SAŢETAK ............................................................................................................................... 32
LITERATURA ....................................................................................................................... 33
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
1
1. OSNOVE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE
Informacijska tehnologija je tehnologija koja omogućuje uporabu raĉunala za obradu
informacija. Namijenjena je prikupljanju, obradi, pohrani, zaštiti i prijenosu informacija.
Osnovni dijelovi, bez kojih informacijska tehnologija ne bi postojala, su: fiziĉki dijelovi
raĉunala – sklopovlje (engl. Hardware), programska podrška (engl. Software) i
komunikacijska tehnologija. Termin Informacijska tehnologija, u zadnje vrijeme proširen je u
termin Informacijska i komunikacijska tehnologija (engl. Information and Communication
Technology - ICT) jer je danas nezamisliv rad sa raĉunalom a da ono nije povezano u
raĉunalnu mreţu.
1.1. Kako računalo radi
• Vanjski svijet:
Najrasprostranjeniji kodni sustav je American standard code for information interchange
(ASCII). Svaki simbol i znak je predoĉen jednim sedmeroznamenkastim binarnim brojem[1].
Ukupno na raspolaganju 27
= 128 znakova.
Bit (engl. binary digit ) binarna znamenka
Jedna binarna znamenka: 0 ili 1 (da ili ne, istina ili laţ, ukljuĉeno ili iskljuĉeno)
1001001, 01110101, 1101, 100010
Bajt (engl. byte)
Primjerice, binarni brojevi od osam znamenki su: 10010010, 11111111, 00000000,
10111101
1 KB = 1.024 bajta
1MB = 1.024 KB
1 GB = 1.024 MB
1.2. GraĎa računala
Osobno raĉunalo je najĉešće pomagalo u izvoĊenju razliĉitih poslova. Namijenjeno je
rješavanju raznovrsnih zadataka poput: obrade teksta, raĉunanja pomoću proraĉunskih tablica,
izrade baza podataka, obrada slike i zvuka, raĉunalne animacije, igre….
Najvaţnije komponente osobnog raĉunala su mikroprocesor, radna memorija, memorijske
jedinice. Podjelu sklopovlja u tri cjeline: središnju jedinicu za obradu podataka , memoriju i
ulazno-izlazne ureĊaje napravio je Von Neuman (Slika 1.1).
• Raĉunalo:
binarni brojevi
1000101
...
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
2
Slika 1.1 Von Neumanova arhitektura raĉunala[1]
1.3. Ulazni i izlazni ureĎaji
Ulazni ureĊaji sluţe unosu podataka iz okoliša u raĉunalo. Njihova graĊa ovisi o namjeni,
tako su neki ulazni ureĊaji namijenjeni unosu teksta, crteţa, zvuka itd. Svako raĉunalo ima
najmanje jedan ulazni ureĊaj, a ĉesto i više njih. Ulazni ureĊaji su tipkovnica, miš, skener,
zaslon osjetljiv na dodir…
Izlazni ureĊaji sluţe za prijenos i prikaz podataka koje raĉunalo daje korisniku i okolini.
UreĊaji mogu imati zadaću prikazati podatke ĉovjeku ili ih predati strojevima u
odgovarajućem obliku. Izlazni ureĊaji su monitori, projektori, pisaĉi, zvuĉnici, slušalice.
1.4. UreĎaji za pohranu podataka
Za pohranu velike koliĉine podataka i arhiviranje rabe se magnetski i optiĉki mediji. Odlikuju
se velikim kapacitetom i dobrom postojanošću. UreĊaji za pohranu su: tvrdi diskovi, optiĉki
diskovi, poluvodiĉki mediji
Tvrdi su diskovi trajno ugraĊeni u raĉunalo, a odlikuju se velikim kapacitetom te velikom
brzinom ĉitanja i upisa podataka.
Na optiĉkim se diskovima za pohranu podataka rabe optiĉke pojave. Podaci se spremaju na
optiĉke diskove kao oštećenja površine, ĉime se mijenjaju optiĉka svojstva površine.
Poluvodiĉki (engl. flash) mediji su poluvodiĉki mediji koji ne gube sadrţaj prekidom
napajanja, a mogu se podijeliti u dvije skupine: memorijske kartice i memorijski kljuĉići.
Memorijske kartice su ugraĊene u razliĉite ureĊaje, npr. digitalne fotoaparate.
Memorijski kljuĉići (engl. USB key, USB stick) se izraĊuju kao samostalni ureĊaji i sluţe za
praktiĉnu pohranu podataka koje treba nositi sa sobom. Velikog su kapaciteta, malih
dimenzija, vrlo praktiĉni i mogu se izravno prikljuĉiti na USB sabirnicu.
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
3
1.5. Povezivanje računala
UreĊaji i programi koji omogućuju povezivanje raĉunala i razmjenu podataka ĉine sustav za
spajanje koji se naziva mreţa. Bez obzira na vrstu, sloţenost ili naĉin graĊe, svaka mreţa ima
istu osnovnu zadaću: prijenos digitalnih podataka izmeĊu dvaju fiziĉki odvojenih mjesta.
Povezana raĉunala osim razmjene podataka omogućuju i dijeljenje zajedniĉkih ureĊaja.
UreĊaje moţemo povezati pomoću modema i/ili mreţnih karticam.
Mreţa je sustav koji povezuje
raĉunala u jedinstvenu cjelinu i sluţi
meĊusobnoj razmjeni podataka i
programa te uporabi zajedniĉkih
ulazno-izlaznih ureĊaja.
Najrasprostranjenija topologija
suvremenih mreţa su zvjezdasta i
ĉvor-ĉvor mreţa. (Slika 1.2.)
Mreţe ograniĉene na relativno
malo podruĉje zovu se lokalne mreţe
ili skraćeno LAN. Mreţe koje
povezuju udaljena raĉunala zovu se
rasprostranjene mreţe ili WAN. Slika 1.2. Raĉunalna mreţa
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
4
2. KORIŠTENJE RAČUNALA I UPRAVLJANJE
DATOTEKAMA
Operacijski sustav je program koji upravlja svim raĉunalnim resursima, izvoĊenjem svih
programa i sluţi kao suĉelje izmeĊu korisniĉkih programa i sklopovlja.
Najpopularniji operacijski sustav s grafiĉkim korisniĉkim suĉeljem za osobna raĉunala je
operacijski sustav Windows tvrtke Microsoft.
Karakteristike MS Windows-a su jednostavna i intuitivna uporaba, jedinstveni pristup
sklopovskim dijelovima raĉunala za sve programe koji rade pod sustavom Windows, velika
sliĉnost uporabe razliĉitih programa, skup korisnih programa koji su priloţeni programu
Windows, te naĉin prikaza WYSIWYG (eng. what you see is what you get) [2].
2.1. Uključivanje računala
Nakon ukljuĉivanja raĉunala zapoĉinje
proces uĉitavanja (engl. boot)
operacijskog sustava. Pošto je
operacijski sustav Windows
višekorisniĉki, od korisnika se zahtjeva
prijava (engl. logon). Kao posljedica
ovog postupka prikazuje se na zaslonu
osnovna radna ploha (Slika 1.3).
Osnovna je radna ploha (engl. desktop) polazište s kojeg korisnik zapoĉinje rad na raĉunalu.
Sadrţi vrpce sa zadaćama i ikone.
Na dnu radne plohe je vrpca sa zadaćama (engl. taskbar). Vrpca sa zadaćama sastoji se od tri
osnovne cjeline kao što pokazuje slika:
2.2. Ikone, datoteke, mape i prečaci
Ikone su sliĉice koje predstavljaju objekt poput datoteke, mape ili programa. Koriste se za brz
pristup programima, mapama i datotekama, a pokreću se dvoklikom miša. Ikone moţe
instalirati: operacijski sustav ili neki drugi program, odnosno korisnik.
Datoteka (engl. file) je skup srodnih podataka pohranjen na disku pod odreĊenim imenom.
Svaka je datoteka oznaĉena: imenom (do 255 znakova), nastavkom (do tri znaka, odreĊuje
vrstu datoteke), veliĉinom i datumom. Sadrţaj datoteke mogu biti: podaci (tekst, slika,
brojevi, zvuk i njihove kombinacije) ili programi (skupovi izvršnih naredbi procesoru).
Gumb za pokretanje
poĉetnog izbornika
Gumbi programa koji su
trenutaĉno pokrenuti Obavijesti
Slika 1.3. Osnovna radna ploha
Slika 1.4. Vrpca sa zadaćama
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
5
Mapa (engl. folder) omogućava bolju i smisleniju organizaciju podataka pohranjenih u
raĉunalu. Mapa je spremnik za druge mape i/ili datoteke. Obiĉno mapa sadrţi datoteke koje
imaju neko zajedniĉko obiljeţje (namjenu, podrijetlo, vlasnika itd.). Treba dobro razlikovati
mape (koje sluţe kao spremnici) od datoteka koje sadrţe podatke.
Preĉac ili kratica (engl. shortcut) je poveznica s izvornim programom ili dokumentom.
Pomoću kratice moţemo pokretati program ili otvoriti datoteku s mjesta na kom se nalazi
kratica (bez obzira na smještaj datoteke). Prepoznat ćemo je po strelici u donjem lijevom
uglu.
2.3. Radnje sa objektima
Razne radnje s ikonama izvode se korištenjem: brzog izbornika (desni klik), naredbi iz
ponuĊenih izbornika, gumba iz vrpce s alatima, tipkovnice + miš.
Objekt predstavljen ikonom moţe se pokrenuti: dvoklikom miša ili brzim izbornikom/Otvori.
Više ikona se moţe oznaĉiti istodobno. Ako se hoće oznaĉiti više ikona pojedinaĉno, prilikom
oznaĉavanja (kliknuti na ikonu) potrebno je drţati pritisnutu tipku Ctrl. Ikone se mogu
oznaĉiti tako da ih se “okruţi” mišem (uz pritisnutu tipku miša uokviriti ţeljene ikone).
Premještanje objekata
1. Uporabom brzog izbornika ili izbornika UreĊivanje (Edit). Oznaĉiti ţeljenu ikonu,
brzi izbornik ili UreĊivanje (Edit) izbornik/Izreţi (Cut), odabrati novu lokaciju, brzi
izbornik ili UreĊivanje (Edit) izbornik/Zaljepi (Paste).
2. Uz pritisnuti lijevi gumb miša ikonu povući mišem s jednog na drugi poloţaj.
Kopiranje objekata
1. Na naĉin koji je objašnjen kod premještanja, samo umjesto naredbe Izreţi (Cut) treba
rabiti naredbu Zalijepi (Copy).
2. Ikonu povlaĉiti mišem s jednog na drugi poloţaj i istovremeno drţati pritisnutu tipku
Ctrl.
Priruĉna memorija (engl. clipboard) je dio radne memorije namijenjen privremenom
odlaganju sadrţaja kojeg se ţeli premještati ili kopirati na novi poloţaj. Sadrţaj se u priruĉnu
memoriju sprema naredbama Izreţi, Kopiraj ili tipkom [PrtSc]. Na novi se poloţaj sadrţaj iz
priruĉne memorije umeće naredbom Zalijepi.
Stvaranje, preimenovanje i brisanje objekata
Za stvaranje nove mape potrebno je: pokrenuti brzi izbornik (desni klik), Novo/Mapa i upisati
ime mape (najviše 250 znakova; mogu i razmaci).
Ime objekta se mijenja tako da se pokrene brzi izbornik ili izbornik Datoteka (File), odabere
se naredba Preimenuj (Rename) i upiše se novo ime.
Objekti se brišu tako da se pokrene brzi izbornik ili izbornik Datoteka (File), te odabere
naredba Izbriši (Delete).
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
6
Poništavanje radnji
Prethodno zadanu naredbu je moguće poništiti na sljedeći naĉin:
pokrenuti brzi izbornik ili izbornik Uredi (Edit),
odabrati naredbu Vrati (Undo).
2.4. Svojstva (engl Properties)
Pod svojstvima se podrazumijeva skup obiljeţja nekog objekta.
Promjenom svojstava mogu se prilagoĊavati parametri koji se
odnose na odabrani objekt. (Slika 1.5.)
Pokretanjem naredbe Svojstva mogu se vidjeti i mijenjati
svojstva diska, mape, datoteke, koša za smeće i drugog.[1]
2.5. Windows Explorer
Windows Explorer je program koji prikazuje popis mapa i datoteka i njihovu hijerarhijsku
strukturu. Windows Explorer pomaţe pri pregledu ureĊaja i mapa raĉunala, te pri radu s
mapama i datotekama.
Pokretanje je moguće na više naĉina:
Windows tipka, izbornik Svi programi/Pomagala, Windows Explorer,
brzi izbornik (desni klik) na Wondows tipku, naredba Otvori Windows Explorer
gumb Folders iz vrpce sa alatima.
Odabirom bilo kojeg naĉina otvaranja dobit ćete prozor programa (slika 1.6.)
Znak bijelo-sivog trokuta mapu koja sadrţi podmape. Odabirom znaka trokuta otvorit ćemo
popis podmapa odabrane mape, a znak trokuta promijenit će boju u crnu.
U Windows Exploreru se razne radnje s ikonama izvode uporabom: brzog izbornika (desni
klik), naredbi iz ponuĊenih izbornika, gumba iz vrpce s alatima.
UreĊaji i mape
raĉunala
Pripadajuće
podmape i
datoteke one
mape koja je
odabrana u
lijevom dijelu
prozora
Slika 1.5. Svojstva mape
Slika 1.6. Prozor Windows Explorer-a
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
7
2.6. Upravitelj zadataka (engl. Task
Manager)
Upravitelj zadataka je usluţni program koji daje
informacije o pokrenutim programima i procesima. Pomoću
njega se moţe zatvoriti ţeljeni program. Upravitelj zadataka
se pokreće kombinacijom tipki ALT + CTRL + DEL ili
desnim klikom miša na vrpcu sa zadaćama. (Slika 1.7)
U sluĉaju zastoja u radu Upravitelj zadataka omogućava
zatvaranje programa koji je taj zastoj izazvao.
2.7. Podešavanje postavki računala
Naredba Postavke (Settings) omogućava
odreĊivanje raznih postavki raĉunala. Za
podešavanje postavki valja rabiti
podizbornik Upravljaĉka ploĉa (Control
panel) (Slika 1.8.). Svaka je od skupina
postavki prikazana odgovarajućom
ikonom. Dvostrukim klikom na ikonu
ţeljene skupine postavki moguće je
otvoriti prozor u kojemu se mogu zadati
postavke.
2.8. Osnovni izgled prozora
Pokretanjem svakog programa pojavljuje se na zaslonu pravokutnik koji se zove prozor (engl.
window). (Slika 1.9)
Naslovna vrpca sadrţi osnovne podatke vezane uz sadrţaj prozora. S lijeve je strane ikona
objekta i njegov naziv, a s desne strane nalaze se gumbi koji omogućavaju lako rukovanje s
prozorom.
Naslovna vrpca
Vrpca sa izbornicima
Gumbi za pomicanje
Vrpca sa alatima
Vrpca stanja
Slika 1.7. Upravitelj zadataka
Slika 1.8. Upravljaĉka ploĉa
Slika 1.9. Osnovni izgled prozora (prozor MS Word-a)
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
8
Prozoru se moţe mijenjati veliĉina samo kada ne zauzima cijelu površinu zaslona. Pokazivaĉ
miša postavite na rub prozora pa će pokazivaĉ poprimiti oblik dvostrane strelice. Potom valja
mišem, uz pritisnutu lijevu tipku, povući do postizanja ţeljene veliĉine prozora.
Smanjenje prozora na gumb u vrpci sa zadaćama. Program je i dalje aktivan, ali se njegov
prozor ne vidi. Da je program aktivan, vidi se po njegovom gumbu u vrpci sa zadaćama.
Povećanje prozora. Prozor moţe zauzeti cijeli zaslon ili se moţe povećati na veliĉinu
koju odredi korisnik.
Zatvaranje prozora.
2.9. Pohranjivanje datoteka na ţeljeno mjesto
Svaka će datoteka biti izgubljena ĉim se izaĊe iz njenog programa ako prethodno nije bila
pohranjena na neki od trajnih medija. Zato svaku datoteku koju se ţeli saĉuvati treba
pohraniti.
Za objašnjenje postupka pohrane novootvorene datoteke na ţeljeno mjesto, treba pokrenuti
program za obradu teksta Word. Novootvoreni se dokument sprema na odabrano mjesto:
izbornik Spremi kao (Save As), pojavljuje se prozor Spremi kao (Save As).
2.10. Dodatni programi
Operacijski sustav Windows sadrţi više pomoćnih programa. Svrstani su i pohranjeni u mapu
Pomagala (Accessories). To su npr.: Kalkulator (Calculator), Bojanje (Paint), Blok za pisanje
(NotePad), Windows Media Player. Više alata za podešavanje operacijskih sustava je u mapi
Alati sustava (System Tools). Podmapa Pristupaĉnost (Accessibility) nudi prilagodbu sustava
osobama s posebnim potrebama, npr. mogućnost prikaza vrlo velikih slova ili zaslonske
tipkovnice On-Screen Keyboard, podmapa Komunikacije (Communications) sadrţi alate za
povezivanje raĉunala itd.
Namjenski su programi namijenjeni rješavanju stanovita specifiĉnog zadatka ĉiji je rezultat
korisniku neposredno zanimljiv. Preteţni dio programa kojima se ljudi sluţe pripada
namjenskim programima.
U adresnoj traci
izabrati mjesto
spremanja (bira se
disk i mapa)
U okvir Naziv
datoteke potrebno je
upisati ime datoteke
Nalazi se popis
sadrţaja izabranog
diska ili mape
Slika 1.10. Pohranjivanje datoteka (MS Word)
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
9
1. Kreirajte mapu s nazivom Osnove informatike na svom lokalnom stroju (disk D:) i
njoj kreirajte novu mapu.
2. preimenujte novokreiranu mapu tako da se naziv bude Osnove raĉunalstva.
3. uz pomoć WordPad editora kreirajte datoteku u prethodno kreiranoj mapi s nazivom
Podaci, sljedećeg sadrţaja:
i. ime i prezime
ii. adresa stanovanja
iii. jedinstveni matični broj
iv. OIB
4. u postojećoj mapi naĉinite kopiju vaše datoteke.
5. preimenujte kopiju vaše datoteke tako da umjesto naziva Podaci, bude naziv Osobni
podaci.
6. formirajte u svojoj mapi novu mapu koja će se zvati kopija.
7. u novokreiranu mapu kopirajte datoteku ĉiji je naziv Podaci.
8. datoteku s nazivom Osobni podaci premjestite u mapu s nazivom kopija.
9. kreirajte u mapi Osnove raĉunalstva novu mapu kopiranjem mape kopija s
kompletnim sadrţajem.
10. preimenujte kopiju mape kopija u naziv kopija_nova.
11. provjerite sljedeće veliĉine i u jednu datoteku u mapi Osnove raĉunalstva upišite
(koristeći Wordpad program):
1. veliĉinu mape sa slovom Osnove računalstva: ____________
2. veliĉinu mape kopija: _____________
3. veliĉinu datoteke po izboru iz vaših mapa: _____________
12. datoteku s ovim veliĉinama pohranite pod nazivom veličine.
13. na lokalnom stroju u mapi Osnove računalstva kreirajte datoteku Arhiva uz pomoć
programa WinRAR za saţimanje datoteka, koja će sadrţavati kompletan sadrţaj mape
Osnove računalstva, tj. sve Vaše podmape i datoteke.
14. pozovite osobu koja nadgleda izradu zadatka da pogleda Vaš uradak.
15. nakon pregleda ispravnosti obavljenog zadatka, obrišite sadrţaj svoje mape Osnove
raĉunalstva s tvrdog diska.
16. iz Recycle Bin mape vratite obrisanu mapu Osnove raĉunalstva
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
10
3. E-MAIL, INTERNET
Internet (engl. inter - među, net (network) - mreža) je svjetska podatkovna mreţa koja se
sastoji od skupa meĊusobno povezanih raznovrsnih raĉunalnih mreţa razmještenih diljem
svijeta.[4]
Polovicom 2006. godine svijet je imao pribliţno 6,5 milijardi stanovnika i pribliţno milijardu
internet korisnika. Na ţalost, raspodjela korisnika je proporcionalna bogatstvu pa je tako u
Sjevernoj Americi internet rabilo pribliţno 70% stanovnika, a u Africi samo 4%.
Internet nije u vlasništvu niti jedne osobe, organizacije ili vlade. Razmjena podataka putem
Interneta je moguća samo ako postoji dogovor o obliku, naĉinu i vremenu razmjene izmeĊu
pošiljatelja i primatelja. Takav se dogovor naziva Internet protokol (IP). Svako raĉunalo u
mreţi ima svoju jedinstvenu adresu koja se naziva IP adresai stoga na jednoj mreţi ne postoje
dva raĉunala s istom IP adresom.
Svaki sadrţaj dostupan na Internetu ima svoju jedinstvenu adresu naziva URL (engl. uniform
resource locator). URL sadrţi informacije o nazivu sadrţaja, o imenu domene te o protokolu
pomoću kojeg moţemo tom sadrţaju pristupiti.
http://www.google.hr, http://www.vusb.hr, http://www.jutarnji.hr,
U URL adresi protokol oznaĉava propisani naĉin prijenosa podataka mreţom. Najĉešći
protokoli su: http (WorldWideWeb, www), ftp (prijenos datoteka).
Za otvaranje stranice, potrebno je upisati toĉnu adresu u adresnoj traci u internet preglednik.
Prozor Internet preglednik prikazan je na slici 1.24.:
Rijeĉi ili slike koje predstavljaju vezu s nekom drugom www stranicom na internetu nazivaju
se veze ili linkovi (engl. link, hyperlink). Takva su mjesta obiĉno podvuĉena i naglašena
bojom, a prepoznaju se i po tome što pokazivaĉ mijenja oblik kad se nalazi na vezi.
Podaci o adresama www stranica koje je korisnik nedavno posjetio ĉuvaju se u posebnoj mapi
History. Da korisnik ne bi morao svaki puta pamtiti www adrese vaţnih stranica, moţe ih
spremiti u mapu Favorites (i u njih stvarati nove mape).
Svaki put kada se pokrene Internet Explorer, uĉita se poĉetna stranica (engl. home page) po
izboru korisnika.
Slika 1.24. Prozor Internet Explorera
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
11
3.1. Pronalaţenje informacija na Internetu
Web traţilice ili indeksni pretraţivaĉi (engl. search engines) su programi smješteni na
posluţiteljskim raĉunalima koji omogućavaju pretraţivanje općenitog ili specifiĉnog sadrţaja
Interneta. Obiĉno su takvi programi napravljeni tako da im se moţe pristupiti s pomoću web
stranice na kojoj postoji rubrika za upis traţenog pojma.
Najpoznatija svjetska traţilica je Google (www.google.com ili www.google.hr). Postoje i
druge traţilice kao što su: Yahoo, Altavista, HotBot…
Rezultat pretraţivanja je web stranica s popisom dokumenata i veza na dokumente koji
sadrţavaju traţeni pojam. Rezultat pretrage neće uvijek od prve zadovoljiti korisnika, zbog
toga treba odabrati više kljuĉnih rijeĉi, pronaći istoznaĉnice te rabiti mogućnosti sloţene
pretrage.
3.2. E-mail
Elektroniĉka pošta, e-pošta ili e-mail (eng. electronic mail) prijenos je tekstualnih poruka
(moguće je prilagati i dokumente koji nisu tekstualni) putem komunikacijskih mreţa, najĉešće
Interneta.
Zbog velike brzine prijenosa podataka, i to praktiĉno bez obzira na udaljenost, relativno niske
cijene i mogućnosti izravnog prijenosa teksta iz raĉunala u raĉunalo, elektroniĉka je pošta
danas vrlo popularan naĉin dopisivanja.
Na zahtjev korisnika administrator sustava, tj. osoba koja upravlja informacijskim sustavom i
odrţava ga, dodijelit će korisniku jedinstvenu elektroniĉku adresu.
Uobiĉajen oblik internetske adrese jest: [email protected]
Webmail je aplikacija za slanje, primanje i ureĊivanje elektronske pošte, jednog od
najpopularnijih i najkorištenijih internetskih servisa. Dostupan je s bilo kojeg mjesta gdje
postoji veza na Internet.
Za razliku od webmaila, aplikacije poput Microsoft Outlooka, Outlook Expressa ili sl. vezane
su za raĉunala na kojima se koriste. Moţe se podesiti pristup e-mailu putem i više aplikacija i
više raĉunala
Radi sigurnosti svaki za pristup e-mailu potrebno je korisniĉko ime i lozinka. E-mail adresa
ima oblik [email protected]
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
12
Upute za rad:
1. U mapi Osnove informatike napravi podmapu Internet
2. Pokreni neku od traţilica za pretraţivanje web-a (npr. Google)
3. PronaĊi i pregledaj web stranice koje sadrţe podatke o automobilima.
4. PronaĊi i pregledaj slike automobila.
5. PronaĊi i pregledaj stranice koje sadrţe podatke o automobilu Opel Vectra.
6. PronaĊi i pregledaj slike Opel Vectre“, te kamiona Mercedes
7. Spremi neke od slika u podmapu Internet koja se nalazi u mapi Osnove informatike
8. Otvori novi prazni dokument u programu Word
9. Kopiraj dio teksta koji govori o automobilu Opel Vectra, te ga zalijepi u novootvoreni
wordov dokument
10. Kopiraj sliku Opel Vectre u novotvoreni dokument ispod kopiranog teksta
11. Kopiraj url adresu u novootvoreni dokument
12. Spremi novootvoreni dokument u podmapu Internet pod imenom Opel Vectra
13. Pošalji dokument Opel Vectra pridruţen e-mail poruci kao prilog. Poruku pošalji na
slijedeće adrese:
Primatelj: [email protected]
Kopija: [email protected]
Predmet: Osnove informatike – Prezime.Ime – Internet
Tekst poruke:
„Poštovani,
prema dogovoru, u prilogu vam šaljem traţene podatke.“
Ime Prezime
14. Izbrišite cijelu mapu Informatika
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
13
4. OBRADA TEKSTA
Programi za obradu teksta omogućavaju brzo i lako pisanje teksta, ispravljanje, oblikovanje,
sortiranje, pretraţivanje, brisanje, ispis, umnoţavanje, unos slika, filmova i posebnih znakova,
organiziranje podataka u tablice te još mnogo toga.
Uz mnoštvo programa za obradu teksta (Notepad, WordPad, TextEdit, Kwrite…) koji su
trenutno dostupni na trţištu, vodećim se smatra program Word, tvrtke Microsoft koji radi pod
operacijskim sustavima Windows.
4.1. Pokretanje i izgled programa Word
Program Word se pokreće kao i svi drugi programi koji rade pod operacijskim sustavom
Windows. Korisnik će odabrati onaj naĉin koji se njemu najprihvatljiviji. Najĉešći naĉin je
klikom na Windows tipku/Svi programi/Microsoft Office/Microsoft Office Word 2007.
Nakon pokretanja otvara se prozor programa Word (Slika 1.11)
Vrpca sa naslovom sadrţi ikonu programa, naziv aktivne datoteke te gumbe za rukovanje
prozorom. Vrpca sa izbornicima sadrţi popis izbornika u kojima su naredbe srodno grupirane.
Vrpce sa alatima sadrţi gumbe koji predstavljaju naredbe, te omogućava izravan pristup
najĉešće rabljenim naredbama. Vrpca stanja, statusna vrpca pokazuje razliĉita obiljeţja
dokumenta: trenutaĉna stranica, ukupni broj stranica, broj rijeĉi, veliĉinu pogleda…
Radna ploha je podruĉje u koje se unosi tekst. Moţe se zamisliti kao list papira na kojem će se
pisati.
Kliznici omogućavaju kretanje kroz dokument kada je dokument veći od površine radne
plohe. Ravnalo omogućuje lakše snalaţenje u dokumentu.
4.2. Temeljni pojmovi i rad s tipkovnicom
U programu Word datoteka se naziva dokument i nakon pohrane iza imena dodaje se
produţetak doc ili docx, ovisno o naĉinu snimanja.
Pokazivaĉ ( engl. cursor) je treptajuća crtica koja pokazuje mjesto upisa novog znaka (teksta).
Slika 1.11. Izgled prozora MS Word
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
14
Tekst se dijeli na odlomke, a jedan odlomak moţemo definirati kao dio teksta izmeĊu dva
znaka Enter. Ukoliko je redak teksta dulji od širine zadanog radnog podruĉja, Word će ga
automatski prebaciti u novi red ĉim tekst dotakne desni rub radnog podruĉja.
Za pisanje velikog slova potrebno je drţati pritisnutu tipku Shift dok se tipka ţeljeno slovo
(postoje 2 tipke Shift, i s lijeve i s desne strane), takoĊer tipkom Shift pišu se i gornji znakovi
(iznad brojki i slova). Ako veći dio teksta treba pisati iskljuĉivo velikim slovima, umjesto
stalnog pritiska na tipku Shift, moţe se ukljuĉiti prekidaĉ Caps Lock (ukljuĉi se signalna
lampica).
Za razmak izmeĊu rijeĉi rabi se razmaknica (engl. space), dok se krivo uneseni znak briši se
tipkama Delete ili Backspace. Tipka Enter završava trenutni redak te ostatak teksta prebacuje
u novi red. To je ujedno i oznaka poĉetka i kraja odlomka teksta.
Za kretanje kroz tekst mogu se, osim miša, rabiti i navigacijske tipke (strjelice gore, dolje,
lijevo i desno).
Tipke Alt i Ctrl rabe se za proširenje funkcija ostalih tipki (potrebno ih je drţati pritisnute dok
se pritišće neka druga tipka): Ctrl Home pomiĉe pokazivaĉ na poĉetak dokumenta, Ctrl End
pomiĉe pokazivaĉ na kraj dokumenta, AltGr ispisuje znakove ispod slove (ista tipka),
kao na primjer AltGr V ispisat će znak @, Tab tabulator koji uvlaĉi tekst (npr. na poĉetku
odlomka) – uvlake
4.3. Otvaranje, pohrana i zatvaranje dokumenta
Dokument je moguće otvoriti kao novi prazan dokument ili kao postojeći dokument
pohranjen na nekom od trajnih memorijskih medija.
Otvaranje se izvršava sljedećom naredbom:
Dva puta brzo kliknuti na odabrani dokument.
Office tipka → Otvori → pronaĊi ţeljeni dokument u mapi
Za otvaranje novih (praznih) dokumenata: Office tipka → Novo
Dokument koji se ureĊuje bit će izgubljen će biti izgubljen u sluĉaju ako se prije ne spremi na
neki od medija za trajnu pohranu. Spremanje dokumenta izvršava se sljedećom naredbom:
Office tipka → 1. Spremi (Save)
2. Spremi kao (Save As)
Spremanje dokumenta pod nekim imenom u mapu gdje već postoji dokument s istim imenom
vodi do presnimavanja starog.
Zatvaranje dokumenta se izvršava naredbom:
Office tipka → Zatvori
kliknuti na x u gornjem lijevu kutu prozora
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
15
4.4. Označavanje teksta
Dio teksta kojemu se ţele mijenjati obiljeţja potrebno je oznaĉiti. Oznaĉavanje teksta je
moguće odraditi na više naĉina:
Uz pritisnutu lijevu tipku miša prevlaĉenjem preko ţeljenog teksta
Dvostruki klik na ţeljenu rijeĉ
Desni klik miša uz drţanje tipke ctrl za oznaĉavanje cijele reĉenice
Trostrukim klikom na bilo kojem dijelu odlomka kako bi se oznaĉio cijeli odlomak
4.5. Oblikovanje izgleda slova
Izbor ţeljenog oblika slova, veliĉine, boje, ukošenja,
podebljanja, podvlaĉenja i ostalih obiljeţja slova vrši se
preko preĉaca u izborniku polazno ili preko dijaloškog
okvira Font. Prije svega potrebno je oznaĉiti ţeljeni tekst
kako bi se promjene mogle izvršiti na ţeljenom dijelu.
U dijaloškom okviru Font nalazi se: naziv fonta, stil slova
(oblik slova), veliĉina slova, boja fonta (slova), stil
podcrtavanja te dodatna obiljeţja slova (Efekti). Sve
promjene na obiljeţenom tekstu mogu se vidjeti u pregledu.
4.6. Oblikovanje odlomka
Rubovi teksta u odlomku mogu se poravnati po lijevom ili desnom rubu, oba ruba ili postaviti
u sredini. Ţeljena poravnanja vrše se preko preĉaca u izborniku polazno ili preko dijaloškog
okviru Odlomak. U dijaloškom okviru odlomak nalaze se: poravnanja, razina strukture,
uvlake (Lijevo, Desno i Posebno), razmak izmeĊu redova (Prije, Poslije, Prored i veliĉina
proreda). Sve promjene koje se odvijaju na ţeljenom tekstu, takoĊer kao u dijaloškom okviru
Font, mogu se vidjeti u pregledu.
Slika 1.12. Oblikovanje slova
Slika 1.13. Oblikovanje odlomka
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
16
4.7. Obrubi i sjenčanje
Kako bi se dio teksta uĉinio uoĉljivim i dodatno naglašenim, moţe se sjenĉati i obrubljivati.
Za postavljanje obruba i sjenĉanja treba oznaĉiti dio teksta i zatim birati Obrubi i sjenĉanje u
izborniku Polazno. Moguće je birati karticu obrubi u kojoj se mogu zadati boja, debljina i
izgled crte obruba, da li će obrub biti cjelokupan ili djelomiĉan, te dali će biti oko odlomka ili
oko odabranog teksta. Za postavljanje sjenĉanja potrebno je birati karticu Sjenĉanje, gdje se
moţe zadati boja i uzorak sjenĉanja.
4.8. Postavke stranica
Pri otvaranju novog dokumenta korisno je zadati postavke
stranice, što podrazumijeva dimenzije papira, margine i
usmjerenost stranica.
Margina je naziv za prazan prostor izmeĊu ruba teksta i
ruba papira. Posebno se namještaju gornja, donja, lijeva,
desna i uvezna margina
Usmjerenost stranice moţe biti uspravna (Portret) ili
poloţena (Pejzaţ). Postavke stranice nalaze se u izborniku
Izgled stranice.
4.9. Zaglavlje i podnoţje
Podatke je moguće unositi u podruĉje gornje i donje margine koji se nazivaju Zaglavlje i
podnoţje. Podaci uneseni u ovom dijelu pokazat će se na svim stranicama dokumenta (ako je
aktivna naredba Poveţi sa sljedećim). U zaglavlje i podnoţje najĉešće se unose nazivi
poglavlja i brojevi stranica. Umetanje zaglavlja i podnoţja izvršava se klikom na Zaglavlje ili
Podnoţje u izborniku Umetni. TakoĊer U ovom izborniku nalazi se i naredba za automatsko
numeriranje stranica Broj stranica
4.10. Tablice
Tablice se umeću naredbom Tablica u izborniku Umetni. Tablicu
je moguće umetnuti te joj zadati broj redaka i stupaca. Dok se
pokazivaĉ nalazi unutar tablice, mijenja se izgled ravnala. Uz
pomoć oznaka koje se javljaju na ravnalu mogu se mijenjati širine
stupaca i visine redaka.
Slika 1.14. Obrubi i sjenĉanje
Slika 1.15. Umetanje tablice
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
17
Sadrţaj unesen u tablice moguće je oblikovati kao i ostali tekst u dokumentu. Da bi se sadrţaj
tablice mogao oblikovati, potrebno je prethodno oznaĉiti ţeljene ćelije, retke, stupce ili cijelu
tablicu. Oznaĉavanje se izvodi pomoću pokazivaĉa (postavljanjem na za to predviĊena
mjesta). Dok se pokazivaĉ kreće po tablici u vrpci s izbornicima pojavljuju se dodatni
izbornici u kojima se nalaze oblikovanja za tablicu(Slika 1.16.).
4.11. Ispis dokumenta
Dokument se ispisuje naredbom Office tipka/Ispiši. Nakon izvršavanja naredbe pokazuje se
prozor ispis u kojemu se odabire pisaĉ, raspon stranica za ispis, broj kopija, te naĉini ispisa.
Slika 1.16. Izbornik tablice
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
18
VELEUĈILIŠTE U SLAVONSKOM BRODU
Vježba za tečaj „Osnovni tečaj informatike“
Naslov vježbe:
ZAŠTITA OKOLIŠA I STANOVNIŠTVA
REPUBLIKE HRVATSKE
Ime i prezime
Slavonski Brod, 2011.
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
19
ZAŠTITA OKOLIŠA REPUBLIKE HRVATSKE
putem raĉunala podrţanog informacijskog sustava
za provoĊenje plana intervencija u zaštiti okoliša
Projekt ZORH'2007
Nakon višegodišnjih neuĉinkovitih i neuspješnih pokušaja rješavanja problema kabinetskih i
operativnih poslova u sustavu zaštite okoliša projektiran je i izveden integralan informacijski
sustav upravljanja kemikalijama i planiranja intervencija u zaštiti okoliša Republike Hrvatske
(Projekt ZORH'2007)1.
ZORH '2007 omogućuje automatizaciju operativnih i kabinetskih poslova na svim pojavnim
razinama i ukupno unapreĊivanje djelatnosti zaštite okoliša Republike Hrvatske putem:
Prostornog i vremenskog evidentiranja, praćenja i izvještavanja o opasnim tvarima u
Republici Hrvatskoj po raznim karakteristikama (prostor, vrijeme, koliĉina, svojstva,
….),
Evidentiranja i praćenja pojedinaĉnih podataka o objektima, pogonima, skladištima,
Zadovoljavanja meĊunarodnih standarda i preuzetih obveza,
Evidentiranja i praćenja podataka o indeksima opasnosti i koeficijentima rizika.
1 N.Novak Zavod za ekonomska istraživanja EFOS
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
20
PingWIN za ICT d.o.o.
Slobodna 234
35000 Slavonski Brod
Slavonski Brod, 10.lipnja 2011.g.
DDD d.d.
Slavonski Brod
Ponuda br.89/2007
Poštovane / poštovani,
Šaljemo Vam ponudu za opremu i usluge.
R.br. Šifra Naziv Cijena (kn) Jed.mjere koliĉina Vrijednost
1. 98203 Zamagljivaĉ 13.000,00 kom 2 26.000,00
10025 Detektor
CO2
5.500,90 2 11.001,80
UKUPNO 37.001,80
Plaćanje u roku od 30 dana.
U sluĉaju kašnjenja plaćanja, zaraĉunavaju se zatezne kamate prema formuli:
Pm = 100
1
1001m
p
gdje je m broj dana kašnjenja plaćanja.
Sastavio:
Djelatnik
Direktor:
Direktor
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
21
Vaš zadatak obavijest o nadolazećoj godišnjoj skupštini vašega badmintonskoga kluba. U
ispitu će se od vas traţiti prilagoĊavanje pisma, primjena razliĉitih funkcija oblikovanja, te
pravljenje tablice
1. Otvorite aplikaciju za obradu teksta. Otvorite datoteku Word1.doc na radnoj podlozi
(desktop)
2. Pospremite dokument na particiji D: (Local Disk) u datoteku Osnove informatike pod
nazivom agm.doc.
3. Napravite novi odlomak od teksta koji poĉinje s Ovo je poziv…. i novi odlomak od
teksta koji poĉinje s Izbor blagajnika...
4. Poravnajte po sredini tekst Članovima Badminton kluba Keepfit i pospremite promjene.
5. Tekstu Članovima Badminton kluba Keepfit promijenite boju fonta u plavu.
6. Podebljajte naslov Članovima Badminton kluba Keepfit.
7. Promijenite veliĉinu fonta unutar cijeloga dokumenta na 12 toĉaka i promjenu
pospremite.
8. Primijenite grafiĉke oznake na popis od Izbor blagajnika i tajnika do Ponude za novi
teren.
9. Primijenite dvostruki prored na popis od Izbor blagajnika i tajnika do Ponude za novi
teren.
10. Unesite tekst Badminton klub Keepfit u zaglavlje dokumenta.
11. Kreirajte tablicu sa 6 stupaca i sedam redova ispod reda koji poĉinje sa Ponude za novi
teren…(Stil tablice je Elegantna tablica)
12. Umetnite sljedeći tekst u tablice:
Ime Prezime Adresa Grad Pošt. Br.
Ivan Ivić Zrinska 11 Slavonski Brod 35000
Marko Marković Osjeĉka 232 Slavonski Brod 35000
Ivana Ivanović Istarska 23 Osijek 31000
13. Širinu linije svih obruba u tablici namjestite na 1 toĉku.
14. Poravnajte po sredini cijeli tekst u zadnjem stupcu (Pošt.Br.).
15. Promijenite gornju i donju marginu u dokumentu na 3 cm
16. Umetnite broj stranice i pospremite promjene.
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
22
Paula Jones,
7 Fairway Hill,
London W1
Ĉlanovima Badminton kluba Keepfit Ovo je poziv za Godišnju Generalnu Skupštinu koja će
se odrţati u ponedjeljak 12. sijeĉnja 2004. u 6 sati poslijepodne u Oldpark House.
Dnevni red Izbor blagajnika i tajnika
Prezentacija godišnjega obraĉuna
Izvješće klupskoga kapetana
Prezentacija proraĉuna za 2004
Izbor uprave
Izbor revizora
Ponude za novi teren
Jim Green,
Tajnik
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
23
5. TABLIČNE KALKULACIJE
Namjenski programi za tabliĉno raĉunanje (engl. spreadsheet) omogućuju jednostavno i
djelotvorno raĉunanje s mnogo, uglavnom brojĉanih podataka, laku izmjenu podataka i brzo
ispravljanje pogrešaka, te jednostavno stvaranje grafiĉkih prikaza podataka.
Omogućavaju i: korištenje stotina ugraĊenih funkcija, raĉunanje pomoću sloţenih formula,
rad s bazama podataka, pripremu materijala za ispis (vizualno kvalitetno) itd.
Programi za tabliĉno raĉunanje posebno su pogodni za ekonomske i financijske analize, npr.
kalkulacije, troškovnici itd. te su osobito omiljeni meĊu ekonomistima.
Excel je najpopularniji program za tabliĉno raĉunanje na osobnim raĉunalima, što uz
nesumnjivu kvalitetu programa treba pripisati i snazi tvrtke Microsoft. Odlikuje se velikim
mogućnostima obrade i prikaza podataka.
5.1. Pokretanje programa
Microsoft Excel se moţe pokrenuti kao i bilo koji drugi program. Korisnik će odabrati onaj
naĉin koji je njemu najprihvatljiviji: Start/Programs/Microsoft Excel ili dvoklikom na ikonu
Excel
5.2. Prozor programa Excel
Nakon pokretanja programa otvara se prozor programa Excel (Slika 1.17.)
Naslovna vrpca (engl. Title bar) sadrţi ikonu programa, naziv aktivne datoteke te gumbe za
lako rukovanje prozorom
Vrpca sa izbornicima Vrpca sa alatima Vrpca podataka
Funkcijsk
i gumb
Broj
retka
Oznaka
stupca
Ćelija
Slika 1.17. Prozor programa Excel
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
24
Vrpca s izbornicima (engl. Menu bar) sadrţi popis izbornika u kojima su naredbe grupirane
po srodnosti a moguće ih je izvršavati unuta programa Excel Vrpca sa alatima (engl.
toolbars) sadrţi razne gumbe koji predstavljaju naredbe. Omoguĉava izravan pristup najĉešće
rabljenim naredbama programa (izvršavanje naredbi na brţi naĉin). Vrpca stanja, statusna
vrpca (engl. Status bar) pokazuje razliĉita obiljeţja datoteka[3]
Radna ploha je podruĉje u koje se unose podaci.
Gumbi za otkazivanje i potvrdu pojavljuju se tek pri upisu podataka.
Vrpca za rad s radnim tablicama. Radne tablice se mogu dodavati, premještati, kopirati,
brisati, moţe im se mjenjati ime i dr. Pozivom brzog izbornika (desni klik mišem) na podruĉje
kartica radnih tablica i odabirom odgovarajuĉih tablica i odabirom odogovarajuće naredbe.
5.3. Temeljni pojmovi
U programu Excel se datoteka uobiĉajeno naziva radna knjiga (engl. workbook, book).
Datoteke nastale u Excelu dobivaju nastavak *.xls, *xlsx.
Svaka se radna se knjiga sastoji od jedne ili više radnih tablica (radnih listova, engl. sheet).
Radne se tablice u radnoj knjizi mogu uklanjati i dodavati prema potrebi.
Radno podruĉje svake radne tablice saĉinjeno je od mreţe stupaca i redaka. Redci su oznaĉeni
brojevima (od 1 do 65.536). Stupci su oznaĉeni slovima od A do IV (najviše 256 stupaca).
Presjecište retka i stupca naziva se ćelija (engl. cell). Aktivna ćelija je uvijek oznaĉena
debljim rubom. Svaka ćelija ima jedinstvenu adresu (referencu) koja je saĉinjena od
pripadajućeg naziva stupca i broja retka.
5.4. Pohrana podataka
Svaku datoteku koju se ţeli saĉuvati treba spremiti. Datoteka se sprema na ţeljeno mjesto
naredbom Office tipka/Snimi kao
Po završetku postupka u vrpci s naslovom umjesto općenitog naziva (npr. engl. Book1) za
datoteku će se pisati odabrano ime.
Gumb za otkazivanje
i potvrdu
Koordinate ćelije ili
trenutna funkcija
Aktivna
ćelija
Slika 1.18. Rad s podacima
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
25
Pri svakoj promjeni sadrţaja, datoteku treba ponovno spremiti. Za ponovnu pohranu dovoljno
je birati naredbu Spremi (Save) ili za to predviĊeni gumb iz vrpce sa alatima (slika diskete).
Pri tome se prethodna inaĉica dokumenta nepovratno gubi, a sprema se nova.
5.5. Označivanje ćelija
Za bilo koju naredbu koja ukljuĉuje više ćelija (brisanje, oblikovanje, raĉunanje) potrebno je
prije pozivanja naredbe oznaĉiti sve ţeljene ćelije. Za oznaĉavanje uzastopnih ćelija potrebno
je postaviti pokazivaĉ miša na poĉetnu ćeliju i drţeći pritisnutu lijevu tipku miša prevući
mišem preko ţeljenog raspona.
Za oznaĉavanje ćelija koje nisu uzastopne potrebno je drţati pritisnutu tipku Ctrl i mišem
oznaĉiti ţeljene ćelije.
Za oznaĉavanje više stupaca ili redaka potrebno je prevući mišem preko zaglavlja ţeljenih
stupaca ili redaka. Za oznaĉavanje cijele tablice potrebno je odabrati Ctrl+A ili kliknuti na
sjecište zaglavlja redaka i stupaca.
5.6. Oblikovanje podataka i ćelija
U Excelu razlikujemo: oblikovanje teksta unutar ćelije, brojeva unutar ćelije, obruba ćelije itd.
Detaljnije oblikovanje tablice provodi se naredbom Format/ćelije (Cells). Otvorit će se prozor
Format ćelija (Cells) u kojem klikom na jahaĉ biramo što
ţelimo oblikovati. Slova se oblikuju naredbom Format/Cells i
jahaĉem Font
Brojevi se oblikuju naredbom Format/Cells i jahaĉem Number
Poravnavanje se ureĊuje naredbom Format/Cells i jahaĉem Alignment. Moguće je odrediti:
vodoravno (engl. horizontal) i uspravno (engl. vertical) poravnavanje podataka u ćeliji
prelamanje teksta unutar ćelije u dva ili više redaka (engl. wrap text)
automatski smanjiti tekst toliko da stane u ćeliju (engl. shrink to fit)
spojiti više ćelija (engl. merge cells)
promijeniti smjer pisanja u ćeliji (engl. orientation) i dr.
Slika 1.19. Oblikovanje podataka i ćelija[1]
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
26
Obrub se ureĊuje naredbom Format/Cells i jahaĉem Border. Moguće je odabrati vrstu,debljinu
i boju crte te naĉin obrubljivanja ćelije ili više njih.
Naredbom Format/Cells i
jahaĉem Patterns ureĊuju
se boje i uzorci ispune
ćelije (ili više njih)
Naredbom Format/Cells i
jahaĉem Protection
moguće je "zakljuĉati"
ćeliju, tj. onemogućiti
brisanje, premještanje ili
promjenu ćelije. Ovu
naredbu moguće je primijeniti tek nakon što se zaštiti tablica naredbom
Tools/Protection/Protect Sheet
5.7. Redanje podataka
Podatke se u radnoj tablici moţe na jednostavan naĉin poredati (svrstati, sortirati). Redanje
moţe biti po abecednom redoslijedu ili po brojevnom redoslijedu. Da bi se podatci poredali na
ţeljeni naĉin, potrebno je odabrati stupac ili redak po kome će se redati. Taj se stupac ili redak
naziva kljuĉ. Ako je sadrţaj više ćelija u odabranom kljuĉu isti, moguće je zadati dodatni
kljuĉ. Maksimalni broj kljuĉeva je tri,
Podatci se mogu poredati naredbom UreĊivanje/Sortiraj
Za jednostavno redanje mogu posluţiti i za to predviĊeni gumbi iz vrpce sa alatima.
5.8. Formule
Jedno od glavnih obiljeţja programa Excel je mogućnost brzog i
jednostavnog raĉunanja podacima upisanim u tablice. Tome sluţe formule.
Excel sadrţaj ćelije prepoznaje kao formulu ukoliko je prvi znak sadrţaja znak jednakosti (=).
Iza znaka jednakosti mogu se unositi: adrese ćelija, brojevne vrijednosti (konstante),
operatori, funkcije.
Operatori oznaĉavaju operacije koje treba izvršiti nad podacima. Najĉešće se koriste:
aritmetiĉki operatori (+, -, *, /, %), operatori usporedbe (<, <=, >, >=, =, <>).
Da bi se formula napisala potrebno je oznaĉiti ćeliju u kojoj
se oĉekuje rezultat, te upisati znak jednakosti (=). Potom se
upisuje ţeljeni izraz. Umjesto upisa konkretnih vrijednosti
podataka (sadrţaja ćelija) upisuju se adrese ćelija u kojima
se ti podaci nalaze. Primjerice izrazom =A1+A2 zbrojit će
Slika 1.20. Oblikovanje podataka i ćelija
Slika 1.21. Upisivanje formula
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
27
se podaci koji se nalaze u ćelijama A1 i A2. Upis formule završava pritiskom na tipku
ENTER ili za gumb za potvrdu. Rezultat raĉunanja prema upisanoj formuli bit će prikazan u
ćeliju u koju je upisana formula.
Ovdje je potrebno uoĉiti da će u prostoru za prikaz sadrţaja aktivne ćelije koji je dio vrpce s
formulama biti zapisana formula, a u odabranoj ćeliji rezultat raĉunanja. Pri pisanju formule
umjesto upisivanja adrese ćelije jednostavnije je kliknuti na tu ćeliju pa će se njezina adresa
automatski umetnuti u formulu.
Tijekom rada na radnoj tablici moţe doći do promjene sadrţaja nekih ćelija ukljuĉenih u
formulu. Velika prednost Excela je u automatskom preraĉunavanju rezultata ĉim doĊe do
promjene sadrţaja neke od ćelija ĉije su adrese ukljuĉene u formulu.
Ako unutar formule postoji više razliĉitih operacija, izvršavat će se po uobiĉajenom
redosljedu prioriteta. Za redosljed izvršavanja operacija koji je drugaĉiji od zadanog valja
rabiti zagrade.
Formule se mogu kopirati na uobiĉajeni naĉin: brzi izbornik, Copy, nova lokacija, brzi
izbornik, Paste. Po kopiranju valja obratiti paţnju na formule u ćelijama G9 i G10. Formula
se, zajedno sa adresama ćelija od kojih je oblikovana, prilagodila novome mjestu na radnoj
tablici. Razlog je tome što su u Excelu sve adrese, po osnovnoj postavci relativne.
Relativne se adrese temelje na relativnom poloţaju ćelije u kojoj se nalazi formula, dok su
apsolutne adrese. ne temelje na relativnom poloţaju ćelije u kojoj se nalazi formula i ćelija
ĉije su adrese u formuli. Apsolutne adrese prilikom kopiranja uvijek pokazuju na apsolutnu
lokaciju ćelije koju predstavljaju.
Osim što se sadrţaj moţe kopirati na uobiĉajeni naĉin (Copy, Paste) moţe se kopirati i
korištenjem oznake popune.
Kopira se korištenjem oznake popune: u poĉetnu ćeliju niza potrebno je unijeti sadrţaj kojim
se ţeli puniti niz, zatim se pokazivaĉ postavi na donji desni kut ćelije u koju je unesen sadrţaj
(pokazivaĉ se pretvara u kriţić), i na kraju se mišem povuće prema dolje ili desno.
5.9. Funkcije
Funkciju moţemo opisati kao pravilo ili postupak kojim se odreĊuje jednoznaĉan rezultat ako
je zadani skup ulaznih podataka. Takvo pravilo (funkcija) obiĉno ima ime kojim se razlikuje
od ostalih pravila. Npr. funkcija sin(x) jednoznaĉno odreĊuje rezultat ako je zadan ulazni
podatak x. Program Excel sadrţi pribliţno 300 funkcija podijeljenih u više skupina.
Excel razlikuje sljedeće skupine funkcija:
matematiĉke i trigonometrijske,
statistiĉke,
za rad sa tekstom,
za rad s podacima u obliku datuma i vremena,
logiĉke, …
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
28
U programu Excel svaka funkcija zapoĉinje znakom jednakosti (isto kao i formula). Nakon
znaka jednakosti navodi se ime funkcije. Iza imena, unutar para okruglih zagrada, upisuju se
argumenti (ulazni podaci). Argumenti funkcije su vrijednosti (ulazni podaci) za koje se
pojedina funkcija izvršava. Funkcija moţe imati jedan ili više argumenata. Ako argumenata
ima više, odvajaju se znakom ;.
Argument funkcije moţe biti:
broj (konstanta),
adresa ćelije ili adresa skupine ćelija,
druga funkcija.
Argument mora biti toĉno odreĊene vrste podataka propisana funkcijom.
Funkcija umeće naredbom Insert/Function ili gumbom iz vrpce s podacima. Posljedica je
pojava prozora u kome prvo treba izabrati ţeljenu skupinu funkcija.
Po odabiru ţeljene funkcije, valja zadati argumente, tj. vrijednosti za koje će se funkcija
izvršiti. Slika 1.22.
Argumenti se unose u za to predviĊene okvire (broj okvira ovisi o odabranoj funkciji). Osim
što se mogu upisati, argumenti se mogu unijeti i tako da se odabere oznaka sa desne strane
okvira (povratak na radnu tablicu).
U tablici je navedeno nekoliko funkcija i
njihovih znaĉenja. Funkcije su izdvojene iz
raznih kategorija. Slika 1.21.
5.10. Ispis dokumenta
Dokument se ispisuje naredbom Office tipka/Ispiši. Nakon izvršavanja naredbe pokazuje se
prozor ispis u kojemu se odabire pisaĉ, raspon stranica za ispis, broj kopija, te naĉini ispisa.
Slika 1.22. Prozor za umetanje funkcija
Slika 1.23. Prozor za umetanje argumenata
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
29
1. Na disku D: u mapi Osnove informatik kreirajte mapu s nazivom Tabliĉne kalkulacije.
Kreirajte Excel proraĉunsku tablicu u toj mapi pod nazivom Zadatak.xls
2. Otvorite program za proraĉunske tablice MS Excel i u njemu kreirajte dolje navedenu
tablicu najprije u prvom radnom listu (Sheet1).
3. Upišite ruĉno podatke u stupce Rb, Naziv, Količina, Cijena, te upišite i Stopu
poreza u stupcu H (23%).
4. Izraĉunajte Vrijednost svih artikala tako da pomnoţite podatke u stupcu Količina s
podacima u stupcu Cijena (upišite formulu u ćeliju E2 koja će mnoţiti ćelije C2 i
D2).
5. U preostale ćelije u stupcu Vrijednost nemojte upisivati formule ruĉno, nego kopirajte
formulu iz ćelije E2 u ostale ćelije u stupcu E.
6. Na kraju zbrojite podatke u stupcu E s pomoću funkcije za sumiranje tako da suma
bude upisana u ćeliji E7.
7. U stupcu F izraĉunajte iznos poreza tako da u F2 upišete formulu koja će mnoţiti
vrijednost artikla sa stopom poreza koja je navedena u ćeliji H2. Koristite apsolutno i
relativno adresiranje, koje će kopiranjem te formule na ćelije F3:F6 dati ispravne
vrijednosti.
8. Sumirajte iznose poreza u ćeliji F7.
9. Kreirajte stupĉasti grafikon koji će prikazati Naziv i Količinu artikala (vidi sliku).
Upišite i naslov grafikona.
10. Promijenite tip grafikona u onaj u obliku pite (Pie). Isprobajte razliĉite opcije za
promjenu grafikona za vjeţbu.
11. U drugom radnom listu kreirajte tablicu zadanu za drugi radni list (Sheet 2).
12. Izraĉunajte ukupnu vrijednost kruha na skladištu (koristeći funkciju sumiranja) u ćeliju
B15 .
13. Izraĉunajte prosjeĉnu, minimalnu i maksimalnu vrijednost kruha na skladištu
(koristeći statistiĉke funkcije) (u ćeliju B16, B17 i B18) .
14. Kopirajte ukupnu, prosjeĉnu, min i max vrijednost (B15 do B18) za kruh na ostale
artikle (na ćelije C15 do F18).
15. Napravite linijski grafikon koji prikazuje mjeseĉno kretanje artikala kao na slici
(upišite naslov grafikona, nazive osi x i y).
16. Pozovite osobu koja nadzire vjeţbe da provjeri ispravnost zadatka. U uvjetima
ispravnosti slijedi potvrda ispravnosti, brisanje rada i direktorija.
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
30
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
31
Paţljivo proĉitajte tekst, te zadatke riješite na raĉunalu. PredviĊeno vrijeme je 20 minuta.
1. Otvorite novu radnu knjigu, dajte joj ime svog prezimena, te ju pohranite na svoj Radnu
površinu (Desktop)
2. Prvu radnu tablicu nazovite: Raĉuni.
3. Ćelije od B2 do E2 spojite u jednu. U tako spojenu ćeliju upišite naslov: Komunalije.
4. Naslov smjestite u sredinu ćelije u vodoravnom i okomitom smjeru. Vrsta slova Comic
Sans MS, 14, crveno, podebljano i ukošeno. 5. Radnu
tablicu popunite kako pokazuje slika. Naslov Komunalije već ste unijeli.
6. U ćelijama B4, B5, A15, A16, A18, A19 postavite kontrolu teksta uz pomoć koje se tekst
prelama u više redaka.
7. Podesite širine stupaca na optimalno, a sadrţaje svih ćelija smjestite u sredinu u
vodoravnom i okomitom smjeru.
8. U ćeliji B15 s pomoću prikladne funkcije izraĉunajte zbroj stanara svih stanova.
9. U ćeliju B16 s pomoću prikladne funkcije izraĉunajte ukupnu površinu svih stanova.
10. U ćeliji B18 s pomoću prikladne formule izraĉunajte cijenu vode po jednom stanaru.
11. U ćeliji B19 s pomoću prikladne formule izraĉunajte cijenu grijanja po kvadratnom metru
stana.
12. Ćelije B18, B19 osjenĉajte crvenom bojom.
13. Svim podatcima koji prikazuju novĉane iznose oblikujte prikaz na dvije decimale, s
prikazom novĉane jedinice (kune).
14. Izradite grafikon:
Tip: Pie, trodimenzionalni
Podruĉje podataka koje trebate prikazati: C9:C13, po stupcima
Naslov grafa neka bude: Naseljenost stanova
Zadajte ispis naziva legendi s postotnim udjelima
Isjeĉak koji govori o stanu tri, izvucite prema van
Grafikon spremite na poseban list, pod nazivom Stanari
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
32
SAŢETAK
Primjena raĉunala ušla je u svaki segment ĉovjekova ţivota. Bez informacija nemoguće je
postati konkurentan na trţištu. Informacijska tehnologija je tehnologija koja omogućuje
uporabu raĉunala za obradu informacija. Namijenjena je prikupljanju, obradi, pohrani, zaštiti i
prijenosu informacija. Kako bi se lakše koristili raĉunalom potrebno je poznavati rad u
operacijskom sustavu, obraĊivati tekst, tabliĉno raĉunati, te komunicirati preko interneta
Operacijski sustav je program koji upravlja svim raĉunalnim resursima, izvoĊenjem svih
programa i sluţi kao suĉelje izmeĊu korisniĉkih programa i sklopovlja.
Internet je svjetska podatkovna mreţa koja se sastoji od skupa meĊusobno povezanih
raznovrsnih raĉunalnih mreţa razmještenih diljem svijeta.
Programi za obradu teksta omogućavaju brzo i lako pisanje teksta, ispravljanje, oblikovanje,
sortiranje, pretraţivanje, brisanje, ispis, umnoţavanje, unos slika, filmova i posebnih znakova,
organiziranje podataka u tablice te još mnogo toga.
Namjenski programi za tabliĉno raĉunanje omogućuju jednostavno i djelotvorno raĉunanje s
mnogo, uglavnom brojĉanih podataka, laku izmjenu podataka i brzo ispravljanje pogrešaka, te
jednostavno stvaranje grafiĉkih prikaza podataka.
Pitanja
1. Što su to informacijski sustavi i koji su osnovni dijelovi?
2. Koji su osnovni dijelovi raĉunala?
3. Zašto se raĉunala povezuju?
4. Što je to operacijski sustav i koji se operacijski sustavi najĉešće koriste? Zašto?
5. Objasnite razliku izmeĊu mape i datoteke!
6. Za što sluţi Windows Explorer?
7. Kako se podaci pohranjuju?
8. Koji programi dolaze uz operacijski sustav?
9. Što je Internet?
10. Kako se pretraţuju Internet stranice?
11. Ĉemu sluţi mail?
12. Koja je razlika izmeĊu e-maila i webmaila?
13. Što omogućavaju programi za obradu teksta?
14. Što je potrebno uĉiniti prije obrade ţeljenog teksta?
15. Kako se postavlja stranica?
16. Kako se pravi tablica u MS Word-u?
17. Što su to tabliĉne kalkulacije?
18. Što je ćelija i kako se oblikuje ćelija?
19. Što su to formule, a što funkcije?
Osnove informatike Budi poslovna – Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija This project is funded by The European Union
Projekt provode A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
ŢUPANIJA
HZZ PODRUĈNA SLUŢBA
SLAVONSKI BROD
33
LITERATURA
[1] D Grundler, S. Šutalo: Raĉunalstvo udţbenik za 1. i 2. razred ĉetverogodišnjih strukovnih
škola, ŠK, Zagreb, 2007.
[2] H. Mirković: Microsoft Windows Vista Korištenje raĉunala i upravljanje datotekama,
ECDL biblioteka, Zagreb, 2008
[3] M. Korać: Microsoft Excel 2007 izrada tabliĉnih proraĉuna, ECDL biblioteka, Zagreb,
2008
[4] G. Medić: Internet i rad na mreţi, ECDL biblioteka, Zagreb, 2008
[5] http://wiki.fmf.uni-lj.si/wiki (28.11.2010)
[6] www.microsoft.com (28.11.2010)
[7] www.microsoft.com (28.11.2010)
[8] http://info.biz.hr (01.12.2010)
[9] Materijali sa predavanja prof.dr.sc. Ninoslava Novaka