Poštanski tjednik Republičkog sindikata radnika Hrvatske

Sind ExpressGodina XXIV 25. siječnja 2017. broj: 1128

ISSN 1848-7149

“ R E Z A N J E KO R I S N I K A” ! ?

„Najbolji u Pošti“ Uspješno je završena, sedma po redu, akcija Najbolji u Pošti. To je akcija Ure-

da za korporativne komunikacije bazirana na povjerenju koje korisnici usluga Hrvatske pošte imaju u naše zaposlenike – poštare i šalterske djelatnike – a koji su u komunikacijskom smislu (i internom i eksternom) nositelji kompanijskih vrijednosti.

Zašto? Jer su to ljudi koji su u svom svakodnevnom radu ostavili takav dojam na naše korisnike da su o njima pisali i priče. To je upravo ono na čemu gradimo našu prezentaciju prema korisnicima.

I tko je najbolji? Naši ljudi ! Korisnici su odabrali sljedeće kolegice i kolege kao najbolje:

- poštari: Zdravko Golub (Zagreb-Dubrava), Mladen Agatić (Korenica), Dušan Jerkan (Zagreb-Sesvete);

- operaterke: Slavica Dundović (Zadar), Ivana Vileta (Osijek) i Danijela Čaglić (Slatina). izvor:http//intranet.posta.int/

Ivan Čulo imenovan direktorom Društva

Na sjednici Nadzornog odbora Hrvatske pošte 19. siječnja 2017. godine di-rektorom Društva imenovan je Ivan Čulo te opozvan dosadašnji član Uprave Jo-sip Udiljak. Ivan Čulo, novoimenovani direktor Društva HP- Hrvatske pošte d.d., na ovu poziciju imenovan je s dosadašnje pozicije izvršnog direktora Uprave s koje je formalno vodio Diviziju pošta.

ČESTITAMO!

Kompanije kontinuirano nastoje povećati profitabilnost smanjenjem troškova! Nije ovom konstatacijom izrečena nikakva mudrost. Pravo je pitanje kakve tvrtke i na koji način to postižu.

Kompanije čiji se kompletni menadžment i strategije izmjenju-ju svakih nekoliko godina, više zbog različitih vanjskih utjecaja ili intere-sa nego zbog stvarnih poslovnih per-

spektiva, najčešće stvaraju velike troškove upravo zbog toga.

U takvim okolnostima od menadžera se traže brzi rezultati. Neovisni stručnjaci, čija mišljenja često možemo ćuti kroz brojne medije (televiziju, tisko-vine, portale), govore kako se kod nas u praksi troškovi najčešće i najlakše režu smanjenjem broja radnika.

Zbog toga i moramo svako-malo slušati otrcano opravdanje: radni-

� Prosječna neto plaća na razini države je 5.805 kunaNa godišnjoj razini, u odnosu na prosjek za studeni 2015. godine, prosječna

je neto plaća za jedanaesti mjesec prošle godine bila nominalno viša za 2 posto ili za 116 kuna

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osoba-ma u Hrvatskoj za studeni prošle godine iznosila je 5.805 kuna, prvi je podatak koji je u ponedjeljak objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

ci su najveći trošak“. Na čemu će onda menadžeri pokušavati ostva-riti profit, ako ne na što većem iskorištavanju ljudskog rada; opte-retiti pojedinca što više, kako bi mo-gli smanjiti što veći broj „najvećeg troška“.

Godinama se, naime, kod nas u kompanijama koje se bave proizvodn-jom i prodajom proizvoda i usluga na takav način pokušavaju rezati troškovi, ali kratkoročno smanjenje troškova na prodajnom, uslužnom i proizvodnom osoblju uzrokuje dugoročno smanjenje potrošnje korisnika. Korisnik i dalje ku-puje, ali kod konkurencije, jer im pro-dajna mjesta na kojima nema dovoljno uslužno-prodajnih radnika nisu kadri pružiti kvalitetnu uslugu.

Istina je da ponekad i na radnici-ma treba smanjivati troškove, ali ni-kako ne na prodajnom, uslužnom i proizvodnom osoblju.

Oni stvaraju profit!Ulaganjem u njih mudrom strategi-

jom smanjuju se troškovi i dugoročno osigurava stabilnost i profitabilnost, no mnogi menadžeri tog nisu svjesni ili, jednostavno, nisu upućeni jer diploma fakulteta ne znači nužno i znanje.

S manjim brojem radnika od stvarno potrebnih nema ni dovoljno prostora za druge oblike ulaganja u prodajno i uslužno osoblje od kojih se proda-ja kao najvažnija aktivnost i očekuje. Ne nameće se u poslovnom svijetu bez razloga potreba za cijeloživotnim učenjem, kako bi se kontinuirano održavala zadovoljavajuća razina obučenosti i kvalitete radnika.

Samo kvalitetni i obučeni radnici u adekvatnom broju na nekom pro-dajnom mjestu mogu unapređivati usluge prema korisnicima i od njih stvarati klijente, odnosno korisnike koji će uvijek rado dolaziti kupovati, a kom-panija kontinuirano ostvarivati profit.

Sve su češće i pritužbe radnika HP-a, kako ih nema dovoljno u poštanskim uredima ili na dostavnim rajonima. Manje radnika na šalterima izravno utječe na ostvarenje prodajnih cilje-va, ali i na kvalitetu i brzinu obavljanja usluga iz osnovne djelatnosti. Manje poštara na dostavi, razumljivo je, također ruši kvalitetu usluge.

Naravno da to korisnici primjećuju i sretna je okolnost da nam konku-rencija još nije toliko razvijena, inače bi stvarno s razlogom Pošta morala otpuštati radnike, ali ne toliko zbog troškova rada koliko zbog sustavnog zanemarivanja potreba onih koji nam donose profit – naših korisnika.

Što nam drugo preostaje nego se nadati da će nova uprava barem po-razmisliti o ovom o čemu pišemo i shvatiti svu zabludu tog silnog fokusi-ranja na „višak radnika“ i svoju pamet usmjeriti ka razvoju strategije koja će privlačiti i zadržavati korisnike.

Nastavi li se ovakav trend rezanje troškova mogla bi zamijeniti sintag-ma „rezanje korisnika“.

P.S. Ako se netko iz menadžmenta nađe zatečen ovim člankom, možda bi pozornije trebali promotriti stanje na terenu, gdje pojedini niži rukovoditelji samovoljno vode svoja područja kao „lokalni šerifi“.

Nakon održane sjednice Nadzor-nog odbora HP-Hrvatske pošte d.d. na kojoj je donesena odluka o imenovan-ju direktora Društva, razgovarali smo s gospodinom Ivanom Čulom, direkto-rom Društva, a pitanja su usmjerena budućnosti našeg poduzeća i statusu radnika HP-a.

P: Pred nama su (opet) iza-zovne godine za HP d.d., a od Vas i menadžmenta se mnogo očekuje, prije svega u jačanju temeljnog poslo-vanja i zadržavanja uvjerljive liderske pozicije na tržištu poštanskih usluga. Vjerujete li u uspjeh?

O: Hrvatska pošta se već godinama nalazi pred izazovima kao i brojne druge tvrtke u hrvatskom gospodarstvu. Izazo-vi i stalne promjene i prilagodbe tržištu postali su već naša svakodnevica. Ko-liko smo prilagodljivi i uspješni pokazu-ju nam brojke i naši udjeli na tržištu koji prema posljednjim službenim podaci-ma HAKOM-a iznose 80%. Strategiju poslovanja radnicima ćemo vrlo sko-ro predstaviti. Osobno vjerujem u usp-jeh jer sve potencijale imamo, a koliko ćemo kao tvrtka doista biti uspješni ovi-si o svima nama, od menadžmenta do zaposlenika – svi zajedno imamo odgo-vornost za provedbu. Naravno, u tome očekujemo i podršku socijalnih partnera jer i poslodavac i zaposlenici i socijalni partneri imaju zajednički cilj – uspješnu Hrvatsku poštu. Na nama svima je da preuzmemo svoj dio odgovornosti i damo sve od sebe.

P:Koje započete razvojne projekte namjeravate nastaviti? Imate li u planu neke nove projekte?

O: Naglasak će i dalje biti na temeljnom poslovanju tj stabilizaciji te rastu tržišnih udjela, iako ne trebamo biti nesvjesni

prirodnog pada pismovnih pošiljaka koji smo ipak uspjeli ublažiti. Paketsko poslo-vanje raste i tu ćemo svakako i gradnjom NSC-a imati dodatni prostor za razvoj. Uskoro ćemo kroz novu strategiju revi-dirati projekte u tijeku i sigurno započeti i neke nove. U ovom trenutku vodimo razgovore s menadžmentom i analizi-ramo planove za ovu godinu tako da ćemo svim zaposlenicima neke osnovne smjernice moći vrlo skoro predstaviti.

P: Što u narednom razdoblju možemo očekivati od konkurencije? Koje su nam najveće opasnosti (izazo-vi) u segmentu poštanskih pošiljaka, paketa, platnog prometa...?

O: Konkurenciju imamo već godina-ma, tržište je liberalizirano. To je dobro jer mi kao Pošta možemo pokazati i do-kazati da možemo još i bolje – ne zbog njih nego zbog sebe. Poštanski posao nije lak, a s druge strane, činjenica je da bi se mnogi sad htjeli baviti nekim vidom poštanskog poslovanja. Ono čega mo-ramo biti svjesni su zahtjevi tržišta i kori-snika i mislim da naprosto kao organiza-cija – koliko god veliki bili – moramo biti brži. To je izazov koji je realan.

P:Izgradnja novog sortirnog cen-tra samo što nije započela, kada možemo očekivati završetak radova i preseljenje u NSC? Hoće li se pre-seljenjem poslovnih procesa u NSC dogoditi „tehnološki višak radnika“?

O: Rok za izvođenje prve faze NSC-a čija izgradnja obuhvaća sortirni centar s podrškom i sistem salom, visoko regalno skladište, trafo stanicom i kotlovnicom je 18 mjeseci od potpisivanja ugovora s budućim izvođačem. Isto tako, u prvoj će se fazi izgraditi i ukupna komunalna infrastruktura, interne prometnice i 540 parkirnih mjesta (za osobna i tehnološka

Razgovor s Ivanom Čulom, direktorom Društva

RSRH je član Nezavisnih hrvatskih sindikataUredništvo: Željko Vidaković - glavni i odgovorni urednik, Marija Jukić, Ivica Franić, Siniša Seketin, Domagoj

Mendeš, Gordana Perković, Marija Mandić, Ingrid Sušanj, Cvetan Kovač.TF: 01 4611616; FAX: 01 4611617; ADS: Kneza Mislava 11 /2, 10000 ZAGREB; E-MAIL rsrh@rsrh.hr

vozila). Kako bi se kompleks uklopio u okolinu, hortikulturno će se uredi-ti 16.000 m2 zelenih površina. Kamen temeljac polagat ćemo kako sad stvari stoje u narednih nekoliko mjeseci. Pre-seljenje bi onda bilo vjerojatno u trećem kvartalu 2018. odnosno prvom 2019. a što ovisi naravno o samim radovima. Preseljenje će biti veliki projekt koji će se ticati svih segmenata poslovanja Hr-vatske pošte, ali u narednom razdoblju „tehnološki višak“ povezan s temeljnim poslovanjem u operativi nije zasad u nekoj velikoj mjeri izgledan. Sve će ovi-siti u narednim godinama o količinama koje ćemo imati te o prirodnom tijeku smanjivanja broja radnika i, naravno, o investiranju u strojeve za automatsku razradu paketa i pisama. Segment po-slovanja gdje su moguće promjene jest administracija od koje očekujem veću učinkovitost i angažman s naglaskom na izvrsnost.

P: Kakvu strategiju i politiku plaća i kolektivnog pregovaranja možemo očekivati u narednom razdoblju?

O: U zadnjim kolektivnim pregovori-ma koje smo netom završili podigli smo plaće poštarima i vozačima za oko 9% i obzirom na dobre poslovne rezultate radnici su za 2017. dobili kolektivni ugo-vor s uvećanim materijalnim pravima za oko 40 milijuna kuna u odnosu na prethodne godine. Rano je sad govoriti što će biti za godinu dana, ali već sad mogu reći da će strategija kolektivnog pregovaranja ovisiti o financijskim mogućnostima tvrtke. Dakle, pregovori i dijalog sa socijalnim partnerima bit će utemeljeni na realnim mogućnostima i poslovanju tvrtke.

P: Mnogi se naši članovi pribojavaju prodaje Hrvatske pošte ili pojedinih njezinih djelova? Kakav je Vaš stav o tome?

O: Nijedan zaposlenik koji odgovorno i savjesno radi svoj posao ne bi se trebao zabrinjavati zbog pitanja vlasništva nad tvrtkom. Ako i postoje „veliki“ svjetski igrači zainteresirani za Poštu, to znači da smo uspješni i da to tržište vidi. Eventual-na prodaja tvrtke je tema na koju ni vi ni ja nemamo utjecaj jer takve odluke može donijeti samo vlasnik, a to je Republika Hrvatska tj Vlada kao njen predstavnik. Naš novi strateški okvir je u izradi i vidjet ćemo da li ćemo predložiti vlasniku izla-zak na tržište kapitala. Tu mislimo na IPO i nuđenje mogućnosti radnicima da postanu mali dioničari, ali temeljem postojećih informacija u ovom trenutku naša kompanije nije na prodaju.

P: Prije 15-20 godina radili ste po-slove operatera, kontrolora šaltera... Kako uspređujete poslove koje ste tada radili s današnjim poslovima operatera, voditelja tima...?

O: Danas je rad u Pošti u gotovo svim segmentima poslovanja ipak nešto zahtjevniji, jer se i samo poslovanje bitno promijenilo. Naši radnici sjajno prihvaćaju sve izazove tržišta i premda ta promjena nije laka, ponosan sam na sve naše radnike i pomake koji se vide.

P: Za kraj razgovora, možemo pretpostaviti da dijelimo zajedničko mišljenje; da su radnici najveća vrijednost naše kompanije. Što bi ste poručili poštaricama i poštarima?

O: Slažem se, Hrvatska pošta su za-poslenici. Poštarima i poštaricama želim poručiti da svi zajedno znamo, možemo i hoćemo. Budućnost je sigurna ukoliko smo spremni na prilagodbe potrebama tržišta, a i u maksimalnoj mogućoj mjeri moramo biti spremni i kreirati tržišnu po-trebu. Uz navedeno, naravno, potrebno je i da svi maksimalno odgovorno i kvali-tetno radimo svoj posao kako uspjeh ne bi izostao.