Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Ivana Luia 10 Odsjek za klasinu filologiju Povijest grkoga jezika: Helenistiki grki Prof. Petra otari

RELIGIJA HELENISTIKOGA RAZDOBLJAANA KATARINA GORIKI Akad.god. 2012/2013

U Zagrebu, 2013.god.

1

SADRAJ1. UVOD............................................................................................................................ ..............3 2. MISTERIJE I KULTOVI..................................................................................................................3 3. KULT VLADARA I HEROIZACIJA................................................................................................... 8 4. MAGIJA.......................................................................................................................... .............9 5. ASTROLOGIJA................................................................................................................ ..............10 6. ZAKLJUAK................................................................................................................... ...............11 7. BIBLIOGRAFIJA.............................................................................................................. ..............12

2

1. UvodHelenistiko razdoblje koje traje od smrti Alexandra Velikog 323.g. pr.n.e. pa do 30.g. pr.n.e. period je raspada grkih polisa i intenzivnijih kontakata i utjecaja istonih zemalja pod vlau Aleksandrovih dijadoha. To je razdoblje raspada svijeta u kojem se grki ovjek osjeao sigurnim i poistovjeen sa svojom zajednicom i razdoblje stvaranja novog kojem su pripadali i nepoznati i egzotini krajevi, ljudi i obiaji. Slavna postignua leala su u prolosti, a globalizacija je unosila nesigurnost u svakodnevni ivot. Sve te okolnosi utjecale su i na promjene u religiji i uvoenje novih boanstava, iako ni sami grki bogovi nisu nastali izolirano od utjecaja okolnih vjerovanja i tradicija. Meutim, krivo bi bilo zakljuiti da su nova boanstva ili kultovi u potpunosti zamijenili stare dravne bogove, jer prihvaanje novog boga nije podrazumijevalo odbacivanje starog. Naprotiv, sinkretizam je u helenistikom periodu doivio svoj vrhunac. Bogovi razliitih nacija smatrani su istim bogovima sa razliitm imenima, mnoge religije i obredi isprepliu se u mnotvu kombinacija. Osim toga, misterijski kultovi i magija doivljavaju uzlet, stvaraju se novi bogovi koje se propagira u svrhu ujedinjavanja, a ovjek koji nije pronaao zadovoljavajuu pomo i odgovore na misterij ivota trai boga spasitelja i zatitu za svoje zdravlje, imovinu i obitelj. U ovom seminarskom radu pokuala sam napraviti presjek i pregled glavnih religijski kultova helenistikog razdoblja, to se pokazalo i poprilino nezahvalno upravo zbog brojnosti raznoraznih bogotovlja, isprepletenosti mitova i sinkretizacije bogova. Vrlo su rijetki kultovi i prakse koje mogu funkcionirati zasebno bez utjecaja i dodirivanja sa nekim drugim boanstvom ili obredima, pa je time bilo teko jedno izdvojiti, a drugo zanemariti. Ali da ne duljim, krenimo najprije sa misterijama, kultovima grkih bogova, onih novopridolih i kreiranih.

3

2. Misterije i kultoviMisterijske religije i kultovi postojale su i prije helenistikog razdoblja, ali u ovom periodu i osobito u prva tri stoljea nae ere doivjele se procvat. One nisu bile javne, samo oni koji su proli inicijaciju i zakleli se na utnju mogli su sudjelovati u obredu i biti dio tajne organizacije. One su zadovoljavale ljudsku tenju za pripadanjem skupini i za bratstvom kao i individualne potrebe za oienjem i obeanjem bolje budunosti ili vjenog ivota. Inicijacija se najee sastojala od krtenja vatrom, vodom, zakapanjem ili simbolikog zatvaranja u sarkofag, koje je esto simboliziralo smrt i uskrsnue, a slijedilo je nakon posta i priznavanja greaka poinjenih u ivotu. U nekim misterijama imitirala se sveta kopulacija ili sklapanje svetog braka.

2.1 Eleuzinske misterijeSlavile su se u Eleuzini, a astila se Demetra i njena ker Prozerpina. Postojale su manje misterije koje su se odravale svake godine, a velike svake pete. Inicijaciji je mogao pristupiti samo onaj koji nije nikoga ubio i koji je govorio grki. To su mogli biti mukarci, ene i robovi. Na manje eleuzinske misterije odravala se inicijacija, a onaj tko ju je proao mogao je pristupiti obredu na velike misterije koje su trajale deset dana. Prvoga dana hijerofanti 1 proglaavaju poetak obreda, drugi dan kandidati prolaze obredno pranje na moru. Treega dana je festival u ast Asklepiju kojemu nisu prisustvovali kandidati za inicijaciju jer je to bilo vrijeme u kojem su postili. Nakon toga procesija kree prema Eleuzini i za to vrijeme, u sjeanje na Jambu koja je alama uveseljavala Demetru, dovikuju prostote. Istoga dana post se prekida pijenjem kikeona2. Zatim kandidati3 ulaze u telesterion, centralno mjesto gdje se odravala inicijacija. Smatra se da se obred sastojao od tri elementa: oivljavanja mita, pokazivanja svetih predmeta i komentara. Kazna za otkrivanje ta tri elementa je bila smrt.

2.2 Andanijske misterijeIsto tako su posveene Demetri, a odravale su se u gradu Andaniji u Meseni. Po vanosti su bile odmah iza eleuzinskih misterija. Nakon to je slavljenje te sveanosti zamrlo oko 330.g.pr.n.e oivljeno je ponovo oko 92.g.pr.n.e. kada je hijerofant Mnesistrat otkrio svete knjige i koveg koji je vjerojatno sadravao svete predmete. Inicijaciji su mogle pristupiti ene, mukarci, djeca, robovi i osloboenici. Inicijacija je ukljuivala rtvovanje, zakletvu i sveti obrok.

1

Gr. - sveenik, osobito u eleuzinskim misterijama i nasljedne sveenike porodice koji su kod mistine drame pokazivali svete simbole. 2 Gr. - pie od jema i drugog bilja pomijeano sa kozjim sirom i vinom 3 Gr.- posveeni, upueni

4

2.3 Dionizijske misterijeRitual se temeljio na sezonskom umiranju i ponovnom roenju i opsjednutosti duhom koja je oznaavala odbacivanje normi ponaanja, bijeg od stega i povratak izvoru bia u ekstatinom stanju, a interpretiralo se kao oslobaajue i katarzino. Ukljuivalo je uivanje u vinu i slobodnom seksualnom ponaanju. Postojale su dvije vrste obreda. Jednome su prisustvovale ene, a drugome mukarci. U Eleji su ene sudjelovale u mahnitom plesu u Dionizovu hramu kraj teatra. Drugdje su ene slavile njegov povatak iz podzemlja nonim obredima mahnito pleui uz zvuke bubnjeva, to je sluilo za invokaciju duha, orgijanjem u planinama i gostile se uz rtvovano meso. Najee se u Ateni Dionizu prinosio bik, a u drugim krajevima jarac. U ritualu inicijacije ene su predstavljale Arijadnu, Dionizovu enu, i taj je obred simbolizirao sjedinjenje s bogom u podzemlju, zatim su sudjelovale u svadbenoj gozbi. Obred kojem su pristupali mukarci vie je vezan za teatar, glumu i poeziju. Sastojao se od prikazivanje Dionizovog ivota, smrti i ponovnog roenja, a odvijao se esto u peinama uz uivanje vina.

2.4 Orfejske misterijeSmatra se da su utemeljene na uenjima i pjesmama legendarnog muziara Orfeja. Orfejska eshatologija je stavljala naglasak na nagradu ili kaznu nakon smrti i postizanje pravog ivota. Pripadnici su vjerovali da ovjek ima duu koja je zarobljena u tijelo i da je njihova zadaa osloboditi je orfikim nainom ivota odnosno suzdravanjem od mesa, vina i seksualnih aktivnosti. Osim toga smatrali su i da se dua nakon smrti vraa u tijelo, te ako je uspjela tri puta odivjeti isti ivot bila je poslana na Elizejske poljane gdje prebivaju blaeni. Pretpostavlja se da je dio orfikog obreda ukljuivao stvarno ili odglumljeno komadanje osobe koja je predstavljala Dioniza.

2.5 KabiriKabiri predstavljaju grupu podzemnih bogova vjerojatno Frigijskog porijekla, a misterijski kult blisko je povezan sa Hefestom jer su se smatrali njegovim sinovima ili unucima.U poetku su tovani na otocima Lemnosu i Samotraki i vjerovalo se da pruaju zatitu mornarima. Ova se dva kulta poneto razlikuju,a onaj sa Samotrake se u helenistikom razdoblju proirio po itavoj Grkoj. Za razliku od Lemnosa, na Samotraki je postojao misterijski kult koji je ukljuivao inicijaciju pri kojoj su kandidati morali priznati koje su najgore djelo poinili. Imena bogova zapravo su nepoznata, i tovatelji su im se obraali samo sa veliki bogovi to na semitskom njihovo ime Kabiri i znai. Slavili su se i u Ateni, a iniciran je bio i Herodot.

2.6 ArtemidaOsobito je kao boginja lova, djevianstva, plodnosti i poroda bila tovana u Sparti, Delu i u Efezu gdje je njen hram nekoliko puta bio unitavan. 365.g.pr.n.e. unitio ga 5

je Herostrat. U grkoj i rimskoj povijesnoj tradiciji smatra se da se unitenje hrama vremenski podudara sa roenjem Aleksandra Velikog, a Plutarh spominje da je Artemida bila prezauzeta njegovim roenjem da bi sauvala svoj hram. Aleksandar se ponudio financirati obnovu hrama meutim Efeani su to odbili i nakon njegove smrti u potpunosti ga obnovili. O njenom kultu malo se zna. Poznato je da su djevojice u dobi od pet do deset godina bile slane u njen hram da joj slue godinu dana. Bile su poznate kao ili medvjedii. Naime, prema mitu Artemida je zahtjevala da se djevojice ponaaju kao medvjedi da bi nadoknadile smrt medvjeda kojeg su ubila braa da mu se osvete jer je ubio njihovu sestru. U mnogim dijelovima Grke mlade ene su prije braka Artemidi posveivale svoje lutkice, igrake i uvojke kose. U Ateni su se odravale Munihijske i Brauronske sveanosti u njenu ast, ali one su u helenistikom periodu zamrle, dok se prilino snano odrao njen kult u Efezu. Efeka Artemida se prikazivala sa krunom u obliku gradskih zidina, poput Kibele i Tihe, te sa mnotvom sferinih predmeta na prsima koje se tumae kao grudi ili tikvice, koje su bile stari azijski simbol plodnosti.

2.7 AsklepijeBog lijenitva iji je najvei hram u Epidauru.U doba helenizma bio je popularan i u Pergamu. Njegova se sveanost slavila dan prije Eleuzinskih. Osobito je bio popularan u etvrtom stoljeu prije Krista. Bolesnici bi hodoastili u njegov hram gdje bi i prespavali i tu bi im se, navodno, u snu ukazao Asklepije. Sveenik bi protumaio san i prema tome preporuivao lijek ili savjet za izljeenje.

2.8 TihaTiha je bila tovana kao zatitnica i upraviteljica sudbina. Primjeuje se porast tovanja njenog kulta u nesigurnim vremenima koje obiljeavaju nagli i neoekivani obrati sudbine, vjerojatno iz straha za vlastitu sigurnost, zdravlje, obitelj i imovinu. Njoj se pripisuju iznenadne nesree i nepovoljne prilike koje ljudi ne mogu objasniti, ali isto tako i povoljne situacije i pozitivni ishodi. U helenistikom je razdoblju prikazivana sa krunom u obliku gradski zidina (lat. corona muralis) i smatrana je zatitnicom grada. Osobito su je astili u Antiohiji, Ateni, Aleksandriji i egejskim gradovima.

2.9 KibelaStara frigijska boica koja je smatrana majkom bogova i gospodaricom zvijeri. Rano grko ime joj je Matar, Rimljani su je nazivali Magna Mater. Njezin element je zemlja i u Grkoj je bila identificirana sa Gajom ili Demetrom. Prikazivana je na tronu sa lavom do nogu i timpanom u ruci to je bila oznaka stranih bogova. U grkoj njeno sveenstvo su bili eunusi koji su ivjeli od milodara. U Aleksandriji su je nazivali majkom bogova i spasiteljicom koja uje molitve.

6

2.10 MitraMitra je u indo-iranskoj mitologiji bog svjetla. Njegovo se tovanje proirilo Perzijom te nakon osvajanja Aleksandra Velikog po cijelom helenistikom svijetu. Mit kae da je roen iz stijene iz koje je potekla voda, nosei u jednoj ruci baklju, a u drugoj no. Po naredbi boga sunca ubija bika iz kojeg se raaju nebo, zemlja, ivotinje i biljke. esto se prikazuje njegova gozba sa Bogom Suncem. Smatran je bogom spasiteljem koji je nudio ivot nakon smrti, a njegovi su sljedbenici obredno blagovali kruh i vino. Mitrin kult i misterijski obredi osobito su se proirili u 2. i 3. st.n.e. kada su ga prenijeli po itavom Rimskom carstvu rimski vojnici. Inicijacija se odvijala u sedam stupnjeva, a najvii se nazivao pater. Kandidati su pri pristupanju morali pretrpjeti izlaganje hladnoi, vruini ili kakvu drugu nedau. Primanje u zajednicu zavravalo se rukovanjem. Kultu su mogli pristupiti samo mukarci, najee vojnici, birokrati, robovi i osloboenici. U helenistikom svijetu poistovjeivan je sa bogom Helijem, a u Rimu sa Sol Invictus4.

2.11 BaalBaal je semitski naziv koji znai gospodar i upotrebljavan je za razliita boanstva, a najee su njime nazivali boga Hadada, semitsko boanstvo neba, munje, plodnosti i poljodjeljstva. U Bibliji se to ime uglavnom koristi za lane bogove. Svaki je lokalitet imao svoga Baala uz njegovu druicu pod imenom Baalat.

2.12 AtargatisAtargatis je takoer sirijska boica i druica boga Hadada. Ona je boginja plodnosti i ljubavi, zatitnica svoga grada i ljudi u njemu. Povezuje ju se s Afroditom. Posveene su joj bile golubice i ribe. Prikazivana je kao boginja sirena, jer se nakon to je zatrudnjela s mladiem, bacila zbog sramote u jezero i donji dio tijela joj je poprimio oblik ribe. Bila je tovana na Delu, Hijerapolisu i Edesi.

2.13 AtartaAtarta je fenika boginja plodnosti, plodnosti seksualnosti i rata. U Bibliji se spominje kao Sidonska odnosno fenika boginja koja nosi naziv Kraljica neba. Poistovjeivana je s Afroditom, Artemidom, Kibelom i Atargatis. Njoj su posveene ivotinje lav, konj, golubica. Osobito je tovana na Cipru kao Afrodita Kiterka.

2.14 ItarItar je bila asirska i babilonska boica plodnosti, ljubavi, seksualnosti i rata. Njezin kult ukljuivao je svetu prostituciju, odnosno obred plodnosti i smatrana je boanskom personifikacijom planete Venere. Njen je simbol zvijezda s osam krakova. Itarin je ljubavnik bio bog Tamuz koji je provodio pola godine na zemlji, a4

Bog sunca kasnijeg rimskog carstva

7

drugu polovicu u podzemlju. Svakoga je ljetnog solsticija zapoelo obredno oplakivanje Tamuza koje je obiljeavalo umiranje vegetacije odnosno silazak Tamuza u svijet mrtvih. U Sumeru se pak na isti nain obiljeavala smrt Damuzida, ljubavnika boginje Inane. A u Ateni su ene na krovovima oplakivale Adonisa sadei Adonisove vrtove. Sijale su jeam ili penicu koja je brzo uzrasla i uvenula simbolizirajui tako Adonisov kratak ivot i smrt, boravak u podzemlju i ponovno roenje.

2.15 SerapisSerapis je bio egipatsko-grko boanstvo koje su na zahtjev Ptolomeja I kreirali delfijski sveenik Timotej i egipatski sveenik Maneto s ciljem da koristei grke i egipatske elemente ponude boanstvo koje bi svima bilo prihvatljivo. Ujedinjavao je elemente Ozirisa, Apisa, Zeusa, Hada i Asklepija. Prikazivan je kao bog sa tipino grkim likom, jer je Grcima bio neprihvatljiv nain egipatskog prikazivanja bogova sa ivotinjskim glavama. Na glavi je imao modius kao simbol podzemlja, u ruci ezlo, a do nogu su mu bili Kerber i zmija. Bio je iroko prihvaen od Grka, ali kod Egipana nije se previe tovao dok ga nisu poeli poistovjeivati sa Ozirisom i smatrati ga njenim muem. Centar njegova tovanja bio je Veliki serapej na Nilu gdje su dolazili hodoasnici i slino kao i u Asklepijevu hramu ekali no da im se ukae u snu i ozdravi ih.

2.16 Oziris, Izida i HorusU Egiptu to je bila popularna trijada bogova. Oziris je prikazivan kao ovjek zelene koe sa faraonskom bradom, djelomino nogu omotanih kao mumija. Bog je zagrobnog ivota i podzemlja i Izidin brat i mu. Smatrali su ga milosrdnim sucem mrtvih i darovateljem ivota i plodnosti. Prema mitu, njega je ubio brat Set, a Izida ga je uz pomo arolije oivjela i nakon toga zatrudnjela i rodila Horusa. Ozirisove misterije trajale su sedam dana, a vrhunac dostiu u posljednja tri dana kada se obiljeava njegova smrt i povratak iz mrtvih. Izida je boginja plodnosti, ljubavi i medicine, a pojavljuje se i kao mona arobnica. Povezivana je sa Demetrom i Eleuzinskim misterijama kada i u njen kult ulazi misterij. Postala je vrlo popularna meu Atenjanima na Delu. Apulej u svojem djelu Metamorfoze u jedanaestoj knjizi opisuje inicijaciju u Izidine misterije. Pie kako Lucije eka Izidin poziv da ue u hram i upoznaje se sa svetim knjigama, zatim prolazi kroz obredno pranje koje je bilo ili simbol uskrsnua ili samo u svrhu istoe tijela kao priprava za ostatak obreda. Nakon toga slijedi post od deset dana te je po njegovu svretku odveden u najsvetiji dio hrama na granici smrti pa se noen kroz sve elemente vratio i bio u prisustvu svih nebeskih i podzemnih bogova koje je iz blizine oboavao.

8

Horus je bio udesno zaeti sin Izide i Ozirisa. Kao njihov sin i u liku djeteta bio je tovan kao zatitnik djece. Postojao je i drugi bog Horus sa glavom sokola, bog sunca i Raov sin.

2.17 JudaizamJudaizam je jedna je od najstarijih monoteistikih religija i pripadnici su tovali jednoga boga kojega su drali stvoriteljem neba i zemlje. Sveti spisi nazivaju se Tanah a sadre Toru odnosno pet Mojsijevih knjiga, Nevijim ili Proroke i Ketuvim ili Spise. El adaj - Svemogui, Adonai - Gospodin, Eljon Vrhovni, El Roj Onaj koji vidi, samo su neka od imena kojima su idovi nazivali svog boga. Postati idovom, budui da taj pojam ne oznaava narod, ve pripadnost religiji, za mukarca je znailo da mora prihvatiti njihovog boga i drati se svih zakona koje je objavio te pristupiti obrezivanju. Za razliku od drugih okolnih kultova i religija, judaizam je zabranjivao idolatriju i klanjanje stvarima, ljudima, ivotinjama, pojavama ili bilo kojem drugom bogu osim Jahve. Zbog svoje iskljuivosti idovi su esto s jedne strane doivljavni izrazito moralnima ili pak udnima i jer nisu sklapali brakove sa ostalim narodima, drali su se odreenih propisa o hrani, oblaenju i higijeni. U Aleksandriji su idovi izrazito dobro primljeni i po nalogu Ptolomeja II prevedena je idovska Biblija odnosno Stari zavjet na grki jezik pod nazivom Septuaginta.

3. Kult vladara i heroizacijaKult vladara bio je prije helenistikog razdoblja poznat u Egiptu i Mezopotamiji. U Grkoj je naprotiv bilo nezamislivo dopustiti ovjeku izjednaiti se s bogovima i za razliku od Egipta postojao je kult heroja. Prvi pokuaj divinizacije vladara u grkoj je proglaenje Aleksandra Velikog bogom. Meutim, to se nije odralo dugo i Demad 5, koji je predloio davanje boanskih poasti Aleksandru, je nakon nekoliko godina bio optuen za uvoenje novih bogova. Budui da su politiki pritisci jaali, boanske su poasti dobili i makedonski vladari Antigon Monofthalmos i njegov sin Demetrije Poliorket. Isto tako ini se da je Platon nakon smrti bio tovan vie nego ljudsko bie. Prema predaji, Aristotel je dao Platonu sagraditi rtvenik i oltar na grobnicu i kruila je pria da mu je otac Apolon jer su roeni istoga dana. Heroji su se astili jo od ranog eljeznog doba i uglavnom su to bili mitski ili epski likovi koji su uinili izvanredna djela ili osnovali gradove, svetita, izumitelji ili preci obitelji, kao Heraklo, Menelaj i Odisej. Postojale su i ene heroine koje su dale ivot za spas grada, obitelji ili mua. Takoer mnotvo je Grka atleta, pjesnika ili pisaca dobilo status heroja poput Homera, Arhiloha i Herodota. Glavna je dakle odlika heroja da su postigli izvanredna dostignua i doprinjeli zajednici u ivotu ili smrti.5

Atenski govornik 4.st.pr.n.e.

9

Imali su svoje rtvenike koji su se nazivali i smatrani su pomonicima u ratu i drugim nevoljama. U helenistikom periodu naeno je mnogo nadgrobnih spomenika djece i mladih ljudi sa natpisom , osobito ako su umrli nasilnom ili nepravednom smru.

4. MagijaMagija se prakticirala i u razdoblju prije helenizma ali se kasnije zbog dostupnosti mnotva tekstova i doticaja sa istonom magijom proirila po cijelom helenistikom svijetu. To nam je potvreno na mnotvu tekstova koji sadre magine formule, zapise o ritualima himnama, a nazvani su Grki magijski papirusi. Isto tako o prakticiranju magije svjedoe i mnoge figurine i ploice sa magijskim sadrajem,te raznorazni amuleti. Imena bogova koji se najee spominju su Jahve, Sabaot, Adonai, bogovi podzemlja Hekata, Kibela, Prozerpina i Kerber. Magija se koristila u svrhu postizanja ciljeva bilo ljubavnih, politikih, atletskih ili u svrhu osvete i sl.

4.1 ili defixionesTo je magija vezivanja odnosno bacanje prokletsva kojom se postie uspjeh u poslu, natjecanju ili u svrhu osvete. Najee su se nalazile na olovnim tankim ploicama koje su smotane i esto probodene avlima, a u najranije doba sadravale su samo ime osobe koju se vezivalo. Kasnije su na njima bili ispisani itavi tekstovi gdje se nabrajaju dijelovi tijela ili duha koji se ele svezati npr.noge, ruke, oi, jezik, um ili duh. Stavljale su se u izvore, bunare ili grobove mladih ljudi ili onih koji su umrli nasilnom smru. Najee su zazivani bogovi podzemlja. Osim tih ploica pronaene su i figurine ljudskog oblika kojima su smotani ili svezani udovi i ponekad probodeni avlima ili iglama. Erotski uroci ili isto tako spadaju u magiju vezivanja. To je ljubavna arolija koja za cilj ima dovesti ljubljenu osobu i privezati je za onoga tko izgovara magine rijei. U tu svrhu se takoer zazivaju bogovi podzemlja: Hekata, Adonis ili Anubis, moda zato jer se ljubav na neki nain smatrala tekom boleu. Na ploicama su pronaeni tekstovi kojima se zavezuje ljubljena na nain da ne moe jesti, spavati, ili piti sve dok ne doe k onome tko ju voli. esto su naene i figurine ene koja klei sa zavezanim rukama na leima a po dijelovima tijela je ispisan magijski tekst.

4.2 Homerske inkantacijeHomerske inkantacije su stihovi iz homerskih tekstova koji se izgovaraju najee u svrhu lijeenja ili pomoi u periodu nesree, a vrlo rijetko za proklinjanje. Homerski stihovi u tu svrhu koristili su se i u srednjem vijeku. Smatra se da su ih koristi 10

Pitagora i Galen koji je tim stihovima eksperimentirao i uvidio da su efikasni kod uboda korpiona, dok je Empedoklo svirajui liru i izgovarajui stihove iz Odiseje umirio ljutnju mladia i odvratio ga od ubojstva suca.

4.3 AmuletiAmuleti su se nosili ili privezani za dio tijela ili u saivenoj vreici za zatitu od nesree, a ponajvie zbog izljeenja. Mogli su biti od raznih materijala npr. papirusa, zlata, srebra ili dragog i poludragog kamenja. Sadravali su i magijski tekst, a njaei zdravstveni problemi rjeavani noenjem amuleta bili su vezani uz probavu.

4.4 Zlo okoZlo oko je vjerovanje da se pogledom nekome moe nanijeti zlo ili nesrea. Bilo je proireno po Mezopotamiji i Grkoj. Grci su se za pomo obraali bogovima koji su se nazivali , bogovi koji odvraaju zlo, odnosno podzemnim bogovima i herojima. U judaizmu to je vjerovanje vezano uz desetu boju zapovijed koja glasi ne poeli..., a smatralo se da netko zbog ljubomore i zavisti moe uzrokovati nesreu. Uinci zlog oka otklanjali su se amuletima, ili recitiranjem tajne molitve koja se prenosila s koljena na koljeno od osobe suprotnog spola, a idovi su kao zatitu nosili ispisano ime boga Jahve.

5. AstrologijaKorijeni astrologije seu u drevni Babilon. Stari Babilonci imali su dugu tradiciju tumaenja znakova na nebu, a njihov poznati spis Enuma Anu Enlil sastavljen je jo u drugom tisuljeu pr.n.e. Meutim, astrologija starih Babilonaca nije predskazivala budunost ve se temeljila na vjerovanju da bogovi svojim znakovima ili poloajima planeta objavljuju svoju volju sveenstvu. Babilonci su helenistikoj astrologiji primarno pridonijeli podjelom zodijaka u 12 znakova od 30 stupnjeva, znakovima egzaltacija6 planeta, grupiranje znakova u triplicitete7, te jo nekim manjim podjelama u znakovima zodijaka. Stari Grci pak nisu pridavali planetama osobitu pozornost, i za razliku od Babilonaca nisu im nadjevali imena bogova. Mars su zbog crvene boje nazivali vatrena zvijezda, a Veneru vjesnik zore. U 4.st.pr.n.e. Grci su prema babiloncima promijenili imena planeta sljedei njihov princip i prema pandanima tih bogova u grkoj religiji. Tako je planeta Itar nazvana Afrodita, a Marduk Zeus, a koje mi danas prema rimskim nazivima znamo kao planete Venera i6 7

Poloaj planeta ukojem je njegovo djelovanje najjae Podjela znakova u trolane grupe prema vladajuim elementima (zrak,vatra,voda i zemlja)

11

Jupiter. Babilonski sveenik i astrolog Beros koji je na grkom otoku Kosu uspostavio svoju astroloku kolu 290. godine pr.n.e smatra se zaetnikom babilonske astrologije u Grkoj. Helenistika je astrologija nastala u 3. i 2.st.pr.n.e zajednikim djelovanjima uenjaka u Aleksandriji. Iz babilonske astrologije preuzeti su zodijak od 12 znakova, egzaltacije planeta i podjela na triplicitete. Egipani su doprinjeli svojim kalendarom, a Grci filozofskim uvidima u 4 elementa i vladavinu planeta u znakovima. Astrologija je ve u 1.st.pr.n.e. bila osobito popularna kod rimskih careva i elite.

6. ZakljuakU ovom kratkom pregledu religije helenistikoga razdoblja u kojem je tota toga izostavljeno zbog opirnosti tematike, ipak se moe zakljuiti da je ovjek bio okruen arolikim drutvom bogova. Mogli bismo itavu situaciju usporediti sa dananjim stanjem kada je ovjek slobodan izabrati kao sa vedskog stola ili u kakvom supermarketu, kojem e bogu rtvovati ili sluiti zavisno od okolnosti ili politike i drutvene situacije u kojoj se nalazi i koja ga vodi u odreenom smjeru. Postojala su dodue kojekakva ogranienja s obzirom na spol, a i materijalni status ili sluba kojom se tko bavio mogla je biti razlogom odreenog religioznog usmerenja. Osobito je naglaeno utjecanje bogovima koji pruaju nadu u ivot nakon tjelesne smrti ili naklonost sudbine, zatitu i ozdravljenje. Zazivalo se nebesnike, bogove podzemlja i heroje, izgovarali magijski tekstovi, proklinjalo i nosilo zatitu od uroka u nadi da se postigne sigurnost, pobjeda, ljubav i srea.

12

BibliografijaA companion to Greek religion, Blackwell Publishing, 2007 Bible Study Tools, The Religion of the Hellenistic Age, URL:http://www.biblestudytools.com/classics/machen-the-origin-of-pauls-religion/the-religion-of-the-hellinisticage.html, pristupljeno

02.01.2013.

Biblija, Kranska sadanjost, Zagreb, 2006 Collins, Derek, Magic in the Ancient Greek World, Blackwell Publishing, 2008 Encyclopaedia Brittanica, Hellenistic religion, URL:http://www.britannica.com/EBchecked/topic/260390/Hellenistic-religion, pristupljeno 02.01.2013. Mikalson, Jon D., Religion in Hellenistic Athens, Universitiy of California Press, Berkeley, 1998 Rochberg-Halton, F.,Elements of the Babylonian Contribution to Hellenistic Astrology, American Oriental Society, URL: http://www.jstor.org/stable/603245, pristupljeno, 02.01.2013.

Wikipedia, Evil Eye, URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Evil_eye, pristupljeno 02.01.2013 Wikipedia, Hellenistic Judaism, URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Hellenistic_Judaism, pristupljeno 02.01.2013 .

13

14