Globalizacija i religija.docx

Globalizacija i religija

Edward Burnett Tylor (1832.-1917.) evolucionist 1855. putuje u Srednju Ameriku te biljei obiaje, rituale i sve iz ivota domorodaca koje je susreo. Pri povratku objavljuje knjige o Meksiku i ivotu Meksikanaca Anahuac, or Mexico and the Mexicans, Ancient and Modern, 1861. Djelo The Primitive Culture zato ljudi vjeruju u postojanje duhovnih bia? Sve poinje u pretpovijesti kada primitivni filozof poinje razmiljati o svijetu oko sebe Odbacuje religijske knjige Uz ivot ovjek ima i drugo ja fantom, dua koja ga pokree i usmjerava i koja ga moe jednog dana napustiti nakon doba divljaka nastupa antika ili doba barbara, religija evoluira (iz duhova u bogove) Judaizam i kranstvo jedan vrhovni Bog Danas je religija preitak, neto to je ostalo iz primitivizma Znanost e zamijeniti religijuJames George Frazer (1854.-1941.) Kompilacija The Golden Bough/Zlatna grana (1890.-1915., 1920.) evolucionistiki prikaz kultura, nastanak i razvoj razvojem civilizacije razvija se i vjerski svjetonazor magiju zamijenjuje religija; ljudi se ne obraaju magijom silama prirode ve molitvom svojim bogovima ili Bogu EVOLUCIJSKO PRILAGOAVANJE stvarnom svijetu u kojem ivimoEmile Durkheim (1858.-1917.) Drutvo i religija su dva meusobno neodvojiva pojma magiju zamjenjuje religija ljudi se ne obraaju magijom silama prirode ve molitvom svojim bogovima/Bogu EVOLUCIJSKO PRILAGOAVANJE stvarnom svijetu u kojem ivimo Osnovni oblici religijskog ivota, 1912. Religija nije vjerovanje u duhovna bia ili bogove jer ne vjeruju svi u njih. Ono to je univerzalno je da svi dijele svijet u dvije sfere - profano i sakralno sveto je uzvieno, mono i zabranjeno profano je sve drugo - svakodnevno i obino Sveto proizlazi iz neega to je povezano sa zajednicom, dok je profano neto to proizlazi iz osobnog i individualnog. I magija je individualna i stoga nije slina religiji mogu supostojatiTOTEMSKO NAELO Totem simbol (kao zastava, grb, logo) on je simbol tajanstvene sile koju tuju sljedbenici u isto vrijeme totem je simbol drutva, plemena Nisu li stoga tajanstvena sila (bog) i drutvo jedno te isto? totem je ujedno simbol i boga i plemena tovanjem boga sljedbenici ujedno tuju i pleme, svoje drutvo rituali, obredi, ceremonije - raanje religijske idejeBranislaw Kasper Malinowski (1884.-1942.) Ne smatra da religija odraava drutvo u cjelini, niti smatra da je tovanje religije zapravo tovanje drutva. Religija i magija zapravo slue drutvu pomaui mu brojnim funkcijama kojima pomau pojedincu i njegovim emocijama FUNKCIONALIZAM Magija izvoenje obreda i rituala kojima se eli pridobiti naklonost mane (sveprisutna energija), nije bog, ali se moe utjeloviti. Koristi se za postizanje nekih konkretnih stvari Od religije se ne oekuju konkretni rezultati ili neto to se moe jasno opisati. Njezina funkcija je da se pojedinci, a preko njih i cijela zajednica, ustabile, tjee, rijee depresije i anksioznosti. Ona je odraz drutvene solidarnosti koja reintegrira zajednicu I magija i religija imaju jednaku funkciju - ublaavanje tjeskobe pred ivotnim nesigurnostima. Zadovoljavaju osobne ovjekove potrebe unutar prirodnog svijetaClifford Geertz (1926.-2006.) Religija je sistem simbola koji djeluje tako da uspostavlja snana, proimajua i dugotrajna raspoloenja i motivacije u ljudima religija daje konano objanjenje o svijetu, znaenje i svrhu samog postojanja religija nam svojim simbolima i ritualima prua ono to je nama zaista stvarno, to je vanije od bilo ega drugoga stapanje naih svjetonazora (koncepata o svijetu) i etosa (emocija i temeljnih moralnih vrijednosti nae kulture) zbog religije smo raspoloeni i motivirani

Do 1965. postojalo je oko 800 poznatih religija u svijetu, a danas ih je najmanje 1600. U zadnjih 100 000 godina ne postoji drutvo bez religije! religija ispunjava brojne drutvene i psiholoke potrebe ovjeka - to joj daje opstojnost! ne funkcionira religija kod svih drutava jednako ljudi religijom pokuavaju ovladati dijelovima svemira koji su inae izvan njihove kontrole Stratifikacija: Bog aneli ljudi Potvruje stratifikaciju drutva u koju je usaena. Na taj nain zapravo pogoduje drutvenim elitama jer ublaava nezadovoljstvo niih klasaFunkcije religije Psiholoke prua sreenu sliku svijeta, objanjava nepoznato pretvarajui ga u razumljivo, umanjuje strahove pojedinaca, raznim radnjama moemo utjecati na naravna bia koja nam mogu pomoi u naizgled bezizlaznim situacijama Drutvene ima ulogu drutvene kontrole postavljanjem jasnih drutvenih normi (sankcioniranje nadnaravnim posredovanjem), prua primjere o moralnosti, odrava drutveni poredak, odrava drutvenu solidarnost (obredi pojaavanja - npr. Sv. Misa za bolesne), prua obrazovanje (obredi prijelaza - npr. Sveta Priest, Sveta Potvrda) Nakon 1945. vladalo je popularno uvjerenje da e svijet doivjeti razvoj jedinstvene svjetske kulture temelj: komunikacija, transport, trgovina, svi narodi postaju sve povezaniji; jednako se odijevaju, gledaju iste televizijske programe, komuniciraju preko interneta Proteklih 5000 godina postoji trend da politike jedinice postaju vee i manje brojne Svoenje svih autohtonih jedinica na jednu koja bi obuhvaala cijeli svijet Neki antropolozi predviaju da e se ta integracija dogoditi do 23. st., a najkasnije do 4850. godine. Postoji zamjerka takvom predvianju: tendencija raspada velikih carstava i drava poput Rimskog Carstva, Makedonskog carstva, SSSR-a, Jugoslavije Postoji i tendencija odcjepljenja danas: Tibet, Baskija, Katalonija, Francuzi u Kanadi, Kurdi Danas postoji vie od 5000 nacionalnih grupa nasuprot 193 priznate zemlje u svijetu. Pokuaj osamostaljenja moe biti nasilan (uspjean - Banglade ili neuspjean - eeni) ili nenasilan (kotska, Wales) Tko moe integrirati razjedinjene strane? MULTINACIONALNE KOMPANIJE usprkos politikim neslaganjima prelaze granice meu dravama - one su glavna snaga globalnog jedinstva unato razlikama koje razdvajaju ljude javljaju se nakon 1950-tih, imaju vei budet od mnogih drava, utjeu na dravnu politiku, funkcioniraju kao neovisna drava rade samo u svom interesu - u interesu stjecanja financijskog profita (pri emu ne spreu od unitavanja prirode i ovjeka) radnik/ovjek postaje broj, zamjenjiv, suvian i nepotreban; poinje raditi ono to mora, a ne ono to eli - odrie se dijela sebe multinacionalne kompanije kontroliraju televiziju, novine, reklamnu industriju, vladaju ljudima, a da ljudi toga nisu niti svjesni Amerikanci u koli ue da svi ele postati ba kao oni. Zemlje koje prate ameriki nain ivota postaju razoarane s njime 1975. osnovan je Svjetski savez domorodakih naroda nevladina organizacija unutar UN-a, ima 60 milijuna pripadnika (Argentina, Australija, Bolivija, Kanada, Kolumbija, Ekvador, Finska, Grenland, Meksiko, Novi Zeland, Nikaragva, Norveka, Panama, Paragvaj, Peru, vedska, SAD, Venezuela) ravnopravna zajednica povezana s prirodom i to ele zadrati. ele zaobii modernizacijuto je GLOBALIZAM? Globalizam/kapitalizam Neologizam/novi koncept - javlja se 1960-tih, a od 1990-tih opeprihvaen pojam Transnacionalni kapitalizam prerasta u globalni kapitalizam Globalizacija je usavreni kapitalizam bez svoje opreke, npr. institucionaliziranog socijalizma Globalizam/modernost modernost vie nije regionalna ve globalna te prestaje biti singular brojne modernosti mijenjaju socijalne strukture i temeljne vrijednosti orijentacije svijeta postmoderno doba u takvom pluralizmu modernosti globalizacija predlae samu sebe kao novi singular, novi termin za univerzalni historijski proces u koji smo svi upleteni modernost je inzistirala na procesu sekularizacije, na odbacivanju boanskog i transcendentalnog u svjetovnim poslovima - to je bio samo simptom Globalizacija/materijalizam afirmacije ovosvjetovne moi - stvaralake moi koje su do tada bile u nadlenosti neba sada su sputene na zemlju Globalizam/imperijalizam imperijalizam je vezan uz moderne drave koje poivaju na strogim granicama - ire svoj suverenitet izvan granica gdje nadziru istou svojeg identiteta i iskljuuje svaku drugost Antonio Negri i Michael Hardt - Imperij, 2000. kraj imperijalizma i poetak imperija (globalizma) dogaa se zbog dekonstrukcije dosada vaeeg pojma suvereniteta - zapoinje s UN-om 1945. priznata ogranienost pojma meunarodnog poretka i naznaena je nunost novog poretka svjetskog poretka Globalizacija poinje kolonizacijom svijeta katolike misije (kao i budizam i helenizam) Traganje za univerzalnom slikom svijeta koja se stvara kroz nacionalni partikularizam PRVI SVJETSKI RAT sukob partikularizma DRUGI SVJETSKI RAT sukob dva univerzalizma HLADNI RAT sukob snano polariziranih strana za dominaciju nad svijetom Globalizacija Prvi, Drugi i Trei svijet? - nema postoje centri, poluperiferije i periferije svi su dio sistema - OTUENI SUSTAV

MMF - 2000. 4 glavna aspekta globalizacije:1.) Trgovina i transakcije2.) Kapital i ulaganje3.) Migracija i pokretljivost stanovnitva4.) Diseminacija (irenje) znanja 2000.: katalog ideja i dogaaja koji su pospjeili stvaranje globalizacije: svjetski ratovi, Hladni rat, televizija, meunarodne vladine i nevladine organizacije, zrani promet, slijetanje na Mjesec, nuklearna energija, putovanja i turizam, Japan ulazi u Prvi svijet, ernobil, AIDS, Zaljevski rat 1991., Internet, Crni ponedjeljak 1987., komunikacija, azijski ekonomski tigrovi

Arijevske religije hinduizam, budizam dainizam, sikhizam (odbacuju kastinski sistem, ne konzumiraju nita to samo nije umrlo) zoroastrizamReligije Dalekog istoka konfucijanizam, taoizam, intoizamSemitske religije judaizam, kranstvo, islam

Hinduizam Oko 2. tis. pr. Kr. Arijevci (neporoan, plemenit), stoari, nomadi, Indoeuropljani - uli meu Dravide u Indiji i Pakistanu nastaju HINDUSI (stanovnici iza rijeke Ind) zbirke 4 knjige Vede Rigveda (znanje i pjesme hvale) Samaveda (znanje o melodijama) Jadurveda (znanje o pravilima rtvovanja) Athervaveda (znanje o pravilima magije i arobnjatva) Rigveda je najstarija - 1500. g. pr. Kr. - hvalospjevi bogovima za plodnosti, nastala je prije dolaska ArijevacaVEDSKO RAZDOBLJE Spominje se mnogo bogova, a svaka pjesma posveena je jednom Bogu posljednje pjesme spominju jednog boga, stvoritelja i gospodara svijeta Viva/Karma/Purua ili Pradapati vidi sve i sveprisutan je Rigveda svuda je bila voda, pojavila se elja (htijenje), prvo sjeme koje je stvorilo misao postoji samo jedan ivot i jedna smrt - nakon smrti ovjek ostaje vjean, samo tijelo nestaje RAJ obuhvaa ga vjena svjetlost, u njega idu dobroinitelji PAKAO najnia tama, u njega idu oni koji ine zlo nije bilo sveenika, ve se slavilo obiteljski (slavlje i rtvovanje) u 1. tis. pr. Kr. pojavljuju se sveenici BRAHMANI posebna panja odnosi se na rtvovanje koje moe utjecati na bogove; vrlo vano i sloeno, samo brahmani to mogu izvesti spasenje se postie obredom rtvovanja - brahmani - izvanjski i zakonski tumai VedaBrahmansko razdoblje brahmanska religija Bramani sveenici Katrije vladari i ratnici Vajije obini ljudi arijevskog podrijetla (obrtnici, trgovci, zemljoradnici) udre sluge (Dravidi, starosjedioci) Parije van kategorije, neistioko 600. g. pr. Kr UPANIADE prisutnost na skupu uiteljevog asa nazivaju se i vedantama - kraj Veda zbirka tekstova u kojoj je naglaeno okretanje nutrini i duhovnosti, a ne samo izvanjski obred sastavljali ih i katrije! uenje o jedinstvenoj egzistenciji koja obuhvaa univerzum svijetom egzistencije vlada jedna vrsta jedinstva koja tee u mnotvu koje se ispreplie s jedinstvom mnotvo nije nita nego privid i obmana - MAJA jedinstvena stvarnost svijeta naziva se BRAHMAN zbilja malog svijeta i ovjekove due naziva se ATMAN uzrok ovjekove nesree upravo je privid mnotva i dvojnosti dva su puta pred ovjekom: put bogova i put predaka reinkarnacija samsara vjeno vraanje, vjena patnja u ljudskom tijelu karma nirvana spajanje s apsolutnom zbiljom vjerovanje u reinkarnaciju vrlo je vjerojatno tradicija Dravida oko 500. g. pr. Kr. sukob brahmana i katrija nastanak novih religija iz hinduizma - dainizam i budizam (ne prihvaaju autoritet Veda niti kastinski sustav) Nastaju dva velika epa: Mahabharata (Veliki rat Indije) 100 000 stihova. Rat meu ljudima uz pomo bogova koji pomau dobrima; Ramajana (ivotopis boga Rame) utjelovljeni bog koji se bori protiv neistine (zla) najvaniji dio Mahabharate je Bhagavat Gita, poslanica koja privlai mnogo panje novi put ljubavi prema bogu i istoe u slubi prema jednomu od bogova put djela Vede/brahmani put znanja i spoznaje Upaniade put ljubavi i istoe Bhagavat Gita Brahman utjelovljen u tri boga:1.) Brahma bog stvaranja i stvoritelj cijeloga svijeta koji je sve doveo u postojanje2.) iva bog smrti i usmrtitelj svega. Usmrivanje je uvod u ivot - on obnavlja ivot biljaka, ljudi i ivotinja3.) Vinu bog ivota i uvar svih stvorenja, bog njenosti i ljubavi, nadzire djelovanje i ivot stvorenja te motri na njih svaki ima suprugu - podloga za stvaranje sekti Vinu se moe utjeloviti meu ljudima - AVATAR, 9 puta se ve utjelovio (Buda), pojavit e se i 10. put - jaha na bijelom konju s maem - kaznit e bezbone, a uvesti e u blagodat vjerne i potene 500.-1000. nastaju mnoge kole unutar hinduizma koji jaa nakon korupcija u budizmu kola Sankhija, kola joge, kola vedanta, ankara, Ramanuda, Madhva itd. JOGA naglaava praktini put za pronalaenjem spoznaje posebna pravila iji je rezultat usredotoenost osjetila tako da se prekida osjetilni odnos s vanjskim svijetom disanje postaje uroeno (vrlo tekim tehnikama) usredotoenjem na posebnu toku i uz naporne vjebe postie se spoznaja razlika slubenog hinduizma i prakticiranja obinih ljudi u raskoraku SATI spaljivanje udovice (ukinuli Britanci u 19. st.) Hinduizam je 3. najmnogoljudnija religija na svijetu 1, 1 mlrd. pripadnika (Indija, Nepal, Saudijska Arabija, ri Lanka) Kranstvo 2, 2 mlrd. Islam 1, 5 mlrd. Budizam 500 mil.Budizam nastaje u sjevernoj Indiji oko 560. g. pr. Kr. Sidartha Gathama, Buda (probueni, prosvjetljeni) legenda: bezgreno zaet, postat e Prosvijeljen ili vladar svijeta Meditirao 6 godina bez hrane i vode u nepokretnom poloaju. Pretvorio se u kost i kou, probudio se i shvatio da to nije pravi put. Uenici su ga napustili ri Maha Bodhi - drvo prosvjetljenja nije se htio maknuti ispod drveta sve dok ne doivi prosvjetljenje. Demon alje zmiju da ga odvrati od tog nauma Dva puta djelovanja:1.) vlastito izbavljenje i dosezanje nirvane2.) irenje istine meu drugima petorica uenika su ga srela i vratili mu se Oni koji ele vjeni ivot trebaju izbjegavati dvije stvari:1.) ivot ovoga svijeta - uivanje, veselje2.) put duhovne vjebe koji je neravan i nestvaran Buda se udaljio od oba puta i krenuo sredinjim, treim, koji prosvjetljuje oko, um i duh Sve na ovom svijetu je nestabilno, to izgleda stabilno je privid. Poto je sve nestabilno, itav svijet je patnja i bol. U ovjeku takoer nema nita postojanog to bi ulo u drugo tijelo, ne postoji postojana dua to je zbilja patnje i koji je put izbavljenja? 8 puteva spasenja:1.) Sve to postoji osueno je na beskrajnu bol i patnju2.) Izvor te patnje je e za postojanjem3.) Put izbavljenja postoji, a to je zatomljivanje svih elja4.) Put izbavljenja je osmerostruk: a) ispravno vjerovanjeb) ispravna namjerac) ispravni govord) ispravno djelovanjee) ispravno ivljenjef) ispravna usredotoenostg) ispravno miljenjeh) ispravna svjesnost uenje DHARMA - uenje o probuenju Tri stupa budizma: BUDA, RELIGIJA, ZAJEDNICA etika je na prvom mjestu religijske prakse portvovnost i opratanje Buda je ivio jo 45 godina nakon prosvjetljenja. Nakon smrti pojavila su se razna tumaenja njegovih govora i nauka - Pali kanon ili Tri koare Indijski kralj Aoka, 3. st. pr. Kr. uzeo budizam za slubenu religiju (irio je budizam izvan Indije) Izmeu 100. g. pr. Kr. i 100. g. javlja se novo uenje u Mahajanski budizam (Velika kola) naspram Teravedskom budizmu (Mala kola) Tantriki budizam (Tibet, Dalaj Lama) DRAVA I RELIGIJA Dravna religija slubena religija neke drave, upisano u ustavu. Ta drava moe biti sekularna (postoji vie stupnjeva sekularnosti) ne radi se o teokraciji religija (njena crkva) dobiva povlastice ili olakice od drave najee su prihvaene druge religije i postoji apsolutna sloboda vjerskog prakticiranja (danas) Dravna religija neophodno u razdoblju kolonizacije kada drava i crkva djeluju zajedno Crkva nije pod upravom drave Drava nije pod upravom Crkve Drava moe cenzurirati Crkvu jer ju financira Prva dravno sponzorirana kranska Crkva - 301.(jedna od 6 orijentalnih ortodoksnih crkava - uz Koptsku, Etiopsku, Eritrejsku, Sirijsku i Indijsku osnovali su je sv. Bartolomej i sv. Tadej Armenska crkva Monofiziti (miafiziti) odbijaju Kalcedonsko uenje o prirodi Boga/Sina

Stupanj potpore drave religiji/crkvi moe varirati - od financijske potpore do zabrane djelovanja ostalih crkava/religija u Europi su se katolici i protestanti nadmetali za supremaciju nad dravnom potporom (novi vijek) eius regio, eius religio mir u Augsburgu 1555. - prestanak krvavih vjerskih ratova u Svetom Rimskom Carstvu izmeu katolika i protestanata u Engleskoj Henrik VIII. prekida s Rimokatolikom crkvom 1534. i proglaava sebe crkvenim vladarom - Katolika vjera nastavlja biti slubena engleska religija, ali bez pape na elu katolicizam bez pape. Mary I. 1555. vraa se Papi. Elizabeta se ponovno odvaja 1570. Anglikanska crkva usvaja irok spektar uenja i praksi katolicizma, luteranstva i liberalnog kranstva (razvijenog tijekom prosvjetiteljstva). Ne priznaju autoritet pape. Priznaju razvod i ponovnu enidbu. Dozvoljavaju kontracepciju. Abortus je dozvoljen kada je ena silovana ili joj je ivot u opasnosti. Dozvoljavaju enama biti kler (u novije vrijeme i homoseksualcima?). Ne inzistiraju na Bezgrenom zaeu Marijinom i njenom Uznesenju Dananje socijalistike zemlje Kuba i Sjeverna Koreja potpomau neke aktivnosti crkve. Druge aktivnosti ne dozvoljavaju - izbjegavanje vanjskog autoriteta Religija je jedan od najbitnijih problema dravne politikeDravna crkva dravna religija/crkva formirana od strane drave kako bi bila slubena - ulazi u ustav. Ovisna je od drave Danas imamo 7 dravnih crkvi: Engleska crkva, kotska, Islandska, Danska, Finska, Norveka i vedska crkva (sve luteranske)Dravne religije njenom Crkvom vlada eksterno (vanjsko) tijelo Kranstvo odreeni oblik kranstva kao slubena religija danas - unesen je u ustav, ali u svakoj zemlji potuju se prava sloboda svim religijama i crkvama Katolicizam: Kostarika (1949., slubena religija i crkva; kasnije slubena crkva ispala; nisu se htjeli odrei pape), Alzace-Lorraine (Alsace-Moselle) - nije prihvaen francuski zakon o separaciji drave i crkve iz 1905., Argentina (Katolika crkva moe predlagati zakone), Lihtentajn (ustav 1921.), Malta (98% katolika), Vatikan (teokracija), Andora, Dominikanska Republika, El Salvador, Panama, Paragvaj, Peru, Poljska, panjolska Istono pravoslavlje: Grka (Grka pravoslavna crkva), Gruzija (Gruzijska pravoslavna crkva) gora Athos - Autonomna monaka drava Gore Athos, Finska (Finska pravoslavna crkva) Reformirani: Island, Danska, Farski Otoci, Norveka, vedska, Finska, Engleska crkva, kotska Eva Brunne 2009. prva lezbijka biskup na svijetu! Islam: bez istaknute denominacije Banglade (u ustavu, ali i druge religije se potuju), Irak, Dibuti, Pakistani Suniti nasljedstvo ide po Muhamedovom tastu Abu Bakru; Afganistan, Alir, Bruneji, Komori, Egipat, Jordan, Libija, Maldivi, Malezija, Mauritanija, Maroko, Katar, Saudijska Arabija, Somalija, Tunis, UAE ijiti nasljedstvo ide po Muhamedovom zetu i roaku Aliju, smatraju da se objava dogaa do smaka svijeta (Kuran); Iran Ibadi priznaju Abu Bakra, ali su blii vjeri ijita; Oman, Zanzibar mijeano ijiti i suniti: Kuvajt, Jemen i Bahrein Budistike zemlje: teravedski budizam; Kamboda, ri Lanka, Tajland (budizam na najvanijem mjestu, ali nije slubena religija) Izrael: idovska i demokratska republika podupire religijske institucije i priznaje vjerske zajednice prepisujui odnos prema manjinskim religijskim zajednicama od Britanaca (za mandata nad Palestinom 1917.-1948.). idovi; Krani: istono pravoslavlje, katolici, Gruzijsko-armenska crkva, armenski katolici, sirijski katolici, kaldeanci (mijati), grkokatolici melkiti. Muslimani i Evangelika episkopska crkva 1961. dobili vlastite sudove u Izraelu. Priznata je i etnoreligijska skupina Druza Indonezija: nema dravne religije, ali priznaje samo est: islam, protestantizam, katolicizam, budizam, hinduizam i konfucijanizam. Ateizam i agnosticizam nisu u skladu s Pantasilom - pet principa - slubena filozofija indonezijske politike (1945. predsjednik Sukarto)1.) Vjera u boanstvenost Boga2.) Pravedno i civilizirano ovjeanstvo3.) Jedinstvo Indonezije4.) Demokracija voena unutarnjom mudrou5.) Drutvena pravda za sve Po Ustavu, Hrvatska je potpuno sekularna dravaOdvajanje drave od religije Tijekom vremena mnoge zemlje svijeta preuzele su drutvenu ulogu koju je obavljala crkva Sekularizacija od potpunog odvajanja (Singapur i Indija) do slubene religije sa zabranom prakticiranja drugih religija (Maldivi) Kroz povijest brojni primjeri cezaropapizma utjelovljeni boanski namjesnici vladali ovozemaljskim svjetovnim i crkvenim granicama1.) Vladari vladali pomilosti bojoj2.) Papa - namjesnik Boji koji na ovom svijetu vlada direktno Crkvom, a indirektno svijetom - Papa dodijeljuje krunu kraljevima i carevima Wormski konkordat 1122. car se odrie prava da imenuje prelate Martin Luther Doktrina o dva kraljevstva - poetak separacije drave od crkve. Drava ne smije usmjeravati osobe na vjeru, jer je takva vjera neispravna. Vjera mora biti dobrovoljna - liberalna svijest. Drava je zaduena samo za provoenje reda i ouvanje miraProsvjetiteljstvo John Locke (1632.-1704.) Drutveni ugovor (filozofski koncept) - legitimnost drave da vlada nad individuom1.) Svjesnost pojedinca ne moe biti prenijeta na dravu iracionalan ovjek to ne moe dopustiti2.) Sloboda svjesnosti mora biti osloboena autoriteta3.) Treba odvojiti crkvu od drave4.) Drava - autoritet u ovjekovim svjetovnim stvarima5.) Crkva je zaduena za razne oblike individualne svjesnosti6.) Prisiljavanje na religijsku uniformnost stvara sukobe7.) Sloboda vjeroispovijesti - religijska tolerancija

Thomas Jefferson (1743.-1826.) Povelja prava (Bill og Rights) - dravni autoritet (legitimna mo) odnosi se samo na akcije ovjeka, a ne na njegovo miljenje. Religija je stvar odnosa ovjeka i boga. Nee biti nijednog zakona protiv slobodnog bogotovlja. Prvi amandman separacija crkve i drave i sloboda prakticiranja religije Max Weber (1864.-1920.) Entzauberung der Welt - odaravanje svijeta1.) Kolektivna svijest se ukida2.) Zbog fragmentiranja komunalnih aktivnosti religija postaje individualna stvar, a ne drutvena obaveza3.) Religija je prepreka modernizaciji4.) Sekularizacija je preduvjet za izgradnju modernih drava5.) Sekularizacija nastaje zbog nemogunosti da uskladimo etike i duhovne vrijednosti ovjeanstva zbog prebrzog porasta fizike znanostiReligija u postkomunistikim zemljamaSSSR veljaa 1990. CKKPSS doputa viestranaki sustav 11. oujka 1990. Litva proglaava neovisnost 30. oujka 1990. Estonija najavljuje otcjepljenje 4. svibnja 1990. Latvija najavljuje otjecpljenje Antisovjetski prosvjedi u Gruziji 17. oujka 1991. Armenija, Gruzija i Moldavija bojkotiraju referendum o reformama 12. lipnja 1991. Jeljcin dolazi na vlast 1. prosinca 1991. Ukrajina proglaava neovisnost 8. prosinca 1991. elnici Rusije, Ukrajine i Bjelorusije u Minsku potpisuju raspad SSSR-a i osnivanje ZND-a (Zajednica neovisnih drava, politiki i ekonomski savez 12 bivih sovjetskih republika) Drava koja je navie stradala raspadom SSSR-a bila je KUBA (85% ekonomije bilo je vezano za SSSR) 2005. Azerbajdan, Gruzija, Ukrajina i Moldavija sklapaju Savez demokratskih drava to se dogaa s religijom u tim zemljama? Umjesto da se opredijele za jednu religiju, sovjeti su potisnuli sve elei stvoriti sekularnu dravu temeljenu na ateizmu religijske skupine postale su rtve ekstremnog nasilja Boljevici napadaju crkve, manastire i redovnike koji su za njih mogui proturevolucionari esta su meta odmetnutih boljevikih bandi, a ne slubene vojske U 50 godina vladavine stvoreno je 47% ateista ili agnostika - dominantne religije izgubile su do 30% vjernika

Islam iako su podupirali revoluciju, muslimane se podvrgava ateizmu uvodi se irilica (umjesto arapskog pisma) mladi ne mogu prouavati svete spise i kulturne klasike na arapskom Uzbekistan (najmnogoljudnija centralnoazijska zemlja) 1917. 20 000 damija; 1929. 4000; 1935. samo 60 damija pod nazdorom Spiritualnog Direktorija Muslimana Centralne Azije i Kazahstana (500 kola i damija) muslimane se razjedinjuje - mnoge suprotstavljene grupe djeluju u podzemlju naseljavaju se Rusi i donose svoju kulturu (alkohol)Pravoslavlje eljelo ga se prvo usko vezati uz vlast s idejom totalne eliminacije RPC od 1721. do 1917. bila je desna ruka Cara (od Petra Velikog); do 1970. izgubila 40% vjernika Ukrajinska Autokefalna PC 1919. otcjepljuje se od Ruske PC, ali Moskovski Patrijarhat ju ne priznaje do 1990. - Ukrajinska Ortodoksna Crkva Gruzijska APC 1917. proglaava se Gruzijskom Pravoslavnom Crkvom; Moskovski Patrijarhat ju priznaje tek 1943. Armenska apostolska crkvaProtestantizam Estonija i Latvija nemaju dominantnu religiju Estonija luterani i pravoslavni (okupirana 1940.) Latvija luterani, pravoslavni i katolici (okupirana 1939.) u 50 godina doseljava se preko 30% Rusa Luteranska crkva ne uspijeva okupiti vei broj vjernika

Katolicizam Litva 90% katolika (okupirana 1940., 1944.) katolici imaju meunarodnu hijerarhiju i vanjsku financijsku pomo

Judaizam idovska autonomna oblast stvorena 1934. kako bi svaki etnik mogao uvati i razvijati svoju posebnost; 30 000 nakon Drugog svjetskog rata. 1953. umire Staljin; slabe beneficije i poetak odseljavanja; danas ih ima 1500 obraunavanje s judaizmom suprotno od ateizma obraunavanje s cionizmom - neeljeni nacionalizamDoktrina znanstvenog ateizma Sovjeti su predstavili alternativu religiji s monopolom nad religijskom ekonomijom uz pomo potiskivanja drugih religija snana financijska pomo drave modernizacija i socijalizam uguit e religijske aktivnosti novo drutvo nova religija Religija je opijum za mase1.) Sve religijske aktivnosti moraju biti kontrolirane; treba ugasiti crkve i promijeniti religijski pejza (kroz dvije velike kampanje 30-tih i 60-tih godina)2.) Projekt preodgoja kroz religijski ateizam - u kolama, na javnom mjestu, poslu... LIGA MILITANTNIH ATEISTA irenje marksistiko-lenjinistikih doktrina na mase (1925.-1947.); ukida se zato to su Nijemci dopustili crkve na okupiranom teritoriju SSSR-a. Militantni ateisti ili su na mise. Staljin je obeao religijske slobode Znanstveni ateizam neznanost, marksistiki nadahnuta vjera pametni i educirani e shvatiti da je religija barbarsko praznovjerje Industrijalizacija, kolektivizacija i ateistiko slobodno obrazovanje stvorit e novog sovjetskog ovjeka Kemija, fizika, biologija i matematika bili su odskona daska od pogrenosti religija vjerski blagdani zamjenjuju se svjetovnim; na starim obiajima grade se novi; nudi se novi simbolizam, znaenje i moralnost Krtenje pioniri Krizma omladinci Boi Nova godina (Djed Mraz) Uskrs Praznik rada (meunarodni) Dan minera Dan radnika konstruktora itd. ATEISTIKA ZEMLJA Albanija otila najdalje u represijama. 1967. proglaena prva ateistika drava u svijetu nijee postojanje religije u drutvu; religiju izjednauje s faizmom i rasizmom Enver Hoxha Jesu li novi lanovi zaista vjerovali u znanstveni ateizam? poetkom 20. st. svega 10 religijskih manjina: bahai, baptisti, budisti, evangelici, flagelanti, menoniti, starovjerci, pentekostalci i tolstojevci od 50-tih do 90-tih javljaju se Hare Krina, Jehovini svjedoci, adventisti i druge sekte koje alju svoje misionare u drave SSSR-a Komunizam je pomogao rastu manjinskih religijskih zajednica! Borba za nevjernike i agnostike nakon raspada SSSR-a Religijsko trite - religijska ekonomija Vlada vraa dominantnu religiju tamo gdje je ona bila povijesno izraena prije komunizma (nije dravna religija, ali ima veliku potporu drave) Nakon pada SSSR-a ponovno se javlja religijski monopol i obnavlja se religijska represijaIslamske zemlje dijele religije na tradicionalne i netradicionalne tradicionalne titi ustav dok se ne protive vladi Tadikistan islam se transformirao u fundamentalni pokretPravoslavne zemlje zbog odljeva vjernika novim religijskim pokretima trae zatitu vlade, pod izgovorom da novi religijski pokreti unitavaju tradicionalnu kulturu i nacionalni identitet 1997. Rusija je donijela postroen zakon o vjerskim slobodama:1.) Ako religija ne postoji 15 godina, ne moe djelovati2.) Osniva mora biti Rus3.) Bogosluje moe obavljati samo Rus4.) Nema javnog propovijedanja izvan crkve5.) Nema irenja dijeljenja religijskog materijala na otvorenom itd. slino je napravljeno i u Moldaviji, Bjelorusiji, Gruziji i Ukrajini pravoslavne crkve time jaaju; smatraju da nove religije peru mozakKatolicizam u Litvi nije dravna religija, nema ustavnu pomo katoliki radio, katolika televizija, vojni kapelani, vjeronauk u koli, plaeni religijski seminari, sufinanciranje vjerskih publikacija Litva profitirala od dogaaja u Poljskoj gdje je katolicizam prerastao u jedinu idejnu opreku komunizmu (1979. - posjet pape Ivana Pavla II.) doputene su velike vjerske slobode jer si katolicizam to moe dopustiti Estonija i Latvija najtolerantnije vjerske slobode jer nemaju izraenu dominantnu religiju U bivim SSSR republikama dogaa se monopol na ateiste, ali to se ne dogaa radi inovacije ili ivosti religije ve zbog politikog favoriziranja veliki religijski rast bez religijskog pluralizma

FUNDAMENTALIZAM Dallas Morning News, 2005. u iduih 35 godina nestat e: svetost, monogamija, religijska hijerarhija, odlazak u crkvu, iskazivanje religijskih simbola, celibat, autoritet crkvenih osoba ovakvi pogledi tjeraju milijune ljudi diljem svijeta da se organiziraju i bore protiv takvog naina razmiljanja Modernizam i sekularizacija stvaraju fundamentalizam Max Weber odaravanje svijeta traje dok Zapad (inteligencija) ne pone djelovati bez ikakve povezanosti s religijom - praznovjerjem starih naroda i drutava teoretiari sekularizacije nisu predvidjeli potrebu za demistifikacijom svijeta. Odbijanjem demistifikacije nastaju fundamentalisti fundamentaliste nalazimo u cijelom svijetu gledamo ih na televiziji jer su povezani s nasiljem da bi shvatili fundamentalizam moramo shvatiti vrijeme u kojem nastaje modernost Max Weber:1.) Segmentiranje rada i segmentiranje ivota ivot vie nije koherentna, homogena cjelina ve je parcijaliziran u odvojene sfere2.) Racionalizacija svijeta moderni procesi upravljaju naom svakodnevicom (procedure, birokracije, transakcije, novci) - nevidljiva ruka koja nije boja ili nadnaravna3.) Industrijalizacija i urbanizacija pluralizam, mijeanje rasa i kultura u ovjekovoj svakodnevici religija ostaje uniformna i povezana s privatnim; sve ostalo je javno (ekonomija, politika, obrazovanje, medicina) sve javno nam govori da je religija relativna, da i ona mora, kao i ivot, biti podijeljena na vie sfera neprirodno za vjernika religije jednog boga modernizacija religiji oduzima svetost i mistinost nameui sebe kao unaprijeenu formu ivota postmodernizam KULTURNI RELATIVIZAM nema istine s velikim I; ono to se stalno namee je tolerancija i prihvaanje drugih - temelj modernih sekularnih drava upitnima postaju drutveni ugovori poput braka i monogamije, jer se podrazumijeva, kroz toleranciju, da to nije normalnije od drugih oblika ugovora (istospolne zajednice, poligamija) Modernizam cijeni: promjenu vie nego kvalitetu; kvantitetu, a ne kvalitetu; komercijalnu uinkovitost, a ne tradicionalne vrijednosti. Time prijeti religiji svodei ju na individualna vjerovanja pojedinca - religija nije drutvo (Durkheim) takav oblik ivota namee se globalnoto je fundamentalizam?1.) Urbani pokret koji odbija ponitenje personalnih i patrijarhalnih vrijednosti poretka i drutvenih veza i stoga se odupiremo njihovom zamjenjivanju depersonaliziranim principima2.) Obrazac religijske militantnosti kojim samooblikovani pravovjernici pokuavaju zaustaviti eroziju religijskog identiteta, utvrditi granice religijske zajednice i stvoriti za ivot sposobne alternative sekularnim institucijama i ponaanju3.) Religijski oblikovana, kognitivno te afektno utemeljena orijentacija naspram svijeta s karakteristikom protesta prema promjeni i ideolokoj orijentaciji modernizma Kako ih vide modernisti? reakcionisti, radikali koji ele ugrabiti vlast, gurnuti drutvo u mrano doba opresije, patrijarhalnosti i netolerancije, oni su u zabludi, zli su i zastraujui Modernisti prema modernistima dobri, razumni, potovatelji slobode i ljudskih prava, razmiljaju jasnije, cijene empiriju i individualna prava i uviaju da su fundamentalisti u krivu Fundamentalisti su racionalni odgovor na politike i ekonomske promjene koje degradiraju ulogu religije u javnoj sferi, bore se protiv moderne kulture koja prijeti onome to je njima drago Prvi fundamentalisti? ameriki protestanti koji su u periodu od 1870. do 1925. javno istupali za ouvanje religijskih vrijednosti The Fundamentals: A Testimony of the Truth, tiskane 1910.-1915. Bible belt u SAD-u Monkey trial 1925. Fundamentalisti su militantno nastrojeni prema tekovinama modernosti i kulturnim promjenama grupa ujedinjena u opoziciji spram modernih pokuaja da se kranstvo stavi uz bok modernoj misli 1925. suenje Johnu Scopesu, Dayton, Tennessee. Srednjokolski profesor koji je poduavao evoluciju proglaen je krivim i dobio je globu od 100$ koju nikad nije platio jer je osloboen kazne zbog nekih propusta u sudskom procesu fundamentalizam se pritajio do 1970!? naftna kriza 1973. Vijetnamski rat irenje sekularizma i raspad privatnog ivota u SAD-u 1979. Iranska revolucija teokracija zamjenjuje monarhiju Ajatolah Homeini zamjenjuje aha Rezu Pahlavija Bruce Lawrence, Defenders of God: The Fundamentalist Revolt Against the Modern Age, 1989. fundamentalizam smatra ideologijom, a ne teologijom stvoren je da se sukobi s modernizmom fundamentalizam je transkulturalan fenomen smjeten u historijskom okviru koji se razvija

Teorije fundamentalizma1.) Zbog snanog sekularizma dolazi do posljednjeg trzaja religije diljem svijeta - posljednji uzaludni napad religije na modernost2.) Modernizacija i sekularizacija zapravo su plodno tlo za religijsko oivljavanje - gdje je urbanizacija i modernizacija jaa, jai je i fundamentalizam primjer libanonskih doktoranata koji su ispitivali zarobljene ISIL-ovce: svi su maltretirani u djetinjstvu, dolaze iz disfunkcionalnih obitelji; privlai ih obeanje o obitelji i dobro plaenom poslu

Karakteristike fundamentalizma IDEOLOKE1.) Reagiranje na marginaliziranje religije2.) Selektivnost - bira i prilagoava dijelove tradicije kako im odgovara - da bolje razlikuju sebe od modernista. Koriste tekovine modernosti da bolje djeluju (tehnologija)3.) Dualistiki svjetonazor - svijet je dobar (njihov) i zao (onaj drugi)4.) Apsolutizam i nepogrjeivost (Kuran, Tora, Sveto Pismo)5.) Milenijalizam i mesijanizam ORGANIZACIJE1.) Izabrani/odabrani u lanstvo2.) Otre granice bivanja lanom3.) Autoritarna organizacija - karizmatski voa odabran od Boga4.) Fiksirana pravila ponaanja (govor, oblaenje, seksualnost, konzumacija hrane i pia, formiranje obitelji, djeca, zabava) Jesu li fundamentalisti nasilni?1.) Religijskom nasilju nisu uvijek tvorci fundamentalisti. esto nereligiozni ine nasilje nad religioznima2.) Nisu sve fundamentalistike grupe nasilne - veina ih nije Postoji borba dobra i zla - cilj je vidjeti religiju u centru javne svijesti Religija se esto politizira, a politika religiozira Zbog milenijalizma i mesijanizma nema roka zavretka borbe - nema kompromisa Religija terorizmu daje ogromnu mo, a terorizam religiji Treba razumijeti kulturu i drutvo u kojem postoji1.) Ne poinje se dogaati u pluralnim drutvima2.) Dogaa se u drutvima gdje je ta religija u podinjenom poloaju3.) U vrijeme Hladnog rata poinje se dogaati na periferijama4.) Slabljenjem globalne moi SAD-a i SSSR-a nasilje se s periferije seli u centre moi lokalni problemi poinju biti zloini protiv ovjenosti i civilizacije

2 tipa terorizma:1.) ISLAMSKI nasilje i pokuaji udara2.) AMERIKI PROTESTANTI utjeu na politiku, mijenjaju kulturu i drutvo kroz senatore, stranake kandidate i politiku

1960-tih i 1970-tih na Zapadu se etabliraju nove religijske pojave promjenjivost u 2. pol. 20. st. dosegla nezapamene razmjere drastine promjene prvi put u povijesti veina ljudi ivi u sekularnom drutvu (nereligijski dominantnom drutvu) religijske institucije primorane su na prilagodbu:1.) Suvremena religioznost postaje stvar izbora, religioznost vie nije drutveni zahtjev, ovisi o sklonostima pojedinca i nuklearne obitelji, religija postaje privatizirana, vie ne podrava sustav znaenja koji je zajedniki svim lanovima drutva - u suprotnosti s tradicionalnom ulogom religije2.) Religijske institucije suoene su s pluralizmom - gubitkom dominacije, moraju djelovati na religijskom tritu, moraju prodati svoju religiju zainteresiranim kupcima. Natjecanje ima jake implikacije jer izaziva racionalizaciju i birokratizaciju. Dovodi do sve vee slinosti meu religijama - ali i slinosti sa sekularnim domenama. Radikalizacija prema intimnom ivotu religijskih pripadnika. Izgubivi monopol u drutvenim pitanjima, religija se okree privatnim ivotima svojih lanova (seksualnost, brak, odgoj djece, obitelj); cilj: utjecaj pa i kontroliranje svojih lanova Nova religioznost - nove religijske skupine nastaju kao odgovor na sveobuhvatnu krizu moralne sigurnosti Zapada vrijednosti srednje klase gube znaaj: odbacuju se novac, mo, tehnika (izbalansirana kulturnim pretakanjima) raste potranja za ljubavlju, samoosvjetenjem, intimnosti s drugim i povezanosti s prirodom pripadnici kontrakulture osjeaju se izgubljenima i u stanju anomije (stanje u kojem dolazi do destabilizacije starih normi i pravila) nove religijske organizacije ponudile su mogunost ostvarenja ideala drutvene revolucije drugim putem konverzacija i transformacija svijesti i savjesti pojedinca, poevi od samih sebe ekstatian odnos s Bogom biti ponovno roen neokatekumen - ovom trendu odgovorilo i katolianstvo Filozofska antropologija: rast novih religijskih organizacija povezan:1.) Potraga za surogatnim obiteljima uslijed nestanka posredujuih drutvenih strukturaa. izolacija nuklearnih obitelji jedini davatelj socijalne i psiholoke podrke (nema vie proirene obitelji, susjedstva, sela, crkve)b. danas mega-strukture (kolstvo, socijalne ustanove, zdravstvo) potkopavaju legitimitet obitelji i preuzimaju mnoge njene ulogec. nuklearna obitelj je premala da ispuni sve socijalne i psiholoke potrebed. nove religijske zajednice preuzimaju posredujuu ulogu - naglaava se ljubav, zajednitvo, braa i sestre, Bog je otac, a Crkva majka, lanovi su esto kao djeca, spremni beskompromisno potpomagati svoju zajednicu i pokazivati poslunost autoritetu2.) Suvremena deinstitucionalizacija mnogih aspekata privatnog ivota dovodi do kognitivnih i emotivnih dezorijentacijaa. ljudi se raaju kao nekompletnib. za preivljavanje trebaju kulturni poredak kao kompenzaciju svoje nekompletnostic. odrastanjem usvajaju kulturni poredak sredine - osmiljava im djelovanje i oslobaa anomije, a rutinizacijom ovjek postaje posve institucionaliziran Suvremeno vrijeme deinstitucionalizacija privatne sfere - u privatnom su ivotu ljudi slobodni i bez strogih pravila (seksualnost, odgoj) sloboda izaziva anomiju javna sfera institucionalizacija ne jenjava, sve je birokratizirano, voeno formalnom racionalnou, sve je podreeno sustavu, nema obzira prema individualnim eljama, potrebama i karakteru lanova jedna pravila igre nameu se kod kue, a druga u koli, vrtiu, fakultetu i poslu Novi religijski pokreti nude ovjeku ono izgubljeno pravila ivotnog, privatnog vodstva - ljudi iznova postaju sposobni dati uvjerljivu svrsishodnost vlastitim egzistencijama - postavljanjem pravila Dolazilo je uvijek do onog do ega dolazi i danas, a to su oivljavanje (formiranje sekti) i inovacija (formiranje kultova/novih religijskih pokreta) Novi religijski pokreti (rije koja zamjenjuje rije kult):a. religijska grupa nedavnog podrijetla, razliita od postojeih religijab. moe biti protumaena kao dio postojee religijec. zauzima periferno mjesto unutar kulturnog sistema neke nacijed. nude inovacije u uenjue. obino se ne odnosi na kranske pokrete iako se u njih ubrajaju mormoni (19. st.), Jehovini svjedoci (19. st.), kranska znanost (19. st.)f. Bahai (19. st.)g. u 19. st. raste zanimanje za ezoteriju i mistikuh. 1965. procvat (Zakon o imigraciji i nacionalnosti)Sekta Religijska grupa koja se odvaja od vee postojee religije i poinje slijediti novu doktrinu. Postojea ju religija (od koje se odvaja) tumai kao heretiku grupu sekta smatra da se vraa na pravi put - oivljavanje izgubljenih vrijednosti esto su u trzavicama s veinom lanova drutva u kojem djeluje Filipinska nezavisna crkva Brazilska katolika apostolska crkva Pokret za oivljavanje Deset Bojih zapovijediNew age religija remitologizacija drutva pokazatelj ovjekovih potreba za mitskim, naizgled imaginarnim, fantastinim, nadnaravnim objanjava neshvatljivo, zadovoljava ovjekove tenje poklapa se s tzv. razdobljem vodenjaka 1970-tih traganje za stapanjem tijela, uma i due kombiniranje filozofija i praksi kranstva, hinduizma, budizma, sofizma, kabalizma, raznih ezoterizama, kiropraktike, spiritualizma, gnosticizma, neopoganizma, tradicijskih mudrosti kombinira sve religije i postavlja vlastitu duhovnost na prvo mjesto

NEDJELJOM U CRKVU ( 2004.) ide (od broja vjernika): 41% Amerikanaca, 26% Brazilaca, 15% Francuza, 10% Britanaca, 7,5% Australaca; najvie ide Nigerijaca (89%, a u zemlji ima 48,2% krana) najmanje idu Rusi (3%) Europa: 18% Austrijanaca, 46% Iraca, 75% Malteana; u Finskoj, Danskoj, Estoniji, Norvekoj i vedskoj odlazak u crkvu je izrazito nizak Hrvati: 25-30% od kraja Drugog svjetskog rata u zapadnim europskim zemljama opada broj vjernika i onih koji odlaze u crkvu razlozi koje navode: DOSADA, NEKOMPATIBILNOST S RELIGIJSKIM UVJERENJIMA i POMANJKANJE MOTIVACIJE broj protestanata koji idu u crkvu ostaje isti od 1990. broj katolika opada od 1990. do 1995. sa 75% n 45% od 1995. broj vjernika koji idu u crkvu poinje se lagano poveavati Europa je sve starija i sve vie enska stariji ljudi su religiozniji budui da raste broj starijih, raste i broj vjernika ene su snaniji vjernici od mukaraca i meu mladim vjernicima prednjae djevojke (npr. Taize) zbog drutvene obveze i socijalizacije ene preuzimaju odgoj buduih narataja u privatnim molitvama prednjae ene ene se nakon poroda vraaju religiji (ipak manje nego prije) Prototip vjernika: starija nezaposlena supruga majka Religiozniji: parovi s djecom (obitelj je vano mjesto uvanja religijskog sjeanja), vjenani od nevjenanih, samci od onih s partnerom Obrazovanje? u zapadnim europskim zemljama u crkvu idu visokoobrazovani i oni s graanskim zanimanjima radnitvo i SSS ne idu u crkvu jer smatraju da je to licemjerno u sekularnoj dravi u srednjoj i istonoj Europi u crkvu vie idu oni s niim stupnjem obrazovanja i pripadnici ruralnih zajednica nego graani i visokoobrazovani7KRTENJE pada broj krtene djece u Europi u Engleskoj se krsti tek 25% djece u katolikim i ostalim crkvama u Francuskoj se krsti tek 58% djece, dok se 1958. krstilo 92%1.) Nema vie visoke smrtnosti novoroenadi2.) ukinut je limb 2007. (papa Benedikt XVI.)3.) Vjernici se sve vie krste kao odrasli sekularizam - pojedincu se ostavlja odabir pripadnosti vjeri (vjera se vie ne uzima zdravo za gotovo - time dobiva legitimitet)4.) Mijeani brakoviSKLAPANJE BRAKA novi trend razvodi braka vjernici od svoje crkve trae novi sakrament - rastavu! za sada nema naznake da e se to uvestiPOKOP sakrament/obred - najzastupljeniji meu vjernicima (i nevjernicima) neformalna religija ne moe biti bez institucije crkve jer ona nudi liturgiju, in koji tumai obrede prijelaza u ljudskom ivotu crkve su manje bitne za ranije dijelove ivota jer su se neke stvari promijenile - ostaju kljune pri kraju ivotaCRKVENE KOLE I FAKULTETI/SVEUILITA pod dravnom regulativom skrbi za uenike Engleska i Wales 25% crkvenih kola (Engleska crkva i Katolika crkva) Katolika idu preteito vjernici/katolici Engleska crkva idu svi Sekularizacija, druge vjeroispovijesti? Francuska 1906. postaje odvojena od crkve i religija postaje privatna stvar subvencije do maksimalno 10% sekularizacija nastavnog kadra u kole se upisuju djeca imunih i utjecajnih roditelja u Francuskoj za sada nema islamskih kola roditelji ele da djeca idu u crkvene kole jer ele dobru naobrazbu Zato se crkvene kole povezuju s dobrom naobrazbom?1.) Dobri rezultati jer u crkvu ide srednja i via klasa2.) Pastoralna skrb za ake i roditelje Crkvene kole imaju svijetlu budunost!