1

RRAASSPPRRAAVVAA ČČOOVVJJEEKKAA II

NNJJEEGGOOVVEE DDUUŠŠEE

prijevod i analiza

Kristina Šekrst (ur.)

Suzana Dragović

Ana Kočman

Helena Obučina

Valentina Perušina

Porin Šćukanec-Rezniček

2

Uvod

Rasprava čovjeka i njegove duše, odnosno razgovor čovjeka i njegova baa staroegipatski je tekst porijeklom iz Srednjega kraljevstva. Sačuvan nam je primjerak iz Papirusa Berlin 3024 sa 155 redaka hijeratike. Ovdje je tekst prepisan u hijeroglifsko pismo, a za ovu analizu rabi se izdanje Mark-Jana Nederhofa,1 napravljeno prema spomenutome papirusu. Taj je papirus kupio njemački egiptolog Karl Richard Lepsius u Egiptu 1843. godine, a sad se čuva u Berlinu. Brojni su prijevodi i interpretacije teksta, a ovaj je prijevod i analiza nastao kao rezultat kolegija Srednjoegipatski jezik i pismo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te kao rezultat Zagrebačke egiptološke škole, a time je prvi staroegipatski tekst preveden i analiziran na hrvatski jezik izravno iz egipatskoga originala.

Tematika je teksta da čovjek optužuje svoju dušu (ba) da ga želi napustiti i odvesti u smrt, a potom se čovjek žali na težinu života, a istodobno govori kako želi da se čuje za njega nakon smrti i da treba pričekati. Generalna je tematika slična slavenskim srednjovjekovnim prenjima, a teme su propasti, rezignacije i odnosa sa smrću.

Kratki je sinopsis neslobodnoga prijevoda2 koji što bolje čuva egipatsko značenje izložen ovdje, a detaljna je analiza i alternativa prepuštena mladim egiptolozima:

...vi/vama će(te) reći. Nije/neće biti pristran njihov jezik jer su se suprotstavili mitu. Nije pristran njihov jezik.

Otvorio sam svoja usta svojoj duši da bih odgovorio na to što je ona rekla.

Ovo je mnogo za mene danas. Nije raspravljala moja duša sa mnom. Više je nego pretjerivanje. Kao da sam zanemaren.

Neka ne ode moja duša. Neka mi priđe u ovome. Ona neće biti kriva, udaljit će se od svojega tijela, iz mreže niti.

Neće se dogoditi njoj jer će pobjeći u dan patnje.

Gledajte, moja me duša ne sluša, ja je ne slušam. Vuče me u smrt prije nego što joj dođem. Baca me u vatru da me spali, bez njezine patnje u pozadini.

1 V. [http://mjn.host.cs.st-andrews.ac.uk/egyptian/texts/corpus/pdf/Dispute.pdf]

2 Kristina Šekrst, 2014

3

Ostat će blizu sa mnom u dan patnje. Ostat će na toj strani kao što čini slavitelj. To je ona koja ide, donijela se.

Moja je duša nemarna oko olakšavanja patnje života. Zadržava me prema smrti prije nego što sam joj došao. Zapad čini da uživam.

Je li to patnja? To je prijelazno stanje života.

Drveće neka pada. Goni se, zlo! Udalji se, moja bijedo!

Neka me Toth prosudi. Bogovi su zadovoljni. Neka me Honsu brani.

Pisar u istini. Neka Ra čuje moj govor.

Upravljaj brodom. Neka me brani Isdes u svetoj sobi. Ta moja potreba teška je da bih si je vagao. Ugodno je što bogovi tjeraju skrovitost mojega tijela.

Duša mi je rekla: "Zar ti nisi čovjek? Ti si živ! Što ćeš postići ako se budeš brinuo oko života kao gospodar bogatstva?"

Rekao bih si koji idem: "što se tiče toga ukopa: odvedena si skačući. Kad se ne bi brinuo, svaki bi razbojnik rekao: "Uzet ću te."

Kad si mrtav, a tvoje je ime živo, to je mjesto odmora privlačno srcu. Zapad je grad vodene procesije (luka).

Ako će ne duša slušati, moj brat koji me napušta, uz sličnost njezina srca zajedno s mojim, ona će biti uspješna.

Učinit ću da dostigne Amenti, kao netko u njegovoj piramidi. Preživjeli je stigao na njegov/svoj ukop.

Učinit ću povjetarac nad tvojim truplom. Učinit ćeš zavidnom drugu dušu u istrošenosti. Učinit ću povjetarac tako da ne bude hladno. Učinit ćeš zavidnom drugu dušu koja je vruća. Pit ću vodu s izvora, skupit ću sijeno. Učinit ćeš zavidnom drugu dušu koja je gladna.

Ako ćeš me udaljiti od smrti u ovome obliku, nećeš pronaći odmor u Amentiju.

Neka bude blagonaklona moja duša, moj brat, prema tomu što će se dogoditi. Nasljednik, koji će prinijeti žrtvu, koji će stajati na grobnici na dan pokopa, pripremat će raku u nekropoli.

Otvorila mi je moja duša svoja usta da mi odgovori na to što sam rekao.

Ako se sjetiš pokopa, to je tuga, to je donošenje suza, čini čovjeka jadnim. To je tjeranje čovjeka iz njegove kuće, ostavljenoga na brdu. Ne možeš doći gore da bi vidio sunce.

Koji su gradili u kamenu od granita, izgradili su i završili najljepše piramide u najboljemu ostvarenju. Kad su graditelji postali bogovi, njihovi žrtvenici bili su pusti, kao istrošeni i mrtvi na obali rijeke zbog nedostatka preživjeloga.

4

Voda je uzela svoj dobitak i sunce također. Govorile su im ribe vodene obale: "Slušaj me kao što je dobro slušati ljude. Imaj dobar dan i zanemari brigu."

Seljak obrađuje svoje zemljište. Ukrcava svoj teret žetve u brod. Privezuje brod. Njegov je ulov blizu. Vidio je izlazak tame sjevernoga vjetra. Čeka (na) brod. Sunce je na izlasku i zalasku dok njegova žena i njegova djeca nestaju u jezeru okruženi u noći krokodilima.

Na kraju je sjeo, podijelio je glas govoreći: "Nisam plakao za tom majkom, nema njoj izlaska iz Amentija drugi put na zemlji. "Plačem za njezinom djecom, koja su zgnječena u jajetu (utrobi), koja su vidjela Hentijevo lice prije nego što su živjela."

Seljak traži večeru. Njegova žena kaže mu: "Bit će večera." On ode van da bi X do trenutka kad se vratio u svoju kuću. On je kao drugi. Njegova žena moli ga, ali ne sluša je. X je. Uništenoga je srca u komunikaciji.

Otvorio sam svoja usta svojoj duši da bih odgovorio na to što je ona rekla.

Moje je ime prezreno kroz tebe kao smrad ptičjega izmeta u dane doba žetve kad je nebo vruće.

Moje je ime prezreno kroz tebe, ulov riba u dan ribarenja kad je nebo vruće.

Moje je ime prezreno kroz tebe kao smrad pataka, više nego skrovište od trstike s vodenom peradi.

Moje je ime prezreno kroz tebe više nego smrad ribiča, više nego smrad potoka močvara u kojima su ribarili.

Moje je ime prezreno kroz tebe više nego smrad krokodila, više nego okupljalište krokodila.

Moje je ime prezreno kroz tebe više nego žena o kojoj je rečena laž muškarcu, više nego vrijedno dijete o kojemu je rečeno: "On je od svojega suparnika", kao grad vladara koji se urotio u pobuni kad su mu leđa okrenuta.

Komu da govorim danas? Braća su zla, prijatelji današnjice ne vole jedan drugoga.

Komu da govorim danas? Srca su gramziva. Svaki čovjek otima stvari svojega sudruga. Milost je nestala, nasilje se spustilo na sve.

Komu da govorim danas? Zadovoljan je svatko u zlu, dobrota je postavljena na zemlju u svakome mjestu.

Komu da govorim danas? Čovjek razljućuje zlim nedjelom i nasmijava sve zlom.

Komu da govorim danas? Otima se, svaki čovjek pljačka svojega sudruga.

Komu da govorim danas? Nepopravljiv čovjek blizak je prijatelj, brat s kojim si radio postao je neprijatelj.

5

Komu da govorim danas? Jučer se ne pamti. Koji nije činio (pomagao) ne čini u ovo vrijeme.

Komu da govorim danas? Braća su zla, okreće se strancima za privrženost. Lica su uništena, svaki je čovjek pognuta lica zbog svojega brata.

Komu da govorim danas? Srca su gramziva. Ne postoji srce čovjeka na koje se može osloniti. Nema pravednih. Zemlja je ostavljena onima koji čine zlo. Blizak prijatelj siromašan je. Okreće se neznancu da bi mu se požalio. Nema zadovoljnih ovdje. S kojim je netko hodao, njega nema.

Komu da govorim danas? Opterećen sam jadom zbog nedostatka bliskoga prijatelja.

Komu da govorim danas? Zlo koje preplavljuje zemlju nema kraja.

Smrt je u mojemu vidokrugu danas. Zdravlje bolesnomu, kao izlazak van nakon zatočeništva.

Smrt je u mojemu vidokrugu danas, kao miris mire, kao sjedenje ispod jedara na vjetrovit dan.

Smrt je u mojemu vidokrugu danas, kao miris lotusa, kao sjedenje na obali pijanstva.

Smrt je u mojemu vidokrugu danas, kao put kiše, kao ljudi koji provode ekspediciju u svoju kuću.

Smrt je u mojemu vidokrugu danas, kao čistina neba, kao čovjek koji dobiva time što mu je bilo u neznanju.

Smrt je u mojemu vidokrugu danas, kao žudnja čovjeka vidjeti svoju kuću, bio je mnogo godina zarobljen u zatočeništvu.

Doista, koji je ovdje jest bog koji živi, tjerajući/jer tjera zlo onoga koji ga čini. Doista, koji je ovdje stoji u barci i daje da žrtveni prinos bude dan hramovima. Doista, koji je ovdje jest mudrac, kojega se ne može okrenuti, koji se obraća Rau ispred njegove riječi.

Rekla mi je moja duša: 'Stavi jadikovku na klin, o prijatelju moj, o brate moj. Prinijet ćeš žrtvu u žrtvenome kotlu, kao da ćeš se boriti za život kao što si rekao. Poželi me ovdje, odagnaj si Amenti. Poželi otići u Amenti kad tvoje tijelo bude pokopano. Odmorit ću te kad budeš slab, onda ćemo učiniti luku zajedno.

Ovo je (prepisano) od njegova početka do njegova kraja, kako je pronađeno u napisanome.

6

Analiza 1. – 31. (Ana Kočman)

1111

(...).Tn r Dd

2222

nn nma ns-sn iw r XA.sn

3 3 3 3

DbAw nn nma ns-sn iw wp.

4444

.n.i r-i n bA-i wSb.i Ddt.n.f

5555

iw nA wr r.i m min n(y) mdw bA-i

6 6 6 6

Hna.i iw grt wr r aba iw mi wsf.

7777

.i im n(y) Sm bA-i aHa.f n.i Hr.s

8888

7

(...).f nn aDA(w).f

9999

wA.f m Xt-i m Snw nwH nn

10101010

xpr m-a.f rwi.f hrw qsnt

11111111

m(a).Tn bA-i Hr tht-i n(y) sDm.n.i

12121212

n.f Hr sTA.i r mwt n(y) iit.i n.f

13131313

Hr xAa.i Hr xt r sAmt.i

14141414

iwtt mn.t-f im (...) sA (...) iw

15151515

.f tkn.f im.i hrw qsn.t

16 16 16 16

aHa.f m pf gs mi ir nHnw

17 17 17 17

8

pA is pw prr in.n.f sw rf bA

18181818

-i wxA(.w) r sdH Ah Hr anx ihm

19191919

wi r mwt n iit.i n.f snDm

20 20 20 20

n.i imn.t in iw qsn.t pw (početak iduće cjeline: pXr.t)

20

pXr.t

21

pw anx iw xt.w xr.sn xnd r.k

22

Hr isf.t wAH mAr-i

23

wDa wi ©Hwty Htp

24

nTr.w xsf ¢nsw Hr-i

25

9

zS m mAa.t sDm Ra mdw-

26

-i zg wiA xsf

27

Isdz Hr.i m a.t Dsr.t

28

Hr ntt sAir-i wdn(.w) r

29

fA nf n.i nDm xsf

30

nTr.w StA.w Xt-i Ddt.n n.i

31

bA-i n ntk is z iw.k tr

(...).Tn r Dd prevodimo kao "vi ćete reći". Tn je objektna tj. zavisna zamjenica 2.l.mn. U hrvatskom jeziku radi se o predikatu, međutim u srednjoegipatskome se buduće vrijeme izražava pseudoverbalnom konstrukcijom r + infinitiv koja predstavlja prijedložnu frazu te joj subjekt prethodi. Takav redoslijed riječi nije tipičan za egipatski predikat koji uvijek zauzima prvo mjesto u rečenici. Tn ne možemo prevesti kao "vama" uzmemo li u obzir pravilo da se uz egipatski futur mora koristiti zamjenica jer se inače ne bi znalo tko vrši radnju (Šekrst, Uranić, 2014:142). Prema tome objektna zamjenica mora imati ulogu subjekta. U engleskom prijevodu predlaže se "da biste rekli", što je drugi mogući način prevođenja futurske konstrukcije i ne odstupa puno od našeg prijedloga.

10

Slijedi upravni govor. Za nn nma ns-sn predlažemo "nije pristran njihov jezik". ns je jedna od egipatskih riječi za jezik. Kad se u transliteraciji zamjenica odvoji crticom od imenice, radi se o posvojnosti te ns-sn prevodimo kao "njihov jezik". Različito od engleskoga prijevoda, smatramo da se radi o jednom jeziku, jer u hijeroglifima nema tri crtice koje označavaju množinu. Pridjev nma u ulozi je pridjevskog predikata te mu prethodi negacija. iw r XA.sn DbA.w možemo prevesti kao "jer su se suprotstavili mitu". iw je čestica koja se, prema hijeroglifima, prevodi sa glagolom biti, ali ovdje je nećemo prevoditi zbog punoznačnog glagola XA. r ima različite prijevode, a smisleno najbolje odgovara značenje veznika "jer". Opet se javlja zamjenica sn. Ovoga puta odvojena je točkom jer se ponaša kao sufiksna zamjenica glagola. DbA.w ima značenje novca, nagrade, kompenzacije i mita. Predlažemo i prijevod "jer ne prihvaćaju/nisu prihvatili mito" ili "jer su se suprotstavili podmićivanju" kako bi se u prijevodu izbjegla sličnost s mitom u značenju priče. Zatim se ponavlja rečenica nn nma ns-sn, "nije pristran njihov jezik". iw wp.n.i r-i n bA-i doslovno je "Otvorio sam svoja usta svojoj duši", što možemo protumačiti kao "otvorio sam se svojoj duši". iw je čestica koju ne prevodimo. Glagol wpi ima više mogućih prijevoda, a budući da je među njima i figurativno značenje "otvoriti se nekome" odlučili smo se za taj prijevod zbog rečenica koje slijede i u kojima se čovjek žali svojoj duši. Radi se o prošlom vremenu zbog sufiksa n.i je oznaka za 1.l.jd. r su usta, jer to značenje odgovara hijeroglifima. n ispred bA-i predstavlja prijedložnu frazu, tj. kombinaciju prijedloga s imenicom te se stavlja na kraj rečenice. bA predstavlja protagonista ovog djela. Radi se o duši koja napušta čovjekovo tijelo nakon smrti. wSb.i Ddt.n.f možemo prevesti kao "da bih joj odgovorio na to što je rekla", kako bismo se nadovezali na prethodnu rečenicu. Slovo t u Ddt predstavlja sufiksnu konjugaciju koja opisuje radnju kao gotovu. Duša mu je nešto rekla prije nego što joj je odgovorio. iw nA wr r.i m min znači "Ovo je mnogo za mene danas." iw je glagol "biti" i zauzima prvo mjesto u rečenici. nA je pokazna zamjenica prevodiva kao "ovo", wr je "mnogo", min je "danas". m koje prethodi min jest prijedlog čije je jedno od značenja "u". m min prijedložna je oznaka te kao takva u egipatskome jeziku zauzima posljednje mjesto u rečenici. r.i je kombinacija prijedloga r u doslovnom značenju "prema, za, što se tiče..." i sufiksne zamjenice za 1.l.jd. Oni čine neizravni objekt. n mdw bA-i Hna.i jest "Nije govorila moja duša sa mnom." n je negacija koja predikat iz prezenta pretvara u prošlo vrijeme. mdw znači "govoriti, obratiti se nekome, moliti nekoga". Engleski prijevod predlaže i "svađati se, raspravljati". i u bA-i jest sufiksna zamjenica koja dodana na imenicu izražava posvojnost. Hna.i je prijedložna fraza s istom sufiksnom zamjenicom. Hna ima značenje "sa". iw grt wr r aba prevodivo je kao "Više je negoli pretjerivanje." Prema hijeroglifima grt u ovoj rečenici je čestica koja ima značenje "povrh toga", a wr je "mnogo". Kada se prijedlog

11

r nađe uz pridjev i imenicu, označava komparativ i prevodi se sa "više od". Nizanje riječi koje znače "nešto veliko" i "više" i uporaba komparativa ukazuju na to da se radi o jakom intenzitetu. Čovjek je duboko potresen time što duša ne želi s njime razgovarati, smatra to velikim zlom. aba može značiti i hvalisanje, no to značenje nije u skladu sa smislom teksta. Čovjek nastavlja istim tonom kad kaže iw mi wsf.i, "kao da sam zanemaren/kao da me ignorira." Ponovno se koristi egipatski glagol biti u obliku riječi iw. Na glagol wsf, "zanemariti, ignorirati", dodana je sufiksna zamjenica 1.l.jd. što govori tko je objekt zanemarivanja. mi je prijedlog "kao". Rečennicom im ny Sm bA-i čovjek moli "Neka ne ode moja duša!" im je imperativna čestica "neka", ny je negacija, a Sm je glagol koji znači "i ći, hodati, krenuti". Taj glagol u hijeroglifima ima determinativ sliku nogu, što je tipično za glagole kretanja. Subjekt dolazi iza predikata. Konstrukciju aHa.f n.i Hr.s prevodimo opet s "neka" jer je iz značenja jasno da se nastavlja na prethodnu molbu "Neka mi priđe u ovome!" Glagol aHa znači "stajati, ustati, ići nekomu, prići". Sufiksna zamjenica f označava 3.l.j. muškog roda i odnosi se na dušu bA. Ona je muškog roda u egipatskom jeziku. n.i je dativni objekt, "meni", Hr.s je prijedložna fraza u kojoj se prijedlog Hr, "na, u, od, kroz, iz" veže sa sufiksnom zamjenicom za 3.l.j. ženskog roda. Ta se zamjenica može prevesti i kao "ovo" što je prikladnije, jer se ne zna na koju imenicu ženskog roda bi se mislilo. Vjerojatnije je da je značenje "u ovome". U rečenici (...).f nn aDA(w).f riječ aDA(w) jest pridjev sa značenjem "kriv". nn osim što označava negaciju, obično ukazuje i na budućnost, a f se ponovno odnosi na dušu. Predlažemo prijevod "Ona neće biti kriva." Rečenica koja slijedi mogla bi se prevesti, kao što predlaže engleski prijevod, umetanjem veznika "što, jer" kojeg u originalnom tekstu nema. Time bi wA.f m Xt-i m Snw nwH objasnila za što to čovjek ne krivi svoju dušu "...što će se udaljiti od mog tijela kao nit iz mreže". Na prvom mjestu jest predikat u obliku riječi wA, "daleko od, davno, ići", što bi se moglo prevesti kao "udaljiti se". m je prijedlog s više mogućih značenja "u, iz, od, s(a), kao, kroz". Na riječ Xt, "tijelo, trbuh, utroba", dodana je sufiksna posvojna zamjenica 1.l.jd. Prema hijeroglifima u tekstu Snw može biti jedino "mreža". Isto se izgovaraju i "trava, kosa", ali ne podudaraju se u svim hijeroglifima sa Snw u značenju "mreža". nwH znači "uže, traka". U sintagmi m Snw nwH posljednje dvije riječi čine genitivnu vezu "mrežina nit, nit od mreže". Moguće je da je autor uspoređivao odvajanje duše od tijela s odvajanjem niti od mreže. Rečenicu nn xpr m-a.f rwi.f hrw qsn.t uvodi negacija koja označava buduće vrijeme. Slijedi predikat xpr, "dogoditi se, postojati, biti, postati". m-a.f je kombinacija čestice m-a, "zajedno s", sa sufiksnom zamjenicom 3.l.jd. muškog roda koja se odnosi na dušu. Slijedi drugi predikat rwi, "otići, napustiti, pobjeći, napustiti mjesto", koji se isto tako odnosi na dušu. hrw je "dan", a qsn.t je imenica ženskog roda "patnja, nevolja". Obje riječi zajedno shvaćamo kao genitivnu konstrukciju te cijelu rečenicu prevodimo kao "Neće se dogoditi njoj jer će pobjeći u dan patnje."

12

Čovjek kaže o svojoj duši m(a).Tn bA-i Hr tht-i n(y) sDm.n.i n.f. Prvom riječju obraća nam se "gledajte". Na glagol je iza točke dodana sufiksna zamjenica 2.l.mn. Slijedi subjekt "moja duša". Hr tht je progresiv, odnosno pseudoverbalna konstrukcija čestice i glagola u infinitivu. Infinitiv se prepoznaje po nastavku t. tht znači "skrenuti s puta, ne poštovati". Progresiv se u egipatskome može tumačiti kao istovremena radnja s nekom drugom te se prevodi prezentom. Negacija n(y) uvodi predikat u perfektu 1.l.jd. "slušati". n.f je dativni objekt gdje se prijedlog n spaja sa 3.l.jd. muškog roda koji se odnosi na dušu. Rečenicu ćemo prevesti "Moja duša se odvraća od mene/me ne sluša, ja je ne slušam." Hr sTA.i r mwt n(y) iit.i n.f započinje progresivom. sTA znači "vući" i ovdje ima objekt 1.l.jd. r mwt jest prijedložna fraza "u smrt". Drugi dio rečenice može se prevesti kao zavisna vremenska rečenica jer iit (glagol "ići, doći") u kombinaciji s negacijom predstavlja sufiksnu konjugaciju koja ima značenje "prije nego što". Subjekt je 1.l.jd. te je u obliku sufiksne zamjenice i. n.f smo imali u prethodnoj rečenici i shvaćamo ga kao "njoj" (duši). Predlažemo prijevod "Vuče me u smrt prije nego što joj dođem." Rečenicom Hr xAa.i Hr xt r sAmt.i čovjek izjavljuje "Baca me u vatru da me spali". Hr xAa.i progresiv je glagola "bacati" (xAa) na koji je dodano 1.l.jd. u obliku sufiksne zamjenice i te ona predstavlja objekt bacanja. Sljedeći Hr nije ovoga puta dio progresiva već predstavlja prijedlog čije je jedno od značenja "u". xt je vatra. sAm je kauzativ glagola Am, "gorjeti", te se stoga prevodi kao "spaliti". tj. "učiniti da gori." r sAmt.i jest pseudoverbalna konstrukcija koja se može prevesti našim futurom ili kao izražavanje namjere. Čovjek nastavlja iwtt mn.t-f im (...) sA (...), "bez njezine patnje u pozadini. " iwtt je "što nije, što ne postoji", mn.t je "patnja", a f se ponovno odnosi na dušu. To je 3.l.jd. im je varijanta veznika m te znači "u", a sA je "pozadina". Rečenica iw.f tkn.f im.i hrw qsn.t počinje neprevedivom česticom iw na koju je dodan subjekt, odnosno sufiksna zamjenica 3.l.jd. muškog roda. Glagol tkn znači "biti blizu, prići". Jedno od brojnih značenja prijedloga im jest "s, sa", a zajedno sa sufiksnom zamjenicom 1.l.jd. ta se prijedložna oznaka prevodi "sa mnom". hrw qsn.t čine genitivnu vezu pa se cijela rečenica može prevesti "Ostat će blizu sa mnom u dan patnje." aHa.f m pf gs mi ir nHnw počinje predikatom "stati, ustati" i 3.l.jd. koje se odnosi na dušu. Pokazna zamjenica pf stoji uz imenicu gs, "strana". Mi uvodi usporedbu s drugim predikatom iri, "činiti", i njegovim subjektom nHnw, "slavitelj". U transkripciji je navedena riječ ir što može označavati imenicu "činitelj", međutim u hijeroglifima bi u tom slučaju trebao stajati determinativ. Kako on izostaje riječ je o glagolu. Kada su riječi fonetski identične, samo determinativ određuje o kojem se značenju radi (Šekrst, Uranić, 2014:37). Rečenicu prevodimo "Ostat će na toj strani kao što to čini slavitelj."

13

Čovjek izriče o svojoj duši nominalnu rečenicu pA is pw prr in.n.f sw rf, "To je ona koja ide, donijela se." pA je pokazna zamjenica, is je neprevodiva čestica, a pw funkcionira kao čestica koja uvodi imenice i rečenice i prevodi se sa "to je..." Slijede dva glagola. prr je particip glagola pri, "ići". ini znači "donijeti" te je upotrijebljen s nastavkom za perfekt n i sufiksnom zamjenicom f. sw je objektna zamjenica 3.l.jd. za muški rod te se odnosi na dušu. Zbog toga in.n.f sw ima značenje "duša je sebe donijela". rf je čestica koju ne prevodimo. bA-i wxA(.w) r sdH Ah Hr anx rečenica je u kojoj subjekt prethodi predikatu jer je ovaj izrečen u obliku stativa. Stativ se osim poretkom riječi, koji se protivi standardnome poretku u srednjoegipatskoj rečenici, prepoznaje po nastavku w. U transkripciji je stavljen u zagradu jer u hijeroglifima izostaje što se ponekad događa u 3.l.jd. (Šekrst, Uranić, 2014:136). wxA znači "ponašati se glupo". Stativ je bezvremenski i njegov prijevod ovisi o kontekstu. Ovdje ga shvaćamo kao nešto što duša čini. r sdH futurska je konstrukcija gdje r ima značenje namjere "da bi olakšala". Ah Hr anx možemo shvatiti kao genitivnu vezu riječi "patnja" i "život" povezanih prijedlogom Hr koji ima brojna značenja, a ovdje najbolje odgovara "zbog". Predlažemo prijevod "Moja duša ne mari da mi olakša životnu patnju." ihm wi r mwt n iit.i n.f počinje glagolskim predikatom i objektnom zamjenicom wi, "mene". ihm znači "ograničiti". Slijedi ponavljanje 12. retka te ćemo rečenicu prevesti "Zadržava me u smrti prije nego što sam joj došao." U snDm n.i imn.t prva riječ je predikat u obliku kauzativa "usrećiti, pružiti zadovoljstvo". U skladu sa srednjoegipatskom gramatikom dativni objekt dolazi prije subjekta. On je kombinacija prijedloga n i sufiksne zamjenice u 1.l.jd. Subjekt je imn.t, "zapad." Misli se na mjesto gdje zalazi Sunce, tamo kuda idu pokojnici. Rečenicu prevodimo "Zapad mi pruža zadovoljstvo." Slijedi upitna rečenica in iw qsn.t pw koja se prepoznaje po upitnoj čestici in u kombinaciji s česticom iw koja kad je sama može uvesti rečenicu. Prijevod olakšava čestica pw koja ima značenje "to je". Budući da je jedina riječ punog značenja subjekt qsn.t, "patnja", upit prevodimo "Je li to patnja?". pXr.t pw anx, "To je prijelazno stanje života", jest rečenica sa česticom pw i direktnim genitivom. pXr.t je riječ kojom su Egipćani opisivali život kao prijelazno stanje, a anx je imenica sa značenjem "život". Tipično je za srednjoegipatski da čestica pw dolazi direktno nakon imenice, a tek onda slijede njezini atributi. iw xt.w xr.sn predstavlja netipičan poredak riječi, jer glagolu xr, "padati", prethodi subjekt xt, "drvo", koji ima nastavak w za množinu. Položaj subjekta upućuje na stativ, ali sn je prezentski nastavak, a nije niti potreban kad je subjekt izražen imenicom. Zbog toga predlažemo prijevod imperativom "Neka drveće pada!" Naš se prijevod razlikuje od engleskog gdje su se odlučili za prezent.

14

Čovjek nastavlja zapovjednim tonom xnd r.k isf.t, "Goni se zlo!" Predikat xnd znači "udaljiti se, goniti se", a isf.t je imenica ženskog roda "laž, zlo, loše djelo". r.k je ovdje neprevodiva čestica. Sa wAH mAr-i dalje se poručuje "Udalji se, moja bijedo!" wAH znači "otkloniti, udaljiti", a mAr je "bijeda, siromaštvo i siromah". Sufiksna zamjenica i koja je na subjekt dodana crticom izražava posvojnost u 1.l.jd. Čovjek se obraća bogu Totu wDa wi DHwty, "Neka mi Tot sudi". wDa je "suditi, prosuditi", a wi je objektna zamjenica 1.l.jd. Rečenica Htp nTr.w, "Bogovi su zadovoljni.", sastoji se od predikata Htp, "biti zadovoljan, sretan, na miru" i subjekta nTr.w koji je u množini, što se prepoznaje po nastavku w. Iskaz xsf xnsw Hr.i predstavlja neobičnu konstrukciju koju prevodimo imperativom "Neka me Honsu brani!" xsf Hr zajedno čini predikat u značenju "braniti", i je sufiksna zamjenica 1.l.jd. i ima ulogu objekta. xnsw je egipatski bog mjeseca Honsu. Čovjek je nadalje u tekstu zabilježio zS m mAa.t. Doslovni bi prijevod bio "Pisar u istini". Radi se o imenici s atributom koji je prijedložna fraza. sDm ra mdw-i počinje predikatom, odnosno glagolom "slušati", slijedi subjekt, tj. ime boga Ra i posljednja riječ je objekt, tj. kombinacija imenice "govor" i sufiksne zamjenice u posvojnom obliku 1.l.jd. Predlažemo prijevod "Neka Ra čuje moj govor." Rečenica zg wiA sastoji se od predikata i objekta. Budući da nedostaje subjekt, prevest ćemo je imperativom "Upravljaj svetom barkom!" U engleskom prijevodu glagol zg naveden je kao "zaustaviti", a mi smo se odlučili za značenje "upravljati brodom". wiA je naziv za "svetu barku". Sljedećom rečenicom čovjek nastavlja u zapovjednom tonu xsf isdz Hr.i m a.t Dsr.t, "Neka me Isdes brani u svetoj sobi suđenja u podzemlju!" xsf Hr zajedno znači "braniti", a na prijedlog Hr dodana je sufiksna zamjenica 1.l.jd. koja ima ulogu izravnog objekta. Bog isdz je subjekt, a posljednja sintagma je prijedložna fraza prijedloga m, u značenju "u", i imenice a.t, "soba" i pridjeva Dsr, "svet". Pridjev nosi nastavak za ženski rod t jer se mora slagati s imenicom u rodu. Rečenica Hr ntt sAir-i wdn(.w) r fA nf n.i započinje prijedlogom Hr koji ovdje ima uzročno značenje. ntt je pokazna zamjenica koja se odnosi na subjekt sAir, "potreba". Sufiksna zamjenica 1.l.jd. i govori čija je potreba. Budući da subjekt prethodi predikatu wdn, "nešto apstraktno je teško", radi se o stativu. Drugi dio rečenice shvatili smo kao namjernu rečenicu, jer imamo prijedlog r s glagolom. fAi znači "vagati", što možemo shvatiti kao apstraktno vaganje odnosno promišljanje. nf je pokazna zamjenica neutralnog oblika. Taj je oblik karakterističan za srednjoegipatski jezik, dok se one u muškome i ženskom rodu više javljaju u kasnoegipatskome. n.i je dativna zamjenica. Cijelu rečenicu prevodimo "Ta moja potreba (pre)teška je da bih je promišljao." U rečenici nDm xsf nTr.w StA.w Xt-i pridjev nDm, "ugodno, sretno, dobro", prethodi predikatu što nije tipična egipatska konstrukcija. To nas navodi da pridjev shvatimo kao

15

glavnu rečenicu kojoj nedostaje čestica pw, u značenju "to je". Glavna rečenica uvodi zavisnu subjektnu rečenicu "Ugodno je što..." xsf znači "odagnati, tjerati". Subjekt je nTr.w, "bogovi". Slijedi objekt u množini StA.w, "tajne", na koji se nadovezuje genitiv Xt-i, što znači "moje tijelo". Sve prevodimo "Ugodno je što bogovi odagnavaju ono skrovito u mom tijelu." Iskaz Ddt.n n.i bA-i, "Moja mi je duša rekla.", jest u prošlom vremenu jer je na glagol Ddt dodan perfektni nastavak n. Kao što je to u skladu sa srednjoegipatskim poretkom riječi subjektu bA-i, "moja duša", prethodi dativna zamjenica n.i. Prevodimo je "meni", jer je i nastavak za 1.l.jd.

Analiza 31. – 62. (Porin Šćukanec-Rezniček)

31

bA-i n ntk is z iw.k tr

32

anx.t(y) ptr km.k mHy.k Hr anx

33

mi nb aHa.w Dd.i n Sm.i

34

iw nfA r tA nHm.n.Tw Hr tfit nn

35

nwt.k xnr nb Hr Dd

16

36

iw.i r iTt.k iw grt.k mt rn-k

37

anx(.w) s.t nfA n.(y)t xnt afd

38

n(y).t ib dmi pw imn.t Xnt [...]

39

Hr ir sDm n.i bA-i sn-

40

-i bT twt ib-f Hna.i iw.f

41

r mar rDi.i pH.f imn.t mi

42

nty m mr-f aHa.n Hry-tA Hr

43

qrs.f iw.i r irt niAi [Hr]

44

XA.t-k sDdm.k ky bA

17

45

m nnw iw.i r irt niAi ix

46

tm.f Hsw sDdm.k ky bA

47

nty tAw swr.i mw Hr

48

bAbA.t Tsi.i Swy

49

sDdm.k ky bA nty Hqr(.w) ir ihm.

50

.k wi r mt m pA qi (početak iduće cjeline: nn)

51 [nn] gm.k xnt.k Hr.s m imn.t wA(H)

52 ib.k bA-i sn-i r xprt iwaw

53 drp.ty.fy aHa.ty.fy Hr HAt hrw

54 qrs sAy.f Hnk.yt

18

55 n Xr.t-nTr iw wp.n n.i bA-i r-f [početak iduće cjeline: wS]

56 wSb.f Ddt.n.i ir sxA.k qrs n-

57 HAt-ib pw int rm.yt pw m si-

58 -nd z Sdt z pw m pr-f xAa(.w) Hr

59 qAA nn pr.n.k r Hrw mA.k

60 ra qd.w m inr n

61 mAT xws qn mr(.w) nfr.w m

62 kA.t nfr.t xpr sqd.w m

N ntk is z preveli smo kao pitanje "zar ti nisi bio čovjek?", iako ne sadržava upitne čestice, ali ono se može shvatiti po smislu. Negacijom n(y) prezenta dobiva se prošlo značenje (Šekrst, Uranić, 2014: 147). Slijedi nezavisna zamjenica ntk koja u poretku riječi u egipatskoj

19

rečenici dolazi ispred predikata, s obzirom da se njome želi posebno istaknuti subjekt, koji je u ovome slučaju u 2.l.jd. muškoga roda. is je čestica koja je vrlo često pratila negaciju u staroegipatskome te je uobičajeno nestaje u srednjoegipatskome (Šekrst, Uranić, 2014: 60), iako ovaj tekst slijedi starije obrasce. Prevodi se kao negacija pomoćnog glagola biti u prezentu u ovome slučaju. Imenica čovjek se osim z može transliterirati i kao s.

Sljedeća rečenica iw.k tr anx.t(y) prevedena je kao "ti si doista živio", započinje najčešćom egipatskom česticom iw, koja je znak asercije. Uz nju se nalazi subjekt u 2.l.jd. muškoga roda (k) s obzirom na to da se nastavlja na prethodnu rečenicu gdje se duša obraća čovjeku. Iako se uglavnom ne prevodi, enklitička čestica tr naglašava određenu tvrdnju te ima značenje "doista". anx.t(y) preveli smo kao stanje u kojemu je subjekt bio, odnosno stativ, za razliku od engleskoga gdje je ono prevedeno u prezentu (Šekrst, Uranić, 2014: 134–136). Osim nastavka prepoznaje se i po položaju u rečenici s obzirom na to da mu subjekt prethodi.

Razgovor se nastavlja pitanjem ptr km.k mHy.k Hr anx mi nb aHa.w koje smo preveli kao "što ostvaruješ ako se brineš za život kao gospodar bogatstva?" ptr je upitna čestica koja stoji na početku rečenice, prije predikata i subjekta km.k (Šekrst, Uranić, 2014: 80). Po smislu rečenice preveli smo sljedeći dio, mHy.k, "ako se brineš", glagol u prezentu sa sufiksnom zamjenicom 2.l.jd. muškoga roda. Hr, koje se također prevodi po smislu kao "za život" s anx, ukazuje na varijacije u pisanju prijedloga: Hr je napisano samo licem bez uobičajenog fonetskog komplementa r. Također se vidi važnost prepoznavanja smisla rečenice, s obzirom na to da se ista riječ, napisana na isti način, u drugome kontekstu može prevesti kao "lice" (Šekrst, Uranić, 2014: 55). Vrlo slično nalazi se i u zadnjem dijelu rečenice, mi nb aHa.w "kao gospodar bogatstva", gdje nb, u drugom kontekstu, može označavati i "sve". Umjesto prijevoda "gospodar" može ići i "vlasnik", kao što je u engleskome prijevodu.

Za razliku od engleskoga, sljedeći dio, Dd.i n šm.i, preveli bismo kao nezavisne dvije rečenice "govorim, nisam otišao." Oba su glagola u 1.l.jd. te je između negacija, kojom se dobiva prošlo značenje kao i u primjeru nekoliko rečenica ranije (Šekrst, Uranić, 2014: 133).

iw nfA r tA nHm.n.Tw Hr tfit preveli smo drugačije od engleskoga, kao "što se tiče te zemlje, odveden si skačući". Rečenica započinje već spomenutom česticom iw, koja se ne prevodi. Slijedi pokazna zamjenica nfA u množini koja uvijek dolazi ispred imenice, a zemlja, tA, trebala bi biti u množini. nHm.n.Tw po položaju u rečenici stativ je te bi se preveo pasivno kao "odveden si" (Šekrst, Uranić, 2014: 136). Nastavak i prethodni kontekst ukazuju na 2.l.jd. Zadnji dio rečenice jest pseudoverbalna konstrukcija te Hr tfit označava radnju koja je progresiv, istodobna radnja s nekom drugom (Hr + infinitiv). Tako bi se zadnji dio shvatio da je osoba "odvedena skačući" (Šekrst, Uranić, 2014: 143).

nn nwt.k xnr nb Hr Dd preveli smo kao "ne brineš se dok svaki kriminalac govori". Glagolu ponovno prethodi negacija nn te se on nalazi u 2.l.jd. muškoga roda. Drugi dio rečenice preveden je kao istodobna radnja s prvim dijelom rečenice s obzirom na pseudoverbalnu konstrukciju na kraju rečenice Hr Dd, "dok govori" (svaki kriminalac).

20

Slijedi upravni govor spomenutih kriminalaca koji kažu iw.i r iTt.k, koji smo preveli "ja ću te uzeti". Pomoćni glagol biti3 u 1.l.jd. prethodi pseudoverbalnoj konstrukciji u futuru, u 2.l.jd. muškoga roda (Šekrst, Uranić, 2014: 142).

iw grt.k mt rn.k anx(.w) s.t nfA n(y).t xnt afd n(y).t ib preveli smo kao "štoviše kada umreš tvoje ime živi, to je privlačno mjesto počivanja za srce". Ponovno se duša obraća čovjeku te je prvi dio rečenice u 2.l.jd. muškoga roda. Po smislu smatramo da se govori o budućem vremenu te se iw grt.k mt može prevesti "štoviše kada umreš". U tome tonu jest i nastavak rn.k anx(.w), "tvoje ime živi". Iako je prevedeno kao glagol, život je infinitiv, tj. imenica izvedena iz glagolskoga korijena (Šekrst, Uranić, 2014: 138). Tako je izvedeno i xn.t,"počivanje". Prethodi mu imenica s.t koja označava mjesto te pokazna zamjenica nfA za množinu i genitivni prijedlog n(y).t koji se slaže s infinitivom. Zadnji dio rečenice odnosi se na to mjesto počivanja te ga dodatno opisuje kao afd n(y).t ib, "privlačno za srce" pomoću pridjeva afd, genitivnog prijedloga n.(y)t za ženski rod i imenice ib.

Sljedeća rečenica nije dovršena zbog uništenja teksta. dmi pw imn.t Xnt preveli smo kao "to je zapadna luka, procesija vode…" Rečenica je pokazna s pokaznom zamjenicom pw koja se prevodi kao "to je" te dolazi nakon imenice (dmi), a ispred pridjeva koji je dodatno opisuje (imn.t).

Nastavak je vjerojatno dio prethodne rečenice koja je prekinuta nakon Xnt, "procesija vode". Hr ir sDm n.i bA-i sn-i bT twt ib-f Hn.i prevodimo "jer ako sluša moja duša mene, moj prkosni brat bit će zadovoljan, njegovo srce zajedno sa mnom". Iako nedostaje prethodni dio, prijedlog Hr u ovome bi se kontekstu mogao prevesti kao "jer", a ir označuje veznik "ako". Dativni prijedlog n.i ukazuje na to da moja duša (1.l.jd. iskazuje posvojnost) sluša mene (Šekrst, Uranić, 2014: 99). Nastavak rečenice donosi uobičajeni poredak imenice i pridjeva koji se odnosi na nju, a nalazi se poslije nje, i dalje u 1.l.jd.: sn-i bT, "moj prkosni brat". Pridjev twt, "biti zadovoljan" pripada tome dijelu rečenice. "Njegovo srce" ib-f (3.l.jd. muškoga roda) završava rečenicu, konstrukcijom od prijedloga Hna, "zajedno" i sufiksne zamjenice za 1.l.jd. -i, "sa mnom".

iw.f r mar nastavlja se na prethodnu rečenicu te prevodimo kao "on će prosperirati". Rečenica sadržava početnu česticu iw koja se ne prevodi te sufiksnu zamjenicu u 3.l.jd. muškoga roda, koja nam označava subjekt. Drugi dio jest pseudoverbalna konstrukcija (r + infinitiv) koja funkcionira kao futur.

rDi.i pH.f imn.t mi nty m mr-f preveli smo "činim da dostigne zapad kao tko u njegovoj piramidi". Početak rečenice jest konjunktiv koji u složenoj kombinaciji tvori kauzativ. Kauzativ se osim prefiksacije pomoću s može tvoriti i analitički pomoću glagola rdi i konjunktiva forme sDm.f. Stoga prevodimo rDi.i pH.f kao "ja činim (1.l.jd.) da on dostigne (3.l.jd. muškoga roda) zapad (imn.t)" (Šekrst, Uranić, 2014: 125, 148). Ostatak je relativna

3 Glagol biti pomoćni je u hrvatskome jeziku, ne i u egipatskome.

21

rečenica s obzirom na relativnu zamjenicu nty. Počinje prijedlogom mi, "kao" te slijedi relativna zamjenica nty koja se može prevesti kao "koji" ili "tko" i povezuje relativnu rečenicu s prethodnom frazom (rDi.i pH.f imn.t). Na kraju je prijedlog m sa značenjem "u" u ovome slučaju i imenica piramida sa sufiksnom zamjenicom u 3.l.jd. muškoga roda koja označava posvojnost.

Nastavak se odnosi na prethodnu rečenicu te je tako shvaćeno u engleskome prijevodu, ali točnije bi bilo prevesti aHa.n Hry-tA Hr qrs.f kao "preživjeli je prisustvovao njegovu pogrebu". Početak je standardna egipatska rečenica gdje je predikat na prvome mjestu u perfektu aHa.n, "prisustvovao je", a subjekt je izrečen Hry-tA, "preživjeli". Ostatak rečenice jest uobičajena prijedložna fraza u 3.l.jd. muškoga roda: prijedlog Hr, "na" i imenica qrs, "pogreb" sa sufiksnom zamjenicom -f za posvojnost.

iw.i r irt niAi [Hr] XA.t-k preveli smo "stvorit ću povjetarac preko tvoje bolesti". Početak je uobičajen s česticom koja se ne prevodi i subjektom u 1.l.jd. Nadalje imamo pseudoverbalnu konstrukciju koja funkcionira kao futur (r + infinitiv) te se prevodi r irt "stvorit ću". Imenica niAi, "povjetarac" prethodi prijedložnoj frazi: prijedlog Hr, "preko" i imenica u 2.l.jd. muškoga roda XA.t-k, "tvoje bolesti". U engleskom prijevodu jest leš umjesto bolesti, no ovaj prijevod odgovara po determinativima egzaktno.

sDdm.k ky bA m nnw, "učinio si zavidnom drugu dušu u umoru", započinje glagolom u 2.l.jd. muškoga roda. Također, glagol ima kauzativno značenje i prefiks s te jedan subjekt uzrokuje da drugi subjekt vrši neku radnju, iako ono nema futursko značenje kao što je u engleskome prijevodu. Stoga se prevodi sDdm.k, "učinio si zavidnim". Drugi je subjekt ky bA, "drugu dušu". Zadnji dio rečenice je prijedložna veza s prijedlogom m, "u" ispred imenice nnw, "umoru".

iw.i r irt niAi ix tm.f Hsw započinje kao jedna ranija rečenica, ali nastavlja se drugačije "stvorit ću povjetarac, koji onda neće biti hladan". Drugi dio rečenice počinje veznikom ix, "dakle". Nastavlja se negacijom relativne forme u 3.l.jd. muškoga roda. Relativna forma jest situacija gdje glava sintagme u participima jest subjekt, odnosno imenica je objekt radnje participa koju čini netko drugi. Stoga je relativna forma sastavljena od glagola s dodanim licem tm.f, "(on) neće" i infinitiva Hsw, "biti hladan" (Šekrst, Uranić, 2014: 164–165).

I sljedeća rečenica slična je ranijoj, iako završava drugačije: sDdm.k ky bA nty tAw "učinio si zavidnom drugu dušu koja je vruća". Dosada neprevedeni dio jest relativna rečenica koja se odnosi na dušu i ponaša se kao njen pridjev (atribut) te se sastoji od relativne zamjenice nty, "koja" (u egipatskome je muški rod) i imenice tAw koja se u hrvatskome prevodi kao pridjev "vruć" (Šekrst, Uranić, 2014: 80).

Swr.i mw Hr bAbA.t preveli smo "Pijem vodu iz priobalnog vrtloga". Predikat na početku rečenice jest u 1.l.jd. što nam pokazuje sufiksna zamjenica -i i sugerira subjekt radnje. Za razliku od engleskoga prijevoda, smatramo kako je radnja u prezentu, a ne u futuru,

22

kao što je prevedeno. Rečenica se nastavlja imenicom mw, "voda" , prijedlogom Hr, "iz" i imenicom ženskoga roda bAbA.t, "priobalni vrtlog". Na ženski rod ukazuje sufiks -t.

Vrlo kratka iduća rečenica nastavlja radnju u 1.l.jd. te je prevodimo u potpunosti drugačije od engleskoga s obzirom na hijeroglife: Tsi.i Swy, "Ljut sam na sjenu". Poslije glagola u 1.l.jd. "biti ljut" slijedi imenica Swy koja znači "sjena".

Sljedeća rečenica ponavlja već viđeni obrazac. sDdm.k ky bA nty Hqr.(w) prevodimo kao "učinio si zavidnom drugu dušu koja je gladna". Dosada neprevedeni dio jest zadnja riječ, glagol Hqr.(w) što znači "biti gladan". Glagol je četveroslov sa slabim glasom (w) koji se uobičajeno ne piše, kao što i ovdje slučaj (Šekrst, Uranić, 2014: 124).

ir ihm.k wi r mt m pA qi nn gm.k xnt.k Hr.s m imn.t prevodimo "ako ti zaustaviš moje umiranje u ovom obliku, nećeš naći svoj odmor od nje na zapadu" te se prijevod malo razlikuje od engleskoga. Na početku rečenice nalazi se veznik ir, "ako". Subjekt je uz glagol ihm, "zaustaviti" u 2.l.jd, muškoga roda. U samim hijeroglifima može se primijetiti kako je h ispred ih, zbog pravila kvadrata pri čemu se manji znakovi grupiraju, a veći stoje uglavnom sami (Šekrst, Uranić, 2014: 39). Slijedi objektna zamjenica u 1.l.jd. wi, "ja", koja se zbog konteksta prevodi posvojno. Zatim imamo pseudoverbalnu konstrukciju kao futur r mt koju je najbolje prevesti na hrvatski kao "umiranje", iako ima futursko značenje glagola u egipatskome. Slijedi prijedložna fraza m pA qi, "u ovom obliku". pA je pokazna zamjenica za muški rod, iz koje će se u kasnoegipatskome razviti član (Šekrst, Uranić, 2014: 82). Drugi dio odnosi se na prvi dio rečenice. Započinje negacijom glagola gm, "naći" u 2.l.jd. muškoga roda. Slijedi infinitiv glagola xnt, "odmoriti se", također u 2.l.jd. muškoga roda, koje se po kontekstu najbolje prevodi kao imenica "odmor". Slijedi zamjenički prijedlog. Na prijedlog Hr dodana je sufiksna zamjenica -s za 3.l.jd. ženskoga roda te se značenje prijedloga stapa s licem i znači "od nje" (Šekrst, Uranić, 2014: 73). Rečenica završava prijedložnom frazom m

imn.t, "na Zapadu".

wA(H) ib.k bA-i sn-i r xprt iwaw drp.ty.fy aHa.ty.fy Hr HAt hrw qrs po smislu, spojili smo u jednu rečenicu, za razliku od engleskoga prijevoda te joj je i značenje pomalo drugačije. Preveli smo kao "neka dugo živi tvoje srce, moja duša i moj brat, dogodit će se nasljednik, onaj koji će ponuditi žrtvu i onaj koji će stajati na grobnici, na dan pokopa". Rečenica započinje konjunktivom, glagolskim načinom koji izražava nestvarnu radnju, koja bi se mogla dogoditi ili je poželjna. Slijede imenice na koje se odnosi konjunktiv, za koje se želi da dugo žive: ib.k, "srce" u 2.l.jd. muškoga roda i bA-i sn-i, "duša, brat" u 1.l.jd. Potom je pseudoverbalna konstrukcija s futurskim značenjem, r xprt koju prevodimo "dogodit će se". Slijedi imenica iwaw, "nasljednik" koja je zapravo ono što će se dogoditi. Dodatno je opisuju participi prospektiva koji slijede: drp.ty.fy aHa.ty.fy "onaj koji će ponuditi žrtvu i onaj koji će stajati". Po položaju u rečenici i po tome što ima sufiksne zamjenice, uz već raniji subjekt (nasljednik) znamo da se ne radi o predikatu, već participu, koji se sintaktički ponaša kao pridjev (Šekrst, Uranić, 2014: 162–163). Prevodimo ga futurski s obzirom na kontekst i jer je prospektiv radnja koja se još nije dogodila iz točke gledišta. Ova dva participa prospektiva u

23

jukstapoziciji su te se time dobiva veznik "i" (Šekrst, Uranić, 2014: 56). Ostatak rečenice jesu prijedložne i priložne fraze koje točnije opisuju gdje će nasljednik stajati, Hr HAt, "na grobnici" i kada hrw qrs, "na dan pokopa".

sAy.f Hnk.yt n Xr.t-nTr nastavlja se na prethodnu rečenicu i prevodimo kao "priređuje nosila za nekropolu". Glagol "prirediti" ima subjekt u 3.l.jd. muškoga roda. Imenica Hnk.yt, "nosila" ima nastavak -yt za infinitiv ili apstraktne imenice (Šekrst, Uranić, 2014: 138–139). Zadnji dio rečenice jest prijedložna fraza s prijedlogom n, "za" i imenice Xr.t-nTr, "nekropola". Imenica nekropola složena je od imenice Xr.t koja znači "posjed" i nTr, "bog" te bi značilo "posjed od boga" u smislu da su mrtvi u nekropoli u božanskoj sferi pripadnosti.

Iw wp.n n.i bA-i r-f wSb.f, "Moja duša otvorila mi je njegova usta kako bi on odgovorio", započinje česticom iw koju ne prevodimo. Slijedi glagol u perfektu wp.n, "otvorila je". Odmah poslije predikata po redoslijedu riječi u rečenice dolazi dativni prijedlog, kao što je ovdje slučaj n.i, "meni". Slijede imenice bA-i, "duša" u 1.l.jd. i r-f, "usta" u 3.l.jd. muškoga roda. Zadnji dio rečenice preveden je po smislu, s obzirom da su njegova usta otvorena wSb.f, "kako bi on odgovorio".

Ddt.n.i ir sxA.k qrs nHAt-ib pw int rm.yt pw m sind z Sdt z pw m pr-f xAa(.w) Hr qAA jest rečenica s nekoliko zasebnih dijelova koji se odnose na prvi dio te je prevodimo "rekao sam: ako se sjetiš pokopa, to je tuga, to je donošenje suza, učiniti će jadnim čovjeka, to je uzimanje čovjeka od njegove kuće, napuštanje na brdu". Predikat na početku u perfektu je, 1.l.jd. Slijedi upravni govor s obzirom na kontekst, koji počinje veznikom ir, "ako". Zatim imamo kauzativni glagol, u 2.l.jd. muškoga roda sxA.k, "sjetiš se" i imenicu qrs, "pokop". Potom se dodatno opisuje što se događa ako se osoba sjeti pokopa pomoću pokazne zamjenice pw, koja u ovome slučaju funkcionira kao čestica u značenju nHAt-ib pw, "to je tuga". Imenica uvijek prethodi čestici (Šekrst, Uranić, 2014: 82–83). Imenica tuga sastavljena je od pridjeva nHA, "abnormalno/strašno" i imenice ib, "srce". Isti obrazac se ponavlja u sljedećem dijelu int rm.yt pw, "to je donošenje suza". int je infinitiv glagola ini te se po kontekstu najbolje prevodi kao "donošenje". Nadalje, imamo futurski progresiv, odnosno pseudoverbalnu konstrukciju s budućom progresivnom radnjom: m sind, "učiniti će jadnim" (Šekrst, Uranić, 2014: 143). U ovome slučaju glagol je kauzativ sind, "učiniti jadnim", koga? – z, "čovjeka". Zatim se ponovno ponavlja obrazac s pokaznom zamjenicom pw kao česticom koja znači "to je" i infinitivom na početku, Sdt od glagola Sdi, te prevodimo kao "to je uzimanje", ponovno z, "čovjeka". Čovjeka se uzima od kuće, koja ima sufiksnu zamjenicu -f za 3.l.jd. muškoga roda, te označava posvojnost, dakle od pr-f, "njegove kuće". Zadnji dio rečenice počinje pasivom glagola xAa, "napušten" koji se tvori dodavanjem nastavka -w na korijen, koji se uobičajeno ne piše (Šekrst, Uranić, 2014: 152–153). te završava prijedložnom frazom koja označava mjesto Hr qAA, "na brdu".

nn pr.n.k r Hrw mA.k ra preveli smo "nisi došao u gornji dio vidjeti sunce". Na početku se nalazi negacija i predikat u perfektu sa subjektom u 2.l.jd. muškoga roda nn pr.n.k, "nisi

24

došao". Slijedi prijedlog r, "u" i imenica Hrw, "gornji dio". Sintagma završava dodatnim opisom glagolom mA, "vidjeti" u 2.l.jd. muškoga roda i imenicom ra, "sunce".

Slijedi qd.w m inr n mAT xws qn mr(.w) nfr.w m kA.t nfr.t što prevodimo "Graditelji koji grade od kamena granita, izgradili su i završili lijepe piramide u predivnoj realizaciji". Rečenica neuobičajeno počinje imenicom qd.w, "graditelji" u množini. Slijede konstrukcije koje nisu očite u prijevodu jer ih nije potrebno tako formulirati: prijedlog m, "s" i imenicom inr, "kamen" te prijedlog n, "od" i imenica mAT, "granit" koje se jednostavnije prevode kao "od kamena granita". Slijede dva glagola koja su u jukstapoziciji xws qn te se mogu prevesti po kontekstu "izgradili su i završili" te se odnose na graditelje. Slijedi tipičan odnos pridjeva i imenice te pridjev nfr.w, "lijepe" slijedi imenicu muškoga roda mr(.w), "piramide". Imenica bi trebala biti u množini, jer pridjev se mora slagati s njome u rodu i broju, ali učinjena je pogreška te se u hijeroglifima ne nalaze množinske crtice kao što je slučaj kod pridjeva. Rečenica završava prijedložnom frazom koja dodatno opisuje piramide, koje su završene m kA.t nfr.t, "u predivnoj realizaciji". Možemo primijetiti kako se pridjev nfr.t slaže s imenicom kA.t u ženskome rodu (Šekrst, Uranić, 2014: 62).

Analiza 62. – 93. (Helena Obučina)

62 kA.t nfr.t xpr sqd.w m

63 nTr.w abA.w iry wS(.w) mi nn.w

64 mt.w Hr mr.yt n gAw Hry-tA

65 iT.n nwy pH.fy Axw

25

66 m-mitt-iry mdw n.sn rm.w

67 sp.t n mw sDm r.k n.i m.k nfr sDm n rmT

68 Sms hrw nfr smx mH iw nDs

69 skA.f Sdw-f iw.f ATp.f Smw-

70 -f r-Xnw dp.t sTA.f sqd-

71 -wt Hb-f tkn(.w) mA.n.f prt wx-

72 -.t n(y).t mHy.t rs.f n dp.t

73 ra Hr aq prt Hna Hm.t-f

74 ms.w-f Aq(.w) tp S Sn m

75 grH Xr mr.yt Dr.in.f Hms(.w)

26

76 psS.f m xrw Hr Dd n(y) rm.i

77 n tfA ms.t nn n.s prt m imn.t

78 r k(y).t Hr tA mHy.i Hr ms.w-s

79 sD.w m swH.t mA.w Hr n xnty

80 n(y) anxt.sn iw nDs dbH.f mSr.

81 w.t iw Hm.t-f Dd.s n.f iw r ms.yt

82 iw.f pr.f r xntw r ssT r ssT r ssT r ssT r At

83 ann.f sw r pr-f iw.f mi ky Hm.t-f

84 Hr sSA n.f n(y) sDm.n.f n.s sT.n.fsT.n.fsT.n.fsT.n.f

85 wS(.w) ib n wpwtyw [početak iduće cjeline: iw wp.n.i]

27

86 (iw wp.n.i) r-i n bA.-i wSb.i Ddt.n.f m.k

87 baH rn-i m-a.k r sT Asw

88 m hrw.w Smw p.t tA.ty m.k

89 baH rn-i m-a.k Szp sbnw

90 m hrw rsf p.t tA.ty

91 m.k baH rn-i m-a.k r sT

92 Apd.w r bwA.t n(y).t twr

93 Xr msyt m.k baH rn-i

xpr skd.w doslovno prevodimo kao "postati, biti graditelji"; vrijedno je spomenuti zanimljivost glagola biti koji u upućuje na bitak, postojanje, ali ujedno i na ime božanstva Kephri koje je zbog svoje sposobnosti obnove izjednačeno s Atonom, bogom stvaranja (Wilkinson, 1992.). Slijedi subjekt skd.w, "graditelji". Za razliku od engleskog prijevoda, opredjeljujemo se za prijevod "naručitelji piramida", što je u skladu s rječnikom Gardinera, 2006. koji riječ skd.w objašnjava kao "oni koji su naručili radove, a ne njihovi izvođači, tj.

28

radnici". Ovo je u skladu s činjenicom da su naručitelji bili faraoni, utjelovljeni bogovi na zemlji. Dakle, semantičku vezu između riječi biti, postati i božanstvo Kephri možemo tumačiti i u svjetlu skrivenog mitološko-religioznog obrasaca. m nTr.w jest kombinacija prijedloga i imenice, odnosno objekta, u množini (kad+bogovi). Dakle, cijelu konstrukciju prevodimo kao "kada su naručitelji piramida postali bogovi...".

abAw iry.wS(.w) , "njihovi žrtvenici bili su pusti", što je blisko engleskom prijevodu (Nederhof, 2006.) makar je kod njega abAw prevedno kao oltar, dok se nama termin žrvenici čini prikladniji s obzirom na poznavanje religioznih koncepata starog Egipta (prinošenja žrtava bogovima na posebnim stolovima). Svakako je zanimljivo spomenuti simboliku podlaktice (faringalnog glasa a) koji je uklopljen u pojam abAw te izgledno asocira na žlice korištene u ceremonijalne svrhe (Wilkinson, 1992.) pri štovanju božanstva.

Konstrukcija mi nn.w hr mr.yt n gAw hry-tA zapravo je nadopuna prethodnoj rečenici, prvi dio mi nn.w hr mr.yt prevodimo poredbeno "kao mrtvi na obali rijeke"; mi je poredbena čestica kao, slijedi imenica u množini nn.w, istrošeni, mrtvi; hr mr.yt oznaka je mjesta, kombinacija prijedloga na i imenice obala; drugi dio n gAw hry-tA prevodimo uzročno "zbog nedostatka preživjelih"; n je jer, zbog, gAw prevodimo kao manjak, hry-tA, preživjeli.

iT.n nwy pH.fy Axw; u ovoj konstrukciji dva su glagola, prvi je u perfektu iT.n (uzela je), slijedi imenica nwy (voda) zatim particip prospektiva 3.lica jd.m.roda pH.fy koji se ponaša kao glagolski pridjev, nakon kojeg slijedi objekt Axw, koji prema Gardineru (2006.) prevodimo kao sunčev sjaj, sunčeva svjetlost, dok engleski prijevod (Nederhof, 2006.) preferira imenicu sunce. Dakle, konstrukciju prevodimo – "Voda je uzela svoj dobitak i sunčeva svjetlost također", što nije skroz sukladno engleskom prijevodu ("Voda dostiže svoj cilj i sunce također"). Zapravo, referirajući se na prethodnu rečenicu, možemo komentirati kako su sunce i voda iscrpile ljudske granice i nisu ostavili preživjele ne obali rijeke.

m-mitt-iry čestica je također; slijedi mdw n.sn rm.w sp.t n mw, konstrukcija poretka predikat-dativna zamjenica-subjekt-priložni skup s genitivnom vezom; mdw je glagol govoriti; n.sn je dativna zamjenica trećeg lica jednine muškog roda; rm.w množina imenice riba; sp.t n mw jest genitivna veza u kojoj se koristi prijedlog n univerzalan za sve rodove,4 a u vezi stoje imenice obala i voda. Dakle, prevodimo "Također su im govorile ribe vodne obale."

Sada ribe počinju pričati priču: sDm r.k n.i m.k nfr sDm.n rmt; čestice r.k i m.k nisu značajne te ih ne prevodimo; ostale riječi slijede sintaktički obrazac srednjoegipatskog jezika (predikat sDm, slušati; dativna zamjenica n.i, mene; prilog nfr, dobro; ponovno glagol sDm, slušati pa imenica/objekt rmt, narod). Ovo prevodimo "Slušaj me kao što je dobro slušati ljude" i slaže se s engleskom varijantom prijevoda. Vrijedno je komentirati i pripovjedačku

4 Zapravo nisba-pridjev izveden od prijedloga n sufiksom y koji ispada i izjednačuje se sa starim prijedlogom n

pa ga lakoće radi tako i nazivamo.

29

strukturu ove rasprave u kojoj osim monologa i dijaloga nalazimo i umetnutu priču koja počinje ovom rečenicom, odnosno pripovijedanjem riba (tzv. priča u priči).

Sms hrw nfr smx mH obiluje imperativnim oblicima šms, smx koji također, poput predikata stoje na početku rečenice, nakon čega slijede objekti (hrw, mH). Prevodimo kao "Imaj dobar dan i zanemari brigu". U engleskom prijevodu nalazimo konstrukciju good time. U hrvatskom jeziku riječ vrijeme je višeznačna i stoga otvara mogućnost više interpretacija, a oslonac za naš odabir možemo pronaći i u Gardinerovu rječniku, 2006. koji frazu hrw nfr prevodi kao sretan, dobar dan.

iw nDs skA.f Sdw.f; iw je uvodna čestica koju ne prevodimo; čestica je nepromjenjiva vrsta riječi koja je u početku imala znak asercije, odnosno istinitosti iz aspekta govornika, a s vremenom je izgubila to svojstvo i poprimila sintaktičko, odnosno svojstvo naglašavanja da rečenica koja sljedi zavisi od prethodne (Šekrst, Uranić, 2014.). nDs znači seljak, ovdje u funkciji subjekta i na prvom mjestu u rečenici otvara mjesto stativu. Međutim, ovdje je sufiksna zamjenica kao oznaka lica nepotrebno dodana na glagol skA.f, što otvara dvije mogućnosti: ili je pisar zabunom dodao sufiksnu zamjenicu na glagol, ili nije pretjerano dobro poznavao gramatička pravila srednjoegiopatskog jezika. Na kraju slijedi objekt Sdw.f s posvojnom zamjenicom 3. lica jednine koji prevodimo svoje zemljište. Dakle, prevodimo "Seljak obrađuje svoje zemljište."

iw.f ATp.f Smw-f r-Xnw dp.t; ponovno uvodna čestica u kombinaciji sa sufiksnom zamjenicom koju ne prevodimo, ATp.f jest predikat iza kojeg slijedi objekt Smw-f uz posvojnu zamjenicu 3.l. jd m.r. te prijedložna fraza s oznakom mjesta r-Xnw (u brod). Dakle: "Ukrcava svoj teret žetve u brod."

stA.f skd.wt Hb-f tkn(w); stA.f je predikat sa sufiksnom zamjenicom 3.l.m.r. i prevodimo ga privezuje, sk d.wt u rječniku prevodimo imenicom plovidba, plovljenje; odlučujemo se za metaforički prijevod imenicom brod, u hijeroglifskom zapisu nalazimo i determinativ broda; dakle prevodimo privezuje brod; Hb-f tkn(w) – konstrukcija subjekta i stativa (predikata), jedinog glagolskog oblika koji stoji iza subjekta, slabi glas (w) ispada, odnosno ne nalazimo ga u hijeroglifskom zapisu, no po poretku riječi znamo da je stativ (Šekrst, Uranić, 2014.), ovdje glagol u značenju biti blizu; Hb-f kombinacija je imenice i sufiksne zamjenice 3.l.jd.m.r. njegov ulov; stoga ovu konstrukciju prevodimo "Njegov je ulov blizu."

mA.n.f prt wx.t n(y).t mxy.t; predikat-objekt uz genitivnu vezu kao priložni skup; mA.n.f je glagol u perfektu s oznakom lica u 3.l.jd.m.r. (on je vidio); prt je infinitiv glagola izići, slijedi objekt wx.t (tama) koji je u genitivnoj vezi s imenicom mxy.t (sjeverni vjetar). Dakle, prijevod glasi "Vidio je izlazak tame sjevernog vjetra."

rs.f n dp.t; glagol rs.f, čekati u funkciji predikata s oznakom 3.l.jd.m.r., slijedi prijedlog n te imenica dp.t, brod; prevodimo "Čeka brod."

30

ra h r aq prt primjer je nominalne rečenice sa subjektom na prvom mjestu ra, sunce; slijede ḥr, prijedlog na; aḳ, infinitiv glagola dići se; prt, infinitiv glagola izaći. Dakle, prevodimo "Sunce je na izlasku i zalasku."

Hna Hmt.t-f ms.w-f; Ak (.w); Hna je sastavni veznik koji prevodimo kao zajedno, s. Međutim u ovom kontekstu označava zajedništvo, odnosno paralelnosti odvijanja radnji pa ga prevodimo veznikom dok; slijede imenice Hmt.t-f, žena i ms.w-f, djeca s oznakom posvojnosti za 3.l.jd.m.r. pa tek onda predikat Ak (.w), ovdje u stativu, stoji iza subjekta. Prevodimo "Dok njegova žena i njegova djeca nestaju... "

Slijedi tp S Sn m grH xr mr.yt; tp ovdje prevodimo kao prijedlog u, S je imenica jezero, Sm je pridjev okružen, preplavljen, m je prijedlog u, grH je imenica noć, xr prijedlog ispod te kolektivna imenica mr.yt, krokodili. Dakle, prijedložnu frazu prevodimo "...u jezeru okruženi krokodilima u noći."

Dr.in.f Hms(.w); Dr kao prilog u ovom slučaju dobiva glagolsko značenje biti na kraju u kombinaciji sa sufiksnom konjugacijom koju prevodimo perfektom; slijedi stativ Hms(.w) čiji slabi vokal w ispada, često u trećem licu jednine, međutim po poretku u rečenici (stoji iza subjekta) sigurno znamo da je stativ pa prevodimo: "Na kraju je sjeo..."

psS.f m xrw hr Dd; predikat u 3.l.jd. m.roda psS.f, podijelio je, m je čestica koju ne prevodimo, imenica xrw, glas ovdje je u funkciji objekta, Hr Dd jest pseudoverbalna konstrukcija koja označava progresiv (govoreći), odnosno radnju koja je u tijeku, istodobna s nekom drugom radnjom pa prevodimo "...podijelio je glas govoreći". Makar, predlažemo slobodniju interpretaciju "Razbio je tišinu govoreći", dok je u engleskom prijevodu (Nederhof, 2006.) sažeta formulacija "On odgovara".

n(y) rm.i n tfA ms.t; na početku ove rečenice stoji negacija n(y), i to prije glagola u prezentu s oznakom 1.l.jd., što u prijevodu mijenja glagolsko vrijeme (Šekrst, Uranić ,2014.) pa n(y) rm.i prevodimo kao Nisam plakao; n tfA ms.t kombinacija je prijedloga n, pokazne zamjenice ženskog roda tfA, ta uz imenicu ms.t, majka, što prevodimo za tom majkom. Sve zajedno – "Nisam plakao za tom majkom."

nn n.s prt m imn.t r k.t Hr tA; na početku ove konstrukcije nalazimo negaciju nn nakon koje slijedi dativna zamjenica n.s, njoj, prijedlog m (iz) uz imenicu imn.t (Amenti/zapad) koji čine prijedložnu frazu, redni broj k.t (drugi) uz prijedlog i imenicu r hrtA; cijelu rečenicu prevodimo "Nema njoj izlaska iz Amentija u drugu zemlju". Odnosno, pisac želi reći da se majka ne može vratiti iz mrtvih s obzirom na to da je Amenti u starom Egiptu zemlja mrtvih ili zemlja zapada, odnosno zapadajućeg Sunca. Ponovno nailazimo na usku povezanost Sunca i života, što je bilo iznimno naglašeno u staroegipatskom mitološko-religioznom tumačenju života i čovjeka.

31

mhy.i Hr ms.w-s; glagol mhy.i s oznakom prvog lica jednine, u doslovnom prijevodu utapati se, ovdje metaforički prevodimo kao plačem, slijedi prijedlog Hr, za te imenica ms.w-s, djeca s posvojnom zemjenicom 3.l.jd.ž.roda. Prevodimo "Plačem za njezinom djecom..."

Slijede fraze koje u funkciji atributnih rečenica pobliže označavaju pojam djece: sD.w m swH.t; sD.w je particip koji se ponaša poput pridjeva prema imenici djeca (koja su zgnječena), m swH.t prevodimo u jajetu (prijedlog m te imenica swH.t, jaje); "...koja su zgnječena u jajetu.."

mA.w Hr n ¢nty n(y) anxt.sn je konstrukcija s participom (pasivnim participom imperfektiva) mA.w kojeg prevodimo perfektom, slijedi objekt s genitivnom konstrukcijom Hr n ¢nty, lice od Hentija (Hentijevo lice) koji je posebno zanimljiv nisba-oblik pridjeva izveden od prijedloga xnt (ispred, navrh), a u ovom kontekstu u značenju onaj koji je vrhovni, ispred, često vezan uz ime boga Ozirisa. Iako, Gardinerov rječnik objašnjava pojam i kao vječnost, dva kraja vremena, makar je hijeroglifski zapis ovog značenja drugačiji. Ipak, i ovo tumačanje može se vezati uz ime vrhovnoga boga Ozirisa koji zapravo i jest sama vječnost prema religioznom konceptu starog Egipta. Na kraju je sufiksna konjugacija anxt.sn u kojoj se nastavak -t dodaje direktno na korijen glagola, a opisuje radnju prije nego što je gotova (Šekrst, Uranić, 2014.) s nastavkom za 3.l.mn (prije nego što su živjela). Dakle: ."..koja su ugledala Hentijevo lice prije nego što su živjela."

iw nDs dbH.f mSr.wt jednostavna je konstrukcija poretka S-P-Ob; nDs seljak, dbH.f traži, mSr.wt večeru. Međutim, na glagol je nepotrebno dodana sufiksna zamjenica za 3.l.jd.pa u doslovnom prijevodu konstrukcija glasi "Seljak traži on večeru." Ponovno je u pitanju ili pogreška pisara ili njegovo nepoznavanje gramatike. Dakle, prijevod glasi "Seljak traži večeru."

iw Hm.t-f Dd.s n.f; konstrukcija je s uvodnom česticom, sa subjektom uz posvojnu zamjenicu Hm.t-f (njegova žena) i predikatom Dd.s, koji ponovno ima nepotrebnu oznaku lica (subjekt je izrečen imenicom žena); na kraju je dativni objekt n.f (njemu). Prijevod glasi: "Njegova žena kaže mu." Ovo je nejasan nastavak priče jer su seljakova žena i djeca nestali u noći, u prethodnm redovima priče oplakivao je njihovu smrt. Traženje večere, kao i spominjanje preminule žene (također u redovima koji slijede) čini se van konteksta onoga što je dosad izrečeno.

iw r ms.yt ; ponovno uvodna čestica iw koju ne prevodimo; r ms.yt prijedložna je fraza – prijedlog r u kombinaciji s imenicom ms.yt, večera. U ovom slučaju konstrukciju prevodimo futurskim značenjem s obzirom da prijedlog r uz infinitivni oblik glagola označava buduće značenje i radnju koja je neizbježna (Šekrst, Uranić, 2014.). Prevodimo: "Bit će večera."

iw.f pr.f r xnt.w r ssT r At; uvodna čestica nakon koje slijedi predikat s oznakom lica m.r. 3.l.jd on ide; r xnt.w jest prijedložna fraza van nakon koje slijedi nepoznati, vjerojatno

32

kauzativni glagol ssT na koji također upućuje engleski prijevod (Nederhof, 2006.); ponovno slijedi prijedložna fraza r At, do trenutka. Dakle: "On ide van...?... do trenutka..."

ann.f sw r pr-f; ann.f glagol je s oznakom 3.l.jd. vratio, slijedi objektna zamjenica sw te r pr-f prijedložna fraza kao oznaka mjesta, kombinacija prijedloga, imenice i posvojne zamjenice muškoga roda u svoju kuću. Nastavljamo prijevod "...kada se vratio u svoju kuću."

iw.f mi ky; iw je uvodna čestica s oznakom 3.l.jd.m.r., prijedlog mi, kao te redni broj ky drugi. Prevodimo "On je kao drugi."

Hm.t-f Hr sSA n.f; subjekt Hm.t-f s posvojnom zamjenicom m.r.3.l.jd. njegova žena, nakon kojeg slijedi progresiv Hr sSA, moli te dativni objekt n.f. Prevodimo "Njegova žena moli ga..."

n(y) sDm.n.f n.s sT.n.f wS(.w) ib n wpwtyw; negaciju uz glagol u perfektu n(y) sDm.n.f prevodimo prezentski, slijedi dativni objekt n.s pa prevodimo "Ne sluša je."

sT.n.f ponovno je nepoznati glagol koji je otisnut u lakuni; wS(.w), glagol uništiti stoji uz imenicu ib, srce i ponaša se kao particip te slijedi prijedložna fraza n wpwtyw, u komunikaciji. Prevodimo dalje "Uništenog je srca u komunikaciji."

iw wp.n.i r-i n bA.-i wSb.i Ddt.n.f; nakon uvodne čestice iw slijedi predikat u perfektu 1.l.j. wp.n.i, otvorio sam, objekt s posvojnom zamjenicom 1.l.jd. r-i, svoja usta, zatim indirektni objekt n bA-i s posvojnom zamjenicom 1.l.jd svojoj duši; ponovno predikat odgovorio jer više paše u kontekst rečenice negoli prezent, ponovno glagol Ddt.n.f u doslovnom prijevodu ona je rekla. Cijelu konstrukciju prevodimo: "Otvorio sam svoja usta svojoj duši da bih odgovorio (na to) što je rekla." Ovom konstrukcijom otvara se dijalog između čovjeka i njegove duše, makar se iz konteksta rečenice može zaključiti kako je duša do sada govorila, iako je zapravo riba pripovijedala. Ponovno pomalo nejasan kontekst.

m.k baH rn-i ma.k r sT(y) As.w m hrw.w Smw p.t tA.ty; početak ove konstrukcije ponavlja se kroz nekoliko narednih redaka – m.k bah rn-i m-a.k a prevodimo ga "Moje je ime prezreno kroz tebe"; m.k je kombinacija prijedloga m, kroz i sufiksne zamjenice k, tebe, 2.l.jd muškog roda, baH je glagol značenja biti prezren, rn-i je imenica ime, ovdje u funkciji subjekta, u kombinaciji s posvojnom zamjenicom 1.l.jd moje. Dakle, cijelu konstrukciju prevodimo "Moje je ime prezreno kroz tebe...". Ovime počinje čovjekovo obraćanje duši kroz niz neobičnih komparacija koje obično spominju ptice, patke, ribe, nebo itd. Zapravo, riječ je o motivima iz prirode (naročito doline Nila – trstika, voda, ribarenje, patke) koji su bili velika inspiracija starim Egipćanima i u drugim granama umjetnosti o čemu svjedoče sačuvane zidne slikarije, posuđe i ostali uporabni predmeti iz svakodnevnog života. Vrijedno je spomenuti i važnost imena koje je istaknuto u ovom monologu jer je ono Egipćanimo bilo sveto, sadržavalo je tajnu esenciju bića i moralo se čuvati i pamtiti za vječnost kako bi duša nastavila živjeti. Ovdje se može istaknuti i još jedna zanimljiva paralela. Naime, početni oslonac

33

Champollionu pri dešifriranju hijeroglifskog pisma na kamenu iz Rossete 1822. godine bile su kartuše s imenima vladara iz doba Ptolemejevića (Ptolemej, Kleopatra). Dakle, slikovito možemo komentirati kako su upravo imena ta koja su misterij egipatskog pisma pomogla otkriti zapadnoj civilizaciji.

Nastavak rečenice r sT(y) As.w m hrw.w Smw p.t tA.ty; r je prijedlog koji prevodimo kao, sT(y) As.w prijedložna fraza smrad ptičjeg izmeta koja sadržava genitivnu konstrukciju sa slabim nastvakom (y) koji ispada, prijedlog m, u te ponovno prijedložna fraza s genitivnom konstrukcijom hrw.w Smw, dani doba žetve, p.t tA.ty konstrukcija subjekta i predikata koji je ovdje u stativu što vidimo po nastavku ali i po poziciji iza subjekta nebo vruće. Dakle, prevodimo "...kao smrad ptičjeg izmeta u doba žetve kad je nebo vruće". Naime, žetva ili suša jedan je od tri dijela kalendarske godine, točnije između svibnja i rujna kada bi nastupila vrućina i sušni period godine (Šekrst, Uranić, 2014. ). U ovom se kontekstu aludira na izraziti smrad izmeta koji u doba velikih vrućina još i više zaudara, a time i pojačava pjesničku sliku prezira.

m.k baH rn-i m-a.k ponavljajući je dio konstrukcije "Moje je ime prezreno kroz tebe.."- Szp sbnw m hrw rsf p.t tA.ty; slijedi prijedložna fraza Szp sbnw s genitivnom konstrukcijom imenica ulov i ribe, prijedlog m, u, ponovno prijedložna fraza hrw rsf s genitivnom konstrukcijom imenica dan i ribarenje te ponavljajuća konstrukcija subjekta i stativa p.t tA.ty, nebo vruće. Dakle, prevodimo "...ulov ribe u dan ribarenja kad je nebo vruće."

m.k baH rn-i m-a.k (ponavljajući dio) pa slijede prijedložne fraze s genitivnim konstrukcijama:

r sT Apd.w; nakon prijedloga r slijedi genitivna veza između imenica st(y), smrad i Apd, patka. Prevodimo "Moje je ime prezreno kroz tebe (ponavljajući dio)... kao smrad pataka."

r bwA.t n(y).t twr Xr msyt; bwA.t n(y).t twr prevodimo skrovište trstika s nisba-pridjevom n(y).t kojemu slabi nastavak y ispada te on postaje jednak prijedlogu iz kojeg je nastao, što se vidi u hijeroglifskom zapisu gdje nalazimo samo fonogram n; hr msyt, konstrukcija prijedloga Xr i imenice msyt – s vodenom peradi. Dakle, prevodimo "...kao skrovište od trstike s vodenom peradi". Cijela konstrukcija dakle glasi "Moje je ime prezreno kroz tebe kao smrad pataka, kao skrovište od trstike s vodenom peradi."

34

Analiza 93. – 124. (Suzana Dragović)

93 Xr msyt m.k baH rn-i

94 m-a.k r sT HAm.w r xAs.w

95 n.w sS.w HAm.n.sn [m.k...]

96. baH rn-i m-a.k r sT msH.w

97 r Hmst Xr spA.t Xr mryt m.k

98 bah rn-i m-a.k r sT Hm.t Dd gr-

99 -g r.s n TAy m.k baH

100 rn-i m-a.k r Xrd qn Dd r.f iw.f

35

101. n msDw-f m.k baH rn-i

102 m-a.k dmi n(y) ity Snn bStw

103 mAA sA-f Dd.i n-m min sn.w bin(.w)

104 xnms.w n(y).w min n mr.ny Dd.i

105 n-m min awn ib.w z nb Hr iTt

106 ix.(w)t snnw-f

107. iw sf Aq(.w) nxt-Hr hA.w n bw-

108. –nb Dd.i n-m min Htp Hr bin

109. rdi rf bw-nfr r tA m s.t nb.t Dd.i n-m

110. min sxar z m zp-f bin ssbT.

36

111. .f bw-nb iw.f Dw Dd.i n-m

112. min iw HaDA.tw z nb r iTt snnw-

113. -f Dd.i n-m min bTw m

114. aq-ib sn irr Hna.f xpr.(w)

115. m xft Dd.i n-m min n(y) sxA.tw sf

116. n(y) ir.tw n ir m tA A.t Dd.i n-m min

117. sn.w bin(.w) in.n.tw m DrDr.w

118. r m.tt n(y).t ib Dd-i n-m min Hr.w

119. Htm(.w) z nb m Hr m Xrw r

120. sn.w-f Dd.i n-m min ib.w awn(.w)

37

121. nn wn ib n(y) z rhn.tw Hr.f Dd.i n-

122. –m min nn mAaty.w tA zp(.w) n

123. ir.w isf.t Dd.i n-m min iw Sw

124. m aq-ib in.n.tw m xm

m.k baH rn-i m-a.k prevodimo kao "Moje je ime prezreno kroz tebe…". baH je particip

glagola baHi, a iza njega slijedi subjekt rn-i. On je sastavljen od imenice rn i zamjenice i, koja

u egipatskom jeziku označava posvojnost kada se odvoji crticom te je to zamjenica prvog lica

jednine, pa to prevodimo kao "moje ime". m-a je prijedlog kroz, a uz njega stoji zamjenica k

("ti") koja je odvojena točkom pa ovaj put to nije posvojna nego osobna zamjenica drugog

lica jednine, što znači da to prevodimo "kroz tebe".

Nastavak rečenice glasi: r sT HAm.w r xAs.w n.w sS.w HAm.n.sn, a preveli smo ga ovako:

"…više nego smrad ribara, više nego smrad potoka, močvara u kojima su ribarili." r ima više

prijevoda, no uz imenicu stvara komparativ, tako da ga možemo prevesti s "kao" ili "više

nego". st je imenica čiji je puni naziv sTy, ali taj se y često ne piše. Ham.w je imenica izvedena

od glagola Ham koji znači "ribariti". Nastavak .w označava množinu imenice muškog roda.

Nakon toga opet slijedi r, a imenica sT nije ponovljena, no podrazumijeva se da se i ostatak

rečenice odnosi na nju. xAs.w i sS.w također su imenice muškog roda u množini. Ham.n.sn jest

predikat nastao od glagola Ham te dvaju nastavaka. Prvi nastavak .n označava perfekt, a drugi

.sn je sufiksna zamjenica koja označava treće lice množine. Tako da možemo zaključiti da se

predikat odnosi na ribare jer su oni jedini koji mogu iti vršitelji radnje u ovoj rečenici.

38

[m.k] baH rn-i m-a.k, tj. "Moje je ime prezreno kroz tebe…". Duša nastavlja sa svojim

govorom čovjeku.

U nastavku ove rečenice ponovno se ponavlja isti komparativ: r sT msH.w. No uz njega

je ovaj put druga imenica, a to je msH. To je samo jedan od više naziva u egipatskom jeziku za

krokodila i također je u množini. Znači, ovaj dio prevodimo: "…više nego smrad

krokodila…"

r Hmst Xr spA.t Xr-mryt doslovno ćemo prevesti sa "…više nego sjedenje krokodila na

okrugu.". Ovdje se r javlja s imenicom Hmst, izvedenom od glagola hmsi koji znači sjediti,

tako da komparativ ovaj put ima značenje "više nego sjedenje". Xr je prijedlog koji ima više

značenja, no ovdje najbolje odgovara "na" budući da iza njega slijedi imenica koja označava

neki prostor, a ispred njega glagol koji obično zahtjeva baš taj prijedlog. spa.t je imenica koja

znači "okrug" ili "predio". Budući da sjedenje na okrugu čudno zvuči za staroegipatski

kontekst, a ima isto značenje kao i okupljalište, prvi dio rečenice ćemo prevesti "…više nego

okupljalište". Na to se nadovezuje i posljednja riječ u ovoj rečenici mryt, a to je još jedna

imenica koja označava krokodile, no ovaj put to je kolektivna imenica.

Ponovno slijedi: m.k baH rn-i m-a.k, u značenju "Moje je ime prezreno kroz tebe…"

r sT Hm.t Dd grg r.s n TAy prevodimo "…više nego smrad žene o kojoj je rečena laž o

muškarcu." Ponovno je upotrijebljen komparativ r sT uz koji je povezana i imenica Hm.t koja

ga slijedi, a označava ženu. No, u rječniku se također spominje i sT Hm.t kao cjelina koja

označava ženu, pa se može prevesti i kao "više nego žena". Dd je particip glagola "govoriti"/

"reći", koji se odnosi na Hm.t, ali izgubio je svoj nastavak .t koji bi nam odmah pokazao da je

riječ o participu. To se prevodi kao "žena koja govori" ili "govoreća žena". Međutim, uz

particip se još nalazi i imenica grg koja znači "laž", pa sve to zajedno Hm.t D.d. grg tvori

relativnu formu u kojoj glavnu riječ ima objekt (a to je ovdje grg). Ta činjenica mijenja naš

prijevod u: "žena o kojoj je rečena laž". r.s je prijedlog sa sufiksnom zamjenicom trećeg lica

jednine ženskog roda te zajedno čine neizravni objekt, a budući da se objekt uvijek nalazi iza

imenice na koju se odnosi, znamo da se odnosi na Hm.t. Tay je imenica čije je značenje

muškarac, a uz nju se nalazi i prijedlog n.

39

Duše ponovno izgovara svoje riječi: m.k baH rn-i m-a.k – "Moje je ime prezreno kroz

tebe…"

Nakon toga, slijedi još jedna usporedba: r Xrd qn Dd r.f iw.f n(y) msdw-f, prevedena

ovako: "…više nego vrijedno dijete o kojem je rečeno: On je od suparnika!". r Xrd qn

ponovno je konstrukcija koja označava komparativ. Budući da se qn nalazi iza Xrd, znamo da

je riječ o imenici i njenom atributu pa to prevodimo kao "vrijedno dijete". iw.f n(y) msdw-f je

zapravo priložna rečenica, koja je objekt relativne forme čiji je početak: Xrd qn Dd. Dd je opet

particip, a r.f je prijedlog sa sufiksnom zamjenicom trećeg lica jednine muškog roda, te ima

funkciju neizravnog objekta i odnosi se na Xrd. iw.f je subjekt priložne rečenice i znači

"on"(misli se na dijete). n(y) označava prijedlog sa značenjem "od", "pripada kome" te se veže

uz msdw-f, što znači "njegova suparnika". msdw je imenica uz koju je zamjenica trećeg lica

jednine muškog roda f odvojena crticom te time dobiva posvojno značenje. Ova rečenica

zapravo ukazuje na to, da iako je dijete vrijedno i dobro, ukoliko je vanbračno, ljudi ga

preziru.

Posljednji put duša ponavlja: m.k baH rn-i m-a.k, "Moje je ime prezreno kroz tebe…"

dmi n(y) ity Snn bStw mAA sA-f prevodimo: "…više nego grad vladara koji se urotio u

pobuni kad su mu leđa okrenuta.". Ovdje je slučajno (lapsus calami) ili namjerno izostavljen r

koji uz imenicu čini komparativ, no preveli smo rečenicu kao da je tu. dmi n(y) ity je

konstrukcija imenica+atribut u genitivu. n(y) i ity čine genitiv pripadnosti, baš zbog

prijedloga5 n(y) koji znači "od", "pripada kome". Dakle, prevodimo to sve kao: "grad koji je

od vladara", tj. jednostavnije "grad vladara". Snn je particip glagola sni, čije je značenje

"urotiti se", "preispitivati", pa smo ga preveli kao "koji se urotio". bStw ima funkciju priložne

oznake, a znači "pobuna", "ustanak". mAa je predikat sa značenjem "pogled na", "gledati",

"pogledati na". Subjekt ovog dijela rečenice nije izražen, ali glasio bi "oni". sA je imenica koja

znači "leđa" ili "štala". Budući da nam se "štala" baš i ne uklapa u rečenicu, odlučili smo se za

prijevod "leđa" jer rečenica glasi "gledaju u njegova leđa", a ne "u njegovu štalu". Uz sA je i

zamjenica trećeg lica muškog roda jednine f koja je odvojena crticom te tako ima posvojno

značenje. Dakle, zadnji dio rečenice preveli smo: "kad su mu leđa okrenuta", budući da to ima

jednako značenje kao i "dok mu gledaju leđa".

5 Zapravo izvorno nisba-pridjeva, no s vremenom poprima genitivno prijedložno značenje.

40

Dd.i n-m min upitna je rečenica koja će se ponavljati veći broj puta. Duša ovom

rečenicom počinje s osvrtom na tadašnje društvo. Preveli smo je: "Komu da govorim danas?".

Dd.i je predikat u 1.l. jednine prezenta, a to znamo zbog nastavka .i koji je stavljen na glagol

Dd. sa značenjem "govoriti". n-m je sastavljen on prijedloga n(y) i upitne zamjenice min koja

znači "tko". Taj prijedlog označava dativ, pa se zajedno sa zamjenicom prevodi kao "komu",

"čemu". min je prilog koji ima funkciju priložne oznake, a znači "danas".

Početak sljedeće rečenice jest: sn.w bin(.w), čiji prijevod glasi: "Braća su zla,…".

Doslovan prijevod bio bi: "Zla braća" budući da se bin(.w) nalazi iza subjekta sn.w. sn.w je

subjekt u množini, što znamo zbog nastavka za muški rod množine (.w) a znači "braća". bin je

imenica koja znači "zlo", "loše" te ima funkciju atributa budući da se ispred njega već nalazi

jedna imenica. Taj atribut je dobio funkciju predikata iako se ne nalazi na prvom mjestu, kao

što je to uobičajeno za staroegipatski jezik.

xnms.w n(y).w min n mr.ny nastavak je rečenice koji znači: "…današnji prijatelji ne

vole jedan drugoga." xnms.w je množina imenice koja znači "prijatelj", "rođak", te ima

funkciju subjekta. n(y).w min se sastoji od već poznatog nam prijedloga n(y) te priloga min, a

sve to zajedno doslovno prevodimo s "od danas" ili malo slobodnije "današnji". Odlučili smo

se za prijevod "današnji" zbog toga što je na prijedlogu n(y) i nastavak za množinu .w, pa to

možemo povezati s prethodnom imenicom koja je u pluralu te joj tako dodati atribut. n mry.ny

je predikat s negacijom (n) čiji nastavak označava dvojinu prezenta. Znači, da radnju vrše

dvije osobe tako da ga možemo prevesti sa: "ne vole se", tj. budući da je dvojina: "ne vole

jedan drugoga".

Duša ponovno pita: Dd.i n-m min, "Komu da govorim danas?". Naravno, znamo da je

to retoričko pitanje, na koje duša sama odgovara.

Kaže: awn ib.w, tj. "Srca su pohlepna.". Awn je pridjev koji znači "gramziv",

"pohlepan" i budući da je na prvom mjestu, ima funkciju predikata. Subjekt je u množini a

glasi ib.w, tj "srca". U rječniku smo još pronašli i cijelu konstrukciju: awn ib sa značenjima

"biti pohlepan", "lakomost", "pohlepnost", "škrtost". No, bolje nam odgovara prva verzija u

kojoj smo te dvije riječi potpuno odijelili.

41

z nb Hr iTt ix.(w)t snnw-f znači: "Svaki čovjek otima stvari svojeg sudruga." z nb Hr jest

konstrukcija koja se prevodi kao "svaki čovjek". Predikat je u progresivu, a glasi iTt te je

nastao od glagola iTi koji znači "uzeti", "oteti", "maknuti", "potrošiti", "opljačkati". Nakon

toga slijedi objekt u množini ix.(w)t , sa značenjem "stvari". snnw-f je zapravo posvojni oblik

te se odnosi na imenicu prije, a to su stvari, preveli smo to kao "sudrug", no uz snnw je i

zamjenica -f trećeg lica jednine muškog roda, za koju znamo da je posvojna budući da je

odvojena crticom.

Početak sljedeće rečenice glasi: iw sf Aq(.w) a prevodimo ga: "Milost je nestala…". iw

se obično nalazi na početku rečenice, no ne prevodimo ga. sf je subjekt sa značenjem

"milost", "dobrota". Aq(.w) je predikat u trećem licu jednine muškog roda u stativu, a znači

"nestati".

nxt-Hr hA.w n bw nb nastavak je prethodne rečenice: "…nasilje se spustilo na sve.".

Subjekt je nxt-Hr koji znači "nasilje", "nasilan". Opet se javlja predikat u stativu, i to u trećem

licu jednine muškog roda, a glasi hA.w. Nastao je od glagola hAi, koji ima značenje "spustiti

se", "pasti". n bw nb jest priložna oznaka, sastavljena od prijedloga n te čestice bw koja s

pridjevom nb tvori imenicu. Dakle, bw nb su zapravo "svi (ljudi)".

Dd.i n-m min, tj. "Komu da govorim danas?".

Duša nastavlja: Htp Hr bin, "Zadovoljan je svatko u zlu…". Htp je pridjev koji se

odnosi na Hr, a znači "zadovoljan" te ima funkciju predikata. bin je priložna oznaka, a znači

"zlo".

rdi rf bw-nfr r tA m s.t nb.t nastavak je sa značenjem: "…dobrota je postavljena na

zemlju u svakome mjestu.". rdi je predikat za kojeg smatramo da bi trebao biti u pasivu te

znači "staviti". Ovdje se ponovno javlja bw sa pridjevom, a, kao što smo već rekli, zajedno

čine imenicu. Tako da ćemo bw-nfr prevesti kao "dobrota", "ljepota". tA je imenica koja

označava zemlju, a zajedno sa prijedlogom r čini priložnu oznaku mjesta, pa to zajedno

prevodimo "na zemlju". m s.t nb.t još je jedna priložna oznaka mjesta koja se sastoji od

prijedloga m, imenice s.t (što znači mjesto) te pridjeva nb.t (svako) koji je u ženskom rodu

budući da je imenica, na koju se odnosi, ženskog roda. To smo preveli: " u svakome mjestu".

Duša se ponovno vraća svojem upitu: Dd.i n-m min; "Komu da govorim danas?".

42

sxar z m zp-f bin značilo bi: "Čovjek razljućuje zlim nedjelom…". Predikat ove

rečenice jest sxar. To je treće lice jednine kauzativa, a to znamo zbog toga što je na glagol xar

stavljen prefiks s te je njegovo značenje "razljutiti", "razbjesniti". z je jedna od više imenica

koje označavaju čovjeka. m zp-f bin priložna je oznaka koja se sastoji od prijedloga m,

imenice zp, koja ima mnogo značenja: "nedjelo", "krivnja", "doza", "lijep", "porcija", "afera"

itd.; a uz nju se nalazi i zamjenica -f trećeg lica jednine muškog roda, odvojena crticom koja

tako ima posvojno značenje te pridjev bin koji ima samo jedno značenje, a to je: "zao".

Nastavak rečenice ssbT.f bw-nb iw.f Dw glasi: "… i nasmijava sve zlom.". ssbT.f je

ponovno kauzativ, u trećem licu jednine od glagola sbT koji znači "smijati se", pa kauzativ

prevodimo kao "činiti da se smije", tj. "nasmijati". bw-nb, tu se ponovno javlja bw koji

supstantivizira pridjev, pa to prevodimo: "svi (ljudi)". iw.f je čestica koju ne prevodimo. Dw

ima funkciju objekta te je to još jedna imenica za zlo.

Dd.i n-m min, duša i dalje ne odustaje: "Komu da govorim danas?".

iw HaDA.tw z nb r iTt snnw-f znači: "Otima se, svaki čovjek pljačka svojeg sudruga.".

Kao i ranije, opet se javlja čestica iw koju ne prevodimo. predikat je ovdje u pasivu, i to u

trećem licu jednine, a glasi haDA.tw, prevodimo ga "otima se", "pljačka se", "krade se". z nb

konstrukcija je imenice z, čije je značenje "čovjek", i pridjeva nb koji znači "svaki", a zajedno

imaju funkciju subjekta druge rečenice. r iTt futur je glagola iTi koji znači "uzeti", "maknuti",

"osvojiti", "potrošiti", "zatvoriti", "oteti", "pljačkati"… Prevesti ćemo ga: "će pljačkati" ili

samo "pljačka". snnw-f je objekt koji uz sebe ima posvojnu zamjenicu trećeg lica jednine

muškog roda, a značenje mu je "sudrug". Dakle ta konstrukcija glasi: "njegova sudruga" ili

"svojeg sudruga".

Dd.i n-m min, "Komu da govorim danas?".

Duša nastavlja sa svojim monologom: bTw m aq-ib sn irr Hna.f xpr.(w) m xft. Ovu

rečenicu preveli smo ovako: "Nepopravljiv čovjek blizak je prijatelj, brat s kojim si radio

postao je neprijatelj.". btw je pridjev koji znači "neizlječiv (čovjek ili bolest)", tj malo

slobodniji prijevod jest "nepopravljiv čovjek", "zlikovac". Slijedi konstrukcija aq-ib koja ima

značenje "blizak/intiman prijatelj". No, možemo te dvije riječi posebno analizirati. aq je glagol

koji znači "ući", a ib je imenica za "srce". Dakle, doslovan prijevod ove konstrukcije glasio bi:

43

"koji ulazi u srce", a to je zapravo isto kao i "blizak prijatelj". Ispred te konstrukcije nalazi se

čestica m, koja se obično rabi kao predikacija uz zanimanja. Drugi dio rečenice malo je

složeniji. Brat, tj. sn, subjekt je na koji se veže relativna forma irr od glagola iri ("stvoriti",

"napraviti", "ponašati se", "pripremiti", "trebati", "raditi"). Uz njih još ide i prijedlog Hna.f,

koji je sastavljen od prijedloga Hna i osobne zamjenice f u trećem licu jednine muškog roda

koja se odnosi na brata. Prevodimo to ovako: "zajedno s njim", tj. u našoj rečenici bolje zvuči:

"s kojim". xpr.(w) je stativ, treće lice jednine muškog roda, a preveli smo ga kao "postao je".

m xft opet je konstrukcija koja se sastoji od čestice m (koja označava zanimanje) i imenice xft

koja znači "neprijatelj". Ta konstrukcija ima funkciju priložne oznake.

Dd.i n-m min, "Komu da govorim danas?".

n(y) sxA.tw sf preveli smo: "Jučer se ne pamti.". Glagol sxAw znači "pamtiti", "prisjetiti

s"e. On je ovdje predikat u pasivu, ispred kojeg je i čestica n(y) koja označava negaciju

glagola. Subjekt je sf, a znači "jučer".

n(y) ir.tw n(y) ir m tA A.t, tj. "Koji nije činio ne čini u ovo vrijeme.". Predikat i ove

rečenice je u pasivu zajedno s negacijom, a glasi n(y) ir.tw, a nastao je od glagola iri što znači

"raditi", "stvoriti", "činiti" itd. Zatim slijedi još jedan predikat, načinjen od istog glagola,

također negiran, no u prezentu: n(y) ir. Budući da su dva predikata jedan za drugim i vrlo

slično zvuče, prvi smo preveli kao perfekt da bi rečenica imala više smisla. m tA A.t priložna je

oznaka koja se sastoji od prijedloga m, pokazne zamjenice tA (u ženskom rodu jednine) te

imenice A.t, čije je značenje "vrijeme", "trenutak".

Dd.i n-m min, "Komu da govorim danas?".

Ponavlja se rečenica s početka monologa: sn.w bin(.w), tj.: "Braća su zla…".

Nastavak glasi: in.n.tw m DrDr.w r mt.t n(y).t ib,a prijevod je: "…okreće se strancima

za privrženost.". in.n.tw je predikat od glagola ini koji znači "okrenuti se", "stići", "vratiti se".

Predikat je ovdje u perfektu (ima nastavak .n) i u pasivu (nastavak .tw). Slijede ga dvije

priložne oznake. Prva je m DrDr.w, sastavljena od prijedloga m i imenice u množini koja

označava stranca. Druga je r mt.t n(y).t ib, sastavljena od prijedloga r i konstrukcije mt.t n(y).t

ib koja ima značenja "ljubav", "privrženost", "afekcija".

44

Dd-i n-m min, "Komu da govorim danas?".

Hr.w Htm(.w), duša govori: "Lica su uništena…". Hr.w je subjekt u množini zbog svog

nastavka .w, a Hr znači "lice", "pojava". Predikat je ovdje u trećem licu množine stativa, a

glasi Htm(.w), od glagola Htm sa značenjem "uništiti", "nestati".

Slijedi objašnjenje prvog dijela rečenice: z nb m Hr m Xrw r sn.w-f, "…svaki je čovjek

pognuta lica zbog svog brata.". z nb je subjekt, koji se sastoji od imenice z i njezina atributa

nb, a znači "svaki čovjek". m Hr m Xrw r sn.w-f priložna je rečenica čije je doslovno značenje

"s licem prema dolje zbog svog brata". m Hr priložna je oznaka koju možemo prevesti "s

licem", budući da je Hr imenica za "lice", "pojavu". m Xrw još je jedna priložna oznaka koju

smo preveli kao "u donji dio", tj. "prema dolje", zbog toga što je Xrw imenica za "bazu",

"unutrašnjost", "donji dio". "S licem prema dolje" ima isto značenje kao i "pognuta lica", pa

smo se odlučili za drugi prijevod. r sn.w-f, također, još je jedna priložna oznaka koja se sastoji

od prijedloga r, te imenice sn.w-f koja je ovdje u množini i uz koju je posvojna zamjenica

trećeg lica jednine. Može se prevesti ovako: "zbog njegova brata", no u hrvatskom se češće

upotrebljava povratno-posvojna zamjenica pa smo to preveli na ovaj način: "zbog svojega

brata".

Dd.i n-m min, "Komu da govorim danas?".

ib.w awn(.w) rečenica je koja se također ponavlja, no ovdje se dogodilo to da je pisar

napisao prvo subjekt, a zatim predikat, što nije točno. Međutim, preveli smo to kao: "Srca su

gramziva."

nn wn ib n(y) z rhn.tw Hr.f, prevodimo: "Ne postoji ljudsko srce na koje se može

osloniti.". nn wn je predikat koji se sastoji od negacije nn i glagola wn, čije je značenje "biti",

"postojati". Srce, tj ib, subjekt je ove rečenice. n(y) z je posvojni genitiv, a preveli bismo ga

"od čovjeka", tj. odnosi se na srce pa možemo i ovako: "srce čovjeka" ili "ljudsko srce".

rhn.tw je predikat u pasivu, rhn znači "vjerovati", "pouzdati se," "osloniti se" Hr.f je priložna

oznaka koju ne prevodimo posebno, nego nam ona dodatno objašnjava predikat, pa tako

znamo da se predikat odnosi na treće lice jednine muškog roda.

Dd.i n-m min, "Komu da govorim danas?".

45

Duša tvrdi: nn mAaty.w tA sp(.w) n ir.w isf.t, "Nema pravednih. Zemlja je ostavljena

onima koji čine zlo.". nn je ovdje negacija, no uz nju nema glagola pa smo je preveli samo

kao "nema", "ne postoji". mAaty.w je nisba-pridjev u množini, a koji je nastao od imenice mAa.t

(istina, pravda), pa njegovo značenje glasi "koji je od pravde", tj. "pravedan". U sljedećoj

rečenici subjekt glasi tA, a znači "zemlja", "tlo". Uz njega stoji predikat sp(.w) u trećem licu

jednine stativa, od glagola zpi koji ima značenje "ostaviti". n ir.w isf.t je ovdje priložna

oznaka, sastavljena od prijedloga n, participa ir.w (od glagola iri, "činiti", "raditi") te imenice

isf.t koja znači "zlo", "nedjelo", "krivo".

Dd.i n-m min, "Komu da govorim danas?".

iw Sw m aq-ib preveli smo: "Blizak prijatelj siromašan je.". Rečenica počinje česticom

iw koju ne prevodimo. sw je predikat čije je značenje "nemati što", "biti prazan", "biti

siromaša"n. m je prijedlog, za koji već znamo da označava neku vrstu zanimanja. A subjekt

nam je aq-ib, konstrukcija koju smo već susreli u tekstu, a značenje joj je "blizak prijatelj".

Duša dalje govori: in.n.tw m xm r srxt n.f, "Okreće se neznancu da bi mu se požalio.".

Predikat je ovdje u pasivu perfekta te glasi in.n.tw, a nastao je od glagola ini ("okrenuti se",

"vratiti se", "stići"). Iza toga slijede dvije priložne oznake. Prva je m xm. xmi je glagol koji

znači "ne znati", "ne poznavati", iz kojeg je izvedena imenica xm sa značenjem "neznanac". r

srxt n.f druga je priložna oznaka, čiji je glavni dio srxt. To je kauzativ glagola rx te ima

značenje "optužiti", "žaliti se", "reći protiv". n.f je dodatak uz kauzativ, da bismo znali tko

vrši tu radnju, a vrši je "on".

Analiza 125. – 155. (Valentina Perušina)

125 r srxt n.f Dd.i n-m min nn

46

126. Hr ib pfA Sm Hna.f nn sw

127. wn(.w) Dd.i n-m min iw.i ATp.k-

128. -w Xr mAr n gAw aq-ib

129. Dd.i n-m min nf Hw tA

130. nn wn pHwy.fy iw mwt m Hr-i m min [iduća cjelina: snb]

131. [snb] mr mi prt r-xntw r-sA ihm.

132. t iw mt m Hr-i min mi sT an-

133. –tyw mi Hmst Xr HtA.w

134. hrw TAw iw mt m Hr-i min

135. mi sT sSn.w mi Hmst Hr mry.t

47

136. n(y).t tx.t iw mt m Hr-i min mi

137. wA.t Hwy.t mi iw z m mSa

138. r pr-sn iw mt m Hr-i min mi

139. kf.t p.t mi z sxt

140. im r xmt n.f iw mt m Hr-i min

141. mi Abb z mAA pr-sn ir.n.f rnp.wt aSA.(w)t (i)T(.w)

142. m nDr.t wnn ms nty im m nTr anx(.w)

143. Hr xsf iw n(y) irr sw wnn ms

144. nty im aHa(.w) m wiA Hr rdit Di.t(w) stp.t

145. im n r.w-pr.w wnn ms nty im m rx-

48

146. -ix.t n(y) xsf.n.t(w).f Hr spr n

147. Ra xft mdw-f Ddt.n n.i

148. bA(-i) im r.k nxw.t Hr XAA n(y)-s-

149. w-i pn sn-i wdn.k Hr ax

150. r mi aHA.k Hr anx mi Dd.k mr wi

151. aA win n.k imn.t mr Hm

152. pH.k imn.t sAH Haw-k tA

153. xny.i r-sA wrD.k

154. ix ir.n dmi n zp iw.f pw

155 HA.t-f r pH-fy mi gmy.t m zS

49

125. […r srxt n.f] Dd.i n-m min [nn…]

125. [...] Komu da govorim danas?

Redak 125. autor ponovno započinje prezentom glagola govoriti dd u 1. licu prezenta,

koje označava nastavak i odvojen točkom u transliteracijskom fontu da bi se naglasilo da se

radi o glagolskom nastavku. Slijedeća riječ označava upitnu česticu nm, hijeroglifima

zabilježeno posljednje slovo riječi grleno a ne izgovara se, riječ je o determinativu. Riječ min

vremenski je prilog. Ove tri prethodne riječi dd.i n-m min čine upitnu frazu koju autor koristi

od 103. retka koju prevodimo kao "Komu da govorim danas?". Iz ovog svojevrsnog

retoričkog pitanja iščitavamo patnju i očaj čovjeka koji smatra da se ne može obratiti nikome

pošto je svijet postao u njegovim očima onakvim kakvim ne bi trebao biti. To i dokazuje

izjavnim rečenicama koje slijede nakon ove recipročne upitne fraze, koje oslikavaju njegovo

viđenje svijeta u kojemu su ljudi postali loši.

Redak 125. završava negacijom nn kojom započinje iduća rečenica čiji se ostatak

nalazi u retku 126.

126. [nn] Hr ib pfA Sm Hna.f nn sw [wn.(w)...]

126. Nema zadovoljnih ovdje. S kojim je netko hodao – njega nema.

Idućom izjavnom rečenicom autor daje svoje viđenje ljudi kao nezasitne u traženju

svoje sreće ili pak nezadovoljne u svojoj životnoj situaciji. Ona započinje negacijom iz retka

125. Negacija se u srednjoegipatskom poretku rečenice nalazi ispred predikata, no u ovom

slučaju nakon nje ne slijedi predikat, već složenica hr ib što znači "zadovoljan". U ovoj

rečenici negacija predstavlja predikat i prevodimo je kao negaciju nesvršenog glagola "imati"

u 3. licu prezenta jednine. Na zadnjem mjestu u riječi "zadovoljan" slijedi determinativ za

čovjeka, pošto uobičajeno ova riječ ne sadržava determinativ, uzimajući u obzir i nestručnost

pisara koja se očituje kroz čitav tekst, možemo doći do zaključka da je možda riječ o množini.

Riječ pfA je prilog koji označava mjesto "ovdje" ili pak "ondje". Prilog se nalazi na

50

posljednjem mjestu u standardnoj srednjoegipatskoj rečenici. Prijevod ove rečenice bi glasio

"Nema zadovoljnih ovdje."

Iduća rečenica započinje predikatom kao što je i pravilo srednjoegipatske gramatike,

izuzevši poneke iznimke. Riječ je o glagolu šm koji označava kretnju "hodati", "ići", koji se

ovdje nalazi u prezentu 3. lica jednine, dok se iduća riječ Hna prevodi kao "zajedno s" uz

muški nastavak u 3. licu jednine što ćemo prevesti "s kojim". nn označava negaciju, kao što

smo već spomenuto. Zavisna zamjenica u službi objekta sw jest 3. lice jednine muškog roda.

U ovoj verziji slovo w nije nacrtano kao prepelica, već kao spirala, što je značajka kasnijeg

srednjoegipatskog jezika. Zavisne ili objektne zamjenice funkcioniraju kao zasebne riječi, ali

rabe se nakon određenih drugih riječi te se stoga nazivaju zavisnima (Šekrst i Uranić

2014:77). Posljednja riječ ove rečenice jest predikat – stativ. wnn predstavlja glagol

"postojati", a ovdje je izostavljeno posljednje slovo i njegov pretpostavljeni nastavak za stativ

.w u 3. licu jednine muškog roda. Značenje autorove izjave nadovezuje se na nadolazeći tekst

u kojemu se očituje ispraznost života i usamljenost govornika. On pokušava dočarati prošlost

koja je bila bolja u njegovim očima i usamljenost sadašnjosti. Autor suptilno boja kontrast

između svijetle budućnosti, crne sadašnjosti i, ako je moguće, još tamnije budućnosti.

127. [...wn(.w)] Dd.i n-m min [iw.i ATp.k-...]

127. Komu da govorim danas?

Na početku 127. retka nalazi se stativ iz prethodne rečenice. U ovom retku ponavlja se

fraza dd.i n-m min – "Komu da govorim danas?" Nakon fraze započinje nova rečenica koja se

nastavlja u idući redak.

128. [...iw.i ATp.k-] -w Xr mAr n gAw aq-ib

128. Opterećen sam jadom zbog nedostatka bliskog prijatelja.

Navedena rečenica retka 127. i 128. dokazuje nam da predikat ne mora uvijek biti na

prvom mjestu. Prvo mjesto zauzima čestica iw sa sufiksnim nastavkom 1. lica jednine koja u

ovom slučaju označava glagol "biti" u prvom licu jednine. Umjesto prepelice koja označava

51

glas w, ovdje se nalazi stilizirani znak koji je zamjenjuje u kasnijim fazama razvoja

srednjoegipatskog jezika. Sljedeća riječ jest predikat čije je značenje "biti opterećen", uz koji

se nalazi nastavak kw, koji nam govori da je riječ o stativu u 1. licu jednine. Stativ se često

rabi kao opreka perfektu uz neprijelazne glagole. On je sam po sebi bezvremenski i najbolje

ga prevodimo ovisno o kontekstu (idem 134). Nakon glagola slijedi prijedlog hr koji ima više

značenja. Najčešće se prevodi kao "na", "kroz" ili "ispod". U ovoj ćemo ga rečenici prevesti

kao prijedlog da bi rečenica u hrvatskom prijevodu bila smislenijom i tečnijom. mAr je

imenica koju možemo prevesti kao "siromaštvo" ili "jad". Odlučili smo je prevesti kao "jad"

zbog konteksta u rečenici. Preveli smo je instrumentalom, a nakon nje slijedi često korišten

prijedlog n koji nam govori da je iduća riječ uzrokom prve. Izravno bismo ga mogli prevesti

kao "od", no umjesto takvog nezgrapnog prijevoda prevodimo ga kao "zbog". Uzročnik

spomenutog jada jest imenica gAw, prevedena kao "nedostatak", koja zahtijeva genitiv u

hrvatskom prijevodu. Dobiva ga u složenici aq-ib, koju ćemo prevesti kao "bliski prijatelj".

Autor govori o usamljenosti i neimaštini bliskih prijatelja i težini koja tako teško pada

njegovoj osjetljivoj i emocionalnoj naravi. Riječ je o veoma svevremenskoj tematici koja je i

danas aktualna u svakodnevnici čovjeka.

129. Dd.i n-m min [nf Hw tA...]

129. Komu da govorim danas?

Redak 129. započinje pitanjem "Komu da govorim danas?" te u nastavku imamo

početak sljedeće rečenice čiji se ostatak prenosi na redak 130.

130. [...nf Hw tA] nn wn pHwy.fy iw mwt m Hr-i m min [snb…]

130. Zlo koje preplavljuje zemlju nema kraja. Smrt je pred mojim očima danas…

Imenicu nf prevodimo kao zlo, slijedi je pridjev izveden iz glagolskog korijena.

Particip glagola Hwi prevest ćemo kao "koje preplavljuje". Objekt dviju prethodnih riječi jest

tA, "zemlja" ili "tlo". Nakon objekta slijedi negacija nn i predikat wnn, skraćeno napisan kao

52

wn, koji se prevodi kao "postojati". Objekt nakon predikata jest riječ pHwy, što znači "kraj".

Doslovni bi prijevod glasio "ne postoji kraj", ovdje možemo govoriti zapravo o novoj

rečenici, no zbog tečnosti prevedenog teksta odlučili smo upotrijebiti složenu rečenicu.

Značenje ovog dijela teksta stupnjevito se nadovezuje na 128. redak. Od očaja trenutačnog

životnog stanja i usamljenosti do neracionalnih i najtamnijih razmišljanja koja nam govore o

duboko narušenom psihičkom stanju pisca. Tako i svoje recipročno pitanje "Komu da

govorim danas?" zamjenjuje ravnodušnim i očajom ispunjenim, a opet tako emotivnim i

poetičnim početkom rečenice koji glasi "Smrt je pred mojim očima danas...".

mwt je imenica koju prevodimo kao "smrt". Nakon nje slijedi prijedlog m koji najčešće

prevodimo kako najbolje odgovara jeziku na koji se prevodi jer je riječ o prijedlogu koji se

može protumačiti na najraznovrsnije načine. Iduća riječ također je prijedlog sa nastavkom -i

čime označavamo posvojnost 1. lica jednine muškog roda. Posljednja riječ ove rečenice jest

min, prevodimo je kao riječ "danas", koja u službi priloga govori o vremenu radnje ove

rečnice, iako predikat u njoj ne postoji.

131. [snb] mr mi prt r-xntw r-sA ihm.[...t]

131. …zdravlje bolesnomu, kao izlazak van nakon zatočeništva.

Redak 131. je nastavak rečenice na novu recipročnu frazu i njeno objašnjenje "Smrt je

pred mojim očima danas...". Prva je riječ imenica snb koju ćemo prevesti kao "zdravlje".

Iduća riječ mr osim svojih uobičajenih znakova dolazi sa determinativom i koji ćemo

protumačiti kao svojevrsnu estetiku i naglašavanje da je riječ o osobi ne pridajući mu

gramatičku važnost. mr možemo prevesti kao "bolestan", "zaražen", "bolan", a kao opreku

subjektu "zdravlje" izabrat ćemo prijevod ovog objekta kao "bolestan". Prijedlog mi sastoji se

od dvoslova mi i ponovno pojačanog i, no njegovo se značenje ne mijenja pojačanjem

samoglasnika, dakle ostaje "kao". Iako prt označava svojevrstan "ritual", "procesiju" u

određenim slučajevima možemo ga prevesti kao "izlazak" ako to ostatak rečenice zahtijeva.

Xntw se uobičajeno prevodi kao "prije" ili "ispred", no u ovom slučaju kada prijedlog r dolazi

ispred njega, prevest ćemo ga kao imenicu "van". Iduće dvije riječi prijedlog i imenica r-sA

ihm.t označavaju vrijeme i mjesto "nakon zatočeništva". Autor pomoću ovih dvaju primjera

53

želi prikazati čitatelju koliko bi olakšanje njemu donijela smrt. Izabrao je upravo one najteže

trenutke i prilike čovjeka koje ga natjeraju da bezuvjetno teži upravo za suprotnim.

132. […t] iw mt m Hr-i min mi sT an[tyw]

132. Smrt je pred mojim očima danas kao miris mire,

Autor ponovno započinje tekst svojom novom frazom "Smrt je pred mojim očima

danas..." . Ponovno se koristi i prijedlogom mi koji ćemo i ovdje prevesti "kao". Iduća je riječ

imenica sTy kojoj ovdje nedostaje y, a prevesti ćemo je kao "miris". Genitiv koji naš prijevod

zahtijeva ćemo pronaći u idućoj riječi antyw koju prevodimo kao "miru" ili pak "mirisavu

smolu".

133. [...tyw] mi Hmst Xr HtA.w [hrw TAw]

133. ...kao sjedenje ispod jedara na vjetrovit dan.

U ovoj rečenici ponovno dolazi do korištenja prijedloga "kao" na koji se nadovezuje

infinitiv glagola "sjediti" Hmsi u kojemu se posljednji slabi glas i mijenja u t. Zbog zvučnosti

riječi u rečenici od infinitiva ćemo izvesti glagolsku imenicu "sjedenje". Xr je također jedan

od prijedloga koji može biti tumačen na raznovrsne načine, no ovdje ćemo ga pak prevesti

kao "ispod", također zbog konteksta. Riječ HtA označava "jedro", ovdje je pronalazimo u

množini koju obilježava nastavak .w. Nastavak ove rečenice nalazi se u idućem retku i

označava priložnu oznaku vremena. TAw ćemo prevesti kao "vjetrovit", a hrw prevodimo kao

"dan". U prijevodu na hrvatski zbog estetike rečenice ubacili smo prijedlog "na". Ovom

rečenicom koju sačinjava redak 132., 133. i djelomično 134. autor govori o jasnoći i lakoći

kojom vidi smrt i takvom je shvaća.

134. […hrw TAw] iw mt m Hr-i min

54

134. Smrt je pred mojim očima danas…

U 134. retku autor ponavlja frazu iw mt m Hr-i min čiji nastavak očekujemo u idućemu

retku.

135. mi sT sSn.w mi Hmst Hr mry.t [nt tx.t]

135. ...kao miris lotusa, kao sjedenje na obali pijanstva.

I ova rečenica započinje prijedlogom mi i rječju sT koja znači "miris". Međutim, ovaj

put nije riječ o "miri" već o sSn.w, "lotusima". Ponovno se javlja prijedlog mi i infinitiv

glagola Hmsi, "sjediti". Također opet imamo prijedlog Hr, no ovdje ćemo ga prevesti kao "na".

Sada slijedi skup riječi koji čine priložnu oznaku mjesta. mry.t prevodimo kao "obala", koja je

povezana posvojnim pridjevom nt koji traži genitiv i dobiva ga u nadolazećoj riječi tx.t, koju

ćemo prevesti kao "pijanstvo". Ovom rečenicom, slično kao i prethodnom, autor upoznaje

čitatelja sa opojnošću i opajajućom mutnošću koje za njega predstavljaju smrt.

136. […n.t tx.t] iw mt m Hr-i min [mi...]

136. Smrt je pred mojim očima danas.

Redak 136. je obilježen riječima prethodne i nadolazeće rečenice, no njegova srž jest

sada već ustaljena fraza.

137. [mi] wA.t Hwy.t mi iw z m mSa [r pr-sn...]

137. kao put kiše, kao ljudi koji provode ekspediciju u svoju kuću.

Nakon prijedloga mi dolazi wA.t koji možemo prevesti kao "put" ili "cesta". Hwy.t

označava "kišu". Poslije mi ćemo prevesti z kao općenitost, plural za svakoga čovjeka zbog

toga posvojni nastavak priloga mjesta jest množina -sn, a ne jednina -f. Troslov mSa s

55

determinativom broda prevodimo kao "provesti ekspediciju", nakon čega slijedi prijedlog m.

Značenje ove rečenice nije tako jasno poput prethodnih. Vrlo vjerojatno autor ponovno govori

o svom shvaćanju smrti. Smrt mu je tako jasna kao put kiše koji ne može biti drukčiji, kao

mjesto koje najbolje poznaje, dom.

138. [...r pr-sn] iw mt m Hr-i min [mi…]

138. Smrt je pred mojim očima danas

Ponovno recipročna fraza, poredak riječi u ovom retku je gotovo identičan onome iz

retka 136.

139. [mi] kf.t p.t mi z sxt [im r xmt n.f]

139. ...kao čistina neba, kao čovjek koji dobiva time što mu je bilo u neznanju (što prije nije

znao)."

Prijedlog mi slijedi izvedena imenica kf.t koja se može prevesti kao "razrez", "otvor"

ili " čistina". Iduća je riječ p.t, "nebo" te zbog toga se odlučujemo kf.t prevesti kao "čistina".

Nakon mi dolazi z "čovjek" i glagol sxt koji nema konjugacijsku formu. Da bi glagol

opravdao svoje mjesto u rečenici, izvodimo pridjev iz glagola "dobivati" te prevodimo kao

"dobivajući čovjek" ili "čovjek koji dobiva". im je riječ koja može izražavati prijedložne fraze

ili pak govoriti o mjestu radnje, uglavnom se veže uz instrumental. Prijedlog r ćemo ovdje

prevesti kao "u". Xm znači "ne znati", kod Xmt nije riječ o infinitivu jer nije slabi glagol, već o

sufiksnoj konjugaciji obično u značenju "neznanja". Zamjenički prijedlog n.f načinjen je od

prijedloga n "prema" i nastavka sufiksne zamjenice 3. lica jednine muškog roda .f. Možemo

ga prevesti kao "njemu". Kao i u prethodnoj rečenici, pisac objašnjava koliko mu je smrt

jasna, bliska i koliko bi mu olakšanje donijela.

140. [...im r xmt n.f] iw mt m Hr-i min

56

140. Smrt je pred mojim očima danas,

Po posljednji put se ponavlja recipročna fraza "Smrt je pred mojim očima danas...".

141. mi Abb z mAA pr-sn ir.n.f rnp.wt aSA.(w)t (i)T(.w) [m nDr.t]

141. ...kao žudnja čovjeka vidjeti svoju kuću, učinio je (bio je) mnogo godina zarobljen u

zatočeništvu.

Prva riječ ove rečenice jest prijedlog mi kao uobičajeni nastavak na ustaljenu frazu u

nekoliko prethodnih rečenica. Za riječ Abb pretpostavljamo da se radi o riječi Abi koju

prevodimo kao "željeti" ili "žudjeti", ali u ovom slučaju smatramo da se nalazi u specifičnom

obliku imenice izvedene iz participa s geminacijom kao "žudnja". Čovjeka z u ovoj ćemo

rečenici na hrvatski prevesti kao genitiv. Riječ mAA ima mnogostruko značenje, iako bi

prijevod "pobrinuti se za" mnogo više odgovarao na ovome mjestu, uzimajući u obzir

nastavak rečenice uviđamo da kontekstu najviše odgovara prijevod "vidjeti". pr prevodimo

kao "kuća" dok je nastavak -sn oznaka za posvojnost množine. Prilagodit ćemo je hrvatskom

prijevodu kao "svoju". iri je također glagol s višestrukim značenjem: "stvoriti", "napraviti",

"činiti", "postići", "djelovati", "pripremiti" itd. Možemo primjetiti da ovdje imamo slabi glas i

koji ispada u nekim glagolskim vremenima srednjoegipatske gramatike. Ovdje je riječ o

perfektu koji prepoznajemo znakom n koje je odvojeno točkom, nakon kojega slijedi znak f u

obliku vipere koji nam pak govori da je riječ o 3. licu jednine muškoga roda. ASA označava

količinu i prevesti ćemo je kao "mnogo", pretpostavljamo da nedostaje znak w i da je riječ o

množini. Također smo rekonstruirali iduću riječi i zaključili da se radi o riječi iTi, što znači

"oteti", "uzeti" ili "zarobiti". Ovaj je predikat stativ što nam otkriva njegov nastavak w i samo

njegovo mjesto u rečenici. Prijedlog m ovdje ćemo prevesti kao "u" da bi odgovarao idućoj

riječi "zatočeništvo" - nDr.t . Autor ovom rečenicom naglašava svoju istinsku žudnju koja se

javlja kao instinkt u čovjeka koji se želi vratiti domu. Njemu je smrt taj dom, njegova točka

povratka kojoj teži.

142. […m nDr.t] wnn ms nty im m nTr anx(.w) [Hr xsf iw n(y) irr sw]

57

142. Doista, koji je ovdje jest bog koji živi, tjerajući/jer tjera zlo onoga koji ga čini.

Rečenica u retku 142. započinje glagolom wnn, "biti", "postojati". Nakon predikata

slijedi čestica ms koju prevodimo kao "doista". Sada nakon stupnjevanja svih svojih emocija

koje nam je iskazivao ponavljanjem pitanja "Komu da govorim danas?" u potpunom očaju i

samoći koju osjeća, do fraze koju poput mantre ponavlja "Smrt je pred mojim očima danas..."

kojom nam s određenom dozom mirnoće i bespomoći pokazuje kako on zapravo prihvaća

svoju sudbinu i teži k smrti. Sada nakon te letargičnosti ulazimo u autorovu posljednju fazu

surovih emocija. Ponovno dobijamo dojam gorljivosti i strastvenosti pisca koji upravo ovom

česticom "doista", ponavljajući je kroz idućih nekoliko rečenica, želi čitatelja uvjeriti u svoje

ideale i poimanje svijeta, života i smrti. Možemo govoriti o posljednjem ushićenju prije

završetka.

Zamjenica nty odnosi se na imenicu "bog" nTr, a možemo je prevesti kao "onaj" ili

"koji". Riječ im smo u ovom kontekstu odlučili prevesti kao "ovdje". Prijedlog m na ovom

mjestu zapravo govori više o odnosu prethodnih riječi i posljednje riječi ovog dijela rečenice

te njegov prijevod nije potreban. Anx je glagol u stativu 3. lica jednine muškoga roda, što

zaključujemo prema mjestu u rečenici i kontekstu iako nam nedostaje njegov nastavak .w. Hr

xsf može biti shvaćeno i kao "jer" ili "zato što" i kao složenica koja označuje progresiv. Xsf

znači "otjerati", "kazniti", no u ovom slučaju je teško odrediti je li autor imao namjeru

koristiti progresiv ili je pak riječ o uzroku. Promatrajući hijeroglife, a ne samo transkripciju,

zaključujemo da iw nije čestica već imenica "zlo". Već spomenuti glagol iri, ovdje u obliku

irr u kojemu prepoznajemo particip, prevest ćemo kao "koji čini". Posljednja riječ ove

rečenice jest objektna zamjenica 3. lica jednine muškog roda sw. Nije lagano protumačiti što

je autor želio prenijeti čitatelju ovom izjavom jer u njoj možemo uvidjeti prenošenje krivnje

na bogove. Je li autor postao ogorčen i samim bogovima koji dopuštaju ovakvu silnu patnju ili

je pak možda vapio da bogovi vide zlo što si ljudi međusobno nanose, teško je objektivno

zaključiti.

143. [...Hr xsf iw n(y) irr sw] wnn ms...

143. Doista...

58

Redak 143. sadržava drugi dio rečenice koji započinje mogućim progresivom čija se

većina nalazi u retku 142. koji je i u komentaru istog retka obrađen. Posljednje dvije riječi

započinju novu rečenicu glagolom "biti" i česticom "doista", čiji se ostatak nalazi u idućem

retku.

144. [wnn ms] nty im aHa(.w) m wiA Hr rdit Di.t(w) stp.t [im n r.w-pr.w]

144. Doista, koji je ovdje stoji u barci i daje da žrtveni prinos bude dan hramovima.

Nakon glagoa wnn i čestice ms slijedi već spomenuta zamjenica nty koju ćemo i ovdje

prevesti kao "koji" i prilog im koji također ponovno prevodimo kao "ovdje". Zapažamo da je

konstrukcija rečenice veoma slična prethodnoj tako da je ponovno pretpostavljeno da je idući

glagol aHa "stajati" u stativu unatoč nastavku .w koji nedostaje. Prijedlog m ovdje ćemo

ponovno prevesti kao "u" zbog iduće riječi wiA čije je značenje "sveta barka". U nepravilnom

obliku glagola rDi, "davati" prvo kao i u prethodnoj rečenici prepoznajemo mogući progresiv

ili pak vjerojatniji samo čisti prezent i veznik Hr, a zatim ga prepoznajemo u obliku pasiva u

trećem licu jednine. Imenica koja slijedi stp.t označava "žrtveni prinos", čiji nas hijeroglifi

mogu uputiti da pomislimo da se riječ nalazi u množini, no zapravo je riječ o lažnom puralu –

kolektivu. Posljednji skup riječi smo odlučili pojednostaviti zbog lakšeg razumijevanja i

smislenosti rečenice. Iako je korištena riječ pr, zaključujemo da nije riječ o "kući", već o

"hramu" koji ćemo prevesti kao dativ množine. Kao što i same strukture rečenice postaju

složenijima, tako je i teže shvatiti što nam je autor želio prenijeti, govori li o bogu ili čovjeku

koji je zaslužan za prijenos žrtve svetom barkom u hramove.

145. […im n r.w-pr.w] wnn ms nty im m rx-

145. Doista, koji je ovdje jest mudrac,

U redak 145. prenosi se dio prethodno analizirane rečenice i početak nove koja kao i

prethodne dvije započinje glagolom "biti", česticom "doista" , zamjenicom "koji", prilogom

"ovdje" i prijedlogom mnogostrukog značenja m. rx-x.t ćemo prevesti kao imenicu "mudrac"

59

iako je zapravo riječ o prijevodu rh s nastavkom x.t doslovno "koji zna stvari" s participom od

rx te se nastavlja u idući redak u kojemu ćemo nastaviti raščlanjenje ove poduže rečenice.

146. [...-ix.t] n(y) xsf.n.t(w).f [Hr spr n...]

146. ...kojega se ne može okrenuti...

Xsf je glagol koji prevodimo kao "otjerati" ili "kazniti" i ovdje se nalazi kao pasiv u 3.

licu jednine muškog roda te ćemo ga uz prethodnu negaciju n(y) prevesti kao "kojega se ne

može okrenuti".

147. [Hr spr n] Ra xft mdw-f [Ddt.n n.i…]

147. …obraća Rau ispred njegove riječi.

U riječi spr prepoznajemo kauzativ glagola pri, "ići", koji se prevodi kao "činiti da

ide". Ra je naziv za egipatsko najviše božanstvo – boga sunca. Prijedlog xft, "ispred" vezan je

uz mdw-f, što ćemo uz naglašeni nastavak posvojni 3. lica jednine muškog roda prevesti kao

"njegova riječ". Autor se ovom rečenicom, koja se rasprostire čak kroz tri prethodna retka,

ujedno pita i izjavljuje da ovdje ne postoji nitko toliko mudar tko bi razumio život i svijet u

tolikom poimanju kao što razumiju bogovi.

148. [Ddt.n n.i] bA(-i) im r.k nxw.t Hr XAA n(y)-s-[w-i pn sn-i]

148. Rekla mi je moja duša: 'Stavi jadikovku na klin, o prijatelju moj, o brate moj

Prenosimo dio teksta iz prethodnog retka da bismo lakše analizirali rečenicu.

Započinje predikatom dd, "govoriti" koja se nalazi u infinitivu perfekta zajedno sa nadodanim

tvrdim glasom t. Iduća je riječ prijedlog n uz nastavak .i, koji ćemo shvatiti kao dodatak

predikatu koji nam pobliže govori da se subjekt obraća autoru kao "za mene". S riječju bA

često smo se susretali, ona označava dušu, jedan od njenih mnogih dijelova u vjerskom

60

sustavu ovog razdoblja i prostora. Prepostavili smo da nedostaje posvojni nastavak -i za 1.

lice jednine kojim nam autor naglašava da je riječ o njegovoj duši. Nakon ovog dijela

započinje nova rečenica koja je zapravo izravan citat onoga što je autorova duša uputila

njemu. Promatrajući hijeroglife možemo prepoznati da riječ im ovdje nije prilog već da je

riječ o im(i) , nepravilnom imperativu od rdi što znači "staviti". Čestica r.k može se prevesti

kao "ali" ili "sad", no najčešće se ni ne prevodi. nxw.t je imenica koja označava "jadikovku",

"lamentaciju" ili pak "žaljenje". Prijedlog Hr odnosi se na nadolazeću riječ XAA "klin" i zbog

toga smo je ovdje preveli kao "na". Ovdje uz prijedlog n imamo i objektnu zamjenicu sw,

naravno ponovno pisana bez znaka prepelice, još uz sufiksnu zamjenicu -i koja ponovno

naglašava posvojnost riječi pn, "prijatelja". Zaključujemo da se ovaj dio rečenice treba

prevesti u vokativu, kao i idući dio: "o brate moj", sn-i.

U ovom posljednjem dijelu priče duša se prisno obraća autoru objašnjavajući mu da su

svi njegovi zazivi i tugovanja uzalud jer ipak na kraju nije vrijedno odustati od života, već se

boriti za njega, kao što je jednom prilikom to i rekao.

149. […w-i pn sn-i] wdn.k Hr ax

149. Prinijet ćeš žrtvu u žrtvenome kotlu,

Predikatom "prinositi žrtvu" kao wdn.k izražena je želja, hipotetski događaj u obliku

kondicionala 2. lica jednine. Hr je prijedlog koji se prevodi ovdje kao "u" i odnosi se na ax

"žrtveni kotao". Ostatak ove rečenice prenosi sr u idući redak.

150. r mi aHA.k Hr anx mi Dd.k [mr wi...]

150. ...kao da ćeš se boriti za život kao što si rekao.

Ovdje ponovno imamo konstrukciju konjunktiva nestvarne, moguće ili željenje radnje

popraćenu s dva česta prijedloga r i mi. AHA.k je konjunktiv 2. lica jednine muškog roda i

prevodimo ga kao kondicional u hrvatskome, a znači "boriti se". Slijedi ga i objekt život anx

61

kojemu prethodi prijedlog Hr koji nam pobliže govori o odnosu predikata i nadolazeće riječi.

Ponovno imamo prijedlog "kao" i konjunktiv u 2. licu muškog roda glagola "govoriti".

151. [mr wi] aA win n.k imn.t [mr Hm…]

151. Poželi me ovdje, odagnaj si Amenti.

Glagol mrwt se može prevesti kao "voljeti", "željeti" ili "žudjeti". Gube se slabi

glasovi i zaključili smo da je ovdje riječ o imperativu u 2. licu jedinine. Nakon predikata

dolazi objektna zamjenica 1. lica jednine wi i prilog mjesta aA "ovdje" kojemu u zapisanim

hijeroglifima nedostaje dvostruki glas i. Sljedeći dio rečenice započinje ponovno predikatom

u imperativu 2. lica jednine win koji možemo prevesti kao "odgurnuti" ili u ovom kontekstu

bolje "odagnati". Nakon imperativa slijedi zamjenički prijedlog. Načinjen je od prijedloga n

"prema" i nastavka sufiksne zamjenice 2. lica jednine muškog roda k. Možemo je prevesti kao

"prema tebi", odnosno "sebi". Posljednja riječ rečenice jest objekt imn.t, koja označava zapad

ili Amenti. Ovom rečenicom duša uvjerava autora da prihvati život, svoju dušu i sebe i iz

svojih misli otjera smrt.

152. [mr Hm] pH.k imn.t sAH Haw-k tA

152. Poželi doista, dostići Amenti kad tvoje tijelo bude pokopano."

Ponavlja se predikat u imperativu 2. lica jednine "poželjeti", kao i iz prethodne

rečenice. Hm je čestica koju možemo prevesti kao "doista" ili pak "uistinu". Idući predikat jest

glagol pH koji znači "dostići" i ovdje je riječ o konjunktivu 2. lica jednine muškog roda nakon

kojega dolazi objekt i već spomenuti imn.t, "Amenti". Glagol sAH kada stoji sam znači "stići" i

ovdje se nalazi u konjunktivu 3. lica jednine muškog roda, no posljednja riječ rečenice tA

"zemlja" nam govori da bismo "stići u zemlju" trebali zbog razumijevanja teksta prevesti kao

"biti pokopan". Subjekt ove rečenice jest Haw, što označava "tijelo", koje ima nastavak

sufiksne zamjenice -k, koja nam određuje da to tijelo pripada 2. licu jednine muškog roda.

62

Duša ponovno upućuje autora da poželi biti u svijetu mrtvih samo onda kada umre, a da

dotada živi i prihvati život.

153. xny.i r-sA wrD.k [ix ir.n dmi n zp]

153. Odmorit ću te kad budeš slab, onda ćemo učiniti luku zajedno.

Predikat ove prve složene rečenice jest xni koji možemo prevesti kao "odmoriti se" ili

"stati". Po nastavku odvojen točkom određujemo o kojemu se vremenu radi i zaključili smo

da je riječ o konjunktivu 1. lica jednine. Slijedi ga vremenski prilog r-sA "nakon što" ili pk

"pošto", a odmah nakon dolazi idući predikat wrD "postati slab" u konjunktivu 2. lica jednine.

Nasatvk ove rečenice nalazimo u idućemu retku koji započinje česticom "onda", ix. Ponovno

imamo predikat u konjunktivu, no ovaj put u 1. licu množine. Glagol je iri, "činiti", koji gubi

svoj slabi glas. Objekt ove radnje jest dmi, "luka" ili "mjesto". A posljednja složenica govori

nam o načinu kako će to napraviti n zp – "zajedno". Ovom zadnjom rečenicom teksta duša

tješi čovjeka i govori mu da će biti zajedno s njim do kraja života, a onda kada bude vrijeme,

zajedno će otputovati u svijet mrtvih.

154. […ix ir.n dmi n zp] iw.f pw

154. On je to (prepisao)...

Redak 155. sadržava većinom ostatak prethodne rečenice i početak posljednje koji

započinje česticom iw koja se uvijek nalazi na prvom mjestu u rečenici, odskačući od

standardne egipatske rečenice u kojoj je predikat na prvom mjestu. Ta nam čestica posebno

naglašava istinitost rečenice na čijome početku stoji. Na nju se može nadovezati nastavak za

sufiksne zamjenice kao što je to ovdje slučaj. Nadovezao se nastavak -f koji stoji za 3. lice

jednine muškoga roda. Prevodimo ga kao "on". pw je pokazna zamjenica muškoga roda koja

može značiti "taj", ali može se prevoditi kao čestica "to". Pretpostavljamo da nedostaje glagol

"prepisati".

63

155. [iw.f pw] HA.t-f r pH-fy mi gmy.t m zS

155. ...od njegova početka do njegova kraja, kako je pronađeno u napisanome.

Posljednji redak započinje imenicom HA.t koja označava "početak" ili "vrh", na koju je

nadovezan sufiksni nastavak za 3. lice jednine muškog roda. Iduća riječ je pH(wy) koja pak

znači "kraj". Ovdje je riječ o lažnom dualu, no i u njoj stoji sufiksni nastavak za 3. lice

jednine muškog roda. Prijedlog mi prevest ćemo kao "kako". Glagol gm znači "pronaći", a

nalazi se u participu 3. lica jednine muškog roda što ćemo prevesti kao "pronađeno". Nakon

participa slijedi prijedlog m kojega prevodimo kao "u" i zS koji ćemo prevesti dativom.

Posljednjom rečenicom teksta pisar potvrđuje izvornost teksta.