puno priprema dobrih

Download puno priprema dobrih

Post on 03-Jan-2016

2.591 views

Category:

Documents

2 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Aktivno uenje - zbirka scenarija realizovanih asova

    Republika Crna Gora MINISTARSTVO PROSVJETE I NAUKE

    AKTIVNO UENJE - zbirka scenarija realizovanih asova -

    P o d g o r i c a, jun 2001/2001. god.

  • SCENARIJE OBJEDINILI LANOVI KOORDINACIONOG TIMA:

    - prof. dr Slavka Gvozdenovi

    - mr Zoran Lalovi - Radoje Novovi - Zora Todorovi - Rada Mujovi - Zorica Mini - Nadja Luterek

  • UVOD U cilu praenja efikasnosti promjene metoda aktivnog uenja instruktori Projekta Aktivno

    uenje/nastava(Zoran Lalovi, Radoje Novovi, Zora Todorovi, Rada Mujovi, Zorica Mini, Nadja

    Luterek, Vera Cicmil, Gordana Miunovi, Tanja Vujovi, Jadranka Gavranovi i Slavka Gvozdenovi)

    posjetili su tokom kolske 2000/2001. godine jedan broj osnovnih kola na teritoriji Crne Gore.

    Supervizijske posjete su organizovane nakon seminara kojim su obuhvaeni nastavnici razredne

    nastave svih osnovnih kola u Crnoj Gori. Struno usavravanje nastavnika organizovano je u 3 ciklusa

    od po 22 bazina seminara po Projektu Aktivno uenje. Supervizijske posjete su, dakle, bile i u

    funkciji dobijanja povratne informacije o efektima prethodnih seminara. Specifinost ovih posjeta

    obiljeena je sadrajem ukupnih aktivnosti, prethodnim prpremama i dodatnim angaovanjem

    nastavnika, strunih saradnika i direktora i/li pomonika direktora u okviru pojedinih kola.

    Instruktori i prosvjetni inspektori imali su priliku da prisustvuju izvodjenju samih asova ili da se

    upoznaju sa video-snimcima izvedenih asova - koji su realizovani primjenom metoda aktivnog uenja.

    Potom je vrena zajednika analiza asova (koju su usmjeravali instruktori) uz aktivno uee nastavnika

    razredne nastave, direktora i/li pomonika direktora, strunih saradnika i prosvjetnih inspektora.

    Kao rezultat ovih posjeta nastala je i ZBIRKA SCENARIJA REALIZOVANIH ASOVA

    primjenom metoda aktivnog uenja. Scenarije koji su ovdje objedinjeni ne treba shvatiti kao ablon kojg

    se treba strogo pridravati, ve prije svega kao podsticaj za sopstveno angaovanje.

    Na kraju zahvaljujemo svim uesnicima ove plodne razmjene, a naroito autorima scenarija,

    odnosno realizatorima samih asova.

    KOORDINATOR PROJEKTA Prof. dr Slavka Gvozdenovi

  • S A D R A J

    OSNOVNA KOLA NASTAVNIK

    NASTAVNI PREDMET RAZRED

    NASTAVNA JEDINICA

    Luka Simonovi-Niki Branka Nikoli

    Srpski jezik I razred

    Rijei koje znae imena - imenice

    Luka Simonovi - Niki Nataa Skakavac

    Srpski jezik I razred

    Veliko i malo tampano slovo R r i D d

    tampar Makarije - Podgorica Gordana Zejak

    Srpski jezik II razred

    Reenice -gramatiko pravopisna analiza

    Duan Kora - B. Polje Tatjana Nedovi

    Srpski jezik II razred

    Prosjak i tvrdica, narodna pria

    Branko Boovi Tamara Popovi

    Srpski jezik III razred

    Pisanje naziva kola, gradova, ulica, trgova i praznika

    Luka Simonovi - Niki Milena Bulaji

    Srpski jezik III razred

    Vrste pridjeva

    Radojica Perovi - Podgorica Dijana Kuzmanovi

    Srpski jezik III razred

    Upravni govor - I varijanta

    Olga Golovi - Niki Vidosava Jaridi

    Srpski jezik IV razred

    Tekst Bijela Rada H.K. Andersen

    Radoje izmovi- Ozrinii Vasiljka Cauevi

    Matematika I razred

    Broj i cifra 8

    Luka Simonovi - Niki Momilo Kosovi

    Matematika II razred

    Nezavisnost zbira od mjesta sabiraka

    Braa Labudovi - Niki Stanislavka Tomaevi

    Matematika II razred

    Sabiranje i oduzimanje - sloeni zadaci

    Radoje izmovi - Ozrinii Nevenka Dakovi

    Matematika II razred

    Dodavanje zbira broju i broja zbiru

    Ratko ari - Niki Aleksandra Dakovi

    Matematika III razred

    Trougao

    M. Vukovi - Herceg Novi Vesna Raajski

    Matematika IV razred

    Povrina i zapremina

    Milorad M. Burzan - Podgorica Priroda i drutvo II razred

    Domae ivotinje

    Blao J. Orlandi - Bar Veselinka Golubovi

    Poznavanje prirode i drutva III razred

    Moje mjesto u prolosti

    Stefan M. Ljubia - Budva Sneana Lalovi, Ljiljana Nikevi

    Poznavanje prirode i drutva III razred

    Putujemo kopnom, vodom, vazduhom (kopneni, vodeni, vazduni saobraaj)

    Milan Vukovi - Herceg Novi Poznavanje prirode IV razred

    Vazduh kao uslov ivota

  • kola: O Luka Simonovi - Niki Realizator: Branka Nikoli Nastavni Srpski jezik, I razred predmet: Nastavna Rijei koje znae imena - imenice - Iz programa za I razreda jedinica: Tip asa: Proirivanje znanja Cilj asa: Povezivanje djeijih prethodnih znanja i upoznavanje pojma imenice Oblici rada: Frontalni, grupni, individualni Nastavne Dijaloka, kooperativna uenik-uenik i uenik-nastavnik, metoda metode: pismenih i ilustrovanih radova Potreban Sliice podijeljene na etiri dijela (slike predmeta ili bia), gramatike materijal: kutije, nastavni listii, grafofolija, kreda u boji, slike ljudi predmeta, ivotinja i biljaka, plakat. Struktura asa Uvodni dio Ponoviti sa djecom o rijeima kao djelovima reenica. Razgovor se zapoinje pitanjima na koja djeca odgovaraju punom reenicom. - Ko danas nije doao u kolu? Ivan nije doao u kolu! ta je tod to si rekao? (... jedna reenica). Ako kaemo Ivan, da li je to reenica? (To je rije). Ivan je ime jednog djeaka. Poslije 2-3 takva primjera obnovljena je analiza reenice na rijei. Glavni dio: Nastavnik nudi uenicima kartice sa dijelom slike predmeta ili bia. Cijela slika nalzi se na kljpi. Na taj nain formira se est grupa.

    Na to stavljamo dvije kutije. Na jednoj kutiji pie predmeti, a na drugoj bia. Ispred kutija su cedulje na kojima su ispisane rijei koje znae bia ili predmete. Uenici izlaze, uzimaju cieljuju, proitaju rije kau ta znai i stavljaju je u odgovarajuu kutiju. Uenici posmatraju slike ljudi, ivotinja, biljaka i predmeta. Razgovarajui sa djecom o svakoj grupi posebno, podsjeamo ih da svaki ovjek, ivotinja, biljka i predmet ima svoje ime. Paralelno sa analizom primjera sa slike, uitelj postepeno upisuje podatke u emu:

    I M E N I C E ljudi ivotinje biljke predmeti pojave

    Nakon popunjavanja eme slijedi zajedniko rjeavanje ukrtenice

  • (ukrtenica br.1). Svaka grupa dobija svoju ukrtenicu (ukrtenica br. 2- 6). Ukrtenicama se od djece trai da napiu imena predmeta.

    ivotinja, biljaka i ljudi. Kada grupe zavre sa radom, kaimo ukrtenice redom od 1 do 7. Vodje grupa itaju rjeenja, a zatim sva djeca zajedno uoavaju sedam zaokruenih slova. Izdvajanjem slova dobijamo rije: IMENICE. Nastavnik istie djeci da su imenice rijei koje znae imena ljudi, ivotinja, biljaka, i predmeta. Po isticanju definicije naslov nastavne jedinice ispisuje iznad eme. Napomena: Ukrtenice su ispisane na veim papirima. Rjeenja moemo upisati u emu.

    Zavrni dio: Pojedini uenici itaju tekst sa grafofolije. Iz reenica izdvajaju imenice. 1.

    G I T A R A

    2. 1. M 1. Povre narandaste boje. 2. A 2. Juno voe. 3. M 3. Manja ivotinja (mrzi make). 4. A 4. ivotinja koja uva kuu. 3. 1. P 1. ovjek koji uva stato. 2.

    E 2. Predmet pomou koga sui 3. kosu. 3. Sa njim pokriva! 4. 1. N 1. Juno voe. 2. O 2. Obale rijeke spaja...? 3.

    J 3. Jedno godinje doba. 5. 1. M 1. Koristio se u dvoboju.

  • 2. I 2. Pomou nje ijem. 3. 3. Na njemu kuvamo 6. 1. C 1. Da li voli salatu od...? 2. A 2. Kazuje nam tano vrijeme. 3. R 3. Djecu ne donosi...! 7. 1. J 1. Koka ti ga daje. 2. E 2. Djak najvie voli broj...! 3. 3. ivotinja koja krekee.

  • kola O Luka Simonovi Realizator Nataa Skakavac Nastavna jedinica Veliko i malo tampano slovo Rr i Dd (I razred) Tip asa Obrada Cilj asa Usvajanje novih slova za uenike kojima su ova slova bila nepoznata; pronalaenje ovih slova u razliitim poloajima (na poetku, u sredini i na kraju rijei). Oblici rada Individualni, grupni, frontalni Metode rada m. demonstracije, razgovara tekst metoda Nastavna sredstva Plakat sa slikom, kasetofon, nastavni listii Tok asa Uvodni dio Sluanje pjesme Djecu ne donose rode. Razgovor o pjesmi, a zatim isticanje plakata sa slikom (na slici se nalazi roda, bara, drvee); razgovor o slici. Glavni dio Analitiko-sintetikom metodom dolazimo do pojma slova (npr. kad kaemo

    Roda je u bari, to je to? (Reenica). Iz ega se ona sastoji? (iz glasova) Koji je prvi glas u ovoj rijei? (R) ta dobijamo dad zapiemo glas? (Slovo)

    Na slian nain dolazimo do slova D. Uenike dijelim u tri grupe, po nivou znanja. Prvu grupu ine uenici koji ne znaju da piu slova R i D. Oni dobijaju

    nastavni listi na kome su ova dva slova ucrtana takicama. Njihovim spajanjem uenik uvjebava ruku u pisanju ovih slova, pa ih u sljedeem redu pie samostalno.

    Druga grupa su uenici koji poznaju veinu slova i dosta dobro iitavaju. Oni e dobiti zadatak da napiu (pronadju) rijei u kojima se slovo R i D nalaze na poetku, u sredini ili na kraju.

    U treoj grupi su uenici koji znaju sva slova i dobro itaju. Oni e imati zadatak da napiu reenice u kojima su dominantna ov