7/24/2019 Procesno Medunarodno Privatno Pravo

1/3

ROCESNO MEUNARO DNO PRIVATNO PRAVO

.Pojam pmppAko se pred do maim organom vodi postupak za zasnivanje ili raskidanje nekog inostrano obiljeenog privatnopravnog odnosa,nemaileme o tome koje je procesno pravo mjerodavno:u primjeni procesnog prava vrijedi teritorijalni princip,pa domai organ uvijekrimjenjuje domae procesno pravo kao lex fori processualis.Od tog principa je odstupanje mogue iz tri razloga.

1. ako domai organ postupa po zamolnici stranog organa,moe traenu procesnu radnju izvesti i prema procesnom pravudrave moloteljice

. zbog prisustva inostrani! elemenata,neka domaa procesna pravila su nepodesna ili nedovoljna,pa se ukazuje potreba zaposebnim pravilima

". domai zakonodavac nekada sam nalae da se vodi ra#una o stranim procesnim pravilima.$kupnost pravila o me%unarodnoj nadlenosti,o me%unarodnoj pravnoj po moi,o procesnom poloaju stranaca,te priznavanju iizvr&avanju strani! sudski! i arbitrani! odluka #ine procesno meunarodno pr!a"no pra!o#spec$%no pra!o pos"up&a upr!a"nopra!nm predme"ma s meunarodnm o'(je)jem.

.I+!or pmppravila pmpp su sadrana u unutra&njim(nacionalnim i vanjskim(internacionalnim izvorima.

$ ovoj oblasti unutra&nji izvor je glavni oslonac.)lavni unutra&nji izvor je u *i! +akon o me%unarodnom privatnom i procesnom pravu iz 1-.anjske izvore #ine me%unarodni sporazumi,konvencije.../a&ka konferencija za me%unarodno pravo konstantno je ulagala i ulae napore da se postigne unifikacija pmpp na &irem internacionalnomlanu.0astoji se to postii dono&enjem konvencija koje imaju jurisdikcijsku dimenziju,i s sruge strane poku&ajima obu!vatne unifikacijeravila o me%unarodnoj nadlenosti i priznavanju strani! odluka u gra%anskoj i trgova#koj materiji. Osim !a&ki! konvencija ,donesene su

okrilju drugim me%.institucija vane konvencije: ar&avska konv.o izjedna#avanju izvjesni! propisa o me%.prevozu vazdu&.putem 1. 2enevski protokol o arbitranim klauzulama 1". 2enevska konvencija o priznavanju i izvr&avanju strani! arbitrani! odluka 13. 0jujor&ka konvencija o ostvarivanju alimentacioni! za!tjeva u inostranstvu 145. 6vropska konvencija o me%.trgov.arbitrai 151. 7onvencija o me%.prevozu eljeznicom 1-8.

Meunarodna nad(e)nos"Nekoliko terminolokih napomena

9e%unarodna nadlenost predstavlja pravo i obavezu jedne drave kao cjeline da postupa u predmetu koji je internacionalno obiljeen.adi se o nadlenosti dravni! pravosu%a u oblasti privatnopravni! odnosa sa internacionalnim elementom. 'ravila o me%unarodnojadlenosti se razlikuju od unutra&nji! pravila o mjesnoj nadlenosti po tome &to nemaju u vidu konkretan sud, ve dravno pravosu%e kaojelinu. ;o zna#i da je me%unarodna nadlenost po svojoj prirodi apstraktna.

.pojam meunarodne nad(e)nos"

a predmete koji imaju inostrana obiljeja, svaka drava postavlja izvjesne granice nadlenosti svoji! organa, #ime se jedan dio takvi!redmeta prepu&ta nadlenosti organa drugi! zemalja. Ovo samoograni#avanje moe biti izraz razli#iti! motiva: bilo da postoji

me%unarodni ugovor kojim su delimitirane nadlenosti drava ugovornica, da se nastoji respektirati nadlenost drugi! drava zbogeciprociteta, ili jednostavno zato &to drava nastoji da rastereti svoje organe od rje&avanja predmeta koji su sa njom samo neznatnoovezani.

$nutar ovako postavljeni! granica ostaje podru#je privatnopravni! odnosa u kome drava svoje organe smatra me%unarodno nadlenim.redmete iz tog djelokruga drava dalje raspore%uje pojedinim organima na osnovu propisa o stvarnoj i mjesnoj nadlenosti. ;ako pitanje

me%unarodne nadlenosti uvijek pret!odi pitanju mjesne nadlenosti. $ svakom slu#aju, odgovor na pitanje da li e organi jedne drave

iti nadleni za raspravljanje spora sa inostranim elementima ili ne, suvereno daje domai zakonodavac ili eventualno zaklju#enime%unarodni ugovor. B. kod davanja dozvole za stupanje u brak u inostranstvu ?ako su oba podnosioca za!tjeva na&i dravljani ili je podnosilac maloljetni

dravljanin *i/@>4. kod odlu#ivanja o zasnivanju i prestanku usvojenja ?ukoliko je usvojenik na& dravljanin sa prebivali&tem u *i/@>5. kod uspostave starateljstva ?ako je &tienik na& dravljanin@>3. kod progla&enja nestale osobe umrlom ?ako je nestali na& dravljanin@>-. kod raspravljanja nepokretne zaostav&tine ?ako se ista nalazi na teritoriji *i/@, te za sve sporove povodom nekretnina koje se

nalaze na t eritoriji *i/.Fsklju#iva me%unarodna nadlenost na&eg pravosu%a postoji i u sporovima nastalim u t oku i povodom izvr&nog i ste#ajnog po stupka, a naosnovu odredaba +akona o parni#nom postupku.+9'' izri#ito navodi da se strana o dluka nee priznati u *i/ ako u stvari povodom koje je donesena postoji isklju#iva nadlenost suda ilidrugog organa *i/. +9'' predvi%a i jedan izuzetak od ovog pravila, a koji se odnosi na strane odluke u bra#nim sporovima. ;akveodluke mogu biti priznate u *i/ ukoliko to za!tijeva sam tueni, pa #ak i onda kad on na to pristaje ukoliko je za!tjev za priznanje podniotuilac.

Konkurentna meunarodna nadlenostje pravilo i postoji uvijek kad domaa drava svoje organe progla&ava nadlenim, ali dozvoljava imogunost priznanja odluka strani! organa. Ona moe biti opa i posebna. Opa meunarodna nadlenost postoji u slu#aju ako jeodre%ena na#elno, tj. bez obzira na vrstu pravnog odnosa. 0jen zna#aj je u to me &to omoguava da se svi za!tjevi ili tube usmjereni protiv

jedne osobe mogu podii pred sudovima drave u kojoj ta osoba ima prebivali&te ?odnosno sjedi&te@.Posebna meunarodna nadlenostpropisana je za odre%ene vrste predmeta i za slu#aj ako ne postoji kriterij za opu nadlenost. +9''propisuje posebnu me%unarodnu nadlenost za slijedee predmete:1. sporove o vanu!ovornoj od!ovornosti za tetu, gdje je kriterij nastanak &tete na domaoj teritoriji>. imovinskopravne sporove" gdje je kriterij #injenica da se na domaoj teritoriji nalazi imovina tuenog ili stvar koja se tubom

trai>". sporove zbo! ometanja posjeda na pokretnim stvarima kriterij je #injenica da je ometanje nastalo na domaoj teritoriji>B. sporove povodom brodova i zrakoplova registrovani! u *i/>4. sporove o imovinskim odnosima branih dru!ova ako u vrijeme podno&enja tube barem tuilac ima prebivali&te ili boravi&te u

*i/>5. brane sporove" ako su oba bra#na druga domai dravljani ili ako je tuilac domai dravljanin i ima prebivali&te u *i/ ili ako su

bra#ni drugovi imali posljednje zajedni#ko prebivali&te u *i/, a tuilac u vrijeme podno&enja tube ima tu prebivali&te iliboravi&te>

3. sporovi o utvrivanju ili osporavanju oinstva i materinstva, ako su obje stranke na&i dravljani ilii ako je tuilac dravljanin *i/i ima prebivali&te u *i/. $ ovoj i pret!odnoj vrsti sporova za na&u nadlenost je dovoljno da tuilac ima prebivali&te u *i/, alisamo ako su stranke strani dravljani, ako tueni pristaje na nadlenost na&eg suda i ako to nije protivno propisima ome%unarodnoj nadlenosti drave o #ijim dravljanima se radi>

-. sporovi o uvanju" podizanju i vaspitanju djece" ako su oba roditelja dravljani *i/>. sporovi o zakonskom izdravanju djece, ako su stranke dravljani *i/, ako je tuilac maloljetni dravljanin *i/, ili je

tuilacdravljanin *i/ i ima prebivali&te u *i/, te ako tubu podnosi dijete #ije prebivali&te je u *i/>18. sporovi o zakonskom izdravanju izmeu branih dru!ova i izmeu bivih branih dru!ova , ako im je zadnji zajedni#ki domicil

bio na teritoriji *i/, a tuilac u vrijeme su%enja ima prebivali&te u *i/>11. svi sporovi o zakonskom izdravanju" ako se u *i/ nalazi imovina tuenog iz koje se moe naplatiti izdravanje.

Ugovorena meunarodna nadlenost proizilazi iz sporazuma stranaka, uz ispunjenje odre%eni! uslova. 7od ugovaranja nadlenosti,+9'' postavlja vrste ograni#enja. Gedno seodnosi na materiju, a drugo na osobe. Hto se t i#e materije, +9'' ne dozvoljava ugovaranjenadlenosti u bra#nim i paternitetskim sporovima, sporovima o #uvanju, podizanju i vaspitanju djece, o zakonskom izdravanju, oli&avanju, vraanju i produenju roditeljskog prava, te u postupku davanja dozvole za stupanje u brak.Ograni#enje koje se odnosi na osobe sastoji se u tome &to mogunost ugovaranja nadlenosti stranog suda postoji samo ako je barem jednaod stranaka strani dravljanin ili pravna osoba sa sjedi&tem u inostranstvu. Analogno tome, sporazum o nadlenosti na&eg suda bievalidan samo ako je barem jedna od stranaka na& dravljanin ili pravno lice sa sjedi&tem u *i/.$govaranje nadlenosti moe biti izri#ito i preutno. Fzri#iti sporazum o nadlenosti nastaje uno&enjem prero!acione klauzule u samugovor ?tj. prije izbijanja spora@, ili zaklju#enjem posebnog prerogacionog ugovora nakon nastanka spora. 'reutni sporazum postie seupu&tanjem tuenog u meritum spora preed forumom koji je odabrao tuilac, a bez isticanja prigovora nenadlenosti tog foruma.=a ustanovom ugovorene nadlenosti u 9'' je tijesno povezan pojam arbi trae8 kao nedravne pravosudne institucije za rje&avanjesporova koje joj povjere same stranke. Ar'"ra)a je karakteristi#na za ugovorne poslovne odnose koji za!tijevaju brzo i efikasnorje&avanje sporova i elasti#an pristup spornom odnosu, pri #emu je tei&te na o#uvanju dobri! poslovni! odnosa, a ne na istjerivanju

pravdeK.Arbitraa moe bitipovremena" odnosno ad hoc?koja se formira samo za jedan konkretan spor@ i stalna #institucionalna$ arbitraa, #ije je

postojanje neovisno o nekom konkretnom spornom odnosu. Ovakve arbitrae imaju svoja pravila postupka, ali sama nji!ova nadlenost imaterijalno pravo koje e biti primijenjeno zavise od sporazuma stranaka. Ako se radi o tzv.zatvorenoj arbitrai, pred nju se moe iznijetisamo spor u kome je jedna od stranaka #lanica organizacije ili udruenja pri kojem je osnovana arbitraa ?naj#e&e strukovno udruenje@.=porazum o arbitrai stranke mogu postii prije i nakon nastanka spora. 'rije nastanka spora sporazum se postie tako se u ugovor unositzv.kompromisna klauzula"kojom se svi eventualni sporovi iz tog ugovora povjeravaju arbitrai. Ako se sporazum o arbitrai postie nakonnastanka spora, to se #ini putem kompromisa , kao posebnog sporazuma.Arbitrae u na#elu primjenjuju materijalno pravo koje su sporazumno odabrale stranke. $ nedostatku takvog sporazuma stranaka moguasu razli#ita rje&enja, od primjene prava koje arbitri smatraju prikladnim, do rje&avanja spora bez oslonca na materijalno pravo bilo koje

drave a na o snovu opi! principa pravi#nosti ili primjenom autonomnog me%unarodnog t rgova#kog prava.Pr+na!anje +!r6a!anje s"ran od(u&a1*.pro'(em e&"ra"er"orja(no/ dejs"!a suds& od(u&aLesto se ukazuje potreba da se dejstvo sudske odluke ostvari na teritoriji neke druge drave, npr.zato &to se imovina dunika nalazi uinostranstvu, pa se presuda ne moe izvr&iti druga#ije ili zato &to razvedena osoba eli u inostranstvu sklopiti novi brak, pa se u toj zemlji

pret!odno mora priznati domaa odluka o razvodu itd. Ovakvi i sli#ni slu#ajevi nameu p itanje o tome da li je dejstvo sudske odlukemogue izvan zemlje u kojoj je donesena. +bog toga se u 9'' razvio institut priznanja strani! sudski! odluka ?i odluka drugi! dravni!organa@ kojima se odlu#uje o privatnopravnim odnosima.$ teoriji i praksi se govori o priznanju i izvrenju strani! odluka.Priznanje se odnosi na postupak u kome se strana odluka preispituje?manje ili vi&e rigorozno@ i ako su odre%eni uslovi ispunjeni, donosi se odluka o njenom priznanju nakon #ega ta odluka dobiva pravnodejstvo u domaoj dravi. %zvrenje se odnosi na prinudnu realizaciju odluke u tzv.izvr&nom postupku. =vaka strana odluka prolazi

postupak priznanja ?tzv.davanja egzekvature@, ali se samo neke vrste priznati! odluka i izvr&avaju.

1,.ra+(%" ss"em pr+nanja +!r6enja s"ran suds& od(u&a$ svijetu postoji vi&e sistema priznanja i izvr&enja strani! sudski! odluka. 7riterij za klasifikaciju je strogost i obim preispitivanja straneodluke, te da li se strana odluka tretira kao izvr&ni naslov ili samo kao dokaz u novom postupku pred domaim pravosu%em. $zimajui uobzir ove kriterije, moe se govoriti o " glavna sistema: sistem ograni#ene kontrole, sistem neograni#ene kontrole i sistem prima faciaeevidence.Sistem ograniene kontrole podrazumijeva postupak u kome se preispitivanje ograni#ava na formalni aspekt strane odluke. $slovi kojetreba da ispunjava strana odluka su taksativno propisani u zakonu i po pravilu se odnose na nadlenost i postupak. 0ema meritornog

preispitivanja odluke, niti je mogue njeno mijenjanje. Ovakav odnos je internacionalno najpri!vatljiviji jer izraava uzajamno po&tivanjesuvereniteta drava, i kao takav se primjenjuje u nizu zemalja.Sistem neograniene kontrole $ ovom sistemu se pored ispunjavanja uslova koji se trae u sistemu ograni#ene kontrole, ispituje i#injeni#no stanje koje je utvrdio strani sud, kao i pravna ocjena tog suda. 'rakti#no se radi o ponavljanju postupka koji je pret!odiodono&enju odluke koja se ispituje. 9e%utim, ta odluka se ne moe mijenjati, ve se pri!vata ili ne pri!vata onako kako ju je donio strani

sud.Sistem pokretanja novog postupka karakteristi#an je za angloameri#ki pravni sistem. $ ovim zemljama strana odluka po pravilu ne moeostvariti neposredno dejstvo bez dono&enja odgovarajue domae odluke. ;o zna#i da osoba u #iju korist je strani sud donio odluku mora

pokrenuti novi postupak, u kome e strana odluka biti samo dokaz prima faciae?na prvi pogled@.

7/24/2019 Procesno Medunarodno Privatno Pravo

2/3

. Nepostojanje ranije odluke domae! suda u istoj stvari strana odluka nee biti priznata ako o istoj stvari ve postoji ranijapravosnana odluka domaeg suda ili priznata oduka stranog suda>

. 'a!lasnost sa domaim javnim poretkom strana odluka nee biti priznata ako je u suprotnosti sa C$stavom utvr%enim osnovamadru&tvenog ure%enjaE.

. (zajamnost odluka nee biti priznata ako se u stranoj dravi o #ijoj odluci se radi ne priznaju odgovarajue odluke dravni!organa ?fakti#ki reciprocitet@. 0eke zemlje insistiraju na diplomatskom reciprocitetu. 'oseban problem u vezi sa uvim uslovim jereciprocitet u odnosu na sloene drave, tj. drave sa nejedinstvenim pravnim poretkom. Ako teritorijalna jedinica sloene draveima ustavna ovla&tenja da sama odlu#uje o priznanju i izvr&enju strani! sudski! odluka, ona bi mogla biti posmatrana kaoCsubjekt reciprocitetaE. $ na&em 9'', u postupku priznanja strani! sudski! odluka, postojanje reciprociteta se oborivo

prezumira. $ slu#aju sumnje u postojanje reciprociteta, sud moe traiti mi&ljenje nadlenog ministarstva pravde. $vjetuzajamnosti se ne trai ako se strana odluka odnosi na bra#ni ili paternitetski spor, ili ako je podnosilac za!tjeva za priznanje na&dravljanin a bez obzira na vrstu spora.

. Posebni uslovi za statusne odluke za stvari osobnog statusa predvi%eni su neki posebni uslovi. 0pr. ako se radi o stranoj odlucikoja seodnosi na osobni status na&i! dravljana, priznanje bi moglo izostati ako pr imijenjeno materijalno pravo bitno odstupa odna&eg prava. = druge strane, +9'' predvi%a olak&ano priznanje strani! odluka koje se ti#u statusa osoba koje su dravljani zemlje

porijekla odluke. $ takvim slu#ajevima ne moraju biti ispunjeni uslovi me%unarodne nadlenosti, po&tivanja javnog poretka iuzajamnosti. Hto se ti#e statusni! odluka koje se ti#u dravljana trei! zemalja, da bi bile priznate u na&oj zemlji te odluke morajuispuniti uslove za priznanje u dravi #iji su dravljani te osobe. $ doktrini preovladava mi&ljenje da se uslovi +9'' i uslovi kojise trae u doti#noj stranoj dravi kumuliraju.

Hto se ti#e izvrenja strani! presuda, vae svi navedeni uslovi za priznanje, s tim &to podnosilac za!tjeva za izvr&enje mora uz potvrduravosnanosti podnijeti i potvrdu o izvr&nosti te odluke po pravu drave porijekla odluke.

$ na&em 9'' nema posebni! propisa koji bi regulisali postupak priznanja i izvr&enja strani! sudski! i drugi! odluka. $ praksi suri!vaena odre%ena na#ela, od koji! su najvanija ona koja se odnose na odsustvo usmene rasprave, zabranu meritornog preispitivanja

trane odluke i ispitivanje samo taksativno propisani! pretpostavki koje su ranije navedene. Hto se ti#e nadlenosti, stvarno su nadleniantonalni sudovi, a mjesno sud na #ijem podru#ju treba provesti postupak priznanja, odnosno izvr&enja. +a statusne stvari to e naj#e&eiti sud na #ijem podru#ju se vode odgovarajue knjige gra%anski! stanja, a za imovinske stvari to e biti sud domicila odnosno sjedi&taunika, ili sud na #ijem podru#ju se nalazi neka imovina dunika tj. izvr&enika imovine.

.pra!(a o me.nad(e)nos" pr+nanju presuda u EUitanje me%unarodne nadlenosti i priznavanje presuda danas je regulirano kominutarnim pravom 6$ i to ne samo u gra%anskoj i

rgova#koj materiji,ve i u materiji porodi#nopravni! odnosa. $ tom se smislu govori o jedinstvenom evropskom sudskom prostoru.4rse(s&a &on!encja INad(e)nos"9op&tu me%.nadlenost unutar 6$ imaju sudovi drave #lanice u kojoj je domicil tuenog,neovisno o njegovomravljanstvu.'osebna me%.nadlenost predvi%enaje u :

$ ugovornoj materiji,prema principu forum executionis $ materiji izdravanja $ materiji odgovornosti po deliktnim ili kvazideliktnim osnovima,princip forum delicti commissi $ sporovima vezanim za djelatnost filijala ili zastupni&tava pravni! osoba

r+na!anje od(u&a9egulativa propisuje zabranu preispitivanja po meritumu,te utvr%uje da e se presude donesene u jednoj dravilanici priznati u drugoj dravi # lanici bez ikakvog posebnog postupka.'riznanje bi moglo izostati ukoliko postoji neka od taksativnoobrojani! smetnji.o#ita povreda javnog poretka zemlje priznavanja,#injenica da je u pitanju dono&ennje presude zbogzostanka,proceduralne nekorektnosti koje bi moglo ugroziti tuenikovo pravo na odbranu,postojanje ranije odluke o istoj stvari donesene uemlji u kojoj se priznavanje trai,te postojanje ranije presude u istoj stvari do nesene u nekoj treoj zemlji,koja ne mora biti #lanica 6$,aoja ispunjava uvjete za priznavanje u zemlji u kojoj se priznavanje kasnije odluke trai.

4rse(s&a &on!encja IINad(e)nos"9 -.84.1-.#lanice 6$ su potpisale koncenciju o me%unarodnoj nadlenosti i priznavanju i izvr&avanju presuda u bra#nimtvarima i protokole o njenom tuma#enju od 6vropskog suda pravde.Ovom konvencijom se reim nadlenosti i priznavanja

resuda,ustanovljen *riselskom konvencijom F pro&irio i na bra#nu materiju.ostupak se moe voditi: $ zemlji zajedni#kog redovnog boravi&ta suprunika $ zemlji nji!ovog posljednjeg zajedni#kog redovnog boravi&ta u zemlji redovnog boravi&ta tuenog $ zemlji redovnog boravi&ta bilo kojeg suprunika,ako sporazumno podnose za!tjev $ zemlji #iji su suprunici dravljaniPr+na!anje od(u&a9odluke u bra#nim predmetima i predmetima koji se ti#u roditeljske odgovornosti za djecu donesene u jednojdravi #lanici,priznaju se u drugim dravama # lanicama bez ikakvog posebnog postupka,dakle ipso iure.;o zna#i da je pri!vaen

princip automatskog priznavanja takvi! odluka u zemljama #lanicama 6$.

0.a6& proje&" un$&acje/a&ka konferencija za me%unarodno privatno pravo kao nevladina me%unarodna organizacija ustanovljena je kao stalno tijelo 144.god iajvanija je me%unarodna institucija kad je u pitanju unifikacija me%unarodnog privatnog i procesnog privatnog prava,pa tako i pravila o

me%unarodnoj nadlenosti te priznavanju i izvr&avanju strani! sudski! odluka.$ 6$ je u toj materiji postignuta unifikacija briselskimonferencijama F i FF ,sada sa regulativama 6vropskog ijea Mna &irem me%unarodnom planu unifikacija se o#ekuje upravo od /a&keonferencije.5.god projekat je dobio rang visokog prioriteta,te je nakon 4 sesija specijalne komisije u junu 1.done&en 'rednacrt konvencije oadlenosti i priznavanju presuda u gra%anskoj i trgova#koj materiji.rednacrt je sa#injen kao mje&ovita ko nvencija sa tri kategorije kriterija za me%unarodne nadlenosti(jurisdikcijski! standarda:kriteriji

zv.bijele liste(#ine kriteriji utvr%eni kao internacionalno pri!vatljivi, sive liste(ostali kriteriji i Jcrne liste(internacionalnoepri!vatljivi.

2.pr+nanje +!r6enje s"ran ar'"ra)n od(u&azme%u priznavanja i izvr&enja postoji razlika.Osnovna je u tome &to arbitrae nisu dravni organi i ne raspolau sredstvima prinudneealizacije svoji! odluka.

$ najveem broju slu#ajeva arbitrane odluke se izvr&avaju dobrovoljno,#emu doprinose tzv korporativne sankcije.ije# je o sankcijamaza koji! ne stoji dravna prinuda u formi izvr&nog postupka,ve razli#ita strukovna udruenja,pri kojima su takve arbitrae isnovane.'rema procjenama u literaturi procenat dobrovoljnog izvr&avanja arbitrani! odluka je dosta visok.9'' daje kvalifikaciju pojma strane arbitrane odluke,koristei se dvostrukim kriterijem:kriterijem mjesta dono&enja odluke i kriterijemrimjenjenog procesnog prava.;o zna#i da se kod nas stranom arbitranom odlukom smatra odluka donesena u inostranstvu,ali i odlukaonesena u *F/ ,ukoliko je primjenjeno strano procesno pravo.Fsti kriteriji slue i za odre%ivanje njene pripadnosti.ostupak priznavanja se odvija po istim principima kao i kod priznavanja strani! sudski! odluka.sud ne zakazuje ro#i&te.'otencijalnemetnje za priznavanje su taksativno propisane:

'ovreda javnog poretka 0edostatak reciprociteta 'ovreda prava na odbranu tuenog 7ona#nost odluke

azlozi za odbijanje priznavanja su Marbitralnost spora i nerazumljivost i protivrje#nost dispozitiva odluke.0ajpoznatija multilateralna konvencija o priznavanju i izvr&avanju je 7onvencija $jedinjeni! naroda donesena u 0jujorku 14-.god.

3.dre&"na ndre&"na me.nad(e)nos"o klasifikaciji iz literature razlikuju se tzv.direktna i tzv.indirektna me%.nadlenost.ravila koja vae u zemlji porjekla,a koja se primjenjuju kod otpo#injanja i vo%enja postupka u predmetima s elementom inostranosti i #iji

e cilj da uspostave ili isklju#e me%.nadlenost ti! organa i na osnovu koji! se odlu#uje da li e postupak in concreto uop&te biti vo%en predm organima.;o su pravila odre&"noj me%.nadlenosti.

9e%unarodna nadlenost ti! organa moe biti predmet naknadnog preispitivanja u zemlji u kojoj se trai priznavanje doti#ne odluke,i torema jurisdikcijskim pravilima i standardima zemlje priznavanja.'ravilimakoja se primjenjuju nakon &to je odluka ve donesena,unostranstvu,i #iji je cilj da u sudejstvu sa drugim pravilima o priznavanju i izvr&avanju strani! sudski! odluka omogue ili isklju#e pravnojelovanje strane sudske odluke na domaoj teritoriji.;o su pravila o ndre&"nojme%.nadlenosti.5.+na%aj &!a($&acje &od u"!r!anja presp"!anja me.nad(e)nos"

7riteriji na kojima se zasniva me%unarodna nadlenost organa jedne zemlje,mogu imati razli#it karakter.;a razlika dolazi do prakti#nogzraaja u nji!ovoj jednostavnijoj i sloenijoj primjeni i utvr%ivanju nji!ovog postojanja.

0eki su jurisdikcijski standardi proste #injenice,neki su pravna utvr%enja bazirana na vi&e #injenica,a neki su i sami pravni odnos.;e razlikeme%u njima uti#u na nji!ovu efikasnost.

7.u"caj re+er!e ja!no/ pore"&a +/ra!anja +a&ona$ kontekstu priznavanja i izvr&avanja strani! sudski! i arbitrani! odluka ,rezerva javnog poretka ima dvostruk zna#aj.*ez obzira na to oojem sistemu je rije#,povreda domaeg javnog poretka je op&te pri!vaen razlog da se odbije priznavanje.'ostavlja se pitanje moe li seezerva javnog poredka upotrijebiti onda kada sama strana odluka nije u suprutnosti s javnim poretkom zemlje priznavanja,ali je strani sudtemeljio svoju me%unarodnu nadlenost na nekom od Jekcesni!internacionalno nepri!vatljivi! kriterijaN$ 6$ su ekcesni kriterijitavljeni na Jcrnu listu,egulativom vijea iz 888.god i nesmiju se primjenjivati.a stranke je veoma zna#ajno pitanje pred #ijim e sudom biti raspravljani nji!ovi pravni odnosi s me%unarodnim elementima.7ako se

me%unarodna nadlenost bazira na #injenicama na koje stranke naj#e&e mogu uticati ,za o#ekivati je da e one ponekad pribjegavatije&ta#kom stvaranju ili mijenjanju kriterija za me%unarodnu nadlenost.;ako mogu postii da nji!ov predmet bude rje&avan pred sudoma koji su se one subjektivno opredjelile,premda se radi o predmetu u kojem prorogacija nadlenosti nije dopu&tena.;o bi evidentno moglaiti manifestacija frauduloznog pona&anjaIizigravanja zakonaI

ra!n po(o)aj s"ranca!a 'estrik(ije pro(esnopravne prirode

$koliko se pred domaim sudom vodi postupak u privatnopravnom predmetu s inostranim obiljejem u subjektu,a strani element jeravljanstvo stranke,to zna#i da u postupku sudjeluje stranac.Fdealna situacija je da svojstvo stranca nema nikakvog uticaja na pristupostupku pred domaim organima,niti na procesnopravni poloaj stranaca.'ravo na pravnu za&titu trebalo bi strancima dostupno bezestrikcija.=tranci su u pogledu za&tite nji!ovi! subjektivni! prava,na#elno izjedna#eni sa domaim dravljanima.Fpak ne moe se rei da jetran#ev poloaj pred domaim sudom u potpunosti isti kao i domaeg dravljana.9oe se desiti da stran#ev procesnopravni poloaj inoncretobude nepovoljniji u odnosu na domae dravljane.=avremeni pravni sistemi poznaju dvije ustanove koje do toga dovode .Gedna jezv. aktorska kaucija,a druga je pravo na besplatnu sudsku pomo.

1.s"rana%&a parn%na sposo'nos" s"ranacaakon o mpp sadri odredbe o strana#koj i parni#noj sposobnosti strani! dravljana i strani! pravni! osoba kojima se sasvim u skladu s

me%unarodnim standardima,ure%uju ova iznimno vana procesnopravna pitanja.0a& je zakonodavac odstupio od teritorijalno!principaoji je u ovoj materiji uobi#ajen i pomou kolizioni! normi iz #l 3 pri!vatio personalniprincip. ;o prakti#no zna#i da e se na pitanjatrana#ke i parni#ne sposobnosti stranca primjeniti propisi njegovog nacionalnog procesnog prava.

*.cau"o udaca"um so(!7ad parnicu pokree stranac,pred domaim sudom,koji nema prebivali&te u *i/,tada tueni moe postaviti za!tjev za polaganjezv.aktorske kaucije cautio iudicatum solvi.

adi se o nov#anom iznosu koji slui za osiguranje tro&kova postupka za slu#aj da stranac izgubi spor.op&te procesno pravilo je da strankaoja izgubi spor mora nadoknaditi suprotnoj strani tro&kove koje je ova imala u postupku.a primjenu instituta cautio iudicatum solvi u na&em pravu potrebna su dva preduvjeta:tuilac treba da je strani dravljanin ili lice bezravljanstva,u oba slu#aja bez prebivali&ta u *i/,i drugo tueni treba da postavi za!tjev za polaganje kaucije.ostoje razlozi koji isklju#uju pravo tuenog na osiguranje,odnosno kauciju.

7auciju ne plaa stranac koji uiva azil u *i/,kao ni stranac #ija drava ne naplauje kauciju dravljanima *i/,ukoliko se radi opotraivanjima iz radnog odnosa,o bra#nim i paternitetskim odnosno maternitetskim sporovima,o mjeni#nim ili #ekovnim tubamaodnosno izdavanju.=tranac nije duan poloiti kauciju ni onda kada podnosi protivtubu.

*,.us(o!(ja!anje 'esp(a"ne suds&e pomo:$ procesnom pravu veine drava predvi%ena je mogunost da stranka u postupku bude oslobo%ena plaanja tro&kova postupka,ako binji!ovo plaanje stranku,odnosno porodicu egzistencijalno ugrozilo..=vr!a ove ustanove,nalagala bi da se ona bezuvjetno primjeni i na strance.Fpak,ova je mogunost uvjetovana postojanjem reciprociteta sanji!ovom dravom.eciprocitet koji se za!tjeva je po o bimu formalan,a po nastanku fakti#ki.

*-.upo"re'a s"ran ja!n spra!a0eke pravne #injenice u postupku,kad su u pitanju predmeti s inostranim obiljejem,mogu se dokazivati samo stranim javnimispravama.0a isti na#in se se moe dokazivati i sadrina stranog prava.anost takvog dokaznog sredstva iziskuje posebna pravila

procesnog me%unarodnog privatnog prava.$ pravilu se trae dva uvjeta kako bi se javnoj ispravi priznala dokazna snaga koju u postupkupred domaim sudom imaju javne isprave koje su izdali domai organi.'rvi uvjet je postojanje reciprociteta.?utvr%uje ga 9inistarstvo pravde *i/ po pred!odno pribavljenom mi&ljenju 9F'(a

. ako se stranac javlja kao usvojilac, 'orodi#ni zakon *i/ dozvoljava mogunost da stranac usvoji domaeg dravljanina uzispunjenje uslova: ?1@ da za to postoje naro#ito opravdani razloziK i ?@ da je pret!odno pribavljeno odobrenje nadlenogorgana socijalne politike.

7/24/2019 Procesno Medunarodno Privatno Pravo

3/3

*Nasljedna prava strana(a

od nasljednim pravima stranaca podrazumijeva se pravo raspolaganja vlastitom imovinom za slu#aj smrti i pravo biti nasljednikom. $avremenim dravama se strancima ne ograni#ava pravo raspolaganja mortis causaei oni takvo raspolaganje mogu vr&iti isto kao i domairavljani.

7ad je rije# o strancu kao nasljedniku, ovo pravo u velikom broju zemalja tako%e ima karakter opeg prava. 'onekad su i u tim zemljamarisutna odre%ena posredna ograni#enja. 0ajpoznatiji oblik takvog ograni#enja je ustanova prelevmana" koja se primjenjuje u situaciji kade dio zaostav&tine nalazi na domaoj, a dio na stranoj teritoriji, a me%u nasljednicima ima i stranaca i domai! dravljana. 'ri takvimkolnostima, pravo prvenstvenog namirenja iz dijela zaostav&tine koja se nalazi na domaoj teritoriji daje se domaim dravljanima,koliko bi oni bili potpuno ili djelimi#no isklju#eni iz zaostav&tine koja se nalazi u inostranstvu.osredna ograni#enja mogu se odnositi na kategorije stvari ko je su predmet naslje%ivanja ?npr.poljoprivredno zemlji&te, zemlji&te uograni#nim zonama i sl@.

$ drugoj grupi zemalja stran#evo pravo da bude nasljednik je relativno dostupno i naj#e&e je uvjetovano postojanjem reciprociteta iliribavljanjem pret!odnog odobrenja.

$ na&em pravu stranac moe raspolagati svojom imovinom mortis causa putem testamenta, ali ne i ugovora o naslje%ivanju i u tomogledu je izjedna#en sa domaim dravljanima. $ pogledu mogunosti stranca da bude nasljednik, treba pri!vatiti stanovi&te po kojem jeo pravo za stranca relativno do stupno pod uslovom reciprociteta ?fakti#kog@, mada +akon o o snovama vlasni#ki! odnosa o tome ne sadrizri#ite odredbe.

/Stvarna prava strana(a

tvarna prava na pokretnim stvarima kod nas su strancima dostupna bez ograni#enja, ali se ograni#enja mogu uvesti u pojedinim oblastimaosebnim zakonom ?npr.nabavka oruja i sl@.

to se ti#e nekretnina, i danas su rijetke zemlje u kojima je pravo vlasni&tva na nekretninama za strance dostupno bez dodatni!vjetovanja. = druge strane, ipak su rijetke i zemlje u kojima je to pravo strancima potpuno nedostupno. $ najveem broju zemalja ovoravo je danas relativno rezervirano, pri #emu se naj#e&e postavlja uvjet uzajamnosti, administrativne dozvole ili #ak sticanja domaegravljanstva u odre%enom roku.

Obzirom na odredbe na&eg vaeeg +OO, principijelno stanovi&te na&eg prava je da je stranim fizi#kim i pravnim licima pravo vlasni&tvana pokretnim i na nepokretnim stvarima jednako dostupno kao i domaim dravljanima. ;ako se moe rei da je pravo sticanja vlasni&tvaa nekretninama u na&oj zemlji postalo ope pravo. Ovakav avangardan korak na&eg zakonodavca prije se moe pripisati zakonodavnojma&ci, nego svjesnoj i promi&ljenoj namjeri.

Meunarodna pra!na pomo:!#ojam

$ naj&irem smislu, me%unarodna pravna pomo podrazumijeva saradnju izme%u organa razli#iti! drava u me%unarodnom pravnomaobraaju. $ gra%anskim stvarima, me%unarodna pravna pomo se u pravilu odnosi na dostavljanje sudski! i vansudski! akata licima unostranstvu, te na obavljanje procesni! radnji u gra%anskom postupku ?izvo%enje dokaza i sl@ na osnovu zamolnica.

&0snov $a uka$ivanje pravne pomo1i