pripreme_za_7_devetogodiŠnje historija

Izet ŠABOTIĆMirza ČEHAJIĆ

PRIPREME ZA NASTAVNI ČAS HISTORIJEmetodički priručnik

Razred devetogodišnje osnovne škole

Tuzla, 2010.

UVOD

Cijenjene kolegice i kolege!

Pripreme za nastavni čas historije kao metodički priručnik imaju za cilj da prije svega olakšaju rad nastavnicima/cama kao glavnim realizatorima nastavnog procesa. Izrađene su uz udžbenik historije za 7. razred devetogodišnje osnovne škole u izdanju izdavačke kuće Vrijeme Zenica–Nam Tuzla. One ne pretenduju da postanu obavezna literatura za nastavnike odnosno nastavnice nego samo donose prijedlog mogućih aktivnosti na času, a na Vama je da odlučite da li ćete ih pratiti ili ne. Iskreno se nadamo da je ovo samo jedan početak, koji će uz Vašu pomoć, savjete, kritike i sugestije rezultirati njihovim još boljim i kvalitetnijim sadržajem. Svjesni smo da 41 nastavna jedinica koliko donosi naš udžbenik predstavlja prilično obimno gradivo za realizaciju u toku jedne školske godine. Zato je na vama kao nastavnicima/cama da u skladu sa okvirnim NPP pronađete najbolji model njegove realizacije, jer ste upravo Vi ti koji kreirate vlastiti godišnji nastavni plan i program. Iz tog razloga odlučili smo da Vam ponudimo sadržaj koji će pratiti samo one časove na kojima je predviđena obrada nove nastavne jedinice. Iskreno se nadamo da će Vam ovaj priručnik barem malo pomoći u radu s učenicima, te da će Vam skratiti vrijeme potrebno za pripremanje realizacije nastavnih časova. Na kraju, želimo Vam se zahvaliti što ste se opredijelili za naš udžbenik, a mi ćemo se potruditi da kvalitetom i sadržajem opravdamo Vaše ukazano povjerenje i u narednom periodu. Želimo Vam puno uspjeha u radu.

S poštovanjem!

Autori

OSNOVNA OBILJEŽJA SREDNJEG VIJEKA 2

PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS

PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 1. NASTAVNA TEMA: Osnovna obilježja srednjeg vijekaNASTAVNA JEDINICA: Periodizacija srednjeg vijeka

3

CILJEVI ČASA:1. Obrazovni: usvajanje pojma srednji vijek, uočavanje i razumijevanje podjele srednjeg vijeka na

rani, razvijeni i kasni; stjecanje znanja o osnovnim karakteristikama svakog od navedenih razdoblja, usvajanje pojmova: feudalizam, feudalno društvo

2. Odgojni: razvijanje sposobnosti snalaženja u vremenu i prostoru, uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti usmenog izražavanja, samostalnog rada učenika s tekstom, uočavanje bitnih pojmova

3. Funkcionalni: razvijanje radnih navika, razvijanje stava učenika prema srednjovjekovnim društve- nim odnosima, razvijanje stava prema kulturnoj baštini

TIP ČASA: Obrada OBLICI RADA: Frontalni, individualni NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor, diskusija, tekst metoda NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udžbenik, dodatna literatura.

ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO

Kroz nekoliko pitanja prisjetićemo se gradiva koje smo obradili u šestom razredu.

- Po čemu je značajna 395. godina u historiji starog Rima? - Šta je uzrokovalo pad Zapadnog rimskog carstva?- Ko nam zna objasniti vremenske granice perioda na koje dijelimo historiju?

Najava teme: Zapisat ćemo naslov nastavne jedinice na tablu i zamolit ćemo jednog učenika da pročita uvodni dio lekcije iz udžbenika.

GLAVNI DIO

Metodom izlaganja objasniti učenicima osnovne karakteristike srednjeg vijeka. Reći nešto o velikoj seobi naroda, njenim posljedicama, padu Zapadnog rimskog carstva. Naglasiti zašto se taj događaj uzima kao granica između starog i srednjeg vijeka. Objasniti prelazak iz robovlasničkog u feudalni društveni sistem, razliku između ta dva sistema. Istaći da se vremenski razdoblje feudalizma uglavnom poklapa sa razdobljem srednjeg vijeka i šta je to po čemu je srednji vijek posebno prepoznatljiv. Učenicima dati zadatak: U vaše sveske nacrtajte liniju vremena iz udžbenika, str. 9. (dalje U/9) Pitamo: da li ste primijetili na koja razdoblja se dijeli srednji vijek? Metodom izlaganja navodimo karakteristike za svako pojedino razdoblje srednjeg vijeka. Ističemo, šta je to po čemu se određeni period razlikuje od prethodnog?

ZAVRŠNI DIO

- Objasni zašto se 476. godina uzima kao granica između starog i srednjeg vijeka.- Navedi glavne događaje koji su obilježili razdoblje srednjeg vijeka.- Na koja razdoblja se dijeli srednji vijek? - Ukratko opiši glavne karakteristike za svako od navedenih razdoblja.

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE

Periodizacija srednjeg vijeka

4

− Srednji vijek obuhvata period od pada Zapadnog rimskog carstva 476. do otkrića Amerike 1492. godine.

− U ovom periodu nastaje novi društveni poredak koji se naziva feudalizam.

− Srednji vijek odnosno feudalizam se dijeli na: rani srednji vijek ili rani feudalizam (od V do X stoljeća) razvijeni srednji vijek ili razvijeni feudalizam (od XI do XIII stoljeća) kasni srednji vijek ili kasni feudalizam (od XIV do XV stoljeća)


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 2. NASTAVNA TEMA: Osnovna obilježja srednjeg vijekaNASTAVNA JEDINICA: Feudalizam – privredni i društveni poredakCILJEVI ČASA:

5

1. Obrazovni: Upoznavanje učenika sa nastankom feudalnog društva, njegovom hijerarhijom, njegovim prednostima i nedostacima u odnosu na robovlasništvo, stjecanje znanja o promjeni u svakodnevnom životu ljudi: propadanje gradova, trgovine i zanatstva, nesigurnost puteva, prestanak upotrebe i kovanja novca; spoznati procese nastanka i razvoja vazalsko-seniorskog odnosa, nasljeđivanja, uočavanje procesa raslojavanja rodovskih zajednica te pojave novih društvenih slojeva, usvajanje pojmova: feud, feudalac, kmet, naturalna privreda, vazal, senior, komendacija

2. Odgojni: razvijanje pozitivnog stava prema svim oblicima rada; ocijeniti dobre i loše strane vazalsko-seniorskog odnosa, te odnosa plemstva prema kmetovima

3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti historijskog mišljenja, interpretacije uočenog, uočavanje uzročno-posljedičnih veza, vježbanje analize slikovnog materijala

TIP ČASA: Obrada OBLICI RADA: Frontalni, individualni NASTAVNE METODE: razgovor, usmeno izlaganje, rad s tekstom, rad sa slikovnim materijalomNASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udžbenik, grafofolija dodatna literatura.

ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO

- Na koje periode dijelimo historiju? - Od kad do kad traje stari vijek? - Kakvo je bilo društvo u starom vijeku? - Kakav je bio položaj robova? - Da li su oni željeli da se popravi njihov položaj?- Šta je dovelo do pada Zapadnog rimskog carstva?

Padom Rima 476. godine završen je stari vijek i robovlasniička epoha, a počinje novo doba ljudske historije–srednji vijek ili feudalno doba. Najava teme…

GLAVNI DIO

Metodom izlaganja objasniti privredna obilježja u feudalizmu. Nakon provale barbara i pada Rima, zapadna Evropa je bila opustošena. Gradovi su nestali, živjelo se uglavnom od zemlje. Vladarevi podanici su umjesto plate dobijali zemljišne posjede – feude. Stoga su se nazivali feudalci, a sistem se nazivao feudalizam. U feudalizmu poljoprivreda je bila dominantna privredna grana, a zemlja glavno mjerilo bogatstva. U njemu se proizvodilo za vlastite potrebe, sve što je bilo neophodno za život. Ono što nisu mogli proizvesti seljaci su mijenjali na sajmovima po principu roba za robu. Takva vrsta privrede poznata je pod imenom naturalna privreda.

Pitamo: U čemu je razlika između između robovlasničkog i feudalnog načina privređivanja? Da li je feudalac bio zainteresovan za proizvodnju?

Objasniti put koji je slobodnog seljaka pretvarao u kmeta. Istaći da je feudalizam klasni društveni poredak u koje razlikujemo dvije osnovne klase:

1. feudalci – koji su vladajuća klasa i koji uživaju sve privilegije tog sistema2. kmetovi ili zavisni seljaci koji su potpuno obespravljeni.

Upućujemo: Pogledajte slike kmetova koji obrađuju zemlju (U/11 i U/12). Pitamo: Šta na osnovu ovih slika možemo zaključiti o njihovom životu?

U nastavku časa metodom izlaganja pojasnit ćemo pojmove: vazal, komendacija, hijerahija. Učenicima približiti vazalsko seniorske odnose. Objasniti razloge zbog kojih su uspostavljani i obaveze koje su nametali takvi odnosi. Uputiti ih na sliku polaganja vazalne zakletve (U/13). Dalje nastavljamo sa pitanjima: Opišite ceremoniju primanja u vazalnu podložnost. Što je vazal obećao senioru? Što je dobio vazal nakon položene vazalne zakletve? Razmislite može li vazal dalje dijeliti feud. O kakvom odnosu sada možemo govoriti? Vrlo je važno da učenici spoznaju kako podjelom feuda vazal postaje također i senior.

Uputiti učenike na fotografiju (U/14). Pojasniti da istu u obliku trougla nacrtaju u svoje sveske. Pitamo: Na osnovu onoga što smo do sada rekli, ko nam zna pojasniti hijerarhiju feudalnog društva? 6

Glavno obilježje feudalne svojine jeste njena hijerarhijska struktura. Iznad svih stajao je vladar koji je smatran vlasnikom cjelokupne zemlje koja se nalazi u državi. Od njega su zemlju dobijali feudalci najvišeg ranga (visoko plemstvo i svećenstvo). Ovi posljedni davali su zemlju feudalcima nižeg ranga (vitezovima i nižem svećenstvu). Na dnu društvene ljestvice bili su zavisni seljaci ili kmetovi.

ZAVRŠNI DIO

- Objasnite šta je naturalna privreda. - Kako nastaje plemstvo (feudalci)? - Objasnite kako nastaje sloj zavisnih seljaka.- Što čini privrednu osnovu srednjeg vijeka?- Šta je feudalizam?- Zašto se uspostavljaju vazalsko – seniorski odnosi i koje obaveze proističu iz njih?- Navedi kako se dijeli stanovništvo ranog srednjeg vijeka.- Koje je bilo osnovno zanimanje feudalaca?- Ko su kmetovi?


Feudalizam – privredni i društveni poredak

− Naturalna privreda je privreda u kojoj je vrijednost jednog proizvoda određivana vrijednošću drugog proizvoda, tj. u kojoj je razmjena vršena po principu roba za robu. Takva privreda je karakteristika ranog feudalizma.

− Feud − zemljišni posjed

− Stalež – grupa ljudi istog statusa, sloj društva

− Feudalizam je naziv za privredni i društveni poredak u srednjem vijeku u kojem razlikujemo dvije osnovne klase: feudalce – vladajuću klasu i kmetove ili zavisne seljake kao potčinjenu klasu.

− Vazal – podanik, senior − gospodar

− Vazalsko – seniorski odnosi

− Feudalci su bili profesionalni ratnici i stoga su smatrani povlaštenim staležom

− Feudalna hijerarhija ranog srednjeg vijeka Kralj Plemstvo i krupno svećenstvo (biskupi) Vitezovi i niže svećenstvo Zavisni seljaci ili kmetovi


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 3. NASTAVNA TEMA: Osnovna obilježja srednjeg vijekaNASTAVNA JEDINICA: Feudalni posjed, baština, pronija

7

CILJEVI ČASA:1. Obrazovni: upoznavanje učenika sa izgledom feudalnog posjeda, baštine i pronije, njihovim

osnovnim karakteristikama i životom koji se na njima odvijao; usvajanje pojmova: alodij, kuluk, vlastelin, imunitet

2. Odgojni: razvijanje pozitivnog stava prema svim oblicima rada; ocijeniti dobre i loše strane života na feudalnom posjedu, baštini i proniji

3. Funkcionalni razvijanje historijskog razmišljanja učenika, uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti samostalnog zaključivanja, vježbanje usmenog izražavanja

TIP ČASA: obrada OBLICI RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: razgovor, usmeno izlaganje, rad s tekstom, rad sa slikovnim materijalomNASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, dodatna literatura.

ARTIKULACIJA ČASAUVODNI DIO

U uvodnom dijelu kroz nekoliko pitanja ponoviti gradivo sa prethodnih časova koje je povezano sa ovom nastavnom jedinicom.

- Objasnite pojmove feud i feudalizam.- Objasnite proces nastajanja feudalizma u Evropi.- Objasnite hijerarhiju feudalnog društva.

Zamolit ćemo jednog učenika da pročita uvod u lekciju (U/16). Pitamo: U čemu se ogleda osnovna razlika između feudalnog posjeda, baštine i pronije?Najava teme….

GLAVNI DIO

Usmenim izlaganjem objasniti izgled feudalnog posjeda. Opisati kako je bio podijeljen i između koga. Kao pomoć prilikom objašnjavanja koristiti – prikaz feudalnog posjeda vladarevog vazala (U/16). Objasniti zašto je kmet bio zainteresovan za povećanje proizvodnje. Uporediti ga sa robom u doba robovlasništva. Posebno istaći vrste poreza koje su seljaci bili dužni da daju feudalcu i Crkvi. Učenicima predstaviti ulogu i način nastajanja srednjovjekovnih zamkova. Pri izlaganju koristiti fotografije zamka iz udžbenika (U/18), na osnovu koje će učenici steći dodatna saznanja o izgledu i funkciji ovih srednjovjekovnih tvrđava. Učenicima predstaviti šta je to baština, a šta pronija. Istaći njene osnovne karakteristike. Gdje se javljaju i u kom periodu. Napraviti usporedbu sa feudalnim posjedom i istaći najvažnije razlike.

ZAVRŠNI DIO

- Objasni kako je bio podijeljen feudalni posjed?- Navedi vrste poreza koje su kmetovi bili dužni plaćati? - Opiši položaj kmeta u feudalizmu i uporedi ga sa položajem roba u robovlasničkom društvu?- Opiši izgled zamka. 8

- Objasni u čemu je razlika između baštine i pronije.

Aktivne ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.


Feudalni posjed, baština, pronija

− Feudalni posjed je bio podijeljen na dva dijela: alodij koji je koristio feudalac i selišta koja su koristili kmetovi

− Kmetovi su prema feudalcu imali nekoliko obaveza: besplatan rad na imanju feudalca (kuluk) te plaćanje naturalnog poreza, a kasnije i novčanog za korištenje njegove zemlje.

− Osim feudalcu kmet je bio dužan plaćati porez kralju i crkvi.

− Zamak je utvrda koja je služila kao dom kralja ili feudalca.

− Baština predstavlja nasljedni posjed koji se na tlu zapadne Evrope javlja tokom IX stoljeća. Baština je bila u vlasništvu jedne porodice bez prava kralja da ga oduzme po bilo kom osnovu.

− Pronija je nasljednji vojnički posjed u vlasništvu države čiji je imalac njome raspolagao samo dotle dok obavlja vojničku službu. Pronija je karakteristika srednjovjekovne Bizantije.

EVROPA, BIZANTIJA I ARAPSKI SVIJET

9

U RANOM SREDNJEM VIJEKU


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 4. NASTAVNA TEMA: Evropa, Bizantija i arapski svijet u ranom srednjem vijekuNASTAVNA JEDINICA: Velika seoba narodaCILJEVI ČASA: 10

1. Obrazovni: učenici će se prisjetiti pojma barbari; stječu znanja o uzrocima velike seobe naroda i njenim posljedicama; usvojit će znanja o stvaranju novih država na području Zapadnog rimskog carstva; usvojit će nove pojmove: stepa, Vizigoti, Ostrogoti

2. Odgojni: uočiti ulogu i utjecaj pojedinca na tok historijskih zbivanja, razvijati kritički odnos prema historijskim ličnostima, razvijati stav učenika prema ratnim sukobima te ljudskim i materijalnim gubicima koje donosi rat, osuditi osvajačku politiku i poticati ideju da se problemi rješavaju mirnim putem

3. Razvoj intelektualnih sposobnosti, formiranje vlastitog mišljenja, predstava i zaključivanjaTIP ČASA: Obrada OBLICI RADA: Frontalni, individualni NASTAVNE METODE: razgovor, usmeno izlaganje, rad s tekstom, rad sa slikovnim materijalom, demonstracija NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udžbenik, dodatna literatura.

ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO

Najava teme: Zapisat ćemo naslov nastavne jedinice na tablu i zamolit ćemo jednog učenika da pročita uvod u lekciju (U/22). Nakon toga, uz podsjećanje gradiva koje smo radili na kraju 6. razreda koje je vezano za ovu nastavnu jedinicu, pitamo:

- Ko su bili barbari?- Koja plemena su za Rimljane bila barbarska?- Ko je i kada podijelio Rimsko carstvo na dva dijela?- Šta je uzrokovalo pad Zapadnog rimskog carstva i koje godine se ono desilo?- Koje su bile posljedice pada Zapadnog rimskog carstva?

GLAVNI DIO

Koristeći se historijskom kartom predstaviti položaj Rimskog carstva i prostore koje su naseljavala tzv. barbarska plemena. Usmenim izlaganjem objasniti uzroke slabljenja Zapadnog rimskog carstva. Objasniti kako je došlo do velike seobe naroda 375. godine. Nastavnik se može poslužiti i pisanim historijskim izvorom o Hunima (U/25). Pitamo: Kako su civilizovanim Rimljanima mogli izgledati ovakvi ljudi? Uputiti čenike na zanimljivost sa strane gdje mogu vidjeti uzroke seobe. Zajedno sa učenicima pristupiti analizi historijske karte – Velika seoba naroda – te uz pomoć iste predstaviti prodor Huna i puteve kretanja germanskih plemena.

Objasniti proces nastajanja barbarskih država. Uz pomoć karte u udžbeniku – Države germanskih plemena na teritoriji Zapadnog rimskog carstva (U/25) – tražiti od učenika da odgovore na pitanje br. 5. u udžbeniku (Koje su barbarske države nastale na tlu Evrope za vrijeme velike seobe naroda?). Potom zajedno analizirati način i vrijeme doseljavanja pojedinih plemena na te prostore. Objasniti posljedice nastanka barbarskih država na razvoj svjetske civilizacije.

Na kraju, radi približavanja nastavnog sadržaja uputiti učenike na zanimljivost (U/25). Pitamo: Koji narodi danas žive na prostorima Zapadne Evrope?

ZAVRŠNI DIO

Otklonite eventualne nejasnoće. Zajedno sa učenicima ponoviti najvažnije činjenice postavljajući nekoliko pitanja. - Objasni uzroke slabljenja Rimskog carstva.- Koji događaj predstavlja početak velike seobe naroda? - Ko je bio Atila?- Koje barbarske države su nastale na tlu Evrope za vrijeme velike seobe naroda?

Aktivne ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.

11


Velika seoba naroda

− Prodor Huna u Evropu 375. godine pokrenuo je veliku seobu naroda koja je trajala do VII stoljeća

− Atila – vođa Huna poznat i kao Bič Božiji

− Godine 395. rimski car Teodosije radi bolje odbrane podijelio Carstvo na dva dijela.

− Seobom su bila zahvaćena uglavnom germanska i slavenska plemena koja su se pomjerala u pravcu zapada odnosno juga.

− S prodiranjem Germana (Goti, Vandali, Briti, Angli, Sasi, Burgundi, Franci) na prostore Zapadnog rimskog carstva sredinom V stoljeća nastaju i nove države.

− Najpoznatije barbarske države odnosno kraljevstva su: Kraljevstvo Vizigota u Španiji, Vandala u sjevernoj Africi, Anglosasa u Britaniji, Kraljevstvo Ostrogota u Italiji. Od njih je najznačajniju ulogu u historiji Zapadne Evrope imala Franačka kraljevina koju su

stvorili Franci u Galiji, današnja Francuska.


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 5. NASTAVNA TEMA: Evropa, Bizantija i arapski svijet u ranom srednjem vijekuNASTAVNA JEDINICA: Franačka državaCILJEVI ČASA:

12

1. Obrazovni: upoznavanje učenika sa nastankom i razvojem Franačke države, njenoj moći za vrijeme Karla Velikog kao i uzrocima njenog raspada; usvajanje temeljnih znanja o karolinškoj obnovi, njenim karakteristikama i značaju

2. Odgojni: razvijanje sposobnosti snalaženja u vremenu i prostoru, uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje kritičkog odnosa prema ulozi pojedinca u razvoju kulture i umjetnosti, vježbanje analize slikovnog materijala, razvijanje sposobnosti usmenog izražavanja, samostalnog rada učenika s tekstom, uočavanje bitnih pojmova i samostalno stvaranje zaključaka

3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti usmenog izlaganja učenika, izdvajanja bitnih podataka, razvijanje historijskog mišljenja.

TIP ČASA: obradaOBLICI RADA: frontalni, individualniNASTAVNE METODE: razgovor, usmeno izlaganje, rad s tekstom, rad sa slikovnim materijalom, demonstracija NASTAVNA SREDSTVA: karta udžbenik, grafofolija

ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO


- Kada je započela velika seoba naroda i u kom periodu se odvijala?- Objasni pravac seoba (koristiti kartu )- Koji narodi su učestvovali u naseljavanju Zapadne Evrope?- Objasni proces nastajanja barbarskih država.- Koja plemena i gdje su osnovala svoje prve države?- Kako se zvala najznačajnija barbarska država?

Najava teme…

GLAVNI DIO

Zamolit ćemo jednog učenika da pročita uvod u nastavnu jedinicu (U/26). Usmenim izlaganjem pojasniti da je Franačka država u ranom feudalizmu najmoćnija germanska država i da se na njenom primjeru mogu uočiti osobine ranog srednjeg vijeka. Pitamo: Koje razdoblje obuhvata srednji vijek i kako se dijeli? Na ime koje današnje evropske države vas podsjeća naziv Franačka država?

U nastavku, usmenim izlaganjem pojasniti da je Franačka država osnovana krajem V vijeka na prostoru nekadašnje rimske provincije Galije. Zahvaljujući osvajačkim ratovima, početkom IX vijeka zauzimala je gotovo sve zemlje Zapadnog rimskog carstva. Pokazati Franačku na historijskoj ili geografskoj karti.

Pojasniti da su Franačkom upravljale dvije dinastije Merovinga i Karolinga. Doba Merovinga vezuje se za mitskog kralja Meroveja i njegovog brata Klodiona. Merovej je zavladao bratovom zemljom, ratovao protiv Atile. Naslijedio ga je sin Hilderik. Hilderikov sin je Klodovik (481-511) koji 486.g. zauzima Galiju. Ostvario je dominaciju nad svim Francima i formirao državu. Godine 496. prihvatio je kršćanstvo i dobio zaštitu od strane Crkve.

Najpoznatiji franački vladar bio je Karlo Veliki iz dinastije Karolinga (768 – 814). Uputiti učenika na fotografiju (U/27). Za vrijeme njegove vladavine Franačka je dosegla vrhunac svoje moći.

On je uspostavio svoju vlast gotovo na čitavoj teritoriji nekadašnjeg Zapadnog rimskog carstva. Stoga ga je papa godine 800. u Rimu krunisao za cara smatrajući ga nasljednikom rimskih careva. Za vrijeme vladavine Karla Velikog učvršćuje se feudalni poredak u Franačkoj. Na svom dvoru okupio je najpoznatije naučnike svog vremena. Stoga preporod što ga je podsticao Karlo Veliki nazivamo “karolinška obnova“. Nastavnik se može poslužiti i pisanim historijskim izvorom (U/29). Pitati: Kako je izgledao Karlo Veliki? Kakav je bio njegov odnos prema obrazovanju i umjetnosti? 13

Na kraju zaključiti da ubrzo nakon smrti Karla Velikog dolazi do borbe za vlast, pa je kao posljedica toga 843. godine došlo do raspada Franačke države na tri dijela. Iz njih će se razviti današnja Francuska, Njemačka i Italija. Kako bi lakše uočili ovu činjenicu učenike ćemo uputiti na kartu – Podjela Franačke države (U/29).

ZAVRŠNI DIO

Otklonite eventualne nejasnoće. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa učenicima ponoviti najvažnije činjenice.

- Opiši nastanak Franačke države?- Zašto historiju franačke države dijelimo na merovinški i karolinški period?- Ko je bio Karlo Veliki?- Šta nazivamo karolinškom obnovom?- Što se događa s Franačkom nakon smrti Karla Velikog?

Aktivne učenike ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.


Franačka država

− Franačka država je osnovana 511. godine na prostoru nekadašnje rimske provincije Galije.

− Osnivač Franačke države je Klodovik (482-511), vojskovođa jednog od franačkih plemena

− Godine 496. Klodovik prima kršćanstvo čime je osigurao podršku Crkve i pokorenih Romana

− Franačkom su upravljale dvije dinastije: Merovinga (od V do sredine VIII stoljeća) i Karolinga (od sredine VIII do sredine IX stoljeća)

− Najpoznatiji franački vladar bio je Karlo Veliki iz dinastije Karolinga (768–814).

− On je uspostavio svoju vlast gotovo na čitavoj teritoriji nekadašnjeg Zapadnog rimskog carstva. Stoga ga je papa godine 800. u Rimu krunisao za cara smatrajući ga nasljednikom rimskih careva.

− Razvoj nauke, književnosti, školstva i umjetnosti što je podržavao Karlo Veliki naziva se karolinška obnova

− Ubrzo nakon njegove smrti dolazi do borbe za vlast pa je kao posljedica toga 843. godine ugovorom u Verdenu došlo do podjele Franačke države na tri dijela iz koji su kasnije nastale Francuska, Njemačka i Italija.


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 6. NASTAVNA TEMA: Evropa, Bizantija i arapski svijet u ranom srednjem vijekuNASTAVNA JEDINICA: BizantijaCILJEVI ČASA:

14

1. Obrazovni: stjecanje znanja o Bizantiji, širenju i gubitku njene teritorije kao i o njenim najznačajnijim vladarima

2. Odgojni: uočiti ulogu i utjecaj pojedinca na tok historijskih zbivanja, razvijanje kritičkog odnosa prema historijskim ličnostima, razvijanje radnih navika

3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti snalaženja u vremenu i prostoru, uočavanje uzročno-posljedičnih veza, snalaženje na historijskoj, vježbanje analize slikovnog materijala i rada s historijskim izvorima, vježbanje usmenog izlaganja učenika, izdvajanja bitnih podataka i donošenja zaključaka

TIP ČASA: obradaOBLICI RADA: frontalni, individualniNASTAVNE METODE: razgovor, usmeno izlaganje, rad s tekstom, rad sa slikovnim materijalom, demonstracija NASTAVNA SREDSTVA: karta udžbenik, grafofolija

ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO


- Koji rimski car i kad je podijelio Rimsko carstvo?- Gdje se nalazila granica između istočnog i zapadnog dijela carstva?- Kada je palo Zapadno rimsko carstvo?- Kako se kasnije nazvalo Istočno rimsko carstvo?- Koji je bio glavni grad Bizantije i kako se on zove danas?

Najava teme...

GLAVNI DIO

Zamolit ćemo jednog učenika da pročita uvod u nastavnu jedinicu (U/30). Pitamo: Po čemu je Bizantija dobila ime? Ko je osnovao prijestolnicu Istočnog rimskog carstva na tom prostoru i kada? Kako su Slaveni nazivali Konstantinopolj? Uputiti učenike da pogledaju grb i zastavu Bizantije (U/30 i 31). Koristeći zidnu kartu učenicima objasniti koji sve prostori su ulazili u sastav Istočnog rimskog carstva (Balkanski poluotok, Mala Azija, Sirija, Palestina, Egipat i otoci u istočnom dijelu Sredozemnog mora).Objasniti na koji način je Bizantija prebrodila krizu izazvanu velikom seobom naroda. Istaći da je najznačajniji bizantijski car bio Justinijan (527–565). Vidjeti fotografiju (U/31). On je nastojao da obnovi nekadašnje jedinstveno Rimsko carstvo. Navesti zemlje barbara koje je pokorio. Učenike uputiti na kartu u udžbeniku (U/30). Istaći da nakon njegove smrti, pod udarcima Avara, Slavena, Arapa i Perzijanaca, obnovljeno Rimsko carstvo se raspada. Od tada se ono sve više počinje nazivati Bizantija. Nastavnik može koristiti i pisani historijski izvor (U/33). Pitati: Na koji način su Bizantinci nastojala zaplašiti poslanike stranih zemalja koji su boravili na bizantijskom dvoru?

Istaći značaj bitke kod Manzikerta 1071. godine. Posljedice četvrtog krstaškog rata kada je nastalo Latinsko i Nikejsko carstvo. Jedinstvenu bizantijsku državu ponovo je stvorio Mihajlo VIII Paleolog 1261. godine. Konačan slom Bizantija je doživjela zauzimanjem Carigrada od strane Osmanlija 1453. godine. Učenike uputiti da pronaliziraju kartu – Propast bizantijskog carstva (U/32).

ZAVRŠNI DIO

Otklonite eventualne nejasnoće. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa učenicima ponoviti najvažnije činjenice.

- Opiši posljedice koje je seobe naroda imala na Bizantiju. 15

- Šta je doprinijelo da Bizantija prebrodi krizu izazvanu seobom naroda? - U kratkim crtama opiši vladavinu cara Justinijana?- Opiši stanje u carstvu nakon justinijanove smrti.- Objasni u čemu se ogleda razlika između Latinskog i Nikejskog carstva?- Ko i kada je zauzeo Carigrad?

Nekoliko učenika ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.


Bizantija

− U sastav Bizantije ulazili su prostori Balkanskog poluotoka, Male Azije, Sirije, Palestine, Egipta i otoci u istočnom dijelu Sredozemnog mora.

− Bizantija je imala povoljan geografski položaj, razvijenu poljoprivredu, trgovinu, zanatstvo i pomorstvo

− Najznačajniji period rane historije Bizantije predstavlja period vladavine cara Justinijana (527–565). On je pokušao obnoviti Rimsko carstvo pokorivši mnoge barbarske države.

− Odmah poslije Justinijanove smrti Bizantija je izgubila gotovo sve zemlje osvojene na zapadu. Carstvu su preostali samo krajevi južnog Balkana i Mala Azija.

− U toku IV krstaškog rata (1202-1204) Carigrad su osvojili krstaši te je na tlu Bizantije nastalo Latinsko i Nikejsko carstvo.

− Mihajlo VIII Paleolog 1261. obnavlja Bizantiju.

− Godine 1453. Carigrad zauzimaju Osmanlije čime je carstvo doživjelo svoju propast.


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 7. NASTAVNA TEMA: Evropa, Bizantija i arapski svijet u ranom srednjem vijekuNASTAVNA JEDINICA: Arapi i uspon islamaCILJEVI ČASA:

16

1. Obrazovni: upoznavanje učenika sa stanjem u kojem se arapski svijet nalazio pred pojavu islama, stjecanje znanja o razvoju islama, nastanku, razvoju i širenju arapske države, usvajanje novih pojmova: halifa, dinastija, kaba, nasljedna monarhija

2. Odgojni: razvijanje kritičkog odnosa prema historijskim ličnostima, uporediti predislamski i islamski period historije Arapa – uočiti razliku, razvijanje stava učenika prema vladavini dinastije Umejada i Abasida, ocijeniti dobre i loše strane njihove vladavine

3. Funkcionalni: uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti samostalnog zaključivanja, vježbanje usmenog izražavanja, analize slikovnog materijala, snalaženje na historijskoj karti

TIP ČASA: obradaOBLIK RADA: frontalni, individualniNASTAVNE METODE: izlaganje, razgovor, demonstracija, rad sa slikovnim materijalomNASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, karta

ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO


- Koja religija je bila dominantna među barbarskim narodima?- Koji barbarski vladar je prvi prihvatio kršćanstvo u Evropi i kada?- Kakav je to značaj imalo za Crkvu i njen položaj u narednom periodu?- Kad i gdje je nastalo kršćanstvo i ko je bio njegov osnivač?- Kako se nazivaju religije poput kršćanstva?- Koja je najmalađa monoteistička religija?

Najava teme...

GLAVNI DIO

Zamolit ćemo jednog učenika da pročita uvod u nastavnu jedinicu (U/34). Pitamo: Kako je izgledao život Arapa prije pojave islama? Kako je islam uticao na arapska plemena? Na karti u udžbeniku (U/34) učenicima ukazati na geografski položaj Arapskog poluotoka! Pitamo: Razmislite koja boja preovladava na karti Arapskog poluotoka. Što nam to govori o prirodnim uslovima na tom prostoru? Istaći da se Arapski poluotok graničio sa dva velika carstva: Perzijskim i Bizantijskim koja su nastojala preuzeti trgovinu na Arapskom poluotoku. Objasniti osnovna zanimanja arapskog stanovništa. Arapi su bili nomadi. Prisjetite se tko su nomadi? Posebno naglasiti važnost trgovine i značaj koji je imala Meka u arapskom svijetu. Jedan učenik neka pročita historijski izvor (U/38). Pitamo: Objasnite značaj koji je imala Kaba za arapska plemena? Kako i s kim su sve trgovali arapski trgovci? Učenicima predstaviti društvene odnose među arapskim plemenima i značaj pojave Muhameda. Istaći osnovne podatke o Muhamedu. Na zidnoj karti ili karti u udžbeniku (U/36) pojasniti širenje islamske države u to vrijeme. Nakon toga učenicima predstaviti dvije vladarske dinastije Omejade i Abaside i njihov doprinos širenju arapske države. Izlaganje povezati sa lekcijom „Franačka država“. Pitamo: Navedi ime države koja je zaustavila arapsko širenje u Evropi? Koji franački vladar je zaustavio širenje Arapa u bici kod Poatjea 732. godine? Učenike uputiti na fotografiju (U/37). Objasniti podjelu arapskog halifata i naglasiti položaj i značaj arapskih prijestolnica u određenom periodu. Usmjeravamo! Pronađite gradove Bagdad i Kordobu. Objasnit ćemo pojmove Bagdadski i Kordopski halifat.

ZAVRŠNI DIO

Otklonite eventualne nejasnoće. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa učenicima ponoviti najvažnije činjenice. 17

- Čime se bavilo stanovništvo Arapskog poluotoka?- Opiši društvene prilike na arapskom poluotoku prije pojave islama.- Opiši širenje islama u vrijeme Muhameda i prve četvorice halifa.- Na koje prostore se širila islamska država u vrijeme dinastije Omejada?- Navedi glavne karakteritike islamske države za vrijeme vladavine Abasida.

Nekoliko učenika ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.


Arapi i uspon islama

− Veći dio Arabijskog poluotoka zauzimaju pustinje koje su sprečavale strance da je pokore.

− Stanovništvo se dijelilo na beduine koji su se bavili stočarstvom i sjedilačko stanovništvo koje se bavilo zemljoradnjom, zanatstvom i stočarstvom.

− Prije pojave islama Arapi su bili mnogobošci.

− U VII stoljeću javlja se islam, religija koja je ujedinila arapska plemena.

− Nakon Muhameda arapskom državom vladaju halife – vjerske i državne vođe svih muslimana.

− U njihovo vrijeme arapska država se širi.

− Dinastija Umejada sa sjedištem u Damasku (661-750). Osvajaju Maltu, Siciliju, Sardiniju, Korziku i Španiju.

− Dinastija Abasida sa sjedištem u Bagdadu – Bagdadski halifat (750-1258)

− Umejadi u Španiji osnivaju Kordobski halifat. Mnoge oblasti se izdvajaju kao zasebne države.

− Godine 1258. Bagdad zauzimaju Mongoli čime je vladavina Abasida okončana.


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 8. NASTAVNA TEMA: Evropa, Bizantija i arapski svijet u ranom srednjem vijekuNASTAVNA JEDINICA: Susret Istoka i ZapadaCILJEVI ČASA:

18

1. Obrazovni: upoznavanje učenika sa putevima i načinom povezivanja istočne i zapadne civilizacije; upoznavanje civilizacijskog utjecaja arapske kulture u Evropi; upoznavanje novih pojmova: peristil, pergament, papirus

2. Odgojni: razvijanje pozitivnih stavova prema kulturnoj baštini, razvijanje tolerancije i poštivanja različitosti; Uviđanje stalnog napretka čovječanstva, razvijanje pozitivnog odnosa prema estetskim vrijednostima

3. Funkcionalni: uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti samostalnog zaključivanja, vježbanje usmenog izražavanja, analize slikovnog materijala

TIP ČASA: obradaOBLIK RADA: frontalni, individualniNASTAVNE METODE: monološka, dijaloškaNASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, karta

ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO

Zamoliti nekog od učenika/ca da pročita uvodni dio iz udžbenika (U/39). Nakon što smo poslušali pročitano, postavljamo pitanja:

- Koje četiri velike civilizacije su postojale u srednjem vijeku?- Koje dvije civilizacije su bile prisutne u Evropi?- Kad je započeo proces prožimanja i povezivanja ovih civilizacija?- Kad su prostore i kad Arapi osvojili u Evropi?

Najava teme…

GLAVNI DIO

Pitamo učenike da li neko zna pojasniti šta je to civilizacija? Razmislite s kojim su se civilizacijama Arapi susreli na osvojenom području. Uz pomoć zidne karte predstaviti položaj Kordopskog halifata. Pitamo: Ko ga je uspostavio i kada? Predstavit ćemo glavne puteve širenja arapske kulture na Zapad. Objasnit ćemo kako su Arapi u ranom srednjem vijeku unaprijedili medicinu, matematiku, astronomiju. Istaći kako su zahvaljujući Arapima sačuvana mnoga djela starih Grka koja se i danas proučavaju. Predstaviti univerzete u Kordobi, Sevilji i Granadi gdje su dolazili studenti iz svih dijelova Evrope. Stečeno znanje iz raznih naučnih disciplina odatle se širilo po svim evropskim zemljama. Učenike upoznati da se najstariji nearapski univerziteti u Evropi pojavljuju tek krajem XII stoljeća.

Podnaslov Utjecaj Istoka na krstaše obradit ćemo kombinirajući metodu usmenog izlaganja, rada na tekstu udžbenika, analize historijskog izvora i slikovnog materijala. Metodom izlaganja objasniti šta su krstaški ratovi. U kom periodu su vođeni i protiv koga. Upućujemo: Sami pročitajte podnaslov Utjecaj Istoka na krstaše. Potom će učenici pogledati tabelu, Plodovi kulturne razmjene s Arapima usljed krstaških ratova. Pitamo: Na koje segmente života su Arapi ostvarili kulturni uticaj na Evropljane? Šta je to što su Evropljani preuzeli od Arapa u oblasti nauke, tehnologije i umjetnosti? Šta su preuzeli od hrane, proizvoda? Koje riječi koristimo i danas, a koje imaju arapsko porijeklo? Uporedite tekst udžbenika s tekstom historijskog izvora.

ZAVRŠNI DIO

- Koji događaji su utjecali na zbližavanje muslimana i kršćana u Evropi?- Na koji način su Arapi dali svoj doprinos zapadnoevropskoj civilizaciji?- Gdje su bili glavni kulturni centri Evrope tog doba?- Ukratko opiši šta su sve Evropljani preuzeli od Arapa za vrijeme krstaških ratova. 19

- Kako je arapska kultura uticala na život evropskog plemstva?


Susret Istoka i Zapada

− Dva važna događaja koja su uticala na zbližavanje Istoka i Zapada jesu muslimansko osvajanje Španije 711. godine i krstaški ratovi vođeni između XI i XIII stoljeća.

− Arapi su u srednjem vijeku pružili ogroman doprinos budućoj zapadnoevropskoj civilizaciji. Islamska učenost se širila na sjever iz Španije, Sirije i sa Sicilije u Francusku, Italiju, Njemačku i Englesku.

− Arapi su proučavali starogrčku filozofiju i na arapski jezik preveli mnoga djela grčkih naučnika i filozofa.

− Žarišta razvoja kulture bili su univerziteti u Kordobi, Sevilji i Granadi.

− Preko krstaša, Evropa je bolje upoznala islamski svijet i njegovu kulturu. Zahvaljujući njima u evropu su počeli stizati ili su prenešeni luksuzni predmeti, prehrambeni artikli te biljne i životinjske vrste (ljiljan, ruža, ljubičica i jorgovan kao i plemenite vrste konja, merino ovce...)


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 9. NASTAVNA TEMA: Evropa, Bizantija i arapski svijet u ranom srednjem vijekuNASTAVNA JEDINICA: Kršćanstvo i islamCILJEVI ČASA: 20

1. Obrazovni: stjecanje znanja o nastanku i osnovnim princima kršćanstva i islama, podjelama koje su nastale u ovim religijama i učenju koje propovijedaju

2. Odgojni: razvijanje kritičkog odnosa prema historijskim ličnostima, razvijanje tolerancije i poštivanja različitosti, uvažavanje i poštivanje različitih religija

3. Funkcionalni:uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti samostalnog zaključivanja, vježbanje usmenog izražavanja, analize slikovnog materijala


ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO


- Šta je monoteizam?- Koje monoteističke religije poznaješ?- Kad nastaje kršćanstvo?- Kad nastaje islam i gdje?

Najava teme...

GLAVNI DIO

Koristeći zidnu kartu pojasniti vrijeme i mjesto nastanka kršćanstva. Pitamo: Ko je osnivač kršćanstva? Objasniti da su u to vrijeme prostorima Palestine upravljali Rimljani. Predstaviti osnovna učenja kršćanstva. Pitamo: U šta su vjerovali Rimljani tog doba? Zašto njima nije odgovaralo učenje Isusa Krista? Kome još nije odgovaralo isusovo učenje? Uputit ćemo učenike da pročitaju pisani historijski izvor Evanđelje po Luki (U/43). Pitamo: Šta se desilo sa Isusom Kristom? Kako je on pogubljen? Uputit ćemo učenike da pročitaju posljednji pasus podnaslova Kršćanstvo. Nakon čitanja postavit ćemo sljedeća pitanja: Šta je Milanski edikt? Zašo i kada je car Teodosije proglasio kršćanstvo jedinom dozvoljenom religijom u Rimskom carstvu? Podsjetiti se koji barbarski vladar prvi u Evropi prima kršanstvo i kada? Metodom usmenog izlaganja predstavit ćemo podjele u kršćanstvu. Objasniti šta je to biblija, relikvije... Podnaslove: islam, učenja islama i islam nakon Muammeda, obradit ćemo kombinujući metodu usmenog izlaganja i analizu historijskog izvora. Objasnit ćemo ko je bio Muhamed; razvoj islama; osnovna učenja u islamu; ko su muslimani; šta je Kaba; šta je hidžra; ko su halife. Uputit ćemo učenike da pročitaju pisani historijski izvor, Razgovor između Muhammeda i vođe Kurejšija, a potom i rubriku, saznajte više. S učenicima povesti diskusiju o pročitanom.

ZAVRŠNI DIO

Otkloniti eventualne nejasnoće. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa učenicima ponoviti najvažnije činjenice.

− Kad i kako se razvilo kršćanstvo? 21

− Koje su glavne grane kršćanstva i u čemu se ogleda njihova razlika?− Ko, kada i na koji način je započeo širenje islama?− Uporedi kršćanstvo i islam te navedi sličnosti i razlike.

Nekoliko učenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.


Kršćanstvo i islam

− Kršćanstvo predstavlja monoteističku (jednobožačku) religiju nastalu u I stoljeću n.e. na teritoriji Palestine kojom su tada vladali Rimljani. Njen osnivač je Isus Krist.

− Oko 33. godine n.e. Isus je razapet na križ.

− Dvanaest isusovih učenika poznati pod nazivom apostoli nastavili su sa širenjem njegovog učenja po cijelom Rimskom carstvu.

− Evanđelja - priče o isusovom životu.

− Tri najvažnije grane u kršćanstvu su katoličanstvo, protestantizam i pravoslavlje.

− Biblija - kršćanska sveta knjiga

− Muhamed je utemeljitelj najmlađe monoteističke religija islama 610. godine.

− Hidžra – preseljenje Muhameda i prvih muslimana iz Meke u Medinu 622. godine

− Nakon više bitaka Muhamed se 630. godine vraća u Meku koja prihvata islam.

− Kur´an – sveta knjiga muslimana.


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 10. NASTAVNA TEMA: Evropa, Bizantija i arapski svijet u ranom srednjem vijekuNASTAVNA JEDINICA: Kultura srednjeg vijekaCILJEVI ČASA:

22

1. Obrazovni: upoznavanje učenika sa kulturom srednjeg vijeka na tlu Evrope; stjecanje znanja o važnosti očuvanja pismenosti i kulturne baštine antike; usvajanje osnovnih znanja o razvoju srednjovjekovne umjetnosti na tlu Europe, usvajanje pojmova: romanika, gotika, samostani, freska, mozaik, katedrala, manastir, kodifikacija

2. Odgojni: razvijanje estetskih vrijednosti, razvijanje pozitivnog odnosa prema kulturnoj baštini i potrebi njezina očuvanja

3. Funkcionalni: uočavanje temeljnih obilježja srednjovjekovne umjetnosti, vježbanje analize slikovnog materijala, razvijanje sposobnosti usmenog izlaganja učenika, izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti uspoređivanja i logičkog zaključivanja


ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO


− Koja kulturna područja su egzistirala na tlu Evrope?− Koja obilježja su imala navedena kulturna područja?− Šta je svima njima bilo zajedničko?

Najava teme...

GLAVNI DIO

Uz pomoć zidne karte predstaviti zapadnoevropsko kulturno područje. Istaći da su tom kulturnom području pripadali narodi koji su bili pod crkvenom vlašću rimskog pape, kasnije katoličke crkve. Pojasniti značaj koji je Crkva imala na kulturnom i obrazovnom planu među barbarskim narodima. Potražiti u rubrici manje poznate riječi, pojam samostani i zapisati u svesku. Objasniti pojavu potrebe za osnivanjem prvih škola i univerziteta. Naglasiti pod čijim uticajem su ti univerziteti bili. Uputiti učenike da pročitaju zanimljivost sa strane (U/47) i upoznaju se kakva je bila srednjovjekovna nauka. Podsjetiti se da su prvi univerziteti u Evropi djelovali u Kordopskom halifatu (U/40) Objasniti da je srednji vijek period u kojem su nastala dva stila u građevinarstvu: romanika i gotika. Istaknuti osnovne razlike. U daljnjem izlaganju zajedno s učenicima analizirat ćemo slikovni materijal u udžbeniku. Potražite (U/47) sliku građevine sagrađene u romaničkom stilu. Opišite je. Sredinom XII. st. na sjeveru Francuske nastao je novi stil u građevinarstvu koji je nazvan gotikom. Uporedite sliku gotičke građevine s romaničkom građevinom. Navedite gdje su najuočljivije promjene stila. Objasnit ćemo učenicima ulogu raznobojnog stakla (vitraža). Podnaslov istočnoevropsko kulturno područje također ćemo obraditi metodom usmenog izlaganja. Uz pomoć zidne karte predstaviti teritoriju Istočnog rimskog carstva na kojem je bio prisutan ovaj civilizacijski krug. Istaći osnovne odlike u umjetnosti, građevinarstvu i obrazovanju. Naglasiti značaj Aja Sofije. Podsjetiti se kad i ko ju je sagradio. Učenici se mogu vratiti na str. 33. i pročitati tekst u rubrici saznajte više. Uputiti ih da u pojmovniku potraže značenje riječi: freska i ikona i zapišu objašnjenja u sveske. Obradu podnaslova islamsko−arapsko kulturno područje zapoćet ćemo tako što ćemo na karti pokazati teritoriju na kojoj se prostirala islamsko−arapska kultura. Objasnit ćemo kako su Arapi u srednjem vijeku unaprijedili medicinu, matematiku, astronomiju. Postavljamo pitanje: Kako se zovu 23

brojke kojima se danas služimo? Što mislite zašto? Istaći odlike arapskog stila u građevinarstvu. Objašnjenje pojma arabeska učenici će zapisati u sveske. Uputiti ih da pogledaju sliku na koj je dat primjer arabeski (U/49). Nakon toga analizirati pisani historijski izvor o Šeherezadi iz Hiljadu i jedne noći. Objasniti da je to zbirka srednjovjekovnih arapskih priča.

ZAVRŠNI DIO


− Koje teritorije obuhvata svako od tri navedena kulturna područja?− Objasni značaj koji je imala crkva za evropsku kulturu.− Šta je uticalo na pojavu univerziteta u zapadnoj Evropi?− Zašto je crkva sprečavala razvoj nauke?− Šta je romanika, a šta gotika? Objasni razlike.− Koji je najznačajniji arhitektonski spomenik sagrađen u Bizantiji?− U kratkim crtama opiši glavna dostignuća arapske kulture.− Šta su Arabeske?



Kultura srednjeg vijeka

− Zapadnoevropsko kulturno područje obuhvata teritoriju nekadašnjeg Zapadnog rimskog carstva.− Kultura zapadne Evrope je imala crkveno obilježje.− Najstariji univerziteti u Evropi nastali su krajem XII stoljeća u Parizu (Francuska) i Bolonji (Italija)− U umjetnosti se razvijaju dva pravca: Romanika u XI i XII stoljeću i Gotika od XII do XV stoljeća

− Istočnoevropsko kulturno područje obuhvatalo je teritoriju Bizantije i zemlje koje su bile pod njenim utjecajem.

− Najznačajnija građevina na tom prostoru jeste carigradska crkva „Aja Sofija“ („Sveta mudrost“), podignuta u doba Justinijana.

− Veliki utjecaj crkve na slikarstvo posebno je došlo do izražaja u izradi fresaka i ikona na kojima su prikazivani vjerski motivi.

− Islamsko-arapsko kulturno područje osim arapske države, obuhvatalo je sve zemlje koje su Arapi osvojili u toku VII i početkom VIII stoljeća (sjevernu Afriku, Maltu, Siciliju, Sardiniju, Korziku i Španiju).

− Arapi su bili nosioci visokorazvijene kulture u srednjem vijeku (arapske cifre)− Arabeske – ukrasi na građevinama u obliku spirala, cvijeća i slično

EVROPSKO DRUŠTVO U RAZVIJENOM I KASNOM SREDNJEM VIJEKU

24


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 11. NASTAVNA TEMA: Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Život ljudi u srednjem vijeku

25

CILJEVI ČASA:1. Obrazovni: Upoznavanje učenika sa različitim društvenim slojevima u srednjem vijeku, njihovim

svakodnevnim životom, dužnostima i obavezama te položajem koji su zauzimali u srednjovjekovnom društvu.

2. Odgojni: razvijanje kritičkog odnosa prema različitim društvenim klasama, razvijanje sposobnosti empatije (suosjećanja i razumijevanja) potlačenih ljudi iz prošlosti,

3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih sadržaja, razvijanje sposobnosti usmenog izražavanja, uspoređivanja i donošenja zaključaka, analiza slikovnog materijala

TIP ČASA: utvrđivanjeTIP ČASA: obradaOBLIK RADA: frontalni, individualniNASTAVNE METODE: monološka, dijaloškaNASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, karta

ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO


- Kako se dijelilo srednjovjekovno društvo?- Koja su bila njihova osnovna zanimanja?

Najava teme...

GLAVNI DIO

Ovu nastavnu jedinicu učenici mogu samostalno obraditi prema udžbeniku. Uputit ćemo ih: Pročitajte tekst u udžbeniku i pritom podcrtajte najvažnije podatke. Pročitano nadopunite čitanjem teksta uz slike te analizom slikovnog materijala i pisanih historijskih izvora. Tražit ćemo od pet učenika/ca da opširno prepričaju pročitano. Svaki učenik prepričat će jedan podnaslov u udžbeniku. Potom ćemo tražiti od učenika da sažeto zapišu bitne podatke. Najbolje formulacije zapisat ćemo na tablu.

ZAVRŠNI DIO

Učenici će odgovoriti na pitanja iz udžbenika. Nakon isteka predviđenog vremena, nekoliko učenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.


Život ljudi u srednjem vijeku

26

− Feudalci su se dijelili na krupne i sitne odnosno svjetovne i duhovne. Njihov položaj ovisio je o veličini njihovog zemljišnog posjeda.

− Svećenstvo se ubrajalo u feudalnu klasu, ali je i među njima bilo razlike prema moći i ugledu. (nadbikupi i biskupi su bili bogatiji u odnosu na seoske župnike)

− Najbrojniji sloj društva činili su seljaci koji su morali mukotrpno da rade kako bi mogli ispuniti sve svoje obaveze prema feudalcima, državi i crkvi. Na kraju im je ostajalo jedva da prežive.

− Građanstvo se uglavnom bavilo zanatstvom i trgovinom. Dijelili su se na bogate patricije i siromašne pučane.

− Žene u srednjovjekovnom društvu su imale podređenu ulogu. Njihova najznačajnija uloga bilo je majčinstvo i održavanje kućanstva. Neke su žene bile dobro obrazovane, pa su uz čitanje i pisanje razumjele latinski i govorile strane jezike.


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 12. NASTAVNA TEMA: Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Položaj i uloga crkve u srednjem vijeku

27

CILJEVI ČASA:1. Obrazovni: stjecanje znanja o crkvenoj organizaciji i njenom utjecaju na društvo srednjeg

vijeka, nastanku papske države, crkvenom rakolu i njegovim posljedicama koje su prisutne i danas

2. Odgojni: razvijanje kritičkog odnosa prema položaju i ulozi Crkve u srednjem vijeku; pomoći da se kod učenika razvije spoznaja o okruženju u kojem živi te da bolje razumije savremeno društvo i njegove historijske uvjetovanosti, razvijanje tolerancije, uvažavanje i poštivanje različitih religija

3. Funkcionalni: uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti samostalnog zaključivanja, vježbanje usmenog izražavanja, analize slikovnog materijala


ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO


- Ko je i zašto priznao kršćanstvo kao jedinu dozvoljenu religiju u Rimskom carstvu?- Objasnite zašto je najvažniji cilj Crkve bilo pokrštavanje germanskih i slavenskih naroda?- Koji prvi barbarski vladar prihvata kršćanstvo?- Zašto kraljevi i plemići prvi prihvaćaju kršćanstvo, a tek potom i ostali?- Objasni značaj koji je imala Crkva za evropsku kulturu.

Najava teme...

GLAVNI DIO

Metodom usmenog izlaganja objasniti crkvenu organizaciju tj. predstaviti crkvenu hijerarhiju Uputiti učenike na analizu slikovnog materijala (U/56). Pitamo: Koji događaj je posebno osnažio poziciju Crkve među barbarskim narodima? Istaći zajednički interes vladara i crkve za međusobnom saradnjom. Podnaslov Papska država, obradit ćemo kombinirajući metodu rada na tekstu, i analize slikovnog materijala. Učenici će sami pročitati tekst ovog podnaslova. Uputiti ih da analizom slikovnog materijala ( Trg svetog Petra, U/57) uoče bogatstvo i sjaj katoličke crkve. U nastavku ćemo pojasniti uzroke crkvenog raskola 1054. godine i pomoću karte u udžbeniku (U/58) predstaviti područja koja su došla pod vlast zapadne (katoličke) odnosno istočne (pravoslavne) crkve. Pogledajte na karti šta je sa BiH. Pod čiji uticaj je ona došla? Sjetite se podjele Rimskog carstva na dva dijela 395. godine. U rubrici manje poznate riječi potražite značenja riječi patrijarh. Zapišite objašnjenja. Učenike uputiti na rubriku saznajte više gdje mogu pročitati o uređenju pravoslavne crkve. Istaći da je ta podjela prisutna i danas.

ZAVRŠNI DIO

Otkloniti eventualne nejasnoće. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa učenicima ponoviti najvažnije činjenice. 28

− Opiši organizaciju crkve.− Kako je crkva nastojala da održi vjernike u pokornosti?− Objasni gdje je i kad nastala papska država.− Kad je došlo do crkvenog raskola i zbog čega?

Nekoliko učenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu


Položaj i uloga crkve u srednjem vijeku

− Crkva u srednjem vijeku je težila da svojim propovijedima osigura pokornost stanovništva vrhovnoj vlasti.

− Zato se ubraja u saveznike vladara od kojih je dobijala velike posjede.

− Zahvaljujući tim posjedima postala je moćni feudalac te je štitila svoj povlašteni položaj.

− Godine 756. u dijelu Rima stvorena je papska država Vatikan u kojoj je papa bio vjerski i svjetovni vladar.

− Godine 1054. crkvenim raskolom, kršćanska crkva je podijeljena na istočnu (pravoslavnu) i zapadnu (katoličku).

− Papa je ostao poglavar katoličke crkve dok je na istoku stvoreno više samostalnih crkava na čijem čelu se nalaze patrijarsi.

− Patrijarh – vrhovni poglavar pravoslavnih kršćanskih crkava (ruske, grčke, bugarske, srpske...)


29

PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 13. NASTAVNA TEMA: Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Krstaški ratoviCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: upoznavanje s uzrocima, povodom, tokom i posljedicama krstaških ratova 2. Odgojni: osuda osvajačkih ratova, razvijanje vjerske tolerancije i uvažavanja vjerske i kulturne

različitosti; izgradnja pozitivnih osobina ličnosti (humanosti, tolerancije) uz njegovanje vlastitog vjerskog osjećaja

3. Funkcionalni: formiranje kritičkog mišljenja, snalaženje u vremenu i prostoru, vježbanje analize slikovnog materijala, vježbanje usmenog izlaganja učenika, izdvajanja bitnih podataka, uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti uspoređivanja i logičkog za-ključivanja,

TIP ČASA: obradaOBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monološka, dijaloška,NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, karta, dodatna literatura.



- Šta je bio uzrok krstaškim ratovima?- Zašto je kršćanima važan grad Jerusalem u Palestini?- Objasni položaj i ulogu crkve u srednjem vijeku?- Pokaži na karti područja koja naseljavaju Arapi. Najava teme...

GLAVNI DIO

Papa Urban II. sazvao je 1095. godine crkveni sabor u francuskom gradu Klermonu. Pročitajte odlomak iz Papina govora u pisanom historijskom izvoru Poziv na krstaški rat (U/61). Postavljamo pitanja: Kako je papa nastojao pridobiti ljude da pođu u krstaški rat? Kakav je bio njegov odnos prema razbojnicima i plaćencima? Pogledajte sliku Krstaša i opišite je. Kako su krstaši bili obučeni? Kakve su oznake imali? Iz teksta u udžbeniku saznat ćemo zbog kojih su interesa Evropljani krenuli u rat. Jedan učenik pročitat će drugi i treći odjeljak u udžbeniku. (Crkva je rat proglašavala Bogu ugodnim djelom…) Šta mislite kako se osjećao bizantijski car kad je ugledao prve krstaše u Carigradu? Metodom usmenog izlaganja objasniti tok krstaških ratova. Posebno naglasiti rezultate i posljedice četvrtog krstaškog rata (1202–1204). Upućujemo učenike da pročitaju pisani historijski izvor (U/63). Pitamo: Šta vidimo iz ovog teksta. Koji su bili stvarni ciljevi krstaša? Imaju li ti ciljevi ikakve veze sa vjerom? Na kraju ćemo uputiti: pročitajte tekst Posljedice krstaških ratova. S obzirom da je pitanje složeno povest ćemo diskusiju jer će učenici upamtiti različite podatke. Podatke zapisujemo na tablu redom kojim ih iznose učenici.

ZAVRŠNI DIO

30


- Navedite uzroke krstaških ratova.- Na koji način je crkva poticala ljude da krenu u rat?- Koji društveni slojevi i zašto su učestvovali u krstaškim ratovima?- Koje države su krstaši osnovali na istoku i kada?- Opiši rezultate četvrtog krstaškog rata.- Navedi posljedice krstaških pohoda na istok.



− Povod krstaških ratova bila je težnja kršćanske crkve da povrati izgubljena sveta mjesta u Palestini koja su došla u ruke muslimana.

− Godine 1095. papa Urban II uputio je poziv na sveti rat protiv muslimana.− Krstaški ratovi su vođeni od 1097. do 1291. godine.

CILJEVI RATOVA UČESNICI

1. osvajanje „svetih“ mjesta. 1. feudalci ( vitezovi ) 2. Želja za posjedima, kmetovima i pljačkom. 2. kmetovi i gradska sirotinja 3. prevlast nad trgovinom sa zemljama Istoka. 3. crkva – ideolog i pokretač 4. italijanski gradovi. POSLJEDICE

1. četiri miliona žrtava2. procvat trgovine 3. upoznavanje sa kulturom istoka i djelima starih Grka

− Stvoreno je nekoliko krstaških država: Jerusalemska kraljevina, Kneževina Antiohija, grofovije Edesa i Tripoli.

− U IV krstaškom ratu krstaška vojska 1204. godine pustoši carigrad i formira Latinsko carstvo.


31

PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 14. NASTAVNA TEMA: Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Sukob carstva i papstvaCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: Stjecanje znanja o sukobu za svjetovnu i duhovnu vlast koji je vođen na području

zapadne Evrope od X do XIII stoljeća.2. Odgojni: Upućivanje učenika ka višim, duhovnim, moralnim i kulturnim vrijednostima naspram

želje za materijalnim koja neminovno vodi sukobu.3. Funkcionalni: Uočavanje uzročno – posljedičnih veza, razvijanje intelektualnih sposobnosti,

formiranje kritičkog mišljenja.TIP ČASA: obradaOBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monološka, dijaloška,NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, karta

ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO


- Objasni ulogu crkve u feudalnom društvu.- Ko se nalazi na čelu katoličkog svijeta i gdje mu je sjedište?- U čemu se ogledala razlika između careva Svetog rimskog carstva i papa?

Najava teme...

GLAVNI DIO

Objasniti da su u vrijeme Karla Velikog odnosi između Carstva i Papstva bili jako dobri. Pitamo: Kojom državom i kad je vladao Karlo Veliki? Šta se desilo sa Franačkom nakon njegove smrti? Nakon raspada Franačke države uticaj papa i njihova moć sve više slabi. Zbog toga je papa Ivan XII pomoć potražio kod njemačkog kralja Otona I kojeg je 962. godine okrunio za cara. Tim činom je uspostavljeno Sveto rimsko carstvo. Na zidnoj karti pokazati prostore koje je to carstvo obuhvatalo. Nakon toga učenicima predstaviti uzroke sukoba između crkve i careva. Objasniti da se radi o pitanju prvenstva između svjetovne i duhovne vlasti. U rubrici manje poznate riječi potražite značenje riječi investitura. Zapišite objašnjenje. Ovi sukobi su naročito bili izraženi tokom XI i XII stoljeća na području zapadne Evrope ( Italija i Njemačka ). Pokušaj da od sredine XI stoljeća pape biraju kardinali (najviši crkveni službenici do pape) označio je početak sukoba između careva i papa. Istaći da se vrhunac tog sukoba desio za vrijeme pape Grgura VII. Učenike uputiti da proanaliziraju pisani historijski izvor (U/67). Sukob je riješen 1122. godine sporazumom u Wormsu po kojem pape svećenicima dodjeljuju vjersku, a carevi svjetovnu vlast. Ovaj sporazum poznat je kao Wormski konkordat ( sporazum između svjetovne i duhovne vlasti). U rubrici manje poznate riječi potražite značenje riječi konkordat. Zapišite objašnjenje. Vrhunac moći papstvo je postiglo početkom XIII stoljeća, u doba pape Inoćentija III (1196. – 1216.).

32

ZAVRŠNI DIO


- Kakav je bio položaj rimskih papa nakon raspada Franačke države?- Pojasnite odnose između carstva i papstva nakon 962. godine.- Šta predstavlja povod sukobu između carstva i papstva?- Šta je Vormski konkordat i koji su njegovi rezultati?- Ko je bio Inoćentije III?



Sukob carstva i papstva

− Godine 962. Njemački kralj Oton I u Rimu je krunisan za cara čime je nastalo Sveto Rimsko carstvo.

− Car je u svoje ruke prigrabio i svjetovnu i duhovnu vlast. On je imenovao biskupe čemu se carstvo žestoko protivilo.

− Od 1059. pape biraju kardinali što predstavlja početak sukoba između carstva i papstva

− Vrhunac sukoba desio se za vrijeme pape Grgura VII (1073-1085)

− Sporazumom u Vormsu (Vormski konkordat) 1122. godine sukobi su riješeni tako što je ubuduće biskupe biralo svećenstvo dok je feud i pravo svjetovne vlasti nad zemljama biskupije davao car. Tako je došlo do odvajanja svjetovne od duhovne vlasti crkvenih lica.

− Konačnu pobjedu papstvo je postiglo u vrijeme pape Inoćentija III (1196-1216). Njega su gotovo svi vladari Zapadne Evrope priznali za svog vrhovnog gospodara.


33

PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 15. NASTAVNA TEMA: Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Privredni razvoj i obnavljanje gradovaCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: upoznavanje učenika s najznačajnijim privrednim i društvenim karakteristikama

epohe razvijenog feudalizma, usvajanje temeljnih znanja o napretku proizvodnje i trgovine te obnavljanju i osnivanju gradova, stjecanje znanja o ekonomnskim i društvenim promjenama nastalim u tom periodu; usvajanje novih pojmova: robno-novčana privreda, esnafi, gilde ili hanze;

2. Odgojni: Uviđanje stalnog napretka čovječanstva, razvijanje kritičkog mišljenja; stjecanje radnih navika i razvijanje pozitivnog odnosa prema radu.

3. Funkcionalni: vježbanje analize slikovnog materijala, vježbanje usmenog izlaganja učenika, izdvajanja bitnih podataka, uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti uspoređivanja i logičkog zaključivanja

TIP ČASA: obradaOBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monološka, dijaloška,NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, karta, historijska čitanka, radna sveska

ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO


- Koja su osnovna obilježja ranog feudalizma?- Koja vrsta privrede je dominirala u razdoblju ranog srednjeg vijeka?- Šta se desilo sa gradovima tokom velike seobe naroda?- Šta je uzrokovalo njihovo postepeno obnavljanje?

Najava teme...

GLAVNI DIO

Metodom usmenog izlaganja učenicima predstaviti promjene koje Evropa doživljava tokom X stoljeća i kako su se one odrazile na napredak u poljoprivrednoj proizvodnji. Pitamo: Kakva je bila poljoprivredna proizvodnja u ranom srednjem vijeku? Ko zna šta je dvopoljni sistem zemljoradnje. U čemu se očituje napredak poljoprivredne proizvodnje u razvijenom srednjem vijeku? Zašto je važna upotreba pluga sa željeznim ralom? Analizirajte i objasnite crtež tropoljni sistem zemljoradnje (U/68). Nacrtajte dvopoljni i tropoljni sistem zemljoradnje. Uporedite oba crteža. Šta zaključujete? Objasniti način odvajanja zanata od poljoprivrede i nastanak novih gradova u Evropi. Pomoću zidne karte predstaviti područja Sjevernog i Sredozemnog mora gdje su nastali veliki gradovi u razvijenom feudalizmu. U obradi podnaslova izgled srednjovjekovnog grada dominantna metoda bit će rad na tekstu, analiza slikovnog materijala (U/70/71) i razgovor. Uputit ćemo učenike da sami pročitaju tekst podnaslova nakon čega postavljamo pitanja: Opiši izgled srednjovjekovnog grada. U čemu se ogledala glavna opasnost za stanovništvo srednjovjekovnih gradova? Kako su se razvijali srednjovjekovni gradovi? Podnaslov gradska privreda obraditi metodom usmenog izlaganja. Učenike uputiti na Piramidu strukture društva razvijenog i kasnog srednjeg vijeka. Tražiti da objasne u čemu je razlika između društva ranog i razvijenog srednjeg vijeka. Istaći šta su esnafi i koja je njihova svrha. Da su najbogatiji stanovnici gradova bili trgovci te da su i oni imali svoja udruženja koja su se zvala gilde ili hanze. Objasniti cilj tih udruženja. Naglasiti da je sa razvojem gradova došlo i do promjene evropske privrede. Pitamo kako se prodavala roba u ranom srednjem vijeku? Kako nazivamo takvu vrstu

34

privrede? Kako nazivamo privredu u kojoj se roba prodaje za novac? Istaći i pojavu novih zanimanja: mjenjača i bankara.

ZAVRŠNI DIO


− Opiši razvoj poljoprivrede u Evropi tokom X stoljeća?− Na koji način dolazi do odvajanja zanatstva od poljoprivrede?− Pojasni kako se to obnovljaju stari i razvijaju novi gradovi.− Šta su gilde, a šta hanze?− Kako je razvoj grada uticao na evropsku privredu?



Privredni razvoj i obnavljanje gradova

− Početkom XI stoljeća počinje napredak u poljoprivredi; razvija se tropoljni sistem obrade zemlje alatke su se počele izrađivati od željeza unaprijeđene su metode sjetve i uzgoja stoke

− Zanatstvo se odvaja od poljoprivrede.

− Obnavljaju se stari i nastaju novi gradovi.

− Gradovi su bili mali i tijesni bez higijenskih uslova za život.

− Stanovnici gradova bavili su se zanatstvom, trgovinom i bankarstvom.

− Esnafi (cehovi)

− Gilde (hanze)

− Razvija se robnonovčana privreda.

35


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 16. NASTAVNA TEMA: Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Heretički pokreti i metode borbe protiv njihCILJEVI ČASA: 1. Obrazovni: učenike upoznati sa uzrocima nezadovoljstva stanovništva tog vremena, sa

pojavom heretičkih pokreta, njihovom ideologijom te načinom borbe koju je koristila crkva protiv njih

2. Odgojni: Razvijanje kritičkog mišljenja, razvijanje osjećaja za socijalnu pravdu, uviđanje stalnog napretka čovječanstva, formiranje vlastitih svjetonazora, filozofskih, etičkih i moralnih stavova.

3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti upoređivanja i donošenja zaključakaTIP ČASA: obradaOBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monološka, dijaloška,NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, karta, historijska čitanka, radna sveska

ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO


- Šta je hereza i kad se javlja?- Zašto dolazi do pojave hereze?- Kakav je bio položaj crkve u feudalizmu?

Najava teme...

GLAVNI DIO

Pojam hereze (od grčke riječi hairesis – sekta, krivovjerje) se najčešće odnosi na historiju krćanskih crkava, mada u suštini hereza predstavlja protest ne samo protiv vladajuće crkve već i čitavog vladajućeg poretka. Socijalno raslojavanje i osiromašenje gradskog i seoskog stanovništva sve je više utjecalo na heretičke pokrete i njihovu ideologiju. Osnovni preduslov za nastanak heretičkih pokreta bio je razvoj antifeudalnih elemenata u Zapadnoj Evropi, koji je bio u tijesnoj vezi s razvojem gradova, trgovine i povećanjem broja tzv. gradskog plebsa (donjih društvenih slojeva u gradu). Heretički pokreti najviše su se raširili u zemljama koje su najranije izbile u prve redove po ekonomskoj snazi – u sjevernoj Italiji, južnoj Francuskoj i, dijelom, u južnoj Njemačkoj. U tim su zemljama gradovi postali glavna žarišta hereze, a ona su djelovala i na okolno seljačko stanovništvo. Prvi ozbiljniji otpor protiv zvanične crkve u vidu hereze pojavio se u vrijeme pape Inoćentija III, da bi kasnije ozbiljno potresle crkvu valdenska, katarska i albižanska hereza. Katari ( grč. katarios – čist ) su predstavljali najrasprostranjeniju formu hereze u Zapadnoj Evropi od XI do XIII stoljeća. Hereza katara prodire u Evropu u XI vijeku, najvjerovatnije s Bliskog Istoka, uglavnom preko Balkanskog Poluostrva. U njihovom se učenju nalazio dvojni ( dualistički ) pogled na svijet, tj. učenje o borbi dobra i zla, svjetlosti i tame. Istupajući oštro i neprijateljski prema katoličkoj crkvi, katari su učili da papa nije namjesnik Hrista već đavola, te da je katolička crkva zajednica ljudi koji su ogrezli u zabludama i porocima. Oni su imali svog papu koji je izgleda živjeo u Bosni. Katari su proglašavali sav okolni svijet, svijetom zla i tame. Po njima samo smrt oslobađa dušu tjelesne tamnice, tijela u koju je zatvorena. Zahvaljujući takvoj ideologiji katarska hereza je postala vanredno opasna za crkvu ogrezlu u raskoši i razvratu. Ali je ona isto tako predstavljala 36

opasnost i za sav postojeći poredak, jer je hereza odbacivala i feudalnu državu. Zbog toga su i car i papa pokazivali izrazitu jednodušnost u gonjenju heretika što dovoljno pokazuje do koje mjera je ta hereza bila opasna za vladajuću klasu u cjelini. Treba istaći da su trgovački putevi i sajmovi gdje se skupljala narodna masa predstavljali osnovne puteve i žarišta širenja hereze. Drugi tip hereze, koja se takođe jako raširila u XIII vijeku bila je hereza valdenza, ili lionskih siromaha. Ime je dobila po Petru Valdu, koji je svoje imanje podijelio sirotinji 1173. godine i počeo da pripovijeda siromaštvo, pokajanje i jednakost među ljudima. Početkom XIII stoljeća katari i valdenzi u južnoj Francuskoj su se udružili protiv papstva i zvanične crkve. Njihov je centar bio grad Alba, po čemu je ovaj pokret dobio naziv albižani. S obzirom da su njegovi sljedbenici ubrzo postali opasni po crkvu, papa Inoćentije III je protiv njih pokrenuo krstaški rat. Uz pomoć plemića iz sjeverne Francuske i Engleske albižani su pobijeđeni, nakon čega je došlo do strašnog pokolja nad njima. Zajedno s krstašima kretale su se velike kolone monaha, koji su poslije svake pobjede spaljivali "heretike" na lomačama. Do tada bogati francuski jug potpuno je opustošen.

Metode borbe protiv heretičih pokreta

Pored krstaških ratova, papstvu su značajnu pomoć protiv heretika pružili tzv. prosjački redovi franjevaca i dominikanaca. Osnivač franjevačkog reda bio je Franjo Asiški (U/75) koji je od svojih pristalica (minoriti – mala braća) zahtijevao da rade i da se izdržavaju od rada svojih ruku i milostinje. Ne raspolažući nikakvom imovinom i živeći u siromaštvu, članovi franjevačkog reda ublažavali su revolt siromašnih vjernika prema crkvi kao feudalnom posjedniku. To je iskoristio i papa Inoćentije III, koji je ovaj vjerski red uzeo u svoju zaštitu, što je koristilo i interesima crkve. Jer su upravo franjevci više od svih učinili da otupe opoziciona raspoloženja masa i da ih odvoje otvorene borbe protiv papstva i zvanične crkve.

Drugi "prosjački" red osnovao je španski plemić Dominik Husman (U/75). Dominikanci ili red braće propovjednika, borbu protiv hereze su vodili na dva načina. Sjedne strane oni su se takmičili s ideolozima hereze pokušavajući pobiti njihovo učenje. Iz njihovih redova su tako izašli najistaknutiji predstavnici srednjovjekovnog učenja (skolastike)–Albert Veliki, Toma Akvinski, Bonaventura, Duns Skot i mnogi drugi. Drugi način borbe dominikanaca protiv hereze bila je inkvizicija (lat. Inquisitio–istraga), koja je od strane rimske crkve smatrana "svetom službom". Pred inkvizitore je bio postavljen zadatak da pronalaze heretike i da ih kažnjavaju. Crkva je licemjerno izjavljivala da ne dozvoljava prolivanje krvi , pa su heretike kažnjavali davljenjem ili spaljivanjem na lomači. Imanje heretika se konfiskovalo, a dijelili su ga crkva, svjetovna vlast i dostavljač (onaj koji je otkrio nekog "heretika"). U isto vrijeme dužnici heretika oslobađani su svih obaveza prema njemu. Broj žrtava inkvizicije, koji je postajao sve veći krajem XIII i početkom XIV stoljeća ne da se izračunati. Posljedica svega toga je da su heretički pokreti krajem tog vijeka bili u opadanju.

Heretička ideja nije pozivala mase na otpor, u borbu protiv ugnjetača, već na prvo mjesto ističe neprotivljenje zlu, pokornost, spremnost na mučeništvo itd. Historijsko iskustvo pokazuje da se tim putem ne da spasiti nikakva ideja. Stoga su heretici bili fizički uništeni i iskorijenjeni u znatnoj mjeri zahvaljujući upravo inkviziciji.

ZAVRŠNI DIO


- Koje smo to heretičke pokrete danas spominjali?- Zašto su pape i carevi vodili zajedničku borbu protiv heretika?- Koje je metode crkva primjenjivala u borbi protiv heretičkih pokreta?- Šta je inkvizicija?


37


Heretički pokreti i metode borbe protiv njih

− Pokreti čije je učenje bilo upereno protiv zvaničnog učenja Crkve i njene moći nazivali su se heretički pokreti ili hereza (krivovjerje). Sljedbenici tih pokreta nazivani su hereticima.

− Najpoznatiji heretički pokreti u Evropi bili su: Patareni u Italiji, Katari u Njemačkoj i Valdenzi u Francuskoj

− Kao metode borbe protiv heretičkih pokreta Crkva je koristila: krstaške ratove crkvene redove: franjevce i dominikance inkviziciju (istragu)

− Inkvizicija predstavlja crkveni sud čiji je cilj bio da da pronalazi i kažnjava heretike. Najčešća kazna za heretike bilo je davljenje ili spaljivanje na lomači.

38


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 17. NASTAVNA TEMA: Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Nastanak staleških monarhija i njihovo uređenjeCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: Usvajanje znanja o staleškim monarhijama kao državama razvijenog feudalizma,

upoznavanje sa uzrocima koji su doveli do njihovog nastanka. Usvajanje i analiza novih pojmova.

2. Odgojni: Razvijanje kritičkog mišljenja, razvijanjen sposobnosti učenika da upoznaju historiju iz različitih historijskih izvora.

3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno – posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti upoređivanja i donošenja zaključaka.

TIP ČASA: obradaOBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monološka, dijaloška,NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, karta, historijska čitanka, radna sveska

ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO


- Koja je najpoznatija barbarska država formirana u doba ranog feudalizma?- Kojim ugovorom i kako se raspala Franačka država?- Šta se dešava na prostorima tih novoformiranih država? (vidi str. 29)- Opiši stanje u Evropi u razdoblju IX, X i XI stoljeća.

Najava teme...

GLAVNI DIO

Metodom usmenog izlaganja učenicima objasniti nove pojmove: monarhija i stalež. Objašnjena zapisati u svesku. Objasniti kako je feudalna rasparčanost smetala razvoju zanatstva i trgovine. Pitati! Zašto je građanstvu bila potrebna jaka centralna vlast? Analizirati historijski izvor Opis putovanja jednog francuskog trgovca (U/80) Objasniti da razvoj zanatstva i trgovine dovodo do pojave i jačanja građanske klase. U saradnji sa vladarem građanska klasa, nastoji ograničiti samovolju plemstva – feudalaca. Tako dolazi do pojave staleških monarhija. U drugom dijelu časa učenicima objasniti početke parlamentarnog života u Evropi. Uputiti ih da da u rubrici saznajte više pročitaju tekst o velikoj povelji sloboda u Engleskoj (U/79). Istaći da je to najstariji parlament u jednoj evropskoj zemlji. Objasniti da se palament u različitim zemljama različito nazivao: sabor, skupština... Pojasniti da staleška monarhija predstavlja državu u srednjem vijeku kojom uz vladara upravljaju i predstavnici staleža ( građanstva, plemstva i svećenstva ) okupljeni u Sabore ili Narodne skupštine. U razdoblju od XI do XV st. nastaju staleške monarhije u Engleskoj, Francuskoj, Danskoj, Švedskoj, Španiji...u njima su feudalci bili prinuđeni da se sporazumijevaju s građanstvom što dovodi do početka slabljenja feudalizma.

39

ZAVRŠNI DIO


- Šta je utjecalo na nastanak staleških monarhija?- Zašto je građanstvo podržavalo stvaranje staleških monarhija?- Na čijoj strani je bila crkva?- Šta je parlament i kako je nastao?- Pojasni šta je staleška monarhija i navedi najpoznatije takve države?



Nastanak staleških monarhija i njihovo uređenje

− Promjene u načinu privređivanja i pojava robno-novčane privrede uvjetovale su nastanak građanske klase.

− Feudalna samovolja smetala je razvoju trgovine i zanatstva–osnovih zanimanja građanske klase.

− Zato je Građanska klasa u saradnji sa vladarem i crkvom nastojala ograničiti samovolju feudalaca (plemstva)

− Kao pobjednici, stvaraju novi oblik države – stalešku monarhiju.

− Staleška monarhija predstavlja državu u srednjem vijeku kojom uz vladara upravljaju i predstavnici staleža (građanstva, plemstva i svećenstva) okupljeni u Sabore, Narodne skupštine ili Parlament.

− Najraniji parlament formiran je u Engleskoj 1265. godine tzv. Velikom poveljom sloboda (magna charta libertatum)

− Formiranje staleških monarhija predstavlja početak slabljenja i propadanja feudalizma.

40


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 18. NASTAVNA TEMA: Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Suprotnosti srednjovjekovnog društvaCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: stjecanje znanja o nejednakosti srednjovjekovnog društva koje su dovele do

seljačkih ustanaka i društvenih borbi u gradovima. Upoznavanje sa njihovima uzrocima, tokom i posljedicama

2. Odgojni: razvijanje kritičkog mišljenja, uočavanje posljedica ugnjetavanja, osuda nasilja, razvijanje tolerancije i humanosti među ljudima

3. Funkcionalni: vježbanje analize slikovnog materijala, razvijanje sposobnosti usmenog izlaganja učenika, izdvajanja bitnih podataka, uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti uspoređivanja i logičkog zaključivanja

TIP ČASA: obradaOBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: razgovor, usmeno izlaganje, rad s tekstom, rad sa slikovnim materijalomNASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, karta, historijska čitanka, radna sveska

ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO


− Ukratko ispričajte način života plemstva u razvijenom srednjem vijeku. − Koji se novi društveni sloj razvija u XI. stoljeću u Evropi?− Iznesite svoje mišljenje o tome jesu li se obrazovni ciljevi građanstva podudarali s ciljevima

plemstva.− Kada nastaju i šta su staleške monarhije?− Koji društveni stalež nije učestvovao u vlasti u staleškim monarhijama?− Pojasnite položaj seljačkog staleža u to vrijeme. Da li se njihov položaj promijenio nabolje?

Najava teme...

GLAVNI DIO

Metodom usmenog izlaganja objasniti položaj različitih društvenih grupacija u razvijenom srednjem vijeku. Učenike uputiti da analiziraju slikovni materijal (U/81). Pitamo: Uporedite slike srednjovjekovnog plemstva i gradske sirotinje. Šta možete zaključiti? Podnaslov, seljački ustanci obradit ćemo kombinacijom rada s tekstom, analize slikovnog materijala i analize historijskog izvora. Upućujemo: Kad pročitate tekst, odgovorite na pitanje br. 2 i 3 u U/84. Napišite sažete formulacije. Radit ćete u parovima. Provjerit ćemo riješeno. Najbolje odgovore zapisat ćemo na tablu. Potom ćemo pročitati pisani historijski izvor U/83. Pitamo: kako je Džon Bul nastojao pridobiti seljake za ustanak? Obrađujući podnaslov društvene borbe u gradovima učenici će pročitati i usmeno odgovoriti na pitanje broj 5 u U/83. Kako bismo vježbali usmeno izlaganje, prozvat ćemo jednog lošijeg, a potom jednog boljeg učenika i zatražiti da opširno prepričaju pročitani tekst. Ukoliko ocijenimo potrebnim pomoći ćemo im potpitanjima.

41

ZAVRŠNI DIO


- U čemu se ogledaju društvene nejednakosti srednjovjekovnih ljudi?- Navedi razloge zbog kojih seljački ustanci nisu imali uspjeha.- Navedi uzroke i posljedice društvenih borbi u gradovima.



Suprotnosti srednjovjekovnog društva

− Društvo ranog srednjeg vijeka je bilo podijeljeno na plemstvo, svećenstvo i seljaštvo. U razvijenom srednjem vijeku javlja se i građanstvo.

− U najtežem položaju bilo je seljaštvo koje tokom XIV i XV stoljeća podiže ustanke protiv feudalne eksploatacije širom Evrope.

− Najveći ustanci izbijali su u Engleskoj i Francuskoj za vrijeme stogodišnjeg rata (1337–1453).

− Seljački ustanci su slabili feudalno društvo i pripremali njegovu propast.

− Bijeda i nejednakost predstavljaju osnovne uzroke ustanaka siromašnog stanovništva u gradovima.

− Svi oni su obično završavali bez uspjeha.

42

BOSNA U SREDNJEM VIJEKU

43


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 19. NASTAVNA TEMA: Bosna u srednjem vijekuNASTAVNA JEDINICA: Stari Slaveni i doseljavanje na Balkan CILJEVI ČASA:1. Obrazovni: usvajanje znanja o životu slavenskih plemena u pradomovini, društvenom uređenju i

religiji, učenike upoznati sa uzrocima i pravcima seobe Slavena kao i o posljedicama koje je izazvao njihov dolazak na Balkan, usvajanje i analiza novih pojmova.

2. Odgojni: ocijeniti važnost doseljavanja slavenskih plemena na dalji tok historijskih procesa na Balkanu, razvijanje kritičkog odnosa prema historijskim događajima, razvijanje pozitivnog stava prema različitim narodima i njihovim kulturnim dostignućima

3. Funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno – posljedičnih veza.

TIP ČASA: obradaOBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: razgovor, usmeno izlaganje, rad s tekstom, rad sa slikovnim materijalom, demonstracija NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, karta, historijska čitanka, radna sveska

ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO

Učenicima objasniti da prelazimo na novu tematsku oblast: Bosna u srednjem vijeku. Naročito istaći značaj ove tematske cjeline koja obuhvata period nacionalne prošlosti zemlje i naroda kojim pripadamo. Zamoliti nekog od učenika/ca da pročita uvodni dio iz udžbenika (U/86). Nakon što smo poslušali pročitano, postavljamo pitanja:

- Koji događaj predstavlja početak velike seobe naroda?- Koje narode je ona uglavnom zahvatila? - U kom pravcu se odvijala? - Koji narodi su živjeli na Balkanskom poluostrvu prije Slavena?- Kako se dijele Slaveni prema mjestu koji su naselili?

Dio odgovora pojasniti na zidnoj karti. Najava teme...

GLAVNI DIO

Metodom usmenog izlaganja koristeći zidnu kartu učenicima predstaviti prostore pradomovine Slavena. Uputiti ih da pogledaju i kartu u udžbeniku (U/86). Opisati geografske odlike tih prostora, privredna obilježja, naoružanje i ratnu taktiku. Kako bi učenici razvijali sposobnost izdvajanja bitnih podataka, nakon svakog podnaslova povest ćemo razgovor tokom kojeg ćemo izdvojiti najbolje i najsažetije formulacije koje ćemo zapisati na tablu. U nastavku istaći društvena obilježja starih Slavena, njihove vjerske predstave te najznačajnija božanstva. Pogledajte sliku Peruna – božanstva groma i oluje (U/87). U kakvom obliku je on predstavljen? Ko je još predstavljao božanstva u ljudskom obliku? Kako se naziva takvo predstavljanje? Pokušajte se sjetiti imena vrhovnih bogova kod Grka i Rimljana? Jedan učenik će pročitati pisani historijski izvor (U/89) nakon čega ćemo povesti razgovor postavljajući pitanja. U drugom dijelu časa učenicima predstaviti uzroke koji su doveli do seobe Slavena. Objasniti podjelu slavenskih naroda i uz pomoć karte u udžbeniku (U/87) predstaviti područja koja ona danas naseljavaju u Evropi. 44

Podnaslov, dolazak Južnih Slavena na Balkanski poluotok, obradit ćemo metodom usmenog izlaganja. Istaći kretanja slavenskih plemena do početka VI stoljeća. Naglasiti značaj saveza sa Avarima, njihovu ulogu u tom savezu i posljedice njegovog raspada. Koristeći zidnu kartu te kartu u udžbeniku (U/88) učenicima predstaviti prostornu dimenziju naseljenu južnoslavenskim plemenima. Posebno naglasiti koji to narodi spadaju u Južne Slavene.

ZAVRŠNI DIO


− Opiši život Slavena u pradomovini i gdje se ona nalazila?− Navedi uzroke seobe slavenskih plemena?− Kako se dijele Slaveni i na koje narode?− Koje prostore na Balkanskom poluostrvu su naselili Južni Slaveni? Nekoliko učenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu


Stari Slaveni i doseljavanje na Balkan

− Pradomovina Slavena obuhvata prostrane oblasti od Karpata na jugu, između rijeka Visle na istoku i Dnjepra na zapadu pa do Baltičkog mora na sjeveru.

− Slaveni su vjerovali u više bogova (politeizam)

− Uzroci seobe slavenskih plemena su: Prodor Huna sa istoka 375. godine Nedostatak obradivog zemljišta Prenesaljenost životnog prostora

− Raseljavanje Slavena trajalo je od IV do VII stoljeća

− Prema krajevima koja su naselili dijele se na Zapadne Slavene (Česi, Poljaci, Slovaci), Istočne Slavene (Rusi, Bjelorusi, Ukrajinci) i Južne Slavene (Bošnjaci, Srbi, Hrvati, Slovenci, Makedonci, Crnogorci i Bugari).

− U periodu od početka VI do prvih decenija VII stoljeća Južni Slaveni su naselili prostor od Alpa na zapadu do Crnog mora na istoku i od Dunava na sjeveru do Jadranskog mora na jugu.

− Sklavinije – prve državne zajednice Južnih Slavena.

45


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 20. NASTAVNA TEMA: Bosna u srednjem vijekuNASTAVNA JEDINICA: Južnoslavenske države u srednjem vijekuCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: Stjecanje znanja o prvim državnim zajednicama Južnih Slavena na prostorima

Balkana, usvajanje i analiza novih pojmova.2. Odgojni: razvijanje pozitivnog stava prema kulturnom i nacionalnom razvoju susjednih naroda,

razvijanje tolerancije prema etničkim, nacionalnim, rasnim i vjerskim različitostima 3. Funkcionalni: Vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uočavanja

uzročno – posljedičnih veza.TIP ČASA: obradaOBLIK RADA: frontalni, grupni, individualni, NASTAVNE METODE: razgovor, rad s tekstom, rad sa slikovnim materijalom, demonstracija NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, karta, grafofolija

ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO

Formirati 5 grupa od po 5-6 članova. Objasniti da svaka grupa izabere svog predstavnika koji će ujedno biti i njihov vođa. Njegov zadatak je da koordinira rad unutar grupe te da u ime svih predstavi urađeno. Nakon što smo to uradili, zamoliti nekog od učenika/ca da pročita uvodni dio iz udžbenika (U/90), poslije čega ćemo postaviti nekoliko pitanja:

- Kako dijelimo Slavene?- Koji narodi spadaju u južne Slavene?- Navedite teritoriju koji su naselili Južni Slaveni u doba velike seobe naroda?- Kako su se zvale prve državne zajednice Slavena na Balkanu i zašto one nastaju?

Dio odgovora pojasniti na zidnoj karti. Najava teme...

GLAVNI DIO

Svakoj grupi dodijeliti zadatak da samostalno koristeći udžbenik obradi po jedan podnaslov iz današnje nastavne jedinice. Ograničiti vremenski rok obrade na 20 minuta.

1. grupa: Karantanija/Slovenija2. grupa: Hrvatska3. grupa: Raška/Srbija4. grupa: Duklja/Zeta/Crna Gora5. grupa: Makedonija

Nakon isteka predviđenog vremena predstavnici grupa, redom izlažu ostatku odjeljenja ono što su uradili. Ukoliko je potrebno učenici iz iste grupe daju smjernice i nadopunjuju svog predstavnika. Nakon svakog podnaslova nastavnik će postepeno otkrivati najvažnije podatke i teze na već pripremljenoj grafofoliji. Svi učenici bi imali zadatak da navedene teze prepišu u svoje sveske. ZAVRŠNI DIO

Proglasiti grupu koja je najbolje obradila svoj dio zadatka. Učenike iz te grupe, ali i one koji su bili aktivni u drugim grupama ocijeniti 46


Južnoslavenske države u srednjem vijeku

− Najstarija država Južnih slavena jeste Karantanija tj. današnja Slovenija− Karantanija je najprije bila pod vlašću Franačke da bi nakon njenog raspada došla pod uticaj

Njemačke.− Geografski prostor koji su naselila hrvatska plemena u VII stoljeću utjecao je na stvaranje

Primorske i Panonske Hrvatske te Neretljanske kneževine.− Hrvatska je dostigla vrhunac svog razvoja u X stoljeću, za vrijeme vladavine kneza Tomislava

(910–928).− „Pacta conventa“ (dogovoreni sporazum)–nastao 1102. godine između hrvatskih velikaša i

ugarskog kralja Kolomana kojim je natsla Ugarsko–hrvatska državna zajednica.− Najstarija srpska država nazivala se Raška, a izrasla je iz plemenskog saveza sredinom IX

stoljeća.− Današnja Crna Gora, nazivala se do kraja X stoljeća Duklja (po rimskom gradu Doclea). U XI

stoljeću javlja se i drugo ime Zeta, prema istoimenoj rijeci. − Makedonija je vrhunac moći dosegla za vrijeme cara Samuila (976-1014). On je uspostavio

makedonsko carstvo koje je uništila Bizantija 1014. godine.

47


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 21. NASTAVNA TEMA: Bosna u srednjem vijekuNASTAVNA JEDINICA: Prvi podaci o srednjovjekovnoj BosniCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: Stjecanje znanja o postanku imena Bosna, prvim podacima o srednjovjekovnoj

bosanskoj državi kao i području na kojem se prostirala; upoznavanje učenika sa različitim historijskim izvorima, zasnovanih na naučno-historijskim činjenicama

2. Odgojni: Razvijanje ljubavi prema domovini, njegovanje i razvijanje osjećaja pripadnosti bosanskoj tradiciji i naciji.

3. Funkcionalni: Vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uočavanja TIP ČASA: obradaOBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: razgovor, usmeno izlaganje, rad s tekstom, rad sa slikovnim materijalom, demonstracija NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, karta, grafofolija

ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO


− Objasnite posljedice podjele Rimskog carstva 395. godine za područje današnje BiH?− Koje velike države su bile u neposrednom susjedstvu prostora koji danas pripadaju BiH? − Kojim uticajima su ti prostori bili izloženi?

Najava teme...

GLAVNI DIO

Metodom usmenog izlaganja učenicima pojasniti da postoji više teorija o porijeklu imena Bosna, ali se ne može pouzdano tvrditi koja je od njih manje ili više tačna. Navesti nekoliko primjera koje donose različiti historičari. Podnaslov, prvi podaci o Bosni obradit ćemo metodom rada na tekstu i analize slikovnog materijala u udžbeniku. Tekst podnaslova ćemo podijeliti na manje didaktičke korake koje označavaju pasusi (odjeljci). Prozvat ćemo nekoliko učenika koji će ih pročitati. Nakon svakog pasusa učenici će usmeno odgovoriti na pitanja u udžbeniku (U/97) i to: nakon prvog pasusa (o prvobitnoj Bosni...) pitanje br. 2, nakon drugog (prvi podaci o srednjovjekovnoj Bosni...), pitanje br. 3. Uputićemo učenike da pronaliziraju kartu teritorijalnog širenja srednjovjekovne Bosne (U/96). Nakon toga ćemo tražiti da pročitaju tekst u rubrici, saznajte više kao i tekst u rubrici zanimljivosti (U/97). Nakon pročitanog trećeg pasusa (osim ovih, Porfirogenet...), odgovoriće na pitanje br. 4 i nakon 4 i 5 (Više podataka o Bosni..., iz XII stoljeća je...) na pitanje br. 5. Potom ćemo pročitati i proanalizirati historijski izvor (U/96). Najbolje i najsažetije odgovore i formulacije ćemo izdvojiti i zapisati na tablu.

ZAVRŠNI DIO

Pročitati pasus broj 6 (vidimo kako nam...). Pitamo: Šta možemo zaključiti? Otkloniti eventualne nejasnoće. Nekoliko učenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu 48

PLAN TABLE/GRAFOFLIJE

Prvi podaci o srednjovjekovnoj Bosni

− Postoji više teorija o porijeklu imena Bosna. Po nekima ime Bosna je nastalo od: indoevropske riječi „bos“ što bi u prijevodu značilo „tekuća voda“, tj rijeka. ilirske riječi „basinus“ koja ima isto značenje. latinske riječi „bosina“, što znači granica, slavenskog imena koje su donijeli sa sobom.

− Prvi podaci o srednjovjekovnoj Bosni potiču još iz X stoljeća, tačnije iz 956. godine. Tada, bizantijski car i pisac Konstantin Porfirogenet u svom djelu „De administrando imperio“ (O upravljanju carstvom) spominje Bosnu (Bosonu) kao malu zemlju koja se prostire oko izvora, te gornjeg i srednjeg toka istoimene rijeke (otprilike područje od Sarajeva do Vranduka kod Zenice)

− Dva grada Katera i Desnek

− Podatke o srednjovjekovnoj Bosni nalazimo i kod bizantijskog pisca Kinama te u Ljetopisu popa Dukljanina, oba iz XII stoljeća.

49


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 22. NASTAVNA TEMA: Bosna u srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Društveni odnosi i državna organizacija u srednjovjekovnoj BosniCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: Stjecanje znanja o društvenim odnosima, najistaknutijim velikaškim porodicama te o

državnom uređenju srednjovjekovne Bosne; usvajanje novih pojmova: stanak, rusag, velmože2. Odgojni: Razvijanje ljubavi prema domovini, uočavanje kontinuiteta bosanske državnosti i njene

1000 – godišnje tradicije, razvijanje kritičkog mišljenja.3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti snalaženja u vremenu i prostoru, upoređivanja i donošenja

zaključaka, uočavanje uzročno-posljedičnih veza, vježbanje usmenog izlaganja učenika, izdvaja-nja bitnih podataka

TIP ČASA: obradaOBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: razgovor, usmeno izlaganje, rad s tekstom, rad sa slikovnim materijalom, demonstracija NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, karta, grafoskop

ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO

Ukratko ćemo ponoviti gradivo obrađeno na prethodnom času, postavljajući pitanja:

− Koje imamo teorije o porijeklu imena Bosna?− Kad se i gdje Bosna prvi put spominje? − Postoji li mogućnost da je Bosna starija od vremena kada se prvi put spominje, tj. u X stoljeću?− Zašto nismo sigurni u to?− Na kojem prostoru nastaje prvobitna Bosna?

Zamoliti nekog od učenika/ca da pročita uvodni dio iz udžbenika (U/98). Nakon što smo poslušali pročitano, najavićemo temu današnje nastavne jedinice.

GLAVNI DIO

Metodom usmenog izlaganja objasniti proces društvenog raslojavanja u srednjovjekovnoj Bosni. Istaći društvenu strukturu te navesti ko je spadao u povlaštenu, a ko u potčinjenu grupu stanovništva. Posebno naglasiti da se vladajući sloj dijelio na velmože, vlastelu i vlasteličiće. Objasniti njihov međusobni odnos. Tražiti od učenika da se prisjete vazalsko-seniorskog odnosa. Ima li sličnosti? Istaći da je osnovni oblik zemljišnog posjeda u Bosni bila baština. Pitamo: Ko nam zna objasniti šta je baština? Nabrojaćemo najistaknutije velikaške porodice koje su u Bosni nazivane velmože i koje su imale svoje baštine. Učenike uputiti da pročitaju tekst u rubrici zanimljivosti (U/99). Na isti način predstaviti i podnaslov državna organizacija. Objasniti centralne organe državne vlasti, razliku između banovine i kraljevine. Objasniti pojam dvora bosanskih vladara. Naglasiti mjesta u kojima su stolovali bosanski vladari, kojoj dinastiji su pripadali i kako su se finansirali. Učenike uputiti da pogledaju fotografiju ostataka Bobovca (U/99). Istaći značaj i ulogu koji je imao Bosanski sabor u donošenju najvažnijih državnih odluka. Navesti različita imena za sabor u Bosni – stanak, sva bosna, sav rusag bosanski... Posebno naglasiti ko je mogao učestvovati u radu Sabora te da svećenici iz bilo koje Crkve na njega nisu imali nikakav utjecaj. Pomenuti i da je lokalna vlast bila u isključivoj nadležnosti feudalaca.

50

ZAVRŠNI DIO


− Kako je bilo podijeljeno društvo u Bosni? (Obrazloži na pojedine kategorije)− Nabroj najpoznatije velikaške porodice u srednjovjekovnoj Bosni i kojim oblastima su vladale.− Kako je izgledala državna organizacija srednjovjekovne Bosne.− Objasni gdje se nalazio najznačajniji bosanski dvor?− Šta je stanak?

Za zadaću dati da prepišu tekst iz rubrike saznajte više (U/100).Nekoliko učenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu


Društveni odnosi i državna organizacija u srednjovjekovnoj Bosni

− Feudalizam u Bosni se javlja od XII stoljeća.

− Vladajući sloj se prema moći i ugledu dijelio na veliku i malu vlastelu, odnosno na velmože i njihove vazale.

− Osnovni oblik zemljišnog posjeda u srednjovjekovnoj Bosni bila je baština. Jednom darovanu baštinu vladar više nije mogao vratiti, jer je ona bila vlasništvo porodice, a ne pojedinca.

− Najistaknutije velikaške porodice čiji su članovi imali status velmoža bili su: Hrvatinići u Donjim Krajevima (oko rijeka Vrbasa i Sane), Pavlovići u istočnoj Bosni i Kosače u Humu (Hercegovina).

− Organi centralne vlasti bili su vladar i državni sabor.

− Državni sabor u Bosni se najčešće zvao "stanak", ali isto tako i “zbor“, “sva Bosna“, “sav rusag bosanski“ ili samo “Bosna“. Stanak je predstavljao stalešku skupštinu u čijem radu su učestvovale samo velmože (rusaška gospoda) i vladar.

− Dvor kao stolno mjesto i stalno sjedište bosanski vladari nisu imali. Zato su prijestolnice Bosne u različito vrijeme bile: Kraljeva Sutjeska, Visoko, Bobovac, a kasnije i Jajce.

51


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 23. NASTAVNA TEMA: Bosna u srednjem vijekuNASTAVNA JEDINICA: Bosna u vrijeme prvih banovaCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: usvajanje znanja o Bosni u vrijeme bana Borića i Kulina bana; stjecanje znanja o

društveno–ekonomskim i privrednim prilikama srednjovjekovne Bosne u tom periodu, spoznati značaj povelje Kulina bana

2. Odgojni: razvijanje pozitivnog odnosa prema prema prošlosti vlastitog naroda, razvijanje kritičkog mišljenja i ljubavi prema domovini.

3. Funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno-posljedičnih veza, vježbanje analize slikovnog materijala, razvijanje sposobnosti usmenog izlaganja učenika, izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti uspoređivanja i logičkog zaključivanja, razvijanje historijskog mišljenja

TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monološka, dijaloška, demonstracija, analiza slikovnog materijalaNASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, zidna karta, historijska čitanka.

ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO

Ukratko ćemo ponoviti gradivo obrađeno na prethodnom času, postavljajući pitanja:

− Koje su najznačajnije feudalne porodice bile u Bosni?− Iz koje porodice su poticali bosanski vladari?− Gdje su oni najčešće stolovali?− Koji su bili nazivi za bosanski sabor?− U čemu se ogleda njegov značaj?


GLAVNI DIO

Uz pomoć historijske zidne karte ili karte u udžbeniku (U/96) predstaviti područje prvobitne bosanske države. Učenike upoznati sa vladavinom bana Borića, najstarijeg bosanskog bana o kojem znamo nešto više. Istaći da je on bio samostalan vladar za čije vladavine je vođen rat između Ugarske i Bizantije za prevlast na Balkanu. Naglasiti da je ban Borić bio saveznik ugarskog kralja koja u tom ratu doživljava poraz. Zbog takvog ishoda ban Borić bježi u Slavoniju gdje je od ranije imao posjede dobijene od ugarskog kralja. U drugom dijelu izlaganja učenike/ce upoznati sa periodom vladavine bana Kulina. Na karti (U/102) pokazati teritoriju na koju je ban Kulin proširio granice bosanske države. Istaći njegov politički utjecaj u Bosni i susjedstvu. Posebno naglasiti privredni razvoj koji je Bosna doživjela u ovom periodu. Istaći saradnju sa Dubrovačkom republikom i značaj čuvene Povelje Kulina bana koja je nastala kao proizvod te saradnje. Naglasiti da je to najstariji pisani dokument srednjovjekovne Bosne iz kojeg se vidi hiljadugodišnja tradicija Bosne i kontinutet državnosti naše zemlje. Uputiti da pogledaju sliku (U/103). Zamolićemo jednog učenika da pročita pisani historijski izvor (U/103) nakon čega ćemo povesti razgovor postavljajući nekoliko pitanja.

52

ZAVRŠNI DIO


− Objasni prilike u Bosni u vrijeme vladavine bana Borića.− Kad počinje uspon srednjovjekovne Bosne?− Navedi granice bosanske države u vrijeme bana Kulina.− Kad je potpisana i o čemu govori povelja Kulina bana?− Objasni u čemu se ogleda značaj povelje za bosansku državnost

Nekoliko učenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu PLAN TABLE/GRAFOFLIJE

Bosna u vrijeme prvih banova

− Prvi poznati bosanski ban jeste ban Borić (1154–1164).

− On je kao ugarski saveznik učestvovao u ugarsko-bizantijskom ratu, nakon kojeg je Bizantija uspostavila svoju prevlast na Balkanu.

− Vladavina bana Kulina u Bosni (1180–1204)

− U njegovo vrijeme bosanska država se prostirala od Drine na istoku do Grmeča na zapadu sa oblastima Bosnom, Usorom, Soli i Donjim Krajevima oko Sane.

− Bosna se privredno razvija

− To je vrijeme političke stabilnosti i organizovane vlasti

− Trgovački ugovor o boljoj poslovnoj saradnji između Bosne i Dubrovnika potpisan je 29. avgusta 1189. godine. Taj ugovor poznat kao Povelja Kulina bana, predstavlja prvi poznati međunarodni ugovor Bosne.

53


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 24. NASTAVNA TEMA: Bosna u srednjem vijekuNASTAVNA JEDINICA: Vjerski život u srednjovjekovnoj BosniCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: Uočiti položaj srednjovjekovne bosanske države u XIII stoljeću. Upoznati učenike sa

vjerskim učenjem i ustrojem Crkve bosanske, usvajanje novih pojmova.2. Odgojni: Razvijanje pozitivnog odnosa prema prošlosti vlastitog naroda, razvijanje tolerancije,

kritičkog mišljenja, ljubavi prema domovini.3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka, upoređivanja i donošenja

zaključaka, uočavanja uzročno – posljedičnih veza.TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monološka, dijaloška, demonstracija, analiza slikovnog materijalaNASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, zidna karta, historijska čitanka.

ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO

Formirati 5 grupa od po 5-6 članova. Objasniti da svaka grupa izabere svog predstavnika koji će ujedno biti i njihov vođa. Njegov zadatak je da koordinira rad unutar grupe te da u ime svih predstavi urađeno. Nakon što smo to uradili, zamoliti nekog od učenika/ca da pročita uvodni dio iz udžbenika (U/104), poslije čega ćemo postaviti nekoliko pitanja:

- Koje vjere su bile prisutne u Bosni u periodu nakon crkvenog raskola 1054. godine.- Šta je hereza?- Kako se crkva borila protiv hereze?- Navedite prve poznate bosanske vladare i period u kojem su vladali? - Po čemu je posebno značajan ban Kulin?

Najava teme...

GLAVNI DIO

Svakoj grupi dodijeliti zadatak da samostalno koristeći udžbenik obradi po jedan podnaslov iz današnje nastavne jedinice. Ograničiti vremenski rok obrade na 20 minuta.

1. grupa: Nastanak vjerske različitosti na tlu Bosne2. grupa: Prve vijesti o herezi u Bosni3. grupa: Porijeklo i organizacija Crkve bosanske4. grupa: Katolička crkva5. grupa: Pravoslavna crkva i učenje bosanskih krstjana (historijski izvor)

Nakon isteka predviđenog vremena predstavnici grupa, redom izlažu ostatku odjeljenja ono što su uradili. Ukoliko je potrebno učenici iz iste grupe daju smjernice i nadopunjuju svog predstavnika. Nakon svakog podnaslova nastavnik će postepeno otkrivati najvažnije podatke i teze na već pripremljenoj grafofoliji. Svi učenici bi imali zadatak da navedene teze prepišu u svoje sveske.

ZAVRŠNI DIO

Proglasiti grupu koja je najbolje obradila svoj dio zadatka. Učenike iz te grupe, ali i one koji su bili aktivni u drugim grupama ocijeniti 54


Vjerski život u srednjovjekovnoj Bosni

− Prostor srednjovjekovne Bosne nakon crkvenog raskola 1054. godine došao je pod uticaj i katoličke i pravoslavne crkve.

− Prve vijesti o postojanju hereze u Bosni potječu iz 1199. godine

− Crkva bosanska nastala je između 1234. i 1252. godine

− Crkva bosanska nije ubirala desetine ni ostale poreze, a odricala se i feudalnih posjeda

− Pripadnici Crkve bosanske nazivali su se krstjanima, dok su ih drugi označavali kao, patareni, katari ili rjeđe bogumili.

− Na čelu Crkve bosanske bio je djed (did), te svećenici, koji su se nazivali strojnici. Dijelili su se na goste i starce–najniže crkvene starješine.

− Vjernici su bili podijeljeni na „krstjane“ i „mrsne ljude“ to jest na savršene i nesavršene vjernike.

− Katolička crkva u srednjovjekovnoj Bosni nikada nije bila samostalna nego uvijek u sastavu susjednih crkvenih centara.

− Naročito zapaženu ulogu u suzbijanju hereze i širenja katoličanstva odigrala su dva katolička reda: dominikanci i franjevci.

− Pravoslavno stanovništvo je bilo ograničeno na oblasti Huma, Podrinja i Polimlja koji su u sastav bosanske države ušli tokom XIV stoljeća. Oni su pripadali Pećkoj patrijaršiji.

55


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 25. NASTAVNA TEMA: Bosna u srednjem vijekuNASTAVNA JEDINICA: Bosna u XIII stoljećuCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: stjecanje znanja o položaju srednjovjekovne bosanske države u XIII stoljeću, njenim

privrednim i društvenim odnosima sa susjedima te o prevlasti Šubića na ovim prostorima.2. Odgojni: Razvijanje ljubavi prema domovini, uočiti ulogu i utjecaj pojedinca na tok historijskih

zbivanja, razvijati kritički odnos prema historijskim ličnostima, razvijati negativan stav učenika prema osvajačkoj politici i poticati ideju da se problemi rješavaju mirnim putem.




Ukratko ćemo ponoviti gradivo obrađeno na prethodnim časovima, a koje je povezano sa temom današnje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja:

− Opišite privredni razvoj Bosne u doba bana Kulina.− U čemu je historijski značaj Povelje bana Kulina?− Koje su najznačajnije bosanske velikaške porodice?− Kakav je bio odnos bana Kulina i domaće vlastele?− Kada se desio prvi pokušaj uništenja bosanske hereze i kako je on završen?


GLAVNI DIO

Metodom usmenog izlaganja predstaviti unutrašnje prilike u Bosni u doba vladavine bana Mateja Ninoslava. Istaći proces osamostaljenja domaće vlastele i slabljenje moći bosanskog vladara. Važno je naglasiti da je ovaj period bosanske historije obilježen stalnim krstaškim pohodima na Bosnu koje je predvodila Ugarska. Njen formalni cilj je bio uništenje Crkve bosanske, a u stvarnosti težnja za osvajanjem prostora srednjovjekovne Bosne. Opisati ratna dešavanja i jačanje pozicije bosanskog vladara nakon neuspjeha krstaške vojske. Na historijskoj karti predstaviti područja koja je u tom razdoblju obuhvatala bosanska država. Analizom dijela ugovora između bosanskog bana Mateja Ninoslava i Dubrovčana iz 1240.godine može se potvrditi snaga bosanskog bana u navedenom razdoblju. Podnaslov Bosna u drugoj polovini XIII stoljeća obradit ćemo metodom rada sa tekstom. Kako bismo vježbali usmeno izlaganje, prozvat ćemo jednog lošijeg, a potom jednog boljeg učenika i zatražiti da opširno prepričaju pročitani tekst. Ukoliko ocijenimo potrebnim pomoći ćemo im potpitanjima. Mogu usmeno odgovoriti na 4. i 5. pitanje u U/112. U nastavku ćemo opisati utjecaj hrvatskih velikaša iz porodice Šubića na historijske događaje u Bosni u drugoj polovini XIII stoljeća. Najaviti doba ponovnog jačanja srednjovjekovne Bosne u XIV stoljeću i dolazak na vlast bana Stjepana II Kotromanića.

56

ZAVRŠNI DIO


− Kako su izgledale prve godine vladavine bana Mateja Ninoslava?− Objasni uzrok, tok i posljedice krstaškog rata protiv Bosne u doba Ninoslava.− Po čemu možemo zaključiti kakav je ban Ninoslav bio vladar?− Objasniti u čemu je značaj bana Prijezde.− Objasni posljedice ženidbe Stjepana I na kasniju bosanku politiku.− Opiši vlast Šubića u Bosni i kako je ona prestala.



Bosna u XIII stoljeću

− Prvu polovinu XIII stoljeća obilježilo je naglo jačanje i širenje heretičkog učenja te porast moći i utjecaja bosanske vlastele.

− Vladavina bana Mateja Ninoslava (1233–1249.)

− Krstaški pohodi na Bosnu s ciljem njenog osvajanja

− Ugovor o miru i prijateljstvu između Bosne i Dubrovnika zaključen, u martu 1240. godine. U povelji koju je izdao, Ninoslav se naziva „po milosti božijoj veliki ban bosanski“.

− Vladavina bana Prijezde (1253–1287) – rodonačelnik srednjovjekovne bosanske dinastije Kotromanića

− Vladavina bana Stjepana I Kotromana (1287–1314). Oženio se Jelisavetom, kćerkom srpskom kralja Dragutina iz dinastije Nemanjića.

− Krajem XIII stoljeća hrvatska velikaška porodica Šubića proširuje dijelom svoju vlast i na Bosnu

− Uz pomoć ugarsko–hrvatskog kralja Karla I Roberta, Stjepan II (1322-1353) započinje svoju samostalnu vladavinu u Bosni.

57


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 26. NASTAVNA TEMA: Bosna u srednjem vijekuNASTAVNA JEDINICA: Jačanje i teritorijalno širenje Bosne u XIV stoljeću CILJEVI ČASA:1. Obrazovni: Stjecanje znanja o usponu Bosne u doba Stjepana II i Tvrtka I Kotromanića;

upoznavanje učenika sa granicama bosanske države u vrijeme najvećeg uspona i proglašenjem kraljevstva 1377. godine

2. Odgojni: Razvijanje ljubavi prema domovini, uočiti ulogu i utjecaj pojedinca na tok historijskih zbivanja, razvijati kritički odnos prema historijskim ličnostima, razvijati negativan stav učenika prema osvajačkoj politici i poticati ideju da se problemi rješavaju mirnim putem.





− Koji su vladari bili na čelu bosanske države u XIII stoljeću?− Po čemu je značajan ban Prijezda?− Opišite razdoblje slabljenja bosanke države u vrijeme prevlasti Šubića u Bosni.− Na koji način Stjepan II započinje svoju samostalnu vladavinu? Zamoliti nekog od učenika/ca da pročita uvodni dio iz udžbenika (U/113). Nakon što smo poslušali pročitano, najavićemo temu današnje nastavne jedinice.

GLAVNI DIO

Metodom usmenog izlaganja objasniti položaj bosanske države za vrijeme vladavine bana Stjepana II Kotromanića. Istaći da su ratna iskustva i uspostavljene dobre veze sa bosanskom vlastelom omogućili Stjepanu II da učvrsti svoju vlast i proširi teritoriju bosanske države. Učenicima na zidnoj karti predstaviti prostore na koje je proširena bosanska država u navedenom razdoblju. Istaći značaj i posljedice osvajanja Huma za srednjovjekovnu Bosnu. U nastavku predstaviti političku krizu u bosanskoj državi neposredno nakon što je Tvrtko I preuzeo vlast. Učenicima treba pojasniti odnos Ugarske države prema političkim prilikama u Bosni u tom razdoblju. Na historijskoj karti pojasniti teritorijalno širenje srednjovjekovne Bosne u doba Tvrtka I. Naglasiti značaj proglašenja Bosne kraljevinom 1377. godine i položaj susjednih zemalja u tom periodu. Istaći titulu koju Tvrtko I uzima prilikom krunisanja – “kralj Srbije, Bosne, Primorja i Zapadnih Strana”. Pitamo: Zašto je Tvrtko I smatrao da mu pripada pravo na srpsku krunu? Akcent staviti na izlazak Bosanskog kraljevstva na more. Vidjeti kartu (U/115). Uputiti učenike da pročitaju tekst u rubrici saznajte više. Pitamo: Kad u Bosnu prvi puta upadaju Osmanlije? Kakva je uloga bosanske vojske u bici na Kosovu?

58

ZAVRŠNI DIO


− Opiši prve godine vladavine Stjepana II?− Na koje prostore je Stjepan II proširio granice bosanske države?− Šta je obilježilo početak vladavine Tvrtka I?− Opiši teritorijalna proširenja na istoku u doba Tvrtka I.− Kada se Tvrtko I krunisao za kralja i gdje? − Šta je sve Tvrtko I osvojio na zapadu i kako su nakon toga izgledale tadašnje granice Bosne?

Nekoliko učenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Za zadaću učenicima dati da izrade liniju vremena na kojoj će hronološki prikazati bosanske vladare i godine njihovog vladanja do Tvrtka I Kotromanića. Najaviti narednu nastavnu jedinicu


Jačanje i teritorijalno širenje Bosne u XIV stoljeću

− Vladavina Stjepana II Kotromanića (1322–1353)

− On je ponovo pripojio stare bosanske oblasti Donje Krajeve (današnju sjeverozapadnu Bosnu) te Usoru i Soli.

− Do 1326. proširio je bosanske granice i na Završje ili Zapadne strane (Livanjsko, Duvanjsko i Glamočko polje), Primorje od rijeke Neretve do rijeke Cetine i Hum (Hercegovina).

− Osvajanjem Huma, Bosna je dobila izlaz na obale Jadranskog mora. Osim toga, u okvire granica bosanske države ulazi i pravoslavno stanovništvo (pored krstjana i katolika) koje tako postaje treća vjerska komponenta na tlu srednjovjekovne bosanske države.

− Vladavina Tvrtka I Kotromanića (1353–1391)

− U periodu od 1373. do 1377. godine Bosni su pripojene oblasti: gornje Podrinje, srednje Polimlje, istočni dio Huma te područje između Dubrovnika i Boke Kotorske.

− Tvrtko I se 1377. godine krunisao za „kralja Srbije, Bosne, Primorja i Zapadnih Strana“ (Mile kod Visokog ili manastir Mileševo)

− Tvrtko I je proširio Bosnu i na zapad osvojivši Split, Trogir i Šibenik kao i ostrva Brač, Hvar i Korčula.

− Tvrtko se od 1390. nazivao „kraljem Srbije, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja“.

− Pred kraj njegove vladavine u Bosnu počinju upadati Osmanlije.

59


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 27. NASTAVNA TEMA: Bosna u srednjem vijekuNASTAVNA JEDINICA: Privredni razvoj Bosne u srednjem vijekuCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: Stjecanje znanja o privrednom razvoju srednjovjekovne Bosne u XIV stoljeću; o

razvoju rudarstva, trgovine, predmetima uvoza-izvoza, pojavi robno-novčane privrede te o nastanku gradova i njihovom izgledu na tlu srednovjekovne bosanske države

2. Odgojni: stjecanje radnih navika i razvijanje pozitivnog stava prema svim oblicima rada3. Funkcionalni: vježbanje analize slikovnog materijala, vježbanje usmenog izlaganja učenika,

izdvajanja bitnih podataka, uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti uspoređivanja i logičkog zaključivanja, razvijanje historijskog mišljenja




− S kojom susjednom državom je Bosna imala nauspješnije trgovačke odnose?− Kad su ti odnosi uspostavljeni?− Šta Kulin ban u svojoj Povelji obećava Dubrovčanima? Zamoliti nekog od učenika/ca da pročita uvodni dio iz udžbenika (U/113). Nakon što smo poslušali pročitano, najavićemo temu današnje nastavne jedinice.

GLAVNI DIO

Ovu nastavnu jedinicu učenici mogu samostalno obraditi prema udžbeniku. Uputit ćemo ih: Pročitajte tekst u udžbeniku i pritom običnom (grafitnom) olovkom podvucite najvažnije podatke. Potražite u rubrici manje poznate riječi opisane pojmove i zapišite njihovo objašnjenje. Pročitano nadopunite čitanjem teksta uz slike i analizom slikovnog materijala. Tražit ćemo od pet učenika da opširno prepričaju pročitano. Svaki učenik prepričat će jedan podnaslov u udžbeniku. Ukoliko ocijenimo potrebnim pomoći ćemo im potpitanjima. Potom ćemo tražiti od učenika da sažeto zapišu bitne podatke. Najbolje formulacije zapisat ćemo na tablu.

ZAVRŠNI DIO

Otkloniti eventualne nejasnoće. Pročitati i analizirati historijski izvor (U/119). Za zadaću učenicima dati da odgovore na pitanja (U/119). Aktivne ocijeniti najaviti narednu nastavnu jedinicu.

60


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 28. NASTAVNA TEMA: Bosna u srednjem vijekuNASTAVNA JEDINICA: Kultura i umjetnost srednjovjekovne BosneCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: Stjecanje znanja o razvoju kulture i umjetnosti; upoznavanje sa vrstama pisama i

najznačajnijim književnim djelima nastalim u srednjovjekovnoj Bosni; upoznavanje sa društvenim životom bosanskog plemstva, izgledom i značajem stećaka te arhitekturom

2. Odgojni: razvijanje estetskih vrijednosti, razvijanje pozitivnog odnosa prema kulturnoj baštini i umjetnosti te potrebi njezina očuvanja

3. Funkcionalni: vježbanje analize slikovnog materijala, vježbanje usmenog izlaganja učenika, izdvajanja bitnih podataka, uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti uspoređivanja i logičkog zaključivanja, razvijanje historijskog mišljenja




− Opišite kako je geografski položaj Bosne regulisao njene kulturne tokove.− Gdje su bila glavna središta kulture u Bosni?− Kad i gdje nastaju gradovi u Bosni?− Koji su najpoznatiji bosanski gradovi u srednjem vijeku?

Najava teme...

GLAVNI DIO

Metodom usmneog izlaganja učenicima predstaviti utjecaj koji su na nastanak i razvoj srednjovjekovne kulture u Bosni imale Bizantija i zapadnoevropska kultura. Učenicima treba pojasniti da je Bosna u srednjem vijeku bila jedinstveno kulturno područje. Nakon toga predstaviti odlike srednjovjekovne pismenosti u Bosni. Uputiti učenike da pogledaju kako je izgledala Bosančica (U/120). Istaći da se spomenici pisani bosančicom mogu podijeliti u tri grupe. Navesti koje tri grupe. Spomenuti najpoznatije tekstove iz tog razdoblja. S obzirom da se u tekstu pojavljuju i novi pojmovi: glagoljica, evanđelje, misal, njih ćemo dodatno pojasniti i uputiti učenike da prepišu objašnjenja iz udžbenika (U/121). Podnaslov društveni život bosanskog plemstva učenici će sami pročitati. Kako bismo vježbali usmeno izlaganje, prozvat ćemo jednog lošijeg, a potom jednog boljeg učenika i zatražiti da opširno prepričaju pročitani tekst. Ukoliko ocijenimo potrebnim pomoći ćemo im potpitanjima. Nakon toga usmenim izlaganjem pojasniti pojam i vrste srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika – stećaka, te njihova najznačajnija nalazišta u Bosni i Hercegovini. Istaći njihovu umjetničku vrijednost i likovnu formu koja je predstavljena na stećcima. Uputiti učenike da pogledaju fotografije stećaka (U/122). Tražimo da ih opišu i kažu šta vide na njima. Mogu li zaključiti šta predstavlja otvorena ruka kao simbol pozdrava? (mir, otvorenost, dobronamjernost...). Šta zaključujemo kakvi su bili stari Bošnjani? Tražićemo od jednog učenika da pročita zapise sa stećaka (U/124). Nakon svakog pročitanog natpisa izvršićemo kratku analizu. U podnaslovu arhitektura, učenicima prikazati razvoj srednjovjekovne bosanske arhitekture i najznačajnije građevine iz ovog razdoblja. Predstaviti očuvane gradove, crkve i grobne crkve. Sve to upotpuniti analizom slikovnog materijala (U/123) 61

ZAVRŠNI DIO


− Koje vrste pisama su korištene u Bosni?− Opiši život srednjovjekovnog bosanskog plemstva.− Objasni šta su stećci, a šta nekropole?− Koje likovne predstave i natpisi najčešće se nalaze na stećcima?− Koji su najznačajniji spomenici crkvene arhitekture u srednjovjekovnoj Bosni?



Kultura i umjetnost srednjovjekovne Bosne

− Glavna kulturna središta u Bosni bili su dvorovi vladara i vlastele, franjevački samostani i pravoslavni manastiri.

− Korištene su razne vrste pisama: glagoljica, latinica, ćirilica te bosančica – srednjovjekovno bosansko pismo

− Dijaci su predstavljali pisare u srednjovjekovnoj Bosni koji su boravili na dvorovima vladara i vlastele.

− Stećci su srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici. Najčešće se nalaze u skupinama koje se nazivaju nekropole.

− Najpoznatije nekropole su: Radimlja kod Stoca i Zgošća kod Kaknja

− Na stećcima su najčešće uklesani biljni i geometrijski motivi, scene lova i igara, likovi ljudi i životinja, vjerski simboli, viteški turniri, predstave mačeva i koplja, grbovi te natpisi

− U arhitekturi srednjovjekovne bosanske države posebno mjesto zauzimaju utvrđeni gradovi, dvorovi vladara i vlastele, crkvene zgrade...

− Podzemna grobna crkva u Jajcu tzv. katakombe

.

62


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 29. NASTAVNA TEMA: Bosna u srednjem vijekuNASTAVNA JEDINICA: Slabljenje Bosne i gubitak državne samostalnostiCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: Stjecanje znanja o uzrocima slabljenja srednjovjekovne bosanske države;

upoznavanje događaja koji su uzrokovali propast srednjovjekovne Bosne; usvajanje i analiza novih pojmova.

2. Odgojni: Razvijanje kritičkog mišljenja; razvijanje ljubavi prema domovini i očuvanju vlastitog teritorija; razvijanje stavova o vrijednostima tolerancije i mirnog rješavanja suprotnosti.

3. Funkcionalni: vježbanje analize slikovnog materijala, vježbanje usmenog izlaganja učenika, izdvajanja bitnih podataka, uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti uspoređivanja i logičkog zaključivanja, razvijanje historijskog mišljenja




− Opišite političke prilike u Bosni u vrijeme Tvrtka I.− Koje oblasti je zauzimala srednjovjekovna Bosna u vrijeme najveće moći?− Kada Bosna postaje kraljevina?− Šta se dešava potkraj vladavine kralja Tvrtka I?

Zamoliti nekog od učenika/ca da pročita uvodni dio iz udžbenika (U/125). Nakon što smo poslušali pročitano, najavićemo temu današnje nastavne jedinice

Najava teme...

GLAVNI DIO

Metodom usmenog izlaganja objasniti stanje u Bosanskom kraljevstvu nakon smrti kralja Tvrtka I. Navesti najznačajnije velikaške porodice u Bosni i opisati njihov utjecaj na razvoj političkih odnosa u Bosanskom kraljevstvu. Treba istaći da su pojedini velikaši samostalno vladali na svojim posjedima i da je vlast vladarske kraljevske porodice opadala. Navesti vladare bosanske države u razdoblju XV vijeka te sve veći utjecaj Osmanlija i Ugarske na unutrašnja pitanja u Bosni. Tražiti od učenika da izrade liniju vremena na koju će hronološki poredati sve bosanske vladare počev od kralja Stjepana Dabiše (1391-1395) do kralja Stjepana Tomaševića (1461-1463). Istaći značaj formiranja bosanskog krajišta za konačno osvajanje Bosne od strane Osmanlija. U drugom dijelu časa pojasniti pojam Hercegovina i kako je nastala. Obrađujući podnaslov, posljednji bosanski kraljevi, pojasniti odnos bosanskih vladara prema pripadnicima Crkve bosanske i pad Bosne pod vlast Osmanlija 1463. godine. Na kraju časa analizirati pisani historijski izvor iz udžbenika.

63

ZAVRŠNI DIO


− Kakvo je bilo stanje u Bosni u doba kralja Dabiše?− Opiši posljedice sukoba između bosanske vlastele.− Nabroj bosanske vladare u prvoj polovini XV stoljeća.− Kad i kako je nastala Hercegovina?− Objasni uzroke slabljenja bosanske države u posljednjim godinama njene samostalnosti.− Opiši pad srednjovjekovne Bosne.


PLAN TABLE

Slabljenje Bosne i gubitak državne samostalnosti

− Poslije smrti Tvrtka I (1391) osnažena vlastela se počinje sve više osamostaljivati

− Među njima se posebno ističu Hrvatinići, Pavlovići i Kosače

− Sukobi među vlastelom postaju sve češći.

− Osjeća se sve veći utjecaj Osmanskog carstva i Ugarske na političke prilike u Bosni

− Privreda je bila u opadanju

− Promjena na prijestolju je česta i zavisi od volje vlastele.

− Stjepan Vukčić Kosača 1448. uzima titulu hercega i potpuno se osamostaljuje. Po njemu se teritorija Huma kojom je vladao nazvala Hercegovina.

− Da bi dobio podršku pape kralj Stjepan Tomaš (1443-1461) počinje progon pripadnika Crkve bosanske

− Sultan Mehmed II 1463. osvaja srednjovjekovnu Bosnu

− Posljedni bosanski kralj je uhvaćen u Ključu i pogubljen.

64

OSMANSKO CARSTVO

65


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 30. NASTAVNA TEMA: Osmansko carstvoNASTAVNA JEDINICA: Nastanak Osmanske državeCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: Stjecanje znanja o nastanku Osmanske države i njenim prvim osvajanjima;

usvajanje pojmova: spahija, emir, sultan2. Odgojni: uočavanje značaja uloge pojedinca i uticaja koji ima na tok historijskih zbivanja,

razvijanje kritičkog odnosa prema historijskim ličnostima, osuda osvajanja, razvijanje tolerancije i poštivanja različitosti, razvijanje radnih navika


TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monološka, dijaloška, demonstracija, analiza slikovnog materijalaNASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, zidna karta,


Najava teme: Danas ćemo započeti s učenjem nove nastavne cjeline pod nazivom Osmansko carstvo. Prva lekcija o kojoj ćemo reći nešto više nosi naslov: Nastanak Osmanske države. Otvorite svoje U/130. Jedan učenik pročitat će uvod u lekciju U/130 nakon čega postavljamo pitanja.

− Kojoj grupi naroda pripadaju Osmanlije?− Opiši značaj i širenje Seldžuka.

Napisati naslov na tabli ili ga predstaviti putem grafofolije.

GLAVNI DIO

Metodom usmenog izlaganja predstaviti način na koji se formirala Osmanska država. Učenike uputiti da pogledaju kartu (U/130). Pitamo: S kojom državom su graničile Osmanlije? Istaći da je to glavni pravac širenja Osmanlija. Objasniti taktiku spaljene zemlje koju su Osmanlije primjenjivale kod osvajanja. Učenicima objasniti kome je dodjeljivana osvojena zemlja i da su zbog toga vojnici bili zainteresovani za nova osvajanja. Tražićemo da u pojmovniku pronađu označene pojmove i zapišu njihovo objašnjenje. U nastavku ćemo objasniti širenje Osmanske države do bitke kod Angore 1402. godine. Dok izlažemo, ističemo navedene pojmove na geografskoj ili historijskoj karti. Izložene podatke dopunićemo analizom slikovnog materijala na kojima su predstavljeni osmanski sultani. Kada dođemo do Murata I istaknut ćemo godine njegovog vladanja te pitamo: Koju veliku bitku su Osmanlije vodile na Balkanu 1389. godine? Podsjetićemo ih koji bosanski vladar je vladao u tom periodu i kako se on titulisao. Na kraju časa analizirati pisani historijski izvor U/132.

ZAVRŠNI DIO 66


− Kada i na kom prostoru emir Osman stvara svoj bejluk?− Ko u počenoj fazi stvaranja osmanske države doprinosi njenom uspjehu?− Na račun kojeg se carstva širila osmanska država?− Koje je države pod svoju vlast stavio Murat I? − Kada su i kako zaustavljena dalja osmanska osvajanja?



Nastanak Osmanske države

− Osmanska država je nastala oko 1300. godine na sjeverozapadu Male Azije

− Ime je dobila po svom osnivaču emiru Osmanu (1281-1324)

− Carstvo se u početku širilo na račun Bizantijske teritorije.

− Zemlje osvojene u vojnim pohodima dodjeljivane su spahijama (konjanicima)

− Osmanov sin Orhan (1324-1362) proglasio se sultanom. Prijestolnica u Brusi

− Za vrijeme sultana Murata I (1362-1389) osvojene su Makedonija, Grčka i Bugarska. Prijestolnica u Jedrenu.

− Dalja osmanska osvajanja zaustavili su Mongoli. U odlučujućoj bici kod Angore 1402. godine, sultan Bajazit I (1389–1402) je zarobljen a njegovo carstvo se, usljed međusobne borbe njegovih sinova, privremeno raspalo.

67


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 31. NASTAVNA TEMA: Osmansko carstvoNASTAVNA JEDINICA: Vojno uređenje Osmanskog carstvaCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: Stjecanje znanja o državno-upravnom sistemu Osmanskog carstva, vojnom

uređenju i vojnim rodovima te o timarsko-spahijskom sistemu; usvajanje novih pojmova: berat, akča, timar, zijamet, has, devširma, porta, divan

2. Odgojni: razvijanje tolerancije i poštivanja različitosti, razvijanje radnih navika, uvažavanje različitih puteva razvoja državnog i društvenog uređenja, uočavanje dobrih i loših strana timarsko-spahijskog sistema i vojnog uređenja

3. Funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti usmenog izlaganja učenika, izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti uspoređivanja i logičkog zaključivanja, razvijanje historijskog mišljenja

TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monološka, dijaloška, metoda rada sa tekstom, analiza slikovnog materijalaNASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, zidna karta



− Kad je i gdje nastalo Osmansko carstvo?− Ko se smatra njegovim osnivačem?− Na račun čije teritorije se Osmansko carstvo širilo?− Ko je bio direktno zainteresovan za širenje osmanskog carstva?


GLAVNI DIO

U nastavnoj jedinici Vojno uređenje Osmanskog carstva, nastavit ćemo s metodom rada na tekstu kako bi učenici i dalje razvijali sposobnost uočavanja bitnog i samostalne interpretacije naučenog. Podnaslovi u udžbeniku služit će nam kao uporišne tačke didaktičkih koraka. Nakon svakog podnaslova učenici će usmeno odgovoriti na pitanja u udžbeniku (nakon prvog podnaslova na 1. i 2. pitanje, nakon drugog podnaslova na 3., 4. i 5. pitanje te nakon 3. podnaslova na 6. pitanje). Uporedo ćemo analizirati pripadajući slikovni materijal kako bi proširili znanje. Ukoliko je potrebno postavljat ćemo i potpitanja. S obzirom da se u tekstu pojavljuju i novi pojmovi: berat, akča, timar, zijamet, has, devširma, porta, divan, džebelija, njih ćemo, ukoliko ocijenimo da je potrebno i dodatno objasniti. Najvažnije podatke zapisat ćemo na tablu. Važno je da učenici sudjeluju u izradi plana table i na taj način oblikuju sažete formulacije. Na kraju ćemo analizirati pisani historijski izvor U/135. Tražićemo da učenici uporede feudalni sistem u Evropi sa timarsko-spahijskim sistemom u Osmanskom carstvu te da istaknu uočene razlike.

68

ZAVRŠNI DIO

Otkloniti eventualne nejasnoće. Uz pomoć plana table učenici/ce će ukratko prepričati nastavnu jedinicu. Nekoliko njih ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Za zadaću dati da prepišu u sveske nepoznate pojmove iz U/134. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.


Vojno uređenje Osmanskog carstva

− Na čelu Osmanskog carstva bio je sultan koji je imao neograničenu vlast

− Upravne i političke poslove vodio je Divan – osmanska vlada. Na njegovom čelu se nalazio veliki vezir. Veliki vezir je bio poslije sultana druga ličnost u Carstvu.

− Društvo u Osmanskom carstvu se dijelilo na asker (vojnički stalež) i raju (potčinjeni stalež). Vojničkom staležu pripadala su sva vojna lica, činovnici i ulema, a raju su činili seljaci, zanatlije i trgovci.

− Vojska se dijelila na centralnu i provincijsku. Centralne trupe su bile smještene u Istanbulu i sastojale su se od pješadijskih jedinica, janjičara i više korpusa konjice.

− U janjičare su uzimana djeca kršćanskog porijekla (izuzetak je bila Bosna gdje su uzimani i muslimani). Uzimanje djece u janjičare zove se devširma (sakupljanje)

− Feudalni sistem u Osmanskom carstvu zove se timarsko-spahijski sistem

69


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 32. NASTAVNA TEMA: Osmansko carstvoNASTAVNA JEDINICA: Osmanska osvajanja balkanskih zemaljaCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: Upoznavanje učenika sa prvim pohodima Osmanlija na Balkan; padom

srednjovjekovnih balkanskih država pod njihovu vlast; sa društveno-političkim promjenama koja su pratila ta osvajanja; zauzimanjem Carigrada te prodorom Mongola i privremenim zaustavljanjem osmanskih osvajanja

2. Odgojni: Razvijanje negativnog mišljenja prema prema primjeni sile i ratovima; osuda osvajačkih ratova, uočavanje posljedica razjedinjenosti, razvijanje vjerske tolerancije i uvažavanja vjerske i kulturne različitosti, razvijanje radnih navika, razvijanje kritičkog stava prema historijskim ličnostima, razvijanje kritičkog odnosa prema osvajačkim ratovima

3. Funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti usmenog izlaganja učenika, izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti uspoređivanja i logičkog zaključivanja, razvijanje historijskog mišljenja




− Na račun kojeg Carstva se širila Osmanska država?− Kako je bila organizovana vojska u Osmanskom carstvu?− Ko su bili janjičari?− Kome se dodjeljivao timar i zašto?


GLAVNI DIO

Metodom usmenog izlaganja predstaviti unutrašnje odnose u Bizantiji te političke prilike u balkanskim zemljama u vrijeme kada su Osmanlije počele svoj prodor na Balkan. Učenicima opisati prve vojne operacije osmanske vojske na Balkanu. Objasniti promjene u administrativno-teritorijalnom smislu, koje je na Balkanu uzrokovala pojava Osmanlija. Predstaviti najznačajnije sukobe u ovom razdoblju i ključne događaje nakon kojih su se Osmanlije učvrstili u balkanskim zemljama. Tražiti od učenika da se prisjete u vrijeme kojeg bosanskog vladara je bila bitka na Kosovu. Da li je bosanska vojska učestvovala u toj bici? Dok izlažemo, ističemo navedene pojmove na geografskoj ili historijskoj karti kako bi učenici mogli pratiti dinamiku osmanskih osvajanja na Balkanu. Nakon toga ukratko pojasniti uzroke privremenog zaustavljanja osmanskog širenja na Balkanu kao i unutrašnje odnose u Osmanskoj državi u prvoj polovini XV stoljeća. Predstaviti širenje Osmanskog carstva u vrijeme vladavine sultana Murata II i Mehmeda II. Učenicima/cama predstaviti osvajanje Carigrada 1453., pad Srpske despotovine 1459., Bosne 1463., Hercegovine 1482. i Crne Gore 1499. godine pod Osmansku vlast. Na kraju obrade nastavne jedinice objasniti kakve će posljedice izazvati pad srednjovjekovnih balkanskih zemalja pod osmansku vlast, 70

ZAVRŠNI DIO


− Koje bitke su olakšale dalje širenje Osmanskog Carstva?− Na kojem prostoru se učvrstio sultan Bajazit I?− Kako je završena bitka kod Angore 1402. godine?− Kada je osvojena bizantska prijestonica Carigrad?− Za vrijeme kojeg osmanskog sultana je osvojeno bosansko kraljevstvo?− Koje su sve balkanske države bile pokorene od strane Osmanlija u drugoj polovini XV stoljeća?



Osmanska osvajanja balkanskih zemalja

− Unutrašnji sukobi i zavađenost velikaških porodica omogućili su Osmalijama prodor na Balkan

− Bitka na Marici 1371. godine i osmansko osvajanje Makedonije

− Bitka na Kosovu 1389. nakon kojeg Srbija dolazi u vazalan položaj

− Mehmed II el Fatih 1453. osvaja Carigrad koji mijenja ime u Istanbul i postaje prijestolnica Osmanskog carstva

− Osmanlije osvajaju južnoslovenske zemlje: Srpsku despotovinu 1459. Bosnu 1463. Hercegovinu 1482. Crnu Goru 1499.

− Pobjeda na Krbavskom polju 1493. nad hrvatskim velikašima omogućila je Osmanlijama dalji prodor u Evropu

71


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 33. NASTAVNA TEMA: Osmansko carstvoNASTAVNA JEDINICA: Osmansko carstvo u doba najvećeg usponaCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: Stjecanje znanja o položaju Osmanskog carstva u vrijeme njegovog najvećeg

uspona; upoznavanje sa erom vladavine sultana Selima I i Sulejmana Zakonodavca; upoznavanje sa prvim znacima slabljenja Osmanske države

2. Odgojni: Razvijanje kritičkog odnosa prema historijskim ličnostima, razvijati stav učenika prema ratnim sukobima te ljudskim i materijalnim gubicima koje donosi rat, osuda osvajačkih ratova

3. Funkcionalni: Vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno–posljedičnih veza, vježbanje analize slikovnog materijala, razvijanje sposobnosti usmenog izražavanja, samostalnog rada učenika s tekstom, uočavanje bitnih pojmova i samostalno stvaranje zaključaka


ARTIKULACIJA ČASA

UVODNI DIO


− Koji osmanski sultan i kad je osvojio Carigrad?− Kako se taj grad od tada naziva?− Navedite godine pada balkanskih zemalja pod osmansku vlast.− Koje su posljedice osmanskih osvajanja balkanskih zemalja?


GLAVNI DIO

Metodom usmenog izlaganja, nakon uvodnog dijela upoznati učenike sa vladavinom sultana Selima I (1512–1520) i Sulejmana Zakonodavca (1520–1566). Učenicima predstaviti područja koja su osvojena od strane Osmanlija u vrijeme njihove vladavine. Analizirati historijske karte u udžbeniku U/141 na osnovu kojih učenici mogu steći uvid u prostornu dimenziju osmanskih osvajanja u XVI stoljeću. Posebno istaći značaj osvajanja Meke i Medine kada osmanskoj dinastiji pripada titula halife. Prisjetiti se šta znači taj pojam. Naglasiti važnost bitke na Mohačkom polju 1526. godine kada se osmanska država proširila na veći dio Ugarske. Naglasiti novine koje je u pogledu upravljanja Carstvom uveo Sulejman Zakonodavac. U drugom dijelu časa, podnaslov Prvi znaci slabljenja Osmanskog carstva obradit ćemo kombinujući metodu rada na tekstu udžbenika, analize historijskog izvora i slikovnog materijala.Uputit ćemo: Pročitajte tekst u udžbeniku i pritom običnom (grafitnom) olovkom podcrtajte najvažnije podatke. U rubrici manje poznate riječi potražite označene pojmove i zapišite njihovo objašnjenje. Pročitano nadopunite čitanjem teksta uz slike i analizom slikovnog materijala. Nekoliko učenika će opširno prepričati pročitano. Potom ćemo tražiti da sažeto zapišu bitne podatke. Najbolje formulacije zapisat ćemo na tablu. Na kraju časa analizirati pisani historijski izvor (U/143).

72

ZAVRŠNI DIO


− Za vrijeme kojih vladara Osmansko carstvo je doživjelo teritorijalni i vojni vrhunac?− Kada je sultan Selim I preuzeo titulu halife?− Kako je bila podijeljena teritorija Carstva?− Koji su sve ejaleti formirani do kraja XVI stoljeća?− Kada je bila bitka kod Lepanta i kako se okončala?



Osmansko carstvo u doba najvećeg uspona

− Za vrijeme vladavine sultana Selima I (1512-1520) i Sulejmana Zakonodavca (1520-1566) Osmansko carstvo je postalo velika država i centar islamskog svijeta.

− Osvajanjem Egipta 1517. sultan Selim I preuzima titulu halife–vrhovnog vjerskog poglavara svih muslimana.

− U vrijeme sultana Sulejmana Zakonodavca, Osmansko carstvo je bilo na vrhuncu moći. Ono se tada proširilo u Evropi, Aziji i sjevernoj Africi.

− Carstvo je bilo podijeljeno na velike oblasti, ejalete. Ejaleti su se dijelili na sandžake, a sandžaci na kadiluke i nahije kao najmanje teritorijalno-upravne jedinice.

− Do osvajanja Budima 1541. godine, sav balkanski prostor pod Osmanskim carstvom bio je u sastavu Rumelijskog ejaleta. Nakon toga, do kraja XVI stoljeća formirana su četiri ejaleta, i to: Rumelija, Bosna, Budim i Temišvar.

− Ubrzo će carstvo sve više slabiti što će zaustaviti njegova dalja osvajanja.

73

BOSNA U OSMANSKOM PERIODU DO KRAJA XVIII STOLJEĆA

74


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 34. NASTAVNA TEMA: Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII stoljećaNASTAVNA JEDINICA: Uspostava i organizacija osmanske vlasti u BosniCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: Stjecanje znanja o uspostavi i organizaciji osmanske vlasti u Bosni, njenoj upravno-

teritorijalnoj podjeli; socijalnim i privrednim prilikama; stjecanje znanja o specifičnostima timarsko-spahijskog sistema u Bosanskom ejaletu

2. Odgojni: Ocjena položaja BiH pod Osmanskom vlašću te mogućnosti privrednog i društvenog razvoja. Razvijanje kritičkog odnosa prema historijskim događajima.

3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti usmenog izražavanja, samostalnog rada učenika s tekstom, uočavanje bitnih pojmova i samostalno stvaranje zaključaka, razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno – posljedičnih veza.

TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monološka, dijaloška, tekst metoda, demonstracija, analiza slikovnog materijalaNASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, zidna karta, grafofolija


Danas ćemo započeti s učenjem nove nastavne cjeline koja govori o Bosni u osmanskom periodu do kraja XVIII stoljeća. Prva lekcija koju ćemo obrađivati u okviru ove nastavne cjeline nosi naslov, Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni. Jedan učenik pročitat će uvod u lekciju (U/146). Pitamo:

− Koji sandžaci su osnovani u Bosni do kraja XV stoljeća?− Opiši na koji način Osmanlije zavode svoju vlast u Bosni tokom ovog razdoblja.− Koja vrsta privrede u Bosni preovladava nakon dolaska Osmanlija?

Nastavnu jedinicu najavit ćemo tako što ćemo na grafofoliji otkriti naslov.

GLAVNI DIO Podnaslov Upravno–teritorijalna podjela obradit ćemo kombinujući tekst metodu i metodu razgovora. Na početku rada učenicima ćemo zadati zadatak: Pročitajte tekst podnaslova. Tokom čitanja označite događaje za koje mislite da bismo ih trebali unijeti na liniju vremena. Kad učenici pročitaju tekst povest ćemo razgovor o učinjenom i zajednički nacrtati i označiti podatke na liniji vremena. Naglasiti da je osvajanje cjelokupnog bosanskog prostora trajalo sve do pada Bihaća 1592. godine. Dolaskom Osmanlija na teritoriju današnje BiH, nastaju novi društveno – politički odnosi i uspostavlja se nova administrativno – teritorijalna podjela. Obratiti pažnju na sandžake osnovane nakon 1463. godine. Istaći značaj osnivanja Bosanskog ejaleta te gdje mu je sve bilo sjedište, u kojem razdoblju kao i razloge premještanja. Uputiti učenike da pogledaju kartu Bosanskog ejaleta u udžbeniku (U/147). Obrađujući drugi podnaslov istaći privredne prilike u Bosanskom ejaletu s posebnim naglaskom na gradsku privredu te razvoj zanatstva i trgovine. Analizirati slikovni materijal Sarajeva i baščaršije u ovom periodu (U/147/148). U nastavku naglasiti da opadanjem moći Osmanskog carstva dolazi do promjena u timarskom sistemu i pojave procesa tzv. čiflučenja. Pojasniti nove pojmove: čifluk, čifčija i uputiti učenike da zapišu objašnjenja (U/149). Na kraju predstaviti značaj i posljedice bitke kod

75

Siska 1593. godine. Objasniti promjene koje su uvedene u Bosanskom ejaletu nakon te bitke vezane sa nasljeđivanje timara. Učenicima/cama pojasniti pojam odžakluk timar.

ZAVRŠNI DIO


− Kada je konačno osvojeno srednjovjekovno kraljevstvo Bosna i koliko je trajalo njegovo osvajanje?

− Kada je osnovan Bosanski sandžak, a kada ejalet?− Gdje je bilo prvo sjedište Bosanskog ejaleta?− Koji su privredno bili najznačajniji gradovi u Bosanskom ejaletu u XVI stoljeću?− Kada su ozakonjeni i kako su se nazivali nasljedni posjedi u Bosanskom ejaletu?



Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni

− Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni trajala je sve do osvajanja Bihaća 1592. god.

− Do kraja XV stoljeća na tlu današnje BiH osnovan je Bosanski, Hercegovački i Zvornički sandžak. Svi oni su pripadali Rumelijskom ejaletu (evropski dio Osmanskog carstva)

− Teritorijalnim širenjem i osnivanjem novih sandžaka 1580. godine osnovan je ejalet Bosna

− Na čelu ejaleta nalazio se beglerbeg, koji se u kasnijem razdoblju nazivao i vezir, paša ili valija

− Bosanski ejalet je nekoliko puta mijenjao svoje sjedište Banja Luka (1580-1639) Sarajevo (1639-1699) Travnik (1699-1850) Sarajevo (1850-1878)

− U privredi bosanskog ejaleta provladavala je poljoprivreda, a razvila se trgovina i zanatstvo.

− Odžakluk timari – nasljednji timari koji su u Bosni uvedeni 1594. godine, nakon pogibije oko 2000 bosanskih spahija pod Siskom.

− Odžakluk timari predstavljaju specifičnost Bosne jer ni u jednom drugom dijelu Osmanskog casrtva timari nisu bili nasljedni.

76


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 35. NASTAVNA TEMA: Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII stoljećaNASTAVNA JEDINICA: Širenje islama i vjerska tolerancija u bosanskom ejaletuCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: Upoznavanje učenika sa karakteristikama širenja islama te vjerskom tolerancijom

između pripadnika različitih konfesija na prostoru Bosanskog ejaleta; usvajanje novih pojmova: tolerancija, orijentalni

2. Odgojni: razvijanje vjerske tolerancije i uvažavanja vjerske i kulturne različitosti, razvijanje pozitivnog stava prema različitim religijama i njihovim vrijednostima

3. Funkcionalni: snalaženje u vremenu i prostoru, vježbanje usmenog izlaganja učenika, izdvajanja bitnih podataka, uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti uspoređivanja i logičkog zaključivanja




− Koje sve vjere su postojale u srednjovjekovnoj bosanskoj državi?− Kakav je bio odnos posljednjih bosanskih vladara prema pripadnicima Crkve bosanske?− Kad su Osmanlije zauzeli srednjovjekovnu Bosnu?


GLAVNI DIO

Metodom usmenog izlaganja učenicima objasniti proces prihvatanja i širenja islama u Bosanskom ejaletu. Naglasiti da je na islam prelazilo ne samo obično stanovništvo nego i plemstvo. Prelazak na islam je bio dobrovoljan te onaj ko je ostao u kršćanskoj vjeri zbog toga nije imao nikakvih problema. Istaći da je osnovna razlika između kršćana i muslimana bila ta što su kršćani imali obavezu da plaćaju džiziju, tj. porez na glavu za svakog vojno sposobnog muškarca. Zauzvrat nisu imali obavezu vojne službe, za razliku od muslimana koji su morali ratovati. Pitamo da li se džizija može smatrati opterećenjem ili povlasticom? Učenicima objasniti da su samo oni koji su ratovali mogli ostavriti visoke vojne i političke karijere. Znači to su mogli samo muslimani, (koji su zato ginuli), dok su kršćani ostajali u položaju raje. Učenike uputiti da u rubrici manje poznate riječi pronađu i prepišu značenje ovog pojma (U/150). U drugom dijelu časa istaći vjerske odnose u Bosanskom ejaletu i naglasiti postojanje vjerske tolerancije. Učenicima objasniti pojam tolerancije i uputiti ih da zapišu objašnjenje iz udžbenika (U/151). Naglasiti da su u pogledu obavljanja vjerskih obreda svi imali jednaka prava i potpunu slobodu. Kao primjere ovoj tezi navesti ahdnamu koju je sultan Mehmed II dao bosanskim franjevcima. Jedan učenik može pročitati pisani historijski izvor Ahdnama (U/153) nakon čega ćemo povesti razgovor. Zatim spomenuti obnovu Pećke patrijaršije pod čijom nadležnosti su bili i pravoslavni vjernici u Bosni, postojanje velikog broja vjerskih objekata svih vjerosipovijesti iz ovog perioda, doseljavanje Jevreja iz Španije… Uporedo sa izlaganjem analizirati slikovni materijal. 77

ZAVRŠNI DIO


− Kako je tekao proces prelaska na islam stanovništva u Bosni?− Ko je i zbog čega najviše prelazio na islam?− Šta je navodilo ljude da prihvataju novu vjeru?− Kakav je bio položaj kršćanske u odnosu na muslimansku raju?− Navedi primjere Osmanske tolerancije u Bosni.



Širenje islama i vjerska tolerancija u bosanskom ejaletu

− Osvajanjem srednjovjekovne Bosne 1463. počinje intenzivnije širenje islama na ovim prostorima

− Na islam su prelazili najviše pripadnici Crkve bosanske

− Prelazak na islam odvijao se potpuno dobrovoljno i bez prisile

− Potčinjeni sloj stanovništva činili su i muslimani i kršćani

− Muslimani su bili opterećeni vojnom obavezom, a kršćani džizijom – porezom na glavu za svakog vojno-sposobnog muškarca.

− Vojna obaveza omogućavala je muslimanima da učestvuju u vlasti dok kršćanima to nije bilo dozvoljeno

− U Bosanskom ejaletu postojao je visok stepen vjerske tolerancije. Kao primjeri mogu se navesti: ahdnama bosanskim franjevcima sultana Mehmeda II 1463. obnova pećke patrijaršije mehmeda paše Sokolovića 1557. doseljavanje Jevreja u Bosnu 1540.

78


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 36. NASTAVNA TEMA: Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII stoljećaNASTAVNA JEDINICA: Odbrambeni sistem Bosanskog ejaletaCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: upoznavanje učenika sa položajem i odlikama koje su imali ajani u političkom životu

Bosne, stjecanje znanja o nastanku i ulozi kapetanija u odbrani bosanskog ejaleta; usvajanje znanja o odlikama janjičarske organizacije; usvajanje i analiza novih pojmova: janjičar, kadija, muftija, serhat, ajani, ulema

2. Odgojni: usvajanje, razvijanje i njegovanje patriotska osjećanja; razvijanje kritičkog odnosa prema ulozi institucija kapetana, ajana i janjičara u historijskim zbivanjima na tlu Bosanskog ejaleta, razvijanje radnih navika

3. Funkcionalni: vježbanje usmenog izlaganja učenika, izdvajanja bitnih podataka, uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti uspoređivanja i logičkog zaključivanja

TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monološka, dijaloška, demonstracija, analiza slikovnog materijalaNASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, zidna karta, grafofolija.


Nastavnu jedinicu Odbrambeni sistem Bosanskog ejaleta najavit ćemo tako što ćemo na grafofoliji otkriti naslov, a jedan učenik pročitat će uvod (U/154).

GLAVNI DIO

Usmenim izlaganjem učenicima/cama predstaviti ajane, njihovu ulogu i značaj u političkom životu Bosne i Osmanskog carstva. Prilikom obrade podnaslova Kapetani i kapetanije pojasniti šta su kapetanije, kako su nastale i koju ulogu su imale u Bosanskom ejaletu. Istaći da njihova važnost, ali i brojnost sve više raste kako moć Osmanskog carstva slabi. Naglasiti da položaj kapetana u isto vrijeme jača te oni osim vojne preuzimaju i političku vlast u Bosni. Spomenuti neke od poznatih kapetanskih porodica među kojima su poseban značaj imali Gradaščevići od kojih je najpoznatiji Husein kapetan. U kratkim crtama predstaviti ovog kapetana i opisati njegovu ulogu u historiji Bosne. Uputiti učenike da proanaliziraju slikovni materijal (U/154/155). U nastavku objasniti nastanak i organizaciju janjičarskog vojnog reda. Učenicima/cama predstaviti način regrutacije mladića nemuslimanskog porijekla. Istaći da se takva regrutacija zove devširma. Pojasniti značenje te riječi. Izuzetak u tom pogledu je bila Bosna odakle su i muslimani kupljeni u janjičare. Jedan učenik će pročitati pisani historijski izvor, Janjičarski zakon (U/157) kojeg ćemo zajedno proanalizirati. Istaći primjer Mehmed paše Sokolovića (U/156) kao uspješnog osmanskog vojskovođe i velikog vezira koji je porijeklom iz Bosne, a uzet je putem devširme. Na kraju pojasniti da se položaj, ali i uloga janjičara tokom vremena mijenjala. Tako su oni od elitnih osmanskih odreda, vremenom postali teret državi zbog čega su ukinuti 1826. godine.

79

ZAVRŠNI DIO


− Koje vodi posebnu brigu o bezbijednosti i sigurnosti ejaleta Bosna?− Šta su to kapetanije?− Gdje su bile organizovane kapetanije?− Šta su to adžemi oglani?− Kada je i zašto ukinut janjičarski red?



Odbrambeni sistem Bosanskog ejaleta

− Ajani su predstavljali najugledniji i najuticajniji sloj društva u svojim sredinama. Oni su bili posrednici između naroda i vlasti

− Najveći broj ajana u XVIII stoljeću su bili i kapetani. Tako su u svojim rukama imali političku i vojnu vlast na određenom području.

− Kapetanije u Bosanskom ejaletu su postojale od polovine XVI stoljeća pa sve do 1835. godine

− To su pogranične oblasti s jednom ili više tvrđava uvedene s ciljem odbrane granica Osmanskog carstva i Bosanskog ejaleta

− Janjičari su bili elitni pješadijski dio sultanove vojske. Sjedište im je bilo u Istanbulu i u početku su bili sastavljeni od regrutovane kršćanske djece.

− Takav sistem regrutovanja mnogima je omogućio da završe najviše škole i zauzmu istaknuta visoka mjesta u državnoj službi i vojsci.

− Jedan broj ovako regrutovane djece sa prostora Bosne postao je istaknutim vojskovođama. Najpoznatiji je Mehmed paša Sokolović koji je bio veliki vezir u Osmanskom carstvu.

80


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 37. NASTAVNA TEMA: Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII stoljećaNASTAVNA JEDINICA: Bosna od ejaleta do kandijskog rataCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: stjecanje znanja o formiranju bosanskog ejaleta; njegovom društvenom i

ekonomskom položaju pod osmanskom vlašću; usvajanje novih pojmova: kadiluk, anarhija2. Odgojni: razvijanje kritičkog odnosa prema historijskim događajima, razvijanje radnih navika;

uviđanje problema s kojima se susretalo stanovništvo Bosanskog ejaleta usljed velikih poreskih opterećenja

3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti usmenog izlaganja učenika, izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti uspoređivanja i logičkog zaključivanja, razvijanje historijskog mišljenja, vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru




− Kad su osmanlije zauzele srednjovjekovnu Bosnu?− Koji sandžaci su uspostavljeni na njenom prostoru do kraja XV stoljeća?− Kojem ejaletu su pripadali ti sandžaci do osnivanja ejaleta Bosna?− Kad je osnovan ejalet Bosna?

Zamoliti nekog od učenika/ca da pročita uvodni dio iz udžbenika (U/158). Nakon što smo poslušali pročitano, pitamo: U čemu je historijski značaj poraza bosanskih spahija kod Siska 1593. godine za Bosanski ejalet? Najavićemo temu današnje nastavne jedinice.

GLAVNI DIO

Ovu nastavnu jedinicu učenici mogu samostalno obraditi prema udžbeniku. Uputit ćemo ih: Pročitajte tekst u udžbeniku i pritom podcrtajte najvažnije podatke i pojmove. Potražite u rubrici manje poznate riječi označene pojmove i zapišite njihovo objašnjenje. Pročitano nadopunite čitanjem teksta uz slike i analizom slikovnog materijala. Tražit ćemo od dva učenika da opširno prepričaju pročitano. Svaki učenik prepričat će jedan podnaslov u udžbeniku. Potom ćemo tražiti od učenika da sažeto zapišu bitne podatke. Najbolje formulacije zapisat ćemo na tablu. Važno je da učenici sudjeluju u izradi plana table i na taj način oblikuju sažete formulacije. Na kraju ćemo analizirati pisani historijski izvor (U/160).

ZAVRŠNI DIO

Otkloniti eventualne nejasnoće. Uz pomoć plana table učenici/ce će ukratko prepričati nastavnu jedinicu. Nekoliko njih ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.

81


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 38. NASTAVNA TEMA: Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII stoljećaNASTAVNA JEDINICA: Bosanski ejalet od kandijskog rata do karlovačkog miraCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: Upoznavanje učenika sa uzrocima, tokom i posljedicama kandijskog i bečkog rata,

stanjem u Bosanskom ejaletu za vrijeme tih ratova; upoznavanje sa odredbama Karlovačkog mira i njegovom značaju za Bosanski ejalet

2. Odgojni: usvajanje, razvijanje i njegovanje patriotska osjećanja, razvijanje radnih navika, razvijanje kritičkog stava prema historijskim ličnostima, razvijanje kritičkog odnosa prema osvajačkim i odbrambenim ratovima, razvijanje ljubavi prema domovini i očuvanju vlastitog teritorija, razvijanje pozitivnog odnosa prema mirnom rješavanju sukoba, razvijanje tolerancije

3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno-posljedičnih veza, vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru; vježbanje analize slikovnog materijala, vježbanje rada s tekstom i uočavanje važnog

TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monološka, dijaloška, demonstracija, analiza slikovnog materijalaNASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, zidna karta, grafofolija.


Nastavnu jedinicu Bosanski ejalet od kandijskog rata do karlovačkog mira najavit ćemo tako što ćemo na grafofoliji otkriti naslov, a jedan učenik pročitat će uvod (U/161).

GLAVNI DIO

Uz pomoć zidne karte predstaviti teritoriju Osmanskog carstva i Mletačke republike polovinom XVII stoljeća. Pitamo: Kako se Mletačka republika drugačija zove? Metodom usmenog izlaganja učenike upoznati sa uzrocima i tokom Kandijskog rata. Objasniti što se zove Kandijski rat. Poseban akcenat prilikom izlaganja staviti na položaj Bosanskog ejaleta u ratnim okolnostima. Predstaviti područje bosansko−dalmatinske granice koja je ujedno bila i osmansko−mletačka granica gdje se u ovo vrijeme otvorilo veliko ratno žarište. Istaći da je tokom višegodišnjih ratnih sukoba stanovništvo pograničnog kraja pretrpjelo velika stradanja. U nastavku obrade nastavne jedinice istaći uzroke i tok Bečkog rata. Izlaganje propratiti demonstracijom na zidnoj karti kako bi učenici/ce stekli teritorijalni pregled ratnih događanja iz tog vremena. Učenike/ce upoznati sa članicama i ulogom Svete lige u ovom ratu. Naglasiti koje su oblasti Osmanlije izgubile u Evropi nakon neuspješne opsade Beča 1683. godine. Posebnu pažnu posvetiti stanju i posljedicama koje je ovaj rat izazvao u Bosanskom ejaletu. Istaži posljedice prodora princa Eugena Savojskog (U/164) u Bosnu 1697. godine. Uputiti učenike da pročitaju pisani historijski izvor (U/165). Pitamo: Šta Eugen Savojski obećava stanovnicima Sarajeva ako se pokore odnosno šta ako pruže otpor? Kako su reagovali stanovnici Sarajeva? Na kraju predstaviti odredbe Karlovačkog mirovnog ugovora 1699. godine. Naglasiti njegovu važnost za današnju Bosnu i Hercegovinu naročito kada su u pitanju njene granice.

ZAVRŠNI DIO

82


− Kada je vođen Kandijski rat i koje su njegove posledice?− Između koga je vođen Bečki rat i kako je završen?− Kakve je posljedice imao Bečki rat na osmanske prostore u Dalmaciji?− Kako je završena bitka kod Sente 1697, a kako pohod Eugena Savojskog na Bosnu?− Kakve su odluke donesene Karlovačkim mirom iz 1699. godine?



Bosanski ejalet od kandijskog rata do karlovačkog miraKandijski rat

− Kandijski rat je trajao od 1645. do 1669. Vođen je između Osmanskog carstva i Venecije (Mletačke republike)

− Uzrok rata bila je želja Osmanskog carstva da od Venecije preotme ostrvo Krit.

− Nazvan je po glavnom gradu Krita, Kandiji za koji su se vodile najduže borbe.

− Veliko ratno žarište bilo je i na bosansko-dalmatinskoj granici

− Mletačka republika osvaja Klis u Dalmaciji

− Mirom iz 1669. Osmansko carstvo dobija Krit, a Mletačka republika osvojene posjede u Dalmaciji

− U vrijeme Kandijskog rata došlo je do velikog preseljavanja stanovništva kako na prostore Dalmacije tako i na prostore Osmanskog carstva.

Bečki rat

− Nastojeći osvojiti Beč Osmansko carstvo je 1683. započelo novi rat s Habsburškom monarhijom.

− Porazom pod Bečom počeo je raspad Osmanskog carstva

− Formirana je Sveta liga (Habsburška monarhija, Poljska i Mletačka republika)

− Austrijski princ Eugen Savojski 1697. upada u Bosnu i pustoši Sarajevo

− Karlovačkim mirom 1699. Osmansko carstvo izgubilo je velike teritorije u Evropi

− Ovim mirom prvi put su međunarodno priznate sjeverne i zapadne granice naše zemlje

83


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 39. NASTAVNA TEMA: Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII stoljećaNASTAVNA JEDINICA: Bosanski ejalet od karlovačkog do beogradskog miraCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: Upoznavanje učenika sa uzrocima, tokom i posljedicama mletačko-habsburško-

osmanskog rata (1714-1718) i habsburško-osmanskog rata (1737-1739); stanjem u Bosanskom ejaletu za vrijeme tih ratova; upoznavanje sa odredbama Požarevačkog i Beogradskog mira i njihovom značaju za Bosanski ejalet

2. Odgojni: usvajanje, razvijanje i njegovanje patriotska osjećanja, razvijanje radnih navika, razvijanje kritičkog stava prema historijskim ličnostima, razvijanje kritičkog odnosa prema osvajačkim i odbrambenim ratovima, razvijanje pozitivnog odnosa prema mirnom rješavanju sukoba, razvijanje tolerancije

3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno-posljedičnih veza, vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru; vježbanje analize slikovnog materijala, vježbanje rada s tekstom i uočavanje važnog

TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monološka, dijaloška, demonstracija, analiza slikovnog materijalaNASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, zidna karta, grafofolija



− Koji ratovi su vođeni na tlu Bosne u XVII stoljeću?− Kad i kako je završen Bečki rat.− Navedi odredbe Karlovačkog mira?− Zašto je taj mirovni ugovor posebno važan za BiH?− Kakav je bio položaj Bosanskog ejaleta u okviru Osmanskog carstva nakon Karlovačkog mira?


GLAVNI DIO

Metodom demonstracije na zidnoj karti predstaviti Bosanski ejalet nakon Karlovačkog mira. Predstaviti uzroke, tok i posljedice mletačko-habsburško-osmanskog rata (1714−1718). Posebnu pažnju obratiti na tok sukoba na tlu Bosanskog ejaleta. Predstaviti odredbe Požarevačkog mira te na karti pokazati teritorijalne promjene koje su nastale kao posljedice ovog rata. U drugom dijelu časa pojasniti uzroke rata između Habsburške monarhije i Osmanskog carstva (1737−1739). Naročito naglasiti pripreme bošnjačkog stanovništva pod vodstvom Ali−paše Hekim Oglua za taj rat. Opisati Banjalučki boj 1737. i njegov značaj za izgradnju svijesti kod Bošnjaka o posebnosti Bosne u Osmanskom carstvu. Istaći da su u toj bici Bošnjaci bili prepušteni sami sebi te da su bez ičije pomoći zaustavili jednu od najmoćnijih sila tog vremena kakva je bila Habsburška monarhija. Zahvaljujući banjalučkom boju Osmanlije su i na drugim ratištima prešli u ofanzifu te su povratili značajan dio teritorija izgubljenih Požarevačkim mirom 1718. godine. Izlaganje kombinovati sa demonstracijom na zidnoj karti kako bi učenici stekli uvid u tok ratnih operacija i teritorijalne promjene koje su nastale nakon njega.

84

ZAVRŠNI DIO

U završnom dijelu časa otkloniti eventualne nejasnoće. Učenicima dati da u svoje sveske odgovore na pitanja iz udžbenika (U/168) nakon čega ćemo nekoliko njih prozvati da usmeno prezentiraju napisane odgovore. Aktivne ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.


Bosanski ejalet od karlovačkog do beogradskog mira

Mletačko – habsburško – osmanski rat

− Karlovačkim mirom Bosna postaje najisturenija pokrajina Osmanskog carstva

− Godine 1714. započinje novi osmansko-mletački rat

− Cilj je bio oduzeti Mletačkoj republici Peloponez i djelove Dalmacije koji su izgubljeni Karlovačkim mirom.

− Na strani Mletačke republike od 1716. se bori i Habsburška monarhija

− Sukobi na bosansko-dalmatinskoj granici

− Požarevačkim mirom 1718. sjeverna Bosna u širini 5–10 kilometara pripala je habsburškoj monarhiji. Mlečani su izgubili Peloponez i Gabelu na donjoj Neretvi, a dobili su Imotski s okolicom u Dalmaciji.

Habsburško – osmanski rat, banjalučki boj

− U želji da pomogne Rusiji kao svojoj saveznici Habsburška monarhija je 1737. objavila Osmanskom carstvu novi rat

− Bošnjaci su prepušteni sami sebi pružili sveopći otpor

− Bosanski namjesnik Ali – paša Hekim Oglu je za kratko vrijeme okupio sve vojne snage Bosanskog ejaleta i krenuo u susret napadaču.

− Presudna bitka odigrala se 4. avgusta 1737. kod Banjaluke u kojoj su Bošnjaci odnijeli pobjedu

− Ovaj uspjeh imao je odraza na cijeli ishod habsburško-osmanskog rata

− Mir je sklopljen u Beogradu 1. septembra 1739. godine. Po njemu su Habsburgovci izgubili sve što su Požarevačkim mirom stekli u Srbiji i Bosni.

− Granice su ostale kao u vrijem karlovačkog mira

85


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 40. NASTAVNA TEMA: Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII stoljećaNASTAVNA JEDINICA: Ratovi i posljedice na tlu bosanskog ejaleta u drugoj polovini XVIII st.CILJEVI ČASA:1. Obrazovni: Upoznavanje učenika sa uzrocima, tokom i posljedicama Dubičkog rata (1788-

1791); stanjem u Bosanskom ejaletu za vrijeme tog rata; upoznavanje sa odredbama Svištovskog mira i njegovom značaju za Bosanski ejalet; upoznavanje sa posljedicama ratova koji su vođeni na tlu Bosne u XVII i XVIII stoljeću; usvajanje i analiza novih pojmova: migracija, sakralni

2. Odgojni: usvajanje, razvijanje i njegovanje patriotska osjećanja, razvijanje radnih navika, razvijanje kritičkog stava prema historijskim ličnostima, razvijanje kritičkog odnosa prema osvajačkim i odbrambenim ratovima, razvijanje pozitivnog odnosa prema mirnom rješavanju sukoba, razvijanje tolerancije


TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monološka, dijaloška, demonstracija, analiza slikovnog materijalaNASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, zidna karta.



− Koji ratovi su vođeni na tlu Bosne u prvoj polovini XVIII stoljeća?− Kako je završen Banjalučki boj 1737. godine ?− Koje su odluke donesene Beogradskim mirom iz 1739. godine?


GLAVNI DIO

Metodom usmenog izlaganja predstaviti stanje u Bosanskom ejaletu nakon Beogradskog mira 1739. godine. Ukratko predstaviti habsburško–osmanske odnose u ovom periodu. Istaći da je ovo razdoblje obilježeno pobunama i sukobima unutar Bosanskog ejaleta. Predstaviti uzroke, tok i posljedice Dubičkog rata (1788−1791). Naglasiti da je odbrana Bosne i u ovom ratu pala isključivo na bošnjačko–muslimansko stanovništvo. Uputiti učenike da pročitaju historijski izvor (U/171). Pitamo: Kako je habsburški car Josip II namjeravao privoliti Bošnjake da mu se ne suprotstavljaju? Je li uspio u tome? Predstaviti odredbe i teritorijalne promjene nastale Svištovskim mirom. Na zidnoj karti pratiti tok izlaganja kako bi učenici stekli uvid u izloženu materiju. U drugom dijelu časa predstaviti posljedice ratova koji su vođeni na tlu Bosanskog ejaleta tokom XVII i XVIII stoljeća.

86

ZAVRŠNI DIO


− Kakvi su bili odnosi Osmanskog carstva i Habsburške monarhije u drugoj polovini XVIII stoljeća?− Navedi uzroke i posljedice Dubičkog rata?− Kakve su odluke donijete Svištovskim mirom?− Zbog čega su izbijale bune i neredi u Bosnaskom ejaletu i gdje su bile najizraženiji?− Kako su završeni ratovi Osmanskog carstva protiv Mletačke Republike i Habsburške monarhije?− Na kojim prostorima su bile najizraženije migracije stanovništva ?



Ratovi i posljedice na tlu bosanskog ejaleta u drugoj polovini XVIII st.

− Dubički rat predstavlja posljednji pokušaj Habsburške monarhije u XVIII stoljeću da osvoji Bosanski ejalet

− Teret odbrane pao je na bošnjačko stanovništvo koje je centralna vlast snadbijevala vojnim potrebama i novcem

− Mirom u Svištovu 1791. godine Osmansko Carstvo je priznalo gubitak Cetina, Lapca i Srba

− Nakon Dubičkog rata nastupiće razdoblje stogodišnjeg mira između ove dvije sile

− Posljedice ratova na tlu Bosanskog ejaleta su: Utvrđene su današnje granice Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj Privreda je bila u opadanju te dolazi do pojave gladi i pobuna Materijalna razaranja i ljudski gubici su veliki Dolazi do migracija stanovništva Sve izraženija je podjela po vjerskoj osnovi Među Bošnjacima jača osjeća samosvijesti i vlastite posebnosti

87


PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ČASA: 41. NASTAVNA TEMA: Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII stoljećaNASTAVNA JEDINICA: Kulturno-obrazovne prilike u BiH pod osmanskom vlašćuCILJEVI ČASA:1. Obrazovni: stjecanje znanja o kulturno-obrazovnim prilikama u BiH pod Osmanskom vlašću

među pripadnicima svih konfesija na ovim prostorima; usvajanje pojmova: bez, bezistan, han, hamam, musafirhana, imaret

2. Odgojni: razvijanje radnih navika, razvijanje pozitivnog stava prema kulturnom i nacionalnom razvoju vlastitog ali i susjednih naroda, razvijanje tolerancije prema etničkim, nacionalnim, rasnim i vjerskim različitostima, razvijanje pozitivnog odnosa prema očuvanju narodnog identiteta


TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monološka, dijaloška, demonstracija, analiza slikovnog materijalaNASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, zidna karta


Nastavnu jedinicu Kulturno-obrazovne prilike u BiH pod osmanskom vlašću, najavit ćemo tako što ćemo na grafofoliji otkriti naslov, a jedan učenik pročitat će uvod (U/173).

GLAVNI DIO

Metodom usmenog izlaganja predstaviti utjecaj orijentalno–islamske kulture u Bosni i Hercegovini. Istaći da su posljedice tog utjecaja i danas vidljive u različitim objektima vjerskog, privrednog i društvenog značaja. Uz pomoć slikovnog materijala iz udžbenika (U/173/174/175/176) predstaviti odlike bosanske arhitekture i umjetnosti tog vremena. Dati šira obrazloženja o priloženim građevinama. Posebno pojasniti nove pojmove koji se spominju u ovoj lekciji. U obradi podnaslova Orijentalno pisano naslijeđe, istaći razvoj književnosti u Bosni za vrijeme vladavine Osmanlija. Posebno opisati vidove književnog izražavanja svih naroda i njihove predstavnike. Uputiti učenike na rubriku saznajte više gdje mogu pročitati dodatne podatke o Sarajevskoj hagadi. Na kraju ćemo analizirati pisani historijski izvor (U/176).

ZAVRŠNI DIO


− Koji se to objekti vjerskog karktera orijentalno-islamske kulture posebno ističu u Bosni i Hercegovini?

− Kakve su medrese škole i šta se sve izučavalo u njima?− Kada je izgrađena stara pravoslavna crkva u Sarajevu?− Koji su najljepši mostovi orijentalno islamske kulture u Bosni i Hercegovini?− Koji su to najpoznatiji bosanski franjevci književnici?− Koji su to jevrejski kulturni spomenici osmanskog perioda?

Nekoliko učenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. 88


Kulturno–obrazovne prilike u BiH pod osmanskom vlašću

− Utjecaj orijentalno–islamske kulture i civilizacije naročito se osjeća u arhitekturi (džamije, medrese, mostovi, tekije, hanovi, bezistani...)

− Obrazovne ustanove imaju vjerski karakter (medrese, samostani, manastiri)

− U manastiru kod Goražda 1519. osnovana je prva štamparija u Bosanskom ejaletu

− Najpoznatiji franjevački samostani nalaze se u Fojnici, Kreševu, Kraljevoj Sutjesci i Tolisi

− Razvijaju se posebni oblici književnog stvaralaštva

− Među najpoznatije hroničare XVIII stoljeća spadaju fra Nikola Lašvanin, fra Bono Benić i Mula Mustafa Bašeskija.

Uputiti učenike da prepišu nepoznate pojmove u udžbeniku (U/174)

89

pripreme_za_7_devetogodiŠnje historija

Documents