BUTMIRSKA KULTURA 4000. godine p.n.e-Butmir(uz Željeznicu), -Nebo u Brajkovićima(dolina Bile) –neolitičko naselje u dolini rijeke Bile, sustavno iskopavanje 1948.-1951. Alojz Benac; stariji sloj sa zemunicama i ognjištima; mlađi sloj s nadzemnim kućama, -Brdo kod Kiseljaka (iznad rijeke Fojnice), površinski prikupljeni materijal upućuje na manje naselje butmirskekulture -Gornje Polje kraj rječice Trstionice kod Kaknja (Obre II), -Crkvina u selu Turbe kod Travnika (na ušću dvaju krakova rijeke Lašve), Vecina naselja su u dolinama manjih rijeka-pritoka Bosne.Koštano oruđe razlikuje se od naselja do naselja: šila, bodeži, glačalice, pljosnate sjekire, spatuleDrveno oruđe: Obre II – radionica, poluproizvodi, šila, glačalice, klinovi, nožići za rezanje glineNAKIT nadjen samo u naseljima Obre II i Nebo. U Obrima II bogati nalazi:ukrasne igle, privjesci od veprovih zubi, nakit od Spondylusa

BUTMIRNeolitičko naselje u sarajevskom polju, istraživano – prvo i površinom do sada najveće istraživanje neolitičkog lokaliteta u BiH. Rezultati istraživanja objavljeni su kao prva arheološka monografija u BiH. KERAMIKA u 3 faze:Starija ( Butmir I) Fina, sastoji se od pet stilskih elemenata: Kakanjski, danilski, lengyelsko-panonski, crnopolirana keramika, butmiroidni.Srednja ( Butmir II) Gruba: standardan oblik konična posuda s blago uvijenim gornjim dijelom, posude većih dimenzija ovalne profilacije s ravnim dnom, posude na nozi, plitke zdjele Fina keramika: nestaju kakanjski elementi, te glavni danilski• Crnopolirana keramika: tri osnovna oblika: bikonične šalice i zdjele, zaobljene i posude na nozi glavni ukras plastična dugmad ramenu bikoničnih posuda ili uz rubove ostalih oblika. • Spiralno-trakasta keramika: loptaste posude u raznim varijantama, visokim vratom, bikonične zdjele i šalice, posude sa zaobljenim gornjim dijelom ili sa cilindričnim vratom, kruškolike,visoke ovalne posude na više nogu, , spiralni motivi na pravim loptastim vazama, pravi trakasti motivi u redovima cik cik-cak traka, rubni prostori ispunjeni trokutastim motivima.• Keramika jadranskog tipa: razlikuju se četiri glavna oblika zaobljene zdjele sa malo naglašenim vratom,, loptaste posude s prstenastom nogom, posude na nozi s motivima urezivanja: trake i dri geom elementi.

Mlađa (Butmir III)Gruba: posude s krivolinijskom profilacijom, posude sjeverobosanske varijante vinčanske kulture. Posude debelih stijenki, slabo glačane površine, većih dimenzija s jednostavnom ornamentikom. Konične posude s potpuno zaravnjenim ili zadebljanim obodom. ukras: plastične trake utisnute prstima ili instrumentom.

Fina keramika: degeneracija butmirskog stila, vise nalaza keramike jadranskog tipa • crno i sivopolirana keramika, s manje pažnje, nove varijante bikoničnih posuda, plastična ispupčenja nestaju • trakasta keramika, potpuno nestaju spiraloidni, rjeđi trakasti i motivi, loptaste posude s uvučenim gornjim dijelom i malim otvorom, poluloptaste posude s malo izvijenim obodom, bikonične posude, ukrasni motivi siromašniji.

•keramika jadranskog tipa, površina posuda nedovoljno glačana i prilično hrapava, boja tamnosmeđe i tamnosive i crvenkastosmeđe, od oblika su razne zdjele i više šalice, najčešći čisti lisičićki ukrasi.

FIGURALNA PLASTIKA, tri tipa:• ljudske plastične figurine• ljudski plastični udovi• životinjske plastične figurine (četveronožne životinje i pojednostavljen prikaz)

ANTROPOMORFNE FIGURINE, tri stila:• shematizirajući: nago ljudsko tijelo , odbacuju se proporcije , primarna i sekundarna ženska obilježja naglašena • stilizirajući• realističniSTAMBENI OBJEKTI:• zemunički tip - najveći broj u Butmiru (90) , Nebo 6 zemuničkih jama, Obre II 2 zemuničke jame: pomoćni objekti • nadzemni tip - naselja Obre II i Nebo - građevinski materijal: drvo, kamen, evinski ilovača• tri tipa građevina: sva tri materijala, građevine od drveta i ilovače, drvene građevineKRAJ BUTMIRSKE KULTURE• osjeća se degeneracija, naselja na uzvišenjima se javljaju (Nebo, Brdo kod Kiseljaka, Novi Šeher Šeher) vjerojatno pod utjecajem nove populacije koja dolazi s juga rijekom Neretvom

ANTIKA BIH-Jednostavnost, prakticnost i korisnost, a kod luxuznih djela odraz snage robovlasnickog carstva (nije naglasak na umjetnosti). Podizane rimske ceste, mostovi, vile. Osnovni materijal: kamen, cigla, malter i drvo (+metali,staklo..)AQUA S, ILIDZA

Otkriveno nekoliko objekata sa mozaicima i hipokaustima (podno grijanje), vile, hospicijumi, forum, sudnica. Ozidano ciglom i malterom, prekriveno crijepom i opekama ili kamenim plocama. Stubovi s kapitelima, pilastri, razna dekoracija.Mozaik 1: potpuno ocuvan, odlikuje se harmonijom tonova, siroke bordure, okvirna traka i centralno polje sa 8 medaljona i emblemom. Tu su prikazi ribe, morskih zivotinja i biljaka. Poligonalni prostor embleme ukrasen je i figuralnim motivom –

poprsje zene/nimfe. Sve je izvedeno u vise boja: zelena, smedja, mrka, zuta, crvena, crna, bijela. (Zemaljski M.) Ostali otkriveni mozaici su slicnih motiva, geometrijska i pletena ornamentika (sahovsko polje, rombovi, kvadrati, morska flora i fauna, pleteri).

NARONA, selo kod Metkovica - Rimski zid sa kapitelima, skulpturama (1.st za vrijeme Augusta)DOMAVIA SKELANI, SREBRENICAArhitektonski bogat kurij koji je zauzimao velik dio kompleksa, zgrada imala dugacko predvorje prema forumu, sporedne prostorije (zatvori, poslovnice). Najveci objekt kupatilo.StolacStambeni i gospodarski objekti, kupatilo s vodovodom, hipokaustima.

Mozaik Minotaura: u centralnom polju je minotaur sa nekom vrstom labirinta oko figure, kule su u uglovima, ulazi. Geometrijski stil, dekor uproscen i tehnika jednostavna: sve izvedeno u krupnim kockicama crno-bijelog tona, izuzev Minotaura ciji je lik modeliran sitnijim kockicama. Vjerovatno se radilo o tepidarijumu u malim stolackim termama jer je mozaik na podu, a pronadjeno je jos mnostvo mozaika u

Stocu.Mogorjelo, Capljina

Seoska Villa Rustica (102 m x 86m) sa forumom rimskog kastruma – shema kastro (rimski logor) i dekumanus (ulazi sa tri strane koje štite također nešto sprijeda stojeći tornjevi). Osnova vrlo pravougaona, uglovi bili flankirani.

KASNA ANTIKA / STAROHRISCANSKA UMJETNOST

-nova vjera: grade se crkvice i bazilike (ostali temelji 21 bazilike)-bazilike jednobrodne, obicno 1 apsida, dvojne bazilike, krstionica sa piscinom (krstenje)-pojava grobnica pod crkvama-bosanski fenomen tolerancije – dva kulta pod jednim krovom, crkve sa dva molitvena prostora (hriscanstvo i arijavizam koji donose Vizigoti). Kasnije najezda Ostrigota (istocni Goti)Bazilika na Crkvini-Breza

Otkrivena 1930. na desnoj obali Stavnje, orijentacija bazilike sjever-jug. Predvorje i ladja s apsidom potkovicastog tlocrta koja je s vana bila ukrasena likovima koji su strsili iz zida: veprovi crne boje i ovnovi. Okruzena je sa tri strane otvorenim portikom: ispred glavnog ulaza nalazila se masivna

dogradnja portala sa natpisima na jednom stupu: vrsta germanskog jezika a na drugom latinicna abeceda. Sjeverozapadni ugao portika imao je stepenice koje su vodile ka podijumu. Jednobrodni „trijem“ okruzuje sa tri strane. Slijepa arkada, pronadjeni su ostaci slavoluka sa konicnim stubovima (trbusastim), sa strane su galerije. Krov je bio od crijepa.Pronadjen je i germanski umbo (stit), ostaci rimskih gradjevina, bogata

plasticna dekoracija, stubovi, kapiteli...

Bazilika u Dabravama, Breza (5.-6. v. izolovana monaska crkva)Pravougaona apsida, trodijelni nartex, 1brodna bazilika sa bocnim prostorijama.Ocuvani ostaci namjestaja, arhitektonske plastike, kapiteli s motivima divova, bikova, a na bazama su ploce s vinovom lozom. Na kapitelima iz glava divova izrasta biljni ornament (kao drvo zivota), a izmedju tih glava divova pojavljuje se jos po manja. Desna ploca Hrist ili apostol (u

disproporciji), na lijevoj dole su dva jaganjca a gore dva orla (4dijelno podijeljeno krstom): dekoracije pripadaju razlicitim stilovima i periodima. Sacuvani i dekorativni dijelovi episkopske katedre i klupe, dijelovi vijenca. (Zem. M.)

MOGORJELO: 2 bazilike: prva 1brodna sa apsidom i bocnim prostorijama, druga sa jednostavnijim tlocrtom.Palaca koja oponasa tip vile sa porticima i rizalitima na uglovima; izduzene gradjevine u kojima bi otmjeni Rimljanin zivio na prvom spratu. Pronadjeni su i mozaici. Dekoracija je klasicna rimska:

korintski kapiteli iz portika sa dva niza akantusa, tankim helixom i jednostavnim abakusom (Dioklecijanov stil). Rimski stil odudara od ostatka palate koja nema ni vetibule, ni atrij, ni triklinij – sve je svrstano u bezlicni niz.

TURBE KOD TRAVNIKA 5. v.Dvojna crkva sa interpoliranim paradisusom: jednostavna cella sa lezenama, podzemnom grobnicom, hipogejem. Uticaj istoka. Pronadjena zlatna ogrlica sa medaljonima, vjerovatno bizanstka.DVOJNA BAZILIKA, ZENICAPronadjena reljefna ploca s prikazom lava koji guta zmiju, sahovskom plocom, akantusom. Kapiteli, bogato dekorisana oltarna pregrada. (Zemaljski M.?)

RANI SREDNJI VIJEK / PREDROMANIKA

1: Osvajanje Germanskih plemena2: Upadi Avara i Slavena koji se tu konacno naseljuju – mnogobosci (animizam, vampirizam)-Kasnoanticka arhitektura – bazilike iz 6. vijeka-Grobnice i grobni prilozi – kasnoantičke grobnice (Turbe kod Travnika, Oborci kod donjeg Vakufa, Potoci kod Mostara...) – uz pokojnike nađeni prilozi bizantskog, kasnoantičkog ili germanskog porijekla datirani u kraj 5. do 6. v. Posebna vrsta tzv. groblja na redove koji će se održati do duboko u srednji vijek kod etnički sasvim različitih naroda – grobovi kod Prijedora (70 sačuvanih grobova) i kod Sarajeva – pokojnici spušteni na zemlju (na leđima), ponekada zaštićeni drvenom pločom; težnja za usmjeravanjem grobova istok-zapad; Nisu nađeni grobni prilozi koji bi ukazivali na posmrtni kult pokojnika. Uz pokojnike su nađeni prilozi: nakit, ukrasni predmeti uz nošnju i dijelovi odjeće, sjekire, noževi, novčići...

FIBULA U OBLIKU KRSTA SA NEKROPOLE NA GRADINI, KOD DUVNAKopca nastala za vrijeme Germana. Na kracima i vrhu su likovi ptica.

OGRLICA IZ TURBETA, TRAVNIKU malobrojnu grupu luxuznih ukrasa spada i zlatna ogrlica iz grobnice – 18 kružnih medaljona, na jednima predstava janjeta, a na drugima anđela. U sredini je krst, a naruciteljica je u medaljonu kao i ime na grckom: Haris. Ogrlica pronađena uz pokojnika sahranjenog u zidanoj grobnici pored ranokršćanske bazilike – djelo bizantskih zlatarskih radionica s kraja 5. stoljeća.

ISTOCNOGOTSKA FIBULA, MIHALJEVICI SARAJEVO – iz cuvenih zlatarskih radionica na Krimu, Podunavlju

RANOSLAVENSKO DOBA / PREDROMANIKA I ROMANIKA9. i 10. vijek formiranje prvih drzavnih zajednica, pojava paganstva i pokrstavanja. Konstantin Porfirogenet – prvi spomen Bosne u gornjem toku rijeke Bosne. Najveci teritorij imala je za vrijeme Tvrtka I (14 v). Skroman broj sakralnih objekata, a najstarija naselja – Jazbine kod Bijeljine.1. Tip gnijeza – gradjevina do pola ukopana pa sliejde ostale u krug2. Naselje na uzvisini ili u mocvariNATPIS IZ RAPOVINE, LIVNOSacuvan dio namjestaja crkvenog, kao i najstariji fragment pleterne skulpture u BiH, potice iz rusevina nepoznate crkve (9 v) – pojava pisma, bizantska verzija latiniceRELJEFNA PLOCA IZ DOCA, Glamocko PoljeOsnovni motiv krsta u krugu dopunjen je radijalno postavljenim cempresima cime je hristoloska simbolika samo potencirana, uz vegetabilni i geometrijski ukras u pleternoj ornamentici duz rubova. Kompozicija i simbolika su bizantski.CIBORIJ IZ ROGAČIĆA, BLAZUJOtkrivena crkva sestolisne osnove – centralni tip. Najkasnija faza pleternog ukrasa – gusta mreza rombova izvedena kosim rezom.HUMACKA PLOCA (10-11 vijek)Najstariji primjer slovenske pismenosti – bosancica - cirilsko pismo. Veze se za bizantiju sudeci po natpisima, posveti, te potvrdjuje cirilicu prenesenu u ove krajeve. Donatorski natpis na ploci naknadno uzidanoj u samostan na Humcu, Ljubuski, kao potvrda o postojanju crkve.RELJEFNA PLOCA IZ ZAVALEOtkriveno 5 ploca i fragmenti pluteja koji su ukraseni pleternom ornamentikom raznih vrsta, sa bizantskim uticajem.

KASNI SREDNJI VIJEK

-Rimokatolicanstvo, pravoslavlje, crkva bosanska-Novac bosanskih kraljeva, pecati Kotromanica-POVELJA KULINA BANA 1189.CRKVA SV. NIKOLE U MILIMA, VISOKOOstali fragmenti plastike, lukovi. Pronadjen i plast, grb sa 6 ljiljana, krune, perije, prstenje, pecatiBOBOVACNajznačajniji i najbolje utvrđeni grad srednjovjekovne Bosne podignut na strmoj, stepenastoj stijeni kod Vareša. Gradu se može prići od Kraljeve Sutjeske ili od Vareša. Podigao ga je ban Stjepan II. Kotromanić polovinom 14. stoljeća, stolovali mnogi bosanski kraljevi sve do turskog osvajanja (1463.). Stjepan Tomašević posljednji bosanski kralj, zbog neposredne opasnosti od Osmanlija, seli kraljevski dvor u Jajce. Njegov položaj i konfiguracija terena je omogućavao odbranu i bio je vojno i administrativno sjedište bosanskih kraljeva uz Kraljevu Sutjesku, ali je zbog toga bio i meta osvajača. U njemu se čuvala bosanska kraljevska kruna. Sastojao se od gornjeg grada s četvrtastom kulom, čiji ostaci i danas postoje, i donjeg grada, na stepeniku nižem oko 20 metara, poligonskog oblika, od čega se danas raspoznaje dvorište i bunar.1100 m bedema debljine do pola metra, bansko-kraljevski dvor, 4 palate, 2 glavne gradske kapije, fortifikacija sa 11 kula raznih oblika, crkve, ocuvani fragmenti kapitela, zanatstvo i freske.Tu se nalazila i kraljevska grobna kapela (danas mauzolej) u kojoj su bila sahranjena tri bosanska kralja. Rekonstruirana je, ali nekim nepriznatim metodama tako da je njena vrijednost umanjena. Bio je komplet ukrasen freskama Strasnog suda, imao bogatu kamenu dekoraciju (skulpture i ukrasi svetaca, lavova). U mauzoleju otkopane tri jedinstvene nadgrobne ploce u crvenom mramoru, koje su lezale na posebno gradjenim kompozitnim sarkofazima. Na svim trima su u visokom reljefu pokojnici (kraljevi i vladari u svojim odorama s ukrasima, stitovima,raspoznaje se fizionomija lica..). Na rubovima ploca je su natpisi. Prikazi zmajeva rasirenih usta s plamenim jezikom, šapa, dio glave, tu su i andjeli koji drze krunu. Ploce su danas u Zemaljskom muzeju.KRALJEVA SUTJESKA 2-3 palate gotickog stila, bez odbrambenih zidina i kapela sv. Gigura.JAJCE Hrvoje Vukcic-Hrvatinic osniva Jajce.Strategijsko-odbrambena pozicija grada, na vrhu jajolikog uzvisenja je velika tvrdjava (sagradjena u 13. V.) ciji su zidovi visoki. 2 su ulaza direktno u bedemskom zidu, dok je treci portal izgradjen za Tvrtkom II Kotromanicem u gotickom stilu, s kraljevskim grbom i gotickom lunetom iznad portala. Grb: glava sa krunom i sljemom – uticaj mletacke/venecijanske gotike – Juraj Dalmatinac obucavao je ljude arhitekturi. Grad je imao trg, a u 13. vijeku gradi se veliki zid oko cijelog naselja. Ocuvani su kapiteli sa floralnim elementima.Crkva sv. Marije/Luke – grobnaRomanicke forme crkve, dok se na osnovu donjih prozora (monofore) moze zakljuciti da je gradjevina goticka. Zvonik je takodjer goticki, izgradjen u 15 vijeku (jedini sacuvan srednjevijekovni zvonik). Nakon pada Jajca pretvorena je u dzamiju te ponovo postala crkva. Ostali fragmenti freske S. Suda, stilofori (lav jao postolje stuba).Katakombe (15 v)Podzemna grobna crkva cijela je pod zemljom. Kameni oltar s otvorima u obliku krsta sa suncem i mjesecom. Tu je sudacka stolica Jelene Grube, uticaj gotike u prelomljenim lukovima, uklesani su likovi...

Postbizantina

MANASTIR GOMNIONICA - sa crkvom posvećenom Vavedenju, kod Banjaluke. Pripada tipu jednobrodnih crkvi sa podužno prislonjenim lukovima, kupolom i polukružnom oltarskom apsidom.MANASTIR LOMNICA kod Šekovića - Ktitori manastira Lomnice naslikani su na sjevernoj polovini zapadnog zida u priprati crkve kako drže model crkve. Označeni su kao Genadije i Akakije, a odjeveni su u monašku odjeću. Crkva sv. Georgija manastira Lomnice – tip 1brodne crkve sa poluobličastim svodovima u unutrašnjosti. Naos crkve je podijeljen na tri traveja od kojih je centralni najduži, dok je istočni najkraći. Crkva je pokrivena poluobličastim svodom. Iznad srednjeg traveja se nalazi slijepa kupola. Lomnička crkva posjeduje najbolje sačuvano zidno slikarstvo nastalo u periodu 16. vijeka zapadno od Drine. Po površini očuvanih fresaka među spomenicima na prostoru Bosne i Hercegovine. Takođe, lomnički program se može ubrojiti i među najcjelovitije očuvane fresko-dekoracije u slikarstvu 16.. 17. vijeka na cijelom području Pećke patrijaršije.MANASTIR PAPRAĆA (nedaleko od Zvornika) sa crkvom Blagovjestenja iz oko 1540. Danasnja gradjevina je razvijenog trikonhalnog plana s kupolom, pripratom i prostranom spoljnom pripratom. Oltarski prostor je trodjelan sa naglasenim proskomidijom i djakonikom. Izuzev spoljne priprate crkva je bila u cjelosti zivopisana sredinom i u drugoj polovini 16. vijeka. ali se sacuvalo malo fragmenata.SABORNA CRKVA, SARAJEVO (1863-74.), Andrija Damjanov - Današnji izgled crkve malo se razlikuje od prvobitnog. Crkva je građena od kamena. U osnovi je trobrodna bazilka kombinovana sa upisanim krstom i ima pet kupola.CRKVA SV. NIKOLE, kod Stoca. Hram je podignut 1534. godine kao zadužbina vojvode Radoja Hrabrena, jednog od članova porodice Miloradović -  Hrabrena koji su u tim krajevima poznati od XV stoljeća.MANASTIR ZITOMISLICPorodica Miloradovića-Hrabrena jedina je u Hercegovini ostavila očuvane spomenike iz dva historijska razdoblja: srednjeg vijeka i otomanskog doba. Nevesinjski kadija izdao je bujurdiju da se porušena pravoslavna crkva u Žitomislićima može obnoviti i rekonstruirati, pod uvjetom da «ne bude duža ni šira od prethodne. Gradnja Crkve svetog Blagoveštenja okončana je 1602/1603. godine, a oslikavanje 1609. godine.

MANASTIR ZAVALAFreske u crkvi Sv. Vavedenja u manastiru Zavala smatraju se najkvalitetnijim slikarskim ostvarenjem u Bosni i Hercegovini nastalim u vrijeme osmanske vladavine. Uradio ih je Georgije Mitrofanović 1619. godine, slikar o čijoj veličini najbolje govori podatak da ga je angažovao patrijarh Pajsije da oslika patrijaršijsku trpezariju i crkvu Sv. Dimitrija u Peći i koji je, nekoliko godina nakon živopisanja Zavale,oslikao trpezariju u Hilandaru.

MANASTIR DOBRICEVO, Bileća, crkva Vavedenja Bogorodice, 15-16. Vijek, naos crkve oslikao Georgije Mitrofanović.CRKVA SV. ARANDJELA I MIHAILA, selo Aranđelovo kod Lastve, udaljeno 25 kilometara istočno od Trebinja. Crkva i nekropola sa stećcima se nalaze na pravoslavnom groblju, ispod srednjovjekovnog grada Klobuka. Prema konceptu prostornoga ustroja, Crkva sv. Arhanđela Mihaila pripada tipu jednobrodnih crkava pravokutnoga tlocrta sa polukružnom apsidom i zvonikom na preslicu.

ILUMINIRANI RUKOPISI – iluminare - osvijetliti

MIROSLAVLJEVO JEVANDJELJE (kraj 12 st)Evandjelistar (tekst liturgijskog citanja). Kodex sa 181 folijom, pisan dvostupacno na pergamentu, znatno je veci (41x28 cm) sto je netipicno za Bosnu. Po pismu i jeziku pripada bosanskoj tradiciji, a spada u grupu Ohridske skole koja je najduze odrzavala anarhicnu slavensku pismenost.Ima 296 minijatura i ukrasnih inicijala sa izrazito zapadnim uticajem, romanickim koji se vidi u cudnoj mjesavini ptica, zmajeva i ljudi - teratoloski stil (veliki broj zivotinja i ljudi). MANOJLOVO/MOSTARSKO (pocetak 14 st) - Jedan od najstarijih sacuvanih rukopisa bosanske tradicije. pisac - Manojlo Grk. Maloga je formata kao svi bosanski kodexi, jednostupacno, ima 32 lista. Pismo je poluustav sa tipicnim bosanskim ortografskim oznakama. Iluminacije su nevjeste i arhaicne, bizantske sa uticajem zapadnog slikarstva: zena drzi stub, drvo zivotaDIVOSEVO (14 st) – vrlo slicno Miroslavljevom (zivotinje, zmajevi, andjeli...), uticaj romanikeHVALOV ZBORNIK (zavrsen 1404.) - Mladji bosanski rukopis, dobro ocuvan, vjesto ispisan minijaturama i iluminacijom iznimnog kvaliteta. Fenomen: dvije religije sastavljene u knjizi – crkva bosanska i katolicanstvo.Pismo je bosancica, bosanski poluustav sitno pisanih kaligrafskih slova u ravnim redovima, dvostupacno, pisan na 364 pergamentna lista. Za razliku od ostalih kodexa u njemu se nalaze textovi Starog Zavjeta.Minijatura i iluminacija su razlicitih stilskih izraza: od tradicije cirilske bizantske iluminacije do italijanske i dalmatinske gotike. 2 umjetnika: Hval i nepoznati umjetnik koji vjesto slika Apostole na plavoj pozadini. Boje su ostale sacuvane i zive. Enzebijanova poslastica, apokalipsa, dekalog, evandjelja, apokrifni tekstovi, iluminacije s blagovijestima... na kraju rukopisa su podaci o narucitelju.MLETACKI ZBORNIK (15 st)Dva minijaturista iluminirali, prikazana su dva prizora iz Biblije: kompozicija 11 apostola iznad kojih lebde 2 andjela i simbol evandjelja – tetramorfom, scena Uznesenje. Naslikan je i Mojsije. Figure su izduzene, disproporcionalne.HRVOJEV MISAL – za Hrvoja Vukcica – najpoznatiji glagoljski misalKodex pisao Butko 1403. hrvatskom glagoljicom, 494 strane, dvostupacno pisano, tip goticke deformacije. Bogata iluminacija i minucioznost pisma svjedoce o njegovom statusu.

STEĆCI

Stećci su se pojavili u drugoj polovici 12. stoljeća, doživjeli vrhunac u 14. i 15. stoljeću, te su se postupno prestali proizvoditi do sredine 16. stoljeća. Jedna su od misterija bh historije: vode se dileme oko simbolicnih poruka, vjerske pripadnosti pokojnika itd.Položeni (sanduci, ploče i sljemenjaci u obliku sarkofaga) i uspravni (stupovi, stele i krstače) .Obično su ukrašeni srednjovjekovnim simbolima koji su uklesani kao plitki, ili rjeđe uleknuti reljef. Motivi su vjerski (križ, ljiljan, polumjesec, prsten i sl.) ili svjetovni (ples, lov, viteški turniri i sl.), koji se miješaju i nadupunjuju. U cijelosti, ornamentacija stećaka otkriva svjest i senzibilitet cijelog razdoblja i ljudi koji su bili uključeni u njihovo stvaranje, ali i pokojnika čije su želje često štovane prilikom rezbarenja, što se otkriva iz nekoliko izvora.Dekorativni ukrasi su: vrpce, bordure, spirale, geometrijski frizovi. Simbolicni: polumjesec, zvijezda, mac, krst, stit, ruka, jabuka, figuralne predstave (pojedinacne ljudske, zivotinjske, grupne – lov, borbe, turniri....)Najviše podataka za povjesničare daju natpisi na bosančici koji odlikuju manji broj stećaka (njih oko 5.000). Natpisi govore o različitim društvenim slojevima koji su pokapani ispod stećaka, a i njihovim različitim vjerskim pripadnostima (Crkva Bosanska, Katolička Crkva, Pravoslavna crkva). Pored regionalnih razlika u oblikovanju i ukrašavanju, ali i kvaliteti klesanja, stećci su obično koncentrirani u skupinama od nekoliko obiteljskih stećaka, groblja cijelog klana s oko 30-50 stećaka, do velikih seoskih grobalja s nekoliko stotina stećaka. Klesari stećaka su nosili naziv „kovač” ili „dijak” (pisari), a najpoznatiji su bili Grubač i Semorad iz okolice Stoca.U oko 3.000 zabilježenih nekropola u bivšoj Jugoslaviji registrirano je oko 70.000 stećaka. ZGOŠĆA, KAKANJ – najslavniji pojedinačni stećak (Zemaljski muzej)Prvobitno stajao na postolju, grobnici vladara. Scena turnira i lova na vepra. Dekorativni i figuralni urbani motivi (konjanici, kuce, konji..), podijeljeni su floralnim vrpcama. Ornamenti u obliku rozete – po 2 vertikalno u svakom polju, ispod prikaz 5 konjanika. Naprijed je muskarac sa 2 dostojanstvenika, dole 2 konja i 2 figure, iznad je 5 kuca i dvoriste sa turnirom. Na pročelju spomenika, koji ima oblik ogromnog sarkofaga, prikazan je na strmoj strani grad sa kapijama, do njih dvije visoke kule, a na uglovima po dvije manje kule. Pred gradom sjedi 'ban' na prijestolju, a do njega lijevo i desno stoje dva 'dvornika'. Na jednoj kuli sjedi na otvorenom balkonu gospođa i gleda napolje. Ispod ove kompozicije drže dva konjušara dva odsedlana konja spremna da ih gospoda uzjašu. Desna strana prikazuje u dva reda dva prizora: u gornjem četiri mačem i kopljem okružena i oklopljena viteza jašu jedan za drugim na lijevo; u donjem redu prikazan je lov u šumi. U dnu stećka uriješena je čitava strana sa šest polja sa velikim zvijezdama konstruisanih od kružnica.NEKROPOLA RADIMLJA, STOLAC – najpoznatija (133 stecka)36 ima oblik ploče, jedan stubne ploče, 27 sanduka, 24 sanduka na postolju, 4 visoka sanduka, 5 visokih sanduka na postolju, dva sljemenjaka (na zabat), 31 sljemenjak s postoljem i tri u obliku križa. Njih 63 su ukrašena bareljefima ili urezivanjem, ili kombinacijom ova dva klesanja, a najljepše ukrašeni oblici su sljemenjaci i visoki sanduci. Među dekorativnim motivima, po broju i obradi ističu se povijene trolisne lozice i tordirane vrpce, te motivi simboličnog značenja kao što su sunce (krug), zvijezde i polumjesec. Brojni su i motivi križa, često vrlo stiliziranog, te motivi štita, mača i luka sa strijelom. Prikazi životinja su zastupljeni na nekoliko stećaka, dok nekropola obiluje figuralnim prikazima među kojima se ističu tzv. „vojvodske figure” i muške figure s visoko podignutom rukom. Pored njih mogu se naći i prikazi viteških dvoboja, lova i plesa (kolo).VRANJSKO SELO NEUM , DONJI BAKIĆI OLOVO HUMSKO, KOD FOCE – stub ili obelisk s motivima uzeta (4ugaona osnova) sa portretom Milutina Gosta i natpisom, po 3 vrpce s obje strane i oko gornjeg rubaBANJEVICI BRATUNAC –potpisani stecakOBELISK MAHMUTA BRANKOVICA, ROGATICA –vlastelin koji je primio islam: lunarni simboli i jabucasti oblici

OSMANSKA ARHITEKTURADZAMIJA MUSLIHUDINA CEKREKCIJE (SA, 1526)Najstarija potkupolna sacuvana dzamija u BIH, plitka kupola sa zrakasto-radijalnim motivom, na trompama (lucna udubljenja), harmonicne proporcije, munara sa desne strane, a sa lijeve prikrojen ducan. Arabeske u geometrijskoj i floralnoj formi.CAREVA (SA, 1462) – nalog Isa-beg Isakovic, smatrana prvom dzamijom u graduCentralni tip dzamije sa trostranim trijemom. U carevoj mahali nalazila se i rezidencija namjesnika Saraj, Dvor ili Konak. Sagradjen je i hamam, most i preko puta Kolobara-han.GAZI HUSREV-BEGOVA DZAMIJA (1530)Zbog svoje veličine i privlačnosti jedan od najznačajnijih spomenika sakralne islamske arhitekture na Balkanu. Džamija je zadužbina Gazi Husrev-bega, a projektovao ju je Ajem Esir Ali iz Tibrisa, jedan od najvećih istambulskih arhitekata, a gradili su je dubrovački majstori. Džamija je kvadratnog oblika sa 2 manja kvadratna prostora sa strane i pravougaonim sosatkom, primjer razvedenog tlocrta (kao Ferh u BL). Unutrašnjost se sastoji od kvadratnog dijela nadsvođenog kupolom koja počiva na masivnom tamburu.Na nju se nadovezuju manje kupole i polukupole. Naprijed je trijem sa 5 kupolica, a s desna i lijeva nalaze se dvije srednje kupole, dok je straga jedna polukupola.Interijer džamije zrači nesvakidašnjom umjetničkom atmosferom: na pandantifima kupole su kruzni medaljoni, a ulazni dio dzamije izveden stalaktitnom dekoracijom i levhom. Šadrvan, dva turbeta, sahat-kula i medresa.GAZI HUSREV-BEGOVA MEDRESA – KURSUMLIJA (1537) – mnostvo malih kupolica i dimnjaka 6ugaone osnove sa crvenim i bijelim horizontalnim linijama, ima otvoreno dvoriste.GAZI HUSREV-BEGOV BEZISTAN I TAŠLI HAN – bazilikalna osnova (s brodovima), srednji je povisen. Ima dva ulazaBRUSA BEZISTAN – RUSTEM PASA – s kupolama – bruskanski stil: 6 kupola i sa strane opasna radnjicamaGAZI HUSREV-BEGOV HAMAM – dvostruki m-ž hamam. Ispod su dvije velike kupole, sadrvan, na kupolama otvoriALI PASINA DZAMIJA (1560)Klasicni istambulski stil, skladne proporcije: ladjasti lukovi. Osnova molitvenog prostora 9x9 m, 3 kupole na trijemu, kupole na trompama. Struktura: kvadar, pa 8ugaoni prsten, pa prstenasti tambur, pa kupolaFERHAD PASINA DZAMIJA (FERHADIJA), BLRazvedeni tlocrt, prosirenje nazad s polukupolom, trijem sa 3 kupole. Njen arhitekta je nepoznat ali je poznato da je bio učenik otomanskog arhitekte Mimara Sinana. Izgradnju džamije je finansirao Ferhat-paša Sokolović bosanski sandžak beg. U kompleksu Ferhadije su se također nalazila i 3 turbeta, željezna i kamena ograda sa česmom na ćošku, šadrvan i staro mezarje u bašti. Kasnije je kompleks dopunjen sa sahat-kulom. Džamija je bila 18m široka, 14m dugačka, a vrh kupole je bio 18m visok. ALADZA DZAMIJA, FOCA (1550)Spadala je u kategoriju većih džamija i prva je džamija u Bosni i Hercegovini izgrađena u klasičnom osmanskom stilu. Gradio ju je bliski saradnik Mimar Sinana, Ramadan aga, pored mnogih domacih i dubrovackih majstora, i njena najveća vrijednost je što su sve kasnije džamije građene oslanjajući se na njenu ideju. Predstavljala je jedno od najznačajnijih graditeljskih ostvarenja i jedan od najbolje proporcioniranih objekata, koji je imao izvorno sačuvane unutarnje dekoracije, kojem se od početka pripisivala izuzetno velika simbolička vrijednost. Jedan od najljepsih osmanskih primjera slikarstva i arhitekture. U kompleksu se nalazilo i turbe, sadrvani, grobni sarkofazi i nisani. 2 stila dekora: RUMI I HATAI. Osnova tambura je 8ugaona, a osnova tlocrta kvadratna, ladjasti lukovi. Munara je tipicna za mediteran – kvadratne osnove

POCITELJ

Utvrda (15 do 18 v) - najstariji dio, sa 2 faze gradnje: stariji, unutarnji grad ili utvrda (toranj s malim unutarnjim dvorištem. Dizdareva kuća, utvrdbena džamija i „vodotoranj” te dva velika i dva mala portala.Šišman Ibrahim-pašina džamija(1562)  predstavlja jedno od najuspješnijih osvarenja klasičnog osmanskog stila jednoprostornih potkupolnih džamija u BiH, podigao ju Hadži Alija. Zauzima istaknuto mjesto. Tu su i mektebi, imaret, medresa, hamam, han i sat-kula. Šišman Ibrahim-pašina medresa u Počitelju. Ona pripada u standardnu vrstu manjih vjerskih škola, učionice su natkrivene kupolama, pet malih iznad učionica i jedna velika iznad predavaonice.Šišman Ibrahim-pašin han je izgrađen oko 1665. godine. Spada u prizemne tipove hanova. Ostaci lučnih vrata od fino klesanog kamena s dijelovima vanjskih zidova, te ostaci postolja (za odmor putnika).Kuća Gavrankapetanovića je kompleks od dvije manje i jedne veće zgrade. To je najveći i visoko razvijeni primjer stambene arhitekture u Počitelju. Odlikuje se nizom prozora na zapadnoj fasadi. Utjecaj mediteranske arhitekture je u uporabi zabatnih krovova, izražene kamene strukture (rustika), i malih, široko odvojenih prozora. Utjecaj orijentalne arhitekture se ogleda u uporabi četvoroslivnih krovova, oštrolučnih prozora u gusto postavljenim nizovima, i rasporedom prostorija s hajatom („predsobljem”) u prizemlju i otvorenim divanhanom  SARENA DZAMIJA / SULEJMANIJA, TRAVNIK Nazvana je Šarena džamija zbog neobičnih likovnih dekoracija na unutrašnjim i vanjskim zidovima, biljni ornamenti. U prizemlju džamije se nalazi bezistan. Sulejmanija predstavlja jedinstven primjer u osmanlijskoj arhitekturi gdje se ista građevina koristi u sakralne i svjetovne svrhe.Munara se nalazi na lijevoj umjesto na desnoj strani džamije kako je, inače, pravilo kod islamskih bogomolja. Predpostavlja se da je munara starija od džamije i da potiče od prethodne Ćamilije. Šarena džamija privlači poglede turista, jer je riječ o objektu neprocjenjive kulturno-historijske vrijednosti i neopisive ljepote.

MOSTOVI:MEHMED-PASE SOKOLOVICA, VISEGRAD – mimar SinanDio mosta čini 11 lučnih otvora, od kojih je krajnji otvor uz desnu obalu oslonjen na dva podzida. Most leži na 9 velikih kamenih stubova. Širina kolovoza na mostu iznosi 6,00 m. Lukovi su klasični prelomljeni.Na sredini ovog mosta stajala je drvena kula, stražarnica ispod koje je bio prolaz. Na kuli se nalazilo nekoliko malih topova. Stubovi, svod i čeoni zidovi izvedeni od sedre, a pojedini kameni blokovi vezani su željeznim klamfama zalivenim olovom. Nad čeonim zidovima, u ravni nivelete kolovoza, je profilisani vijenac na kojem leži masivna kamena ograda. Na uzvodnoj strani, sa trokutaste osnove prelazi stepenasto u pravougaono proširenje, koje nosi slijepi portal sa natpisom. Na nizvodnoj strani su poligonalne osnove stepenasto prelaze u pravougaono proširenje na kojem je sofa za sjedenje.MOSTAR (1557 – 1566) - graditelj Hajredin, Sinanov ucenikStari most ima izražen luk 30 metara dug koji svojom visinom od 24 metra, na najvišem mjestu, dominira Neretvom. S oba kraja završava s jednim obrambenim tornjem, Hellebija na sjeveroistoku i Tara na jugozapadu, koji se zajedno nazivaju "mostari" (carinici na mostu po kojima je grad dobio ime). Luk je napravljen od lokalnog kamena "tenelija", a njegov oblik je proizvod mnogih nepravilnosti koje su nastale deformacijom intradosa (unutarnje linije luka). On se može opisati kao kružnica koja je s obje strane pritisnuta. Umjesto temelja, most počiva na vapnenčkim upornjacima koji se na razini rijeke nastavljaju zidinama koje nose tornjeve. S obzirom da su mnogi podaci o njegovoj izgradnji misterij, poput pitanja kako je bila podignuta njegova drvena konstrukcija, kako je kamen transportiran na lokaciju, te kako su drveni potpornji izdržali devetogodišnju izgradnju, on se može smatrati jednim od najvećih arhitektonskih dostignuća svog vremena.Karakteriziran je po tankom i elegantnom obliku: profil mosta je bio toliko tanak i visoko iznad vode da je mnogima bilo teško zamisliti da takva građevina se može napraviti od ogromnih kamenih blokova. Most je svijetle sjajne boje koja se mijenja tokom dana, zavisno od Sunca. Most je bio izgrađen jednostavno da se

spoje dvije obale Neretve, bez ikakve ukrasne namjere ili posebnog značaja. Glavni utjecaj na dizajn mosta imala je morfologija mjesta i okoline. Cijeli kompleks nije posljedica jednog dizajna nego razvoj kroz doba, zavisan od historijskih događaja i potrebe za zaštitu prijelaza preko rijeke. Stari most nije povezan ni s jednim specifičnim stilom ili periodom u arhitekturi tako da je jedinstven u svijetu.ARSLANAGICA MOST, TREBINJE (16 st)KOZJA CUPRIJA - ima jedan luk sa dva kružna otvora, zidana je od krečnjaka i sedre.LATINSKA CUPRIJA - smatra se da je most imao četiri stuba na kojima je ležalo pet lukova, ali regulacijom Miljacke u XIX vijeku jedan stub biva zazidan, a ćuprija ostaje sa četiri luka. U masi iznad pilona možemo vidjeti dva olakšavajuća okulusa, koje vidimo i kao jedan od simbola grada u grbu Sarajeva. U doba Austro-Ugarske mostu su dodani konzolni trotoari. Građen je od sedre i krečnjaka.

ARS JUDAICASIJAVIŠ-PAŠINA MAHALA, SARAJEVO -smjestaj Jevreja Sefarda (Spanija)STARA SINAGOGA/ DANAS MUZEJ JEVREJA, 16. vijek

Najskladniji jevrejski hram, sefardska gradjevina: Bio je 3brodni sa 1 galerijom, cetverougaona osnova 14 m, visina 10 m, mali prozorski otvori, sva vrata su su siroka zeljezna dvokrilna, krov dvoslivni, okruzena kaldrmisanim dvoristem. Fasada u plitkom reljefu: Davidova zvijezda. Gorila je nekoliko puta, dobila sprat vise i pojacane stubove, te sluzila u razne svrhe (svjetovne aktivnosti, zatvor...). Nadsvodjena sa 4 vece kupole u glavnom brodu i 4 manje u bocnim. Sjever-jug orijentacija.

NOVI HRAM/ DANAS GALERIJA I PD, 19 v.VELIKA SEFARDSKA SINAGOGA/ BKC (1930)Bila najveca sinagoga na balkanu. Fasada bila u neo-maurskom stilu, osnova kruzna sa amfiteatrima. Danas gotovo neprepoznatljiva.AŠKENSKA SINAGOGA (1902) – izgrađena je po projektu Karla Paržika

Treća je po veličini u Evropi, prva askenska sinagoga u Sarajevu: kombinacija plitkog pseudomaurskog stila, karakteristicne 4 ugaone kupole na visokim tamburima i ornamentalnih reljefa na fasadi. Razliciti stilovi se uklapaju u orijentalnu sredinu.Ima dvoranu sa galerijom na 10 reljefnih stubova.

JEVREJSKO GROBLJE - jedan od najvecih sakralnih komplexa u EvropiGroblje je nastalo uz srednjovjekovnu nekropolu stećaka na lokalitetu Borak uz stari kamenolom na Šatoriji iz koga je vađen kamen kako za srednjovijekovne stećke, tako i za jevrejske nadgrobnike. Sefardi na ovom prostoru stvaraju jedinstvene nadgrobnike kakvih, po njihovim domomorfnim oblicima i simboličkoj motivici, nema među jevrejskim spomenicima nigdje u svijetu.HAGADA - jevrejski rukopisni iluminirani kodeks, koji potiče iz srednjovjekovne Španije. Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste a čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i u njegovom posjedu nalazi se od 1894. godine, dok je prije toga pripadala sarajevskoj jevrejskoj porodici Kohen.Sadržaj sarajevske Hagade ispisan je krasnopisom na prerađenoj i istančanoj koži, u periodu kada papir još uvijek nije ušao u masovnu upotrebu. Ova izuzetna rukopisna knjiga ima 142 pergamentska lista. Neki od njih ispisani su krasnopisom, neki iluminirani, a neki, opet, potpuno prazni. Uvezani su u tabake od po osam ili dvanaest stranica.Ciklus Geneze i Izlazak iz Egipta, Razdvajanje Crvenog Mora i prolaz Jevreja, Mojsije pod gorucim grmom. Nema prikaza Boga niti andjela, prikazan je Mojsije koji prima 10 zapovijedi, a ispod su Izraelci koji ga iscekuju. Anžurinski ljiljani na zaglavljima.

ARS CATHOLICA

CRKVA SV. IVE KOD JAJCA - Prvi put Podmilačje se spominje 1461. godine u povelji kralja Stjepana Tomaševića. U to vrijeme je već postojala Crkvica sv. Ive. Na osnovu stilskih karakteristika portala, vrijeme njene gradnje može se datirati u sredinu 15. stoljeća. Za vrijeme osmanske vladavine crkva nije bila uništena niti oštećena.Zanimljivost ove crkve predstavljalo je miješanje dva utjecaja - kontinentalnog, koji se ogledao na fasadama i primorskog, koji se ogledao na portalu crkve.OLTAR U VARESU FRANJEVACKI SAMOSTAN, KRALJEVA SUTJESKA, KAKANJDUSPARINA KUCA, KRALJEVA SUTJESKA

Drugi dio.

Kraj 19. i poctak 20. stoljeca. 1830 do 1870 - Osmansko carstvo na izdisaju a u ovom periodu se Osmanski intelektualci skoluju na zapadu. Omer pasa Latas zavrsava Akademiju likovnih umjetnosti i dovodi Vjekoslava Karasa i fransuskog grafičara Teodora Velerioa - prva dva umjetnika sa zapada u BiH. Valerio - Orijentalizirane grafike o BiH. Edvard Loidolth - Austrougarski slikas, mapa akvarela o prilikama u BiH

Casopis Nada. Časopis za pouku, zabavu i umjetnost Nada bila je ilustrirana književna revija, koju je 1894. Pokrenuo Konstantin Kosta Herman, austrougarski vladin povjerenik za Sarajevo, ujedno i glavni urednik izdanja. Izdavala ga je Zemaljska vlada za BiH, a izlazio je dva puta mjesečno, na latiničnom i ćiriličnom pismu. Bio je to ponajbolji časopis takvog profila u tadašnjoj BiH, zahvaljujući prije svega izuzetno kvalitetnim autorima koji su na njegovim stranicama objavljivali svoje uratke.

Osim istaknutih književnih imena tog doba, poput Silvija Strahimira Kranjčevića, surađivali su i početnici kojima je časopis poslužio kao odskočna daska za ulazak u svijet književnosti, odnosno publicistike. Od 1895. do 1903. časopis je u stvarnosti uređivao Kranjčević. Uživao je zavidnu slobodu i zahvaljujući njoj "Nada" je okupljala najuglednije hrvatske književnike i postala najvažniji književni časopis hrvatske moderne. U njoj je objavio veći broj svojih književnih prikaza i ocjena, a neki od njih vidno nadilaze trenutne potrebe, zbog kojih su bili napisani. Braca Arndt, Ivan Kobilca, Maks Liebenwein su crtali za casopis. Pisalo se o Venecianu, Bienalu, plakatima Alfonsa Muche, secesiji i dr.

1888. osnovan zemaljski muzej a današnja zgrada zavrsena 1913. a projektant je bio K. Paržik. Kod slikara (narocito blazujske kolonije) prisutan je utjecaj secesizma, kubizma i ekspresionizma. -Osnivanje Kolegium Artistikuma 1939. 1930tih. socijalno angazirana umjetnost: Djeca ulice - Roman Petrovic.

Roman Petrovic, Daniel Ozmo, Gabriel Jurkic, Vojo Dimitrijevic, Ismet Mujezinovic, Mica Todorovic, Hakija Kulenovic idr.

Početak moderne - kraj Osmanske i pocetak Austorugarske vladavine.

Gabriel Jurkic 1889-1974, Istaknuti majstor pejzaza i poetični slikar.

Djela: Vila naroda moga, Mlada zena, duge plave kose, umotana bijelom prozirnom tkaninom i obrazenih grudi, prikazana u poluprofilu, pogled usmjeren u daljinu. Visoravan u cvatu - Nepregledan polaljana, ispunjena bijelim cvjetovima, ponegdje presjecena tragom ljubicastog i žutog cviječa, u pozadini tamni vrhovi planine.

Arhitektura 19-20 st. u BiH

Svi arhitekti su bili skolovani u Beču na ALU, a najznacajniji profesor bio je Otto Wagner.

Josip Vancas 1859-1932 U BiH vise od 200 projekata. Napisao vise studija o bosanskoj autohtonoj arhitekturi. Fridrich Von Schmidt - Vjecnica Bec , profesor Vancasa i preporucio ga kao projektanta, neogotickog stila. U njegovim djelima preovladavaju historicizam i eklekticizam a kasnije se javljaju i elementi Bečke secesije. Podnio je zahtjev o zaštiti spomenika kulture.Bosanski slog - kombiniranje osmanske kuče i modernog. Nakon pojave Orijentalizma u zapadnoj Europi, trebalo je proći stoljeće da ga strani arhitekti koji su radili u Sarajevu primjene u svojim ostvarenjima. Zbog određene sličnosti lokalnog i novog arhitektonskog riječnika prijem nove arhitekture nije bio izrazito kontrastan kao na Zapadu. Sličnosti su prožimanjem dovele do pojave i široke upotrebe tkz. Bosanskog sloga u početku 20.tog stoljeća. Sarajevksa Katedrala trobrodna sa gotovo upisanim transeptom, krizni svod, rusticna predstava fasada sa aluzijama na romanicki stil . Stalna crkva vrhbosanskog nadbiskupa. Procelje Flankirano sa dva tornja visine 43 m. Na procelju se nalazi prelomljeni luk a ispod osmolisna rozeta - neogoticki stil. U zabatu je reljef sa prikazom svetog trojstva, na vrhu portala, dijelom ispred rozete, kip srca isusova

U prizemlju zapadnog tornja Saptisterij - krstionica. U istočnom tornju stubiste ka zvonima. Krov je prvobitno bio pokriven crijepovima tipa dabrova repa - bojenim komadima crijepa građeni motivi romba.

Pet vitraza u svetistu građeni su takodje po Vancasevom nacrtu - Srednji prozor - raspeče, Isus na prijestolju a pred njim kleči Bosnjak.

Zgrada Zemaljske vlade - Neorenestansa, Treci sprat dograđen kasnije. Naglašen sredisnji dio. Fasada u stilu firentinske rane renesanse sa ukupno 203 prostorije. Prvobitno u prizemlju smještaj za oficire, stražu, portire, suparstvo, katastar isl. Zgrada od cigle, ukrasi i detalji od kamena, na drugom spratu smjesten vrhovni sud, duranski inspktorat, racunski departman. Treci sptat dogradjen 1911. i danas se zgrada koristi za predsjednistvo.

Bentbasa - Neomanrski stil. Citaonica koja nije ocuvana. Bent-nasip brana., Ajas pasin dvor - Hotel central - neomanrski stil, Gazi Isabegova banja 1890. Neomanski stil., Najamna kuča Daniela A. Saloma. 1896., Stambeno poslovna, 26. Mihaka D. Barica 1894

(pored katedrale), Stambeno poslovnia, Daniela Moice Saloma., Palata Jesue d. Saloma - Projekt publiciran u Beckom casopisu Dei Architete.,Piano Nobile-istaknuti srednji dio. Apoteka, U medalji na fasadi Hugicida i Eskulap.

Gustoča i razvijenost dekoracije raste odozdo prema gore a u donjim zonama vecinom geomateijski elementi dok su u gornjim biljni ornamenti, krajnji prozori jace dekorirani od ostalih.

Vila Matilda 1902-3 - Potpuna primjena geometrijskog stila. Odsustvo floralne i figuralne dekoracije.

Vojna posta i Telegraf - Izravna inspiracija Vagnerova posta u becu. Centralni prostor Salter sale je prektiven resetkastom zeljeznom konstrukcijom sa staklenim pokrovom.(radi prirodnog osvjetljenja prostora). Zgrada je u potpunosti izgorjela 1992. a rekonstruisana 2001.

Trgovacka kuca Jesue saloma - danas drzavna galerija.

,Hotel stari grad. 1909. Doksatni istaci - aluzija na bosansku osmansku gradnju.

Porodicna kuca Husedzinovica - gradonacelnik banja Luke. Pola kuce uradjeno alaturka, pola alafranga, takozvana arapska soba, naručena iz Kaira.

Sakralni objekti J. Vancasa.

Nadbiskupsko sjemeniste - crkva svetog Cirila i Medoda. 1892.,- Utjecaju crkve svetog Petra - neorenesansa, U sklopu visoke teološke skole - vrh bosanske nadbiskupije., Barokni elementi uoceni na procelju, zvorniku i skulpturama.

Crkva prasvetog trojstva, nije izvedena po Vancasevom prvom nacrtu.

Crkva svetog Ante Padovanski 1912-14 Bistirk, Na tom se mjestu predhodno nalazila crkva od cerpica i drveta sa kamenim temeljima, crkva je porusena zbog loše gradnje. Danas crkva izgrađena u neogotičkom stilu. Samostan uz crkvu. Uglasta pasida - oblik potkovice sa 5 izduzenih prozora sa bogatim vitrazima, postavljene orgilje. Skulpture u unutrašnjosti izgrađene u juznotirolskim radionicama. Toranj visok oko 50 m sa 5 zvona. Crkva franjevackog reda. Ova se crvka smatra hramom za vjernike svih konfisiga.

Hotel J Vancasa,Union Ljubljana. 1903, KOntinental Sar. 1909., Central Sa.

Rudolf Toennies Palata Metropolije ugaona zgrada

sarađuje sa Vancašem napušta državnu službu - postaje civilni arhitekt

Napretkov dom - dioniz sunko secesionistička zgrada na fasadi hrvatski grb s natpisom "napredak" zgrada sastavljena od 3 gradjevine ; prednja trospratna/ monumentalna/ izmedju se nalazi palata Finci i Salom) , drugi dio dvorana za predstave i kino, tro-stambena četverospratnica

Salomonova palata - toennies horizontalna podjela pročelja donje zone rusticne (grubi kamen), gore glatki malter srednji dio gradjevine uramljen sa tri strane, prekriven limenom kupolom u donjem dijelu secesionisticke dekoracije - uskovitlani listovi uokviruju figure izmedju otvora prvog sprata osam figura u prirodnoj velicini postavljene u konkavnu pozadinu sa pozlatom na "okvirima" - likovi ljudi iz BiH u narodnim nosnjama, hrvatskog srbskog i muslimanskog gradskog i seoskog stanovnistva.

ZGRADA VASILIKIJE PETROVIC VILA NURUDINBEGA -elementalno orijentalne arhitekture GRADSKA BANJA - na ulazu dva lava nose stubove, kombinacija stilova.

PROJEKT ZA SABORNU PALACU -nije realiziran. ispred Vijecnice plato preko rijeke

VILA...fasada s fajansima - plocice iz Budimpeste s floralnim motivima KUCA MEHMED... fasada konkavno konveksna zatalasana M.B.Fadil...jedan od prvih gradonacelnika Sarajeva -kombinacija secerijskih oblika i eleme. stare bos. gradnje secesijski floralni motivi iznad zaobljenih prozorskih otvora.

Karl Pržik češki arhitekt Šerijatsko Sudačka skola/ danas fakultet Islamskih nauka neomaniristički stil, složen objekt inspirisan tradicijom osmanskim medresama oko jednog dvorista predavaone, mesdzid iza drugog dvorista nakon drugog svj. rata bila muzej grada

Evanđelisticka crkva/ danas ALU vise puta dogradjivana izgr. kao prva i jedina evandz. crkva u Austrougarskom periodu srednji dio izdignut da se stavi naglasak na vaznost gradjevine

Aškenaška sinagoga treca po velicini u Eu pseudonimska dekorativna plastika na fasadi tlocrt pravougaoni sa 4 vida tornja na uglovima koji se isticu tek masom tambura koji nose 4 male kupole osnovni oblik gradjevine vuce korijene iz starih bizantiskih crkava makedonske dinastije

Zgr ulema medzlisapalata izgradjena ispred careve dzamije centralna potkupolna gradjevina

crkva sve. josipa jos uvijek neohistoricizam izgradjena od bjelog hercegovackog kamena projekt za crkvu donesen iz Rima i povjeren Parziku na pereradu tlocrt u obliku kriza samo jedan zvonik sa lijeve strane procelja

Zemaljski muzej danasnja zgrada predvidjena tek regulacionim planom prije toga muzej bio u neuslovnim prostorima sastoji se od 4 zasebna paviljona, medjusobno povezane terase, a u atriju koji zatvaraju je smjestena botanicka basta Stil Neoklasicizam paviljoni projektovani prema namjeni

blok I - para paviljona, kod kojih je izmedju traka za bočna krila (prahist. i anticko odjeljivanje nasuprot ovom bloku je paviljon prirodnjackog odjeljenja dvije manje zgrade ...etnolosko odjeljenje i uprava muzeja a iznad biblioteka

Izmedju 2 svetska rata.

Juraj Neidhardt, Dusan smiljanic, Muhamed i Reuf Nadic - Jata neboder - penzioni fond.

1945 - 1951 Period socijalnog realizma protiv Socijalistickog modernizma, - Akademksa realsticna tradicija -Hijerarhija zanrova Ismet mujezinovic i Vojo dimitrijevic ucestovali u NOB-u Milica todorovic i Hakija kulenovic bili u logoru Roman Ptrovic do 1947. Ivo Šeremet i Rizah Štetić dolaze u sarajevo Socio realizam - umjetnost koju kontrolira drzava i treba da promovise partije i politiku , u Jugoslaviji trajao do 1948, 1940-te osnovana drzavna skola za slikarstvo i umjetne zanate u decembru, 1945 -drzavna skola za primjenjenu umjetnost

Roman Petrovic ,,portret Tina Ujevica" 1937 blagi utjecaj kubizma - narucito Picassovih portreta- pjesnik predstavljen kao pravi boem - u kaficu koji vrvi ljudima, sa cigarom u ruci djeluje kao da se okrenuo prema posmatracu u stolici Djecak s balonom iz ciklusa "Djeca ulice" zakosena vertikalna perspektiva ponovno vidljivi utjecaj kubizma sto se tice arhitektonskog okvira kompozicije

Ismet Mujezinovic tri faze rana ratna .... Dom Armije zidne slike I. Mujezinovica za NOB portret supruge marije prikazana prekrstenih ruku, u crvenoj cvijetnoj haljini pogled odsutan. Ismet Mujezinović završio likovnu akademiju u Zagrebu potom boravi u Francuskoj. Jedan je od osnivača škole za likovne umjetnosti u Sarajevu, grupe Collegium Artisticum i udruženja likovnih umjetnika BiH. Iza sebe je ostavio izuzetne crteže, akvarele, grafike, platna isl. Tri su perioda Ismeta Mujezinovića: Prvi koji traje od prve samostalne izložbe 1926. Do 1941, pun promjena, sazrijevanja, djelovanja na vise područja, period humanističkog i ideološkog opredjeljenja. Drugi-ratni koji traje 4 godine.Treči poslijeratni period velikih poduhvata, ciklusa, široke društvene afirmacije.Često se kao značajna djela spominju portreti seljaka i staraca slikanih pastelom. U deset godina djelovanja Mujezinović je stvorio dvije jasne cjeline: jednu čine brojni crteži izrazitog kvaliteta i aktuelnosti a drugu da se zadovolji klijentela, sredina i da se ublaže sopstvene materijalne potrebe. Vojo Dimitrijević 1910 – do 1980.Završio umetničku školu u Beogradu – specijalizacija na Pariz-Andre Lot atelje.Poznat po koloritu i apstrakciji, socijalno angažirani slikar, preko geometrijske apstrakcije sve do konceptualnih slikarskih praksi bliskih donekle antičkom i procesualnom slikarstvu.Rano napušta ideološke motive.Radi uglavnom portrete i pejzaže, a u posljednjoj deceniji rada okrenuo se potpunoj apstrakciji korištenjem ne slikarskih materijala poput najlona, žice, novina.Vojo Dimitrijević je uz Oskara Danona, Anu Rajs i Jahela Fincija jedan od osnivača grupe Collegium Artisticum 1939. Učestuje u osnivanju ULUBiH i Škole likovnih umjetnosti u Sarajevu u kojoj je i radio kao direktor i professor. Bio je član akademije nauka i umjetsnosti BiH. Zalagao se za očuvanje stare jezgre. Milica Todorović završila ALU u Zagrebu.Boravila u italiji.Umjetnički rad usmjerila u pravcu kritičkog stava. Nalazi društvene slabosti i deformacije i prikazuje ih sa dozom kritike i satirične duhovnosti. Neni radovi predstavljaju socijalnu polematiku i document o ljudskom stradanju. Radila je tušem i akvarelom u stilu ekspresije. Najčešći motivi su mrtva tijela, pa je poznat ciklus crteža pod nazivom Posljednje žrtve Jasenovca. Bila je jedina žena. Beahudin Selmanović nasljednik galerije R.Petrović.studirao na državnoj umjetničkoj akademiji u Zagrebu. Samozatajan slikar. Jedini slikar koji je jasno i kvalitetno prestavio sintezu tradicije i suvremenog.Njegove slike su monokromne i gusto ispunjene.Bio je bez direktnih uzora. Najčešće vezan za mrtvu prirodu. U kojima dominira plošnost i boja.Forsira stilizaciju i monohrmomnost.Bio je posvečen slikar i dugo je radio jednu sliku.