NACIONALNI PARKĐERDAP

Učenik: VELJKO DAMJANOVIĆ

Nacionalni park Đerdap je dobio ime po Đerdapskoj klisuri, najlepšoj i najupečatljivijoj

klisuri na celom toku Dunava.

Nacionalni park Đerdap se nalazi u severoistocnom delu Republike Srbije, na

samoj međunarodnoj granici sa Rumunijom.

Đerdapska klisura je najveća klisura probojnica u Evropi i sastoji se od četri klisure i tri kotline, koje su raspoređene sledećim redom: Golubačka klisura, Ljupkovska kotlina, klisura Gospođin vir, Donjomilanovačka kotlina, klisura

Veliki i Mali kazan, Oršavska kotlina i Sipska klisura

Ukupna površina nacionalnog parka iznosi

63.608 hektara, a zaštitnom zonom

obuhvaćeno je 93.968 hektara

Ovo područje Đerdapske klisure proglašeno

je nacionalnim parkom 1974. godine.

Specifican razvoj, povoljna klima,slozena mreza

klisura, kanjona i uvala, ovaj prostor izdvajaju kao

jedinstven evropski rezervat tercijalne flore,

vegetacije i faune.

Miroč je planina koja krije mnoge tajne, čuda prirode i raskošne

vrednosti očuvane samo za ljubitelje prirode, ali i pravi raj za avanturiste, ribolovce i lovce. U Nacionalnom Parku Đerdap se sa

lakoćom nalaze : u dubinama Dunava veliki primerci smuđa i

soma, u gustim šumama hrasta i zimzelenog rastinja visoka divljač poput jelena, srne, divljeg vepra, zeca, te u nedostupnim visinama

kristalnog neba - orlovi !

U okviru zaštićenog područja Nacionalnog Parka Đerdap se nalazi najbrojnije stanište risa u Srbiji, koji je veoma redak u Evropi, gde je locirano preko 11000

biljaka, raznovrsnih životinja i gljiva. Sisari su u Nacionalnom Parku Đerdap zastupljeni sa oko 50 vrsta, uključujući prirodne retkosti i ugrožene vrste, kao što su ris (Lynx lynx), divlja mačka (Felix sylvestris), medved (capreolus) , vuk (Canis lupus), šakal (Canis aureus), vidra (Lutra lutra), veverica (Sciurus vulgaris), lisica

(Vulpes vulpes), kuna (Martes foina), lasica (Martes martes), jazavac (Meles meles), divokoza (Rupicapra rupicapra), jelen (Cervus elaphus), srna (Capreolus) I

druge.  

Na području Nacionalnog parka “Đerdap“ terenskim istraživanjima

utvrđeno je prisustvo oko 900 vrsta, podvrsta ili varijeteta vaskularnih

biljaka. Veliko florističko bogatstvo kojim se

odlikuju Đerdap i njegova neposredna okolina mogu se objasniti različitim

ekološkim uslovima koji postoje u ovom području, a pre svega raznovrsnošću

staništa i refugijalnim karakterom čitavog područja.

Đerdap je sa jedne strane otvoren prema panonskoj i vlaškoj niziji, a sa druge strane preko krečnjačkih planina sa centralnim i istočnim delovima balkanskog

poluostrva. Ovakav geografski položaj omogućio je florističke uticaje sa srednjoevropskom, pontskom i balkanskom, ali i mediteranskom florom.

NEKE SLIKE

ZA KRAJ

HVALA NA

PAZNJI