PREDMET METODIKE NASTAVEPREDMET METODIKE NASTAVE

OSTVARITI

PEDAGOŠKE

PRINCIPE

OSTVARITI

ZADATKE

NASTAVE

PLANIRATI I PRIPREMITI

NASTAVNI RAD

KAKOIZRADITI

METODIĈKU

DOKUMENTACIJU

ODREĐENJE METODIKE NASTAVEODREĐENJE METODIKE NASTAVE

grĉ. medhodos METODA

METODIKA

- ZNANSTVENA DISCIPLINA

- PROUĈAVA

- ZAKONITOSTI ODGOJNO-

OBRAZOVNOG PROCESA

NASTAVNOG PREDMETA

PROVOĐENJE

NEKOG

POSLA

De Zan, I., (2006): Metodika nastave prirode i društva.

Školska knjiga, Zagreb.

Skok P., (2002): Izvanuĉioniĉka nastava. Pedagoški servis,

Zagreb.

Markovac J., (2001).Metodika poĉetne nastave

matematike, Školska knjiga, Zagreb

Pavleković M., (2001). Metodika nastave matematike s

informatikom I i II, Element, Zagreb.

Sikirica, M. (2003) Metodika nastave kemije. Školska

knjiga, Zagreb.

Munjiza E., 2003: Pedagogijska funkcija školskihvrtova. Hrvatski pedagoško-knjiţevni zbor, SlavonskiBrod.

Devernay B., Garašić D., Vuĉić V. (2001): Odgoj i obrazovanje za okoliš i odrţivi razvoj. UNICEF. Društvo za unapreĊivanje odgoja i obrazovanja, Zagreb.

Sharma, C. M. (2001): Matematika bez suza: kako pomoći djetetu s teškoćama u uĉenju matematike. Ostvarenje, Lekenik.

Jakovljević N., Vrgoč D. (1999): Škola u prirodi: priruĉnik za uĉitelje. HPKZ, Zagreb.

Ovčar, S. (1990): Razvijanje mišljenja u nastavi matematike. Zrinski, Ĉakovec.

Kranjčev, B. (1985): UvoĊenje uĉenika u istraţivaĉki rad. Školska knjiga, Zagreb.

POVIJESNI RAZVOJ

PRIRODOSLOVLJA

KAO NASTAVE

PRVOBITNA

ZAJEDNICA

USMENA PREDAJA

ISKUSTAVA

2000 g.p.n.e

KINA, INDIJA,

PERZIJA

ŠKOLE ZA DJECU VISOKOG STALEŢA

SUMERANI(1800 g.p.n.e.)

- PISARSKE ŠKOLE

- RELIGIJSKOG SADRŢAJA

ANTIĈKO

DOBA

- FILOZOFSKE ŠKOLE

- ORGANIZIRANO OBRAZOVANJE

ZA DJECU SLOBODNIH LJUDI

- UĈITELJ RADIO

INDIVIDUALNO

UZ POMOĆ PEDAGOGA

(ODABRANOG ROBA)

- “STVARNI PREDMET”

- = prirodopis, zemljopis,

- povijest

- VERBALIZAM

- SKOLASTIĈKO

OBRAZOVANJE

SREDNJI

VIJEK

DOBA

RENESANSE

- NEMA PLANSKE NASTAVE

PRIRODNIH ZNANOSTI

- UVODI SE:

- SAMOSTALAN RAD UĈENIKA

- PRIRODOZNNSTVENI NAĈIN

POUĈAVANJA

- RAD NA ZORNIM SREDSTVIMA

- RAD U PRIRODI

KOMENSKY

“NARAVNI PREDMET” =PRIRODOPIS, MATEMATIKA, ZEMLJOPIS

U “VELIKA DIDAKTIKA” ISTIĈE VAŢNOST:

– ORGARIZIRANJA NASTAVE U PRIRODI

– NAĈELA ZORNOSTI, POSTUPNOSTI I SUSTAVNOSTI

U “MATERINSKA ŠKOLA” ISTIĈE VAŢNOST:

– UPOZNAVANJA PRIRODE U SVOM DOMU

“SVIJET U SLIKAMA” – PRVI ZORNI UDŢBENIK

17. st.

LIBEN

“PRIRODOPIS ZA DJECU I NARODNE ŠKOLE”

TEMELJENO NA LINEOVOJ SISTEMATICI

ISTIĈE VAŢNOST:

– SAMOSTALNOG PROMATRANJA

– IZUĈAVANJA NA EKSKURZIJAMA

– RADA U ŠKOLSKOM VRTU

– NAĈELA INDUKCIJE

18. st.

JUNGE

- ODBACUJE LIBENOVU SITEMATIĈNOST

- “SEOSKA BARA KAO ŢIVOTNA ZAJEDNICA”

- ZALAŢE SE ZA :

- SHVAĆANJE JEDINSTVA PRIRODE

- UĈENJE PO ŢIVOTNIM ZAJEDNICAMA

- NAĈELO MEĐUOVISNOSTI, PRILAGODBE, DIFERENCIJACIJE, RAZVITKA, UTJECAJA ĈOVJEKA NA PRIRODU.

SHMAIL

- BIOLOŠKA METODA IZUĈAVANJA

- MORFOLOŠKO-FIZIOLOŠKA PROMATRANJA

- POKUSI

- IZUĈAVANJE OVISNOSTI ORGANIZAMA I OKOLIŠA

19. st.

LAY

– “K REFORMI PRIRODOPISNE NASTAVE”

– ZNAĈAJ PRAVILNOG:

PLANIRANJA I ODABIRA IZVORA

ZNANJA,

UMREŢAVANJA METODA,

EKSPERIMENTA,

SUSTAVNOG PROMATRANJA.

20. st.

20. st.

PRIRODOSLOVNO MATEMATIĈKO

PRIRODA

I

DRUŠTVO PRIRODA

BIOLOGIJA KEMIJA

FIZIKAGEOGRAFIJA

MATEMATIKA

PREDMETNO – SATNI

SUSTAV

UVOĐENJE U

ZNANSTVENE

METODE

AKTIVNO

UĈENIKOVO

ISTRAŢIVANJE RAZVIJANJE

KRITIĈKOG

MIŠLJENJA

RAZVIJANJE

SURADNJE RADOM

U SKUPINAMA

20. st.

DANAS?

SUVREMENA NASTAVASUVREMENA NASTAVAUĈENJE

• PRIRODNO

• AKTIVNO

• SURADNIĈKO

• CJELOVITO

KORELACIJA

MEĐUPREDMETNI

SUODNOS

INTEGRACIJA

LEKSILEKSIČČKE NEDOUMICE KE NEDOUMICE

KORELACIJA - lat.

- međusobni odnos

- uzajamna zavisnost

- povezanost u harmoničnu

cjelinu

INTEGRACIJA – lat.

- netaknut; sav, ĉitav

- povezivanje, ujedinjavanje

- spajanje dijelova

u cjelinu

SUODNOS

- međusobni odnos

- odnos dviju strana koje djeluju jedna na drugu

- jedna drugu mijenjaju

- bitno ovise jedna o drugoj

KLAIĆ: Riječnik stranih riječi

ANIĆ: Rječnik hrvatskoga jezika

INTEGRACIJAINTEGRACIJA RAZLIRAZLIČČITIH DISCIPLIMAITIH DISCIPLIMA

SREDSTVO ZA:

• ODGOVARANJE NA POSTAVLJENO PITANJA

• RJEŠAVANJE POSTAVLJENOG PROBLEMA

OMOGUĆUJE:

• INTERDISCIPLINARNO RAZUMIJEVANJE

• INTEGRIRANJE ZNANJA I RAZMIŠLJANJA

• KONGNITIVNO NAPREDOVANJE

SVJESNO PRIMJENJIVANJE • METODOLOGIJE• ZNANJA• NAĈELA• VRIJEDNOSTI • JEZIKA

... DVIJE ILI VIŠE DISCIPLINA

U METODIU METODIČČKOM POGLEDUKOM POGLEDUINTEGRACIJA

TEMELJ

ZAJEDNIČKOM

UČENJU I

OTKRIVANJU

IZBJEGAVANJE:

- IZOLIRANOSTI

- RASPRŠENOSTI

- PONAVLJANJA

OMOGUĆUJE:

• STVARANJE NOVIH

• MODELA

• SUSTAVA

• STRUKTURA

• RAZVIJANJE VJEŠTINA VIŠEG REDA

• PRIMJENJIVANJE USVOJENOGA U VIŠE OBLASTI

• DODATNO MOTIVIRANJE

• PRIPREMANJE ZA CJELOŢIVOTNO UČENJE

POJAM INTERDISCIPLINARANPOJAM INTERDISCIPLINARANKORISTI SE KAO:

koncept metodologija proces naĉin znanja filozofija

U PEDAGOŠKOM SMISLU:

• PROCES IZGRADNJE ZNANJA

• UĈENICI I UĈITELJI ZAJEDNO

• UTVRĐUJU I ANALIZIRAJU PROBLEM

• PRIMJENJUJU RAZLIĈITE DISCIPLINARNE PRISTUPE

• SINTETIZIRAJU SPOZNAJE

U NOVE I OBUHVATNIJE OBLIKE

U PEDAGOŠKOJ LITERATURI:interdisciplinarna nastava integrirana nastava

integrirani kurikulumtematska nastava sinergistička nastava i dr.

REALIZACIJU

AKTIVNE

NASTAVE

STRUČNO

KVALITETNIJE

DJELOVANJE

PRIMJENJIVANJESTRATEGIJA

MEĐUDJELOVANJA

USMJERENOST PREMA

UČENIKU

VREMENSKI EFIKASNIJE

POUČAVANJE

PRIMJENJIVANJEVIŠESTRUKIH

STILOVA UČENJA

MODELI INTERDISCIPLINARNOG POUMODELI INTERDISCIPLINARNOG POUČČAVANJAAVANJA

POVEZIVANJA ZAJEDNIŠTVA PARTNERSTVA

jednostrano

povezivanje

sadrţaja

dva područja

IZVODI

jedan

učitelj

jednostavno

povezivanje

sadrţaja

dva ili više

područja

IZVODE

dva ili više

učitelja

ravnopravno,

istovremeno

i suradničko

povezivanje

sadrţaja

dva ili više

područja

IZVODE

dva ili više

učitelja

jednostavno sloţeno

korištenje

svih sposobnosti

odgovornost (osobnu

i zajedničku)

nadopunjavanje

kreativno

kontinuirano

solidarno

TIMSKI TIMSKI RAD RAD ZAHTJEVAZAHTJEVA

SURADNIČKE

VJEŠTINE

ULAGANJE

NAPORA

DJELOVANJE

POZITIVNO

MOTIVIRAJUĆE

OZRAČJE

ZAJEDNIČKI

CILJ

OBRAZOVNI OBRAZOVNI ASPEKT INTEGRACIJEASPEKT INTEGRACIJE

“UČITI UČITI”

BOLJE:

- USVAJANJE ZNANJA

- RAZUMIJEVANJE

- PROSUĐIVANJE...

UČENJE METODA I STRATEGIJA ZA:

- TRAŢENJE INFORMACIJA

- PLANIRANJE I ORGANIZIRANJE RADA

- OBLIKOVANJE, POVEZIVANJE, PRIMJENJIVANJE

- …

POSEBNOST, POSEBNOST,

VAVAŢŢNOST NOST

I I

SPECIFISPECIFIČČNOSTNOST

NASTAVNIH PREDMETA NASTAVNIH PREDMETA

PRIRODOSLOVNOG PRIRODOSLOVNOG

PODRUPODRUČČJAJA

VAVAŢŢNOST PRIRODNIH ZNANOSTINOST PRIRODNIH ZNANOSTI

ĈOVJEĈANSTVO

NERACIONALNO KORISTI PRIRODNE IZVORE

PRETJERANO UNIŠTAVA I ZAGAĐUJE OKOLIŠ

NAGLI RAST BROJA STANOVNIKA

NASTAVNI SADRŢAJI PRIRODOSLOVNIH PREDMETA

SUVREMENOG ĈOVJEKA OBRAZUJU ZA:

USPJEŠNO UKLJUĈENJE U RAZLIĈITE DJELATNOSTI

UNAPREĐIVANJE ŢIVOTA U SUGLASJU S PRIRODOM

OĈUVANJE

– PRIRODNIH BOGATSTAVA

– BIORAZNOLIKOSTI BILJAKA I ŢIVOTINJA

– ZDRAVLJA ...

CILJ PRIRODOZNANSTVENIH SADRCILJ PRIRODOZNANSTVENIH SADRŢŢAJAAJA

RAZUMIJEVANJE PRIRODNIH PROCESA

RAZVIJANJE:

– PRIRODOZNANSTVENOG POGLEDA

– POTREBE I INTERESA ZA DALJIM PROUĈAVANJEM I UPAZNAVANJEM PRIRODNIH PROCESA

– OSJETILNOG SPOZNAVANJA

– LOGIĈKOG, DIVERGENTNOG I KRITIĈKOG MIŠLJENJA

PRIMJENJIVANJE STEĈENIH BIOLOŠKIH ZNANJA U SVAKODNEVNOM ŢIVOTU

USVAJANJE ODGOJNIH VRIJEDNOSTI

– LJUBAV PREMA PRIRODI

– EKOLOGIJSKE, ZDRAVSTVENE ODGOJNE VRIJEDNOSTI,...

ZADACIZADACI OBLIKOVATI

– PRIRODOSLOVNE POJMOVE, ZAKLJUĈKE, ZAKONITOSTI I ZNANJA

RAZVIJATI

– INTELEKTUALNU RADOZNALOST

– SPOZNAJNE SPOSOBNOSTI (opaţanja, mišljenja, pamćenja)

– SPOSOBNOST DALJNJEG PROŠIRIVANJA, PRODUBLJINANJA I PRIMJENJIVANJA STEĈENIH ZNANJA

– MISAONE I IZRAŢAJNE SPOSOBNOSTI

– POZORNOST, INTERES, STVARALAŠTVO, KREATIVNOST, MAŠTU I EMOCIJE

– RADNE, HIGIJENSKE (navike za zdrav ţivot), MORALNE (pravila, obiĉaji i norme ponašanja), ESTETSKE (interes i potreba za lijepim) I KULTURNE NAVIKE

– SAMOSTALNOST, ALI I TIMSKI – SURADNIĈKI RAD

– UOĈAVATI, POIMATI, DEFINIRATI, ANALIZIRATI, SISTEMATIZIRATI

OSTVARITI EKOLOGIJSKI, ZDRAVSTVENI, HUMANI I TEHNIĈKI ODGOJ