VELEUČILIŠTE LAVOSLAV RUŽIČKA U VUKOVARU

STUDIJ FIZIOTERAPIJE

POTREBA ZA FIZIOTERAPIJOM U POSTPOROĐAJNOM PERIODU

SEMINARSKI RAD

Mandurić Domagoj

Smaić Zita

Turkalj Ana

Vukovar, 2012.

SADRŽAJ

1.UVOD……………………………………………………………………………......1

2.VRIJEME NAKON PORODA U BOLNICI.....…………..….…………….….…….2

3.VRIJEME NAKON PORODA KOD KUĆE………………………………….…….3

4.POSTPOROĐAJNE KOMPLIKACIJE……………………………………………..4

4.1.Infekcija uterusa(maternice)………...………………...…………….…..….4

4.2.Infekcija bubrega...........................................................................................5

4.3.Postporođajno krvarenje...................………...……………………..………5

4.4.Inverzija(izvrnuće) maternice…………………………………………..….6

5.POSTNATALNA FIZIOTERAPIJA……………………………………………...…7

5.1.Fizioterapija nakon vaginalnog poroda………………………………...…..7

5.2.Postoperativna fizioterapija…………………………………………..…….8

5.3.Vježbe u postporođajnom periodu…….……………………………….…..9

5.3.1.Vježbe za mobilnost zdjelice…………………………………….…9

5.3.2.Vježbe za jačanje trbušne muskulature……..…………………......10

5.3.3.Vježbe za jačanje mišića stražnjice…..............................................10

5.3.4.Vježbe za jačanje mišića natkoljenice..............................................10

5.3.5.Stretching ili istezanje…………………….……………………….11

5.3.6.Vježbe s utezima..............................................................................11

6.ZAKLJUČAK……………………………………………………………………...12

7.LITERATURA………………………………………………………………….….13

SAŽETAK

Postnatalni period je vrlo posebno vrijeme u kojem žene prolaze kroz tranziciju u majčinstvo.

Nakon porođaja žene se susreću s mnogim promjenama u njihovim životima što uključuje

fizičke, društvene i psihološke promjene. Nakon poroda potreban je nadzor nad djetetom i

majkom. Važno je prikupljanje podataka o promjenama njezinog tijela koje su prisutne i koje

se očekuju te obratiti pažnju na bilo kakva odstupanja od očekivanog oporavka nakon rođenja.

Fizioterapija ima veliku ulogu u postnatalnom periodu jer je važno da se tijelo žene vrati u

stanje u kojem je bilo prije trudnoće. Potreba za fizioterapijom je neophodna kako bi

uspostavili normalu posturu, nadoknadili deficite lokomotornog sustava, prevenirali slabljenje

pojedinih mišića, prevenirali cirkulatorne smetnje i ostale komplikacije.

1.

1. UVOD

Puerperij ili babinje je period od šest tjedana nakon poroda u kojem se organizam žene vraća

u pregravidno stanje. Izmjene u veličini maternice počinju odmah nakon porođaja,

regeneracija endometrija završava tri tjedna od poroda, a regeneracija mjesta placente

završava tek petog tjedna. Krvav sekret postaje serozniji i prestaje negdje oko četvrtog tjedna,

a vanjsko materično ušće oko trećeg tjedna postaje poprečni prorez. Oko trećeg tjedna nakon

vaginalnog porođaja, izrazito proširena rodnica se vraća u prepartalno stanje, a mišići dna

zdjelice postupno vraćaju tonus. Normalna se funkcija bubrega uspostavlja trećeg mjeseca od

poroda. Žena nakon poroda izgubi četiri do pet kilograma zbog eliminacije nakupljene

tekućine i elektrolita. Tijekom trećeg do četvrtog tjedna nakon poroda normaliziraju se

vrijednosti udarnog i minutnog volumena, te pulsa. Tijekom puerperija postoji opasnost od

tromboze, a funkcija pluća se normalizira do šest mjeseci od poroda.

4

2.VRIJEME NAKON PORODA U BOLNICI

Bolničko osoblje ulaže napore da umanje opasnost od krvarenja, boli i infekcije kod majke.

Nakon poroda posteljice, daje joj se oksitocin za poticanje stezanja maternice a medicinska

sestra joj povremeno masira trbuh, kako bi se pomoglo pri stezanju maternice. Ovim se

postupcima uterus steže i ostaje stisnut da bi se spriječilo obilno krvarenje. Ako je tokom

poroda korištena opća anestezija, majku se nadzire još 2-3 sata nakon poroda, obično u dobro

opremljenoj sobi za oporavak uz dostupan kisik, krv odgovarajuće krvne grupe i infuziju.

Nakon prva 24 sata, oporavak je brz. Majka može početi normalno jesti čim to zaželi,

ponekad ubrzo po porodu. Trebala bi ustati i kretati se što je prije moguće. Može započeti

vježbe za učvršćenje trbušnih mišića često nakon jednog dana, djelotvorno je podizanje uz

savijena koljena. Prije nego što majka napusti bolnicu, učini se kompletna krvna slika da bi

bilo sigurno da nije slabokrvna.

Blaga potištenost (postnatalna depresija) je česta, obično se javlja unutar 3 dana po porodu i

traje manje od 2 tjedna. Često je podrška obitelji najbolje liječenje. Depresija koja je

kombinirana sa manjkom zanimanja za dijete, samoubilačkim ili nasilnim mislima,

priviđenjima ili čudnim ponašanjem smatra se nenormalnom i obično treba liječenje.

Vjerojatnije je da će se jaka depresija razviti u žena koje su imale psihičku bolest i prije

trudnoće.

5

3.VRIJEME NAKON PORODA KOD KUĆE

Majka i dijete obično napuštaju bolnicu unutar 24 sata nakon poroda, ako su oboje zdravi.

Zapravo, mnogi doktori otpuštaju majku već 6 sati nakon poroda, ako nema komplikacija i

ako se nije upotrebljavala anestezija. Premda su veće poteškoće rijetke, doktor, bolničko

osoblje ili zdravstvena služba obično organiziraju kućne posjete ili program praćenja razvoja

(patronažna služba). Majka se može tuširati ili kupati ali se mora suzdržati od ispiranja vagine

barem 2 tjedna nakon poroda. Pranje područja oko vagine vodom dva ili tri puta dnevno

pomaže pri umanjivanju osjetljivosti. Bol od epiziotomije (reza koji se učini tokom poroda)

može se ublažiti sjedećim kupkama nekoliko puta dnevno, tako dugo dok je potrebno. Ako

majka pita za dodatna sredstva protiv boli, obično joj se daju kodein ili acetilsalicilna kiselina

(aspirin) ako ne doji, ili paracetamol bez kodeina ako doji.

Nakon poroda često je povećano stvaranje mokraće, osobito kada se prestane sa davanjem

oksitocina. Budući da se osjet mokraćnog mjehura nakon poroda može smanjiti, majka treba

redovito mokriti, barem svaka 4 sata. Takvim postupcima izbjegava se prepunjenje mjehura te

sprječava nastanak infekcije mokraćnog sistema. Ako se javi zatvor stolice, koji može izazvati

hemoroide, može uzimati laksative. Hemoroidi se mogu liječiti toplim sjedećim kupkama.

Dojke postaju nabrekle od mlijeka tokom ranih stadija stvaranja mlijeka (laktacije) i mogu

postati tvrde i bolne. Ako majka neće dojiti, mogu joj se dati lijekovi da spriječe stvaranje

mlijeka. Međutim, mlijeko se ponovno stvara kada prestane uzimati lijek. Čvrsta potpora

dojkama pomaže (čvrsti grudnjak), jer opuštene dojke potiču stvaranje mlijeka. Prvi tjedan je

potrebna pomoć obitelji, žena treba odmarati, izbjegavati penjanje uz stepenice te umjereno

vježbati, ovisno o tome kako se osjeća. Drugi tjedan može smanjiti odmor na 1-2h dnevno,

može provoditi lakše kućanske poslove, uz raniji odlazak na počinak kako bi si osigurala

dovoljno sna. Treći tjedan može povećati svoje aktivnosti, odlaziti u šetnje, kupovinu i

smanjiti odmor na 1h dnevno. Četvrti tjedan može provoditi sve aktivnosti uz umjereno

ograničenje. Peti tjedan žena treba otići na postpartalni pregled koji se sastoji od kontrole

TT/kg, pregleda dojki, ginekološkog pregleda i pregleda zdjelice, te kako bi joj se dozvolio

povratak svim aktivnostima nakon šestog tjedna, a ukoliko je riječ o carskom rezu, nakon 2 do

3 mjeseca.

6

4.POSTPOROĐAJNE KOMPLIKACIJE

Kada bi se pravilno provodila antenatalna i natalna priprema trudnica te fizikalna terapija,

rodiljama bi bilo daleko lakše, a mnoge komplikacije bile bi izbjegnute.

4.1.Infekcija uterusa (maternice)

Postporođajne infekcije obično započinju u maternici (uterusu). Infekcija amnionske šupljine

(ovojnica koja sadrži fetus i plodovu vodu koja ga okružuje) i groznica tokom poroda može

dovesti do infekcije sluznice maternice (endometritis), mišića maternice (miometritis) ili

područja oko maternice (parametritis).

Pod određenim uvjetima, bakterije koje žive unutar zdrave vagine mogu uzročiti infekciju

nakon poroda. Uvjeti koji povećavaju ženinu podložnost infekciji su: slabokrvnost,

preeklampsija (visoki krvni pritisak, bjelančevine u mokraći i nakupljanje tekućine tokom

trudnoće), učestale vaginalne pretrage tokom trudnoće, razmak dulji od 6 sati između pucanja

plodovih ovoja i poroda, produljeni porod, carski rez, ostatak dijelova posteljice unutar

maternice nakon poroda i obilno krvarenje nakon poroda (postporođajno krvarenje).

Učestali su osjećaj hladnoće, općenito osjećanje slabosti i gubitak apetita. Žena često izgleda

blijeda i ima ubrzani rad srca te nenormalno visok broj bijelih krvnih stanica. Uterus joj je

otečen, bolan i mekan. Iscjedak iz maternice, koji se može razlikovati u količini, obično je

neugodna mirisa. Kada su zahvaćena tkiva oko maternice, bol i temperatura su izraženi,

otečeno tkivo zadržava veliku, bolnu maternicu čvrsto na mjestu.

Komplikacije obuhvaćaju upalu peritoneuma (peritonitis) i stvaranje ugrušaka u venama

zdjelice (zdjelični tromboflebitis) uz opasnost odlaska krvnog ugruška u pluća (plućna

embolija). Otrovne tvari (toksini) koje stvaraju bakterije, uzročnici infekcije, mogu u krvi

doseći visok nivo (endotoksemija) i dovesti do toksičnog šoka, po život opasnog stanja pri

kojem krvni pritisak naglo pada a rad srca se ubrzava. Toksični šok može dovesti do jakog

oštećenja bubrega pa čak i smrti.

Za dijagnozu infekcije, doktor pregledava ženina pluća i maternicu i šalje uzorke mokraće i

iscjetka iz vagine u laboratorij da bi se uzgojile bakterije.

Doktor pokušava spriječiti ili liječiti stanja koja mogu dovesti do infekcije. Porod na vaginu

rijetko dovodi do infekcije. Ako se infekcija razvije, majci se obično daje intravenski

antibiotik sve dok temperatura ne nestane tokom 48 sati.

7

4.2.Infekcija bubrega

Nakon poroda se može razviti infekcija bubrega (pijelonefritis) uzrokovana bakterijama koje

su se proširile iz mokraćnog mjehura. Do infekcije nekad dolazi zbog uvođenja katetera koji

omogućava pražnjenje mokraće tokom i nakon poroda. Infekcija može započeti tokom

trudnoće sa bakterijama u mokraći, ali bez simptoma. Kada se simptomi pojave, mogu

uključivati visoku temperaturu, bol u leđima ili slabini, opću slabost i ponekad bolno

mokrenje.

Ženi se daje intravenski antibiotik sve dok temperatura ne nestane tokom 48 sati. Uzorci

mokraće pregledavaju se na bakterije i ako su bakterije neosjetljive na davani antibiotik, on se

mijenja. Žena se nastavlja liječiti antibioticima oralno (na usta) tokom 2 tjedna nakon što

napusti bolnicu. Dobrom radu bubrega pomaže i uzimanje velikih količina tekućine. Drugi se

uzorak mokraće pregledava 6 do 8 tjedana nakon poroda kako bi se uvjerili da bakterija više

nema.

4.3.Postporođajno krvarenje

Postporođajno krvarenje je gubitak više od 0,5 litre krvi tokom ili nakon trećeg porođajnog

doba, kada se porađa posteljica. Ovaj je poremećaj treći po učestalosti uzrok smrtnosti majki

u porodu, nakon infekcije i komplikacija anestezije. Uzroci postporođajnog krvarenja mogu

biti laceracije pri spontanom porodu, zaostajanje tkiva nakon poroda, niske razine fibrinogena

i td. Obilan gubitak krvi zbiva se obično ubrzo po porodu ali se može dogoditi čak i mjesec

dana nakon njega.

Prije nego što ženi započne porod, doktor poduzima mjere da spriječi postporođajno

krvarenje. Jedna od takvih mjera je sakupljanje što je moguće više važnih podataka o ženi koji

doktora mogu pripremiti na moguće poteškoće sa krvarenjem. npr. saznanje da žena ima

povećanu količinu plodove vode, višeplodnu trudnoću poput blizanačke ili neuobičajenu

krvnu grupu kao i da je već imala postporođajno krvarenje.

Nakon poroda posteljice, ženu se nadzire barem jedan sat, kako bi se utvrdilo da se uterus

stisnuo i da se procijeni vaginalno krvarenje.

Ako dođe do obilnog krvarenja, ženin se trbuh masira kako bi se pomoglo maternici pri

stiskanju a trajno joj se intravenski daje oksitocin. Ako krvarenje i dalje traje, može joj biti

potrebna transfuzija krvi. Može se ukazati potreba za pregledom maternice u potrazi za

razdorima ili zadržanim dijelovima posteljice ili drugih tkiva a takva se tkiva mogu kirurški

odstraniti; oba postupka rade se u općoj anesteziji.

8

Također se pregledavaju grlić (vrat) maternice i vagina. U mišić maternice može se dati

injekcija prostaglandina kako bi mu se pomoglo pri stezanju. Ako se uterus ne može potaknuti

na stezanje tako da se krvarenje smanji, može biti potrebno podvezati arterije koje opskrbljuju

maternicu krvlju. Zbog obilne krvne opskrbe zdjelice ovaj postupak ne ostavlja trajne

posljedice kada se jednom krvarenje zaustavi. Rijetko je potrebno maternicu odstraniti

(histerektomija).

4.4.Inverzija (izvrnuće) maternice

Inverzija, izvrnuće maternice je stanje kod kojega se tijelo maternice izokrene iznutra prema

van, vireći kroz grlić (vrat) maternice ili vaginu.

Ovo se rijetko događa. Uterus se obično izokrene kada neiskusan medicinar prejako pritišće

vrh maternice ili prejako povlači za pupčanu vrpcu posteljice koja se nije odvojila. Izokrenuta

maternica je hitno medicinsko stanje i može dovesti do šoka, infekcije i smrti.

Kirurški je zahvat rijetko potreban, liječnik posebnom metodom vraća maternicu na svoje

mjesto. Nakon ovog postupka žena se u potpunosti oporavlja.

9

5. POSTNATALNA FIZOTERAPIJA

Vraćanje u dobru tjelesnu formu treba biti cilj svakoj majci poslije poroda, kako zbog

zdravstvenih tako i zbog estetskih razloga. Mišići i ostale meke strukture u abdomenu i

zdjeličnom dnu se mijenjaju i slabe. Vježbom će ublažiti posljedice trudnoće kao što su

urinarna inkontinencija, dijastaza rectus abdominisa, spuštanje maternice, bubrega i

mokraćnog mjehura, bolovi u vratu i leđima, postnatalna depresija. Poboljšati će se

raspoloženje, cirkulacija, postura, snaga, kondicija i spolni život. Također je važno da li je

riječ o vaginalnom porodu ili carskom rezu jer se trajanje oporavka i terapija razlikuju.

5.1. Fizioterapija nakon vaginalnog poroda

Prvi postpartalni dan obuhvaća vrijeme od 24 sata nakon poroda. Ukoliko nema nikakvih

komplikacija, rodilja ima potpunu slobodu pokreta u postelji te je moguće ustajanje i odlazak

do toaleta uz pomoć.

Drugi dan može provoditi vježbe gornjih ekstremiteta u svim smjerovima kako bi se

poboljšala cirkulacija i održao opseg pokreta.

Treći dan može raditi fleksiju u koljenima kako bi aktivirala mišiće donjih ekstremiteta.

Četvrti dan treba savijati noge u kukovima i koljenima kako bi aktivirala trbušne mišiće i

mišiće donjih ekstremiteta.

Od petog do osmog dana može raditi lagane trbušnjake, te kombinirati pokrete nogu, glave i

trupa.

Ako je rađena epiziotomija, rodilja treba ležati na suprotnom boku od epiziotomije kako

lohije nebi istjecale preko rane i time će spriječiti infekciju, treba ustajati na suprotni bok od

epiziotomije, te izbjegavati pokrete abdukcije i fleksije jednom nogom kako nebi došlo do

rupture šavova.

Ako rodilja ima komplikacije poput urinarne inkontinencije treba provoditi vježbe jačanja

mišića zdjeličnog dna kako bi spriječila nevoljno otjecanje urina. Vježbe:

Ležeći položaj na leđima. Ruke su opuštene pored tijela. Prebaciti jednu nogu preko

druge. Udahnuti na nos. Prilikom izdaha stisnuti mišiće zdjelice, povući uretralni,

vaginalni i analni otvor prema unutra, te snažnije stisnuti nogu preko noge. Vježbu

ponoviti 3 puta naizmjenično sa obje noge.

Položaj tijela je isti. Udahnuti na nos i noge okrenuti prema van. Lagano izdahnuti na

usta, stisnuti mišiće zdjelice, te okrenuti stopala prema unutra. Vježbu ponoviti 5 do 7

puta.

10

Ležeći položaj na leđima. Lagano raširiti noge. Udahnuti na nos. Izdahnuti na usta,

stisnuti mišiće zdjelice, te desnu nogu saviti u koljenu i privući je prema sebi. Vježbu

ponoviti 5 puta s jednom i isto toliko sa drugom nogom.

Položaj tijela isti. Noge raširiti i saviti u koljenima. Udahnuti na nos. Izdahnuti na

usta, istovremeno podići desnu nogu od poda, a lijevo stopalo čvrsto pritisnuti o pod.

Vježbu ponoviti 5 puta s jednom, i s drugom nogom.

Ležeći položaj na trbuhu. Noge lagano raširiti. Ruke pod čelom. Pod trbuh staviti

savijen ručnik. Udahnuti na nos. Izdahnuti na usta, stidnu kost pomaknuti u smjeru

pupka, stisnuti mišiće zdjelice. Vježbu ponoviti 5 do 7 puta.

Sjedeći položaj, leđa uspravna, ruke opuštene pored tijela. Težinu tijela usmjeriti

prema naprijed, sve dok se ne osjeti otvor rodnice. Udahnuti na nos. Prilikom izdaha

stisnuti mišiće zdjelice. Vježbu ponoviti 5 do 7 puta.

Sjedeći položaj, leđa blago savijena, ruke pored tijela. Usmjeriti tjelesnu težinu prema

nazad,dok se ne osjeti otvor anusa. Udahnuti na nos. Prilikom izdaha povući anus

unutra – kao da se pokušava zadržati stolica. Vježbu ponoviti 5 do 7 puta.

Stav stojeći. Prebaciti nogu preko noge. Stisnuti mišiće zdjelice, te noge jednu prema

drugoj. Zadržati taj položaj što je duže moguće. Disati normalno.

Stav stojeći. Pokušati sagnuti se prema dolje, sa lagano savijenim koljenima. Pustiti

neka ruke opušteno vise. Uvući trbuh, te ga opustiti. Disati normalno. Vježbu ponoviti

5 do 7 puta.

Stisnuti mišiće zdjelice, stisnuti uretralni, vaginalni I analni otvor, i taj položaj zadržati

što je duže moguće. Disati normalno. Opustiti se, a zatim ponoviti opet.

5.2. Postoperativna fizioterapija

Rana postoperativna fizioterapija obuhvaća vrijeme nakon carskog reza dok je rodilja još u

bolnici. U tom periodu žena treba slijediti lječničke upute kako bi mogla što prije započeti s

vježbanjem. Treba raditi segmentalno disanje u postelji kako bi poboljšala funkciju svih

dijelova pluća i održala normalan indeks disanja. Također treba provoditi cirkulatorne vježbe,

kruženjem stopala, širenjem i skupljanjem prstiju, te što ranije ustati iz kreveta, kako bi

spriječila trombozu i pneumoniu.

Kasna postoperativna rehabilitacija uključuje dijafragmalno disanje sa usnom preprekom,

cirkulatorne vježbe, te statičke vježbe za gluteuse i quadricepse kako bi rodilja ojačala mišiće,

poboljšala funkciju pluća i cirkulaciju.

11

Oko dvanaestog dana žena treba početi s aktivnim vježbama, vježbama jačanja trbušnih

mišića te je potrebno provesti test na dijastazu. Broj ponavljanja vježbi ovisi o subjektivnom

osjećaju za vrijeme izvođenja vježbi. Prioritet je pravilno i kontrolirano izvođenje vježbi, a ne

veliki broj ponavljanja. Osam do dvanaest ponavljanja je sasvim dovoljno ukoliko se žena

osjeća dobro.

Potrebno je rano ustajanje iz kreveta, ali ne i povratak normalnim aktivnostima, treba

izbjegavati podizanje, naprezanje i napinjanje kako nebi došlo do posoperativnih

komplikacija. Žena treba provoditi osobnu higijenu odmah nakon poroda, tuširati se uz

pomoć, ali izbjegavati kupanje u kadi, u toploj vodi.

5.3. Vježbe u postporođajnom periodu

Žene koje vježbaju nakon trudnoće lakše kontroliraju tjelesnu težinu, zadržavaju bolje

raspoloženje, otklanjaju neugodne emocije, osiguravaju zdrav san te se tako pripremaju za

psihofizički zahtjevne prve dane majčinstva.

Provode se vježbe za mobilnost zdjelice, trbušnu muskulaturu, muskulaturu stražnjice i

natkoljenica.

5.3.1. Vježbe za mobilnost zdjelice

Početni položaji ležeći na leđima, ruke su na zdjelici, noge savijene u kuku i koljenu, stopala

na podlozi. Ako je neudobno za glavu, staviti mali  jastučić ispod vrata, ili položaj sjedeći na

terapeutskoj lopti, ruke su na zdjelici, stopala na podu. Ruke postaviti na zdjelicu te izvoditi

pokrete sa zdjelicom prema naprijed i nazad 10-ak puta.

Ruke postaviti na zdjelicu te izvoditi odizanje jedne strane zdjelice prema gore i dolje, pa

naizmjenično odizanje druge strane, 10-ak puta.

Početni položaj: Ležeći na leđima, ruke su na podlozi, noge savijene u kuku i koljenu, stopala

na podlozi. Odizati zdjelicu od podloge prema gore, zarotirajti zdjelicu u jednu pa u

drugu stranu, izravnati je i spustiti u početnu poziciju. Ponoviti 10-ak puta.

 5.3.2. Vježbe za jačanje trbušne muskulature

Početni položaj: Ležeći na leđima, savijene noge u kuku i koljenu, stopala na podlozi.

Postaviti jednu ruku ispod leđa kako bi osjetili pokret zdjelice i kralješnice, a drugu na

trbuh kako bi osjetili kontrakciju abdominalnih mišića. Lagano stezati trbuh i

12

istovremeno izdignuti stražnjicu prema gore, pritišćući donji dio leđa o pod. Opustiti

pa se potom vratiti u početni položaj. Ponoviti 10-ak puta.

Isti položaj, postaviti ruke iza glave, zatim podizati lagano glavu i ramena te stiskati

trbušne mišiće. Vratiti se u početni položaj i ponoviti vježbu 10-ak puta.

Isti položaj, ruke prekrižiti iza vrata, spojiti jedan lakat i suprotno koljeno. Vratiti se u

početni položaj. Vježba se izvodi naizmjenično. Kad se muskulatura ojača, vježba se

može pojačati guranjem lakta u suprotno koljeno, s ponavljanjem 10-ak puta.

Isti položaj, ruke prekrižiti iza vrata, spojiti oba lakta i oba koljena. Vratiti se u početni

položaj. Kad muskulatura ojača, vježba se može pojačati guranjem oba lakta u koljena,

s ponavljanjem 10-ak puta.

Iz početne pozicije odignuti trup u sjedeći stav i izdignuti ruke prema gore i potom se

opet spustiti u ležeći položaj, ponoviti 10-ak puta.

5.3.3. Vježba za jačanje mišića stražnjice

Početni položaj: Ležeći na leđima, ruke su na podlozi, noge savijene u kuku i

koljenu, stopala na podlozi. Odizati zdjelicu od podloge prema gore, zadržati 3

sekunde i vratiti u početnu poziciju. Vježbu ponoviti 10-ak puta.

 5.3.4. Vježbe za jačanje mišića natkoljenice

Početni položaj: polusjedeći, trup oslonjen na laktove, noge ispružene. Zategnuti

oba stopala prema sebi kao i butne mišiće, odignuti jednu nogu prema gore oko 30

stupnjeva, zadržati i vratiti je u početni položaj. Isto ponoviti i sa drugom nogom,

10-ak puta.

Početni položaj: Ležeći na leđima, ruke su na podlozi, noge savijene u kuku i

koljenu, stopala na podlozi. Saviti koljena i kukove, postaviti dlanove na vanjski

dio koljena, gurati koljena prema van, a dlanove prema unutra, zadržati i opustiti.

Vježbu ponoviti 10-ak puta.

Isti početni položaj. Saviti koljena i kukove, postaviti dlanove na vanjski dio

koljena, gurati koljena prema van, a dlanove prema unutra, zadržati i opustiti.

Vježbu ponoviti 10-ak puta.

5.3.5. Stretching ili istezanje

13

Vrlo je važno odmaranje i opuštanje kako bi efekti vježbanja bili bolji. Dobra pozicija za

odmor je na trbuhu, eventualno sa jastucima ispod kukova. To je osobito korisno za leđa i

zdjelično dno.

Stretching ili istezanje je još jedan koristan način za lakše savladavanje dnevnih aktivnosti. Na

taj način žena će smanjiti mišićnu napetost, poboljšati cirkulaciju, ublažiti bolove u leđima.

Vježbe istezanja treba uskladiti s disanjem, što će ju dodatno opustiti. Izbjegavati nagle

pokrete ili trzaje, i istezati se samo do granice boli, nikako ne forsirati. Treba pokušati

zadržati istegnuti položaj desetak sekundi u mirnom položaju, pritom dišući i koncentrirajući

se na istegnuti mišić.

5.3.6. Vježbe s utezima

Vježbe s utezima još su jedan dobar način vraćanja u prijašnju formu, pritom se misli na

lagane vježbe utezima po kilogram u svakoj ruci, nikako ne pretjerati s težinama. Formu je

važno dostizati polako, ali sigurno. Bučicama može izvoditi vježbe za gornji dio tijela: ruke,

leđa, ramena i prsa, dok donji dio tijela i trbušne mišiće za početak snažiti korištenjem težine i

savladavanjem otpora vlastitog tijela. Sve te vježbe može izvoditi i kod kuće, a ponovni

povratak u teretanu ili u dvoranu odgoditi dok se ne osjeća spremno i u dogovoru s

liječnikom. To se naročito odnosi na one žene koje se prije trudnoće nisu bavile niti jednom

sportsko-rekreativnom aktivnošću.

14

6. ZAKLJUČAK

Mnogim ženama je važan izgled, pa kako bi opet mogle ući u odjeću koju su nosile i prije

trudnoće, bitno je kvalitetno i pravilno vježbanje. Treba se pravilno i kvalitetno hraniti,

zadovoljavajući pritom unos svih važnih prehrambenih sastojaka. Odmah poslije porođaja ne

treba prakticirati dijete za mršavljenje, osobito ako doji dijete.  Mora se dovoljno odmarati i

ponašati prema vlastitim osjećajima. Žena treba biti strpljiva i uporna, rezultati sigurno neće

izostati, na višestruku korist i zadovoljstvo nje same, a tako i cijele obitelji, naročito na ono

malo, slatko stvorenje koje će zasigurno osjetiti rezultate zadovoljne mame.

15

7. LITERATURA

Interna skripta: Specijalne teme u fizioterapiji I, Veleučilište Lavoslav Ružička u

Vukovaru, 2012.g.

http://www.trudnoca.net/tekst.php?id=45&Nakon_poroda

http://www.fitness.com.hr/mrsavljenje/savjeti/Mrsavljenje-nakon-poroda.aspx

http://www.vasdoktor.com/category-table/315-postpartalni-postporoajni-period

16