analiza potreba za profesijama ljudskih …

INSTRUKTAŽNI CENTAR

ustanova za obrazovanje odraslih

INSTRUKTAŽNI CENTAR d.o.o.

Križevci Bjelovar

Page | 1

Prof. dr. sc. Nedeljko Štefanić, dipl. ing. stroj

Zagreb, 2014.

ANALIZA POTREBA ZA PROFESIJAMA LJUDSKIH POTENCIJALA U

SVRHU PROVEDBE NACIONALNIH ENERGETSKIH CILJEVA DO 2020.




Križevci Bjelovar

Page | 2

Ova analiza izrađena je uz pomoć Europske unije. Za sadržaj ove publikacije odgovoran je Instruktažni centar Križevci i ne odražava stavove Europske unije.

IPA - OPERATIVNI PROGRAM ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA Program Europske unije za Hrvatsku Instrument predpristupne pomoći (IPA) - Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja Projekt je financiran sredstvima Europske unije Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja: Razvoj ljudskih potencijala u svrhu povećanja upotrebe solarne energije Provedbeno tijelo: Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Odjel DEFCO Nositelj projekta: Instruktažni centar ustanova za obrazovanje odraslih Partneri na projektu: Bjelovarsko- bilogorska županija Koprivničko- križevačka županija HZZ područni ured Bjelovar HZZ područni ured Križevci Instruktažni centar d.o.o. Stručni suradnik: Ema Kelin, mag. oec. Autor: Prof. dr. sc. Nedeljko Štefanić, dipl. ing. stroj

Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Culmena d.o.o.




Križevci Bjelovar

Page | 3

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................................... 4

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ........................................................................................ 4

1.2. Radna hipoteza ............................................................................................................................. 5

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja .............................................................................................................. 5

1.4. Znanstvene metode ...................................................................................................................... 5

1.5. Struktura rada............................................................................................................................... 6

2. ANALIZA ENERGETSKE STRATEGIJE REPUBLIKE HRVATSKE S OSVRTOM NA SOLARNU ENERGIJU ..... 8

3. ANALIZA TRENUTNOG STANJA POTENCIJALA NA TRŽIŠTU RADA ..................................................... 11

3.1. Situacija u Koprivničko – križevačkoj županiji ............................................................................ 14

3.2. Situacija u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji ............................................................................. 16

4. PERSPEKTIVA POTREBE ZA NOVIM PROFESIJAMA INSTALACIJE SOLARNE TEHNOLOGIJE ................ 19

5. ZAKLJUČAK ......................................................................................................................................... 22

6. LITERATURA ....................................................................................................................................... 24

7. POPIS PRILOGA .................................................................................................................................. 25

8. SAŽETAK ............................................................................................................................................. 26




Križevci Bjelovar

Page | 4

1. UVOD

Analiza potreba za profesijama ljudskih potencijala u svrhu provedbe nacionalnih energetskih ciljeva

do 2020. prikazat će presjek trenutno važeće Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske i

trenutno dostupne radne snage u Republici Hrvatskoj, ne bi li se ukazalo na realnu potrebu za

zanimanjima iz područja solarne energije i instalacije tehnologije.

Analizom će se pokušati dati okvir za razvoj novih zanimanja, koja će pozitivno utjecati na smanjenje

nezaposlenosti, a u skladu su s donešenom Strategijom energetskog razvoja.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Problemi istraživanja obuhvaćeni su trenutnim obilježjima tržišta rada u Hrvatskoj:

Visoka stopa nezaposlenih i alarmantno visoka stopa nezaposlenosti mladih

Zasićenost pojedinim kadrovima (ekonomija, pravo,...) i istovremeni nedostatak adekvatnih

kadrova (medicina, strojarstvo,...)

Neusklađenost upisnih kvota u srednjoškolske i visokoobrazovne programe sa stvarnim

potrebama tržišta rada

Gotovo nepostojanje energetski orijentiranih zanimanja potrebnih za provedbu donešenih

energetskih strategija na državnoj i lokalnoj razini

Predmet istraživanja je, temeljem prisutnih trendova na globalnom tržištu, analizirati aktualnu

Strategiju energetskog razvoja RH, kao i trenutno stanje potencijala na tržištu rada RH, te na temelju

dobivenog presjeka identificirati realne potrebe navedenog tržišta.

Problem i predmet istraživanja odnose se na objekt istraživanja: Analizu potreba za profesijama

ljudskih potencijala u svrhu provedbe nacionalnih energetskih ciljeva do 2020.




Križevci Bjelovar

Page | 5

1.2. Radna hipoteza

Ciljevi nacionalnih energetskih strategija do 2020. na tragu su globalnih trendova širenja primjene

obnovljivih izvora, a posebno tehnologije korištenja solarne energije, čime postoji potreba za

profesijama praktičnog provođenja navedenih ciljeva. S druge strane, postojeće tržište rada vapi za

promjenom strukture viška kadrova i njihovom okretanju ka novim i inovativnim profesijama s

energetskom bazom.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Istraživanje se provodi sa svrhom analize globalnih trendova na području solarne energije i njihove

primjene u okviru Strategije energetskog razvoja RH, kao i plana RH o povećanju primjene obnovljivih

izvora energije do 2020., što bi trebalo ukazati na potrebu formiranja inovativnih profesija koje su u

mogućnosti praktično provesti navedene strategije i energetske planove.

Temeljem identifikacije postojećeg stanja, kao i definirane svrhe istraživanja, izvode se sljedeći ciljevi

ovog dijela rada:

Analiza Strategije energetskog razvoja RH

Analiza trenutnog stanja potencijala na tržištu rada

Perspektiva buduće potrebe za praktičnim znanjima instalacije solarne tehnologije

Preporuke za formiranje novih programa na području instalacije solarne tehnologije

1.4. Znanstvene metode

Navedena će se analiza fokusirati na povezivanje energetskih ciljeva do 2020. godine na razini države,

uzimajući u obzir globalne trendove u svojoj perspektivi. Spuštanjem nacionalnih energetskih ciljeva

na lokalnu razinu, identificirat će se potrebe za kadrovima osposobljenima za praktično provođenje

istih, te završno, ukazati na mogućnost otvaranja nove niše obrazovanja postojećih potencijala na

tržištu rada u smjeru solarne energije.




Križevci Bjelovar

Page | 6

Analiza će obuhvatiti i povezati dvije temeljne stavke:

Detaljna analiza važeće nacionalne energetske strategije

Istraživanje i analiza postojećeg stanja na tržištu rada u RH, s naglaskom na Koprivničko –

križevačku i Bjelovarsko – bilogorsku županiju

Temeljem definiranih ciljeva, svrhe i hipoteze istraživanja, za ovaj se dio rada predlaže korištenje

sljedećih metoda:

Prilikom obrade dostupnih izvora podataka:

Statistička metoda

Metoda analize

Metoda sinteze

Metoda komparacije

Metoda klasifikacije

Prilikom izrade komparativnog i zaključnog dijela:

Metoda deskripcije

Metoda indukcije

Metoda dedukcije

Metoda komparacije

1.5. Struktura rada

Ovaj je rad podijeljen na osam međusobno povezanih sadržajnih dijelova, a sama je tema obrađena u

tri formalna djela.

UVOD sadrži uvodne probleme istraživanja, na temelju kojih se izvodi i predmet, svrha, ciljevi i

hipoteza istraživanja, te se iznosi znanstvena metodologija koja će se primjeniti tokom izrade.




Križevci Bjelovar

Page | 7

Slijedi ANALIZA ENERGETSKE STRATEGIJE RH S OSVRTOM NA SOLARNU ENERGIJU koja obuhvaća

analizu dokumenata i akata vezanih uz Strategiju energetskog razvoja RH.

Treći dio, ANALIZA TRENUTNOG STANJA POTENCIJALA NA TRŽIŠTU RADA, obuhvatit će analizu

trenutnog stanja raspoloživih i traženih kadrova na razini Republike Hrvatske, i s posebnim naglaskom

na Koprivničko – križevačku i Bjelovarsko - bilogorsku županiju.

Četvrti dio, PERSPEKTIVA POTREBE ZA NOVIM PROFESIJAMA INSTALACIJE SOLARNE TEHNOLOGIJE,

temeljem prethodne analize i uočenih trendova na polju energetike, a posebno poticanja primjene

solarne energije, u ovom će se dijelu iznijeti perspektive potrebe za profesijama na navedenom

području.

Slijedi ZAKLJUČAK, koji iznosi najvažnije informacije i smjernice provedenog istraživanja.

Šesta stavka donosi popis LITERATURE korištene prilikom izrade rada.

U sedmom dijelu, PRILOZIMA , nalazi se popis slika i tablica.

Zaključni, osmi dio, donosi SAŽETAK rada.




Križevci Bjelovar

Page | 8

2. ANALIZA ENERGETSKE STRATEGIJE REPUBLIKE HRVATSKE S OSVRTOM NA SOLARNU

ENERGIJU

Temeljni akt i plan Republike Hrvatske u sektoru energetike je Strategija energetskog razvoja RH,

donijeta u listopadu 2009. godine, a postavlja ciljeve sve do 2020. godine. Strategija određuje smjer

kretanja energetskog sektora u Hrvatskoj i kao takva, usklađena je s aktima Europske unije. Hrvatska

se već kao zemlja kandidatkinja obavezala na preuzimanje obveza na području energetike i općenite

pravne stečevine Europske unije, tako da je i sama strategija prilagođena okvirima zajedničke

energetske strategije svih članica Unije.

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske pretpostavlja tri temeljna energetska cilja, iz kojih

naknadno derivira ostale podciljeve i mjere za njihovo ostvarenje. To su:

1) Sigurnost opskrbe energijom

2) Konkurentnost energetskog sustava

3) Održivost energetskog razvoja

U obrazloženju postavljenih ciljeva, osiguravanje sigurnosti opskrbe energije svoj temelj nalazi u

trenutnoj prevelikoj ovisnosti o uvozu energije (preko 50%), pogotovo u elektroenergetskom sektoru.

Konkurentnost energetskog sektora jest cilj povezan s potrebom razvoja energetskog sustava,

tehnološkog napretka u proizvodnji i distribuciji energije i povećanju participacije domaće

proizvodnje. Kao treći cilj navedena je održivost energetskog razvoja koja kao mjere, između ostalih,

navodi i rad na energetskoj učinkovitosti, obnovljivim izvorima energije i tehnologijama s malom

emisijom stakleničkih plinova.

Svaki od ovih ciljeva podrazumijeva mjere povećanja primjene obnovljivih izvora energije. U okviru

poglavlja o održivoj i sigurnoj opskrbi energijom ističe se potreba maksimalnog poticanja obnovljivih

izvora energije kao sredstva poboljšanja sigurnosti opskrbe energijom, razvoja domaće proizvodnje

energetske opreme i usluga, kao i zaštite okoliša.




Križevci Bjelovar

Page | 9

S obzirom na navedene potrebe i obveze preuzete prema Direktivi EU, Hrvatska ističe tri glavna cilja:

Obnovljivi izvori energije, uključujući i velike hidroelektrane, u bruto neposrednoj potrošnji

energije 2020. godine trebali bi iznositi 20%;

Udio obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji energije u prijevozu do 2020. godine

trebao bi narasti na 10%;

Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije, uključujući velike

hidroelektrane, u ukupnoj potrošnji električne energije u razdoblju do 2020. godine mora biti

na razini od 35%.

S obzirom na projekciju neposredne potrošnje energije do 2020. godine, identificirane ciljeve

održivosti energetskog sustava, kao i povoljne geografske uvjete i iskustvo u proizvodnji energetske

opreme, Hrvatska kao jednu od najvažniji strateških mjera identificira i iskorištavanje sunčeve

energije. U sektoru iskorištavanja solarne energije postavljeni su dva cilja:

Republika Hrvatska postavlja za cilj instaliranih 0,225 m2 kolektora po stanovniku u 2020.

godini za pripremu tople vode.

Republika Hrvatska će poticati i fotonaponske sustave za proizvodnju električne energije i

elektrane s koncentracijom sunčeve energije.

Razlozi za poticanje ovog sektora, poglavito korištenje solarne energije za toplinske potrebe su

mnogostruki. Osim geografski vrlo povoljnog područja, ulazni troškovi na ovo tržište su niski, a

vrijeme povrata investicije za korisnike je relativno kratko, što solarnu tehnologiju čini vrlo

prihvatljivom većini potrošača. Iz ovih razloga, Hrvatska je sukladno Strategiji predvidjela neke od

mjera poticaja:

poticanje sunčevih toplinskih sustava putem poreznih olakšica i/ili subvencija

uvođenje u građevinske propise i planiranje programa poticanja instalacije sunčevih

toplinskih sustava u sektorima kućanstva, usluga i industrije

uklanjanje postojećih administrativnih zapreka i izmjene propisa koji ograničavaju primjenu

podizanje svijesti (promoviranje sunčeve energije kao suvremenog načina zagrijavanja

potrošne tople vode i prostora).




Križevci Bjelovar

Page | 10

Zbog iznimno visokog udjela komponenata iz uvoza, čiji početni instalacijski troškovi ovu tehnologiju

čine vrlo skupom i nekonkurentnom ostalim vidovima proizvodnje električne energije, solarne

elektrane nisu identificirane kao prioritet. Ipak, radi usvajanja tehnologije, određeno je poticanje

ugradnje fotonaponskih ćelija, kao i tehnologija za pretvorbu sunčeve energije u električnu energiju s

koncentracijom sunčeve energije.

Ovaj je sektor prepoznat i kao mogućnost napretka hrvatske proizvodnje i gospodarstva u sektoru

energetike. Uz već spomenuti vrlo povoljan geografski položaj, koji daje dobar zalet istraživanju i

pristupu velikog regionalnog tržišta (s obiljem sunčeve svjetlosti), uključivanje domaćih poduzeća u

proizvodnju komponenti mogli bi Hrvatskoj dati veći gospodarski značaj na području energetika, kao i

osigurati izvoz tehnologije u zemlje regije (područje Sredozemlja).




Križevci Bjelovar

Page | 11

3. ANALIZA TRENUTNOG STANJA POTENCIJALA NA TRŽIŠTU RADA

Republika Hrvatska već se godinama bori s prevelikom nezaposlenošću, koja je nakratko, u nekoliko

godina ekspanzije, počela padati. No, uslijedilo je razdoblje krize u kojem je nezaposlenost počela

gotovo nezaustavljivo rasti. Navedene pojave prikazane su grafikonom 1.

Grafikon 1. Kretanje nezaposlenosti u Hrvatskoj prema rodu zanimanja 2004. – 2013. godina

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Iz grafikona je vidljivo da je u nekoliko godina ekspanzije nezaposlenost pala u svim rodovima

zanimanja, dosegnuvši svoju minimalnu prosječnu godišnju razinu od 236 741 nezaposlenih 2008.

godine. Vidljivo je da je jedna od najvećih promjena nastupila u rodu Zanimanja u obrtu i

pojedinačnoj proizvodnji, skupini koja uglavnom obuhvaća trogodišnja zanimanja. U navedenoj se

skupini broj nezaposlenih 2013. godine gotovo udvostručio u odnosu na 2008. godinu. Zabrinjavajući

je trend i grupe visokoobrazovanih, čiji se broj nezaposlenih gotovo utrostručio u odnosu na 2008.

godinu, a prate ih i četverogodišnja zanimanja tehničke struke, čiji je broj na istu godinu narastao 2 i

pol puta. Trenutačno stanje nezaposlenih u Hrvatskoj prikazano je u tablici ispod.




Križevci Bjelovar

Page | 12

Tablica 1. Nezaposleni kadrovi u Hrvatskoj prema rodu zanimanja, ožujak 2014.


Navedena tablica prikazuje da od ukupnog broja trenutno nezaposlenih (379 852), gotovo četvrtina

nezaposlenih (92 310) u Hrvatskoj prema rodu zanimanja spada u grupu Jednostavnih zanimanja. S

visokim brojem nezaposlenih slijede Uslužna i trgovačka zanimanja (76 177) i Zanimanja u obrtu i

pojedinačnoj proizvodnji (60 591). Da bi se dobila potpuna slika, potrebno je ove rezultate staviti u

odnos s vrstama zanimanja koja su trenutno najviše tražena u Hrvatskoj, što prikazuje tablica 2.

Tablica 2. Prijavljena slobodna radna mjesta u Hrvatskoj prema rodu zanimanja, ožujak 2014.


Kao što je vidljivo iz tablice, slobodnih radnih mjesta ima 8 puta manje nego nezaposlenih osoba u

Hrvatskoj. Od ukupnog broja (46 180), najviše se traži visokoobrazovanih, u grupi Znanstvenika,




Križevci Bjelovar

Page | 13

inženjera i stručnjaka (11 272), kao i u skupini Administrativnih službenika (11 206). Ove dvije grupe

zajedno čine gotovo polovicu traženih zanimanja, dok jedan veći dio (9 068) otpada na Jednostavna

zanimanja.

Ukoliko se detaljnije pogledaju podaci unutar rodova zanimanja, moguće je dobiti konkretan uvid u

strukturu nezaposlenih, kao i u zanimanja kojih je previše na tržištu, što je i prikazano tablicom 3.

Tablica 3. 20 skupina zanimanja s najvećom nezaposlenošću u RH u 2013. godini

Rbr Zanimanje - skupine Broj

nezaposlenih u 2013.

1 Prodavači/prodavačice u trgovinama 30624

2 Domaćinska zanimanja u uredima, hotelima i ostalim objektima 24039

3 Jednostavna zanimanja u prerađivačkoj industriji, d. n. 17388

4 Uredski službenici/uredske službenice za opće poslove 16718

5 Službenici/službenice u knjigovodstvu 11420

6 Kuhari/kuharice 10747

7 Konobari/konobarice 9033

8 Komercijalisti/komercijalistice u prodaji 8729

9 Rukovatelji/rukovateljice teretom 8337

10 Ekonomski stručnjaci/ekonomske stručnjakinje 5222

11 Radnici/radnice u visokogradnji 4829

12 Vozači/vozačice teretnih vozila i kamiona 4755

13 Instalateri/instalaterke i monteri/monterke cjevovoda 4560

14 Ekonomisti/ekonomistice i voditelji/voditeljice dijelova računovodstva

4414

15 Šivači/šivačice, vezilje i srodna zanimanja 4370

16 Frizeri/frizerke 4369

17 Kuhinjski pomoćnik/kuhinjske pomoćnice 4278

18 Tehničari/tehničarke za elektrotehniku i srodna zanimanja 3739

19 Vozači/vozačice osobnih vozila, taksija i lakih dostavnih vozila 3573

20 Radnici/radnice u niskogradnji 3550





Križevci Bjelovar

Page | 14

Navedenih 20 zanimanja (od ukupno 391 vrsta klasificiranih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje)

predstavlja više od polovice nezaposlenih (184 694) u Hrvatskoj. Vidljivo je da se u 20 zanimanja koja

su brojala najviše nezaposlenih u 2013. godini uglavnom ubrajaju zanimanja u uslužnim

djelatnostima, i to ona srednje sručne spreme (trogodišnji i četverogodišnji programi srednjih škola).

3.1. Situacija u Koprivničko – križevačkoj županiji

Trendove na nacionalnoj razini prati i stanje u Koprivničko – križevačkoj županiji, što prikazuje tablica

4.

Tablica 4. Nezaposleni prema rodu zanimanja u Koprivničko – križevačkoj županiji 2013. godine

Rbr Zanimanje prema rodu Broj

nezaposlenih u 2013. godini

1 Vojna zanimanja 0

2 Zakonodavci/zakonodavke, dužnosnici/dužnosnice i direktori/direktorice

1

3 Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje

466

4 Tehničari/tehničarke i stručni suradnici/stručne suradnice

1149

5 Administrativni službenici/administrativne službenice 757

6 Uslužna i trgovačka zanimanja 1349

7 Poljoprivrednici/poljoprivrednice, šumari/šumarke, ribari/ribarke, lovci/lovkinje

95

8 Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 1839

9 Rukovatelji/rukovateljice postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači/industrijske proizvođačice i sastavljači/sastavljačice proizvoda

718

10 Jednostavna zanimanja 2709

Ukupno 9083





Križevci Bjelovar

Page | 15

I u Koprivničko – križevačkoj županiji, od ukupnog broja nezaposlenih, većina ih spada u rodove

zanimanja koja broje najviše nezaposlenih na nacionalnoj razini; prvenstveno Jednostavna zanimanja,

zatim Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji i Uslužna i trgovačka zanimanja. Kao četvrta

grupa, s relativno visokim udjelom, javljaju se zanimanja Tehničara i stručnih suradnika.

Koprivničko – križevačka županija pozitivno odstupa u odnosu na nacionalni prosjek omjerom

slobodnih radnih mjesta i nezaposlenih, što prikazuje tablica 5.

Tablica 5. Broj slobodnih radnih mjesta prema rodu zanimanja u Koprivničko – križevačkoj županiji u

2013. godini

Rbr Zanimanje prema rodu - KK traženo Broj slobodnih

radnih mjesta u 2013. godini

1 Vojna zanimanja 0

2 Zakonodavci/zakonodavke, dužnosnici/dužnosnice i direktori/direktorice 4

3 Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje 870

4 Tehničari/tehničarke i stručni suradnici/stručne suradnice 376



7 Poljoprivrednici/poljoprivrednice, šumari/šumarke, ribari/ribarke, lovci/lovkinje 67


9

Rukovatelji/rukovateljice postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači/industrijske proizvođačice i sastavljači/sastavljačice proizvoda

107


Ukupno 3639





Križevci Bjelovar

Page | 16

Dok se na nacionalnoj razini traži čak 8 puta manje radne snage od broja prijavljenih nezaposlenih

ljudi, u Koprivničko – križevačkoj županiji nezaposlenih je u 2013. godini bilo 2,5 puta više od

slobodnih radnih mjesta, s tim da se u ovoj županiji gotovo četvrtina slobodnih radnih mjesta

odnosila na visokoobrazovani kadar. Slijede grupe zanimanja u kojima je i na nacionalnoj razini

identificirano najviše nezaposlenih.

3.2. Situacija u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji

Nezaposlenih u Bjelovarsko – bilogorskoj ima za trećinu više no u Koprivničko – križevačkoj županiji,

što prikazuje tablica 6.

Tablica 6. Nezaposleni prema rodu zanimanja u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji u 2013. godini

Rbr Zanimanje prema rodu - BB Broj

nezaposlenih u 2013. godini

1 Vojna zanimanja 1

2 Zakonodavci/zakonodavke, dužnosnici/dužnosnice i direktori/direktorice

4

3 Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje

576

4 Tehničari/tehničarke i stručni suradnici/stručne suradnice

1205



7 Poljoprivrednici/poljoprivrednice, šumari/šumarke, ribari/ribarke, lovci/lovkinje

94


9 Rukovatelji/rukovateljice postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači/industrijske proizvođačice i sastavljači/sastavljačice proizvoda

778


Ukupno 12698





Križevci Bjelovar

Page | 17

I u ovoj je županiji preslikan trend koji je prisutan na nacionalnoj razini, a koji u skupine s najvećim

brojem nezaposlenih, osim Jednostavnih zanimanja, koja čine čak trećinu broja ukupno nezaposlenih,

ubraja i Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji, Uslužna i trgovačka zanimanja, kao i Tehničare i

stručne suradnike. U ovoj je županiji prisutan i poprilično velik broj nezaposlenih Administrativnih

djelatnika.

Ponuđenih slobodnih radnih mjesta je u ovoj županiji četiri puta manje od broja nezaposlenih, što

prikazuje sljedeća tablica.

Tablica 7. Broj slobodnih radnih mjesta prema rodu zanimanja u Bjelovarsko - bilogorskoj županiji u

2013. godini

Rbr Zanimanje prema rodu - BB traženo Broj slobodnih

radnih mjesta u 2013. godini

1 Vojna zanimanja 0

2 Zakonodavci/zakonodavke, dužnosnici/dužnosnice i direktori/direktorice 4

3 Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje 1070

4 Tehničari/tehničarke i stručni suradnici/stručne suradnice 388



7 Poljoprivrednici/poljoprivrednice, šumari/šumarke, ribari/ribarke, lovci/lovkinje 1


9

Rukovatelji/rukovateljice postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači/industrijske proizvođačice i sastavljači/sastavljačice proizvoda

122


Ukupno 3718





Križevci Bjelovar

Page | 18

U odnosu na nacionalnu razinu i Koprivničko – križevačku županiju, u Bjelovarsko – bilogorskoj

gotovo trećinu ukupno tražene radne snage čine visokoobrazovani kadrovi iz skupne Znanstvenika,

inženjera i stručnjaka. Velik udio predstavljaju i Jednostavna zanimanja, kao i Uslužna i trgovačka

zanimanja, kojih je, svejedno, traženo višestruko manje u odnosu na broj nezaposlenih.




Križevci Bjelovar

Page | 19

4. PERSPEKTIVA POTREBE ZA NOVIM PROFESIJAMA INSTALACIJE SOLARNE TEHNOLOGIJE

Republika Hrvatska se već godinama suočava s problemom velike nezaposlenosti. Kao jedan od

uzroka tog problema često se navodi nepovezanost obrazovnog sustava s realnim stanjem na tržištu

rada, kao i potrebama hrvatskog gospodarstva općenito, što prikazuju i tablice s omjerima

nezaposlenih i slobodnih radnih mjesta iz prošlog poglavlja. Također, vidljiv je višak kadra

obrazovanog isključivo za uslužne djelatnosti.

S obzirom na navedenu nepovezanost, događa se da se prekomjerno obrazuju nepotrebni kadrovi, te

se od 2010. godine izrađuju Preporuke za obrazovnu upisnu politiku. Radi se o kvalitativnim

preporukama na godišnjoj bazi koje temeljem relevantnih statističkih podataka i pokazatelja o

zapošljavanju nezaposlenih osoba prema programu obrazovanja, podataka iz Ankete poslodavaca te

lokalnih i regionalnih strategija i planova gospodarskog razvoja, identificiraju područja na kojima je

potrebno povećati, kao i ona na kojima je potrebno smanjiti upisne kvote (Ministarstvo rada i

mirovinskoga sustava, 2014.). Ove se Preporuke rade za svaku županiju posebno, s obzirom da se

potrebe na lokalnim razinama međusobno poprilično razlikuju, no neka su zanimanja suficitarna i

deficitarna na nacionalnoj razini, te tako ukazuju i na buduće trendove i potrebe hrvatskog tržišta.

U 2013. godini, na državnoj su razini kao obrazovni programi koji na tržište izbacuju povećani broj

suficitarnih zanimanja navedeni:

četverogodišnji programi iz sektora ekonomije ili trgovine

trogodišnji strukovni programi poput prodavača, frizera, fotografa, automehaničara..

dok s druge strane postoji potražnja za kadrom obrazovanim prema:

četverogodišnjem programu farmaceutskog tehničara

trogodišnjim strukovnim progama iz ugostiteljtva, prehrane i građevine

Perspektivu potrebe za budućim ljudskim potencijalima najbolje je napraviti tako da se uzme u obzir

obrazovna struktura nezaposlenih mladih i trenutno slobodnih radnih mjesta. Takva analiza daje sliku

o trendu obrazovanja, kao i informaciju o buduće traženim kadrovima. To je prikazano tablicom 8.




Križevci Bjelovar

Page | 20

Tablica 8. Novoprijavljene potrebe i novoprijavljeni mladi u 2013. godini

Izvor: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

Zeleno označena polja u tablici prikazuju prijavljena zanimanja u kojima postoji deficit među mladom

populacijom do 29 godina, dok crvena prikazuju suficit. Što je broj u zelenom polju manji, to je veći

registrirani deficit u tam zanimanju, i obrnuto, što je broj u crvenom polju veći, to je veći suficit,

odnosno višak u navedenom zanimanju. Vidljivo je da su viškovi prisutni u uslužnim i ekonomskim

zanimanjima kao što su uredski službenici, frizeri, kozmetičari, ekonomisti, knjigovođe i slično, dok

značajan deficit postoji u zanimanjima kao što su doktori medicine, njegovatelji, medicinske sestre,

nastavnici i drugi.

Prema izrađenoj analizi, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u siječnju 2014. godine

identificiralo je dugoročno rastuće sektore koji su zadani strukturnim promjenama i općim

strategijama:

„Bijeli” poslovi: u zdravstvu, skrbi i drugim socijalnim uslugama




Križevci Bjelovar

Page | 21

„Zeleni” poslovi: vezani uz okoliš, energetsku učinkovitost i nošenje s klimatskim

promjenama

Poslovi u skladu sa nacionalnim i europskim razvojnim strategijama: programi i kompetencije

koje odgovaraju odabranih sektorima „Pametnih specijalizacija” (npr. specijalizirana

zanimanja u turizmu)

Jedna od nacionalnih razvojnih strategija je i spomenuta Strategija energetskog razvoja Republike

Hrvatske, koja također kao jednu od mjera navodi da će „Republika Hrvatska povećavati ulaganja u

obrazovanje, znanstveno-istraživačke projekte i razvoj te sustavno poticati međunarodnu suradnju na

području održivih energetskih tehnologija.“ (Strategija energetskog razvoja, članak 3.7). Kao cilj te

mjere navodi se „razvoj i podizanje sposobnosti domaće industrije i usluga, usmjereno prema

rješenjima visokih tehnologija. Vlada Republike Hrvatske će osigurati povezivanje energetske politike,

industrijske politike i politike visokog obrazovanja i znanosti.“




Križevci Bjelovar

Page | 22

5. ZAKLJUČAK

Analiza Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, kao i prethodna Analiza trendova na

tržištu rada solarne energije i instalacije tehnologije, pokazala je prilično snažan zaokret Republike

Hrvatske ka obnovljivim izvorima energije i solarnoj energiji u njenom okviru. U Strategiji energetskog

razvoja višestruko se ističe potreba povećanja udjela obnovljivih izvora energije u ukupno korištenoj

energiji, posebice u sektoru elektroenergetike i toplinarstva. Obnovljivi izvori energije smatraju se

najboljim načinom za ostvarenje održivosti i energetske sigurnosti. Posebna pažnja posvećena je

solarnoj energiji kao izvoru i prepoznate su mogućnosti za njeno širenje prije svega u sektoru

toplinarstva, i to putem različitih poticaja. Osim same tehnologije, u okviru Strategije kao jedan od

važnih ciljeva koje će Hrvatska poticati identificirano je i obrazovanje u sektoru poslova vezanih uz

širenje instalaciju novih energetskih tehnologija i inovacija.

S druge strane, Hrvatska trenutno obiluje viškom kadrova na tržištu rada. U 2013. godini je na tržištu

bilo 8 puta više nezaposlenih no što je bilo radnih mjesta. Višak pojedinih kadrova, pretežito iz

uslužnih djelatnosti, ekonomije i trgovine, uočen je kako na nacionalnoj, tako i na razini promatranih

županija. Prisutan je i nesrazmjer traženih i ponuđenih skupina zanimanja. Na temelju ovakvih

pojava, Hrvatska daje preporuke za povećanje ili smanjenje upisnih kvota i zanimanja svih razina

(trogodišnje, četverogodišnje školovanje, visoko obrazovanje), kao i perspektive potrebe za novim

oblicima zanimanja.

Temeljem analize Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske i trenutnog stanja ljudskih

potencijala na tržištu rada, uočen je veliki potencijal razvoja zanimanja koja će biti u skladu s

provedbom navedene energetske strategije do 2020. godine. Obrazovna struktura trenutno

dostupnih potencijala uglavnom nije u skladu s onom koju predviđa Strategija. Ministarstvo rada i

mirovinskoga sustava dugorčno je predvidjelo rast potrebe za „zelenim“ zanimanjima, kao i povećanu

potrebu za zapošljavanjem sukladno planu provedbe donešenih nacionalnih i europskih strategija.

Strategija energetskog razvoja, ne samo da predviđa, nego i potiče razvoj zanimanja koja će biti

potrebna za njezinu provedbu. Ukoliko se u obzir uzme i povećano poticanje nabave i primjene

solarne tehnologije na lokalnoj razini, a u okviru planova nastalih iz spomenute Strategije, realno je za




Križevci Bjelovar

Page | 23

očekivati i rast potrebe za formiranjem adekvatnih obrazovnih programa i sustava certificiranja, kao i

povećanom potrebom za radnom snagom u navedenom sektoru, posebice do 2020. godine.




Križevci Bjelovar

Page | 24

6. LITERATURA

Ministarstvo gospodarstva, 2013. Energija u Hrvatskoj 2012. – godišnji energetski pregled

European Commission, Europe 2020 – A European strategy for smart, sustainable and

inclusive growth

Ministarstvo gospodarstva, 2013., Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do

2020.

Hrvatski sabor, 2009., Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske, Zagreb

Koprivničko – križevačka županija, 2011., Županijska razvojna strategija Koprivničko –

križevačke županije 2011. – 2013, Koprivnica

Bjelovarsko – bilogorska županija, 2010., Razvojna strategija Bjelovarsko – bilogorske

županije 2011. – 2013., Bjelovar

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, 2014., Povezivanje obrazovanja i potreba tržišta

rada, Zagreb

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Program Ujedinjenih naroda za razvoj,

2008., Prilagodba i nadogradnja Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, Zagreb

INTERNET:

Hrvatski zavod za zapošljavanje www.hzz.hr

http://www.hzz.hr/




Križevci Bjelovar

Page | 25

7. POPIS PRILOGA

GRAFIKONI:

Grafikon 1. Kretanje nezaposlenosti u Hrvatskoj prema rodu zanimanja 2004. – 2013. godina


TABLICE:

Tablica 1. Nezaposleni kadrovi u Hrvatskoj prema rodu zanimanja, ožujak 2014.


Tablica 2. Prijavljena slobodna radna mjesta u Hrvatskoj prema rodu zanimanja, ožujak 2014.


Tablica 3. 20 skupina zanimanja s najvećom nezaposlenošću u RH u2013. godini


Tablica 4. Nezaposleni prema rodu zanimanja u Koprivničko – križevačkoj županiji 2013.

godine


Tablica 5. Broj slobodnih radnih mjesta prema rodu zanimanja u Koprivničko – križevačkoj

županiji u 2013. godini


Tablica 6. Nezaposleni prema rodu zanimanja u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji u 2013.

godini


Tablica 7. Broj slobodnih radnih mjesta prema rodu zanimanja u Bjelovarsko - bilogorskoj

županiji u 2013. godini


Tablica 8. Novoprijavljene potrebe i novoprijavljeni mladi u 2013. godini

Izvor: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava




Križevci Bjelovar

Page | 26

8. SAŽETAK

U okviru ovog rada napravljena je analiza potreba za profesijama ljudskih potencijala u svrhu

provedbe nacionalnih energetskih ciljeva do 2020. godine, što ujedno predstavlja i temeljni cilj

pisanja ovog rada, uz poseban naglasak na sektor solarne energije.

Analiza se prvenstveno temelji na obradi relevantnih podataka Strategije energetskog razvoja

Republike Hrvatske, kao i podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o trenutno dostupnoj radnoj

snazi. Naknadno se pristupa unakrsnoj analizi navedene dokumentacije, što u zaključnom dijelu

donosi pozitivnu perspektivu za formiranje obrazovnih programa koji bi dodatno omogućili provedbu

nacionalnih energetskih ciljeva u skladu sa Strategijom energetskog razvoja do 2020. godine.

Ključne riječi: ljudski potencijali, nezaposlenost, energetska strategija, ciljevi, obrazovni programi

analiza potreba za profesijama ljudskih …

Documents