program javnih potreba u sportu grada zagreba za 2016. (prijedlog)

REPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport

_____________________________________________________

Program javnih potreba u sportu Grada Zagreba za 2016.

(prijedlog)

Zagreb, listopad 2015.

- 2 -

Na temelju članka 76. stavka 4. Zakona o sportu (Narodne novine, broj 71/06, 150/08,

124/10, 124/11, 86/12, 94/13 i 85/15) i članka 38. točke 6. Statuta Grada Zagreba (Službeni

glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 – pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09,

16/09, 25/09, 10/10, 4/13, 24/13 i 2/15), Gradska skupština Grada Zagreba, na

_________sjednici, _____________ 2015., donijela je

PROGRAM

javnih potreba u sportu Grada Zagreba za 2016.

I. UVOD

Zajednica sportskih saveza i udruga Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: Savez),

sukladno članku 48. Zakona o sportu, predlagač je Programa javnih potreba u sportu Grada

Zagreba, koji preko Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport gradonačelnik upućuje

Gradskoj skupštini Grada Zagreba na donošenje.

Ustavom Republike Hrvatske utvrđena je obveza države da potiče skrb o sportu.

Stoga, Grad Zagreb sredstvima iz godišnjeg proračuna sufinancira sportsku djelatnost, a

Programom javnih potreba u sportu, Grad Zagreb iskazuje svoje opredjeljenje u ovoj

djelatnosti.

Člankom 48. stavkom 3. Zakona o sportu, djelatnost sportskih zajednica u vezi je sa:

- usklađivanjem aktivnosti svojih članova,

- poticanjem i promicanjem sporta u skladu s Nacionalnim programom sporta, osobito

djece, mladeži, studenata i osoba s invaliditetom,

- objedinjavanjem i usklađivanjem programa sporta, te predlaganjem Programa javnih

potreba u sportu i sudjelovanjem u njegovu ostvarivanju,

- skrbi o kategoriziranim sportašima,

- stvaranjem uvjeta za njihove pripreme na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim

prvenstvima te drugim međunarodnim natjecanjima, u suradnji u ostvarivanju programa sa

Hrvatskim olimpijskim odborom, odnosno Hrvatskim paraolimpijskim odborom i Hrvatskim

sportskim savezom gluhih,

- promicanjem stručnog rada u sportu i

- sudjelovanjem u skrbi o javnih sportskim građevinama.

Sport pridonosi zdravom životu građana, odgoju i obrazovanju, te gospodarskom

razvoju društva, a činitelj je humanih odnosa među ljudima. Bavljenjem sportom, promidžba

kroz sportske priredbe i postizanje vrhunskih sportskih rezultata osnovni su motivi ulaganja u

sport za svaku naprednu sredinu.

Sportska djelatnost od osobitog je interesa za Republiku Hrvatsku, a time i za Grad

Zagreb. No, ona je i civilizacijsko dostignuće utemeljeno na ljudskim potrebama i

sposobnostima, etičkim i moralnim načelima, te znanstvenim spoznajama.

Dugogodišnja tradicija Grada Zagreba kao najjačeg i najkvalitetnijeg sportskog centra

u Republici Hrvatskoj, stvara obvezu daljnjeg partnerstva i suradnje gradskih struktura i

sustava sporta radi unapređenju sportskih programa i aktivnosti u ovoj značajnoj društvenoj

djelatnosti.

II. PROGRAMSKI CILJEVI

Osnovni ciljevi Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba, koji se financira

sredstvima gradskog proračuna su:

- 3 -

- ulaganje u razvoj mlađih sportaša radi stvaranja široke kvalitativne osnove kao

uvjeta daljnjega napretka, odnosno očuvanja dostignute razine kvalitete zagrebačkog sporta;

- vrhunske sportske kvalitete koja potiče razvoj sporta i doprinosi ugledu Grada

Zagreba;

- poticanje uključivanja u sport što većeg broja građana, osobito djece i mladeži.

Ostvarenje ovih ciljeva, kojima treba dodati i skrb o svim sportskim objektima Grada

Zagreba, postiže se programskim kriterijima, u okvirima proračunskih mogućnosti. Kriteriji

osiguravaju potporu onim segmentima sporta koji su prisutniji u promicanju gradskog i

nacionalnog sporta, ali se ne zanemaruje niti stvaranje široke kvalitativne osnove kao temelja

buduće kvalitete zagrebačkoga sporta.

III. OSNOVE PROGRAMSKIH KRITERIJA

Izrada kriterija, odnosno kategorizacija sportova provodi se radi kvalitetnijeg praćenja

onih sportova i klubova koji prije svega svojim rezultatima i masovnošću to zaslužuju.

Razvijeniji i kvalitetniji sportovi zadovoljit će više kriterija od onih drugih, stoga je jasno da

se ocjenjivanjem sportova - primjenjujući dva osnovna kriterija - dolazi do nekoliko

kvalitativnih skupina što je osnova za daljnje programiranje i planiranje.

Tablični pregled sportova koji kandidiraju za program javnih potreba u sportu uzima

u obzir status sportova u svijetu, odnosno u međunarodnim sportskim asocijacijama, te daje

osnovne pokazatelje o sportovima u našoj zemlji i gradu (prilog 1 - Tablični pregled

sportova).

Sportovi koji zadovoljavaju osnovni preduvjet, članstvo u Općem savezu

međunarodnih sportskih federacija (SPORTACCORD) ili su njihove međunarodne federacije

priznate od Međunarodnog olimpijskog odbora (IOC), rangiraju se ocjenjivanjem dva onovna

kriterija, razvijenost sporta i sportska kvaliteta. Mjere se samo sportovi koji su u

Nomenklaturi sportova Hrvatskog olimpijskog odbora. Najviša moguća ukupna ocjena

pojedinog sporta iznosi 1000 bodova. Tablica Status sportova u programu sadrži kriterije i

bodovanje, te formira listu po kojoj se određuju kvalitativni razredi (prilog 2 - Status sportova

u programu - kriteriji) odvojeno za ekipne i pojedinačne sportove.

Sukladno navedenim kriterijima kreira se lista rangiranja sportova u programu (prilog

3 - Status sportova u programu - poredak) odvojeno za ekipne sportove, odvojeno za

pojedinačne sportove. Tako je - ocjenjivanjem sporta dva osnovana i više pod kriterija -

utvrđen status sportova koji služi kao polazište za daljnje programiranje i planiranje.

Programsko planiranje radi se po klupskim selekcijama. Kategoriziranje selekcija

provedeno je na temelju ispunjenja stručno-programskih mjerila. Za kvalitetnije praćenje

sportskih klubova u Programu javnih potreba u sportu Grada Zagreba, bitno će utjecati:

- pokazatelj strukture aktivnih registriranih sportaša - mlađih kadeta, kadeta, juniora i

seniora;

- pokazatelj kvalitete sportaša verificirane pri Hrvatskom olimpijskom odboru -

kategorizirani sportaši I.-VI. kategorije kvalitete.

Vrednovanje sportskih klubova i sportova poštuje logiku sportskog razvoja pojedinca i

kluba kao osnovne jedinice sportskog djelovanja.

U svrhu planiranja i programiranja u okviru Programa javnih potreba u sportu Grada

Zagreba za rangiranje selekcija (klubova) uzima se u obzir pored broja kategoriziranih

selekcija i sljedeća orijentacija:

- postojeće specifičnosti pojedinačnih sportova u odnosu na ekipne, gdje nekoliko

vrsnih pojedinaca donosi rang selekcije (kluba) u kojem trenira.

- 4 -

Pored kriterija broja kategoriziranih sportaša, obvezan je rad sa svim uzrasnim

kategorijama uključenim u sustav natjecanja, tradicija stvaranja vrsnih pojedinaca,

zastupljenost članova kluba u nacionalnoj vrsti, ostvarenje ekipnih rezultata kluba, sustavan

rad s mladima, razvoj sportaša poteklih u klubu, a ne "kupovina vrhunskih" sportaša iz drugih

sredina;

- kod ekipnih sportova naglasak je na sustavnom radu sa svim uzrasnim kategorijama

tog sporta i obaveznom nastupu u sustavu natjecanja, tako da rangiranje selekcije neće biti

isključivo po kriteriju kategoriziranih sportaša, gdje samo seniori nose visoki rang. Unutar

pojedinog sporta vrednuju se i dosezi ekipa na prvenstvima Hrvatske i Grada Zagreba u

mlađim uzrasnim kategorijama (uz uvjet minimalnog broja ekipa u natjecanju). Pored

preduvjeta svih uzrasnih kategorija u sustavu natjecanja, vrednovat će se promidžba Grada i

države, rang europskih ligaških natjecanja, kontinuitet sportskog rezultata, razvijenost sustava

domaćih natjecanja, te rang sporta; klubovima se priznaje rang koji ostvare u natjecanju po

završetku sezone, neovisno o kasnijim prelazima igrača iz kluba u klub;

- uzimanje u obzir kvalitetnijeg vrednovanja olimpijskih sportova u odnosu na

neolimpijske, te rang sporta u Gradu Zagrebu.

Članovi moraju ispunjavati opća mjerila:

Gradski sportski savezi kao članice, te sportski klubovi ili društva koji su članovi

gradskih sportskih saveza dužni su provoditi zakonom propisane obaveze u području

normativnih akata, što podrazumijeva redovite sjednice najviših upravnih tijela, te da su ta

tijela u mandatu, sukladno Zakonu o udrugama, a sve promjene dužne su registrirati u

Registru udruga. Jednako tako, dužni su izvršavati obavezu godišnjeg usvajanja temeljnih

programskih dokumenata kao i godišnja izvješća o njihovu izvršenju na najvišem upravnom

tijelu udruge. Ne pridržavanje statutima definiranih obveza može negativno djelovati na

realizaciju utvrđenih programa. Članice, gradski sportski savezi uključivo sportski klubovi,

koji nisu u Registru neprofitnih organizacija Ministarstva financija, te ne izvršavaju propisane

obaveze Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, ne

mogu participirati u financijskim sredstvima Programa javnih potreba u sportu Grada

Zagreba. Također su obvezni izvršiti upis svih promjena u Registar sportskih djelatnosti koji

vodi Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport.

IV. PROGRAMSKA PODRUČJA

Člankom 76. stavkom 1. točkama od 1. do 9. Zakona o sportu određeno je da su javne

potrebe u sportu "aktivnosti, poslovi i djelatnosti od značaja za jedinicu samouprave", u svezi

s:

1. poticanjem i promicanjem sporta;

2. provođenjem sportskih aktivnosti djece, mladeži i studenata;

3. djelovanjem sportskih udruga, sportskih zajednica i saveza;

4. sportskom pripremom, domaćim i međunarodnim natjecanjima, te općom i

posebnom zdravstvenom zaštitom sportaša;

5. zapošljavanjem osoba za obavljanje stručnih poslova u sportu;

6. sportsko-rekreacijskim aktivnostima građana;

7. sportskim aktivnostima osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom;

8. planiranjem, izgradnjom, održavanjem i korištenjem sportskih građevina značajnih

za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba;

9. provođenjem i financiranjem znanstvenih i razvojnih projekata, elaborata i studija u

funkciji razvoja sporta.

O provedbi programa javnih potreba i utrošku sredstava zajednica će izvješćivati tijela

gradske uprave u rokovima propisanim Zakonom o proračunu.

- 5 -

Slijedom nabrojenih javnih potreba u sportu, realizacija Programa javnih potreba u

sportu Grada Zagreba za 2016. godinu predlaže se kroz ova programska područja:

1. Poticanje i promicanje sporta

Ovo programsko područje u Programu javnih potreba sporta Grada Zagreba

podijeljeno je na zasebne programe:

1.1. Organizacija sportskih priredbi

Službena međunarodna natjecanja su natjecanja koja su u službenim kalendarima

europskih ili svjetskih federacija pojedinog sporta, a Grad Zagreb je dao suglasnost za

domaćinstvo takvom natjecanju. U 2016. godini to su Europske Sveučilišne sportske igre

(Europska Univerzijada 2016.), Svjetski kup u akrobatskom rock'n'rol-u, Europsko juniorsko i

kadetsko stolnotenisko prvenstvo i drugi. Visina potpore proizlazi iz obveza Grada Zagreba

kao domaćina koja je utvrđena prilikom davanja suglasnosti za kandidiranje za organizaciju.

Velike sportske priredbe od osobitog interesa za Grad Zagreb su priredbe koje

promiču sport kao djelatnost, a osobito doprinose promidžbi Grada Zagreba kao sportskog

grada.

Službena međunarodna natjecanja i velike sportske priredbe nalaze se na posebnoj

poziciji u proračunu Grada Zagreba.

Tradicionalne međunarodne sportske priredbe su priredbe koje imaju tradiciju 25

godina i više organiziranja u Gradu Zagrebu.

Ostale prigodne međunarodne sportske priredbe su priredbe od značaja za Grad

Zagreb i Republiku Hrvatsku, a služe afirmaciji pojedinog sporta i mladih sportaša.

Nositelji organizacije međunarodnih sportskih priredbi kandidiraju za sredstva javnih

potreba za ovu namjenu na temelju utvrđenih Kriterija putem javnog poziva kojeg provodi

Sportski savez Grada Zagreba ili Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport.

Sufinanciranje će ovisiti o kvaliteti natjecanja, kategoriji priredbe, važnosti priredbe za

Grad Zagreb, udjelu vlastitih sredstava u troškovniku i ukupno raspoloživim sredstvima u

Planu sredstava za sufinanciranje Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba za 2016.

godinu.

Programom javnih potreba u zagrebačkom sportu kroz program sportskih priredbi,

sufinancira se korištenje sportskog objekta (za onaj dio koji nije predmetom programskog

korištenja sportskih objekata pod upravljanjem ustanove Upravljanje sportskim objektima) i

dio organizacijskih troškova priredbe (troškovi sudaca i ostalog tehničkog osoblja, troškovi

medalja, pehara, tiskanih materijala - plakata, diploma, biltena i sl., troškovi medicinskog

nadzora, redarska služba, putni troškovi, smješatj i prehrana pozvanih sportaša, potrebna

oprema za objekt za provedbu priredbe, te ostali sitni materijalni izdaci). Organizatori priredbi

moraju dokumentirati udjel vlastitih sredstava u ukupnom troškovniku.

Organizatori službenih međunarodnih sportskih priredbi, prije kandidature u

međunarodnoj sportskoj asocijaciji, dužni su zatražiti suglasnost Grada Zagreba, te mišljenje

zajednice i odgovarajućeg gradskog sportskog saveza. Isto tako sukladno zakonskim

odredbama su dužni pribaviti suglasnost Hrvatskog olimpijskog odbora, odnosno Vlade

Republike Hrvatske.

S nositeljem organizacije priredbe koja je u programu priredbi Gradski ured za

obrazovanje, kulturu i sport potpisuje ugovor kojim se utvrđuju obveze u vezi s namjenskim i

racionalnim trošenjem sredstava, ali i dinamikom doznake planiranih sredstava.

- 6 -

1.2. Izdavačka i promidžbena djelatnost

Program nastoji preko tiskovina i elektroničkih medija poduprijeti ona sportska

područja koja su medijski slabije praćena, a značajna su za razvoj sporta. Pripremit će se

tiskana izdanja najznačajnijih sportskih ostvarenja u Gradu Zagrebu, te promocija

zagrebačkog sporta kroz više medijskih promocija iz različitih sportskih područja. Izradit će

se i Komunikacijski plan kao dokument sa sveobuhvatnim aktivnostima izdavaštva i

promidžbe.

1.3. Nagrade za sportske rezultate

Sukladno Pravilniku o nagradama i priznanjima u zagrebačkom sportu, Povjerenstvo

za nagrade i priznanja, na osnovi mjerila o vrednovanju sportskih rezultata zagrebačkih

sportaša i sportskih klubova, izabire najuspješniju sportašicu, sportaša, te mušku i žensku

sportsku ekipu. Dobitnicima se dodjeljuju novčane nagrade. Dodjeljuju se i sportske nagrade

(za životno djelo) i priznanja pojedincima, savezima i udrugama. Ovaj program podrazumijeva

pored nagrada i troškove za provedbu svečanosti proglašenja najuspješnijih.

1.4. Razvojni programi

U okviru razvojnih programa su slijedeće namjene:

1.4.1. Program skrbi o perspektivnim sportašima

Program podržava perspektivne sportaše za koje se ocijeni da u novom olimpijskom

ciklusu imaju izglede za vrhunske sportske rezultate. Programi perspektivnih sportaša

financiraju se na temelju podnesenog Programa skrbi o perspektivnim sportašima uz

mogućnost dodatnog financiranja pojedinaca i selekcija.

Perspektivni sportaši su sportaši:

1) koji su postigli zapažene rezultate na velikim međunarodnim natjecanjima u

kategorijama kadeta i juniora;

2) koji rezultatski dominiraju na prvenstvu Hrvatske ako se radi o razvijenijim

sportovima u kojima postoji jaka konkurencija u nacionalnom prvenstvu ili kupu u

kategorijama kadeta i juniora.

Mjerila za odabir perspektivnih sportaša u pojedinom sportu određuje gradski sportski

savez preko svoje stručne komisije, koje trebaju dati pisanu suglasnost sportašu o takovom

statusu i prioritetu (sastaviti popis po redoslijedu). Uz popis perspektivnih sportaša, predlagač

je dužan dostaviti i njihove programe rada.

Kandidiranje za Program skrbi o perspektivnim sportašima utvrđuje se putem javnog

poziva, a program mora sadržavati:

- cilj i svrhu programa;

- sažeti opis programa;

- popis sudionika programa sa najboljim sportskim ostvarenjima;

- parntera u realizaciji ukupnog programa (HOO, nacionalni savez ili drugi);

- troškovnik ukupnog programa.

Kod istaknutih sportskih dometa u pojedinačnim sportovima, tamo gdje dosadašnji

sportski rezultati to potvrđuju, a pogoni perspektivnih sportaša obećavaju visoka ostvarenja za

idući četverogodišnji olimpijski ciklus dodjeljivat će se dodatni bodovi na prijedlog Stručno-

programskog povjerenstva Sportskog saveza Grada Zagreba.

- 7 -

Programom treba istaknuti dodatnu sportsku pripremu, raspored planiranih nastupa na

natjecanjima, skrb o dodacima prehrani, psihološkoj pripremi i fizioterapeutskim tretmanima

perspektivnih sportaša.

1.4.2. Program sportskih centara

Određeni broj kvalitetnih i perspektivnih sportaša u pojedinačnim sportovima

podržava se programom sportskih centara, pod kojima se, u načelu, podrazumijevaju pogoni

sportskih klubova ili sportskih saveza kojima su riješeni objekti i stručni rad i u kojima postoji

dokazani kontinuitet kako u radu s perspektivnim sportašima tako i u postizanju vrhunskih

rezultata.

Program podrazumijeva:

osiguranje dodatnih uvjeta u smislu angažiranja domaćih ili stranih stručnjaka

za rad s perspektivnim selekcijama sportaša, razvoju psihofizičkih sposobnosti

sportaša,

kvalifikacija i kompetentnost realizatora programa (trenera za kojeg se traži

potpora),

pregled neposrednih korisnika programa (sportaša) s kojima se namjerava

program realizirati,

ostalih potrebnih uvjeta za realizacije usvojenih programa,

ukupan troškovnik programa s pregledom udjela vlastitih sredstava.

1.4.3. Drugi razvojni programi

Program podržava i razvojne programe koji omogućuju daljnji razvoj i napredak

vodećih sportskih klubova, sportova, kao i sportaša pojedinaca koji najviše pridonose

popularizaciji sporta i promidžbi Grada Zagreba.

Potencijalni korisnici trebaju ponuditi program, iz kojeg je vidljivo:

koje ciljeve i efekte se želi ostvariti ponuđenim programom,

pregled sudionika programa,

kompetentost nositelja programa (stručni kadar),

ukupan troškovnik programa sa iskazom iznosa koji se očekuje za

sufinanciranje, odnosno pregledom udjela vlastitih sredstava.

1.5. Stipendije sportaša

Ovaj je program namijenjen vrhunskim sportašima I., II. i III. kategorije u

pojedinačnim sportovima, kojima se isplaćuje sportska stipendija ili naknada sukladno

Pravilniku o kategorizaciji HOO-a i u okvirima planskih mogućnosti.

Pravilnikom o isplati stipendija i naknada vrhunskim sportašima Sportskog saveza

Grada Zagreba propisat će se svi detalji nužni za provedbu ovog programa.

2. Provođenje dijela programa tjelesne i zdravstvene kulture djece, mladeži i studenata

Uz redovnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u školama zadaća je svih institucija

nadležnih za sport uključiti što veći broj djece i mladeži u sportske aktivnosti. U skladu s tim

omasovljenje će se provesti i tako da gradski sportski i školski objekti budu još dostupniji za

organizirano bavljenje sportom.

Osnovni cilj programa sporta djece i mladeži je utjecati na opći rast i razvoj, ali i

pripremu djece za bavljenje sportom. Primjerenim programima utječe se na razvoj pozitivnih

psihofizičkih osobina, suzbijanje devijantnih ponašanja, uživanja droge, sve veću ovisnost o

računalnih igricama ili internetu i slično. Navikavaju se djeca i mladež da se stalno bave

- 8 -

sportom, te se sportskom podukom pripremaju nadareni za daljnje sportsko usavršavanje u

sportskim klubovima.

Ovaj segment sportske djelatnosti je iznimno značajan jer se preko njega prožima

zajednički interes školskog i sportskog sustava u ostvarivanju zajedničkog cilja, a to je

unapređenje zdravog i kreativnog načina života djece i mladeži Grada Zagreba. Stoga je

pretpostavka za realizaciju postavljenog cilja suradnja škole - koja raspolaže sportskim

prostorom i ima djecu zainteresiranu za bavljenjem sportom - i sportskog kluba, koji ima

stručnjake, rekvizite i opremu za ostvarenje sportskog programa primjerenog uzrastu.

Program sporta djece i mladeži ponajprije se organizira kroz školska sportska društva

u osnovnim i srednjim školama.

Osnovne programe organizira Školski sportski savez Grada Zagreba, a programske

cjeline su: - pripreme i natjecanja učeničkih sportskih društava osnovnih i srednjih škola,

- aktivnosti tijekom nastavne godine i za vrijeme školskih praznika pod nazivom

"Odmorko",

Natjecanja osnovnih škola (121) organiziraju se za učenike u trima uzrasnim

kategorijama u 12 sportova, odnosno 15 natjecanja u atletici, badmintonu, futsalu, hrvanju,

judu, košarci, turnir Krešmir Ćosić za dječake, Turnir Ružica Meglaj - Rimac za djevojčice,

krosu, mini odbojci, nogometu - turnir modri lavovi, odbojci, plivanju, rukometu, stolnom

tenisu, šahu, na kojima će nastupiti 1110 ekipa sa 8100 djevojčica i dječaka.

Međuškolska natjecanja srednjih škola (72) održavaju se u konkurenciji djevojaka i

mladića u 9 sportova, odnosno 10 natjecanja (atletika, badminton, futsal, košarka, košarka -

turnir Krešmir Ćosić, kros, odbojka, plivanje, rukomet i stolni tenis) na kojima će nastupiti

532 ekipa s 5620 učenika.

Prema pravilnicima planiraju se sredstva za stručni rad na pripremi, dovođenju

stručnom vođenju te odvođenju ekipa s natjecanja, liječnički nadzor, provedbi natjecanja,

suđenje, sportske nagrade i stimuliranje sportskog stvaralaštva, osnovne rekvizite te korištenje

sportskih objekata, kada natjecanja nije moguće organizirati u školama.

Na sportskim objektima organiziraju se prikladne aktivnosti koje obuhvaćaju velik

broj djece i mladeži pod nazivom „Odmorko“. Za vrijeme zimskih, proljetnih i ljetnih

školskih praznika, te tijekom školske godine učenicima osnovnih i srednjih škola osigurava se

korištenje Zimskoga plivališta Mladost, plivališta i klizališta ŠRC Šalata, plivališta Utrine, na

novootvorenim bazenima i bazenima pri školama, te teniskih terena pri Teniskom centru

Maksimir. Brojni strukovni savezi, te sportski klubovi surađuju u provedbi programa

ustupajući svoja sportska borilišta kao i stručno osoblje. Očekuje se sudjelovanje oko 25.000

učenika koji će sudjelovati više puta u programima.

Školski sportski savez Grada Zagreba provodi program Univerzalne sportske škole

sufinanciran od Hrvatskog školskog sportskog saveza u 36 odjeljenja s cca 800 učenika prvih

do četvrtih razreda osnovnih škola.

Za realizaciju navedenih programa skrbit će se djelatnici Školskog sportskog saveza

Grada Zagreba. Program će se realizirati putem Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i

sport. Savez podnosi program s pregledom aktivnosti za 2016. godinu sa detaljnim

troškovnicima svih programa. Posebno se iskazuju programi rada sa polaznicima, a posebno

funkcioniranje Školskog sportskog saveza Grada Zagreba.

Za programe studentskog sporta potiče se organizacija sustava natjecanja studentske

populacije, te sredstva za funkcioniranje. Program provodi Zagrebački sveučilišni sportski

savez, putem Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. Savez podnosi program s

pregledom aktivnosti za 2016. godinu s detaljnim troškovnicima svih programa.

http://www.skolski-sport-zg.hr/documents3.aspx?show=os&sport=34
















http://www.skolski-sport-zg.hr/documents3.aspx?show=ss&sport=34











- 9 -

3. Djelovanje zajednice sportskih saveza i udruga Grada Zagreba

Djelovanje zajednice uređeno je Zakonom o sportu, članak 48. Savez za provedbu

svojih zadaća organizira Stručnu službu za: obavljanje stručnih poslova u sportu, djelovanje na

promicanju sportskih djelatnosti, utvrđivanje i provođenje Programa javnih potreba u sportu

Grada Zagreba, promicanje stručnog rada u sportu, razvoj sporta djece i mladeži, uključivanje

što većeg broja građana u sport sportsko-rekreacijskim aktivnostima, skrb o sportskim

objektima od značenja za Grad Zagreb, skrb o vrhunskim sportašima, informacijske djelatnosti

u sportu.

Djelatnost Službe promatra se kroz upravljačke aktivnosti, temeljne procese, i to

strateške i programske, te procese podrške, kao i one koje proizlaze iz zakona. Stručna služba

će stručne poslove u sportu obavljati za tijela upravljanja i udružene članice.

Upravljački poslovi u vezi su s izradom prijedloga politike razvoja zagrebačkog

sporta, polazeći od potreba i mogućnosti tržišnih odnosa i dostignuća u sportu suvremenog

svijeta. Osnovna djelatnost sektora upravljačkih poslova je poticanje, promicanje, utvrđivanje

i ostvarivanje politike unapređenja sporta u Gradu Zagrebu, stvaranje uvjeta za razvoj sporta u

Gradu Zagrebu, a osobito sporta djece i mladeži, sportske rekreacije i postizanje vrhunskih

sportskih dometa, te povećanje broja sudionika u sportskoj djelatnosti. Nadalje, djelatnost

upravljačkih poslova je i obavljanje savjetodavnih i konzultativnih poslova za potrebe tijela

upravljanja i udružene članice, te koordinacija rada udruženih članica, raspolaganje

proračunskim sredstvima namijenjenim za zadovoljavanje javnih potreba u sportu Grada

Zagreba, suradnja s većim gradskim sportskim zajednicama u vezi sa zajedničkim

aktivnostima oko razvoja sporta na lokalnoj razini, te predlaganje politike razvoja lokalnog

sporta tijelima HOO-a. U upravljačke aktivnosti ubraja se i savjetodavna, odnosno stručna

pomoć za kandidiranje za projekte financirane iz programa EU.

Strateški i programsko-planski poslovi u vezi su sa: proučavanjem i praćenjem

makro-razvojne politike sportske djelatnosti na državnoj i lokalnoj razini; izradom podloga

što se odnose na mjerila za programiranje i financiranje javnih potreba u sportu Grada

Zagreba; izradom strateških trogodišnjih i godišnjih planova rada; objedinjavanjem i

usklađivanjem sportskih programa i predlaganjem podloga za izradu Programa javnih potreba

u sportu Grada Zagreba; skrbi o ostvarenju Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba,

izradom Plana sredstava za sufinanciranje Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba;

praćenjem i izvještavanjem o realizaciji Pprograma javnih potreba u sportu Grada Zagreba;

sudjelovanjem u izradi elaborata, studija i projekata.

Stručni rad u sportu najvećim je dijelom u vezi sa skrbi o usavršavanju trenera i

ostalih stručnih djelatnika u sportu. Uz stručno usavršavanje kadrova problematika stručnog

rada u sportu odnosi se i na praćenje i nadzor stručnog rada trenera, izradu analiza i podloga

za nagrađivanje trenerskog rada, kao i suradnju s nadležnim obrazovnim institucijama na

unapređenju obrazovanja i edukacije trenera.

U analitičke poslove ubraja se: prikupljanje, čuvanje i obrađivanje podataka od

značenja za sport, sudjelovanje u izradi planova i programa, izrada analiza, informacija i

izvješća o ostvarivanju planova i programa, sudjelovanje u izradi studija, elaborata i

projekata. Nadalje, analitički poslovi u vezi su i s praćenjem podataka o provedbi programa

udruženih članica izradom izvješća o realizaciji transferiranih sredstava sukladno planu,

prema upravnim tijelima Grada Zagreba.

Financijsko upravljanje i kontrola ima svrhu poboljšanje financijskog upravljanja i

odlučivanja radi postizanja općih ciljeva, a to su: obavljanje poslovanja na pravilan, etičan,

ekonomičan i učinkovit način; usklađenost poslovanja sa zakonima, propisima, politikama,

planovima i postupcima, zaštita imovine i drugih resursa, jačanje odgovornosti za uspješno

ostvarenje zadaća, pravodobno financijsko izvješćivanje i praćenje rezultata poslovanja.

- 10 -

Sveobuhvatan sustav unutarnjih kontrola podrazumijeva preventivne i naknadne

kontrole. Preventivne kontrole provode su u okviru Saveza, dok se naknadne mogu

organizirati u okviru Saveza ili prema gradonačelnikovoj odluci putem Gradskog kontrolnog

ureda, sukladno zakonskim odredbama.

Računovodstveni poslovi su: vođenje poslovnih knjiga za Savez, poslovi izrade

periodičnih izvješća i zaključnog računa, devizno poslovanje, likvidatura i blagajna, obračun

plaća i drugih primitaka radnika i drugih sportskih djelatnika. Nadalje, u računovodstvene

poslove ubrajaju se priprema i transferiranje sredstava za ostale stručne djelatnike u sportu za

čije se plaće osiguravaju sredstva u proračunu Grada Zagreba, a transferiraju i prate preko

stručne službe, te praćenje i isplaćivanje sredstava za stipendije vrhunskih zagrebačkih

sportaša na njihove žiro-račune. Također su tu i doznake sredstava prema utvrđenim

programima, te knjigovodstveno evidentiranje svih transfera.

Promidžbene aktivnosti najvećim su dijelom u vezi sa sudjelovanjem u organizaciji

sportskih priredbi od značenja za Grad Zagreb, regionalnom sportskom suradnjom,

realizacijom projekta "Turnir 5 gradova," promidžbenim projektima, suradnjom s medijima,

protokolarnim aktivnostima, izdavanjem prigodnih publikacija i promotivnih materijala.

U djelatnost Pravnih poslova ubrajaju se: izrada prijedloga statuta, pravilnika i drugih

općih akata; stručna obrada materijala radi pripreme rada tijela upravljanja; praćenje

zakonskih i drugih propisa i davanje odgovarajućih uputa i informacija o propisima značajnim

za sportsku djelatnost; savjetovanje udruženih članica iz područja zakonskih akata značajnih

za zagrebački sport; izrada ugovora; davanje pravnih mišljenja i tumačenja. Kadrovski

poslovi i svi poslovi iz domene radno - pravnog statusa zaposlenika obavljat će se za stručnu

službu, te dijelom za udružene članice.

Za članice to podrazumijeva i stručnu pomoć i savjetovanje uz izradu naputaka iz

domene kadrovskih poslova, a u vezi s obveznom evidencijom o radu i radnicima. Obavljat će

se i poslovi zaštite na radu, javne nabave, te pisarnice za potrebe stručne službe.

Informatički poslovi u vezi su s upravljanjem, nadzorom, opsluživanjem i razvojem

informacijskog sustava Saveza, te podrškom udruženim sportskim savezima. Nadalje, tu je i

osiguranje poslovnih informacija na strateškoj i operativnoj razini, planiranje informatizacije

Saveza i suradnja u informatizaciji gradskih sportskih saveza, prepoznavanje informacijskih

potreba, uvođenje novih tehnologija, te nabava strojne i programske opreme. Djelatnost

informatičkih poslova sadrži i uspostavljanje suradnje s informacijskim okruženjem, praćenje

stanja informatičkih tehnologija na tržištu, te njena primjena u organizaciji sporta lokalne

razine.

Nadalje, u toj su skupini i razvojno-istraživački poslovi, te održavanje i unapređenje

informacijskog sustava organizacijom unutarnje ili vanjske podrške, skrb o djelovanju sustava

tehnike i administriranja, sustava za aplikativni razvoj, te sustava potpore i obrazovanja

korisnika. Važno je napomenuti da informatički poslovi podrazumijevaju i razvoj

internetskog sportskog sustava lokalne razine i programiranja standarda informatizacije

sustava zagrebačkog sporta, te poslove informativne djelatnosti povezano s internetskom

tehnologijom i izdavaštvom za vlastite potrebe.

Tehnički, administrativni i opći poslovi najvećim se dijelom tiču: osiguranja

prostora, prijema i evidencije stranaka; čišćenja uredskog i pratećeg prostora; dostave;

distribucije interne pošte; pomoći oko korištenja prostorija za gradske sportske saveze.

Poslovi se obavljaju za Stručnu službu i dijelom udružene gradske sportske saveze. Dio

poslova realizira se putem vanjskih pružatelja usluga, a dijelom zaposlenim osobama u

Stručnoj službi.

- 11 -

4. Djelovanje gradskih sportskih saveza i udruga

Gradski sportski savezi opslužuju programe pod svojom nadležnošću i unutar

djelokruga koji im propisuje članak 46. Zakona o sportu. To znači da gradski sportski savezi

usklađuju aktivnosti svojih članica, organiziraju i provode sustav natjecanja svoje razine,

uređuju sustave natjecanja, skrbe o kategoriziranim sportašima te pitanjima u vezi s

registracijom i statusom sportaša, promiču stručni rad u sportu i provode ostale operativne

zadaće u skladu sa zakonom i pravilima nacionalnoga sportskog saveza.

Za funkcioniranje gradskih sportskih saveza moguće je kandidirati za sredstva:

za stručnog tajnika, tehničkog tajnika ili administrativno-tehničkog referenta u

skladu s utvrđenim kriterijima, a ovisno o organiziranosti i složenosti

pojedinog gradskog sportskog saveza;

za materijalne izdatke;

za troškove financijskog servisa i revizijskog uvida.

Izdaci za najam uredskog prostora, te ostali nužni režijski troškovi osiguravaju se

dijelom zajednički, dijelom u objektima tehnološki povezanim s procesom treniranja u

prostorima koji su vlasništva saveza ili Grada Zagreba. Najamnina na zajedničkoj lokaciji

osigurana je u Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport, a režijski troškovi u okviru

Zajedničkih troškova pri Sportskom savezu Grada Zagreba. Uz navedeno, osiguravaju se i

inicijalna sredstva za funkcioniranje saveza samo punopravnim članovima. Udruzi koja je

punopravni član Saveza osigurat će se sredstva za funkcioniranje sukladno mogućnostima i

propisima.

5. Sportska priprema, organiziranje i provođenje sustava domaćih i međunarodnih

natjecanja te opća i posebna zdravstvena zaštita

Slijedom kriterijskoga postupka, koji je opisan u uvodnim točkama ovoga prijedloga,

dobiveni su Normativi za planiranje sportske pripreme (treniranja) sportaša kojima su

obuhvaćeni svi gradski sportski savezi punopravni članovi, koje kandidiraju svoje programe,

a koje zadovoljavaju osnovni uvjet, tj. članstvo svoje međunarodne federacije u

SPORTACCORD-u ili MOC-a, te sukladno Nomenklaturi sportova HOO-a.

Rangiranje selekcija (klubova) utvrđeno je kriterijma u ovome Programu.

Iz rangiranja selekcija proistekli su daljnji programski izvodi za namjene kao što su

korištenje sportskih objekata, stručni rad i natjecanja.

5.1.1. Korištenje sportskih objekata

Program treniranja ostvaruje se na gradskim sportskim objektima, te djelomično u

školskim sportskim prostorima i ostalim sportskim objektima. Normativi za satnicu korištenja

objekata za pojedine kategorije selekcija i pripadajuće im uzrasne skupine prikazani su u

tablici uz stručni rad. Normativi sati prvenstveno prate satnicu potrebnu za status radnog

odnosa, tj. broj sati neposrednog rada sa polaznicima, kada se osigurava plaća za realizatora

programa (trenera). Nositelji programa treninga i natjecanja kod ponude programa treninga

obavezno iskazuju objekte na kojima izvode programe, s pregledom tjednih sati po treneru.

Kada je korisnik istovremeno i nositelj ugovora o upravljanju sportskog objekta sa Gradskim

uredom za obrazovanje, kulturu i sport, mora priložiti troškovnik (osnovni režijski troškovi,

struja, plin, voda, komunalna naknada ukoliko je ugovorena i sl.). Za ostale korisnike iskazuje

se iznos najamnine.

- 12 -

Prilikom izrade plana korištenja objekata obvezno će se osigurati određeni broj sati za

organizirane sportske aktivnosti djece i mladeži kao i za sportske škole, i to na sportskim

objektima s obzirom na mogućnosti, dok će se u sportskim dvoranama osnovnih škola u

suradnji s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport omogućiti besplatno korištenje

dvorane za djecu te škole. Time će se operacionalizirati jedan od osnovnih programskih

ciljeva - uključenje u sport što većeg broja mladih. Sredstva za programsko korištenje

sportskih objekata bit će osigurana u Programu javnih potreba u sportu Grada Zagreba.

Za ugovorenu satnicu korištenja sportskih objekata izvan Programa javnih potreba u

sportu Grada Zagreba, korisnici sklapaju poseban ugovor s upravljačem objekta po cjeniku iz

Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba.

Prijedlog Cjenika korištenja sportskih objekata u Programu javnih potreba u sportu

Grada Zagreba utvrđuje upravno tijelo zajednice, te upućuje gradonačelniku na usvajanje

preko gradskog upravnog tijela nadležnog za sport, objedinjeno kroz Plan sredstava za

sufinanciranje Programa javnih potreba u sportu.

5.1.2. Korištenje sportskih objekata pod upravljanjem Ustanove Upravljanje sportskim

objektima.

Ustanova Upravljanje sportskim objektima (u daljnjem tekstu: Ustanova) prati

izvršenje Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba na sljedećim sportskim

građevinama na kojima su obuhvaćeni sljedeći sportovi i sportske grane:

- Dom sportova "Zagreb": rukomet, košarka, mali nogomet, hokej, klizanje,

mačevanje, dizanje utega, streljaštvo, tae-kwon-do, tenis, badminton, šah, bridž,

karate i boks

- Školska sportska dvorana "Dubrava": rukomet, košarka, hrvanje, sport učenika

- Školska sportska dvorana "Peščenica": košarka, rukomet, akrobatski rock and roll,

hrvanje, nanbudo, karate, sport učenika

- Školska sportska dvorana "Trešnjevka": rukomet, košarka, boks

- Školska sportska dvorana "Trnsko": odbojka, košarka, karate

- Klizalište "Velesajam": klizanje, hokej, curling, sport učenika

- Sportsko-rekreacijski centar "Šalata": klizanje, hokej, sportska rekreacija, sport

učenika, plivanje, skokovi u vodu, vaterpolo, tenis, sinkronizirano plivanje

- Sportski park "Mladost": atletika, triatlon, hokej na travi, judo, stolni tenis,

odbojka, školski sport, plivanje, vaterpolo, sinkronizirano plivanje, sportska

rekreacija, tenis

- Zimsko plivalište "Mladost": plivanje, sport osoba s invaliditetom, ronjenje,

skokovi u vodu, školski sport, vaterpolo, sportska rekreacija, karate

- Bazenski kompleks "Utrina": plivanje, ronjenje, školski sport, vaterpolo, sportska

rekreacija, skokovi u vodu djeca, sinko plivanja,

- Bazen „Jelkovac“: plivanje, vaterpolo, ronjenje, školski sport, sportska rekreacija,

sinkro plivanje, sport osoba s invaliditetom (uključivo gluhi sportaši).

- Bazen „Iver“: plivanje, vaterpolo, sinko plivanje, ronjenje, školski sport,

- Bazen „Svetice“, plivanje, vaterpolo, sinko plivanje, školski sport...

- Rekreacijski sportski centar "Jarun": veslanje, kajak, kanu, jedriličarstvo, jedrenje

na dasci, jet ski, triatlon, ribolov, koturaljkanje, rukomet na pijesku, odbojka na

pijesku, softball;

- Tenis centar „Maksimir“, tenis, školski sport, sportska rekreacija, sport osoba s

invaliditetom

- Hipodrom "Zagreb": konjaništvo;

- 13 -

- Skijaške žičare i tereni Medvednica: skijanje, sportska rekreacija, sport učenika,

snowboard;

- Košarkaški centar „Dražen Petrović“: košarka.

- Sportska dvorana „Sutinska vrela“: badminton, hokej na travi, košarka, rukomet,

odbojka, nogomet dvoranski, taekwondo, judo, karate, streličarstvo, šah.

- Sportska dvorana „Medarska“: stolni tenis, borilački sportovi.

Ustanova u koordinaciji sa Savezom, ako za to ima uvjete, omogućit će korištenje i

drugih sportova i sportskih grana koje su uvrštene u Program javnih potreba u sportu Grada

Zagreba.

Ustanova prati provedbu Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba na sljedeći

način:

- Ustanova svojim Pravilnikom o namjeni i načinu korištenja sportskih objekata

određuje prostor na objektu namijenjen za provođenje treniranja i natjecanja.

- Ustanova, uz suglasnost Saveza, može privremeno premjestiti korisnika s objekta na

kojem su mu dodijeljeni sati na drugi objekt, koji po Pravilniku Ustanove o namjeni i načinu

korištenja sportskih objekata zadovoljava uvjete za provođenje aktivnosti korisnika, isključivo

u iznimnim slučajevima u kojima se zajednički utvrdi opravdana nemogućnost korištenja.

- Ustanova korisnicima ima pravo uskratiti korištenje, ako utvrdi da postoje

nepravilnosti koje nisu u skladu s Programom javnih potreba u sportu Grada Zagreba ili nisu

u skladu s registracijom djelatnosti korisnika i Zakonom o sportu. Ustanova tada zajedno sa

stručnom službom donosi odluku o daljnjem korištenju i ispravljanju nepravilnosti.

- Korisnici su obvezni na objektima pod upravljanjem Ustanove provoditi samo one

aktivnosti za koje su registrirani i koje su u skladu sa Zakonom o sportu.

- Korisnici 30 dana prije realizacije dostavljaju tromjesečne rasporede korištenja, koje

izrađuju u dogovoru s Ustanovom, a prema konačnom rasporedu što ga je potvrđuje

Ustanova. Svaku eventualnu promjenu najavljuju najkasnije 30 dana unaprijed (u iznimnim

situacijama, kada zbog pravila natjecanja to nije moguće, promjene se najavljuju najkasnije

10 dana unaprijed).

- Konačne rasporede korištenja objekata za treniranje i natjecanja izrađuje i potvrđuje

Ustanova.

- Za evidenciju i praćenje načina korištenja objekata i realizaciju sati po Programu

javnih potreba u sportu Grada Zagreba mjerodavna je Ustanova, uz verifikaciju korisnika.

- Sati planirani po Programu javnih potreba u sportu Grada Zagreba na objektima

Ustanove mogu se koristiti isključivo za treniranje i domaća natjecanja, te za one sportske

priredbe koje se nalaze u Programu javnih potreba u sportu, s time da korisnik posebno plaća

izvanredne troškove koji proizlaze iz većeg kruga posjetitelja i zakonskih obaveza kod

organizacije sportskih priredbi i natjecanja.

Realizacija sati za domaća natjecanja svih sportskih grana evidentira se po Pravilniku

o namjeni i načinu korištenja sportskih objekata, koji donosi Ustanova.

U ovoj će proračunskoj godini, Ustanova prostore koji su namijenjeni održavanju

programa, u slobodnim terminima, izdavati na privremeno korištenje drugim nositeljima

programa koji su uvršteni u Program javnih potreba u sportu Grada Zagreba. Prostori će se

izdavati u terminima i po cijeni koju utvrđuje Ustanova, uz prethodnu suglasnost Gradskog

ureda za obrazovanje, kulturu i sport, i to:

- svi termini od posebnog interesa za Grad Zagreb održavat će se besplatno, uz

prethodnu suglasnost Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport;

- korisnici koje Grad Zagreb financira ili programe kojih financira, plaćat će korištenje

termina po posebnom cjeniku koji će Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport odrediti u

dogovoru s Ustanovom;

- 14 -

- ostale slobodne termine Ustanova može dati u najam po posebnom cjeniku, a koji će

odobriti Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport.

Za realizaciju programskog korištenja sportskih objekata u sastavu Ustanove u

Proračunu Grada Zagreba osigurano je 73.619.000.00 kuna.

5.2. Stručni rad

Sportski treneri koji imaju odgovarajuću stručnu spremu propisanu Zakonom o sportu,

potrebnu specijalnost u sportu, te iskustvo i uspjeh u radu sa sportašima, mogu kandidirati za

profesionalni status (ugovor o radu, ugovor o suradnji kada trener samostalno obavlja

sportsku djelatnost kao fizička osoba) ili status volontera za manje angažmane. Kandidiranje

za sredstva za profesionalni status trenera moguć je od strane sportskih klubovi koji imaju

ispunjene propisane uvijete u Kriterijima. Kada sportski savez tako odluči, može kandidirati

za profesionalni stručni rad kao pravni subjekt kod kojeg je trener u radnom odnosu, ali mora

iskazati program rada trenera, lokaciju realizacije tog programa kao i popis polaznika s

kojima trener provoditi trenažni proces, te ispunjenje uvijeta za ostvarenje takovog statusa.

Angažman profesionalnih trenera ovisi o ocjeni kvalitete godišnjega programa, u

najvećoj mjeri praćen ostvarenim rezultatima sportaša koje treniraju, ali i brojem polaznika s

kojima rade. Ukupan broj trenera u momčadskim sportovima ovisi o broju momčadi po

uzrastima u sustavu ligaških natjecanja, te rangu kategorije selekcije.

Okvirna satnica stručnoga rada za odnosne kategorije selekcija i pripadajuće im

uzrasne skupine prikazani su u sljedećoj tablici, s tim da kod pojedinačnih sportova pored

odgovarajućeg broja kategoriziranih sportaša preduvjet, za profesionalni angažman je da su u

trenažni proces uključeni i drugi sportaši koji nemaju kategoriju. Broj kategoriziranih sportaša

od I. do VI. Kategorije sportaša po pojedinoj kvaliteti selekcije propisat će svaki pojedini

sport ovisno o specifičnosti sporta i tehnologiji treniranja.

KATEGORIJA

SELEKCIJE UZRAST SATI

I.

seniori do 600 (objekti)

juniori (×2) do 600

kadeti (×2) do 480

ml. kadeti (×2) do 360

II.

seniori do 600 I. razred (objekti)

do 480 II. i III. r.

juniori do 300

kadeti (×2) do 480


III.

seniori

do 600 I. razred (objekti)

do 480 II. razred

do 400 III. razred

juniori do 300

kadeti do 240


IV.

seniori

do 480 I. razred (objekti)

do 400 II. razred

do 300 III. i IV. razred

juniori do 300

kadeti do 240

ml. kadeti do 180

- 15 -

KATEGORIJA

SELEKCIJE UZRAST SATI

V.

seniori -

juniori do 300

kadeti do 240

ml. kadeti do 180

sportske škole

selekciji odjeljenja sportske poduke pripada 70 sati, i to klubovima

gdje u sustavu službenih domaćih natjecanja sudjeluju sve dobne

kategorije (u pravilu jedno odjeljenje ili dva odjeljenja u vrlo

organiziranom klubu, a praćenjem ukupne populacije djece gdje to

bude opravdano i izvedivo i više odjeljenja). Odjeljenje sportske

poduke je dobna skupina ispod kategorije mlađih kadeta.

Prioritet u angažiranju profesionalaca imaju sportovi I. i II. razreda, te tehnološki

složeniji sportovi posebno značajni za tjelesno zdravstvenu kulturu. Korisnici mogu

kandidirati kroz status profesionalnog i amaterskog stručnog rada. Po izboru vrste stručnog

rada obavezan je ugovorni odnos koji se dokazuje odgovarajućom dokumentacijom; ugovor o

radu, prijava na mirovnisko osiguranje i elektronska radna knjižica. Kod amaterskog

treniranja primjenjuje se normativ uz propisanu cijenu bruto sata.

Pedagoškim standardima i normativima rada trenera u zagrebačkom sportu utvrđena je

satnica neposrednog rada s polaznicima za profesionalni stručni rad.

Da bi sportski savezi mogli kandidirati u programu sportskih škola, obavezni su

ponuditi program sportskih škola, s tim da se izvođenje škola iskazuje uz klubove kada je u

pitanju objekt, a sredstva za stručni rad voditelja može se predlagati po izboru, uz savez ili

klub.

Profesionalni stručni rad za mlađe uzraste ne provodi se po kriteriju kategorizacije

sportaša I, II. ili III. kategorije. Temelj za ostvarivanje ovih prava su kvalificirani stručni

kadar, kategorizirani sportaši IV., V. i VI. kategorije, ukupan broj polaznika što ga propisuje

svaki sportski savez za svoj sport, te kvaliteta ukupnog ponuđenog programa.

Ostvarenje ranga selekcije sportski klubovi mogu postići uz ispunjenje više navedenih

uvjeta, s tim da razina sredstava koja se može ostvariti u konačnici ovisi o raspoloživim

proračunskim sredstvima.

Dijelu sportova u kojem je sredstvo za treniranje automobil, avion, bicikl, drugi

rekvizit ili slično, zakonska ograničenja određuju uzrasnu dob za bavljenje sportom. U tim

sportovima pratit će se dopušteni uzrast sukladno zakonskim odredbama, pravilima

međunarodnih federacija i nacionalnog saveza, a ne primjenom navedenog normativa.

Kod sportskih klubova koji ne postižu vrhunske sportske domete u seniorskim

pogonima, nego su dominantno posvećeni radu s mladima te ne ostvaruju visoki rang

selekcije, tzv. nekategorizirane selekcije, neće se nužno planirati stručni rad, nego potpora za

rad kluba. Klub sredstva može trošiti za namjene opisane za natjecanja (5.3.) i dodatni stručni

rad.

5.3. Natjecanja (domaća i međunarodna)

Raspoloživa sredstva nisu dostatna za odgovarajuće praćenje troškova natjecanja osim

kod selekcija I. i eventualno, II. kategorije. Uzimajući u obzir razvijenost sustava natjecanja i

kvalitetu pojedinoga sporta (razred u koji je sport svrstan na temelju osnovnih programskih

kriterija), nastojat će se sufinancirati troškovi domaćih natjecanja i to Prvenstva Hrvatske i

Kup, u prvom redu putni troškovi sportaša i stručnih timova, a troškovi smještaja samo gdje je

- 16 -

to neophodno zbog udaljenosti. Ako je Grad Zagreb domaćin prvenstva Hrvatske, sufinancirat

će se korištenje sportskih objekata za školske i druge objekte, kao i za prvenstvo Zagreba, te

troškovi organizacije natjecanja za prvenstva Zagreba, i to troškovi naknada sudcima i

organizatorima natjecanja ukoliko isti nisu pokriveni kroz kotizaciju, troškovi odličja,

diploma i slični troškovi neophodni za provedu natjecanja, sukladno propisima nacionalnih

sportskih saveza, odnosno nadređenih međunarodnih federacija. Organizacija prvenstava

Zagreba preduvjet su za sufinanciranje stavke domaćih natjecanja. Klubovima u ligaškim

natjecanjima s ovog naslova u troškove se ne priznaju stipendije igračima. Prioritet imaju

sredstava za natjecanja mlađih dobnih skupina. Za sredstva mogu kandidirati klubovi

(uglavnom kod momčadskih sportova) ili gradski sportski savezi ovisno o tome tko je

neposredni nositelj organizacije natjecanja, odnosno sudionik u natjecanju. Korisnici koji

kandidiraju prilažu detaljan troškovnik natjecanja. Međunarodna natjecanja

podrazumijevaju troškove puta, smještaja i kotizacije za sportaše (kod momčadskih sportova

priznaje se ekipa, tj. broj sportaša propisan pravilima međunarodnih federacija). Prioritet u

ovom programu imaju kategorizirani sportaši I-III. za uzraste do seniora. Kategorije kojima

nisu osigurani troškovi nastupa na službenim međunarodnim natjecanjima putem nacionalnih

saveza odnosno HOO-a.

5.4. Nositelji sportske kvalitete ili klubovi gradskog značaja

Za klubove nositelje sportske kvalitete u svojim sportovima osigurat će se troškovi za

temeljne sportske programe klubova. Utvrđeni su posebni kriteriji za razvrstavanje klubova u

taj status, kao i pregled namjena koja im se prizanje. Mjerila i kriteriji za sufinanciranje

programa klubova nositelja kvalitete odnosno klubova od gradskog značaja sastavni je dio

ovog Programa. Klubovi će se pratiti na poziciji Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i

sport.

5.5. Osiguranje i zdravstvena zaštita sportaša

Svi sportaši u redovnom sustavu treniranja i natjecanja osigurani su od nezgoda i

povreda u skladu s proračunskim mogućnostima.

Preventivna zdravstvena zaštita sportaša osigurat će se za potrebe sportaša Grada Zagreba

s naslova zdravstva.

6. Sportska rekreacija

Ovaj program, dakako, ne može obuhvatiti sve rekreacijske djelatnosti koje se, kao

"Sport za sve", odvijaju u gradu veličine Zagreba, pa je stoga u prvom redu okrenut poticanju

sportske rekreacije kao osobito pozitivnog sastojka urbanog života. Korisnici Programa su

građani Grada Zagreba, od predškolske dobi do veterana sportske rekreacije, a provodi se

redovitim oblicima vježbanja, manifestacijama, podukama, sportskim igrama i natjecanjima,

te zajedničkim gradskim programima.

Redovni programi „Sport za sve“ su Program redovnog tjelesnog vježbanja u

Gradskim četvrtima na tridesetak lokacija mjesnih samouprava i preko 70 grupa vježbača bilo

mladeži, starijih osoba ili osoba sa posebnim potrebama; Program rekreativnog plivanja na

gradskim bazenima sa mogućnostima aquaerobice, usavršavanja plivačkih tehnika i natjecanja

kroz Rekreativnu plivačku ligu; kao i Program nordijskog hodanja - kretanjem do zdravlja.

- 17 -

Sportsko rekreacijska natjecanja – Igre za sve – provode se po područnom načelu, po

gradskim četvrtima i kroz djelovanje Društava sportske rekreacije, a manifestacije i događanja

su programski orijentirana na ona gradskog značaja kao Gradski Ljetni Programi ili Dani

Gradskih četvrti, Jarunski susreti seniora ili Maksimirske jeseni.

Tu su i manifestacije nacionalnog i međunarodnog predznaka kao što su Svjetski dan

pješačenja, Svjetski dan sporta ili Međunarodni tjedan kretanja, kao i organizacija izleta,

susreta ili festivala sportske rekreacije.

Uz ove programe Zagrebački savez sportske rekreacije skrbi i o stručnom

usavršavanju svojih amaterskih trenera i voditelja sportske rekreacije, objektima,

građevinama i centrima namijenjenim sportskoj rekreaciji, informatičko-promidžbenoj

djelatnosti, te praćenju povratnih informacija o svojoj djelatnosti.

Provedbu programa sportske rekreacije organizira Zagrebački savez za sportsku

rekreaciju "Sport za sve", putem Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport.

7. Tjelesna kultura i sportska aktivnost osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom

Program je namijenjen korisnicima s posebnim potrebama, čiji je broj, nakon ratnih

godina, nažalost povećan. Ovaj program realizira u najvećem dijelu Zagrebački sportski savez

osoba s invaliditetom i Zagrebački sportski savez gluhih.

Program ponajprije obuhvaća članove koji pokazuju sklonosti i sposobnosti za

redovito treniranje i natjecanja, te im omogućava sportsko usavršavanje pod stručnim

nadzorom. Plivački i atletski sport daje osobito dobre rezultate, a veoma su raširena i

natjecanja u stolnom tenisu, streljaštvu, kuglanju, rukometu i odbojci. Posebno značenje ovih

aktivnosti ogleda se i u tretmanu invalida Domovinskog rata i prevenciji povrata

posttraumatskog sindroma ratnih veterana. Posebno će se skrbiti o potrebama vrhunskih

sportaša s invaliditetom. Za potrebe rekreativnog plivanja osoba s invaliditetom i gluhih, na

posebnoj poziciji u proračunu osigurati će se sredstva za bazen.

Pravilnikom o isplati stipendija i naknada vrhunskim sportašima za osobe s

invaliditetom i gluhih sportaša propisat će se svi detalji nužni za provedbu ovog programa

putem matičnih gradskih saveza.

Za provedbu programa sporta osoba s invaliditetom zadužen je Zagrebački sportski

saveza osoba sa invaliditetom, odnosno za sport gluhih osoba kroz Zagrebački sportski savez

gluhih. Financijska realizacija programa obavlja se putem Gradskog ureda za obrazovanje,

kulturu i sport.

8. Održavanje i izgradnja objekata od posebne važnosti za Grad Zagreb

Ovaj se program bavi materijalnom osnovom gradskoga sporta, koja je neizostavan

čimbenik u tehnologiji stvaranja vrhunskih sportskih rezultata. Pod tim se prije svega

podrazumijeva da objekti zadovoljavaju visoke standarde opremljenosti i održavanja.

Programski prioritet imaju objekti gradskog značenja, dakle oni na kojima se održavaju

najmasovnije i najkvalitetnije priredbe zagrebačkoga sporta. Odgovarajućim financiranjem

programa koji su se održavali na tim objektima tijekom proteklih nekoliko godina, nastojalo

se sačuvati njihovu funkcionalnost, a dobrim dijelom i estetsku vrijednost.

Racionalnim promišljanjem, programiranjem i uz usuglašavanje sa svim članicama,

nastojat će se postignutim uštedama ulagati u sportsku infrastrukturu, koja će omogućiti

unapređenje njegove funkcije i tehnološko približavanje potrebama korisnika. To se može

postići popravkom i podizanjem postojeće razine funkcionalnosti, bilo novom opremom bilo

- 18 -

izgradnjom novih sadržaja manje financijske zahtjevnosti. Veći infrastrukturni zahvati

financirat će se preko drugih gradskih upravnih tijela.

Za sitne rekvizite po sportovima koji su neophodni za trenažni proces, moći će se

kandidirati u sklopu temeljne sportske djelatnosti sportskih klubova. Osobna sportska oprema

sportaša i trenera ne ubraja se u sportsku opremu i rekvizite. Veća sportska oprema koja je

vezana uz objekte, kada je to moguće rješava se zajedno s održavanjem sportskih objekata.

9. Usavršavanje stručnih kadrova, istraživačka i informatička djelatnost u sportu

9.1. Usavršavanje i nadzor stručnog kadra

Usavršavanje stručnih kadrova provodi se objedinjeno kroz organizaciju ili

suorganizaciju zajedničkih stručnih skupova, konferencija, radionica i slično putem Stručne

službe Sportskog saveza Grada Zagreba.

Skrb o nadzoru stručnog rada kadrova u sportu provodit će se temeljem pravilnika

kojim će se detaljnije definirati ovo područje. Ovim ili sličnim pravilnikom definirat će se i

rangiranje trenera prema kvaliteti rada i stručnoj osposobljenosti, dakle različito vrednovanje

rada trenera u odnosu na postojeće, koje jednako nagrađuje sve trenere, neovisno o rezultatu

rada.

9.2. Istraživačko-razvojna djelatnost

Nužna je izrada Programa razvoja sporta za sljedeće dugoročno razdoblje od 2016. do

2020. u realizaciju projekta bit će uključeni svi sportski savezi, te stručnjaci s Kineziološkog i

drugih fakulteta.

Započet će s izradom novih kategorizacija po smjernicama Nacionalnog vijeća za

sport, kojima će se definirati vrednovanje sportova, sportskih rezultata, te fizičkih osoba koje

samostalno obavljaju sportsku djelatnost. Inicirat će se izrada Kataloga sportova, kao

temeljnog dokumenta kojim će se opisati standardi za rad svakog sporta.

9.3. Informatička djelatnost u sportu

Informatički sustav zagrebačkog sporta, kao dio općeg trenda uvođenja nove

tehnologije, uspostavit će se u skladu s mogućnostima. S tim u vezi treba naglasiti da je

uspostavom internetske stranice zagrebačkog sporta (www.zgsport.hr,

(www.zgsport.hr/aplikacija - članstvo i sportski rezultati dostupna korisnicima sa pristupnim

šiframa, a široj javnosti je moguć ulaz gost, lozinka gost, te http://saveziapp.zgsport.hr

dostupne samo članovima za pravdanje doznačenih sredstava, a u budućem razdoblju i općoj

javnosti kao pregled dodijeljenih i opravdanih sredstava), kao stalno dostupne baze

zagrebačkog sporta, kako njenih sudionika tako i sportskih rezultata, napravljen snažan

iskorak u tehnologiju budućnosti.

Sukladno zakonskoj obvezi o evidencijama u sportu, predložit će se prioriteti u izradi

pojedinih evidencija, te korisničkih aplikacija nužnih za bolje funkcioniranje sportskog

sustava. Pratit će se tehničko tehnološki razvoj informatičke infrastrukture, kako bi se

konstatno pratili tehnološki trendovi i informatički sustav bio u punoj funkciji svim svojim

korisnicima. Program realizira Sportski savez Grada Zagreba.

http://www.zgsport.hr/

http://www.zgsport.hr/aplikacija

http://saveziapp.zgsport.hr/

- 19 -

10. Međunarodna i međugradska suradnja

Tijekom prethodnih godina, uspostavljena je suradnja sa susjednim gradovima iz

okruženja (Ljubljana, Beč, Budimpešta i Bratislava) u natjecanjima mladih u 6 sportova.

Vidove daljnje suradnje na međugradskom i međunarodnom planu definirat će upravna tijela

Saveza sukladno proračunskim mogućnostima u realizaciji Sportskog saveza Grada Zagreba i

gradskih sportskih saveza čiji su sportovi u programu.

V. ZAKLJUČAK

U postojećoj gospodarskoj situaciji, proračunska sredstva i dalje su sve značajniji dio

financiranja ukupnog sporta kroz Program javnih potreba u sportu Grada Zagreba. Zagrebački

sport obuhvaća preko 100.000 aktivnih sudionika, od kojih je više od 50.000 registriranih

sportaša. U programima sporta djece i mladeži obuhvaćeno je oko 165.000 učenika.

Poticanjem masovnosti u sportu i posebno uključivanjem što većeg broja djece i mladeži, kao

osnovne zadaće u 2016. godini, stvaraju se uvjeti za budući razvoj sporta. To znači da treba

poduzeti sve da se sačuva, pa i novim uspjesima unaprijedi, postojeća sportska pozicija Grada

Zagreba kao najkvalitetnijeg sportskog središta u Hrvatskoj.

Osim toga, ovaj prijedlog programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba jamči da

će zagrebački sportaši i dalje osvajati najviša odličja na domaćim i međunarodnim

natjecanjima, uključujući i olimpijske igre, svjetska i europska prvenstva.

Za ostvarivanje postavljenih programskih ciljeva bitna su tri osnovna zadatka:

- potpora sportskoj mladeži, koja se temelji na radu s perspektivnim sportašima koji

izrastaju iz posebnih programa treniranja s mlađim uzrasnim kategorijama; osnovu za takav

rad Grad Zagreb ima u velikom broju djece i mladeži u osnovnim i srednjim školama;

- potpora vrhunskim sportskim klubovima, selekcijama i pojedincima, koji su pravo

sportsko lice grada na nacionalnom i međunarodnom planu i koji promidžbom sporta

doprinose njegovu razvoju;

- poticanje uključivanja u sport što većeg broja građana raznovrsne oblike sportsko-

rekreacijskih aktivnosti u programima gradskih kvartova.

Sa punopravnim članicama potpisati će se ugovori o sufinanciranju Programa javnih

potreba određenog sporta za 2016. godinu za trening i natjecanja sportaša, sa utvrđenim

obavezama Sportskog saveza Grada Zagreba, te pojedinog gradskog sportskog saveza čija se

sredstva osiguravaju na naslovu SSGZ-a. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport

potpisuje ugovore sa onim nositeljima programa koji će sredstva dobivati s njihovog naslova.

Očuvanje pozicije najkvalitetnijih i najpopularnijih sportskih kolektiva, nositelja

sportske kvalitete u svojim sportovima, nastojat će se postići sufinanciranjem njihovih

programa u sklopu ugovora kojim će se definirati međusobni odnosi. Tako im je omogućeno

da stabilnim izvorom financiranja dijela svojih programa mogu i dalje planirati aktivnosti,

koje će im osiguravati vrhunsku sportsku kvalitetu na nacionalnom i međunarodnom planu.

Za ostvarivanje tako visoko postavljenih sportskih ciljeva bitna je i planska izgradnja

novih sportskih objekata, rekonstrukcija i obnova postojećih, te primjereno upravljanje i

održavanje. S tim u vezi potrebno je i dalje izučavati i predlagati efikasnije načine i oblike

upravljanja sportskim objektima, da bi oni bili još više u funkciji zadovoljavanja javnih

potreba sporta Grada Zagreba.

Ukupna skrb o programskom korištenju sportskih građevina, o službenim

međunarodnim i velikim sportskim priredbama, te skrbi o najpopularnijim zagrebačkim

klubovima, poticanjem vrhunske sportske kvalitete u nadležnosti je Gradskog ureda za

obrazovanje, kulturu i sport.

- 20 -

Partnerskim odnosnom gradskih upravnih tijela nadležnih za sport i sportske

zajednice, zajednički će se raditi unaprijediti sportska djelatnost, koja je od osobitog interesa

za svaku lokalnu zajednicu i šire društvo u cjelini. Gradonačelnik Grada Zagreba će u okviru

svojih nadležnosti određivati smjernice razvoja sporta Grada Zagreba, predlagati ih Gradskoj

skupštini na usvajanje, a zacrtane programe u ovom dokumentu i svima onima koji slijede,

zajednički će provoditi sportska zajednica i gradsko upravno tijelo nadležno za sport, kao i

ostala gradska tijela koja su povezana s njihovom provedbom.

Postupak financiranja javnih potreba u sportu Grada Zagreba provest će se primjenom

odredbi Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i

projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Narodne novine 26/15) na

odgovarajući način i Pravilnika o financiranju udruga iz proračuna Grada Zagreba (Službeni

glasnik Grada Zagreba 12/15 i 24/15).

Iznimno, financiranje sportskih udruga se provodi putem javnog poziva i/ili izravnom

dodjelom sredstava.

Javni poziv za financiranje udruga objavljuje se za dodjelu jednokratnih financijskih

potpora iz područja sporta. Javni poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, a o odobravanju

jednokratne financijske potpore udrugama koje ispunjavaju propisane uvjete odlučuje

gradonačelnik.

Bez objavljivanja javnog natječaja i javnog poziva financijska sredstva dodjeljuju se

izravno, samo iznimno, i u slučajevima određenima člankom 6. stavkom 3. Uredbe.

Sa svim udrugama kojima su odobrena financijska sredstva Grad Zagreb sklapa

ugovor o financiranju, sadržaj kojega je propisan Uredbom.

- 21 -

VI. Globalni pokazatelji Plana sredstava za sufinanciranje

programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba za 2016. godinu

Nositelji / Programske aktivnosti Plan 2016.

A. Sportski savez Grada Zagreba

1 Zajednički programi sporta 24.709.317,00

2 Treniranje i natjecanje sportaša 66.239.683,00

Ukupno 1.-2. 90.949.000,00

B. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport

3 Školski sport 2.546.000,00

4 Poticanje sportske rekreacije 1.503.400,00

5 Sport osoba s invaliditetom 2.074.200,00

6 Sport gluhih 751.400,00

7 Sveučilišni sport 156.000,00

8 Klubovi nositelji kvalitete 22.020.000,00

9 Sportske priredbe gradskog značaja 2.000.000,00

10 Programsko korštenje sportskih objekata 27.000.000,00

11 Drugi nepredviđeni izdaci 1.000.000,00

Ukupno 3. - 11. 59.051.000,00

Sveukupno: A. + B. 150.000.000,00

- 22 -

Tablični pregled sportova

MEĐUNARODNA FEDERACIJA NACIONALNI SAVEZ GRADSKI SAVEZ

Br. SPORT Naziv Broj

članica OI IOC

SPORT

ACORD Naziv

Broj

članica

Broj

registrir.

Sportaša

Naziv Broj

članica

Broj

akt.

Registr.

Sportaša

1. ATLETIKA

Međunarodna

amaterska atletska

federacija (IAAF)

211 DA DA DA Hrvatski atletski

savez 85 5100

Zagrebački atletski

savez 7 1180

2. AUTOMOBILIZAM

Međunarodna

automobilska

federacija (FIA)

123 NE DA NE Hrvatski auto i

karting savez 74 540

Zagrebački

automobilistički

savez

17 96

3. BADMINTON

Međunarodna

badmintonska

federacija (IBF)

180 DA DA DA Hrvatski

badmintonski savez 25 7825

Zagrebački

badmintonski savez 9 252

4. BASEBALL

Međunarodni

baseballski savez

(IBAF)

121 NE DA DA Hrvatski baseball

savez 15 651

Zagrebački baseball

savez 5 179

5. BICIKLIZAM

Međunarodna

biciklistička

zajednica (UCI)

173 DA DA DA Hrvatski biciklistički

savez 98 732

Zagrebački

biciklistički savez 12 118

6. BILJAR

Međunarodna

konfederacija

bilijarskih sportova

(WCBS)

99 NE NE DA Hrvatski biljarski

savez 25 325

Biljarski savez

Zagreb 6 224

7. BOĆANJE

Međunarodna

boćarska federacija

(FIB)

68 NE DA DA Hrvatski boćarski

savez 395 4615

Zagrebački boćarski

savez 25 457

8. BODY BUILDING

Međunarodna

bodibilding

federacija (IFBB)

182 NE NE DA Hrvatski body

bilding savez 30 3000

Zagrebački body

bilding savez 4 107

9. BOKS

Međunarodni

amaterski boksački

savez (AIBA)

196 DA DA DA Hrvatski boksački

savez 55 530

Zagrebački boksački

savez 12 280

- 23 -



članica OI IOC

SPORT

ACORD Naziv

Broj

članica

Broj

registrir.

Sportaša

Naziv Broj

članica

Broj

akt.

Registr.

Sportaša

10. BRIDŽ Svjetska federacija

bridža (WBF) 157 NE DA DA

Hrvatski bridge

savez 24 607

Zagrebački bridž

savez 6 246

11. CURLING Svjetska curling

federacija (WCF) 50 DA DA DA

Hrvatski curling

savez 9 105

Zagrebački curling

savez 5 91

12. DIZANJE UTEGA

Međunarodna

dizačka federacija

(IWF)

178 DA DA DA Hrvatski dizački

savez 9 220

Zagrebački savez za

dizanje utega 4 175

13. GIMNASTIKA

Međunarodna

gimnastička

federacija (FIG)

133 DA DA DA Hrvatski gimnastički

savez 52 2819

Zagrebački

gimnastički savez 9 530

14. GOLF Međunarodna golf

federacija (WAGC) 110 DA DA DA

Hrvatska golf

udruga 16 274

Zagrebačka golf

udruga 4 60

15. HOKEJ

Međunarodna

hokejska federacija

(FIH)

132 DA DA DA Hrvatski hokejski

savez 10 856

Zagrebački hokejski

savez 7 610

16. HOKEJ NA LEDU

Međunarodna

federacija hokeja na

ledu (IIHF)

74 DA DA DA Hrvatski savez

hokeja na ledu 13 862

Zagrebački savez

hokeja na ledu 17 598

17. HRVANJE

Međunarodna

federacija udruženje

hrvačkih stilova

(UWW)

178 DA DA DA Hrvatski hrvački

savez 30 2950

Savez hrvačkih

sportova grada

Zagreba

9 1400

18. JEDRILIČARSTVO

Međunarodna

jedriličarska

federacija (ISAF)

176 DA DA DA Hrvatski jedriličarski

savez 120 4651

Zagrebački

jedriličarski savez 5 124

Zagrebački savez

jedrenja na dasci 3 26

19. JET SKI

Međunarodna

motonautička

federadcija (UIM)

60 NE DA DA Hrvatski jet ski

savez 11 247

Zagrebački jet ski

savez 6 169

- 24 -



članica OI IOC

SPORT

ACORD Naziv

Broj

članica

Broj

registrir.

Sportaša

Naziv Broj

članica

Broj

akt.

Registr.

Sportaša

20 JU JITSU *

Ju Jutsu

International

Federation (JJIF)

103 NE NE DA Hrvatski Ju Jitsu

savez - -

Zagrebački Ju Jitsu

savez 6 141

21. JUDO

Međunarodna

judaška federacija

(IJF)

201 DA DA DA Hrvatski judo savez 87 8898 Zagrebački judo

savez 14 1051

22. KAJAK/KANU

Međunarodna

federacija kanua

(ICF)

162 DA DA DA Hrvatski kajakaški

savez 25 1540

Kajakaški savez

Zagreb 4 693

23. KARATE

Međunarodna

karatska federacija

(WKF)

188 NE DA DA Hrvatski karate

saveza 187 8000

Zagrebački karate

savez 37 1200

24. KICKBOXING

Svjetska udruga

kickboxing

organizacija

(WAKO)

116 NE DA DA Hrvatski kickboxing

savez 85 3850

Zagrebački

kickboxing savez 11 499

25. KLIZANJE

Međunarodna

klizačka zajednica

(ISU)

71 DA DA DA Hrvatski klizački

savez 10 317

Zagrebački klizački

savez 10 324

26. KONJANIŠTVO

Međunarodna

konjička federacija

(FEI)

133 DA DA DA Hrvatski konjički

savez 55 351

Zagrebački konjički

savez 11 129

27. KOŠARKA

Međunarodna

košarkaška

federacija (FIBA)

210 DA DA DA Hrvatski košarkaški

savez 200 10000

Košarkaški savez

Zagreba 38 2000

28. KOTURALJKANJE

Međunarodna

koturaljkaška

federacija (FIRS)

121 NE DA DA Koturaljkaški savez

Hrvatske 20 508

Zagrebački

koturaljkaški savez 9 253

- 25 -



članica OI IOC

SPORT

ACORD Naziv

Broj

članica

Broj

registrir.

Sportaša

Naziv Broj

članica

Broj

akt.

Registr.

Sportaša

29. KUGLANJE

Međunarodna

kuglačka federacija

(FIQ)

141 NE DA DA Hrvatski kuglački

savez 302 9251

Zagrebački kuglački

savez 40 745

30. MAČEVANJE

Međunarodna

mačevalačka

federacija (FIE)


mačevalački savez 13 718

Mačevalački savez

Zagreba 8 506

31. MOTOCIKLIZAM

Međunarodna

motociklistička

federacija (FIM)

98 NE DA DA Hrvatski

motociklistički savez 68 638

Zagrebački

motociklistički savez 11 103

32. NANBUDO*

Međunarodna

federacija nanbuda

(INF)

30 NE NE NE Hrvatski nanbudo

savez 10 390

Zagrebački nanbudo

savez 9 330

33. NOGOMET

Međunarodna

federacija

nogometnih saveza

(FIFA)

209 DA DA DA Hrvatski nogometni

savez 1746 154562

Zagrebački

nogometni savez 138 19638

34. ODBOJKA

Međunarodna

odbojkaška

federacija (FIVB)

220 DA DA DA Hrvatski odbojkaški

savez 197 7334

Zagrebački

odbojkaški savez 18 1979

Zagrebački savez

odbojke na pijesku 7 420

35. ORIJENTACIJSKI

SPORT

Međunarodna

orijentacijska

federacija (IOF)

78 NE DA DA Hrvatski

orijentacijski savez 12 400

Zagrebački

planinarski savez

5 247

36.

SPORTSKO

PENJANJE /

PLANINARSTVO

Međunarodna

zajednica

planinarskih saveza

(UIAA)

78 NE DA DA Hrvatski planinarski

savez 274 19000 4 74

37. PIKADO*

Međunarodna

pikado federacija

(IDF)

63 NE NE DA Hrvatski pikado

savez 154 2363

Zagrebački pikado

savez 30 527

- 26 -



članica OI IOC

SPORT

ACORD Naziv

Broj

članica

Broj

registrir.

Sportaša

Naziv Broj

članica

Broj

akt.

Registr.

Sportaša

38. PLIVANJE

Međunarodna

plivačka federacija

(FINA)

203 DA DA DA Hrvatski plivački

savez 66 10000

Zagrebački plivački

savez 9 1200

39. RAGBI Međunarodni ragbi

odbor (IRB) 120 DA DA DA

Hrvatski ragbijaški

savez 20 1400

Zagrebački ragbi

savez 7 774

40. ROCK 'N ROLL

Međunarodna

federacija šp.plesa

(IDSF)i (WRF)

33 NE DA DA Hrvatski rock 'n' roll

savez 22 1005

Zagrebački rock 'n'

roll savez 6 750

41. RONJENJE

Svjetska federacija

podvodnih

djelatnosti (CMAS)

77 NE DA DA Hrvatski ronilački

savez 68 480

Zagrebački ronilački

savez 4 122

42. RUKOMET

Međunarodna

rukometna federacija

(IHF)

190 DA DA DA Hrvatski rukometni

savez 420 13607

Zagrebački

rukometni savez 30 1534

43. SAMBO** Međunarodna sambo

federacija (FIAS) 112 NE NE DA

Hrvatski sambo

savez 9 725

Zagrebački sambo

savez** 5 172

44. SAVATE Međunarodna savate

federacija (FIS) 54 NE NE DA

Hrvatski savate

savez 24 1110

Zagrebački savate

savez 4 152

45. SINKRONIZIRANO

PLIVANJE

Međunarodna


(FINA)

144 DA DA DA

Hrvatski savez

sinkroniziranog

plivanja

11 535

Zagrebački savez

sinkroniziranog

plivanje

5 275

46. SKIJANJE

Međunarodna

skijaška federacija

(FIS)

118 DA DA DA Hrvatski skijaški

savez 58 520

Zagrebački skijaški

savez 15 235

47. SKIJANJE NA

VODI*

Međunarodna

federacija skijanja

na vodi (IWWF)

92 NE NE DA Hrvatski savez

skijanja na vodi 7 30


skijanje na vodi i

wakeboard

3 12

48. SKOKOVI U VODU

Međunarodna


(FINA)

207 DA DA DA Hrvatski savez za

skokove u vodu 9 431


skokove u vodu 4 229

- 27 -



članica OI IOC

SPORT

ACORD Naziv

Broj

članica

Broj

registrir.

Sportaša

Naziv Broj

članica

Broj

akt.

Registr.

Sportaša

49. SOFTBALL

Međunarodna

softballska

federacija (ISF)

71 NE DA DA Hrvatski softball

savez 10 570

Zagrebački softball

savez 10 279

50. SQUASH Svjetska squash

federacija (WSF) 135 NE DA DA

Hrvatski squash

savez 3 105

Zagrebački squash

savez 3 61

51. STOLNI TENIS

Međunarodna

stolnoteniska

federacija (ITTF)


stolnoteniski savez 125 1900

Stolnoteniski savez

Zagreba 13 450

52. STRELIČARSTVO

Međunarodna

streličarska

federacija (FITA)

153 DA DA DA Hrvatski streličarski

savez 46 506

Zagrebački

streličarski savez 7 224

53. STRELJAŠTVO*

Međunarodna

streljačka federacija

(ISSF)

161 DA DA DA Hrvatski streljački

savez 198 3168

Streljačka udruga

Zagreba** 12 484

54. ŠAH

Međunarodna

šahovska federacija

(FIDE)

178 NE DA DA Hrvatski šahovski

savez 218 3980

Zagrebački šahovski

savez 28 499

55. SPORTSKI PLES

Međunarodna

sportsko plesna

federacija (WDSF)

89 NE DA DA Hrvatski sportski

plesni savez 28 457

Zagrebački sportski

plesni savez 6 210

56. SPORTSKI

RIBOLOV

Međunarodna

federacija sportskog

ribolova (CIPS)

115 NE NE DA

Hrvatski sportsko-

ribolovni savez 325 3500

Savez sportsko

ribolovnih društava

grada Zagreba

25 208

Hrvatski savez za

sportski ribolov na

moru

8 300


sportski ribolov na

moru *

5 71

57. TAEKWONDO Svjetska taekwondo

federacija (WTF) 206 DA DA DA

Hrvatski taekwondo

savez 146 2942

Zagrebački

taekwondo savez 34 1839

- 28 -



članica OI IOC

SPORT

ACORD Naziv

Broj

članica

Broj

registrir.

Sportaša

Naziv Broj

članica

Broj

akt.

Registr.

Sportaša

58. TAJLANDSKI

BOKS **

Svjetska federacija

tajlandskog boksa

(IFMA)

102 NE NE DA Hrvatski savez

tajladski boks 14 210

Zagrebački savez

tajlandskog boksa 10 120

59. TENIS

Međunarodna

teniska federacija

(ITF)

220 DA DA DA Hrvatski teniski

savez 150 2000

Zagrebački teniski

savez 38 667

60. TRIATLON

Međunarodni

triatlonski savez

(ITU)

170 DA DA DA Hrvatski triatlonski

savez 26 598

Zagrebački

triatlonski savez 6 278

61. VATERPOLO

Međunarodna


(FINA)

193 DA DA DA Hrvatski vaterpolski

savez 70 2600

Zagrebački

vaterpolo savez 7 700

62. VESLANJE

Međunarodna

veslačka federacija

(FISA)

142 DA DA DA Hrvatski veslački

savez 36 1215

Veslački savez

Zagreba 7 560

63. WUSHU Međunarodna wushu

federacija (IWUF) 146 NE DA DA

Hrvatski wushu

savez 25 533

Zagrebački wushu

savez 10 89

64. ZRAKOPLOVSTVO

Svjetska federacija

zračnih sportova

(FAI)

85 NE DA DA Hrvatski zrakoplovni

savez 13 108

Zagrebački

zrakoplovni savez 14 112057

65. SPORT OSOBA S

INVALIDITETOM

Međunarodni

paraolimpijski odbor

(IPC)


paraolimpijski odbor 11 1200


savez osoba s

invaliditetom

40 1058

66. SPORT GLUHIH

Međunarodni

olimpijske igre

gluhih (IDC)

109 DA DA DA Hrvatski sportski

savez gluhih 21 761


savez gluhih 14 298

67. SPORTSKA

REKREACIJA

Međunarodno

udruženje "Sport za

sve" (TAFISA)

NE NE DA

Hrvatski savez

sportske rekreacije

"Sport za sve"

88 45750

Zagrebački savez

sportske rekreacije

"Sport za sve"

16 30000

- 29 -



članica OI IOC

SPORT

ACORD Naziv

Broj

članica

Broj

registrir.

Sportaša

Naziv Broj

članica

Broj

akt.

Registr.

Sportaša

68. ŠKOLSKI SPORT

Međunarodna

federacija školskoga

sporta (ISF)

NE NE DA Hrvatski školski

sportski savez _ _

Školski sportski

saveza Grada

Zagreba

193 35000

69. SVEUČILIŠNI

SPORT

Međunarodna

federacija

sveučilišnog sporta

(FISU)

NE NE DA Hrvatski sveučilišni

sportski savez _ _

Zagrebački

sveučilišni sportski

savez

30 4017

Legenda:

OI - sport u programu olimpijskih igara

IOC - međunarodne federacije/organizacije priznate od strane Međunarodnog olimpijskoga odbora

SPORTACORD - međunarodne federacije članice Općeg saveza međunarodnih sportskih federacija

Izvori: 1) Nomenklatura sportova Hrvatskog olimpijskog odbora

2) Inernet:

www.olympic.org www.hoo.hr nacionalna razina www.sportaccord.com www.zgsport.hr/aplikacija gradska razina, arhive pojedinih članica

Napomena: * pridruženi članovi

**Privremeni članovi

http://www.olympic.org/

http://www.hoo.hr/

http://www.sportaccord.com/

http://www.zgsport.hr/aplikacija

- 30 -

STATUS SPORTOVA U PROGRAMU – KRITERIJI ZA 2016. GODINU

Uvjeti za razradbu jest status međunarodne federacije u Međunarodnom olimpijskom odboru (IOC) i Općem

savezu međunarodnih sportskih federacija (SPORTRACCORD)

I. KRITERIJI – EKIPNI SPORTOVI

1. Razvijenost sporta

1.1. Broj klubova u gradskom savezu: 1 klub – 1 bod

1.2. Broj registriranih sportaša u gradskom savezu

koji sudjeluju u sustavu natjecanja 10 sportaša – 1 bod

1.3. Broj klubova u nacionalnom savezu 20 klubova – 1 bod

1.4. Broj registriranih sportaša u nacionalnom savezu

koji sudjeluju u sustavu natjecanja: 50 sportaša – 1 bod

1.5. Broj članica u međunarodnoj federaciji tog sporta: 20 zemalja – 1 bod

Maksimalni mogući broj bodova po kriteriju razvijenosti iznosi 500 ili 100%, koliko dobiva prvorangirani sport

po kriteriju razvijenosti. Drugo rangirani ima najmanji zaostatak u odnosu na prvorangirani, treće rangirani

najmanji zaostatak u odnosu na drugo rangirani, itd. Kroz informatičku aplikaciju izvršeno je ponderiranje

pojedinih pod kriterija na način da se najveći koeficijent pridruži pod kriteriju 1.2., dok je najmanja vrijednost

pondera kod kriterija 1.3.

2. Sportska kvaliteta

2.1. Sportski rezultati u razdoblju od 2008. do 2015. godine

Vrednovanje sportskih rezultata odnosi se na medalje osvojene na olimpijskim igrama, svjetskim prvenstvima,

europskim prvenstvima nacionalnih selekcija, europskog kupa najviše razine (ukupni poredak), europskom

klupskom prvenstvu, mediteranskim igrama, svjetskom kupu (ukupni poredak), olimpijskim igrama mladih i

europskom juniorskom olimpijskom festivalu. Iznimno, ukoliko u pojedinom sportu ne postoji neko od

navedenih natjecanja, može navesti drugo natjecanje koje je po kvaliteti, značaju i drugim parametrima

ekvivalent jednom od predloženih natjecanja.

2.1.1. Rezultati postignuti u seniorskoj konkurenciji na navedenim natjecanjima boduju se na sljedeći način:

2.1.1.1. Zlatna medalja 10 bodova

2.1.1.2. Srebrna medalja 6 bodova

2.1.1.3. Brončana medalja 4 boda

2.1.2. Rezultati postignuti konkurenciji mlađih seniora na navedenim natjecanjima boduju se na sljedeći način:

2.1.2.1. Zlatna medalja 7,5 bodova

2.1.2.2. Srebrna medalja 4,5 bodova


2.1.3. Rezultati postignuti u konkurenciji juniora i kadeta na navedenim natjecanjima boduju se na sljedeći

način:


2.1.3.2. Srebrna medalja 3 boda

2.1.3.3. Brončana medalja 1 bod

Bodovi temeljem medalja osvojenih u sportu, odnosno disciplini koja nije u programu olimpijskih igara množi se

sa 0,5.

- 31 -

2.2. Kategorizirani sportaši

Vrednovanje po kriteriju kategoriziranih sportaša vrši se na način da se određenoj kategoriji dodijeli određeni

broj bodova.

2.2.1. Prva kategorija sportaša 10 bodova

2.2.2. Druga kategorija sportaša 9 bodova

2.2.3. Treća kategorija sportaša 8 bodova

2.2.4. Četvrta kategorija sportaša 5 bodova

2.2.5. Peta kategorija sportaša 4 boda

2.2.6. Šesta kategorija sportaša 3 boda

2.3. Nacionalno prvenstvo

Ukoliko je zagrebački klub u protekloj natjecateljskoj sezoni ili u tekućoj do 30. lipnja osvojio naslov državnog

prvaka na seniorskom nacionalnom prvenstvu, sportu se dodjeljuje 50 bodova.

Maksimalni mogući broj bodova po kriteriju sportske kvalitete iznosi 500 ili 100%, koliko dobiva prvorangirani

sport po kriteriju razvijenosti. Drugo rangirani ima najmanji zaostatak u odnosu na prvorangirani, treće

rangirani najmanji zaostatak u odnosu na drugo rangirani, itd. Kroz informatičku aplikaciju izvršeno je

ponderiranje pojedinih pod kriterija na način da se najveći koeficijent pridruži pod kriteriju 2.1., dok je

najmanja vrijednost pondera kod pod kriterija 2.2.

Temeljem navedeno, sportovi su razvrstani su u pet razreda.

I. razred Iznad 501 bodova

II. razred Od 301 do 500 bodova

III. razred Od 201 do 300 bodova

IV. razred Od 101 do 200 bodova

V. razred Ispod 100 bodova

- 32 -

II. KRITERIJI – POJEDINAČNI SPORTOVI

1. Razvijenost sporta

1.1. Broj klubova u gradskom savezu: 1 klub – 1 bod

1.2. Broj registriranih sportaša u gradskom savezu

koji sudjeluju u sustavu natjecanja 10 sportaša – 1 bod

1.3. Broj klubova u nacionalnom savezu 2 kluba – 1 bod

1.4. Broj registriranih sportaša u nacionalnom savezu

koji sudjeluju u sustavu natjecanja: 50 sportaša – 1 bod

1.5. Broj članica u međunarodnoj federaciji tog sporta: 20 zemalja – 1 bod

Maksimalni mogući broj bodova po kriteriju razvijenosti iznosi 500 ili 100%, koliko dobiva prvorangirani sport

po kriteriju razvijenosti. Drugo rangirani ima najmanji zaostatak u odnosu na prvorangirani, treće rangirani

najmanji zaostatak u odnosu na drugo rangirani, itd. Kroz informatičku aplikaciju izvršeno je ponderiranje

pojedinih pod kriterija na način da se najveći koeficijent pridruži pod kriteriju 1.2., dok je najmanja vrijednost

pondera kod kriterija 1.3.

2. Sportska kvaliteta

2.1. Sportski rezultati u razdoblju od 2008. do 2015. godine

Vrednovanje sportskih rezultata odnosi se na medalje osvojene na olimpijskim igrama, svjetskim prvenstvima,

europskim prvenstvima nacionalnih selekcija, europskog kupa najviše razine (ukupni poredak), europskom

klupskom prvenstvu, mediteranskim igrama, svjetskom kupu (ukupni poredak), olimpijskim igrama mladih i

europskom juniorskom olimpijskom festivalu. Iznimno, ukoliko u pojedinom sportu ne postoji neko od

navedenih natjecanja, može navesti drugo natjecanje koje je po kvaliteti, značaju i drugim parametrima

ekvivalent jednom od predloženih natjecanja.

2.1.1. Rezultati postignuti u seniorskoj konkurenciji na navedenim natjecanjima boduju se na sljedeći način:


2.1.1.2. Srebrna medalja 6 bodova


2.1.2. Rezultati postignuti konkurenciji mlađih seniora na navedenim natjecanjima boduju se na sljedeći način:

2.1.2.1. Zlatna medalja 7,5 bodova

2.1.2.2. Srebrna medalja 4,5 bodova


2.1.3. Rezultati postignuti u konkurenciji juniora i kadeta na navedenim natjecanjima boduju se na sljedeći

način:


2.1.3.2. Srebrna medalja 3 boda

2.1.3.3. Brončana medalja 1 bod

Bodovi temeljem medalja osvojenih u sportu, odnosno disciplini koja nije u programu olimpijskih igara množi se

sa 0,5.

- 33 -

2.2. Kategorizirani sportaši

Vrednovanje po kriteriju kategoriziranih sportaša vrši se na način da se određenoj kategoriji dodijeli određeni

broj bodova.

2.2.1. Prva kategorija sportaša 10 bodova

2.2.2. Druga kategorija sportaša 9 bodova

2.2.3. Treća kategorija sportaša 8 bodova

2.2.4. Četvrta kategorija sportaša 5 bodova

2.2.5. Peta kategorija sportaša 4 boda

2.2.6. Šesta kategorija sportaša 3 boda

2.3. Nacionalno prvenstvo

Maksimalno 50 bodova dobiva sport za osvojeno seniorsko prvenstvo u protekloj natjecateljskoj sezoni i tekućoj

sezoni do 30. lipnja. Točan broj bodova ovisit će o broju disciplina u kojima se zagrebački sportaši osvojili

nacionalno prvenstvo.

Maksimalni mogući broj bodova po kriteriju sportske kvalitete iznosi 500 ili 100%, koliko dobiva prvorangirani

sport po kriteriju razvijenosti. Drugo rangirani ima najmanji zaostatak u odnosu na prvorangirani, treće

rangirani najmanji zaostatak u odnosu na drugo rangirani, itd. Kroz informatičku aplikaciju izvršeno je

ponderiranje pojedinih pod kriterija na način da se najveći koeficijent pridruži pod kriteriju 2.1., dok je

najmanja vrijednost pondera kod pod kriterija 2.2.

Temeljem navedeno, sportovi razvrstani su u pet razreda.

I. razred Iznad 501 boda

II. razred Od 301 do 500 bodova

III. razred Od 201 do 300 bodova

IV. razred Od 101 do 200 bodova

V. razred Ispod 100 bodova

Napomena: Članice koje u svom sastavu udružuju više sportova (sportovi izvan razredbenih kriterija)

mogu postojeće kriterije koristiti za svoje interne potrebe.

- 34 -

EKIPNI SPORTOVI

STATUS SPORTOVA U PROGRAMU - POREDAK ZA 2016.

Ekipni sportovi - sveukupno

Red. Broj

RAZRED SPORTA

SPORT

RAZVIJENOST SPORTA

SPORTSKA KVALITETA UKUPNO

BODOVA BODOVI

1 I RUKOMET 91 500 591

2 I NOGOMET 500 62 562

3 II VATERPOLO 41 455 496

4 II KOŠARKA 107 285 392

5 III ODBOJKA 96 139 235

6 IV HOKEJ NA LEDU 40 93 133

7 IV HOKEJ NA TRAVI 32 75 108

8 V RAGBI 33 55 88

9 V SOFTBALL 26 57 83

10 V CURLING 14 60 74

11 V BASEBALL 23 2 25

- 35 -

POJEDINAČNI SPORTOVI

STATUS SPORTOVA U PROGRAMU - POREDAK ZA 2016.

Red. Broj RAZRED SPORTA

SPORT

RAZVIJENOST

SPORTA

SPORTSKA KVALITETA UKUPNO

BODOVA

BODOVI

1 I TENIS 390 500 890

2 I TAEKWONDO 488 291 779

3 I ATLETIKA 307 388 694

4 I KARATE 498 163 661

5 I STRELJAŠTVO* 271 381 652

6 I PLIVANJE 334 267 600

7 I KUGLANJE 420 179 599

8 I KAJAK / KANU 160 393 553

9 I HRVANJE 344 188 532

10 I JUDO 334 186 520

11 II BOĆANJE 281 164 445

12 II VESLANJE 169 253 421

13 II STRELIČARSTVO 107 312 419

14 II GIMNASTIKA 173 238 411

15 II BOKS 147 242 390

16 II SPORTSKI RIBOLOV 186 194 380

17 II ŠAH 306 55 361

18 II SKIJANJE 152 197 348

19 II STOLNI TENIS 214 133 346

20 III TRIATLON 113 179 292

21 III KLIZANJE 76 210 286

22 III ROCK`N`ROLL 182 98 280

23 III MAČEVANJE 162 99 261

24 III BODY BUILDING 70 187 257

25 III BADMINTON 127 126 252

26 III KICKBOXING 159 88 248

27 III AUTOMOBILIZAM 140 99 239

28 III RONJENJE 62 166 228

29 III JEDRENJE 158 60 218

30 III ORIJENTACIJSKI SPORT 87 123 210

31 III ZRAKOPLOVSTVO 150 53 203

32 IV SINK. PLIVANJE 106 82 188

33 IV BRIDŽ 104 80 184

34 IV BICIKLIZAM 124 60 184

35 IV KOTURALJKANJE 118 66 183

36 IV SPORTSKI PLES 94 84 177

37 IV JET SKI 48 129 177

38 IV SAVATE 63 108 171

- 36 -

39 IV SKOKOVI U VODU 94 65 159

40 IV BILJAR 92 65 157

41 IV KONJANIŠTVO 98 55 153

42 IV WUSHU 60 53 113

43 IV MOTOCIKLIZAM 103 2 104

44 IV GOLF 51 53 104

45 IV SQUASH 47 54 102

46 V DIZANJE UTEGA 80 1 81

** V SPORTSKO PENJANE** 48 30 78

**

Članovi Zagrebačkog planinarkog saveza

Sportovi izvan razredbenih uvjeta - redovni članovi

Red. broj SPORT

1. SPORT VETERANA I REKREATIVACA

2. SPORT GLUHIH

3. SPORT OSOBA S INVALIDITETOM

4. STUDENTSKI SPORT

5. ŠKOLSKI SPORT

6. SPORTSKA RAKREACIJA

Pridruženi i privremeni članovi (Vijeće pridruženih članova)

Red. broj SPORT

1. JU JITSU

2. NANBUDO

3. PIKADO

4. REKREACIJA BRANITELJA

5. SPORTSKI RIBOLOV NA MORU

6. SKIJANJE NA VODI I WAKEBOARD

7. SAMBO*

8. TAJLANDSKI BOKS*

STRELJAČKA UDRUGA* *privremeni članovi

- 37 -

Kriteriji za utvrđivanje programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba

I. Opće odredbe

U skladu s člankom 76. Zakona o sportu te člankom 21. Statuta Sportskog saveza Grada Zagreba,

ovim se aktom utvrđuju kriteriji, mjerila i postupci za utvrđivanje programa javnih potreba u sportu

Grada Zagreba, a za koje se sredstva osiguravaju u proračunu Grada Zagreba, kao i način

raspoređivanja i dodjele sredstava, te način praćenja korištenja dodijeljenih sredstava (dalje u tekstu:

Kriteriji).

Programom javnih potreba u sportu Grada Zagreba obuhvaćeni su svi oblici poticanja sporta i sportske

djelatnosti koji pridonose razvitku i unapređivanju sportskog života Grada Zagreba.

Javne potrebe, za koje se sredstva osiguravaju u proračunu Grada Zagreba su: sportske djelatnosti i

poslovi, akcije i aktivnosti u sportu od interesa za Grad Zagreb koje Grad Zagreb programom utvrdi

kao svoju javnu potrebu, kao i one koje su utvrđene posebnim zakonom, a osobito:

1. poticanje i promicanje sporta;

2. provođenje sportskih aktivnosti djece, mladeži i studenata;

3. djelovanje sportskih udruga, sportskih zajednica i saveza;

4. sportske pripreme, domaća i međunarodna natjecanja, te opća i

posebna zdravstvena zaštita sportaša;

5. zapošljavanje osoba za obavljanje stručnih poslova u sportu;

6. sportsko-rekreacijske aktivnosti građana;

7. sportske aktivnosti osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom;

8. planiranje, izgradnja, održavanje i korištenje sportskih građevina

značajnih za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada

Zagreba;

9. provođenje i financiranje znanstvenih i razvojnih projekata, elaborata i studija

u funkciji razvoja sporta.

II. Postupak utvrđivanja programa

Postupak utvrđivanja programa u smislu ovih kriterija primjenjuje se na utvrđivanje sportskih

programa od interesa za Grad Zagreb, kao sastavnog dijela Programa javnih potreba u sportu Grada

Zagreba.

Dijelovi Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba koji su od interesa za Grad Zagreb i

zakonom su definirani kao javna potreba lokalne razine su funkcioniranje sustava sporta, tj. Stručne

službe Sportskog saveza Grada Zagreba, stipednije sportaša, nagrade sportašima, osiguranje sportaša,

informativna i promidžbena djelatnost, informatička djelatnost, međunarodna suradnja, usavršavanje

stručnih kadrova, istraživačko razvojni projekti te se njihovo utvrđivanje ne provodi putem javog

poziva. (Stipendije sportaša u sportu osoba s invaliditetom i gluhih sportaša također nisu predmet

javnog poziva).

Programsko korištenje sportskih objekata koji su u sastavu Ustanove sastavni je dio Programa javnih

potreba u sportu Grada Zagreba, u kojem se iskazuje cjenik sata pojedinih sportskih objekata u sastavu

Ustanove ili paušal za objekte za koje nije moguće utvrditi jediničnu cijenu.

Obzirom da je osnivač Ustanove Grad Zagreb, ista je u proračunu Grada Zagreba iskazana po

ekonomskoj klasifikaciji kao proračunski korisnik.

- 38 -

U Planu sredstava za sufinanciranje Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba iskazuje se

odgovarajuća satnica (detaljni prikaz), te rekapitulacija programa sa sredstvima po objektima, sa

iskazanim dijelom programskog korištenja i dijelom za investicijsko održavanje površina u sklopu

većih objekata sa otvorenim sadržajima.

Utvrđivanje dijela sportskih programa od interesa za Grad Zagreb i njihovo uvrštavanje u Program

javnih potreba u sportu Grada Zagreba provodi se Javnim pozivom, koji provodi Sportski savez Grada

Zagreba, osim za programe koji se realiziraju izravno sa računa Gradskog ureda za obrazovanje,

kulturu i sport, utvrđene na poziciji Drugi nepredviđeni izdaci.

Javni poziv za predlaganje dijela Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba (u daljnjem tekstu:

Poziv) objavljuje se na web stranici Sportskog saveza Grada Zagreba.

Rok za podnošenje prijava je najmanje 30 (trideset) dana od dana objave Javnog poziva.

Tekst Javnog poziva obvezno sadrži djelatnosti, odnosno područja sporta za koja se mogu predlagati

programi i rok u kojemu se prijave podnose.

Javni poziv se objavljuje u tekućoj godini za sljedeću godinu.

Javni poziv se raspisuje za sljedeće:

1. Temeljni programi sportskih klubova

1.1. trening i sportska priprema

1.2. natjecanja sportaša (domaća i međunarodna),

1.3. stručni rad trenera (s kojima je zasnovan ugovor o radu; ugovor s trenerom koji obavlja

samostalu sportsku djelatnost, povremeni angažman – suradnika, asistenta, volonterski rad),

1.4. korištenje sportskih objekata za provođenje programa treninga i natjecanja sportaša,

1.5. sportska oprema i rekviziti

2. Programi klubova nositelja kvalitete

2.1. domaća natjecanja

2.2. međunarodna natjecanja

2.3. stručni rad trenera za mlađe uzraste (do seniora)

2.4. korištenje sportskih objekata za provođenje programa treninga i natjecanja sportaša

2.5. sportska oprema i rekviziti

2.6. razvojni programi mladih selekcija sportaša

3. Zapošljavanje stručnihosoba u sportu (trenera)

4. Djelovanje gradskih sportskih saveza

4.1. stručni rad tajnika

4.2. materijalni izdaci

4.3. izdaci za financijski servis

5. Razvojni programi sporta

5.1. skrb o perspektivnim sportašima

5.2. sportski centri

5.3. drugi razvojni programi

6. Programi školskog sporta

6.1. natjecanje osnovnih i srednjih škola

6.2. programi u vrijeme školskih praznika

6.3. stručni rad organizatora sportskih aktivnosti

6.4. funkcioniranje školskog sporta

7. Programi studentskog sporta

- 39 -

7.1. natjecanje studenata sportaša

7.2. funkcioniranje studetskog sporta

8. Programi gluhih sportaša

8.1. trening i natjecanja gluhih sportaša

8.2. stručni rad trenera


8.4. funkcioniranje sporta gluhih osoba

9. Programi sporta osoba s invaliditetom

9.1. trening i natjecanja sportaša osoba s invaliditetom

9.2. stručni rad trenera


9.4. funkcioniranje sporta osoba s invaliditetom

10. programi sportske rekreacije

10.1. sportsko rekreativne aktivnosti građana

10.2. sportska natjecanja

10.3. stručni rad voditelja sportske rekreacije

10.4. korištenje sportskih objekata za provođenje rekretivnih aktivnosti građana

10.5. funkcioniranje sportske rekreacije

11. Sportske priredbe gradskog značaja

11.1. službene međunarodne sportske priredbe,

11.2. velike međunarodne sportske priredbe,

11.3. tradicionalne međunarodne sportske priredbe

11.4. prigodne međunarodne sportske priredbe

12. Sportski objekti gradskog značaja (kandidiranje za objekte obavlja se u sklopu neposrednih

programa tj. nositelja programa)

13. Investicijsko održavanje sportskih objekata

14. Nepredviđene aktivnosti

14.1. sportske aktivnosti klubova kod prelaska iz nižeg ranga u viši rang sustava natjecanja

14.2. obilježavanje značajnih obljetnica, međusportskih susreta i slično

Za programe navedene pod točkama 5., 6. i 7. koji se neposredno realiziraju od strane gradskih

sportskih saveza tog sporta, te nema drugih nositelja, potrebno je utvrditi elemente za uvrštenje tog

programskog područja u programe javnih potreba u sportu.

Pravo podnošenja prijave na Javni poziv imaju sportski klubovi (društva) koji svoju sportsku

djelatnost obavljaju na području Grada Zagreba minimalno tri godine (ili više ako je aktima

gradskog saveza tako utvrđeno), kroz svoje matične gradske sportske saveze, te sportski savezi

pojedinog sporta (redovni članovi) ili grupe sportova (dalje u tekstu: nosioci programa).

Pod pojmom društva smatra se organizacijski oblik u sportskoj rekreaciji, sportu osoba s invaliditetom

ili sportu gluhih ili u drugim sportovima koji su organizirani u jednoj grani sporta (sportske

djelatnosti).

Svaki prijavljeni program, uz obrazloženje, sadrži podatke o pravnom statusu podnositelja programa te

prijedloga sredstava za realizaciju programa s naznakom dijela sredstava koja se osiguravaju iz

državnog proračuna, proračuna Grada Zagreba, vlastitih prihoda i drugih izvora.

Stručne i tehničke poslove obrade podnesenih prijedloga programa obavljaju djelatnici Stručne službe

Sportskog saveza Grada Zagreba.

- 40 -

Programe razmatra i predlaže, zajedno s iznosom financijskih sredstava za njihovu realizaciju, Stručno

- programsko povjerenstvo i to na temelju stručne podloge i podataka dobivenih od strane Stručne

službe SSGZ, vrednovanja posebnog Povjerenstva za vrednovanje programa koje imenuje Upravni

odbor, u skladu sa Statutom SSGZ-a.

Opseg programa koji se uvrštavaju u Plan sredstava za sufinanciranje programa sporta ovisi o njihovoj

novčanoj vrijednosti i sredstvima koja se za tu namjenu planiraju u proračunu Grada Zagreba za

proračunsku godinu u kojoj se Program donosi.

Raspored sredstava na pojedine nosioce programa utvrđuje se Planom sredstava za sufinanciranje

programa sporta koji donosi gradonačelnik Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: Plan sredstava), a na

prijedlog gradskog upravnog tijela u kojem su sredstva planirana.

III. Praćenje korištenja sredstava

Sukladno odredbama Zakona o sportu, javne potrebe u sportu lokalne razine se realiziraju na račun

sportske zajednice. Za dio programa koji se realizira putem računa Sportskog saveza Grada Zagreba,

Grad Zagreb, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport sklapa ugovor sa Sportskim savezom Grada

Zagreba što proizlazi iz odredaba Zakona o udrugama, a Sportski savez Grada Zagreba će sa ostalim

nositeljima programa koji su prihvaćeni putem Javnog poziva sklopiti ugovor o realizaciji tog dijela

programa.

Ugovorom se utvrđuje način praćenja programa, izvještavanje i korištenja odobrenih sredstava.

Ovisno o specifičnosti programa, ugovorima se utvrđuje vrijeme realizacije programa, visina

odobrenih sredstava s dinamikom isplate, obveza podnošenja izvješća o izvršenju programa te obveza

korisnika sredstava da u slučaju nastanka objektivnih smetnji ili drugih teškoća koje onemogućuju

izvršenje programa o tome obavijesti davatelja sredstava.

Kontrolu realizacije (izvršenja) pojedinog programa provodi Gradski ured za obrazovanje, kulturu i

sport, na temelju dostavljenih izvješća o izvršenju ugovorenog programa.

Ako korisnik sredstava u ugovorenom roku ne podnese izvješće o izvršenju programa ili se na osnovi

dostavljenog izvješća i uvida u dokumentaciju utvrdi da program nije izvršen u skladu s odredbama

ugovora, korisnik sredstava obvezan je vratiti primljena sredstva u roku od 15 dana od dana isteka

ugovorenog roka za izvršenje programa, osim ako ugovorom nije drugačije određeno.

IV. Kriteriji vrednovanja programa prema programskim područjima sporta

Kriteriji za vrednovanje programa su mjerila prema kojima nadležno Stručno - programsko

povjerenstvo, kao stručno savjetodavno tijelo razmatra i odabire programe za svako pojedino

programsko područje sporta, odnosno sportske djelatnosti.

Stručno vrednovanje podnesenih prijedloga programa provode povjerenstva za ocjenu slijedećih

programa:

- temeljne programe sportskih klubova;

- temeljne programe klubova nositelja sportske kvalitete;

- razvojni programi sporta;

- djelatnost gradskih sportskih saveza;

- 41 -

- djelatnost školskog sporta;

- djelatnost studentskog sporta;

- djelatnost gluhih sportaša;

- djelatnost sporta osoba s invaliditetom;

- djelatnost sportske rekreacije;

- sportske priredbe gradskog značaja;

- programsko korištenje sportskih objekata za realizaciju sportskih programa;

- investicijsko održavanje sportskih objekata.

Kriteriji se utvrđuju za svaki program posebno.

Zajednički kriteriji u pravilu iskazuju zajedničke parametre koje trebaju ispunjavati predloženi

programi u svim djelatnostima sporta.

Pri stručnom vrednovanju podnesenih prijedloga programa, primjenjivat će se sljedeći zajednički

kriteriji:

- kvaliteta sadržaja ponuđenoga programa;

- važnost programa za oblikovanje sportske ponude Grada Zagreba;

- stručnost i profesionalno iskustvo nositelja programa;

- iskazana financijska potpora iz drugih izvora;

- izvršavanje ugovornih i programskih obveza iz prethodnih godina.

Osim gore navedenih zajedničkih kriterija primjenjivat će se i posebni kriteriji kojima se iskazuju

specifičnosti koje trebaju ispunjavati programi za pojedine djelatnosti sporta.

Za temeljnu djelatnost sportskog kluba, sportsku pripremu, trening i natjecanja sportaša utvrđuju se

posebni kriteriji.

U pojedinačnim sportovima pored kriterija broja kategoriziranih sportaša, vrednuje se:

rang sporta,

obvezan je rad sa svim uzrasnim kategorija uključenim u sustav natjecanja,

tradicija stvaranja vrsnih pojedinaca,

zastupljenost članova kluba u nacionalnoj vrsti,

ostvarenje ekipnih rezultata kluba,

sustavan rad s mladima, broj sportaša koji su prošli kroz sustav natjecanja,

razvoj sportaša poteklih u klubu, a ne "kupovina vrhunskih" sportaša iz drugih

sredina.

- 42 -

Kod ekipnih sportova vrednuje se:

sustavan rad sa svim uzrasnim kategorijama tog sporta i obaveznom nastupu u sustavu

natjecanja (tako da rangiranje selekcije neće biti isključivo po kriteriju kategoriziranih

sportaša, gdje samo seniori nose visoki rang).

unutar pojedinog sporta vrednuju se i dosezi ekipa na prvenstvima Republike

Hrvatske i Grada Zagreba u mlađim uzrasnim kategorijama (uz uvjet minimalnog

broja ekipa u natjecanju).

vrednuje se promidžba Grada Zagreba i države,

rang europskih ligaških natjecanja,

kontinuitet sportskog rezultata na domaćem i međunarodnom planu,

razvijenost sustava domaćih natjecanja,

rang sporta;

klubovima se priznaje rang koji ostvare u natjecanju po završetku sezone, neovisno o

kasnijim prelazima igrača iz kluba u klub.

Prema postojećim načelima kategorizacije sportaša, što ih je propisao Hrvatski olimpijski odbor,

nastavljaju se sljedeći preduvjeti za rangiranje selekcija klubova :

EKIPNI SPORTOVI

Selekcija I. kategorije

- Više od 4 sportaša I. i II. kategorije u sportu I. razreda

- Minimalno III. kategorija ostatak momčadi (ekipe) u sportu I. razreda

- Više sportaša IV., V. i VI. kategorije u sportu I. razreda

Selekcija II. kategorije

- 2 sportaša I. kategorije u sportu I. razreda ili

- 1-3 sportaša II. kategorije u sportu I. razreda

- Minimalno III. kategorija ostatak momčadi (ekipe) u sportu I. razreda

- Više sportaša IV., V. i VI. Kategorije u sportu I. razreda

- 2-4 sportaša I. kategorije u sportu II. razreda ili

- 2-4 sportaša II. kategorije u sportu II. razreda

- Minimalno III. kategorija ostatak momčadi (ekipe) u sportu II. razreda

- Više sportaša IV., V. i VI. Kategorije u sportu II. razreda

Selekcija III. kategorije

- Minimalno III. kategorija momčadi (ekipe) u sportu I. razreda


- 1-2 sportaša I. kategorije u sportu II. razreda ili

- 1-2 sportaša II. kategorije u sportu II. razreda; i

- Preko 7 sportaša III. kategorije u sportu II. razreda

- Više sportaša IV., V. i VI. kategorije u sportu II. razreda

- Više od 3 sportaša I. ili II. kategorije u sportu III. razreda ili

- Više od 4 III. kategorije u sportu III. razreda

- Ostatak momčadi minimalno IV. kategorija

- Više sportaša V. i VI. kategorije u sportu III. razreda

- 43 -

Selekcija IV. kategorije

- Više od 4 sportaša III. kategorije u sportu I razreda

- Minimalno IV. kategorija ostatak momčadi (ekipe) u sportu I. razreda

- Više sportaša V. i VI. kategorije u sportu I. razreda

- Dva sportaša II. kategorije u sportu II. razreda ili


- Minimalno IV. kategorija ostatak momčadi (ekipe) u sportu II. razreda

- Više sportaša V. i VI. kategorije u sportu II. razreda

- Barem 1 sportaš I. kategorije u sportu III. razreda ili

- Više od 2 sportaša II. i III. kategorije u sportu III. razreda

- Minimalno IV. kategorija ostatak momčadi (ekipe) u sportu III. razreda

- Više sportaša III. kategorije u sportu IV. razreda

- Minimalno IV. kategorija ostatak momčadi (ekipe) u sportu IV. razreda

- Više sportaša V. i VI. kategorije u sportu IV. razreda

Selekcija V. kategorije

- Više od 4 sportaša III. kategorije u sportu I. razreda ili


- Više od 4 sportaša II. ili III. kategorije u sportu II. razreda ili


- Više od 4 sportaša III. kategorije u sportu III. razreda ili

- Više sportaša IV., V. i VI. kategorije u sportu III. razreda

- Više sportaša IV. kategorije u sportu IV. razreda ili

- Više sportaša V. i VI. kategorije u sportu IV. razreda

- Više sportaša IV., V. i VI. kategorije u sportu V. razreda

* preduvjet za kategorizaciju selekcije je minimalno 6 ekipa u PH

** grane sporta u okviru jednog sporta ne mogu biti jednako vrednovane

POJEDINAČNI SPORTOVI

Selekcija I. kategorije

- Više od 5 sportaša I. kategorije u sportu I. razreda


- Više od 3 sportaša III. kategorije u sportu I. razreda


Selekcija II. kategorije

- 3-4 sportaša I. kategorije u sportu I. razreda


- Više od 2 sportaša III. kategorije u sportu I. razreda


- Više od 3 sportaša I. kategorije u sportu II. razreda

- Više od 3 sportaša II. kategorije u sportu II. razreda

- Više od 3 sportaša III kategorije u sportu II. razreda


Selekcija III. kategorije

- 2-3 sportaša I. kategorije u sportu I. razreda ili

- 44 -

- 1-3 sportaša II. kategorije u sportu I. razreda; i

- Više od 2 sportaša III. kategorije u sportu I razreda


- Više od 2 sportaša I. kategorije u sportu II. razreda

- 2-3 sportaša II. kategorije u sportu II. razreda i



- Više od 2 sportaša I. kategorije u sportu III. razreda ili

- Više od 3 sportaša II. i 2 III. kategorije u sportu III. razreda


Selekcija IV. kategorije

- Više sportaša I., II. ili III. kategorije u sportu I. razreda i


- Više od 2 sportaša II. ili 5 sportaša III. kategorije u sportu II. razreda i


- Više od 3 sportaša I., II, ili III. kategorije u sportu III. razreda i


- Više od 2 sportaša I. kategorije u sportu IV. razreda ili

- Više od 2 sportaša II. kategorije u sportu IV. razreda

- Više od 4 sportaša III. kategorije u sportu IV. razreda

Selekcija V. kategorije

- 1-4 sportaša III. kategorije u sportu I. razreda (ili 1 sportaš I. kategorije)


- Više od 2 sportaša II. kategorije u sportu II. razreda (ili 1 sportaš I. kategorije ili 1 sportaš II. i

2 sportaša III. kategorije)


- Jedan sportaš II. kategorije i više od 4 sportaša III. kategorije u sportu III. razreda i


- Više od 3 sportaša III. kategorije u sportu IV. razreda i

- Više od 2 sportaša IV, i više sportaša V. i VI. kategorije u sportu IV. razreda

** grane sporta u okviru jednog sporta ne mogu biti jednako vrednovane

Kada u klubu nema dovoljno sportaša koji bi zadovoljili navedene kriterije vrednuje se program na

razini sporta:

Selekcija na razini sporta

- Više sportaša I., II., III. ili IV. kategorije sportaša na razini cijelog sporta i

- Više sportaša V. i VI. kategorije na razini cijelog sporta u IV. i V. razredu sportova

* broj kategoriziranih sportaša u pojedinoj selekciji ovisi o broju sportaša koji nastupaju u pojedinom

sportu kao ekipa ili momčad, odnosno ovisi o tehnologiji sporta.

- 45 -

Vrednovanje pojedinih kategorija sportaša obavlja se tako da se za I. kategoriju može ostvariti 4 boda,

za II. kategoriju 2,5 boda, te za III. kategoriju 1 bod. Kategorije od IV. do VI. boduju se po 0,5

bodova. Zbroj kategorija i umnoška bodova za svaku kategoriju omogućava rangiranje u okviru

pojedinog sporta, kao i za usporedbu pojedinih selekcija.

Sportski klubovi koji su ispunili uvijet kategorizacije selekcije mogu kandidirati za sredstva natjecanja

(hrvatska ligaška natjecanja u momčadskim i u pojedinačnim sportovima), sportski objekt i sportske

rekvizite kao direktni nositelji tog programa. Po završetku natjecateljske sezone revidirat će se status

pojedinog kluba ovisno o tome kakav je status u liga sustavu za narednu natjecateljsku sezonu.

Sportski savezi kandidiraju za sredstva natjecanja, sportske objekte i sportskih rekvizita kao nositelji

organizacije prvenstva Zagreba ili Hrvatske.

Sportski savez i koji imaju sport u programu Europskih sveučilišnih igara 2016. godine, kandidiraju za

sredstva provedbe natjecanja (suci, organizatori, liječnička skrb, zaštitarska služba i sl.), te rekvizite za

provedbu natjecanja ukoliko za to budu predviđena posebna sredstva.

Ponuđeni programi natjecanja, objekata i sportskih rekvizita moraju sadržavati troškovnik. Prihvaćeni

troškovnik realizira se kako je ponuđen, a njegova eventualna promjena mora se posebno zatražiti i

odobriti.

Kandidiranje za sredstva natjecanja za prvenstva Hrvatske i Kup u pojedinačnim sportovima kada su

izvan Zagreba i to za putne troškove i smještaj (kada je to neophodno), provodit će se kvaratalno.

Kandidiraju sportski savezi za sve svoje članice tj. sportaše na način da se mogu refundirati sredstva

za osvajače medalja sa Prvenstva Hrvatske i Kupa RH pod uvjetom da je u kategoriji nastupilo

minimalno 6 sportaša. Opseg priznavanja troškova ovisi o ukupno raspoloživim sredstvima propisat će

se u natječajnoj dokumentaciji.

Kandidiranje za sredstva službenih međunarodnih natjecanja (SP, EP ) za mlađe uzrasne kategorije

ispod seniora, provodi se kvartalno po modelu refundacije putnih troškova, smještaja i kotizacije i to

za sportaše kojima troškovi nisu plaćeni od strane nacionalnih saveza, odnosno HOO-a. Priznaje se

plasman do 6. mjesta. Kandidiraju sportski savezi za svoje članove tj. sportaše.

Za sredstva za stručni rad mogu kandidirati sportski klubovi (društva) i sportski savezi, ovisno o

ponuđenom programu tj. tko je nositelj programa. Kada savez kandidira za stručni rad nekog od svojih

klubova, isti moraju ispunjavati uvijete kategorizacije kluba i odgovarajući broj polaznika propisan za

taj sport i lokaciju (sportski objekt) na kojem se program realizira, tj. mora se ponuditi program.

Sportski klubovi moraju dobiti suglasnost matičnih sportskih saveza koji provjerava istinitost

navedenih podataka (registar sportaša, lokacija rada, sportske rezultate) te potvrđuje da sportski klub

uredno izvršava sve obveze prema svom savezu.

Za sportske klubove koji ne ispunjavaju uvjete za financijsku potporu po osnovi kategorizacije

sportaša vrijede posebna pravila rada s mladim polaznicima. U pojedinim sportovima zbog

specifičnosti te grane sporta (ogrančenja objekata, zakonskih ograničenja po godištima isl.) moguće su

iznimke vezane za postojanje svih uzrasnih kategorija u sustavu natjecanja. Te se iznimke eleboriraju

u prijedlogu obrasca, a Stručna služba SSGZ dodatno potvrđuje osnovanost iznimke. Posebni kriteriji

za rad s mladima su:

- kvaliteta ponuđenog pisanog programa rada (trenera),

- popis polaznika registriranih u nacionalnom i gradskom savezu,

- 46 -

- kalendar natjecanja nacionalnog i gradskog saveza za sve uzrasne kategorije (ekipni sportovi

za tekuću sezonu),

- nastup i rezultati polaznika tekuće godine PZ i PH (fotokopija rezultata, i/ili prijavne liste za

natjecanje) za pojedinačne sportove,

- dokaz o postojanju materijalnih uvjeta za provedbu progrma (ugovor o zakupu, vlastiti

prostor, školski prostor, satnica kroz Program u objektima Ustanove, opremljenosti prostora),

- dokaz o postojanju kvalificiranog stručnog kadra (ugovor o radu, ugovor o volontiranju,

ugovor sa trenerom koji ima samostalnu djelatnost –„ trener obrtnik“).

Za profesionalni stručni rad (plaću trenera) propisiju se posebni kriteriji:

- da ima zakonom propisanu stručnu kvalifikaciju u sportu (dokumentiranu

diplomom/svjedodžbom),

- da ima dokaz o zasnovanom radnom odnosu (ugovor o radu ili ugovoren angažman –

samostalna djelatnost),

- da ima dokazane rezultate u radu s polaznicima,

- da ima odgovarajući broj polaznika za svoj sport i osiguran prostor za rad (sportski objekat) tj.

broj sati objekta za neposredni rad s polaznicima prema Pedagoškim standardima i

normativima rada trenera u sportu,

- da je podnio pisani program rada s polaznicima,

- da je priložio životopis i da je supotpisao prijavu na javni poziv kluba (saveza) u kojem je

angažiran.

Za profesionalni status trenera za puno radno vrijeme potrebno je 1000 sati godišnje neposrednog

stručnog rada s polaznicima (sportašima) i to pod uvijetom da ima zakonom propisanu višu ili visoku

stručnu spremu (prvostupnik ili specijalist kineziološke struke). Za minimalnu stručnu kvalifikaciju

(tečaj) potrebno je 1200 sati godišnje neposrednog stručnog rada. (Ostali sati do punog godišnjeg

fonda sati otpadaju na planiranje i programiranje treninga, provedbu natjecanja i ostale poslove

propisane Pedagoškim standardima i normativima rada trenera u sportu).

Za djelovanje klubova nositelja sportske kvalitete utvrđuju se posebni kriteriji.

Nositelj kvalitete u momčadskom sportu je:

1. Sportski klub iz I.,II. i III. razreda sporta,

2. Sportski klub koji je I., II. ili III. kategorije selekcije,

3. sportski klub koji ima razvijen sustav rada s mlađim dobnim kategorijama (uz više

kategoriziranih sportaša V. i VI. kategorije sportaša)

4. Sportski klub koji u zadnjih 10 godina ima najmanje 5 naslova prvaka države ili pobjednika

kupa RH,

ili

5. Sportski klub koji ima kontinuitet međunarodnih ligaških nastupa i osvojen europski

klupski naslov.

U jednoj sportskoj grani momčadskog sporta može biti samo jedan klub nositelj kvalitete.

Za djelovanje gradskih sportskih saveza utvrđuju se posebni kriteriji:

- 47 -

- broj članica u sustavu natjecanja

- rang sporta

- u sportu priznate grane sporta

- sustav natjecanja grane sporta

- razvijen sustav - liga sustav

- pojedinačna natjecanja

- kvalificirani stručni djelatnici i dokazan rad u sportu

- postojanje uvijeta za stručnu službu saveza (više zaposlenika)

- savez obveznik dvojnog knjigovodstva

- obveznik revizije ili revizijskog uvida

- osiguran zajednički prostor za djelovanje udruge ili vlastiti prostor

o elementi vrijede i za secifične grupe sportova, izvan razredbenih uvjeta

Za razvojne programe sporta utvrđuju se posebni kriteriji:

- skrb o perspektivnim sportašima

o da je uvršten u program skrbi HOO-a (nacionalnog saveza) objedinjeni (partnerski)

projekti pod uvjetom da program nije u cjelosti financiran na nacionalnoj razini

o status kategoriziranog perspektivnog sportaša

o ostvaren međunarodni rezultat

o kontinuitet sportskog treninga i natjecanja (godine treniranja)

o preporuka stručno programskih povjerenstava matičnog saveza

o suglasnost sportaša uključenog u ponuđeni program

o da je mlađi od uzrasta seniora i da može biti praćen kroz jedan olimpijski ciklus

- sportski centri

o manje razvijeni sportovi (4. i 5. razred sporta)

o nemogućnost sporta da ispuni stroge kriterijske uvijete (sportskih klubova)

o dokazana kvaliteta rada osobe realizatora programa

o postojanje grupe kvalitetnih pojedinaca sportaša (ili selekcije sportaša)

o kvaliteta ponuđenog programa

- drugi razvojni programi

o kvalitetna selekcija sportaša (na razini sporta)

o postojanje stručnih i rezultatski dokazanih trenera realizatora programa

o postojanje prostornih uvijeta

o kvaliteta ponuđenog programa

Za razvojne programe prvenstveno kandidiraju sportski savezi, iznimno klubovi u momčadskim

sportovima.

Za djelatnost školskog sporta utvrđuju se posebni kriteriji:

- razvijenost mreže sustava natjecanja na razini Zagreba i Hrvatske;

- usklađenost sustava natjecanja sa nacionalnim sportskim savezom;

- primjerenost i izvedivost u školskom sportu;

- dostupnost sportskih objekata i opreme i rekvizita za školski sport;

- stručnost organizatora sportskih natjecanja i suradnika te njegova, odnosno njihova

uspješnost.

- 48 -

Zagrebački školski sportski savez Grada Zagreba je jedini realizator programa, pa jedini kandidira za

sve programe.

Za djelatnost studentskog sporta utvrđuju se posebni kriteriji:

- organiziranost sustava natjecanja studenata;

- adekvatna razina kvalitete za međunarodne nastupe;

- dostupnost besplatnih sportskih objekata za sportske aktivnosti studenata.

Zagrebački sveučilišni sportski savez je jedini realizator programa, pa jedini kandidira za sve

programe.

Za djelatnost sporta gluhih sportaša Zagrebački sportski savez gluhih je jedini korisnik, te se utvrđuju

posebni kriteriji:

- postojanje uvjeta za realizaciju programa: kvalificiranost stručnog kadra koji poznaje

znakovni jezik, opreme i adekvatan sportki objekat;

- organiziranost sustava natjecanja pojedine grane sporta (prioritet u praćenju troškova

natjecanja imaju sportovi sa tradicijom organizacije natjecanja i sportovi sa kvalitetnijim

rezultatima);

- razvijenost sporta (na razini Zagreba i Hrvatske, te međunarodne razine);

- uključivanje novih sportaša u sustav sport gluhih osoba;

- organizirano bavljenje sportsko rekreativnim aktivnostima;

- suradnja lokalne zajednice (gradske četvrti) za stvaranje prostornih uvjeta za rekreativne

aktivnosti gluhih građana na njihovom području.

Zagrebački sportski savez gluhih je jedini realizator programa, pa jedini kandidira za sve programe.

Za djelatnost sporta osoba s invaliditetom utvrđuju se posebni kriteriji:

- razvijenost sporta (na razini Zagreba i Hrvatske, te međunarodne razine);

- postojanje kvalitetnih vrhunskih sportaša osoba s invaliditetom (Kategorizacija sportaša);

- uključenost djece i mladih s teškoćama u razvoju (popis polaznika iz registra nacionalnog

odnosno gradskog saveza);

- uključivanje novih sudionika u sport osoba s invaliditom;

- organizirano bavljenje sportsko rekreativnim aktivnostima;

- kvaliteta ponuđenog pisanog programa rada (trenera);

- dostupnost prilagođenih sportskih objekata za sport osoba s invaliditetom;

- postojanje uvjeta za realizaciju programa: kvalificirani stručni kadar i opreme;

- organiziranost sustava natjecanja pojedine grane sporta.

Za programe sportske rekreacije tvrđuju se posebni kriteriji:

- postojanje uvjeta za realizaciju programa: kvalificiranost stručnog kadra, opreme i prostora;

- kvaliteta ponuđenog programa za polaznike;

- dosadašnje iskustvo i uspjesi u radu sa specifičnih grupama polaznika programa;

- ciljane društvene skupine i suradnja sa sustavom zdravstva i socijale na zajedničkim

programom sportske rekreacije i sporta za sve; - razrađen sustav natjecanja sporta za sve;

- udio samostalnog sufinanciranja programa; - suradnja lokalne zajednice (gradske četvrti) za stvaranje prostornih uvjeta za rekreativne

aktivnosti građana na njihovom području.

- 49 -

Zagrebački sportski savez sportske rekreacije je realizator većeg dijela programa, pa sam kandidira za

te programe, dok društva sportske rekreacije kandidiraju programe po posebnim kriterijima.

Posebni kriteriji kvalitete rada Društava za sportsku rekreaciju unutar Saveza su:

- Tradicija – članstvo u Savezu

- Masovnost – članstvo u DSR

- Sportsko-rekreacijski objekti i prostorni uvjeti izvedbe programa

- Stručni rad – pozicija tajnika ili osobe odgovorne za funkcioniranje Društva

- Stručni rad – pozicija realizatora programa

- Programska aktivnost – programi redovnog tjelesnog vježbanja

- Programska aktivnost – natjecanja sporta za sve

- Programska aktivnost – manifestacije sportske rekreacije i sporta za sve

- Komunikacija s javnošću

- Pozicija DSR u prostoru sportske rekreacije i sporta za sve

Za programe sportskih priredbi gradskog značaja utvrđuju se posebni kriteriji:

službene međunarodne sportske priredbe:

- da su u kalendaru natjecanja međunarodnih federacija definirane kao službena natjecanja

(SP;EP , SK, EK i sl)

- da su kandidirane u skladu sa zakonom od strane nacionalnih saveza

- da imaju uvjetovane televizijske prijenose inozemnih i domaćih tv kuća

- da imaju osiguranu promociju putem tiskovina, plakata, vlastite web stranice i sl.

- da su prilikom kandidiranja za domaćinstvo dobili pisanu suglasnost Grada Zagreba i SSGZ-a

- da imaju financijsku potporu na državnoj i lokalnoj razini

- da imaju osigurano više izvora prihoda, a da udio svih javnih sredstava odgovara udjelu

vlastitih prihoda od ukupnog budžeta priredbe

velike međunarodne sportske priredbe gradskog značaja:

- da su u službenom međunarodnom kalendaru natjecanja

- da su detektirane kao velike priredbe gradskog značaja uz pisanu suglasnost Grada Zagreba

- da imaju uvjetovane više inozemnih i domaćih tv prijenose sportskog događaja




tradicionalne međunarodne sportske priredbe:

- da su u službenom kalendaru natjecanja nacionalnog saveza odnosno međunarodne

federacije

- da imaju tradiciju organizacije 25 i više godina

- da imaju osiguran televizijski prijenos na domaćim i lokalnim tv kućama


- da doprinose razvoju i promociji svoje grane sporta



prigodne međunarodne sportske priredbe:

- da su u službenom kalendaru natjecanja nacionalnog saveza odnosno međunarodne

federacije

- 50 -

- da imaju više od 5 inozemnih ekipa ili više od 100 sportaša iz više od 5 stranih zemalja

- da imaju informacije o najavi natjecanja u elektronskim i tiskanih izdanjima


- da doprinose razvoju i promociji svoje grane sporta


vlastitih prihoda od ukupnog budžeta priredbe.

U javne izvore ubrajaju se sredstva iz državnog proračuna, igara na sreću, proračuna grada, te sredstva

donacija trgovačkih društva i drugih pravnih subjekata kojima je osnivač država ili grad.

Svaki nositelj organizacije prirebe za uvrštenje svojeg međunarodnog natjecanja u program priredbi od

interesa za Grad mora obrazložiti:

- statusom međunarodnog karaktera same priredbe;

- elaboratom o sportskoj opravdanosti priredbe s priloženim planom prihoda i rashoda, kojim

organizator jamči vlastiti prihod koji omogućuje pokrivanje troškova organizacije;

- referencama nositelja organizacije (saveza i organizacijskog odbora) u smislu jamstva

uspješne pripreme i provedbe priredbe;

- značenjem priredbe u smislu rezultatskog napredovanja zagrebačkih sportaša (stjecanja

bodova, ostvarivanja normi, kvalifikacija i dr.).

Za programsko korištenje sportskih objekata utvrđuju se posebni kriteriji:

- da je korisnik neposredni nositelj programa;

- da ispunjava kriterij kategorizacije klubova odnosno sportova;

- kada je nositelj upravljanja sportskim objektom u vlasništvu Grada mora imati ugovor o

upravljanju sportskim objektom;

- mora ispunjavati obvezu pravdanja namjenskog korištenja sredstava za dobivena sredstva;

- broj sati objekta priznaje se sportskim klubovima prema normativu stručnog rada iz

Pedagoških standarda i normativa rada trenera u sportu koja vrijedi za neposredni rad s

polaznicima

o kod školskih objekata priznaje se satnica po cjeniku šolskih prostora

o kod objekata pod upravljanjem Ustanove priznaje se satnica prema cjeniku za

Ustanovu

o kod ostalih objekata se priznaje satnica prema cjeniku prema kategoriji sporta

o kod objekata kod kojih nije moguć izračun cijene sata korištenja primjenjuje s paušal

o cjenik za sve sportske objekte sastavni je dio Progama javnih potreba u sportu Grada

Zagreba

Za investicijsko održavanje sportskih objekata utvrđuju se posebni kriteriji:

- da se na objektu provodi program javnih potreba sporta;

- da je vlasnik objekta Grad Zagreb;

- da objektom upravlja udruga i da ima potpisan ugovor o upravljanju sa Gradom;

- da je razlog potpore izvanredan (zahtjeva hitnu sanaciju).

Za posebne programe i nepredvidive za planiranje utvrđuju se posebni kriteriji:

- 51 -

- da nisu mogli biti unaprijed poznati;

- da ispunjava uvjete obilježavanja dugogodišnje tradicijske (obljetnice više od 25 godina);

- posebne i izvanredne okolnosti koje treba dokumentirati;

- prelazak u viši rang natjecanja kod momčadskih sportova;

- nekategorizirani klubovi koji ne udovoljavaju stroge kriterije kategorizacije kluba – selekcije.

Programi za koje se vrednovanjem utvrdi da ispunjavaju zajedničke i posebne kriterije za pojedine

djelatnosti spota uvrštavaju se u Plan sredstava za sufinanciranje Programa javnih potreba u sportu

Grada Zagreba.

- 52 -

MJERILA ZA PROGRAMIRANJE I FINANCIRANJE

PROGRAMA JAVNIH POTREBA SPORTSKIH KLUBOVA

NOSITELJA SPORTSKE KVALITETE ZA 2016. GODINU

1. UVODNE NAPOMENE

Kod sustava natjecanja ovih sportskih klubova razlikuje se natjecateljska od planske godine, odnosno

jedna natjecateljska sezona obuhvaća jesen jedne i proljeće druge kalendarske godine.

Ova mjerila vrijede za zimsko-proljetni dio sezone 2015. - 2016., dok na jesen započinje natjecateljska

sezona 2016. - 2017.

Nakon završetka zimsko-proljetne sezone trebalo bi sagledati troškove prema mjerilima, te predložiti

eventualnu izmjenu stavki s obzirom na njihovu realizaciju.

Jesenski dio sezone znatno je više opterećen troškovima nego proljetni, jer je ispunjen međunarodnim

natjecanjima gotovo svih klubova koji su se za njih kvalificirali. Tek zimska stanka pokazuje koji

klubovi nastavljaju natjecanje i u kojem rangu.

2.1. OSNOVNI KRITERIJI ZA KLUBOVE NOSITELJE KVALITETE U MOMČADSKIM

SPORTOVIMA

Nositelj kvalitete u momčadskom sportu je:

1. Sportski klub iz I. i II. razreda sporta,

2. Sportski klub koji je I., II. ili III. kategorije selekcije,

3. Sportski klub koji ima razvijen sustav rada s mlađim dobnim kategorijama

(uz više kategoriziranih sportaša V. i VI. kategorije sportaša)

4. Sportski klub koji u zadnjih 10 godina ima najmanje 5 naslova prvaka države ili pobjednika kupa RH,

ili

5. Sportski klub ima kontinuitet međunarodnih europskih klupskih nastupa i ostvarenje europskih

klupskih naslova

Slijedom navedenih osnovnih kriterija proizlazi sljedeća:

2.2. KATEGORIZACIJA KLUBOVA

Sukladno Pravilniku o kategorizaciji sportaša Hrvatskog olimpijskog odbora i Kriterijima za

rangiranje sportova i selekcija Sportskog saveza Grada Zagreba iz Kriterija za utvrđivanje Programa

javnih potreba u sportu Grada Zagreba za 2016. godinu, proizlaze sljedeći rangovi klubova.

NOGOMET, sport I. razreda

GNK DINAMO selekcija III. kategorije

Klub ima više sportaša III. kategorije (1.- 6. mjesto u nacionalnoj ligi M)

(Prvaci Hrvatske od 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013.; 2014.; 2015.

pobjednici Kupa Hrvatske 2007., 2008., 2009., 2011., 2012., te 2015.)

kontinuitet nastupa u europskim klupskim natjecanjima, europski klupski naslov

RUKOMET (m), sport I. razreda

RK PPD ZAGREB selekcija I. kategorije

Klub ima više sportaša I. kategorije koji su u nacionalnoj ekipi ostvarili 1.-4. mjesto na OI, EP, te više

sportaša III. kategorija kao prvaci Hrvatske i osvajači Kupa Hrvatske.

(Prvaci Hrvatske i pobjednici Kupa Hrvatske od 2005. do 2015. godine)

kontinuitet nastupa u europskim klupskim nastupima, europski klupski naslov

- 53 -

RUKOMET (ž), sport I. razreda

RK Lokomotiva, selekcija III. kategorije

Klub ima više sportašicaa III. kategorije (1.- 3. mjesto u nacionalnoj ligi (ž)).

(Prvaci Hrvatske 2014.; pobjednici Kupa Hrvatske 2005., 2007. i 2014. )

kontinuitet europskih klupskih nastupa, europski klupski naslov

KOŠARKA, sport II. razreda

KK CIBONA selekcija II. kategorije

Klub ima tri sportaša II. kategorije (SP U21), te ostatak momčadi III. kategorije (1.- 5. mjesto u

nacionalnoj ligi M).

(Prvaci Hrvatske 2006., 2007. 2009., 2010., 2012., 2013.,

pobjednici Kupa Krešimira Ćosića 2009., 2013.)

kontinuitet europskih klupskih nastupa, europski klupski naslovi

VATERPOLO, sport II. razreda

HAVK MLADOST (m) selekcija II. kategorije

Klub ima tri sportaša I. kat., koji su u nacionalnoj ekipi ostvarili 1-4. mjesto na OI, SP ili EP i

ostatak momčadi III. kategorije (1.- 5. mjesto u nacionalnoj ligi M).

(Prvaci Hrvatske 2008.; pobjednici Kupa Hrvatske 2005., 2010.)

kontinuitet europskih klupskih nastupa, europski klupski naslovi

ODBOJKA, sport III. razreda

HAOK MLADOST (m) selekcija III. kategorije

Klub ima sportaše III. kat, (1.- 2. mjesto u nacionalnoj ligi ili Cup RH). (Prvaci Hrvatske 2006., 2007., 2008., 2010., 2011. Cup RH 2005., 2006., 2008., 2009., 2013., 2014.) kontinuitet europskih klupskih nastupa, europski klupski naslovi

Izvor podataka o rezultatima prvenstava i kupa RH su službene web stranice klubova.

Rang selekcije proizlazi iz završnih rezultata prethodne natjecateljske sezone.

2.2. STRUČNI TIMOVI PO KLUBOVIMA

Sportske trenere angažiraju sportski klubovi, koji s njima sklapaju ugovor o profesionalnom ili

amaterskom treniranju.

Klubovima se priznaju stručni timovi ovisno o razvijenosti sustava natjecanja. To u stvarnosti znači da

je broj trenera u profesionalnom angažmanu (s ugovorom) ovisan o broju momčadi u sustavu

natjecanja tako da će u svakom sportu broj trenera u sastavu stručnih timova biti različit. Tamo gdje je

razvijeniji sustav natjecanja u mlađim uzrastima i ovisno o uspješnosti (igranje nacionalnih liga,

županijskih ili gradskih) bit će priznat i veći broj trenera.

Za viši doseg natjecanja nužni su i različiti sastavi u stručnim timovima (fizioterapeuti, treneri za

fizičku pripremu, treneri pojedinih grupa specijalnosti i sl.).

Prilikom kandidiranja programa, utvrdit će se broj trenera koji se priznaju sa statusom profesionalnog

odnosno amaterskog treniranja.

2.3. OPIS SUSTAVA I SADRŽAJ TROŠKOVA ZA DOMAĆA NATJECANJA

NOGOMET

Natjecateljska sezona počinje u drugom dijelu srpnja.

Opis sustava natjecanja

I. HRVATSKA NOGOMETNA LIGA Igra se 36 utakmica

Priznaju se troškovi:

kotizacija, takse sucima, delegatima i liječniku (po normativu HNS), dežurstvo kola hitne pomoći,

troškovi snimatelja, prijevoz na gostovanja, osiguranje i redarska služba.

- 54 -

JUNIORI (Hrvatska liga) Igra se 22 utakmice


kotizacija, takse sucima, delegatima i liječniku, kola hitne pomoći (po normativu HNS), prijevoz na

gostovanja, troškovi noćenja.

KADETI I PIONIRI (Hrvatska liga) Igra se 30 utakmica po kategoriji


kotizacija, takse sucima, delegatima i liječniku, kola hitne pomoći (po normativu HNS), prijevoz na

gostovanja, troškovi noćenja.

Troškovi natjecanja kod juniora i kadeta za središte Zagreb nemaju troškove noćenja.

KUP REPUBLIKE HRVATSKE

Ukupno 9 utakmica, 3 utakmice do osmine finala

četvrtfinale, polufinale i finale po dvije utakmice.

Troškovi natjecanja su isti kao u Ligi, osim što broj utakmica ovisi o kvaliteti nastupa.

JUNIORI, KADETI Ii PIONIRI

Izlučni dio natjecanja se održava po županijskim središtima (4-5 utakmica).

Plasmanom u završni dio turnira još 5-6 utakmice.

Ukupan iznos troškova ovisi o uspješnosti nastupa.

Troškovi natjecanja kod mladeži ispod kategorije pionira su takse sucima i delegatu.

PIONIRI, MLAĐI PIONIRI, LIMAČI, ZAGIĆI

Klub treba imati za svaki uzrast po dva godišta, tj. 8 ekipa mladeži.

Finalisti Cupa snose troškove organizacija i smještaja gostujućih ekipa.

KOŠARKA

Mjesečna članarina kluba HKS-u

LIGA ZA PRVAKA

Kotizacija HKS-u za sudjelovanje.

Igra se 14 utakmica.

Play-off (još 8 utakmica, 4 kluba razigravaju za prvaka)


kotizacija HKS-u, kada su domaćini: putni troškovi i troškovi hotelskog smještaja sudaca, delegata,

voditelja statistike, opunomoćenika, mjeritelja vremena, troškovi organizacije utakmica, osiguranje,

redarska i zaštitarska služba, kola hitne pomoći, osiguranje dvorane za gostujuću ekipu za treniranje.

Kod gostovanja: putni troškovi, smještaj i prehrana.

JUNIORI, KADETI I MLAĐI KADETI

Kotizacije HKS-u

14 utakmica regije Centar

Poluzavršni turnir, 6 ekipa, 5 utakmica (održava se 5 dana, troškovi puta i smještaja)

Završni turnir, 4 ekipe (održava se na jednom mjestu, klub plaća putne troškove i smještaj)


kotizacija KSZ za regiju Centar.

Kada su domaćini:

putni troškovi sudaca i delegata, troškovi organizacije natjecanja.

NATJECANJA DJECE:

Prvenstvo Zagreba (kotizacija).

Prvenstvo Hrvatske je otvoreno po prijavi (ako je u Zagrebu - samo kotizacija,

ako je izvan Zagreba - kotizacija, putni trošak i smještaj - natjecanje traje 5 dana).

- 55 -

KUP KREŠIMIRA ĆOSIĆA

Odigravaju se 3 utakmice (1 gostovanje i putovanje); + finale (1 ili 2 utakmice).


kotizacija HKS.

Kada su domaćini:

smještaj momčadi klubova sudionika završnog natjecanja (20 osoba po klubu na bazi punog pansiona),

troškovi smještaja službenih osoba - suci, opunomoćenici, kontrolori, troškovi lokalnog prijevoza za

momčadi i službene osobe, pristojbe i putni troškovi sudaca, opunomoćenika i kontrolora, osiguranje

dvorane za utakmice i treniranje, troškovi tehničke organizacije turnira, putni troškovi i troškovi

smještaja pomoćnih sudaca, statističara.

Kod gostovanja: putni troškovi

RUKOMET (m,ž)

Opis sustava natjecanja

PREMIER LIGA sezona 2015./2016.

16 klubova; 30 kola, 30 utakmica, završnica- play off

Liga za prvaka, 6 klubova, 10 utakmica (5+5), Liga za Europu, 6 kluba, Liga za opstanak, 6 klubova

Troškovi članarine i kotizacije HRS.

Troškovi organizacije i službenih osoba (suci i delegat, zapisničar i mjeritelj vremena; liječnik,

snimatelj, redari, prijava okupljanja, statističar).

Gostovanje: putni troškovi, smještaj samo kod udaljenih destinacija

PREMIER LIGA – sezona 2016./2017. 12. klubova;

prvi dio: 10. klubova (bez SEHE), 18 utakmica

drugi dio: liga za prvaka: 6 klubova, 10 utakmica, liga za opstanak: 6 klubova, 10 utakmica.




Gostovanje: putni troškovi, smještaj samo kod udaljenih destinacija.

1. HRL – sezona 2016./2017.

Dvije lige (sjever, jug) po 14 klubova, ukupno 26. utakmica




Gostovanje: putni troškovi.

JUNIORI (igraju II. i III. seniorsku Hrvatsku rukometnu ligu)

14 klubova, 26 utakmice + 16 klubova III. lige, 30 utakmica


Troškovi organizacije i službenih osoba (suci i delegat, zapisničar, mjeritelj vremena, liječnik,

snimatelj, redari, prijava okupljanja).


STARIJI KADETI I. HRL

24 klubova, 11 kola, 23 utakmica

Završnica: 8 najboljih klubova iz cijele Hrvatske, turnir 3 dana


Troškovi organizacije i službenih osoba (suci i delegat, zapisničar, mjeritelj vremena, liječnik,

snimatelj redari, prijava okupljanja).

Gostovanje: putni troškovi, smještaj kod završnice PH

KADETI Regionalna rukometna liga

- 56 -

20 klubova, 19 kola, sistem turnira 9 krugova + 1 utakmica.

Završnica: 5 klubova iz zagrebačke regije, ukupno 12 klubova, turnir 4 dana

Troškovi kotizacije HRS.

Troškovi organizacije i službenih osoba (suci i delegat, zapisničar, mjeritelj vremena, liječnik, redari,

prijava okupljanja)

Gostovanje: putni troškovi (završni turnir troškovi smještaja).

MLAĐI KADETI Zagrebačka rukometna liga

14 klubova, 26 kola, 26 utakmica

Prva 4 idu na završnicu državnog prvenstva (natječaj za domaćinstvo)

Troškovi kotizacije ZRS.

Troškovi organizacije i službenih osoba (suci i delegat, zapisničar, liječnik).

Gostovanje: putni troškovi (kod završnice: dodatno smještaj i kotizacija).

POMLADAK Zagrebačka rukometna liga

12 klubova, 22 kola

Prva 4 idu na završnicu državnog prvenstva (natječaj za domaćinstvo)

Troškovi kotizacije ZRS.

Troškovi organizacije i službenih osoba (suci, zapisničar, liječnik).

Gostovanje - putni troškovi (kod završnice: dodatno smještaj i kotizacija)


Osmina finala (16 klubova, 1 utakmica - na ispadanje).

Četvrtfinale (8 klubova, 1 utakmica).

Final Four (završni turnir, 2 utakmice).

Domaćin osigurava troškove organizacije i smještaja (samo za polufinaliste).


VATERPOLO

SENIORI

Prvenstvo Hrvatske

12 klubova- dvokružno( doma i vani)

polufinalni susreti 1-4 na 2 dobivene utakmice

finalni susret na 3 dobivene utakmica

Kotizacija od strane HVS-a za Kup Hrvatske

Kotizacija od strane HVS-a za Prvenstvo Hrvatske

Kotizacije za mlađe kategorije ( Kup i PH)


Preliminarne grupe (turnirski 4 kluba u dvije grupe, 3 utakmice u svakoj grupi, prva dva idu dalje).

Final Four (prvi dan se igraju polufinala , drugi dan finale).

Bira se grad domaćin (u pravilu organizacijske troškove i eventualne troškova plaća domaćin).

Klub plaća troškove puta.

JUNIORI, MLAĐI JUNIORI, KADETI I MLAĐI KADETI

PRVENSTVO HRVATSKE

Pred prvenstvo je na razini Zagreba, tri najbolja kluba idu na regionalno prvenstvo.

Kvalifikacije se odigravaju regionalno - skupina sjever (Rijeka, Sisak, Varaždin, Osijek, Zagreb),

5 klubova, 10 kola, 8 utakmica (4 kod kuće i 4 u gostima).

Tri najbolja kluba iz regije sjever idu na završnicu, te 5 klubova iz skupine jug.

Ukupno 8 najboljih klubova, turnir traje 4 dana (5 utakmica, po grupama (3), finale i polufinale).

- 57 -


Isti sustav natjecanja kao i u prvenstvu.

Troškovi puta i smještaja plus troškovi kotizacije za suce i delegate, ovisno o broju prijavljenih ekipa

(ukupni troškovi sudaca dijele se prema broju ekipa koje sudjeluju).

Isti sustav natjecanja je za sve četiri uzrasne kategorije

LIMAĆI

Prvenstvo Zagreba, svatko sa svakim, 6 ekipa (10 kola + play-off , ukupno 11 utakmica).

Kup Zagreba, svatko sa svakim, 6 ekipa (10 kola + play-off , ukupno 11 utakmica).

NADE

Prvenstvo Hrvatske, turnir 4 dana ovisno o broju prijavljenih ekipa, u pravilu izvan Zagreba.

Troškovi puta i smještaja plus troškovi kotizacije za suce i delegate, ovisno o broju prijavljenih ekipa

(ukupni troškovi sudaca dijeli se prema broju ekipa koje sudjeluju).

Prvenstvo Hrvatske se održava ljeti i zimi (dvostruki troškovi).

ODBOJKA

SENIORI

I. HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA

Kotizacija nacionalnom savezu, licence igrača, troškove sudaca snosi klub.

(kada su domaćini troškovi sudačkog tima 3500.00 kn bruto utakmici, liječnik, zapisnički stol,

spiker, statističar, zaštitarska služba, a kod gostovanja putni troškovi i smještaj kod udaljenih

odredišta)

(16 klubova u početku natjecanja u dvije skupine; prvi stupanj 14 kola, drugi stupanj 6 kola,

10 gostovanja, 10 domaćih utakmica nakon čega slijedi doigravanje u kojem se igra

minimalno 7, a maksimalno 11 utakmica - četvrtfinale i polufinale igra se na dvije dobivene

utakmice, a finale na 3 dobivene utamice, 4 domaće utakmice, 7 gostovanja ovisno o

plasmanu)

KUP RH

Kotizacija nacionalnom savezu

Osmina finala (16 klubova, na dvije dobivene utakmice)

Četvrtfinale (8 klubova, na dvije dobivene utakmice)

Final four (završni turnir, 2 utakmice)

Troškovi organizacije domaćih utakmica isti kao i kod prve lige.

Gostovanje: putni troškovi i smještaj kod udaljenih odredišta.

Na Final four-u putni trošak i smještaj.

2. HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA

14 kola (7 utakmica domaćini i 7 gosti)

Kotizaciju i licencu nacionalnom savezu snosi klub

Kao domaćin klub snosi troškove organizacije i sudaca, a kao gost troškove prijevoza.

JUNIORI, KADETI, MLAĐI KADETI I NAJMLAĐI KADETI (MINI ODBOJKA) (m)

Prvenstva Hrvatske za juniore, kadeti, mlađi kadeti i mini odbojka svi po 8 utakmica.

Natjecanja su u pravilu izvan Zagreba pa su uključeni troškovi puta, smještaja i dio

organizacijskih troškova (kotizacija u koju su uključeni troškovi sudaca)

Regionalna liga za juniori, kadeti, mlađi kadeti i mini odbojka svi po 8 utakmica.

Natjecanja su u pravilu izvan Zagreba pa su uključeni troškovi puta, smještaja i dio

organizacijskih troškova (kotizacija u koju su uključeni troškovi sudaca)

- 58 -

Prvenstvo Zagreba

Juniori (7 utakmica), kadeti (15 utakmica) i mlađi kadeti (16 utakmica), mini odbojka (16

utakmica). Klub snosi troškove kotizacije, licence igrača i troškove sudaca.

2.4. OPIS PROGRAMA I POTPORA KLUBOVIMA ZA PRIPREME SPORTAŠA

NOGOMET

Priznaje se trošak za 22 igrača i stručni stožer.

Klubu se priznaju zimske i ljetne pripreme svih mlađih pogona.

Zimske pripreme u pravilu se održavaju u dvije faze: jedan ciklus od 14 dana, drugi ciklus traje 10

dana. Ovisno o vremenskim prilikama klub organizira i nastavak priprema.

Ljetne pripreme: jedan ciklus od 14 dana, u pravilu visinske pripreme Priznaju se troškovi:

putni troškovi i smještaj, troškovi najma objekta, eventualno troškovi rekvizita koje je neracionalno

prevoziti, troškovi vitaminizacije.

Troškovi prijateljskih susreta, radi provjera forme ekipe.

RUKOMET m

Priznaje se trošak za 20 igrača i stručni stožer.

Zimske i ljetne pripreme svih mlađih pogona.

Ciklusi od 6 do 8 dana priprema, (pripreme se organiziraju i kao odigravanje pripremnih turnira s

drugim ekipama ovisno o dogovoreno suradnji).

Putni troškovi i smještaj (što ga može osigurati sponzor ili domaćin priprema), troškovi najma objekta,

troškovi vitaminizacije, (osiguranje smještaja gostujućih ekipa kada su pripremne utakmice u

Hrvatskoj).

Mlađi uzrasti nemaju zimske pripreme, nego eventualno, uskršnje, te ljetne pripreme.

KOŠARKA

Priznaje se trošak za 16 igrača i stručni stožer svih mlađih pogona.

Ljetne pripreme, koje traju 14 dana.

Putni troškovi i smještaj, troškovi najma objekta, troškovi vitaminizacije, troškovi bandaža. Ciklusi

priprema kod mlađih uzrasta su kraći.

VATERPOLO

Priznaje se trošak za 18 igrača i stručni stožer svih mlađih pogona.

Pripremni i prijateljski turniri, u pravilu Budimpešta.

Seniori: utakmice pred bitna natjecanja i pred početak prvenstva.

Klub plaća troškove putovanja i smještaja.

Sve mlađe selekcije: 3-4 dana za pripremne utakmice pred finalna natjecanja.

Klub snosi troškove putovanja.

ODBOJKA

Priznaje se trošak za 16 igrača i stručni stožer svih mlađih pogona

Organiziraju se zimske i ljetne pripreme

Zimske u pravilu traju 7 dana

Ljetne pripreme traju 14 dana

Putni troškovi i smještaj, troškovi najma objekta, troškovi vitaminizacije kod seniora.

- 59 -

2.5. STIPENDIJE VRHUNSKIH SPORTAŠA

Klubovima se priznaju stipendije vrhunskih sportaša na isti način kako se priznaje i u

pojedinačnim sportovima. (za sportaša I kategorije 1.600 kn bruto mjesečno, naknada I. kategorije 800

kn, II. kategorija 1.400,00 kuna bruto mjesečno i III. kategorije 600 kn bruto mjesečno).

2.6. OPIS SUSTAVA I POPIS TROŠKOVA ZA MEĐUNARODNIH NATJECANJA

Potpora za službena europska klupska natjecanja, priznaju se klubovima radi ravnopravnijeg

sudjelovanja u natjecanjima, s obzirom na gospodarske prilike u Hrvatskoj i sve teže pronalaženje

sponzorskih sredstava. Ova je potpora ponajprije promocija Grada Zagreba u Europi, gdje klubovi koji

igraju u različitim dijelovima Europe svojim nastupima promoviraju ime Grada. Obaveza je klubova

da uz obilježja kluba istaknu ime Grada Zagreba, kao novog grada u porodici europskih glavnih

gradova.

1. NOGOMET (22 igrača + stručni stožer)

Liga prvaka za mladež

Procjena plasmana - plasman u skupinu Lige prvaka

Obvezni infrastrukturni uvjeti za licenciju

Liga prvaka se sastoji od 8 skupina po 4 sudionika (svaka momčad igra sa svakom 2 utakmice, ukupno

6 utakmica, 3 kod kuće i 3 u gostima).

Prvoplasirani i drugoplasirani klubovi u skupini ulaze u osminu finala.

U osmini finala se igra na ispadanje, 2 utakmice (1 kod kuće i 1 u gostima).

U osmini finala, četvrtfinalu i polufinalu igra se na ispadanje, 2 utakmice (1 kod kuće, 1 u gostima).

Pobjednici polufinala igraju (jednu) finalnu utakmicu.

TROŠKOVI NATJECANJA

GOSTOVANJA

Priznata od strane UEFA-e

DOMAĆINSTVO

Klubu se priznaju troškovi organizacije susreta (uređenje terene, zaštitarska služba, redarska služba i

osiguranje, prijava skupa, snimanje, dežurstvo dvaju kola hitne pomoći).

Priznaju se troškovi putovanja, smještaja i taksi delegata, sudaca, kontrolora i povjerenika za

sigurnost, kao i eventualne doping kontrole (klub je obveznik plaćanja troškova, a UEFA obavlja

tehniku plaćanja preko nacionalnih saveza).

2. RUKOMET m (20 igrača + stručni stožer)

Liga prvaka

Procjena plasmana - polufinale

Kotizacija EHF.

Dvije elitne skupine (A i B) po 8 ekipa (RK PPD Zagreb je u skupini A) i dvije skupine po šest ekipa

(C i D).

Natjecanje u skupini: svaka momčad igra sa svakom 2 utakmice (ukupno 14 utakmica, 7 kod kuće i 7

u gostima).

U osminu finala idu prvih 6 ekipa iz skupine A i B i prvo dvije plasirane ekipe iz skupina C i D koje

razigravaju za dva mjesta u osmini finala, a prvaci skupina A i B direktno su plasirani u četvrt finale.

Igraju se dvije utakmice (domaćin – gost).

- 60 -

Drugoplasirane ekipe iz skupina A i B igraju protiv pobjednika iz razigravanja C i D, trećeplasirane

ekipe iz skupina A i B igraju protiv šesto plasiranih ekipa iz skupina A i B. Četvrto plasirani iz

skupina A i B igra protiv peto plasiranih A i B skupine, (igraju se po dvije utakmice).

Prvaci iz skupina A i B te pobjednici utakmica u osmini finala igraju u četvrtini finala, (igraju se po

dvije utakmice)

Pobjednici četvrtfinala igraju Final Four (2 utakmice, polufinale i finale).


U Zagrebu: kompletni troškovi sudaca, delegata, supervizora i liječnika (domaćeg).

Organizacijski troškovi, uređenje podloge za dvoranu, troškovi redarske i zaštitarske službe, prijava

okupljanja, kola hitne pomoći, antidoping kontrola, snimanje utakmice, trošak dvorane za gostujuću

ekipu.

Gostovanje: putni troškovi i smještaj.

Regionalna liga (SEHA)

Igra se po sljedećem sistemu: u ligi sudjeluje 10 momčadi

Zemlje sudionice: Hrvatska (2 kluba), Srbija (2 kluba), Makedonija (2 kluba), BH (1 klub), Crna Gora

(1 klub), Slovačka (1 klub), Bjelorusija (1 klub).

Liga se igra po dvokružnom bod sistemu, dakle svaki klub 9 domaći + 9 gostujućih utakmica

Na kraju lige igra se Final Four (4 najbolje momčadi).

Obveza domaće momčadi: smještaj svih službenih osoba (ne mogu biti iz zemlje domaćina utakmice),

dvorana i osiguranje produkcije TV prijenosa.

Obveza gostujuće momčadi: troškovi putovanja, smještaja i prehrane u gostujućem gradu ili zemlji

3. KOŠARKA (16 igrača + stručni tim)

KOŠARKA MUŠKI

FIBA Europe Cup (m)

Procjena plasmana: IV. dio (8 ekipa)

I. dio - 56 ekipa - 14 grupa x 4 ekipe; grupa 4 ekipe, dvokružno, tri gostovanja, tri domaće utakmice.

II. dio - 32 ekipe - 8 grupa x 4 ekipe; plasman prve dvije ekipe iz grupa I. djela; grupa 4 ekipe,

dvokružno, tri gostovanja, tri domaće utakmice

III. dio - 16 ekipa; plasman prve dvije ekipe iz grupa II. djela; igraju se dvije utakmice, domaćin - gost

IV. dio - 8 ekipa; plasman boljih iz dviju utakmica III. djela; igraju se dvije utakmice, domaćin - gost

V. dio - 4 ekipe; završni turnir, dvije utakmice polufinala, finalna utakmica i utakmica za treće mjesto

TROŠKOVI NATJECANJA:

kotizacija FIBA (organizator natjecanja)

Trošak domaće utakmice (smještaj i locco prijevoz protivničke ekipe, trošak prehrane (puni pansion) i

sudaca, svi organizacijski troškovi, zaštitarska i redarska služba, vođenje statistike, prijava skupa,

snimanje utakmice...); trošak gostujuće utakmice - putni troškovi (avion, autobus) i prehrana na putu.

Regionalna ABA LIGA

I. DIO - 14 ekipa

Dvokružno, trinaest gostovanja, trinaest domaćih utakmica.

II. DIO - 4 ekipe

- četiri ekipe koje ostvare plasman od 1. do 4. mjesta

Završni turnir - 4 ekipe - 3 utakmice.

TROŠKOVI:

Trošak gostujuće utakmice - putni troškovi (avion, autobus) i prehrana na putu.

Troškovi domaćih utakmica su smještaj i locco prijevoz protivničke ekipe, troškovi prehrane (puni

pansion) i sudaca, svi organizacijski troškovi, zaštitarska i redarska služba, vođenje statistike, prijava

- 61 -

skupa, snimanje utakmice...). Troškovi organizacije Final Four i smještaja plaća organizator

(kandidiranje gradova domaćina).

4. VATERPOLO (18 igrača+ stručni stožer)

Europska liga prvaka

Procjena plasmana - kvalifikacija u doigravanje

Kotizacija za Ligu Prvaka

Kvalifikacijski turnir 3 utakmice sve u gostima - putni troškovi i smještaj

Natjecanje u skupini (6 utakmica, 3 gostujuće i 3 doma)

Četvrtfinale (2 utakmice, 1 u gostima i 1 doma)


U Zagrebu organizacijski troškovi, zaštitarska služba, prijava okupljanja, (mjeritelj vremena, zapisnik

pomoćni suci, gol suci – cca 8 osoba – sudački stol), liječnik, kompletni troškovi vanjskih suca i

delegata

Gostovanje – putni troškovi i smještaj

Final Four (2 utakmice)

Domaćin natjecanja snosi troškove organizacije

JADRANSKA LIGA

12 klubova, 22 kola, 22 utakmice

PRVENSTVO HRVATSKE

Play-off (8 klubova, gornji i donji dom)

Prva 4 kluba igraju za prvaka.

Druga 4 kluba razigravaju od 5 do 8. mjesta.

Polufinale se igra na dvije dobivene (moguće tri) utakmice.

Finale na 3 dobivene, maksimalno 5 utakmica.


Kotizacija za Jadransku ligu plus troškovi sudaca,delegata i zapisničkog stola

(Putni troškovi i sudačka taksa). U Zagrebu organizacijski troškovi, zaštitarska služba, prijava

okupljanja, mjeritelj vremena, zapisničar, pomoćni suci, gol-suci – oko 8 osoba – sudački stol,

liječnik, kompletni troškovi vanjskih suca i delegata.

Gostovanje: putni troškovi i smještaj.

5. ODBOJKA (15 sportaša + stručni tim)

SREDNJEEUROPSKA LIGA (MEVZA)

9 klubova igra 8 utakmica na 4 turnira (3 vani i 1 doma) + Final Four (2 utakmice)

U gostima, klub snosi troškove puta i smještaja, a kao domaćin snosi organizacijske troškove

(zaštitarska služba, prijava okupljanja, mjeritelj vremena, zapisnik, pomoćni suci, sudački stol,

delegat, liječnik, statističar), kompletne troškove 2 inozemna suca, prijevoz i smještaj te sudačka taksa.

Organizatoru natjecanja (MEVZA) se plaća kotizacija i licenca igrača.

CHALLENGE CUP

Igraju se kvalifikacije (2 utakmice, gostovanje i doma)

Igra se 16-tina finala (2 utakmice, gostovanje i doma)

Pobjedom ide u 8-u finala (2 utakmice, gostovanje i doma)

- 62 -

Pobjedom idu u 4-t finale (2 utakmice, gostovanje i doma)

Ukoliko se javi organizator Final Foura, polufinale i finale igraju se turnirski (u jednom gradu, 2

utakmice), a ukoliko ne natjecanje se odigrava kao i do sada (2 utakmice polufinala i 2 utakmice finala

na gostovanju i doma)

Troškovi domaćinstva i gostovanju obuhvaćaju troškove kao kod Interlige, s iznimkom da u Challenge

Cupu postoji delegat kojem se također plaća putni trošak, smještaj i taksa.

Organizatoru natjecanja (CEV) se plaća kotizacija i licenca igrača i taksa za svaku utakmicu.

2.7. RAZVOJNI PROGRAMI KLUBOVA

MOMČADI MLADEŽI

Smještaj igrača na provjeri (i njihovih pratitelja) privremeno.

Smještaj registriranih dovedenih igrača (dom, privatno).

Funkcionalna dijagnostika perspektivnih igrača

Liječnička i fizijatrijska skrb ( i s time povezni troškovi)

Skautiranje igrača (putni troškovi).

Provjera i oporavak igrača (korištenje cybex testa - fitness).

Dio stručnog tima koji nije stalno angažiran (povremeni angažmani)

TURNIRI

Tradicionalni domaći turniri; tradicionalni inozemni turniri; pozivni domaći turniri; pozivni inozemni

turniri.

OPREMA I POMAGALA ZA TRENIRANJE

Trenažna pomagala (golovi, lopte, mreže, markir majice, čunjići, kapice, te ostala trenažna pomagala

specifično po svakom sportu).

Sportska oprema za trenere (trenirka, majica, gaćice, kopačke, tenisice).

Sportska oprema igrača za treniranje, te briga za spremnost opreme za upotrebu (ekonom).

Posebna oprema stručnog osoblja (doktora, fizioterapeuta, medicinske potrepštine, gelovi, ulja),

dodatna vitaminizacija, dodaci prehrani, psihološka priprema i sl.

KLASA:

URBROJ:

Zagreb,

PREDSJEDNIK

GRADSKE SKUPŠTINE

Darinko Kosor

program javnih potreba u sportu grada zagreba za 2016. (prijedlog)

Documents