narod, rad do

pruži to osi­te jef-

POSTARINA PLAĆENA U GOTOVU.

LIST IZLAZI TJEDNO. - GODISNJA PRETPLATA 30.- DIN. - ZA INOZEMSTVO 60.- DIN. OGLASI PO NAROCITOJ TARIFI.

GODINA IX. BROJ 40. Sibenik, l. listopada 1938.

ADRESA UREDNISTVA l UPRAVE: SIBENIK pp. 17.

RUKOPISI SE NE VRACAJU. -

Demokracija Napetost je došla do vrhunca. Ne

mislimo samo na napetost međunaroci­nlh političkih odno!aja zbog jedne ill druge zemlje, nego na onu, Jo! zna­čajniju, ldeolo!ku najletost, koja se is­poljava u dana!njlm velikim političkim i svjetovnonazornlm pokretima.

Desnica l ljevica, blaga l jaka ru­ka - to su pučki nazivi za pokrete, kao Ito su: Fa!lzam, narodni socijali­zam, komunizam, pučka fronta, demo­kracija .•.

Nufno je, da, kao kr!ćani, posl­novljena djeca Bofja, odlučno osud!­.mo svako protuzakonito nasilje l pro­tunaravno tlačenje ljudskoga dosto­janstva i slobode. No ipak se, bez i­kakve ograde, ne rnot.emo upregnuti u kola onih koji odu!evljeno pljelću danalrijoj demokraciji.

Demokracija ;~ lijepa riječ, a i pravi je smisao te riječi Ispravan i kr­Jćanskl; najkršćanskiJI od svih ost~llh političkih sustava. Demokracija u pra­vom smislu: nagla!ava ravnopr:1vnosf svih, poltuje poitenu volju cjelok.;p­lloga naroda l radi za opću dobrobit. Tu vođe postaju vođama voljom na­roda, l rade za narod.

Takva bl demokracija morala biti, <ilko bismo je mogli nazvati kršćan­.skom.

Ali vrijeme mnogo toga kvari, ;prelnačuje l izobličuje, To se dogodile l s demokracijom. l kao Ito se danas običaje govoriti o pokvarenoj gospo­dl, tako mofemo govoriti l o pokva­reno) demokraciJI, jer takvu demokra­ciJu stvorile bal pokvarena gospoda.

Nije potrebno letjeti nad oblaci­ma l Igrati se sanjama. Hodajući po 1vrdoj zemlji, osvrćući se naokolo l promatrajući tako zvane demokratske 1irfave, nalazimo golemi dokazni ma-1erijal za naše tvrdnje.

Demokracija Je grlatl l neutrudivi propovjednik slobode. Ali, ko se naj­više okorlitava tom slobodom! Lupe­fl, pokvarenjaci, nametnici l gullkotcl

U prvom redu, govoreći o demo­kraciJI, moramo upriJeti prstom u ko· rupciJu, u korupcionlstlčke afere. -NIJe svo zlo u tome što "narodni<~ vo­de primaju nerazmjerno velike mje­sečne plaće. To je još malenkosti Uza sve te masne l premasne plaće "narod­nih odličnika<~, narodi bl još dobro !I­vjeli l drfavnl bl primlcl bill daleko ve­ći od Izdataka.

Narode osiromašuju, proletarlzlra­ju l ubiJaju one potajne "plaćecc, koje svaki po miloJ volJI - samo da ga nl­ko ne opazll - uzima Iz zajedničkih narodnih blagajna.

KorupciJa! Krađa! Radi nje su dr-

Svijet će ostati nemiran, dok ne otpo čine u Bogu! -Naši DOgledi

Ono što je sv. Augustin rekao o sebi, da mu je nem irno srce bez Bo­ga, to mi možemo reći o svijetu, da je nemiran i da će ostati nemiran do­klegod ne otpočine u Bogu.

Pred 1 O godina stvoren je bio Kellogg-Briandov pakt, po komu se ne smije narod i narod, odnosno država i država poslužiti ralom pri rješavanju spornih pitanja, koja bi medu njima nastala. Medutim smo mi svjedoci če­tiriju ratnih zapletaja u ovo nekoliko zadnjih godina: rat u Chacu izmedu Bolivije i Paragvaja, koji je progutao 100.000 života; rat u Abesiniji s 55.000 žrtava; Span i ja, koja prelazi 1 ,000.000 srušenih ljudskih tjelesa, i napokon ki­tajsko-japanski zapletaj, koji je za so­bom ostavio i ostavlja još više krvi. Ova ratna obračunavanja broje preko dva i po milijuna palih ljudskih života. Amerikanci su izračunali materijalnu štetu pri ovomu i došli do bajoslov­noga novčanog broja, koji se penje do 350 milijarda. Znači da čovječan­stvo više troši za ubijanje ljudi, nego za život onih koji još dišu ... To je rat, to su plodovi militarizma.

Bojimo se i ljuto nas je strah, da bi opet moglo doći do nečega što bi značilo smrt, klanje, kakvo još nije bi­lo. Groznica rata sve više se širi i lju­de hvataju čuvstva teške neizvjesnosti.

Leško-njemački zapletaj penje se svomu vrhuncu i sve se bojati da pu­ška ne opali, a, ako opali, niko ne mo­že znati što i kako će se dogadaji od­vijati, ali već sada pozitivno možemo reći, ako se to dogodi, evropsko tlo će se napajati potocima svježe krvi svojih sinova.

Niti smo mi ratni, niti je ratnički naš narod. Nama je raf zlo, teško zlo, velika nesreća, pa sada se poveo za obranu najsvetijih prava. Rat je gubi­tak i za one koje ljudi smatraju po­bjednicima. Mi ga ne želimo nikomu; mi kršćani i molimo da ga ne bude kod nikoga. Rat je za nas jedan od triju zala koja spominjemo u litanija-

žavne blagajne uvijek prazne, pa ma­kar koliko bill veći prlmicl od Izdata­ka.

l kapitalizam je porod pokvarene demokracije. Zapravo: GdJe je korup­cija, tu je razvijen l kapitalizam., jer često su korupcija l kapitalizam dva naziva za Isti pojam, za isti grijeh bez­dulja.

Ljudi neće biti nikad potpuno jednaki. Nisu jednaki po svojem tje­lesnom ustroju, nl po svojim du!evnlm sposobnostima, pa ne mogu biti nl u vanjskom životu. - Ali zato ne smije, ako smo za pravu demlOkraciju, niko gladovati, niko zepsti, niko Ići u tralja­ma! Niko ne smije, radi toga što Je ve­lik, prezirati maloga, niko, koji je jak, profdlratl slaboga!

A sve to čini današnJI kapitalizam,

ma, da nas Gospodin oslobodi: nOd kuge, glada i rata - oslobodi nas Go­spodine!« l pri ovom zapletaju, o ko­mu dnevne novine donose velika iz­vješća s teškim naslovima, mi molimo sa Svetim Ocem: da Gospodin ukloni od nas grozotu rata .

Kršćanskom čovjeku teško se u ovom zapletaju sa svojim simpatijama opredijeliti za jednu ili drugu stranu - za Lešku ili za sve one koji sada traže prik l jučenje svojih sunarodnja­ka. A koji hoće i može biti objektivan, mora, malo dalje pogledati, dvadeset godina unatrag, i onda će jasno doći do spoznaje, ko je nosilac odgovor­nosti za sve ono što se danas dogada i što će se još dogoditi.

Svakomu od nas je poznato 'da Leška, službeno: Leho-Slovačka, nije država samih Leho-Slovaka, nego da unutar granica te države ima veliki broj narodnih manjina, pripadnika dru­gih naroda, a medu njima Nijemaca najviše. Zašto se 1918. godine, kada su se krojile granice država, nije vo­dilo ozbiljna i poštena računa, 'da sva­komu narodu bude pušteno na slobo­du uredivanje njegove kuće! »Pobjed­nicima« nije bilo pred očima: posta­viti temelje sigurnoga mira za sva vre­mena, poštivajući osnovna prava sva­koga naroda. Ne, glavno je bilo: osa­katiti protivnika, poniziti ga. A kada se protivnik ogorčen dignuo da zba­ci sa sebe žig poniženosti, skočio je kao razdraženi lav i ide krajnostima, koje su sa svojim posljedicama teške. To je Njemačka, razjareni lav, koji je svijestan svoje snage, pa više ne će da znade razliku onoga što je dopušteno i opravdano, a što ne.

Stvorena je umjetna država Le­ho-Slovačka, u kojoj opet Slovaci i­maju podredenu ulogu: Samo je pila­nje vremena, a ništa drugo, da se o­bori sve ono što nije izgradeno na zdravim i poštenim temeljima. Ima još pitanja, ima još država, koje će do­živjeti ono što doživljuje Leho-Slova-

l to baš najvlle u tako zvanim demo­kratskim državama.

S demokraciJom je usko poveza­na sloboda mi!ljenja. l s tom slobodom se još najvlie ponosi. To Joj Je najbli­staviji ures, najraskošnije odiJelo, u ko­jemu se pokazuje pred svojim nepri­jateljima.

All i ta sloboda mišljenja ponaj­više pogoduje gnjilom, pljesnivom l pokvarenom ml!ljenju. A često se bal ono Ispravno, polteno mišljenje po­tiskuje l priječit

Razmotrimo samo polofa) kato­ličke Crkve u demokratskim državama. Ne samo što je Idejno mrze l napadaju u ltampl, nego joj uskraćuju na)temelj· nija prava u ženidbenom zakonodav­stvu, u !kolstvu, u organiziranJu, u štampi. A da l ne govorimo o novča­nom potpomaganjul

čka . Narod je narod, i on se ne da iz­brisati, pa sada, bili mi prijateljski ili neprijateljski raspoloženi prema bilo komu . Nama može biti teško da se šire granice naroda koji je u svojoj gor­dosti odmaknuo sa staze, ali moramo priznati , pa reći da skupina preko 3 milijuna Nijemaca mora imati pravo sa­moodredenja.

Da je Engleska i Francuska pošte­no i otvoreno gledala 1918. godine, evropski narodi sigurno ne bi bili mu­čeni groznicama neizvjesnosti u ovim momentima, a i ne bi bilo onoliko glodenja unutar država, koje samo če­kaju svoj dan obračuna.

A i drugi momenat nam dolazi sada na pamet. Zašto gospoda Fran­cuzi i Eng lezi nisu Leho-Slovačkoj go­vorili da će joj biti prijatelji samo u miru, a u slučaju kakvoga zapletaja da neka se ne oziru jedan na drugo­ga? Da je to bilo iznašano, da je Ce­ho-Slovačka znala da će prijateljstvo Pariza i Londona a i Moskve imati ta­kav završetak, puštajući konačno Le­ho-Slovačku sudbini, svak ko je pame­tan mora mis liti da bi Leho-Slovačka davno bila uredila pitanje sa svojim susjedima i da bi bila prošla svoju kri­zu, do koje je moralo doći, mirnim i sretnim rješenjem za sve, a za sebe u prvom redu.

Gdje su sada Antante, gdje Dru­štvo Naroda? Ko o tomu vodi računa? Papiri ostaju samo papiri. To je ono što smo mi isticali i što ističemo i zna­mo i u mirnim danima, a drugi dodu do spoznaje, odnosno do priznanja, u teškim i krvavim časovima. Gdje je moral onih ljudi - savjesti, za koje smo mi kršćani govorili i govorimo da su krhke i slamnate? Svima se nekako čudno i staro čini, kada mi uvijek isti­čemo, da je svaki moral, lišen Boga, nikakav moral, samo riječ ili po Pav­lovu - praporac koji zveči .

Maknut je Bog sa svojim narav­nim i evandeoskim zakonima pri stva­ranju i vijećanju kormilara zemalja i naroda. Nije Ga se pitalo za savjet u proš losti a ne vodi se o Njemu prva riječ ni u sadašnjosti, pa opet mi kr­šćani ne griješimo, kada sa sigurnošću

Takva je dana!n)a demokracija. Razumljivo, da niko pošten ne moie biti pristala takve demokracije. l kad bismo morali birati Između takve po­kvarene demokracije i poštene dikta­ture, odlučili bismo se, bez predoml­šljanja, za poštenu diktaturu.

Međutim, ml, kao slobodna djeca Božja, ljubimo slobodu, ljubimo demo­kraciju. Jest, onu pravu, poltenu, kr­šćansku demokraciju, koja zna, kad je potrebno, namrštltl čelo, sijevnuti mu- • njoM l tresnuti gromovima; koja zna odsjeći duge prste, skratiti duboke džepove l pomesti svo blato iz ravno­ga života.

l dok se oduševljavamo za takvu demokraciju, nagla!ujemo, da je ne­ćemo do.bitl bez ljudi koje nadahnju­je Duh vjere, pravde l Istine!

lg.

,.

STRANA 2.

tvrd imo da će se kr vavo vreteno vr­tjeti i teško kolo i dalje satira l i sad o­ne koje smatramo pobijeaenima, a sada one koje se nazivlje pobjednici­ma. Neka se drugi nasmiju, ali onaj je na pulu istine, koji dobija potvrdu života . Istinita je riječ i ostaje : »Ako Gospodin ne sagradi kuće, uzalud se trude oni koji je grade!« Junior

Kafollčke pobJede --------ANGLIKANSKI BISKUP NA OBRANU KATOLIKA

U poznatom oštrom sukobu izme­au općine u Liverpoolu i katoličke škole ustao je javno na obranu katoli­ka sam tamošnji anglikanski biskup i pozvao sugrađane , da zatome svoju strastvenost i strančarstvo.

NAGRAĐENI KNJI!EVNICI

Francuski katolički pisac J e a n de La Barende dobio je 10 hilja­da franaka nagrade za svoj roman »Božji centaur«, a katolički pjesnik F r a n e i s J a m m e s dobio je od A­kademije čak 20 hil jada franaka, dok je svećenik B r u n e t t e dobio 18 hi­ljada franaka za svoje povjesno djelo o francuskom svećenstvu.

NAPREDAK KATOLICIZMA U NIZO­ZEMSKOJ INDIJI

Otkako su Nizozemci zauzel i svo­je sadašnje posjede u Oceaniji, zapo­čeli ~ u progoni katolika, koji su se na­stanili tamo nešto poslije dolaska Por­tugiza godine 1509. Katoličko svećen­stvo moglo se tamo ponovno vratiti tek u početku druge polovice 19. vi­jeka. To je bilo 1859., kad su Isusovci tamo otvorili svoje prvo sjedište. Me­đutim do početka 20. vijeka katolici­zam nije pokazao nikakvoga značaj­nijeq napretka. 1927. godine bilo je u Nizozemskoj Indiji 240 hiljada ka­tolika, dok ih danas ima 500 hiljada.

BUJAN KATOLIČKI !IVOT U BELGIJI

Nedavno je ženska katol ička o­mladina u Belgiji zaključila, da će svakoga mjeseca na određeni dan po­sebnim priredbama dati svojim bisku­pima vidnog izraza poslušnosti, za­hvalnosti i poštovanja. Tako su u po­jedinim dijecezama takve priredbe već prireaivane. - Za njima se po­velq i muška katolička omladina Bel­gije, pak je jedna takva priredba o­držana u nedjelju 11 . t. mj. Ta je pri­redba privukla 1 O hiljada omladinaca, članova Katoličke Akcije, u nadbi­skupsku residenciju Mencheln. Na njoj je služio sv. Misu sam kardinal primas Belgije Mons. van Roey.

AKCIJA ZA KRI!EVE NA RASKRSći-MA

U Braziliji se razmaha la akcija o­ko toga, da se na važnijim raskršćima automobilskih cesta postave lijepa propela. Akciju podupire i sama vla­da.

DEMARS RUMUNJSKE l J UGOSLA­VlJE. 25. l X. jugoslavenski i rumunj ki po-lanik u Pragu posjeti li su čehoslovačkoga

ministra vanjskih poslova dra Kroftu i izvi­je tili ga, d a će se Jugoslavija i R umunjska točno držati odredaba pak ta Mu lc Antante u lučaju , ako bi Madžarska napala Ceho­slovačku . To isto su iz javili i madžar koj v la­di jugoslavenski i rumunjski poslanik u Bu­dimpeš ti .

E!>•<><><>

Jeronimski dan Nedjelja 2. listop11da o . g. kao prva Izl!

bl11gdllna sv. Jeronim!!, d an je, od kojega poč i nje k11mp11n)1! širen ja novih godl~n jih iz­da nja Hrvatskoga Književnoga Dru štv11 sv. Jeron ima u Z11grebu.

Svoj prvi ka lend11r i svo ju prvu knjigu izdalo je Društvo sv. Jeronima godine 1869., ovo je d11kl s e d a m d e se l l p u t 11 š io je­ronimske godanje edicije dolaze hrv11tskome narodu. l već u č11sl tom jub ilej u treb11l će

razvili n11roč ito živu propagand u, da ovogo­dišnje jeronimske knjige dodu u sv11ku pi­smenu hrv11tsku obitelj, 11 V!!Žno je to i Zll lo, jer s ovim godištem započ i n j e program11tski smišljeni n i z k n j i g a, koji će kroz p e t g o d i n 11 razraditi n11 pučki n11čln s v e n 11 j­v 11 ž n i j e g r a n e l j u d s k o g 11 z n 11 n J a,

nužne d!!nllšnjem čovjek u .

11K A T O L I K"

ŽIVOT S CRKVOM Crkveni kalendar

cdjelja, 2. X.: ecla llllwc.Ha 11ccl je lja po Duho1•ima. - S1•. A11de/i u vari . vaki čo­

vje k u ča u voga do la ka na ovaj vijet do biv svog ande la čuva ra. D a nn je blagdan sv. And e!. Cuvara

Poned jel jak, 3. X.: v. T ere::. i j a od Ma­loga l .ltu a Oblju bljena ve tica naših dana.

ij e li VOJ ze ma ljs ki ž ivot provela je u je­dnoJ neobi čnoj ljuba vi prema drago01 Bogu.

t o ra k, -t X.: v Fr a11 o. Rodio se u izu g. 1182. U mladim danima bio se po·

dao gri jehu i razvrntnom životu. Ali o bra­ti vši e po tn era f ljubavi Božje. Osnovao je g la ov iti franj eva čki red , koji JC uvelike zad u! io čovj eča n t vo. Umro je g. 1226. na dana ' nji da n.

ri jedn, 5. ' . : v. P/acic/. Bio je učenik sv. Benedikta. Pretrpio je mučeničku smrt zn­jedno a ·vo ji m dru govim a od gu a ra Ma·

nuka.

Cet v rt a k, 6. X.: v B nm o. prizna va lac. Rodio sc u Kolnu g. 1033. Utemeljio je stro-gi knrtu zijanski r ed . mro je g. 1101.

Peta k, 7. , .: Majktz Bo:ja od pre v R11 ~arija . n dnnašnji je dan kr'ćanska voj­s ka odnij e la bitku na d Turcima kod Le­punta.

Subo ta, 8. X.: S v. Brigita, udovica. -Sv. Simrtll , prorok , koji je u hramu iz ruku Bl Dj. Marije primio l usa Krista. Tijelo sv. Simuna n a lazi e u Zadru i tu sc s naj­već im la vljem slavi dana nji blagdan.

SEDAMNAEST A NEDJELJA PO DUHO­VIMA

CITANJE POSLA ICE bl. Pavla Apo­

stola Efežanima (4, 1--Q). - Braćo! Molim vas ja, sužanj u Gospodinu , d a sc vladate kako e pristoji va •emu zvanju u koje s te pozvani. n svom poniznošću i krotkošć u,

sa trpljivošću podnoseći jedan drugoga u ljubavi, brinući e da čuva t e jedinstvo duha u vezi mira Jedno ste tijelo i jedan duh. kao to ste i pozvani na jedno u [anje zvanja svoga. J edan Go podin, jedna vje ra , jedno krštenje. J edan Bog i Otac svij u. koji je nacl svima i po svemu i u vima nama. On je blago !ovijen u vijeke vjekova .

t SLIJEDI SV. EVA DELJE po Ma­tej" (22, 34-46). - U ono vrijeme pristu­pi e [arizeji k Isu u i upita ga jedan od nji b, nauči telj zakona, kušajući ga: Učite­

lju, koja je najveća zapovijed u zakonu'? Reče mu Isu : Ljubi Gospodina Boga svo­ga svi m srcem svojim i svom dušom svo­jom i vom pameti vojom. Ovo je najve­ća i prva zapovijed. A druga je lična ovoj : Ljubi bližnjega svoga kao amoga sebe. O ovim dvjema za povijedima ovis i sav zakon i proroci A kad se sabraše farizeji, upita ih l s us govoreći : Sto mislite za Krista, či­ji je Sin? Rekoše Mu : Davidov. Reče im: Kako dakle David u Duhu naziva Njega Gospodinom govore ć i : » Reče Go podin Go. podi nu mojemu : jedi o desnu moju, cl ok

položim neprij a telje tvoje za podnožje no­gama tvojim «? Kad dak le David naziva Njega Go podinom, kako Mu je in? I niko Mu nije mogao odgovoriti ni riječi, niti e ko usudi od toga dana da Ga š to više zapita .

LJUBA V P RAMA BOGU l LJUBA V PRAMA BLI!NJEMU

»Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim i svom dušom svo­jom i svom pam'eti svojom. Ovo je naj­veća i prva zapovijed. A druga je sli­čna ovoj: Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe.« (E v a n a e l j e)

Usprkos beskrajno j Pravednosti i Veličanstvu Božjem, pred kojim svi treba da prignu glave i uskliknu: »Pra-

Z11 godinu 1939. iz d11lo je Društvo sv. Jeronima devet knjiga, ko je čl11n ovi dobive ju za SO dinara, 11 mogu uzeti i skupinu od pet

knjiga za lS dinara, il i bar tri knjige za 15 d in11ra. Sam k11lendar »Danica« stoji za č l llno­

ve 8 din11ra, a knj ižarska mu je cijena 1 O d i­

nare. Nečlanovi pll!ć aju 500/o više, 11 11 svetko se može uč lan iti, ako jed11mput zauvijek u­pleli 1 O dinara, pil ond11 dobiva knjige od jeronimskog povjereni ka. - Nove cijene diktir11la je nužda, jer su papir, tis11k, a i osl11ii troškov i znatno poskupili, ipek su no­ve cijene u r11zmjeru s p o b o l j ~ 11 n j e m e~ j e n e s e l J a č k i h p r o d u k a t a , p11 lo treba 1111glasiti.

Nove jeronimske knjige z11 godinu 1939. jesu ove:

Prva je >JDanlcacc, kalendar za g. 1939., pun pouke, zab11ve, slik11 i sveg11 onoga što treb11 d11 bude u jednom kalend11ru. Uz nDenicucc u prvu skupinu, u t11ko zvanu n lrojkucc, idu joi dvije knjige Zvijezde Srca Isusova, pjesničke pripovjcsti o ugodn icima

vedan si, Gospodine, i pravilan je sud TvojH (P o č e t n a p j e s m a); pred kojom !reba da se svi zavjetuju

usprkos Njegove beskrajne moCi, i prinesu darove: Njemu, koji je stra­šan i koji kroti duh knezovima, koji je strašan svim kra ljev ima zemaljskim ( P r i č e s n a p j e s m a );

usprkos tome, što se svi moraju obratiti Njemu molitvom, jer su svi i moraju se smatrat i sluge njegove, puk njegov, Koji stanuje na ovoj zemlji, koja je kao njegovo veliko svetište: »Milostiv pogledaj na svoj puk, koji priziva ime Tvoje, Bože<< (P r i k a z n a p j e s m a);

usprkos tome, što je između nas i Boga beskrajni razmak, buduć mi stvo­rel\ja, a On Stvoritelj, mi slučajna i o­graničena bića, a On apsolutno i ne­ograničeno biće u svim svojim savr­šenostima -

ipak se On dostoji, da bude predmet naše ljubavi, i ne samo to že li, već nam to nameće kao zapovi­jed : »Ljubi Gospodina Boga svoga!«

Zašto? Jer nas je On prvi ljubio, kako tvrdi apostol ljubavi - sv. Ivan Evanael ista.

• No da ljubav prama Bogu ne bi

učinila da zaboravimo svoju dužnost, da budemo dobri i s braćom, odmah dodaje: »Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe!« A na jednom drugom mjestu u Evanđelju božanski Učitelj zapovijeda nam, da ljubimo bližnjega, kako je Dn ljubio nas: »Dajem vam novu zapovijed, da se ljubite među sobom onako, kao što sam ja ljubio vas«. A praktični znak, po kome će se raspoznati učenici Isusovi i pripadnici vjere njegove, je baš ovaj: n Priznat će vas za moje učenike, ako se budete ljubili meau sobom«.

• A u današnjoj P o s l a n i e i (E­

fežanima) sv. Pavao preporuča »jedin­stvo duha« ili duhova, što znači jedin­stvo misli i osjećaja.

Razlog pak, zašto kršćani moraju sačuvati jedinstvo meau sobom, je u tome, što oni svi skupa tvore samo jedno mistično tijelo, a to je Crkva. Gdje je pak samo jedno tije lo, treba da je također i samo jedan duh.

Da shvatimo važnost ljubavi, do­sta je napomenuti još i ovo, što o to­me govori Isus: »0 ovim dvjema za­povijedima ovisi sav zakon i proroci.« To će reći: Ako nema ljubavi prama Bogu vršenjem kreposnih djela i mr­žnjom na grijeh; ako nema ljubavi prema bližnjemu jedinstvom u vezi mira i sloge duhova, ne može biti ni prave vjere!

APE L V. OCA PAP . 29. IX. t. g. u 6.30 . održao je v. Otac Papa Pio XL na vatikan koj radio-po taji govor, u kojemu je medu drugim rekao, da u času, kada mi­lijuni strepe pred strašnim ratom, koji pri­jeti uništenjem svijeta, velika bol ispunja njegovo očinsko srce, pak poziva cijelu ka­toličku obitelj, kao i sav svijet, da e Sve­višnjemu moli za mir, koji će sc osnivati na pravdi i milosrdu. U takvom miru bit će

pravde za sve ljude i sve narode. Sv. Otac je naročito spomenuo velikoga vcca sv. Veće lava, češkoga kralja , i pozvao vjerni­ke, da mu upute svoje molitve za mir, isti­čući ve liku važnost mol itve Sv. Otac pozvao je vjernike, da u mjesecu listopadu, koji je posvećen Bl. Djevici , mole krunicu, knko bi čovječan tvu vanu li bolji dani.

Božji m od Milana P a v e l i ća D. 1., i knji­ga o d11na~njim velikim državnicim11, pod

naslovom "Jedni grade drugi razgrađuju«. U toj su knj izi n11jbolji naši pisci opisal i život i r11d Pape Pija Xl., De V11lera, Selazll­ra, Franka, Mussolinija, Hitlera i Steljine.

Uz te tri knjige u skupini redovitih je­ronimsk ih izdanja još su ove dvije knjige:

Vrlo važna gospodarska knjig11 »Kako se hra.

nl blljelcc To je agrikulturna (r11tarska) kemija od dr11 M11rka M o h a č e k a . l zbirka pri­povijesti iz Moslavine "Ispod garltke plani· ne« od selj11ka-književnika Mije S t u p 11 rl­č ll.

Uz ovih pet knjiga, još četiri njih (kao itvanredne lzd11~j11) popunJaju ovogodišnju cijelu skupinu a to su: pripovijesti Iz Bosne "Majka prl~acc od Viktora Gr m o v l ć 11. (K njlg11 je nagređbno u n~~tječ11)u Drušlva sv

Jeronima Zli i:!· 1938.); l>Nala zemlJau, knjige

o post11nku zemlje od prof. B. B 11 b l ća : "zrtva Novoga Zavjeta«, knj iga o sv. Misi, prvi dio pučke liturgike od Dr. K u k 11 š J 11

BROJ 40.

Šira~ svijeta POSLJEDNJI NAPORI ZA ODJ~ZA­

NJE MIRA. Cehoslovačka vlada dra Hodže morala je u ci jelosti prihvatiti narinuti joj i pod ultimativnim prijet nj ama podastrti fran­cu ko-engleski pjan, dn ne ·nosi odgovornosti za rat. Odmah nato je dala ostavku, a no­vu konccntracionu vladu je sastavio gene­ra l Sirovy. Svi su sada dr!ali, da će Hitler ori tati na prijedloge Londona i Pariza i da će se sudctsko pitanje početi rješavati pod mcdunarodnin\ nadzorom. No preko noći

položaj sc iz temelja p~omijcnio. Na drugom sas tan ku s Chambcrlainom u Godcsbcrgu Hitler je iza šao opet s novim zaht jevima i podupro za ht jeve Polj ske i Madžarske za da ljnjim komadanjem Cchoslovačke. Preki­nuli su za to pregovori i Chamberlain se a­vionom vra tio u London. Pri odlasku dao mu je Hitler za Cchoslovačku memoran­dum, kojega je prvi i glavni zahtjev, da se čcho l ovačka vojska najkasnije do L listo­pada povuče iz svi h graničnih utvcda i da u te utvrde ude njemačka vojska. Još je izja­vio, da on ne može j amčiti s igurnost nit i no­vi h granica Cchoslovačkc, ako ih ne će jam­či ti Mad.larskn i Poljska. Cim je Cehoslo­vačka bila izviješ tena o tom Hitlerovom planu , odmah je prog lasi la mobilizaciju, ko­ja je bila izvr'cna u roku od 6 sati. Tako je za nekoliko sati čehoslovačka vojska za­posjela ve već ispražnjene sudetskc krajeve. ušla u svoje utvrde na granici i spremi la se na obran u. Mobilizacija u Ce;;koj potpuno je uspjela tako, da je kroz nekoliko sat i bilo pod oružjem l milijun i 500 hiljada vojni­ka u bojnoj spremi. U isto vrijeme izmirili su se Slovaci s Cesima, pa su stupil i u nov u vlad u. Tako je Ceho l ovačka nastupi la i vo j­nički i politički kao jedan čovjek. Kako se i očekivalo, Cehoslovačka je na Hitlerov memorandum dala negativan odgovor. Hit­ler je tada održao preko radia govor i u vrlo oštro01 tonu napao Cehoslovačku i njezi­nog p redsjednika te naglasio, da je Njemačka rekla svoju zadnju riječ i da se rok, l. X .• ne će mij enjat i. U istom smislu održao je govore i Mussolini. Tada je Chamberlain ponovno uputio dva pism a Hitleru. J avio sc i ame ri čki predsjednik Roosevelt sa svo­ja dva apela na državnike Evrope, da mir­nim putem riješe sve sporove. I Sv. Otac Papa upravio je preko radia topli apel na sav katolički svijet. I kada je evropska na­petost bila došla do vrhunca: kada se ima­la objaviti mobilizacija cje lok upne britanske flote; kada je Njemačka s tajala pred općom mobilizacijom; kada se i Francuska sprema­Ja na opću mobilizaciju; kada je jednako i Italija imala da mobilizira; kada su sve zainteresovane sile, gotovo c ije la Evropa, u g rozničavom očekivanju rata, imale da mo­biliziraju - na ponuku Chamberlaina Mus­solini je interveniao kod Hitlera, da odlo­ži opću mobilizaciju i akciju, što je on i prihvatio te donio odluku o sazivu konferen­cije u četvero u MUnchenu. na ko joj su se im a li da sasta nu 29. IX. Hitler, Mussolini. Chamberlain. D a ladier i stvore konačne od­luke.

BRZOJAV DE VALERE CHAMBER­LA1NU. Pret sjcdni k sadašnje Skupštine Dru-tva Naroda irski narodni vođa g. De Va­

Jera uputio je g. Chambcr!ainu ovaj brzo­jav: »Neka vas ništa ne zas traši i neka vas. ništa ne odvrati od vaših napora, da spa site mir. Desetine milijun a nevinih građa­

na, koji nemaju n iš ta jedni proti\r drugih. a li koje guraju jedne protiv drugih, mole se l Bogu, dn bi vaši napori izveli čovječanstvo iz ove teške k rize.« l

NOVA OSNOVA. Kako se saznaje, na konferenciji četiriju državn ika u MUnchenu bit će razmotrena jedna nova osnova. Pre­mn toj osnovi britanske i talijanske čete

i knjiga o gospoderskom nepretku sela od sveuč. prof. dr11 M. l v š i ća : »Gospodarski flvot na selucc. S ovom knjigom završeva za­okruženi ciklus studija dra Ivšića o našem, selu, to su: Diljem sela, Seljačka politika, Društveni život na selu i konačno Gospoder­ski ž ivot na selu.

Kalend11r "Danielu i pučke jeronimske knjige k11ko poučne f11ko i zabavne, posla­vl:e su temelj d11n3~11joj prosvjeti )ircl..ih slojeva hrv11tskog11 naroda. Dru$tvo sv. Jero­

n:m<'l bilo je upravo povoborac na tom po­lju i oslelo je ustrajni i marni prosvjetni rad­nik bez ~~e~ ida F u11ih sed11mdeset godina.

iza tih sedamdeset godina Društvo sv. Je­ronim!! jedn~~kim odu~e~ljenjem u sve ve­ćim Zl!masima radi i kreće naprijed, a svo­

jom raširenošću treb11 de )eronimsko štivo bude glavno pučko Ulvo Hrvata katolika. Da to bude, ovisi o svakome od nas, pa

treba d11 svatko uzme, čili! l širi jeronimske knjige. To je pozitivni kulturni, nacio('lalnl i relfgijski rad za hrvatski narodi

il"'d' ~ete ins

lfaJ''"a, sl!tnG nJ fritt i JO.

lt ~raJe

oLTe ~ ~Jo, s1 e da bude st.ib lllao )!3lt)3 S3

Ccboslo1

hos]ovač napadaj nj ina u J!IOO tZJII

tui se u pnii'O č i t

pra1·e P~

kaL U

jim po a uLup regt tar; mornari ]Jada b je talijl Sred ou je trgova 922 bil)

način t

doo pr; bvtljUJU u blinn vau do ljezniCl na izgm

nata. !t za tako Zato 1e

liu ere: na lo,

P<ld ij ell

ga uhv,

palj l)l IVe IV

IQla, gd

od nekj lada vje ka, koji la Špan

A.M 2AR. M čkoj dti

te Hrval !ao Je kraj 1 t Krku. T Kriiara kri!a11~\ lo reke odoru, sv~anl

1\'Qjirn' kao Hn hrvehkit

POl vom tal lli drla ne Iko! narodno

lu i Pol

• da se l. hsto-

1 da u )e 1zj3•

Iliti no­ce Jam.

aioJ 40.

preuzele bi ourlnvt•njc reda i mm\ zn ple­

biscitn u mješovitim krajevima, dok bi či~t1

njemačko · uuct. k i krajevi odm ah, p čcvši

od J. listopada, u etapama bili e llklllrnni

od Ccbo l ovačke. RAT J E OTKLONJEN, ali pod vrlo

tešk im us lovima i !rtvama zn Ceho lovll\;.e.

!'ln konferenciji Hitlera, 1ussoliniJn, ham­

berlni na i Daladicr-n u MUnchenu 29. (, . t. g. po tignut JU i potpisan porazum u ·

\Upan ju sudet kih krajeva NJemačkoJ . Cva­

~tuacijn tih krajeva treba dn počne l. , . i

bude izvršena do 10. X ., a dn e instn ln·

cije, ko je tamo postoje, ne unište i da če­

hoslovačka vlada bude odgovorna zn to. ua

jzvedc evnkunciju, n dn ne nnne e niknkv <!

štete instalncijamn. Postepcno zaposjedanje

kra jeva, u k.ojimn su Nijemci u većini, oJ

strane njemačkih četa, počet će l. X. i 1.a·

vršit i lP. X. Medunarodna komi iJfl odr-:dit će krajeve, u kojima sc ima izvr~iti plcbi •

cit. Tc krajeve okupira! će međunarodno ti·

jelo, sve dok plebiscit ne bude izv ršen. Kn­

dn bude uređeno pitanje po ljskih i .nadžar­

skih m anjin a u Cehoslovnčkoj, Njemačk.l i

Itali ja a svoje st rane pružit će garau.:ijc

Cchoslovnčkoj što se tiče novih granica če­

bosio nčkc države protiv neprovociranog.l

na padaja. Problem madlnr kih i polj kih mn­

njina u Cehoslo ačkoj, ne bude li ~porazu­

moo izmedu nadležnih vlada riješen za tr i

mjeseca, riješit će novi sastanak šefo a vla­

de četiriju si la. NAJV ECI PODRUM NA VIJETU na­

lazi se u Sampanji u Francuskoj. To je za­

pravo čitav niz podrum u, koji predstavljaju

prave podzemn e gale ri je u dužini od 265

km. U tim podrumima čuva se skoro 110

milijun n boca šampanjca. SILA RAZVOJ TALIJANSKE TR-

GOVA C K E MOR ARICE. Prema nnjnovi­

jim podacima talijnnskn trgovačka mornari­

ca ukupno zaprema 3 milijuna 259 hilJada

reg is tarskih tona, dok .frnncuska trgovačka

morna ri ca zaprema sa mo 2 milij una 818 hi­

ljada bruto regi tarski h tona. Prema tome

je t a lijanska t rgovačka morn arica n a j veća u

Sredozemnom mo ru. Godine 1914. francuska

je trgovačka mornarica za pre mala l mi lijun

922 h iljade tona, dok je talijanska imala u­

kupno samo l milijun 430 hi ljada ton a. TRANSIRANSKA !ELJEZN ICA. Per­

zijski šah otvorio je prošlih dana na svečan

način t rn nsi ransku željeznicu , koja je uje­

dno prva želj eznica u njegovoj drl:avi. Za­

hva ljujuć i toj željeznici može putnik, u'avši

u blizini Kaspijskoga mora u vlak, doputo­

vati do obala perzijskoga zaljeva. Ova že­

ljeznica d ugačka je 1500 kilometara, a nje­

na izg radnja staja la je preko 3 m ilij arde fra­

naka, što predstavlja upravo golemu svotu

za tako s iromašnu državu kao što je Iran.

Zato je tim interesantnije spomenuti, da je

sav kapita l skupljen samo u Iranu, a niti

jedan novčić nije posuden izvana. Radovi

oko njene izgradnje t rajali su 4 godine, a

pozvani s u, razumi je se. stra ni stručnjaci:

Francuzi, Belg ijanci, Englezi, Talijani i i­

jcmcl. !eljeznica je v rlo važna za napredak

Irana š to se tiče gospodarskoga značen j a.

Isto tako je od najvećega znače n ja sa stra­

teškog i političkog gledišta, jer pomoću nj e

domaću vlada u Teheranu može gospodova­

ti skrajnim granicama države nasuprot dvje­

ma državama, od kojih se želi emancipirati,

t. j. nasuprot Sovjetskoj Rusi ji i Engleskoj .

MUCENICKA SMRT JUNACKOGA SVE­

CENIKA. Alanasio Rodriguez, mladi špa­

njolski svećenik, kako javljaju iz Salamance,

nedavno je podn io tešku mučeničku smrt.

Evo što o lomu pripovijedaju očevici iz Ca­

sfuere: Ovaj junački svećenik poduzeo se

na lo, da na smrt osuđenim ulamničen icima

podijeli zadnje vjerske utjehe. Pri lome su

ga uhvatili crveni milicionari, pak su ga na­

pali strašnim psovkama. No lime nije bilo

sve svršeno. Vukli su ga ulicllmil do muči­

lišta, gdje je podignut na krif . Iz udaljenosti

od nekoliko metera ovi neljudi priredili su

feda vježbe u gađanju na razapeloga juna­

ka, koji je ispustio dušu uz poklike: »!ivje­

la Spenjolskal livio Krist Kralj l« AMERICKI MINISTAR - HRVATSKI KRI­

ZAR. Minister poljodjelstva u srednjoameri­

čkoj državi Costarici, Romano O r l i ć , ina­

če Hrve! iz Aleksandrove na otoku Krku, do­

šao je pred nedugo vremene u svoj rodni

kraj i bio je na euharistijskom kongresu u

Krku . Tamo je vidio odrede uniformiranih

Kriiara, pek je izjavio, da će se upisati u

kriiarsku organizaciju. Minister Orlić je uz

to rekao, da će si deli napreviti križarsku

odoru, a kako je u Americi običaj, de na

svečanim sjednicame ministri nastupaju u

svojim narodnim nošnjama, on će, rekao je,

ke'o Hrvat Križar nastupali odsad u odori

hrvatskih Kriiara. POHVALNA SIROKOGRUDNOST. Po no­

vom zakonu o manj10ama mogu svi rumunj­

ski državljani osnivali konfe.sionalne i privat­

ne škole po volji, bez obzira kojoj vjeri,

narodnosti ili rasi pripadaju. Te škole uživa­

ju i potporu od strane države i općina.

»K A T O L l Ke

Odluhe Epishopata o Katoličhoj Ahciji (Piše MONS. MiliO PUŠIĆ, čla n biskup. odbora K. A.)

( vr e tak)

Vl.

n kon u t reba da napomenem da JC

bbkupskn (.. nfcrcnCIJa taksativno označilu

ulogu duhovnika u K,ll. AkciJi, i odredi la

ua svuku organizaci Ja Kato!. kciJe uvrsti poglavlje o zada i duhovn1ku doslovce u

svoj po lovnik i p rema njemu sc ravna. l

kod nas sc pojavi še dvije struJe: Jedna je ograničavala za du u duhovnika dn samo pa­

zi na VJeru i ćudoređe, n druga JC poda­vala vu v in ·t duhovmku, da e bez nJega

ništa ne može obnv1 ti sa trune u prave po­

Jedinih društnvn Kut. A kcije. J edni su gri­

Ješili per dcfcctum, drugi per cxccssum. ::,

togn je Odbor t rojice bi kupa potanJe prou­

čio ovo važno pitanje, kako Je to auktori­

tntivno razja njeno od sv. Oca i prikazano

od ugled nih pi nca o Knt. Akciji, kard.

Piaardo, O. Dubina, napose puk od uvale­

nog Mon gra. Civn rd i-a, koji je o toj tvari,

o im u svom poznatom Pri ručniku Kat. Ak­

cije, posebno pisno u reviji, š to ju on urc­

uujc , u »L' Assi s tentc Eeclesiastico« (br. 9,

ll i 12 iz god. 1932). Odbor je tada stvar

stilizovao, a biskupska je konferencija d.:­

fin iti vno prihvatila odnosnu stilizaciju i na­

red ila da sc unese u pos lovnik svih organi­zacija K at. Akci je.

Sada JC važno da svikolici, bilo duhov­

nici bilo laici, do bro pro tudira)u ovo po­

glav lj e o duhovnicima, i tuda neće biti spo­

rova medu njima ili bude li ih - lako će sc riješi ti.

Naveo sam i obrazložio g lavne odredbe

biskupske konferenciJe glede ured enja Kat.

Akcije u naši m stranama.

D onosim izjavu Episkopata, što ju JC

ovaJ 1zdao u svom saopćenju od 7. tek. mi.

svibnja, a koja dos lovno gla i:

» Katolički je Episkopa! jednodušno od­

lučio da provede u !ivot odluke o Kat. Ak­

ciji, uvjeren da će ga u ovom pitanju podu­

prijeti svi, kojima je na srcu preporod puka

u duhu Evanđelj a i prema tomu nj egovo is­

tinsko dobro. Katoličke vjernike, koji te le

surađivati u Kat. Akciji poziva da ne na·

s jedaju intrigama protivnika, koji im sc pra­

ve prijatelji, da ih lak še sve zaJedno unište.

Katolički Episkopat ne priznaje nikakvo g

prven tva pojedinim grupama katolika, ali ih

ne matra ni manje vrijednim ni zaslužnim

dokgod lijede direktive Crkve u pitanji­

m a Kat. A kcije. •

Neka se bistri!

talno se nadam o, du će e ~v 1 katolici

dobrovoljno prilagodili odredbama Lpisko­

pata. tc tla će s ložno rad1ti 1.a ost varenJ e

Kri s tova kralj evs tva u na cm milom hrvat·

skom narodu. Tome e zas taln o doprinijeti

i tnbrana svih polemika o Kat. Akc1ji bilo

u novinama bilo u brošuram a, čime sc samo

povećavao razdor u kut. redov1ma, na rados t

protiv111k a Crkve. a SVOJC pak strane po~cbno napomi­

njem da će pojačanjem liturgiJSkog pokreta

i života 1<1medu katolika, po mom skrom­

nom mi š ljenju , naJVI ~C doprinijeti potpunom

smirenju u katohčl-..im redovima. Već je ka­

/. o veliki crkveni naučnclj v. Ambrot:

»Javno bogoslužJe (liturgiJa) ukida rathke,

odstranJuje ne porazumc, pomiruje neprija­

teljstva. Kako mo!cš nositi mr.lnju prema o­

nomu s kojim si združio u crkvi svoj glas u

za J edničkoj molitvi Bogu? « Liturg1ja nam sveudi lj zorno dotivlje u

pamet, da smo svi članovi istoga mističkog

tijela Kristova, svete Crkve, pa stoga svra­

ća našu pozorno t, da u p r v o m r e d u

promičemo dobrobit zajedničke majke sv.

Crkve a zaum onu SVOJC posebne grupe,

i da u toliko volimo SVOJU grupu u koliko

ona radi za učvršćenje i jačanje naše s k u p­

ne duhovne majke sv. Crkve , ko­

ja je jedina prc l jub l jena Kristo­

vn zaručnica, sveta i neokalja­

n a. I z ovoga slijedi, da litu rgija, istinski i duboko preživ ljena, najbolji je štit te čim­

benik ljubavi i mira među nama. Njegujući

dakle i promičući liturgijsku obnovu mi će­

mo najbo lje raditi ne amo za VO JC posve­

ćenje, nego i za dobro čitave Crkve, tc za

ojačanje iskrene ljubavi, potom i istinske

sloge medu samim katolicima. Liturgijski

odgojeni katolici , pripadali ma kOJOj organi­

zaciji, neće se nikada ogriješiti o kdćansku

l jubav. nego će vazda revno podupirati u­

ZaJamnu s logu i suradnju, jer znadu da to

im perativne traži , uz osta lo, i njilrova za­

j ednička pripadnost istom mističkom Kristo­

vom t ijelu, v. Crkvi, što treba da vakomu

vjerniku bude vazda pred očima . P o d u -

boko proživljenoj l iturgiji k

s l o ž n o j a k e 1 j i v i h k a t o t i k a . ') H var, dne 27. kolovoza 193 .

') Ovaj sastavak objelodanjuJem nakon iz­

mjene misli s ostalim članovima biskupskog odbora Kat. Akc1je. v

"Bratsha ljubav", šholshe hnjige i učitelji Početkom prošloga mjeseca, u 36 bro­

ju našega lista, izašao je uvodnik o našim

školskim prilikama pod naslovom: »Opet i

opetc. Tu smo naglasili naša kato l ička pra­

va: k a t o l i č k u d j e e u n e k a p o u č a -

va ju ka toli čki učitelji, te nckn

se ukl one iz na ih ško l a svi udž­

b e ni c i koji vrijeđaju kato li čku

vjeru i katoličke osjećaje.

To su naša neotuđiva prava i naš odlu­

čni zahtjev, kod ko jega ćemo uvi jek osta ti.

Naš uvodnik je, medutim, strašno ezlo­

jedio uredništvo šibenskoga jugofašističkog

tjedn ika, te ono, u ime »bratske ljubavi «,

sve naše tvrdnje naziva »mizcrnim ckspekto­

racijamac. r da bude sve u sti lu superiorn<!

dostojanstvenosti i visoke učen osti, ovako

se na n as dži lita:

»Sve s u to tvrdn je na laku ruk u na­

bačene .. . Za pa metne i poš ten e ljud e (kao

što je, na prim jer, uredni k spomenutog tjed­

nika, op. naša) nisu dosta i zbačene tvrdnje,

ekspektoracije i ma kakve »pobožne želje«;

pametn i i pošteni ljudi t raže konkretne či­

njenice i isti nske dokaze. - Trebalo je da

taj gospodi n kaže, koje su to školske knjige

i u čemu su protukatoličke, kao i to, koji

s u to n ekato lički učitelji i profesori i š to

su to nedozvolj enu i nelijepa učinili ... Sve

dok to taj »bogougodnik« ne dokaže, mi

ćemo vjerovati da G lavni p rosvjetn i odbor

odobrava udž benike, koji su izrađeni na ba­

zi istine ... !niče, mi ćemo vjerovati da Mi­

nistarst'vo prosvjete postavlja valjane, spo­

sobne, s premne i čestite lj ude za nas tavn i­

ke.« D ak le : Dokaze i či njenice na srijedu! -

to je g romoglas nj poklik urednika ši bens ko­

ga jugofašis ti čkog tjednika.

Zar se zbilja svakiput moraju iznašati

dokazi za svaku pojedinu novinarsku tv rdnju

j opasku? - To bi bilo isto, kao kad bi se

od propovjednika zahtijevalo, da uvijek, ka­

da govori o ljubavi prema Bogu , ujedno iz­

naša j filozofsko -teološk e dokaze za Božj u

opstojnost l Ali, kad sc već traž i kritičko-znanstveni

aparat, kad se traže dokazi i činjenice za je­

dan kratki novinarsk i uvodnik , mi se ne

strašimo takvoga traženJa, jer imamo za

naše postavljene tvrdnje toliko dokaza i to·

liko činjenica, da bi mo, samo ih nabraJa­

JUći , mogli ispuniti nekoliko brojeva na ega lista.

Mi smo mnoge dokaze i činJenice već

iznije li u našem listu, tc ih oprovrg li. Poi­

mence smo spomenuli školske udžbenike i

njihove »poštene i pametne« pisce. Ako sc

neko za sve to zanima, tc ako je željan

istine, neka pronađe tri opširna priloga na­

šega li sta pod naslovom »Li~tajući školske knjige .. ·"· i to pri log broju 23 iz godine 1933, te priloge broja l i 2 iL god. 1934.

U t im prilozima su, tek l etimično, bili

prorešetani udžbenici: »Istorija srpsko knji­ževnog jezika« od Franja Poljanca, Beograd

193 1 - »Narodna Prosve ta «, - »Opšta is­torija novoga veka« od dra Vasilija Popo­

vića, - »Istorija Jugoslavena« od prof. Dor­

da B. Lazareviću, te, koliko se sjećam, jer

trenutačno nemam sve tc priloge pri ruci «,

udžbenik etnologije od prof. Erdcljanovića.

Ond a smo citirali glavne protukatolič­

kc tvrdnje iz tih knjiga, n zatim ih i po­

bili citatima naših najug lednijih povjesniča­

ra i učenja-ka, kao što su: Kukuljević, Smi­

či kla s, Klaić, Rački , Bulić, Marković, G r u­

jić, Stanojević, Siš i ć, Katić, Sreb rn ić, Bara­

da ... Neka sc usporede izjave tih priznatih

povjesničara o ul ozi katoličkoga redovn i­

š! va, o n,Hačnjaštvu c srednjega kato li čkog

vijeka, o nacionalnosti ka to li cizma i o to­

likim drugim pita njima s mišljenjem jednoga

Polja nca, Popovića i Lazareviću, pn će se

odmah vidjeti, ko iz sebe izbacuj e »mizcr­

n e ekspektoracije «.

A da pokažemo vrijednost tvrdnje :

» .. . Glavni prosvjetni odbor odobrava udž­

benike, koji su izrađeni na bazi istine«,

biće dovoljno, da spomenemo samo ovo:

Prof, Erdc lJ anović u svojem etnolo kom

udžben iku naučava , ne kao neku teorij u

n ego kao znans tveno dokazanu i tinu, mate­

rijalistički evo lucioni znm u pogledu postanka

čovjeka ; m eđutim, prof. dr Oberški, u svo­

joj knj izi »O novi katoličke vjere«, od lučno

pobija takav evoluzionizam i kao teoriju,

te dokazuje istinitos t svctopisamskog izvje-

STRAHA 3.

~taJa o postanku ČOV J eka.

Oba tu profesora s igurn o nemaJU pravo.

J edan od njih naučava nc1SI1nu, Jer su OJ I·

hovc tvrdnJe u očitom protuslovlJu. A ipak

b1, prl'ma mi~IJenJu JliiiOfa~is u ćkoga tjcdm­

ka. oba ta utli.bemka b 1l a •1zradcna na ba­

ZI IStine•, i to ~amo ;.u to, JCr se uče u na­

~im školama, i JCr 1h JC odobrio Glavn1 pro­

SVJet ni odbori! A one opaske glede učitelJa 1 profesora

JOŠ su naiVOIJ C 1 SmJCŠOI JC. Zar sc uopće

mo~c otbi ljno pi sati, da su sv i učitelji i

profesori »va lJani, sposobni, ~premni i če­

still IJulli c, a to zato, jer ih postavlJa mim­

starstvo prOSVJ Clc. Trebalo bi pitat1 sa me u čenike: pučko­

~ko l ce, srednJOškolce i sveuči li š tarce, pa bi

nam oni najbolje znali kazati , koliko medu

učitelJima i profesorima ima ncvaiJ a nih, ne­

sposobnih, ncsprcmnih i nečcs tit ih usprkos

tome ~to ih po~tavlja mimstar tvo prosvje­

te. - Vi~e nisu ri Jetki s lučajevi, da po ko­

ji profesor na tupa i kao otvoreni prota­

go nista komuni t1čkc propagande. J esu li i

takvi profesori »Va lJ a ni 1 čestit i «?

Nema dugo vremena, da su ve naše

dnevne novine registrirale ~kanda l o jednom

beogradskom profesoru , koji Je Javno na ce­

sti napao i napastovao dvije čestite gospo­

de. Citamo, da su ga gospode tužilc, i da

ga Je sud osud1o! - A sigurno je 1 nJega

postavilo m1n1s tarstvo prosvjete za profcso-

ra! Sto da dalje govorimo, kad svi znamo:

š to je 1 kako je.

Dopus11mo, da nel-..atolički učitelji i pro­

fesori nisu katoličku djecu ništa »nedozvo­

ljeno i ne lijepo « učili. Mi se, medutim, ne

možemo zadovoljiti s nJihovim negativnim

držanjem. Hoćemo da oni i pozitivno uzga­

jaju, da ih i pozitivno uče što je dozvolJe­

no i lijepo, da ih utvrđuju u katoličkim isti­

nama i nadahnjuJu katoličkim osjećajima. A

to ne može niko drugi nego katolički učite l ji

i profesori! J est, za pravoslavnu dJecu pravoslavni

učitelJi , za mu slimansku muslimanski, a za

katoličku katolički l To se ne protivi ništa o­

noj : :o Brat je mio, koje vjere bio c - jer na

račun tc krilatice, rn zvikane »trp eljivosti«

i s labo shvaćene • bratske ljubavi«, ne mo­

žemo dozvoliti, da nas neko napada, tlači

i okrnjuje naša sveta pravni Moguće se >~ neko« pita: Kad bi se tako

postupalo, a koga bi onda starokatolički pro­

fesori poučavali? - Priznajemo: teške su to

brige, ali neka se za to brinu oni kojih se

to tiče! Potpisani neobično voli pjesme, pa mu

je osobito milo, ako može u svojim govo­

rima i sastavcima citirati koji lijepi s t ih. U­

dovoljavajući toj svojoj sklonosti , završa­

\'am ovu kratku repliku stihovima, koje je

naš list već jednom tiskao:

- t- l ira nema izdajnome skotu

Crnu nos i na čelu sramotu -

- noć ga plaši mi lim uža nijem ,

noć ga slikam davi krvavijem. -

(Iz epa P . M i š ur e: »Sudbina i:dajice• ) l g.

O~ružni ~rižars~i logor u llarinu Križari radnici i seljaci š ibenskog Kri­

ža rskog Okružja okupili su se u ubavoj bo­

rovoj šumici z lnri nskog otoka, da se tri da­

nn potpuno posvete s tu diju križarske o rgani­

zacije te da produb e vjer ke , socijalne i na­

cionalne probleme, koji danas tište čitav svi­

jet, a naroči to na• hrvatski narod.

4., 5. i 6. rujna bili su dani našega lo­

go ra.

Nedjelja je uju t ro ! Truba najavljuje po­

četak logorskoga rada. lijede za t im preda­

vanja , zabave, sportska natjecanja. Vrlo o­

bilnim i korisnim programom bila su ispu­

njena sva t ri dana našega logorovanja.

Predavan ja su održali g. Božo D u l i­

b ić i vlč . don I vo G r g u re v te braća

Tonko G a z z a r i , iko B a r a n o v i ć ,

ikica K ron j a i Jo o S pr l j a o.

Svakoga jutra čitao je sv. Misu i držao

prigodnu propovijed duhov nik logora vlč.

don Ante p i k a. Logoru je prisu tvova lo 35 braće, i to:

iz Sibcnika 17, IZ Tijesna 4, iz Pirovca 5,

iz Primoštena 2, iz Vodica 5, iz ~ožave (Du­

gi otok) 2. Logor je polučio svoj željeni zadatak.

To je najbolje pokazao ispi t, održan na

koncu logora.

Logo raši su sudjelova li i križarskoj mo­

tri u Primoštenu . Po jetili u žup ku crkvu

u Zlarinu. Logor u pak posjetili duhovnik

okružja prcč. dr Ante Zor i i župnik Zla­

rina preč. don Srećko P a v ić.

35 omladinaca sa znakom križa na prsi­

ma razišli u e vojim kućama, da nakon

ovoga logora još odušcvljenijc nastave svoj

rad oko proširenja Kristova Kraljevstva.

premajmo e, braćo! Borba bje nil U -

čimo i radimo , da ne bude kasno! Niko

STRANA 4.

Javna zahvala Izgleda, da je kod mene čudan

sluča j bio, pa e vo da ga i kažem, a što ga n isam že lio. Još od lani me o­vaj ili onaj mirski ili redovnički sveće­nik pila, kad sam prvu misu rekao. Taj upil uvijek sam mim o išao da nikada nikomu ~tisam kazao. Ali mi moje ta­jenje nije pomoglo, jer i oni sami u šemalizmu našli, kad sam bio ređen i za taj dan dogovorili se i bez ikakvo­ga mog znanja iznenad ili me i brzo­jav no, i p ismeno i usmeno; a ja na sve lo d ušu u se. Doša o i p rošao d i­a ma nl ni dan 11. VIli. kad sam b io re­đe n ; čekao sam da dođe i prođe di­a ma nlni 1 O. IX., dan p rvoga celebrira ­nJa . Došao i prošao .

A sa d do lazi red moje dužne za­hvale ko ju d uguj e m sv ima i svako me redo m : Nj. Pre uzvi šen o sti bi sku pu Mi­leti sa klerom ; Nj. Preuzv išenos!i za­darskom nadbiskupu Mun zani -u i p re­ča snom ka no n iku Karavan iću iz Zadra; velečasnom o . dru Crn ici; g. Zečeviću, benkovačkom načelniku , i opći na ri ma; g . kr. upravniku pošle Duša nu Ko re li j; prečas . dekan u Bl a s i ć u i svećenstvu njegova dekanata, p rode kanu Strgači­ću , p rečasnom Don S. Matulini , Don Fr. Sa ši, Do n A. Saši, Don M . Cv i!a­noviću , Don iv i Verši ću, Don l. Ba ru­liću , Don J. Pal či ću , Don N. Grga su, Don S. Torbarini, Don L. Draž i ću, Don Fr. Grandovu , veleučen . Don A. Jag i­ću , p roi. Garkoviću , Don A. Letiniću , Uredništvu »Katol ika« , prečasnom sve­ćenstvu sa skupštine »Uzajamnos! i<c.

A što da i opet rečem vama ,d i­čna kilo župni ka i redovnika (od ko­jih svakome imena ne pamti m) , koj i ste se, pa i iz daleka, po!rud ili i ono­ga dana mene iznenada pred kućom pravo iznenad ili , a to ste b ili iz Ka r'i­na , Makarske, Benkovca, Rod aljica , Peruš ića , Lišana, Prislega , Piramato­vaca , Nadina, Zemunika, Polače , Vra­ne, Prekoga, Kuk ljice i Zadra . Yi ste mi glavni krivc i s mp. revnim Ambro­žićem, da ja nisam u mojo j tihoj samo­Ci poniznu zahvalu Bogu p ri kazao, kao što sam to uradio na dan zlatnoga jubileja , nego po vašoi. uprav i i kako ste to vi znal i sve udesiti, da se ona­ko svečano sveta služba opremila. Za sve, što sam vam onda re kao, to vam i ovim javnim putem ponavl jam:

Svima , svima moja najponiznija zahva la! Ako mi je koji , nehote, izo­stao nek oprosti!

Nunić, 11. rujna 1938. Don Frano Ivanković

Iz naših krajeva t MON . MATO BEKA VAC. Popular­

ni sa rajevski g radski župnik i vrhbosan ki kanonik Mons. Mato Bekavac poslije d uge i teške bo les ti umro je 26. pr. mj. u Pos ti ­rama na Braču, kamo je pred neko liko da­na bio pošao na oporavak . Roden je u Do­e u kod Travnika g. 1871. Od g. 1914. bio je neprekidno gradskim ž upnikom u Sar:~je­

vu. Sve hrvatsko i kato l ičko g rađanstvo

Sarajeva si lno ga je vo ljelo, a i pripadnici drugih VJera su ga uve like po~tivali. G. 1924. postao je začasnim vrhbosanski m ka­nonikom , a 1933. p ravim . G. 1932. Sv. Otac imenovao ga je svojim pre la tom , a g. l '.!36. aposto ls kim protonota rom s pravom no~c­

nja mitre. Pokojnik se u svojoj svećenič­

koj s lužb i uvijek odlikovao rije tkom savjes­nošću i po ž rt vovnošću. Kao vrš nja k i š kol­s ki drug preuzv. nadbiskupa dra Sarića bio je jedan od najodanijih prijatelja i sa radni­ka svom nadpastiru , koji ga je osobito ci­jenio. o on je bio ne sa mo revaJ• i uzo­ran svećenik, već i is taknuti hrvatski nacio­nalni borac jo~ za vrijeme a ustro-ugarskog režima u Bosni i Hercegovini. Prilikom dola­s ka grofa Tisze u arajevo potpisao je me­morandum, u kome je tražio skupa s o -ta Jim H rvatima os tva renje zahtjeva hrvat­s koga naroda. Njegova uioga bi la je osobito značajna nakon pre vrata. Rad i h rv a ts t va mnogo je trpio, osobito za vrijeme o bzna­n e i pod Jeftićevim režimom, kada je ne­koliko puta bio za tvoren. Mrtvo tijelo mu )e preneseno u Sa rajevo, a za tim u ro­dni Dol ac kod Travnika, gdje je bilo poko­pano u obite ljskoj g robnici . Ovom vrlom s većeniku i uzor rodolju bu neka je vječni pokoj, u vrhbosanskom nadbi skupu i veće­

s tvu naše iskreno saučešće!

TU ZN CINJ ICE. a rajevski ~~> Ka-toličk i TjedniA. « od 25 . IX. pod ovim nas lo­vom donosi s l ijedeći dopi s iz Mos tara : ,. Na­še ko le imaju primarnu sv rhu , da bu du od-

"K A T O I..: I K"

gojn i zavodi. l L nj1h bi trebala izilazi ti 7dravn intelektualno i moralno JUka inteh­gcncJja, budući S\'Jellon ici svoga naroda. vc, što destruktivno djeluje, ma u kojem smje­ru, mora bJti iL škole odstranJeno. - Dosa­da su nažalos t neke na še mo~tarske ško le držale redovne plesne zabave. l to u •kol­skim prostorijama. Pitanje je, možemo li sc od takov1h nadati , da će biti vnjed ni naro­dni prosvje tJte lji. Budno ćemo pratiti, hoće 11 se to J o. g. na tav1ti . - lfva lc je vr ijedno i moramo javno zahva liti novom di rektoru gimnazije, g. Dr. l. Lopcu - koji sa svim dos to janstvom kno pravi odgojitelj u poja-

i spremna 1 mirodobnog p rofeso ra nasttJpa - što je dačke plesove u gim nnz. prostorij u­ma zabranio. G. Dr. Lopnc nije dopustio , da ga teška vremena liše najboljih kvalitet a i osebina dobrn i impozantna di rektora .« -Hoće li sc za ovim pravi m odgoj ite­l j e m povesti i direkt or naše šibenske gi­m na zije? l li će sc i ove ško lske godine -kao la ni - nas tavi ti s redovnim p lesnim za­bava ma u gimnazijskJm prostori jama, na ve­liku š tetu do brog odgoja naše omladine? ~Vidjet ćemo i budno to pratiti l

ZABRA JE [ Z BOROVI, DOGOVORI I POVORKE. Prema naredbi minis ta rstva u­nut ra šnjih po lova zab ranjeni s u svi z borovi. dogovori. povorke i sk upljanja obzirom nn poli tičku ituaciju u Evro pi.

TVOR ICA ALUMINIUMA U LO­ZOVCU od lučila JC izgradi ti vlastitu kalorič­nu centralu . da u ljetnim mjesecima radi s laboga vodo taja rijeke Krke ne bi bila prisi ljena ogra ničiti rad u tvornici , kao što je to bio s lučnj ove godine. Nakon izgrad­nje ove vlastite cent rale moći će i kroz tc mjesece raditi s punim kapacitetom.

PRIPOMOC KORALJSKO-SPUZVAR-KOJ ZADRUZI U ZLARIN . Ko ra ljsko­

spužvarska za druga u Zlarinu dobi la je od d ržave pripomoć od 5 hiljada dinara. Ova p ripomoć jo j je da na za to. što je ovogodi "­nji lov korala podbacio. aši koraljari nije-u ulov il i ni trećinu o noga, što svake god1-

ne obično izvoze. Zadruga je ovaj novac upotrijebila za pripomoć zadrugarima, da im sc nekako nadomiri nadn ica u lovu na koralje. Svakom zadrugaru podijeli la je po 275 dinara.

35-GODISNJICU M !SNISTVA 14. pr. mj. proslavili s u oni svećenic i , koji s u godi-

- .....

ne 1903. zuredeni u Zadr u. J ubila re i s u uju­tro u s. posje tili na us tjcpauu u Splitu grob svoga bivšeg rek tora p k. biskupa M o ns. Ante D1vojc. Na g roblju je podijeljeno o df)ešc· nJe .~:a mrtve drugove. PosliJe toga s u j ubi­JarcJ krenu li au tobusom u Si nj, gdJe JC nJi­hov drug, a sadašnji hvarski bisk up Mons. M1ho P u š J ć ods lužio sv. !VI isu u erk vJ Go­spinOJ zn žive i mr tve d rugove. Nato su svečar i bi li gosti oo. franj evaca. Zatim s u au tobusom krenuli u Dicmo, gdje je ·u do­m u njihov a druga do n Bartu la G a n z e, žu pnika i .~:ač. ka nonika, bio priređen za­jednički ručak. Popodne posjeti li s u grob don F ranc Bulića, voga bivšeg ravnate lja u splitskoj gimnaziji . U Kaštel Novom po­sjetili s u voga bivšeg profeso ra presv iJ . dra Antu Knta l inića, a onda su o tišli na grob svoga bivšeg profesora dra Luke Jelića.

Konačno s u jubilarci s tig li u plit, odakle s u se vrati li svojJm kućama. Ovoj su lijepoj proslavi pri ustvovali prcuzv. biskup hvar­s ki Mons. Miho P u š ić, don 1ilan P a v­l i n o v ić, sada župnik Makra J Kotišinc kod Makarske. don Josip B a v č ev ić, ku­rijalni činovnik u Splitu, don Ivan D or­č ić. ž upnik Pris tegu kod Benkovca, don Pavao M a t o v a e, ž upnik Kaštel Gomili­cc, don Ivan S e p er i e a, ž upnik Vrbanja na Hvaru, don D inko B er t a p e l l e. žup­nik Svirča, don Bartul G a n z a , ž upnik Dicma i zač. kanonik, don Stanko V i d o­v ić, kanonik u T rogiru, don Ante M a d i­r a z z a, umir. ž upnik u Trogiru, don An­tc B i s k u p o v i ć, ž upnik Praznica na Bra­ču. Svcčarim a naše česti t ke!

DOLAZA K KONVE TUA LACA U V INKOV E. U nedjelju 28. VII l. t. g. na sve­čan način uvedeni s u u Vinkovcima redov ni­ci oo. franjevci konvcntua lci. Njihov novi samostan i kape lu sv. Ante blagos lovio je đakovački bisku p preuzv. dr Ante A k š a­m o v i ć. Oko 3 tisuće vjernika sudje lovalo je ovoj svečanosti. Popodne je u kapelici bi la prva večernjica , prije koje je provinci­ja l naših oo. ko nventualaca mp. o. dr Bo­no B u r ić od ržao propovijed, koja je učini­la duboki dojam na mnogobrojne vjernike. K rižari su ovom p ri li ko m u dvorišt u samo­s tana priredili us pjelu svečanu akademiju. U gradu se sak upila lijepa svota dob rovolj­nih doprinosa za uredenje ovoga novog sa­mostana.

Zivot Sibenika MOLIMO, DA E UVAZI. Radi proši ­

renja tiskare te premještaja slagaćih stro­jeva ovaj p ut lis t nam ni je mogao bit i na­vrijeme dotisknn, pak mo li mo, da sc to u­važ i - Ureclnišlvo.

BLAGDAN GOS PE OD R UZARlJA s lavi se u nedje lju 2. t. mj. u crkvi sv. D o­m i n i k a . U 5 s. ujutro lekcije. U 6 s. pje­vana sv. Misa i zajednička sv. Pričest. U 7 s. tiha sv. Misa. U JO s. pjevana sv. Mi­sa. U 11.30 ruzarij i govo r čić, pak u 12 s. molbenica. U 4.30 s. popodne ruza rij. pak procesija i b lagoslov s Presvetim.

DANI KN JI GA MATI CE HR VATSKE. U s ubo tu, nedjelju i poned jeljak. )., 2. i 3. listopada ov. g., Podod bor Matice Hrvatske u Sibeniku, kao š to je to učinio p roš le go­dine, priređuje »Dane knjiga M. H. «. Tih dana bit će održana prodaja knjiga, koje će sc ovom prilikom p rodavati uz 200/o po­pusta (za čla nove M. H. 300fo). Prodaja će

početi svečanim otvorenjem, kod Grads kog kaza lišta, u subo tu l. l istopada, u 11.30 pr. p. Navečct istoga dana. u 8 sati, u dvo ra ni Hrvatskog se l jačkog doma k njiževnik Ga­brijel Cv it a n od rža t će predavanje o B u­dakovu rom a nu :o Ognj išle«, a sutradan, u nedjelju 2. lis topada, u istoj dvorani u Il.30 pr. p. održ1lt će predavanje g. Vin ko N i ­k o l ić : Prve vredno/e suvremene hrvalske književnosli. Ulaznice za ova predava nj a: 2 din., a za težake, radnike i đake l din.

DUHOVN I KONCERAT ZAGREBAČKIH

MADR IGALI ST A. U utorak 4. X. t. g . Zagre­bački Madrig a li st i (ko morno voka lno udru­žen je ) prire duj u duhovn i ko nce ra t u ka te­d ral i sv . Ja kova u 7.30 s. uveče r . Ne progra­mu su zas tupani na jbolji strani i domać i kom-

SVOJ K SVOME!

pozilori. Ul azn ice se prodavaju u Trafici »Karilas« i Kn jiža ri Emila Mandića .

USTOLIČENJE NOVOGA KANON IKA. U pro~ lu ned je lju b io je insta liran novi kano­nik stolnoga kapto la preč. Dr Ante Zori ć.

Obred instalac ije obavio je p reuzv. biskup. Pr ije sa me instalacije v lč. don Kreše Z o ­r i ć proči t ao je Pap inu buhu na lat inskom i hrvatskom jezi ku.

SV. TEREZIJA MA LOG ISUSA slavi se u pon e djelja k 3. t. mj. U crkvi sv. F r a n e o­držaje se lrodnevnica u peta k, subotu i ne d jelj u u 7 s. uvečer. Na b lagdan b it će sv. Misa u 6 s.

SV. FRANO. Blagdan velikog asiškog sve ca sv. Fra ne b il će i ove godin e po obi­čaju p roslavljen u utorak 4 t. mj. u crkvi sv. F r a n e . Ujut ro u 5 s. b il će le kcije . U 6 s. pjevana sv. Misa . U 7, B i 9 s. tihe sv. Mise. U 1 O s. svečana sv. Misa. U 7 s. nave­če r blag oslov s Presvetim.

SVEĆEN I ČKO REĐENJ E . U prošlu nedje­lju preuzv. b isk up zared io je za svećenika

svršenoga bogoslova vlč. Don Bla ža B o j -m i ć. Ve l ečasnom gospod inu srdačno čest i ­

tamo! KLER I ČKO OBLAČENJE . U pro~ l u nedje­

lj u u kap elic i biskup. s jemeni šta p reuzv. bi­skup obukao je u k l e ri č ko odijelo svršenoga ma lu ran ta č. g . Josip a J a dr o n j u .

NA PR RVI PETAK 7. t. mi · Krlfarlce l Male Krlfarlce ima t će z ajedničku sv. Misu i sv. Pri če st u crkvi sv. L u e e u 6.30 sa li uj utro i naveče r u 7 sal i pobožnost Pre sv.

Srcu bl agoslov s Presvet im. O . FERDINAND PAV LOV RIJESEN. O .

Fe rd inandu Pav lovu, fra nj e vcu iz Pašmana, ~uden o je u p e tak :3. IX. pre d mjesnim O ­kruž nim sudo n· na h •ž bu Državnog odvj e t-

SVOJ K SVOME!

Ca t mi je obavijestiti gg. župnike te cij. crkvene bratov­štine i samostane, da u svojoj tvornici izrađuj em v o š t a n e s v i j e će iz najbolj ih voštanih surogata, koj e se ne krive ni u najvećoj vrući n i, lijepo go re t e ne kaplju nit i dime, za što imam mnoga priznanja i jamčim.

«)IJEI.WE IDEZ IILOI'WIIL"LJH.IEIW«;I.:.IE:

JUDRniCH UOUHHIH 8UI]fĆH NIKO JURAS -SIBENIK

VLAS NI K l ODGOVORNI UREDNIK: DON ANTE RADIC - SIBENIK ULICA I L NIKOLE U.VELICA i07. - liSitAIA •ltACIC•

nislva radi kaznenih dje la iz §§-a 1 OO i 301 u vezi s §--:> m 31C kr-znenog zakonika. Na­ko" govora cptu~en : kovu branite lja odvjet· n ika g. Bože D u l i b i ć a i državnog odvjet­nika Sud je izrekao p resudu, kojom je o Pav• o v rije~en za o ba inkriminira na d jela .

ZABRANJE NE SVE JAVNE PR IREDBE. L nedjelj u 25. IX., na temelju najnovije nared­be mi nista rstva unu trašnjih poslova, blJ e su zabran jene sve javne priredbe, koje su se imale održa li.

POBJEDA NASI H TEN I S-IGRAČA. 24. i 25. IX. održane su na ig rališ tima »T. K. Si be­ni k<< uta km ice i zmeđu domaćeg uT. K. Sibe­nik« i p rvaka Dal macije »A. T. K.« iz Splita. Utakm ice su za vrši le pobjedom S ibenčana s ukupnim rezulta tom B : 5. Od 7-9. t. mj. odr­ža l će se u Sibeniku ll. in te rnacional ni tur­nir za prvenstvo sjev e rne Dalmaci je.

U FO ND NASE GA LIST A dop rinijeli su : Don Grac ija Sablić (Kolor) Din 20. - Mje ­slo čestitike novo m kanon iku d r u A n t i K r e š i Zo r i ć u : Don Frane Antunović (Tu­ran j) Din 20. - Uprava harno zahvaljuje.

SVIM ČLANICAMA uZIVOGA SVIJETLA<1 javljam, d a je naka na klanjanja za s l ij edeći

tjed an (3.- 9. X.) : z a n a š e s ve ć e n i k e , da b u du š to s v e t ije ga ž i vota J ~ to rev ni jj u rad u za ča st Bo žj u i s p a s d u š a - Don Ante Radić.

ZA KR I ZARSK ! LOGOR U ZLARINU poklonili s u našim Križa rima: Preuzv. g. bi­s kup tlr Jeronim Mi leta, kanonik dr Ante Zorić i industrija lac g. Ante Antić po Din 100; konsultor don Si me Matu lina D in 50; Sa mos tan sv. F rane, Lušić i drug te g. Ma r­ko Jakov l jević po D in 30; p repozit don Ru­do lf Piaf!, gvardi jan sv. Lovre o. f ra Spiro Zivković, g. Luka Sarić. gđa Ruža D o m i­nis te . N. i N. N. po Din 20; don Niko Markov, don Ivo Berak. Tiska ra • Kačićc,

don Ante Spika, don Petar Cik l ić, g. An ­drija Arbić i don Joso A rnerić po Di n 10; nadžupski ured - Varoš i Milan Relja po Di n 5; g. Stipe Sare '5 kg tjes ten ine, g. J osip Tarle 4 kg t jestenin e, Braća Zorić i g. Mate Jadro nja po 3 kg tjes ten ine; g. Mate Jadro­nja 2 kg fažo la; g. Vinko ovaković l kg !ani ne (špeka); g. dr Marko Ta rl e 5 kg ri­

že. - Ovim pute m naši Križa ri toplo zah va­ljuju svim svojim do brotvori ma kao i svi­ma onima, koji su im pripomogli p ri orga­nizovanju logora. Naročito pak zahvalj uju cij. obi te lji Petrić na us tupljc noj šumi i vi­li te župniku Z larina p reč. don Srećku Pa­viću na velikoj dobroti i susret ljivosti.

Križarske vijes ti

N OVA KR IZA R SK A BRATSTVA os­nova na su u: O borov u i P ak r ac u . (okružje zagrebačko).

ODRZANE PRIRE DB E. U nedje lj u 4. r ujn a bio je križarski d an u O s i j e k u uz sudjelovanje oko lni h druš tava, a kao izasla­nik VKB. govorio je br. Frane G rgić - Is t i dan bio je križarski dan u N o v o j G r a­d i š k i , na kojem u je govorio br. Tubako ­vić. - Isti da n b io je križarski da n u K o­t o r i b i, gdje je govorio br. dr Protul ip ac. -Is ti dan bi la je kr iža rska p riredba u L i č­k o m O s i k u , koj u s u prired ili đac i Kri žari iz Gosp i ća. - U nedjelju ll. r ujna održa n je k rižarski da n u P e t r o v a r a d i n u .

TECAJ U ZAGREBU, predviden za 29. i 30. IX. te 1. X., odgode n je. Dan održa nja bit će javl jen naknadno.

K RIZA RSKI KALEND A R za 1939. na ­lazi sc u šta mpi i izlazi tokom mjeseca ruj­n a. Na rudžbe t reba o dm ah s la t i.

CRKVENA PROSLAVA KRIZARSKOGA DANA održa na je u nedjelju 1 B. pr. mj. po svim našim krajev ima. U mjest ima, gdje ona nije mogla bit i održana taj dan, ima se odr­žat i naredne nedjel je, odnosno najbliže ned­jelje, na ko ju je to moguće . Molimo vl č . gg. župnike, d a b i dobrohotno naredne nedje­lje, a ko pri je nijesu mogl i, progovori li na­rodu o cilje vima križarske omladine, te pro­vel i sabira nje za potrebe kri ža rske oml a d ine. S11 b irne a rke i novac mol imo što prije po­vratili.

KRAJEVNI ODBOR križa rske organizacije osnovan je u T o l i s i i K a r l o v e u .

~azne vijesti

OV I BAN OV I. Za ba na primorske ba­novine imenovan je g. d r Mi rko B u i ć. mi­n istar na raspoloženj u, n za ba na morav­.ske banovine g. J anićije Kr a s o j ević, po­moćni k bana moravske banovi ne.

VELIKA !ELJEZNIČKA NESREĆA. 14. pr. mj. do~ lo je do teške željezn ičke nesreće kod Ovčarske Ba nje na ·p ruz i Sarajevo-Beo­g rad. Beogradski brzi vlak nalelio je na mje­šoviti sa ra jevski vl ak, p a je us lijed loga do­šlo do suda ra, p ri ko jemu je poginulo 6 put­nika, 16 ih teže , a 20 la kie ranjeno.

(O. IEIHAIDO IULIEVIC).

nicu sa od Bo! đunaro

kite pr s ll laca, inijem zora.

Ko )elje s na d)e kongre

s kako

Boga, r dotle s vodnici posije d

Da sulra os među so evropsk ture, s~ pretvor

Be1 njom č

mornl Svi nov lja ju u mo baf Pokret ju po če gal

Ko lio nep te ugla ITlena h se raziJ

Pravedll llema l

dok je Pravedn ljalo 1 n

San 11lk, koj sta Post neprollll 'llepraye 8og1