postarina212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1940_28.pdf · 2012. 2. 28. · se f· ~ ij....

2
se ij. POSTARINA U GOTOVU LIST IZLAZI TJEDNO.- GODISNJA REDOVITA PRET- PLATA DIN 30, DOBROTVORNA Dl 50. - Z I 0- ZEMST O DIN 60. - OGLA I PO NAROCITOJ TARIFl. GODINA Xl . BROJ 28. ADRESA URED ISTV A I UPRAVE: SlBE IK pp. 17. Naša Stalna na tom svijetu samo mljena jest. Tako je bilo, tako biti dok bude života. A l bl bilo, ka- da promjena ne bl bilo. 1ivot bi bio i jednostavan, l mrtav. Povijest naroda l zemalja sastoji se u dizanju l spuštanju, uspinjanju l padanju. što je gori da Je doli i obratno. Kolo u okolo se vrti. Ko sretan ko nesretan, ko prvi ko dru- -gl. To je redovita i po- java. Mt živimo u danima ne tako re- dovitih i promjena; u vremenu smo koje doživljuje mijene kao nijedan period u proJiostl. - Na- su dani dani najvišega napretka. Mašinerija Je postigla re- zu tate upravo bajoslovne. U tehnici modernog a života, kao da se tehnizl- rao l duh koji se brzo snala- zi l Promjene brze l 1o je obilježje vremenskoga toka koji i nas nosi. Htjeli ne hteli ne možemo umak- nuti pitanju koje nam se l nas s šta bltll Ne 'reba zato biti posebni duh, još manje nego koji gleda oko sebe. Samo trijeznu se nasmije. Trijezas1 nije Isto što i spor. Trijezan može biti brz, a nagai isto tako spor. Trijezan biti u- situaciju, dobro shvatiti svoj po- ložaj i .fek onda usmjeriti svoje kora- ke. Ml kao narod, koji ne jer bi to bio veliki grijeh, da se život ovih dana odvija posve mimo nas, i te ka- ko znamo l svoj položaj. Staro je pravilo: Svak je sebi naj- bolji prijatelj, i, fl onako kako zaslužuješ, toliko koliko bu- deš vrijedio. To uvijek stoji i to uvijek biti poluga u svim sl- 1uacijama l promjenama. Niko ne propasti, ako sam ne bude htio da propadne. Naravno, ne samo na rije- olt, jer je svakomu Jasno da nl Fran- cuzi nisu izjavljivali da žele svoju pro- past, pa nl drugi koJI slobode danas nemaju, a mogli su je Imati. Biti trijezan, to danas pokazuje vrijednost u skali odluka l promjena. Mogli bismo ml svi kao jedan biti u jednom stavu, all to ne da je s tlm pitanje riješeno. Da- nas niJe kada se pita šta ml mo, a što ne što bismo ml htje- lt, a šta ne htjeli. Danas je kada se mall narodi moraju okretati oko se- be 1 pitati: Kako drugi na to gledaju. Sibenil<, 23. kolovoza 1940. Ako živjeti, ostanimo vjerni Kristu! nadbiskup preuL.v. g. dr lojz1jt t e p i n n e l . t. mj. oa euhu- ristij ·kom kon gre u u 'turigraclu (nu ll "'l ru) održao JC ovu propoVIJed, koju radi njezine aktuelnosti, mo u cijelosti.: Draga U knJIZi života. u Sveto- mc p, mu jednu !\:no ··to mn ti vodi z 1 VOJC dijt..te, tako je Bog vodio narod židoY ki iz 1:.- giptn u zemlju. li rnje to dn taj narod drži vazda na umu koji gn je izb t vio iz rop t va i koji !lU je že- lio trajno sre tnim, taj narod, tek je loJ iJe uzašao na goru, sebi zlatno tele, oko njega. pokloni mu sc i princsuv'i mu žrt' e Ovo u Izraele bogovi tvoji koj1 tc izvedoše iz zemlje Egipat ke. (b1ojs. 11,32.8) Zaista, prizor, zu koji ne zna, dn lt bi e nad njim nžnlno nusmipo ili gorko zap la- kao. Covjek, razuman tvor, klanJa se tele- tu orl zlata. M ON[, KO !\ i\1- Tl ... Ah nemojte e Dobar dio clu - nnšnjcg u nije ni;;ta bolJi. On je tuko nestalan u svojim nazorima, tako prcvrtljiv u svojim tako lud u svojim poohvatima, da se ne rnzh- kuje od onih, koji su mnio prije vidjeh snagu Božju, kad ih je vodila preko r- venoga Mora, a sada padaju pred zlatnim teletom. Pogledajte po našoj vla- stitoj domovini i na i primje- ra. Zar ne vidimo i tu ljudi, koji u. do bili rkvc n onda u ne za k omad zlata, to jest za duhovno dobro , nego za zdjelu kao Ezav, to je t radi kakve ženidbe. osta vili nn kojoj je Krist osnovno rkvu voju i otišli na drugu jeru? Znr no vidimo i kod nas ljudi, koji , u iza svjetskoga rata nanjušili, da bi sc morali do- ako postanu one zloglasne družbe sloboclnih zidaru, postali njezine sluge, a sada bj eže iz nj e, kad joj idu crni dani . da opet u nju, ako bi joj sc još kada da zadobije vlast u na- šoj domovini'? Zar ne vidimo i kod nas l ju di koji su zaboravi li pr eko sve, što su bili i što moraju biti, i bivaju pristn.še laži, koju je vijet vi dio, komu - nizma. im o približi kakva propali ea? premni su od- mah prodati ne amo voje prvorodcnstvo kao Ezav, nego i samo imc ko i d omovi nu Hrvatsku. Idealno bi bilo kada bl se svako- ga pustilo pri miru, da svojom sudbinom po najboljem svom mBije- nju. All, daj Bože, te dane l vremena l ko Ih Ml na flvot gledamo onako ka- kav on jest, a ne kakav bismo ml htje- ll 1 kakav bl morao biti. U dobru je lako dobar biti, all u vremenima lu- dim 1 nepravednim znati brod narod- noga života 1 Izvesti na prave putove, to je mudrost. CR k. V\ l SOCIJAL::--.. O PIT.\ , JE ,\ što misli te, tko je kriv, ela je clana- jek tako prentljl\· 1 du tuko lako podliježe vako) laži? Kn v je nnJvi!;c sam. A 1.riv je sn m naJ e :.::a to, jer ga je Bog rawrnom, mish i suelt, gdje mu JI! p r a v a 1 pas. Medutim, IL.glcda, da Jobar dio mti mtslt nlli ud1 svojom gla\ om, padaJu prvoj laži na lijepak b !> tako kao J muha u mrcl.u paukovu. Ono, što ra.-:m Sl tcm1 danas naJVIŠe la- žu ovjcku, JCSt tvrdnja, da JC do- sta, aJ...o 1ma kruha 1 zabava Baš tako kao što je nekad nmsk1 puk vikao: P a- n e m e l e 1 re e n e s ! (Kruha i igara!) Zate- sc jcdmo valja trud1t1. lažu modernom a sve drugo je ozml- Da je potreban kruh tko pametan zaniJekati? Tn zar nas Kri l moliti: Kruh naš svagdanji daj nam danas! am Isus Krist umm tava nekoliko hljebova, da nahrani h UJa tle glaomh, l-OJI u ga SliJedili. 1 zato 1ma ne samo pravo nego i duž- no t, dn sc brine za kiuh, pogotovo ako je otac obitelJi. l L.ato je Crkva dala jasne j sigurne norme za uspješno riJe>cnjc soc1jalnog pitanja, ali nažalost on1, koJi su na vlasti, mi lc, da ne to bolje, umjesto. da poslušaju i prove- du u žtvot savjet rkvc. o ako sc kaže, da je kruh jedino pot rcban, onda je to lal., da je to jedino potrebno . Imade nešto više, imade nešto daleko vrijednije, bez sve dru- go ne koristi ništa. A to drogo nije ni više ni manje nego živi Bog, kojeg evo slavimo danas u svetoj Euhnri tiji. Tu vri- jede one lijepe velikog umnika vc- toga Augustina: Jao drzovitoj duši, koja e nada , da ne•to boljega a ko ode od Tebe Go podine! Ja am e kretao na leda, na stranu, na prsa, ali uvijek mi je ležaj bio tvrd. Ti i jedini mir, Gospode! DO TO JA TYO COYJEK l ja vama kažem: Mo:Gcte ·e okretati na prsa i li na leda, na lijevu ili desnu stranu, možete pri tati uz ovaj ili onaj sistem ili kupinu, izv an Kri sta na- ništa boljega, pa da vam ili da- du baš cijeli širo ki svijet. A znate Ji za- što ne? Zato , jer ima ne samo lije- lo, nego i dušu. Covjck nije samo životi- nja kao vol. magar ac ili pa . To dobro zna- du i i oni, koji dn nema ni- šta drugo u nego samo tijelo, i Da ne osude, samo bilježimo, da nije ništa lakše od toga, nego Istupiti proti nekomu, 1 to proti onomu koji u sadašnjem vremenu si- gurno o našoj To Je lako, kao što Je lakše rušiti nego graditi, biti nerazborit, nego trijezan i staložen. Nema danas Hrvata koji nije na s položajem u komu se danas na- lazimo. Nema danas našega koji , nešto l prati život, kojl ne bl znao, u je rukama sud- bina naša 1 u koga su koji otvaraju vrata naše Jer je to tako, dalje ne treba razjašnjavati. RUKOPI SI SE NE VRACAJU. BROJ CEK. RACUNA 23.121 kad ono da je svršeno sve. J er ako mol.da i tvrde tako, dJelima nije- Ku !:ajt.: selJaku, da je :!.ivotinJa, :.::ar sc s pravom uvrijediti? Kušajte radn1ku, da je životinJa, zar sc s pra- vom uvrijcdtll? A IStom da kal.ctc tako ' kolovanom P;edat vas sudu zn uvredu poi;tcnja. t\li ako kažeš magar- cu, ela je Životinja, nema uvr ede. ko kažeš volu, ela je životinja, nema. uvrede. .\ko knicš psu, ela je životinJa nema. u- vrede, ama baš nikakve. odakle proiz- la7i ta ruzlika? igurno ne po tijelu, ko- JCl! i.:jesti crvi 1 ra pa t sc u pra h upravo tako, kuo i ono u magarca, vola ili p a, nego po du 'i, razumnoj i besmrtnoj du;i, kojtt ti daje sposobnost, da misliš i sudiš, do. ni i isto. što i životinja. I ta tvoju cluša je po vojim težnjama neogra- .. \ pitam as, tko može da zasiti težnje nego Onaj, koji je tu težnju usadio u ljudsku du · u i koji je po vojoj naravi i sam a to je Bog'? r znto je razumljiv glaso- vitog govornika Laeordairea: Ili je Bog nn'a t ili mi nemamo bu- Ili u jemu živjeti ili ne- minovno idemo ususret smrti! KOJ'>l l TICKO l RAJU . .. ko dakle dn živimo i kao pojedinci i kao narod, onda nam nema druge nego u trajati vjerno uz Kri ta. To je jedini ;mlog sigurnom uspjehu . \'e dru- go mogu biti lijepe fraze, iza kojih brzo lijediti krvavo i gorko Zato vam ne treba nikakvog drug og do- kaza nego uprijeti pr tom na i teme i zeml je, koje su htjele izbri ati iz ljudski h duša Kri tn i 1 jcgov vcti zakon. .Kal.. · va gorka u pr kos hvnli a.vim lu .t bcnim iZVJC ta)1ma, ka d znamo, cln nitko ne mije, napo e u komu- raju, dn pisoc i kaže što misli, ako mu je clrnga na r amenu gl!wn. A nije li to gorko rop h •o i tc ' ka kaznu za d::t ne mije ni mi li ti Yi še svo- jom glavom? Zato ponavljamo: Ako ho- da živimo i kao pojedinci i kno na- rod, o tal' i '!lO v jer n t Kristu 1 zakonu je- govu. Kri t je jedini izvor pravog l judskog života i nitko drugi. l nehotice mi pada na um jedan pri- zor, koji am do:Givio prije tri godi ne nn putu s našim hr ntsk:im u Egiptu. Nanio na je put oa rub one gla- sovite pu tinje ahare. O kako žalostan prizor! l igcljo jedne travke nigdje zele- nog grma. nigdje kapi voclc. nigdje traga kakvom životu. Po danu neizdrživa .lcgn, n po T ije mi bilo stalo. dn Kada znamo da se više ne pita za naše pravo, što bismo ml htjeli, i ima- mo ll pravo htjeti, jasno je, ko.ji stav moramo uzeti. onako kako budemo htjeli, a htjeti ono što nam govori tri- jeznost l razbor. T o treba Imati na umu i u tomu danas gledati naše Jedino narodno zlo. Junior

Upload: others

Post on 01-Feb-2021

0 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • se f·

    ~

    ij.

    POSTARINA PLAĆENA U GOTOVU

    LIST IZLAZI TJEDNO. - GODISNJA REDOVITA PRET-PLATA DIN 30, DOBROTVORNA Dl 50. - Z I 0 -ZEMST O DIN 60. - OGLA I PO NAROCITOJ TARIFl.

    GODINA Xl. BROJ 28. ADRESA URED ISTV A I UPRAVE: SlBE IK pp. 17.

    Naša budućnost Stalna na tom svijetu samo mljena

    jest. Tako je bilo, tako će biti dok bude života. A l čudno bl bilo, ka-da promjena ne bl bilo. 1ivot bi bio Jednoličan i jednostavan, ukočen l mrtav.

    Povijest naroda l zemalja sastoji se u dizanju l spuštanju, uspinjanju l padanju. što je gori da Je doli i obratno. Kolo sreće u okolo se vrti. Ko sretan ko nesretan, ko prvi ko dru--gl. To je redovita i najobičnija po-java.

    Mt živimo u danima ne tako re-dovitih i najobičnijih promjena; u vremenu smo koje doživljuje mijene kao nijedan period u proJiostl. - Na-~~ su dani dani najvišega tehničkog napretka. Mašinerija Je postigla re-zu tate upravo bajoslovne. U tehnici modernoga života, kao da se tehnizl-rao l duh čovjeka, koji se brzo snala-zi l odlučuje. Promjene brze l odlučne, 1o je obilježje vremenskoga toka koji i nas nosi.

    Htjeli ne hteli ne možemo umak-nuti pitanju koje nam se nameće l muči nas s vječnim: šta će bltll Ne 'reba zato biti posebni duh, još manje političar, nego običan čovjek, koji gleda oko sebe.

    Samo trijeznu čovjeku sreća se nasmije. Trijezas1 čovjek nije Isto što i spor. Trijezan može biti brz, a nagai isto tako spor. Trijezan biti znači u-očiti situaciju, dobro shvatiti svoj po-ložaj i .fek onda usmjeriti svoje kora-ke.

    Ml kao narod, koji ne će, jer bi to bio veliki grijeh, da se život ovih dana odvija posve mimo nas, i te ka-ko znamo l shvaćamo svoj položaj.

    Staro je pravilo: Svak je sebi naj-bolji prijatelj, i, biće fl onako kako zaslužuješ, značit ćeš toliko koliko bu-deš vrijedio. To uvijek stoji i to će uvijek biti najjača poluga u svim sl-1uacijama l promjenama. Niko ne će propasti, ako sam ne bude htio da propadne. Naravno, ne samo na rije-olt, jer je svakomu Jasno da nl Fran-cuzi nisu izjavljivali da žele svoju pro-past, pa nl drugi koJI slobode danas nemaju, a mogli su je Imati.

    Biti trijezan, to danas pokazuje najveću vrijednost u skali odluka l promjena.

    Mogli bismo ml svi kao jedan biti odlučni u jednom stavu, all to ne znači da je s tlm pitanje riješeno. Da-nas niJe čas kada se pita šta ml hoćemo, a što ne ćemo, što bismo ml htje-lt, a šta ne htjeli. Danas je čas kada se mall narodi moraju okretati oko se-be 1 pitati: Kako drugi na to gledaju.

    Sibenill l TICKO l RAJU . .. ko dakle hoćemo dn živimo i kao

    pojedinci i kao narod, onda nam nema druge nego u trajati vjerno uz Kri ta. To je jedini ;mlog sigurnom uspjehu. \'e dru-go mogu biti lijepe fraze, iza kojih će brzo lijediti krvavo i gorko razočaranje. Zato vam ne treba nikakvog drugog do-kaza nego uprijeti pr tom na i teme i zeml je, koje su htjele izbri ati iz ljudskih duša Kri tn i 1 jcgov vcti zakon. .Kal..·va gorka razočamnjn! Razočaranja, u pr kos hvnli a.vim lu.tbcnim iZVJC ta)1ma, kad znamo, cln nitko ne mije, napo e u komu-nističkom raju, dn pisoc i kaže što misli , ako mu je clrnga na ramenu gl!wn. A nije li već to gorko rop h•o i tc ' ka kaznu za čovjeka, d::t ne mije ni mi li ti Yi še svo-jom glavom? Zato ponavljamo: Ako ho-ćemo da živimo i kao pojedinci i kno na-rod, o tal' i '!lO v jer n t Kristu 1 zakonu je-govu. Kri t je jedini izvor pravog ljudskog života i nitko drugi.

    l nehotice mi pada na um jedan pri-zor, koji am do:Givio prije tri godi ne nn putu s našim hr ntsk:im hodočašćem u Egiptu. Nanio na je put oa rub one gla-sovite pu tinje ahare. O kako žalostan prizor! l igcljo jedne travke nigdje zele-nog grma. nigdje kapi voclc. nigdje traga kakvom životu. Po danu neizdrživa .lcgn, n po noći tuđen. Tije mi bilo stalo. dn

    Kada znamo da se više ne pita za naše pravo, što bismo ml htjeli, i ima-mo ll pravo htjeti, jasno je, ko.ji stav moramo uzeti.

    Biće onako kako budemo htjeli, a htjeti ćemo ono što nam govori tri-jeznost l razbor.

    T o treba Imati na umu i u tomu danas gledati naše Jedino narodno zlo.

    Junior

  • STRANA 2.

    idem dalje po pustinji. k ud jo sYuda dn· Ije istn pu~to' i · mrt. '-.:ckt pi ne knžc : Kad e milija rd' onih zrnncn pijcsk:1 po-maknu tc VJctrom počnu trtt jedna o uru-

    gu, du to :.li.:'t uzdts:l!lju nn smrt rn.njc-nog orijaša. Ogromnu pu tinjtl p vjero-vanJu Arapa plače, plače "to JC postala

    bc krnjn m ncrodnom m,·ni. Plučc. knd so sjeti lijepih YrtO\'tl, miri mh vinogn1tln, zelcnth :::umtt, čistih izvont, šnrcnih livu -dn, plo dnih 1 o l j tt • n zlntnim kin jem, ko-je je valjda i onu nosilu nn sebi, prije nego je po tulu tužnom pu tinjom.

    E R PA B ·Z KRT TA Dragn bnt o! to je Yj •rn tt sliku vnke

    zemlje i vnkog naroda koji o hlYi Kri -stu. Poglcdujte Enopu, dok je bih1 Yjcr-nu Kri tu. Kakvu je to bila plodm1 zem-lju! Zemlju vi oke kulture duhu, koji je t\·orio muj tor. k11 djela u kiparstvu, li -

    knrstvu, gruditelj t,·u. prema kojim ·u dje-lima svo l\•orcvine modernog čovjeku li -čne ljc'ini premtl živome čo,• jcku. 1\:a oko lične, ll tvnrno ll vim oprečne. j er jed-

    nu no i na cbi klicu život11 n drugu kli -

    cu nuti . Zemlja vi oke kulture duhn. koju je

    stvorila di\'llll djela kr''nn ke ljubu,;, ko-ja nije zu t 1jila ni onda, kn tl u e vodili mo~du ruto' i. Zcmljn ,-i. oke kulture. koja je p drcdivulu materiju duhu :z'nnjući. dn je »duh onaj. koji o/.h·ljujc. jer tijelo ne

    kori ti ništa! ( Iv. 6. 64). A dann ? Dnm1s imndemo pred so-

    bom pu ti nju. nad kojom jo~ j uji nešto

    uncn vctc vjere, ali stru ti raspalj ne i potpiri ane od dobro pl. ćenih komuni ti-

    čkih agenata prijete joj dn izdahne u amr-

    tnom hrvanju. Tc udbine mi sigurno ne že·

    limo vomc narodu i domovini . J\\.i nećem , da naš narod po tunc bc krajnn pu ti-

    nja komuni tičkog divljanja i ubijanja, ne-go hoćemo da o tane plodna zemlja kr-~ćan ke civilizacije, civilizacije duha. ko-joj je materija red tvo. a ne cilj !ivota

    na O\' Oj zemlji. togu neka na ~ zaključak na o om kongrc u bude i ti kao i onnj 1-

    zrnelncn na vodama Bnbilonn: Ako zabora-vimo tebe Jeruzaleme, neka e preda zabo-

    ravi de nica na'a! ko 1-nboravimo Tebe

    Kriste, koji i nam dao av život i vc-

    ,ličinu u prošlo ti. onda neka e preda i za-

    boravi i u pomena na na !« ---------ŽIVOT S CRKVOM

    Crkveni kalendar

    N edjcljn, 25. VIII. : Petnaesta nedje-lja po Duhovima. - Sv. Ljudevit, kralj. Rodio sc g. 1215. dvanae toj godini izgubi oca, pa je av njegov vjerski i ćudoredni odgoj preuzela \' Ctica majku. imenom Bln'nkn.. Tako ga je etnčki od-gajala. dn mu je ,;·e puta običavala kn-

    zati: Oijeto moje, ljubim tc neizmjerno, ali bih te radije voljela vidjeti mrtva ne-

    goli da a amim jednim grijehom uvri-)cdiš Boga . Ovu majčinsku želju u cije-

    losti je o tvnrio Ljudevit, pa je uza nv

    kralj evski grimiz JUJ vjerno o podinu s lu žio. Ova puta bori e za o lobodenjc sv. grobn, dok 26. lli. 1270. zaraien od

    kuge nije preminuo. Ponedjeljak, 26. V ll L: Sv. Zefirin,

    Papa. tupio je na papin ki prije to g,. 202., pa je zn punih 16 godina upravljao sv. rkvom. Kao prn,•i pastir voga tada

    mnog_o je pretrpio, pa ga radi toga v. Crkva zove mučenikom, iako nije umro

    mučeničkom mrću. Utorak. 27. IlL : Sv. Josi p Kalnsancij.

    RodC'n je g. 1556. u paniji . Jo ' ka dje-čak najradije bi akupljno djecu, to bi ih poučavao ć kr'ćnn kim i tinama. Kao svećenik, zajedno a v. Kamilom, posje-

    ćivao je bole nike i siromahe. Kasnije av se po veti odgoju omladine pa je osnovao zadrugu pobožnih ~ko la ili pinristn. Tc;ko bi bilo izreći. koliko su zasluge Kala nn-cijevc zadruge zn čovječan tvo. mro je g. 1648. to godrna iza mrti rastvoriše mu grob tom prilikom našli u mu

    jezi k i srce netaknuto. rij e da., 2 . V lli. : Sv. Augustin bi -

    skup. Suzama i molitvama majko Monike od velikoga grješnika postao je velik i la-

    van vetac. Cctvrtak, 29. VTIJ.: Glnvosjek sv. Ivana

    Krstitelja. Petak, 30. V fiT. : Sv. Ruža iz Lime.

    mrla je na glasu svetosti kao trećoret

    kinja sv. D minikn. ubot.n, 31. VIH.: Sv. Rajmund , kardi-

    nal i prizna valne.

    PETNAESTA NEDJELJA PO DUHOVI-MA

    C ITA JE PO LA l E blatenoga Pav-

    la Apostola Galatanima (5, 25-26 i 6. l -IO) . - Braćo! Ako po duhu živimo, po du-

    hu i hodimo e budimo željni tašte sla-

    ve dražeći jedan drugoga i zavidcći jedan

    drugomu . Draćo , ako bude čovjek i zatečen

    34. Zagrebački Zbor Međunarodni opći veliki

    SAJAM UZORAKA 31. Vlll.-9. IX. 1940.

    a željeznica ma b splatni povratak, na jadran kim parobrodima iši ra-zred za cijenu niže a, na avijonima

    10°, 0 od 26. Vl ll . do 14. lX.

    u kakvom grijehu, vi k ji ·tc đuho ni, po-

    učite takvog, krotkim duhom pazeći na cbc

    dn 1 ti ne bude~ i ku 'n n. o~itc bremena

    jedan drugoga i tako ćete i pun iti zakon

    Kn lo . Jer ako k mi li ela je što k. d

    nije ni ln, am cbc \'ara. vaki neka

    i pita voje djelovanje. i tada će. samo u

    cb1 imali la u a ne u drugome, jer e sva-

    ki oje breme no it i. A onaj koga e pou-ča , riječju . neka dava dio od akogn do-

    bra onome koji ga poučava . e arajtc e:

    ' Bogom e ne ruga, JCr što čovjek po ije,

    ono e i požeti. Jer ko ije u tijelu vojcm, od tij ela e požeti ra pndljivo t; a ko sije u duhu. od duha će pol.cti živ t vječni: A

    d bro čini da nam ne dodiJa , jer ćemo

    u voje vrijeme žeti, ako ne malakšemo.

    Zato dakle, dok imamo vremen , činimo do-

    bro svima, a osobito nima koji u nam

    voji po vjeri. t LIJEDI . E 1DELJ po Luki

    (7, 11- 16). - ono vrijeme ida e l u u grad koji e zove aim. i jim idahu

    učenici jcgo i i mno' t o veliko. A kad e

    priblil..i e vratima grad kim. gle iznošahu

    mrt ac , jedinca matere njegove. i ona bje e

    udovica ; i njome bija'c veliko mnoštvo

    gradana. Kad ju vidje ospodin. ganut mi-

    lo rd cm p ram nje, reče joj: cm oj pinka-

    ti' Pa pri tupi i dotakne e no ila. ( oni

    koji no·ahu, stado e). I reče: l\lladiću, tebi gt· orim, u tan i! T podil.c e koji bjc'e mr-tav, i tade govoriti. T dade ga materi njc-

    g\urije obu vio je preuzv. g. nad bi kup dr Alojzije tepinnc prigodom zagrebačkog hodočn 'ća kod J\\ajkc Božje bistri čke 7. VII. u pri uću izu lanikn Banske la ti i načelnika grada Zagreba. Po veta e po-navlja u vim hrvn t kim crkvama, koje u po vcćcnc 1\\a j i Bo:ljoj. Do ud je to

    obavljeno u lijcdcćim crkvama: u J\\ariji Bi trici, Jczcr , na otoku Plljctu, Dobra-nje kod .\lctko ,·iću, Bogomolje ( Ilvnr) ,

    eien na Bra ·u. Rogoznica, Ostrožac-Jabla-

    nica, Cn.nak. Bugnlović. Ledenice i Li ac. Olib e obaviti po velu na blagdan cl.

    Go p . Zn cijeli žumbcrnk zn župe kri.i.e-vačkc bi kupijc pro lava je vrlo svečano

    obavljena u D HOV1 OB O

    Križevačka biskupija: odbor s preč. drom everovi cm je izdao po lanicu o pro-

    vedbi jubileja i duhovne obnove. - Hvar-ska biskupija: Ordinarijat je izdao Okruž-nicu od 29. . iza n tanku dekana u ,-r-hu nacrta zn duhovnu obnont. r acrt i ti-če o obito duhovnu pomoć; borbu protiv kletve ; rad za po vcći\• anjc nedjelje; o ni-vanje dru ' tava KA i dru'tn a mini trnnatn;

    karitativnu ttkciju ; rncl zn i. cljcnikc; "i re-nje tampe; mt tJC i duhovne vj žbc. -Mo tar ka bi kupija: Ordinnrij je izdao okružnicu 22. Subotička biskupija: odbor je odr/.no jednicu i tvorio zaklju-

    čke o pro !avi Petrova, tc o pro la i 700. godi'njicc dola ka Hrvata u ove krajeve i 10 . godišnjice o nivanja župe v. Roku i v . Durda u ubotici. - Đakovačka bi-

    skupija: Ordinarij izdao je okružnicu o pro-

    slavi Petrova (osobito vcČilno u Dok "'-') i o obnovi kr noga za,rjcta. - ibeničkn biskupija : rdinarij je izdao okružnicu od 17. VL, obito o Pro !avi Petrova i ju-bil ju. - Splitska biskupija : rdinnrij je iz-

    dno op'irnu okrutnicu (iza'ln i štampnna kao brošurn) o pro !avi jubileja i o du-

    hovnoj obno,-;, u kojoj o obito i tiče v. misije, duhovne vježbe. borbu proti na -rodnih p roka. snivanje društava KA, djela pokornička za narodne grijehe, rad zn . v ćenički p mlađak i katoli'kc mi. ije. - Kotorska biskupija: Ordinarij je izdao o-

    kružnicu 12. V. u kojoj osobito i tiče v. pučko misije i dj ln zadovoljštine za na-rod n o grijehe (sv prve petke). - Senjska bi kupijo: rdinarij je izdao opširnu okru/.ni-

    cu 'nacrtom duhovne obnove, u koj mu

    e isti če osobito molitvena akcija; po veta nedjelje ; vjcr ka pouka izvanšk l k mla-deži; pučke mi ije i duho,•n v jež bc; po-bijttnje nnrodnih mnna; o nivanjc dru"tavn

    K ; ši renje dobro štnmpc i kult bl. i-kole Tn ilića. - Zagrebačka nadbiskupija: vcćcn tvo durdcvnčkog dekanata drža-

    lo je O. ustanak i učini l o konkretni nacrt duhoYnc obnove za svoje župe: pu-

    da dodem do Tebe, da Ti može' biti moj

    za svu vječno t i da Tc uzmognem sa sve-tim Tvojim Ilva/iti 11 nebu u sve vjekove.

    Amen.

    RAD ZA IZL ZB :. Organizirano je u ,;m krnjevimn skupljanje grade za

    jubilejske izložbe školstvn, pro vjctc, knji-

    ge, ' tampe i knrirotivnog rnda. Neka sc stvar ;to v1šc moguće požuri!

    K i': EL RIJ ZA PRO LA JU-BILEJA 194\. Zagreb, Kaptol 31.

    ~""r""" ............................ ~ ..... ~ ~azne vijesti

    POPRAY l L PITl l UP I IVANJE

    PR I RE L OJ G !M AZIJ I KLASlC

    lM ODJELJE JiMA U S IB E IKU : 1. vi i piti (popravni, razredni, dopunski, po-

    novni vi;i i niž.i tečajni) obavit će se od l.

    do 6. rujna l. g. prema rasporedu, koji će

    bili detaljno objavljen u ~koli. a ispit ima

    s aki učenik dn dotle t n č n o po rasporedu.

    Jer e ispiti ne mogu odlagati. (R a pored ispita: l. l . pop.ravni i razredni ispiti za sve razrede; 2. IX. popravni pismeni viši

    tečajni i pit i popravni u meni niži tečajni. i · pit; 3. IX. popravni u meni viši tečajni i~

    pit i prijamni i pit) . - 2. čenici će propi-ne tak irane molb~ predati u ravnateljstvu

    ~kole od _o_ do _s. kolovoza od 8 do 10 s. prije podne. - 3. Molbe za jedan poprav~

    ri i pil imaju e tak irati a 20 din . ban,

    takse, a za dva popravna i pita a 30 din.

    ban. tak enih maraka. Privatni učenici •J;Jia-

    uju pored 'c>gn za vaki predmet i pita k'O

    l O elin u gotovu za kol k i fond . Mnlbi ;-u popravni ispit treba priložiti svjedod/hu

    - 4. Ko želi polagati dopunski i pit radi

    prelaza iz jedne srednje 'kole u drugu raz·

    nog tipa, treba takoder u označeno vrijeme

    c~a prikaže ravnatelJ tvu molbu taksiranu sa

    SC· din. ban . tak e za dopun ki i pit iz gra-

    diva nil.1h razreda, n a 70 din. ban. taK e za dopun ld i pit iz gradiva viših raz-

    reda. ~olbi treba priložiti godišnju vje~ dodžbu. - S. čenici. koji su kra~

    jem lipnja polagali prijamni ispit za

    upi u l. ra:ucd, a nije u ga položili. mogu

    laJ 1 pit ponoviti početkom rujna. U tu svr-

    hu treba. da do 25. kolo oza predadu molbu

    tr.k . 1ranu n 40 din. ban. tak e. l tog ćt> dann polagati pr ijamni i pil i oni učenici ,.

    ko ji • u na temelju molbe dobili od Ban ke

    vla _ll dol:volu, da ovaj i pil mogu naknadno.

    rot! ~ati. l tc molbe moraju biti tak irane a

    40 din. ban. tak e, jer e i tc moraju do~

    taviti J postavi u plitu. kako se naknadn() doznaje. čenici, koji u voju molbu taksi-lUli a lO din. moraju naknadno tak irati

    sa još 30 din. Ko nije priložio do sada obradož.cnjc zbog čega nije u lipnju pola-g o i jlit (liječnička vjcdodžba ili s l ično). nc·· a l ' to prije dostavi ovom rnvnatclj-

    tvu -- 6 Uptsi anje učenika obavit će se ove godi ne izmedu 7.-1 1. rujna prema ra-

    sp redu koji će biti objavljen u 'koli. (Ra porcu upi a: 7- 1 . l., Yll. i lli razre-

    di: . I X. !V. i . razredi; 9. IX. II i lli razredi: /0 . IX. I. razredi; ll . I X. I. razre-

    di) . - Pri up is u treba s aki učenik dn preda: l. prija u tak iranu a 62.50 dir:

    btn. tak e (čl. 7 Uredbe o proračunu "an. Hrvnt ' kc zn 1940.-1941. i o banovinskim

    jedodžbu o prethodno svr-prihodima); 2. enom razredu; 3. Uvjerenje o neposrednom

    porezu izdano ove godine. - Uvjerenje o-

    pc.rc; u treba da adrži podatke o porezu.

    kt•jt plaća otac i majka učenika, n i učenik ~ m. ako je bez rodite lja, ili ima i svog

    vb ·:i tog imetka. Upozoravaj u se roditelji, da

    odrrah r ribave va potrebna pore kn u"jc-renjn. jer im porcska vin t n e moći u zadnji čas izdati ih . Roditelji, koji za jedno dijete plaćaju punu 'kolarinu, imaj u pri upi

    u drugog djeteta da donc u o tome potvrdu,

    n ako sc tarije d ijete im a da upiše u školu

    i'cg tcpcnn, kao eučilištc i slično, mo-raju priložiti i i:z.ja u. gdje će označiti, u k ju će e školu starije dijete upisati i kada cc o upi u i plaćenoj punoj školnrini doni-jeli ured vnu potvrdu. Dj eca invalida oslo-

    bodena u od plaćanja vih taksa. Oni ima-ju da prilože dva uvj erena prijepisa .rije-

    ~cn;,\ o priznanju invalidnine. - 7. Prema. o,lrcdb' člana 121. Uredbe o proračunu ban. l rvatske Z.l 1940.-1941. i o ban. pdhodi-

    n·.o ~.:čenici u duž.ni da plate 200 din. u ·mc doprino"n zn izgradnju, popravak i uz-

    drž.a anje rc.lnjih i tručnih škola (bano · vin. dndl.binu) . a1 •lata će e vršiti prema .:>dt ed bama čl '9 naredbe zn provedbu ove

    reuhc. UCcnici stromašni h roditelju, koji

    pl aćaju man!C od 6C din. godišnjeg por.:-za. 1'10gu l-iti os lobođ eni od plaćanja ovog ,ioprino ,\ U tu sv thu će podnijeti ovjcr:>v-l jeni priFpis p rc kog uvjerenja. Pota.1jc

    upute o naplati ovog dopdno a bit će ob-javlJen· u 7.nvcdu. - Ravnateljstvo

    SVECE ICKO IMENOVANJE. Preuzv.

    Biskup imenovao je vlč. don Srećka L o-v re l ić n dušob rižnikom Luke (na Dugom

    ot ku) .

    ~ tisT IZLI PLATA l ZE~\ TVI

    ~

    I o

    11 nap1 1 osjet u rješa dom l

    Sl l ml!lj1 čJtim

    govo u d rl jeli zapleli ma, lal čito sl

    te Isto

    S1

    njego intere! riječju

    abm m liči l račur svoju mo o 9dje 1 A to i mlje vrijedi 1a l st Koji p opera boli. čutl n 1e os j

    opera tom Ir unut Svi lj gara

    ~

    po l)i bero! 'Vo el

    IMG_0873IMG_0874