Narodna Straža plaćena u gotovu

N A U Ć . s i i 0 0 3 J E K

Ova] bro] stoj! 1*50 Din IZLAZI SVAKE SUBOTE. - PRETPLATA iZflflst GODIŠNJE DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZ­

MJERNO. - ZA INOZEMSTVO D V ^ T g g K ^ ^ r t G L A S I PO CHENIKU. - PISMA I PRETPLATA SE ŠALJU

NA URJEDNIŠTVO I UPTRAVU „NARODNE STRAŽE" ŠIBENIK, POŠT. PRET. 17. - RUKOPISI SE N E VRAĆAJU.

BROJ 41. Š I B E N I K , 16. LISTOPADA 1956. GODINA VI.

tehoslovački parlamentarci u Šibeniku. Prošle nedjel je s l i g l i su u naš

grad čehoslovački parlament arci u VU sata noaliie p o d n e . N a stanici su bili d o č e k a n i od preds tavn ika op ­ćine, v ladi* d ruš t ava i korporac i j a , tft dvi ju glazba, i n e b r o j e n o g a m n o ­štva g r a đ a n a . Čim se voz po jav io , nastalo je odušev l jeno kl icanje i pozdravljanje, a m u ž a r i su g r o m k o odjekivali . N a k o n što j e goste na j ­prije p o z d r a v i o veliki ž u p a n dr P e -$ & v i ć , g lazba j e odsvi ra la češku i s lavensku h i m n u . Zat im je u ime Šibenske o p ć i n e goste pozd rav io prisjednik g. Vlad imi r K u l i ć rije­čima; „Osobi ta m i je čast, što m o g u d a p o z d r a v i m Vas od l ične p a r l a m e n -taice i najmil i ju b r a ć u i z m e đ u svib Slavena, koji p o prvi p u t dolazi te u ove. na še lijepe krajeve, u ovu n a š u dragu d o m o v i n u . Došli s te n a ovo naše m o r e , n a ova j n a š i Vaš J a ­dran . Dođos te , d a nas vidi te i d a nas u p o z n a t e , nas , koji s V a m a u v i ­jek j e d a n s lavenski n a r o d bili smo, j e s m o i bit ć e m o . Nije; s a m o bratstvo, što n a s spaja, spaja n a s i kul tura . Vi ste n a m dali naše p rve apostole Ćirila i Metoda . Poslije toga — sto­ljeća g o v o r e — bili smo povezan i u nevolji i u rados t i . D a n a s Vi ima te svoju d ržavu , a i m a m o je i mi . Da Bog da , d a n a s prošlost poveže i za svu budućnos t , pa d a za jednički d o đ e m o d o velike s lavenske moć i . U ime h r v a t s k o g a Kreš imirova g rada ja Vas pozdrav l j am i želim V a m u g o d a n bo ravak , pa d a p o ­nese te d o b r e u s p o m e n e iz ove na j ­ljepše luke n a n a š e m J a d r a n u , n a j ­bogat i je Uiprometu. Bog d a živi Vas, s lavenska b r a ć o , Bog da živi čeho­slovački n a r o d i "

N a t o j e iza dugo t r a jnoga klicanja odvra t io p reds j edn ik M a l v p e t r u ime pos lan ika i s e n a t o r a : „Došli smo d o Vašega g r a d a i zaustavi t ć e m o S& k r a t k o vr i jeme, d a poslije o v a k o lijepoga d o č e k a v id imo njegove znameni tos t i . Vi ste u prošlost i dal i mnogo toga s lavnoga i velikoga, dali ste n a r o d u toliko l i jepoga, pa ćete bez d v o j b e dat i j e d n a k o i u b u d u ­ćnosti. Mi V a m n o s i m o p o z d r a v ci­

jeloga čehos lovačkoga n a r o d a i mi se k o d Vas os j ećamo kao kod svoje kuće . S p r a v o m ste r ek l i : Vaš i naš J a d r a n 1 — Mi smo j e d n o 1 J e d n o s m o tijelo i n e m a ništa, što bi nas moglo razdvoj i t i . T a ljubav najbolje n a m je j a m s t v o za budućnos t . Ja Vas pozdrav l j am još j e d n o m kl ičući : Da živi Kralj Aleksandar 1 Da živi n a r o d Srba, Hrva ta i S lovenaca !"

Za cijeloga govora trajalo j e o-dušev l jeno klicanje, a zatim je „Ši­benska Glazba" odsvirala našu d r ­ž a v n u h i m n u . Sena to rku gđu Pla-n i n k o v u o d b o r n i c e „Ženskoga P o k r e ­t a " podar i le su k r a s n o m ki tom cvijeća.

Gosti su u povo rc i p raćen i od mnoš tva n a r o d a i obi ju glazba te pos ipan i cvi jećem pošli p r e m a gradu , koji j e pl ivao sav U m o r u zas tava , p r e k o Po l j ane i Tomis l avove ulice d o ka tedra le , gdje im je vlč. d o n K. Stošić t u m a č i o umje tn ičke zna­meni tos t i .

T a d a su pošti, da pregledaju naše r a t n e torpi l jarke, a kako se pri tom n a obali sakupi lo mnoš tvo svijeta, održal i su s lađe nekoj i če­hoslovački poslanici govore . Svi su oduševl jeno govoril i o n a š e m Ja ­d r a n u pror ičuć i mu veliku zadaću u os tvarenju svjetske s lavenske moći . S osobit im zan iman jem saslu­šan je govpr na ruskom jeziku d ra Gagatka, pos lanika iz Po tka rpa t ske Busije, a zatim je sav sakupljeni n a r o d o tp jevao „Oj Slaveni" . Gosti, p raćen i m n o š t v o m g r a đ a n a , pošli su zat im oba lom i per ivojem d o hotela „Kosovo" , gdje im j e p r i r eđena zakuska , dok je „Šibenska Glazba" koncer t i ra la .

U šest sati sakupi lo se opet m n o ­štvo g r a đ a n a na stanici, da isprati goste, koji su bili p rezadovol jn i i toliko puta zahvaljivali i isticali, kako t ako lijep, spon tan i s rdačan prijem ni jesu an igdje doživjeli .

Šibenik je učinio svojel Dočekao j e braću , kako j e najbolje mogao , a najveća n a m je zadovoljš t ina, što su gosti iz našega mjesta ponijeli tako lijepe d o j m o v e .

Oko rekonstrukcije vlade ? 13. t ek . mj . Uzunović je p re ­

dao ostavku, svoje v lade . J o š se ataluo n«t zn*> j e U j u kralj uvaž io . Radićeve, u p a d i c e n a z a g r e b a č k o m kntadvoru r ad i toga, što nije bilo iavješene ^ni j e d n e j ed inca te h rva t ­i t e , zas tave , bile su s a m o p o v o d ovoj os tavci Uzunov ićevo j . Gla­vni uzrok tražit i je u u n u t a r n j o j borbi u samoj r ad ika lno j s t ranci i Ui drugim p r o b l e m i m a naše u n u t r a ­šnje pol i t ike. G. U z u n o v i ć i njegovi radikalski d rugov i u vladi su j a s n o vidjeli, d a u r a d i k a l n o m k lubu ne nalaze, v iše p o t p o r e za svoju, politi­ka, Zato j e vijest o s k o r o m povra tku Paaićevom s a m o pospješila Uzunovi -ćevu odluku, d a t r eba j o š prije do ­laska P a š i ć a v a raščistit i položaj , 0 -vaj ne smot r en i . R a d i ć e v inc iden t r a -dikalima j e s a m o d o b r o d o š a o p o ­vod, da p o n o v n o u p r u p r s tom na Radića i d o k a ž u , k a k o s n j im nije moguća raditi, ili u na jgo rem slučaju,

veće su poteškoće , j e r oni imaju istu interesnu sferu, koju i radi kali, i jer bi mora l i ući i mus l imani u vladu, a proti t o m e su bosanski radikal i . Rad ika l i bi najradije pravili kombi ­naci je sa d r o m Nikićem i d r o m Ko-rošcem, o d kojega ne t raže , d a se od rece revizije ustava, već s a m o d a to ne ističe. Ako već p r ime rad i -ćevce u v ladu , o n d a će im oduzet i n e k a minis tars tva i tražit će o d Ra­dića j o č veća poniženja . Sve bi to bile kombinac i je za r a d n u vladu.

P r e m a zadnj im vijestima izgleda, da se r ad i na obnov i radikalsko-ra-dićevske koalicije, a Uzunović bi p o ­n o v n o dob io sastav v lade . Iz vlade bi imala izaći gg. dr I. Krajač, d r S tanko Šibenik i v je rovatno d r Benjamin Šuper ina . G. d r Stanko Šibenik izlazi iz v lade , d a naprav i mjesta g, P a v l u Radiću . T o j e jed in i razlog, j e r g, P a v l e R a d i ć ne će d a u z m e drugi resor, o d n o s n o njegovi ga d rugov i ne drže dos ta sp remnim za drug i resor. G. d r a Ivana Krajača ruše i g. Stjepan R a d i ć i g. d r Momči lo

ako začas n e b u d e moguće doći d o kakve nove kombinaci je , da ovim p o v o d o m od „ p r e p o k o r n o g " Stj. Ra ­dića i znude n o v e koncesi je , a s nji­m a i n o v a njegova poniženja .

Kako će se riješiti ova vladina k r i z a ? Kombinac i ja ima na pre tek . Neki misle, d a će Uzunović p o n o v n o dobi t i m a n d a t , d o k drugi misle, da j e on do ig rao i d a bi imao dr Nin-čić sastaviti v ladu Obzirom na rat i ­fikaciju ne tunsk ih konvenc i ia . U tom slučaju m o g a o bi d r Voja Mar inko-vić postat i min i s t rom vanjskih p o ­slova. Paš i ć se isključuje iz kombi ­naci je . K o d rad ika la v lada raspolo­ženje, da se rad ićevc i m a k n u iz v lade i d a se n a đ u saveznici na drugoj strani . Dolazi u kombinac i ju dr Ni-kić, koji bi o t k i n u o velik broj rad i -ćevskih pos lan ika i min is ta ra (dra Krajača i Pucel ja) , Slovenska pučka s t r anka i Demokra t ska zajednica. Glede Demokra t ske za jednice na j -

Ninčić, i to g. Rad ić zbog toga, što s j e d n e s t rane ne vjeruje g. Krajaču, a s d ruge s t rane hoće d a progura za minis t ra g. d ra Luju Kežmana , a g. Ninčić zbog toga, što g. Krajač k a k o j e pozna to , p rav i teškoće ra­tifikaciji net tunskih konvenci ja , koje on, uosta lom u saglasju sa č i tavom beogradskom i zag rebačkom j a v n o ­šću, drži za vrlo š te tne po našu državu i pr ivredu.^G. d r a Benjami-na Šuper inu obara ju članovi uže okol ine g. S. Rad ića , d a n a njego­vo mjesto metnu g. d r a Đ u r u Ba-sarička. No tu se j o š ne zna, d a li će to uspjeti. P r e m a tome bi o d prijašnjih rad ićevskih minis tara os tao u n o v o m kab ine tu samo g. Ivan Pucel j , o d n o s n o even tua lno i g. d r Šuper ina .

Uvjerenje uosta lom, da se r e ­kons t ru i rana v lada g. Uzunovića n e će moći održa t i u skupštini , pri l ično j e općeni to u polit ičkim krugovima, a s amo radićevci i uži krugovi g. Uzunovića vjeruju, da će ta v lada biti od n e k e t rajnost i .

Nova ćehosiovačka vlada. 12. t. m j . zaključili su se pregovor i

za sastav n o v e vlade . Švehli, vođ i r e ­publ ikanskih agraraca , i Š rameku , v o ­đi pučana , uspjelo je, da uklone sve poteškoće i sastave n o v u v ladu . Biv­ša č inovnička v lada dra Černy-ja dala j e ostavku, koju j e uvažio p r e d ­sjednik republ ike Masaryk i i m e n o v a o ovu n o v u v l adu : Preds jednik vlade Š v e n i a (agrarac), minis tar prosvjete* i zamjenik ministra za izjednačenje zakona i organizaciju up rave d r U o d ž a (agrarac), minis tar p r a v d e d r M a y e r - H a r t i n g (njem. kršć. so-cijal), ministar g rađev ina d r S p i n a (njem. agrarac), minis tar pol jopr ivre­de d r S r d i n k o (agrarac), minis tar n a r o d n e o b r a n e U d e r ž a l , minis tar socijalne polit ike i zamjenik min i ­stra za nar . zdravl je i tjelesni uzgoj S r a m e k (pučanin), minis tar pošta d r N o s e k (pučanin) , minis tar s a o ­braćaja H a i m a n (obrtničke* stranke), minis tar vanjskih poslova d r ß e n e š, ministar unutrašnj ih pos lova i za­mjenik ministra n a r o d n e i shrane bivši predsjednik v lade d r Č e r n y , ministar t inancija d r E n g l i š , ministar indu­strije, t rgovine i obr ta d r P e r o u t k a i ministar za Slovačku d r K a l a j .

Ova Svehl ina v lada p o strana­č k o m opredjeljenju ovako j e sasta­v l j ena : o" češka agrarca, 2 člana če­ške pučke s t ranke, 1 član češke obr t ­ne s t ranke, 1 n jemački kršćanski so-cijal, 1 n jemački ag ra rac i 5 struč­njaka vanpa r l amen ta raca . Dva mi ­nistarstva su j o š reserv i rana za Hlin-kine s lovačke pučane . N a r o d n i d e ­mokra t i nijesu zas tupani , i ako se to sa sigurnošću očekivalo .

Češka demokrac i ja ovakv im sa­s tavom v lade slavi po tpunu pobjedu. Uspjelo joj j e , da svlada sve prot iv-štine socijalističkih i nacionalist ičkih reakc ionaraca , koji su ovoga p r o ­ljeća, kad su izazvali v lad inu krizu, računal i , da će prisiliti preds jednika v lade , da ili raspiše nove izbore, koj ima će oni isključivo rukovodi t i , ili da prepust i Čehoslovačku nj iho­voj diktatur i . Mislili su t im zadat i smrtni u d a r a c češkoj demokraci j i , a zadal i su ga evo sami sebi.

Spre tnom takt ikom v o đ e pučana d ra Šrameka i agrarca d r a Hodže već u poče tku činovničke v lade s tvorena j e takva situacija, d a su j e prisilili, da se mora l a osloniti n a čisto novu grupaciju. Hodža j e u ime čeških agraraca forsirao zakon o agrarn im car inama, koji znači ži­votno pitanje ne samo za češkoga, nego i za n jemačkoga agrarca u če-hoslovačkoj državi . Zato j e vr lo lako p r edob io za taj nacr t n jemačke a-grarce . Š ramek j e pak d a o glasove pučke stranke za ovaj zakon o ca­r inama p o d uvjet, da se i s todobno sa č inovničkim z a k o n o m pr imi i za­k o n o svećeničkoj kongrui , da se već j e d n o m i svećenicima z a k o n o m osigura pristojna plaća. Za taj svoj nacr t je Š ramek p r edob io i n jema­čke kršć. socijale i s lovačku pučku stranku. Ovoj grupi pr idruži la se o n d a i oportunist ička obr tnička stran­ka. S tvorena j e nova kombinaci ja , t zv. carinska većina, koja j e svo­j edobno u pa r l amen tu odglasala sva tri gore spomenuta zakona , a sada evo sastavila v ladu.

T a k o eto po prvi put, o tkako postoji čehoslovačka republ ika , na ­laze se i dva n jemačka predstavnika u vladi . T o j e pri l ično iznenađenje za svu evropsku javnost. Čehoslova­čka j e j e d n i m v a n r e d n i m gestom ri­ješi la svoje n a r o d n o pitanje. Dok druge države, kao n. pr. Italija, hoće da p o t p u n o m a zatru, unište i odna -r o d e svoje n a r o d n e manj ine , Čeho­slovačka ih je eto čak pozvala k su­radnj i u državnoj upravi . ' T o joj svakako služi na čast!

Nova Svehlina v lada 14. i m j . pr ikazala se već pa r l amen tu izloživši u g lavnim c r t ama svoj p rogram, a taj j e : 1. uređenje i odobren je drž. p r o r a č u n a za g. 1927; 2. porezna r e ­f o r m a ; 3 . novi vojnički zakon, koji vojništvu oduzimlje izborno p r a v o ; 4. zakon za pospješenje građevinske akcije. Zat im je dr Engliš^ temeljito izvijestio o n o v o m proračunu , koji je t rebalo dovesti u ravnovjesje sa redukc i jom izdataka, i u v e d b o m n o ­vih d o h o d a k a , e da b u d e akt ivan.

Sastanak čeških, slovačkih i hrvatskih pučana.

Za boravka čehoslovačkih par la -menla raca u Zagrebu održal i su p red ­stavnici češke, s lovačke i hrvatske pučke stranke prijateljski sastanak. Češki i s lovački poslanici uvelike su se zanimal i za razvoj naših poli t i­čkih prilika, a razni govornici na sa­s tanku (poslanici Roudnickv , Bezdek, Pave lka , Ripar , Adamek i d r Budaj) istakli su teške b o r b e češke i s lova­čke pučke s t ranke, koje su mora l i da prožive, dok su došli do sadanje moć i i ugleda u čehoslovačkoj r epu ­blici. Od H P S govori l i su predsjednik Barić, d r A n d r i ć ' i d r Markulin.

Veliko fašističko viječe

VALTAZAR VIJOLIĆ:

ZVJERSKE DUŠE. (Filozofu Urbanu Taliji

prigodom sedamsiogodišni'ice smrti asiškoga Patriarhe)

Plave d u b o k e oči mladoga oca Gaudenci ja sjale su zamišljene kroz veo teške sjete. Iz grudi m u se otr ­gne prigušen d u b o k uzdah .

T reba izdržati kušnju. I tad ću moć i istom kazati , da sam proživio tešku no mister ioznu minu tu p ra ­voga franjevačkog života.

Mašta m u od jednom doča ra mi ­stični Giottov afresk: „Zaruke sve­toga Fran ja sa S i romaš tvom". — Krist izručuje najplemenit i jem vitezu sviju vijekova, m l a d o m e Franj i iz Asiza, svoju zaručnicu, blistavu r a j ­sku vilu herojskih pregaranja i od ­ricanja svega, koja će privlačiti F ran ju i njegove viteške legije n a d zemlju, n a d oblake , k vječno sjajnim

zamjerne zasluge za c rkvene znano ­sti, s rdačno V a m čestila k velevri -j e d n o m osamdesetgodišnjemu r o đ e ­nju i imendanu , sa žel jom, da n a m j o š dugo živite i b lagoslovno rad i te . — Predsjedsjednik B a u e r " . Msgr Bulić se zahval io s o v o m brzojav­k o m : Zahvaljujući od srca na b r zo ­j a v n i m čest i tkama i ja mo l im Boga, d a blagoslovi i p o m o g n e , da moja Salona Christiana b u d e skori poče­tak oseovane , za čas prekinute Ju -goslaviae Christ iane."

Zagrebačko gradsko zastupstvo u znak pr iznanja na svojoj sjednici o d 12. o. m j . jednoglasno j e i m e n o ­valo Msgra Bulića počasn im građa ­n i n o m g rada Zagreba . Gradski za­s tupnik d r S. Rittig popra t io je to imenovan je lijepim govorom. Česti­t amo !

Nossolinl zapovjednik milite.

Ministar p reds jedn ik Mussolini p reuzeo je zapovjedniš tvo fašističke milice. U subotu 9. ov. mj. i zdao je d n e v n u zapovi jed , u kojoj naređuje oficirima i m o m č a d i posvemašn ju odanos t i sp remnos t nas tupi t i svagda i proti s v a k o m u na o b r a n u režima, koji j e d a n a s d o m o v i n a . Ujedno je u svoje u ime crnih košulja poslao kralju brzojav, u ko j emu izrazuje odanos t .

Msgr Cankar dobio zado­voljštinu l

Kad j e sarajevski k a n o n i k msgr Kar lo C a n k a r ob je lodan io neke važne m o m e n t e iz svoje pa rn ice sa bivšim min i s t rom vjera d r o m J a n j i -ćem, b io je tužen r ad i u v r e d e veli-čanslva. Međut im j e sada sud Msgra Cankara riješio o d op tužbe .

tehoslovati u Ljubljani. Iz Šibenika su čehostovački pa r -

l amenta rc i pošli d i rek tno u L jub l ja ­nu, gdje im j e b io p r i r e đ e n veli­čans tveni doček . Osobito j e b io dir ­ljiv pr izor , k a d su se n a k o l o d v o r u zagrlili d r Korošec i g. Soukup , po t ­preds jedn ik čehos lovačkoga senata . Njih vežu m n o g e s lavne u s p o m e n e iz zajedničkih bo jeva u b e č k o m pa r ­lamentu .

N a k o n svečane p reda je p o k a l a g r adu Ljubl jani sa s t rane čehos lo­vačk ih pa r l amen ta r aca b io j e b a n k e t u „Unionu" , na ko jemu j e d r Korošec o d r ž a o svečani govo r naglasivši sve važnije m o m e n t e našega' brats tva i za jedničkoga pregaranja iz n e d a v n e prošlosti . Zat im j e pos lanik češke p u č k e s t ranke g. Sedlaček u svom govoru s p o m e n u o tri velika S loven­ca, koje poštuju i Česi i Slovenci , a to s u : Jeglič, Krek i Korošec .

Lažne vijesti. Samos ta lno-demokra t ska s t r anka

donijela j e prošl ih d a n a izmišljenu i tendenci joznu vijest, da je n a r o d n i p o ­slanik s lovenske pučke s t ranke p r e -k o m u r a c Geza Šil'tar istupio iz Jug . Kluba i mol io sam. d e m o k r a t e , da ga oni p r ime. N o tu lažnu vijest p o ­bija u n S l o v e n e c - u " i izjavljuje, da i dalje ostaje u k lubu , k o j e m je i d o sada p r i p a d a o . Ne će ni ne m o ­že da pogazi riječi, ko ju je d a o pr i kand ida tu r i .

NASl DOPISI. HETINA, 7. listopada 1926.

P r o s l a v a 700. god i šn j i ce smr t i sv . F r a n j e .

Mjesto Đetina iskazalo j e osobitu i van rednu počast svome zaštitniku sv. Franj i p r igodom sedamstogodi-šnjice njegove smrti .

Uvečer p r e d svečev blagdan pu­canje muža ra navijestilo je narodu, da j e sutra toliko očekivani blagdan njegovoga nebeskog zaštitnika. Lijepi visoki zvonik župske crkve odjednom je p l anuo u fantast ičnom svijetlu ča­r o b n e bengalske vat re , a sa njego­voga v r h u n c a visoko u vedru noć letjeli su va t romet i prosipljući nad Bet inom hi l jadu ča robn ih raznoboj­n ih zvijezda.

Ujutro i c rkva i njezin eterični zvonik osvanul i su ovjenčani zelenim festonima te iskićeni na rodn im za­s tavama, što veselo lepršahu u na­smi janom s u n č a n o m jut ru nad pla­v im p r imorsk im kra jem. Sve svećen­stvo tješnjanskoga dekanata našlo se na o k u p u k o d svoga kolege i pri­jatelja, bet inskoga župnika, da svojom prisutnošću uzveliča b lagdan jednoga o d najsimpatičnij ih svetaca našega n a r o d a . U 10 sati počela j e svečana glagoljačka Misa uz asistenciju, pre­k o koje j e od ržao oduševljen i po­tresan govor župnik Tijesnoga vlč. don T o m a P e r i n a . Rijetka vanredna rječitost mladoga govornika potresla j e svačijim srcem. Mnogo oko, koje o d a v n a ruje p laka lo , orosilo se to­p l o m suzom, tako da j e govornik post igao j r e k o r d ushita i oduševljenja k o d pobožn ih slušalaca. Doista nje­gov govor b i o je v rhunac slavlja o v e lijepe i s impat ične svečanosti. J a m a č n o i betinjani, a i cijela oko ­lica, za dugo će se sjećati proslave sedamstogodišnj ice smrti asiškoga P a t r i a r h e .

BOŽAVA, 12. listopada 1926. O s n u t a k „ O r l a " I „Or l i će" . I naše mjesto doživjelo j e sretan

dan , d a u n j e m u savije „Orao" svoje gni jezdo. 5. o. m j . cijelo naše mjesto sakupi lo se n a konsti tuiraj ućoj skup­štini „Orla" i „Orliće".

N a k o n toplih riječi našega požr­tvovnog župn ika vlč. d o n M. Dido-vića i načelnice iz P r ek a sestre A. Vidović bila su p roč i t ana pravila, ko­j a su j ednog lasno o d o b r e n a , a zatim i zabran p r iv remen i o d b o r „Hrv. Kat. Orl iće" .

Iza toga je slijedila konstituiraju-ča skupšt ina „Hrv. Kat. Orla" i bio i zabran t akođe r p r iv remeni odbor.

r a n e prez i ra n a m o m e srcu, kad u m r e m n a tvoj im bijel im ispoštenim r u k a m a k a o n ježan ne taknut cvijet, što ga j e satrta b a h a t a zloba.

Gaudenci jevi snježni prsti zadrh-taše prevrćuć i stranice časoslova, J o š je i m a o da izmoli Kompletor i j .

Cum invocarera , exaudivi t m e Deus just i t iae meae , in t r ibulat ione dilatasti mih i — zazvonio j e njegov mili zvučni glas u tišini samostan­skoga vr ta .

Svježe zelenilo šimširova busenja u dva duga n e p r e k i d n a r eda s j e d n e i s d ruge s t rane vr tne stazice, po kojoj j e s tupao otac Gaudenci je , bosonog , u Otvorenim sanda lama , bi lo j e nalik na dva zelena pojasa, oko kojih su lepršale svete riječi mistične psalmodije mladoga franjevca kao nevidljivi nebeski leptir i , T o ča robno zelenilo u o v o m e t r enu tku bivalo j e j o š svježije, još zelenije te j e cvje­talo tajnim cvjetovima nade , što se

zasjedalo je prošlih d a n a u Rimu. P r e m a s lužbenom izvještaju p o d a o jo t»lavni t i jn ik fašističke milice T u ­rati na prvoj sjednici opš i ran izvje­štaj o položaju u s t ranci . Ocr tao je djelovanje vodstva s t ranke , a mito j e po t anko izvijestio o položaju u pojedinim pokra j inama . Predložio je ovu rezoluci ju:

„Faš izam, koji j e došao do ve­like moć i i koji je svijestan dužnos t i i odgovornost i , što ih i m a d e u sa­ri an i fm povjesnom t renutku, izja­vljuje svoju spremnos t nastavit i do konca boj , koji j e započeo za go­spodarsko oslobođenje i za o b n o ­vi enje vri jednost i lire. Smatra , da tvrdoglavo neprijateljstvo i zločinski č " i nekojih ne smiju smetat i faši­stičku revoluciju i buduć nos t talijan­skoga na roda , 1e pozivlje zbcg to».a svfc v o đ e pokraj inskoga fašja, d a budn im okom mot re vladanje svih neprijatelja rež ima."

Nato se raspravljalo o proslavi 4. godišnjice polaska na Rim. Zaklju- * čeno je, d a imad e s t ranka 28. ov, D) • pokazat i svu svoju snagu.

Na drugoj sjednici raspravl ja lo se o novim pravil ima fašističke strnn-ke, koja su bila o d o b r e n a .

K o n a č n o ie Mussolini p o d a o op­širni izvješP-i o nu ta rn jem i m e đ u ­n a r o d n o m položaju, a ministar fi­nancija Vol -i o f inanc i ' skoropnloža iu .

Priznanje Nsoru F, Buliču prigodom 80 godišnjice. Jugoslavenski episkopat sa kon ­

ferencije u Zagrebu uput io j e Msgru Fran i Buliću slijedeću b r z o j a v k u : „Cje lokupni episkopat, sabran na konferenci jama, visoko cijeneći Vaše

Sjednica vodsrva S P S . 10. t. mj . od ržana j e tol iko išče­

k ivana sjednica vodstva Slovenske P u č k e S t ranke . Sudjelovanje nu njoj bi lo je vr lo vel iko. Dr Korošec r e ­ferirao j e o političkoj situaciji, a iza njegova izvještaja razvi la se ž ivahna deba ta . Iza deba te pr imljena j e jed­noglasno ova rezolucija :

„Vodstvo Slovenske pučke s t ranke s odob ravan j em j e uzelo na znanje iscrpivi izvještaj nače ln ika s t ranke. T o m pr i l ikom naglašava vodstvo s t ranke, d a su se uslijed nesrećne, sa s t ranačkih gledišta v o đ e n e finan­cijske, gospodarske i socijalne pol i ­tike gospodarske pri l ike u cijeloj državi , a napose u Sloveniji t ako p o ­goršale , da se d a n a s na laz imo us red teške gospodarske krize. Seljaci, koji t rpe uslijed nerazmjera i zmeđu ci­j e n a poljodjelskih i industri jskih p r o ­duka ta , iznemagaju p o d tež inom p o ­reznih tereta. Seljački posjedi se prezadužuju i upropašću ju se. R a d ­nici su bez rada , bez socijalne za­štite, prepušteni iskoriščavajućim p o ­kušaj ima naših, doduše ma lobro jn ih , ali upl ivnih kapitalist ičkih k rugova . Obrt je u zastoju i p r o p a d a . Čitav naš srednji stalež se proletar iz i ra . P i ­tanje gospodarske krize stoji r a d i toga u p r v o m r e d u či tavoga j a v n o g a života u našoj državi i zaht i jeva nužno rješenje. Val nezadovol js tva, koje u n a r o d u sve više raste, m o ž e se odstranit i samo tako, da se goruća i inancijalna, gospodarska i socijalna pitanja istinito i od lučno u z m u u pret res i d a s e p o s t a v e k a o p r v a i t e m e l j n a t o č k a u v l a d i n p r o ­g r a m . — U t a k t i č k o m p i t a n j u p r e p u š t a v o d s t v o J u g o s l a v e n ­s k o m k l u b u s l o b o d n e r u k e . 4

Prof. R e m e c polož io je čast p r ­voga potpreds jednika s t ranke.

zvi jezdama. I ta čudesna zaručnica pre tvor i la se u dušu vel ikoga Pa t r i ­a rhe . Ona j o š i danas kraljuje na zemlji, osvaja l jude i s tvara ih svo­j i m vitezovima. P a i ja sam njezin vitez, pomisl i Gaudenci je , n o ja j o š ni jesam herojskim dje lom posvjedo­čio toj velikoj M a d a m i svoju l jubav. Is tom ju t ro s r e k a o m u je o tac gvar ­dijan : Gaudenci je , sutra ćeš u prošnju. Sutra, da sutra. No to sutra n j emu se prićiujalo kao smr tna agonija.

On će dakle sutra uzeti mal i koz-leći mješčić i otići će o d vrata d o vra ta seljačkih kuća , da prosi k a o bi jedni beskućni pros jak žlicu p o žlicu ulja. On, sin imućne boga te obitelji, mlad i učeni Gaudenci je . . .

Oh za sve bi to bi lo lako. P r e ­šao bi on i p r e k o svog odl ičnog r o d a i ponosne mladost i , kad bi s amo u l judima našao samilosnu da ­režljivu braću . N o pora tno j e r a s t ro -vano d o b a dvadesetoga vijeka. Danas

j e s i romašan fratar strašilo, parasi t , trut, izmet l judskoga društva. Zazoran j e , i k ad krotak , o b o r e n i h o č y u ide pu tem. Ismjehavaju ga. A k a k a v j e i s tom onda , k a d o d vra ta d o vra ta pi ta milostinju u ime Božje?! Strašni prezi rni pogledi p r o b a d a j u ga. I r o ­nični posprdn i be s r amn i povic i p a ­daju k a o oštra tuča n a m u č e n i č k o m u čelo Uh s t rašno! — u z d a h n u Gaudenci je .

Doista fratar je d a n a s mučen ik . T k o istinski služi uzvišenu M a d a m u serafinskog Oca, taj zaslužuje nas lov najplemenit i jega viteza, jer ga krvl ju iskupljuje.

Njegova se duša po t rese . N o iz te in t imne unu ta rn je t jeskobe čuo j e , kako se uzdiže neka divska snaga, koja m u nije da la , da k lone .

— L jub im te, nebeska M a d a m o , oca m o g a ! Neka m e za te pregazi svijet! Bit ću sretan, k a d mi ti k r a ­ljevskim svojim p laš tem prekri ješ

Čitavo selo r a d o s n o j e pozdrav i lo osnutak oba ju druš tava . N a d a m o se , da će naše selo kroz k ra tko vr i jeme dati lijep broj uzo rn ih Orlova i Or-

ica. Bog Živi!

STR. 3.

0 K L 0 V 8 K 1 VJESNIK. Orlovsk i t eča j ev i . T o k o m n a r e d n i h jeseci iniižul će se 0 0 svim kraje­

vima niz tečajeva. U Zagrebu održa t će se više o s a m d n e v n i h or lovskih tjelovj* Žbenih tt CJ jt va . — DOMMI

su u t v i đ e n i da tumi tečajeva u Šibe-iku i Kominu u Dalmacij i . Oba

tečaja bit će o rgan iza to rno- t ehn ićke naravi , te će trajati tri d a n a . Prvi traje o d 31. X. d o 2. XI., a drugi c d ¿1. do 2 0 . XI.

Ideja Đ a č k o g O r l o v s t v a . P r e d a anje pre«s ,eunika HOS. d ra I v a n i

Protulipca izašlo je kao r edov i to li­to gra Hrano izdanje Mr-hmćevog D t -ćkog Orlovskog Okružju, te se može k o d istoga dobi t i uz ci jenu od 3 Din.

Hrvatsko O r l o v s t v o , knj iga d r a vana Pro tu l ipca , na ruču je se kod

Društvene Nabavne Zadruge, Zagreb, tejačevićev trg 15/1. uz ci jenu od Din 15 po k o m a d u .

Ša l j i t e p r e t p l a t u z a „ O r l o v s k u S t r a ž u " l Poziviju se povjerenici ,Orlovske S t raže" , da pre tp la tu za »Orlovsku S t ražu" šalju redov i to . )u i , koji n e m o g u sabra t i pre tpla tu

s a cijelu god inu , n e k a pošalju pret­platu za svaki mjesec. J e d n a k o se pozivlju i po jedinc i , koji p r imaju

Orlovsku Stražu", d a n e z a b o r a v e na pretpla tu .

Izdanja or lovske knj ižnice . Orlovska mjižnica izdala je do sada slijedeće knjige:

Zlatnu knjigu, Priručnik, Vjezbovnik i Hrv. Orlovstvo. Priručnik i Vjezbovnik izašli su do saua u dva izdanja te se mogu dobiti kod Nabavne Zadruge. Zlatna knjiga je rasprodana. Orlovska knjižnica misli na­skoro i zda t i i v i š e drugih orlovskih edic i ja .

IZ OKADA 1 OKOLICU. P r i g o d o m 80-godisu j i ce ž i v o t a

d o n F r a n e Bulića općina je dopr i ­ni jela Din 500 u fond zaklade , ko ju j e d o n F r a n e Bulić p r e d više god ina osnovao , a nami jen jena je odgoju m l a d i h a rheologa .

f Ivan Kačic-Dimitri . N a k o n d u ­ge i teške bolesti , pokri jepl jen o ta j ­s tv ima naše sv. vjere, u 64. godini ž ivota u m r o je u četvr tak g. Ivan Kačić-Dimitr i , kr . viši porezn i up ra ­vitelj u mir . Ju t ros m u j e p r i r eđen vr lo lijep sp rovod uz b ro jno učešće drž. s lužbenika te prijatelja i znana ­ca. P o č i v a o u m i r u l Ucviljenoj ob i ­telji i z razujemo svoje i skreno sau-češće.

Krštenje n o v o g o s m e r c a P.Š.K. „ K r k e a U nedjel ju u 10 7 , sati o b a v ­l jeno je p r e d k a t e d r a l o m krštenje n o ­vog osmerca „ T o n k o Milić", koji je k lubu d a r o v a o ing. g. T o n k o L. Mi-lić. Kumova l i su ggđe Mandić i Mi-lić, te gg. d r Kožul, kap . Pe t rav ić i amer ičk i industr i ja lac g. Luis Tr in-sler. P reds jedn ik k luba d r D. Monta-n a pozd rav io j e k u m e , k u m o v e i go­ste. Krštenje je obav io kape l an klu­b a preč . g. kan . d o n N . Plančić . Iza obavl jenoga krštenja u d ruš tvenom h a n g a r u bili su gosti počašćeni .

Općina i š k o l s k e z g r a d e . Opći­n a j e potroši la za p o p r a v k e škola u g r a d u i općin i p r e k o Din. 300.000. S a d se g r ade tri n o v e p u č k e škole,

to u Boraji , Vrul jama-Bi l icama i D u b r a v i . Za sve tr i zgrade j e da lo minis tars tvo prosvjete samih 140.000 din, d o k će ostalo doprini je t i opć ina i sela u r a d n o j sili.

Hrvatska p jesma Nikole T o m -m a s e a . U „Hrvatskoj Prosvjet i" ob je ­l o d a n i o je vlč. d o n K. Stošić j e d n u hrva t sku p jesmu Nikole T o m m a s e a , koju j e sp jevao svojoj ženi Diamant i . P j e sma je p o p r a ć e n a k o m e n t a r o m , a vlč. d o n K. Stošić posjeduje or ig ina l .

U n a p r e đ e n i . Gg. An tun L u ć e v i P e t a r Grubišić, porezn i pr i jamnici , u n a p r e đ e n i su u d rugu g rupu d ruge kategori je . Čest i tamo 1

Naši pokojnici . Od 2.-16. t. m j . umr l i su u p r i v a t n o m s t a n u : Malija ud . Šare (76 g.), Ive Vudrag (81 g) i Ivan Kačić-Dimitr i (64 g.), a u bo ln i c i : Je la B a n o v a c ž. Mate iz Sra toka (37 g.), Vrat is lava Zorica nez. iz Ljubaš t ine (dojenče o d 36 d.), P e t a r Šimić pk. Vida iz Hodalj ica (45 g.) i Malija Soda Sarić Ju r ina iz Bristivice (19 g.). — P . u m . !

Iz učiteljske ško le . Mnogi uče ­nici i učenice , koji su prošle školske god ine svršili s usp jehom p r i p r a v n i r az red mjesne učiteljske škole, n i -jesu bili pr iml jeni u p rv i r az red , jer se p r e m a odluci minis tars tva p r o ­svjete m o g a o da p r imi s a m o ogra­n ičen b ro j , a p rednos t su imal i oni , koji su s usp jehom svršili četvrti r a z r ed n a kojoj srednjoj ili njoj sličnoj školi. Sada se opć ina za to pob r inu l a i b rzo javno zatražila od minis tars tva dozvolu , k a k o b i uče ­nici i učenice mogl i da nas tave za­poče te n a u k e . Nek i su ov ih zadnj ih d a n a već pr imljeni . Ape l i ramo n a mje rodavne , da što prije b u d u pr i ­mljeni i svi ostali.

Kako s e promiče t rgov ina 1 P r i ­povi jeda n a m prijatelj : Došao mi je iz Italije j e d a n sandučić lijeka, koje-

KSTO liqowm - vUllto Istinito: P o n o s gazdarice bJo j e I ostane ormar sa rubljem. Biješlećl — bijelo, krasno mirlsajućt platno jest po­sjed, kojeg Vam Persil po­

novno pribavlja.

ga nema u našoj državi. Lijek je bez šećera i a lkohola . Stoji 80 lira, a u d a r e n je ca r inom od D. 5.35. Sad dolaze žigovina, ka ldmar ina , mer ina , ažija itd., tako da sam pla­tio d ina ra ©^(osamdesetčetir i) , dak le više negoli 1 Dinar n a liru vri jed­nosti !

Nered. Dalmaci ja j e o d davn ine zemlja izn imaka, a sada j e Šibenik iznimka u Dalmacij i . — U Šibeniku nedjeljni poč inak n e opstoji . U nas se iskrcava pržina, ukrcava se b a u x -sit, trga se grožđe, krca se i uk rcava mast , bojadiše se hote l i t. d. U d r u ­g im g radov i m a ima red , p reko k o ­jega mora ju biti za tvoreni j a v n i l o ­kal i i prestat i h a l a b u k a . U Šibeniku se pije, pjeva, viče, beš t ima po p o ­noći , m a l o man je nego do ponoći , osobito u nek im predjel ima. A r e ­dari'? Stiska ju pleća i ok renu u d r u ­gu ulicu. N e m a b e f e l a . . . !

Imovinu da lmat inske eparhi je . Da se uredi i zmeđu naše države i Italije imovina da lmat inske eparhi je srpsko pravos lavne crkve, o tputovala j e u tu svrhu iz Šibenika u Zada r komisija, i to gg. d r Ste v a n Medič ić , s tavrolor Stevo J a v o r i p ro ta Mi­hajlo Jović .

Vojnim obvezan ic ima . P r e m a o-glasu općine, a p o na ređen ju k o ­m a n d e kninskoga vojnog okruga izvršit će se opće saopćenje r a spo ­reda svim vojnim obvezan ic ima o-v im r e d o m : 17. o. mj . u 7 sati u -j u t ro u Šibeniku n a vo jnom logoru „Šubićevac" za sve vojne obveza-nike r o đ e n e o d 1872. d o uključivo 1890., a koji su iz Šibenika (Grad, Dolac , Varoš, Gorica i Crnica), D o -njegpolja, Zablaća, Vrpolja, Krapnja , Grebašt ice , Vrsna -Pod ine , Boraj e, Mravnice, Perković-Sl ivna, Dani lo -Birnja i Kraljice, Dubrave , Bilica, Lozovca , Konjevrata , Goriš-Brnjica,

Srime, Za tona i Masline, a za sve vojne obvezan ike istih mjesta r o đ e ­ne o d 1891. do uključivo 1905. iz­vršit će se saopćenje 24. o. m j . Za sve vo jne obvezanike r o đ e n e 1872. do uključivo 1905. iz P r imoš t ena i Rogoznice bit će saopćenje u P r i -moš tenu 21 . o. m j . — Svi su vojni obvezanici dužni pristupiti saopćenju i donijet i sobom vojnu ispravu, j e r inače potpada ju p o d vojni zakon .

Kupu j t e Šibice s a z n a k o m „ H r v . R a d i š a " ! „Hrvatski Radiša* zap o ­čeo je 19. svibnja o. g. sa g r a d n j o m svoga središnjega d o m a . U o v o m nje­g o v o m v a ž n o m n a r o d n o m r a d u t re ­ba d a ga svi p o d u p r e m o , t r eba d a p o ­j e d i n a c dopr inese za gradnju gornje­ga d o m a , koliko može p r e m a svojim imućs tvenim pr i l ikama. Kao n ikada , pružila se zgodna prilika, d a svi bez razlike, i on i najsiromašnij i , pos ta ­n e m o pomagač i Radiš in i . E v o kako 1 Hrvatski Radiša po odobren ju Upra­ve m o n o p o l a stavlja u p romet šibice sa znakom . H r v . Rad i ša" . Svaka ku ­ća i svaki odraslij i čovjek t r eba u d n e v n o m životu šibice. Bez njih n e m o ž e m o biti. Kad već dakle m o r a ­m o kupova t i šibice, zašto d a k u p u ­j e m o druge , k a d m o ž e m o dobi t i ši­bice „Hrv. Rad i še" , koje nijesu niš ta skuplje niti slabije nego druge š ibi­ce, ali j e razlika u tome, što k u p o ­vanjem Radiš in ih šibica pos ta jemo svi bez razlike narodni-radiše, p o ­stajemo podupiratelji hrvatske pri­vredne omladine. Stavlja š e s t o g a u p rvom r e d u t rgovcima šibica n a srce, d a svoju t rgovinu što prije opskrbe sa š ib icama „Hrv. Rad i še" , a u d r u ­gom redu pot rošač ima, d a svagdje zahtijevaju samo šibice „Hrv. R a d i ­še" i Kupu jmo dak le s a m o šibice „Hrv. R a d i š e - ! Ovo je naše druš tvo 1 r ad i za našu opću n a r o d n u stvar, pa valja d a ga prigrlimo, da b u d e ­m o svi bez razlike narodni-radiše l

uvlačila ra jskim okrepni ra mi r i som u Gaudenc i jevu dušu.

Sjeo j e n a k a m e n o s jedalo u najzeleni jem ku tu vr ta . Raskošna stara debe l a loza širila se od j e d n o ­ga do d rugoga z ida počivajući u svojoj s toljetnoj snazi n a pocrn je l im drven im m o t k a m a . Bila je p u n a svje-žega lišća, s a m o a m o t a m o p o koji list r u m e n i o se z la tno r u m e n i m sja­j e m , nalik n a bo ju s ladkoga mir isnog vina, što ga je njezino g rožđe kroz deceni je dava lo novozav je tn im Mel-h isedecima ovoga samos tana za e u h a -rislične žr tve .

Gaudenc i jeve oči o tpočinuše za­mišljene na ^o tvoren im s t ran icama časoslova. Mr tva c rna s lova nedje l j ­noga Komplet tor iuma, što ih j e m a l o pri je čitao, odj jednom oživješe u nje­govoj mašt i u \ žive m e l o d i o z n e ri­ječi popu t roja (z la tn ih pčela , što su se dizale, letjede i zujale p l a v o m podvečernjom t ikinom. T a čudesna

melod i j a bila j e ne izmjerno bl izu n jegovom srcu. Nastanila m u se u duši k a o u m a l o m e mis t ičnom ta-be rnaku lu .

T u psalmodi ju , taj rajski talas anđeosko slatkih zvukova č u o je prvi pu t u k o r u Male Braće u Du­brovniku . T o pjevanje, što se s n e ­beskih visina spustilo n a to mjesto, nazvao j e on „ D u b r o v a č k i m K o m -p le to r i j em w . I ako j e već dugo v re ­m e n a b io da leko o d Dubrovn ika , ta sveta melodi ja bila je u njegovoj mašt i tako svježa i živa, kao d a j e sad n a sluša. Hil jadu pu ta izvabio b i je iz svoje duše , p jevuckao u s a m o ­ći, i s tom m e l o d i j o m oživio bi m u onaj cio tajanstveni raj l egendarne Male Braće na S t radunu . Vidio bi oko sebe u po lukrugu n a pov išem mjestu kora , gdje sjede u pa t r i a rha l -n i m sjedal ima dostojanstveni „mol -to reve rend i" s vi jencima srebrnih k o ­sa oko obr i j ane glave. Do njega d o ­

lje s j edne i s druge s t rane reda l i su se njegovi mlad i drugovi . J e d a n je o d njih u sredini ko ra n a vel i­k o m leđi lu p revrćao požutjele skupe listove pe rgamene orijaškoga kora la , iskićenoga dragoc jen im inicijalima, punim zlata i t ropskih živih boja . P r e d svima iza vel ikoga m o n u m e n ­talnog oltara, na ko j emu se uzdizao veliki kip uskrsloga Spasitelja s b i ­j e l o m zastavom, sjedio je m l a d i maes t ro uz zelene orgulje preli jećući snježnim prst ima p reko dugoga r e d a bijelih i c rn ih t ipaka . Čudesna bi se melodi ja izvijala k a o mis ter iozan val nebeskih mil ina, sa čijega su v r h u n ­ca opča rane duše kora ln ih pjevača uzlijetale do na pragove raja.

Oh to s jećan je ! Ta herubska k o -ra lna mistika dizala ga je visoko iz­n a d ove sitne j adne zemlje, da jo j n i jednog u z d a h a o d a v n a posvetio nije. J ed ina želja, što bi ga mor i la u ovakv im časovima, bi la bi , da ga

ukopa ju u onaj grob franjevca n a d ­biskupa p o d zelenim orgul jama, da i mr t av sluša one zvukove svete pa -večernje pjesme, što će j e kroz vi-jekove pjevati d u b r o v a č k a Mala Bra­ća. Nije za v iđao Gunduliću, što j e spjevao „Osmana" , već jedino, što počiva u g robu k o d zelenih orgulja, u sjeni one bijele zastave s c rven im križem, koju visoko vije uskrsli Spa­sitelj.

Koliko i kol iko je večernjih su­tona proživio u ovim u s p o m e n a m a r a n e svoje mladost i . One bi ga uvi­j e k osvježile, ojačale i s tvarale d i ­v o m na putu pregaranja i žrtve, pa i ove su večeri one došle u njegove grudi kao p l ameno v ino te prožegle m u dušu zanosom i snagom, ali i k a o nebeski ba lsam, što ublažuje sve pa i najdublje r ane .

Mirno i odvažno gledao je u su­trašnji dan

(Nastavit će ae.)

STB 4 . „NABODNA STRAŽA" BIO! •

Knjige sv. Jeronima. Mjesnom povjereništvu Društva sv. J e r o n i m a (Samostan sv. Dominika) već su stigla ovogodišnja vrlo lijepa izdanja, pak se pozivi ju svi članovi , da ih što prije pridignu. Sva redovi ta izdanja (4 knjige) mogu se dobi t i za samih 20 dinara , a zajedno sa izvanredn ima (8 knjiga) za samih 40 dinara .

Č a t r n j a u Z a b l a ć u . U Zablaću se zauz imanjem općine Započelo grad­njom nove seoske čatrnje. Zbilja j e više bilo vri jeme, da to selo, u k o ­j e m u ima toliko malar i je , dobi je zd ra ­vu vodu.

G o s p o d a r s k a

u S p l i t u Rimska ulica 3. (kod Peristila).

Telefon Br. 363.

Podružni­ca u Makarsko!

Najveći Dalmatinski zavod na zadružnom

temelju. Prima uloške na knjižice i u teku­ćem računu te ih

najpovoljnije ukamaćuje,

sve

Kupuje devize i valute u z najpovoljniji dnevni t e č a j ,

Malarija u Danilu-Kraljice. U Da-nilu-Kraljice ha ra malar i ja , pa oko 150 osoba boluje od nje. Stoga j e odaslanstvo seljaka posjeti lo pogla­vars tvo i općinu, te zatražilo hitnu p o m o ć , pa drž imo, d a će konpetentn i faktori doskočit i b i j edn im seljacima i odredi t i j e d n o g a l i ječnika u tu svrhu.

Dar „Zori". Gđa Mari ja ud . L u -šić p r igodom godišnjice smrti svoje kćer i Anke da rova la je Din 100 Hrv. kat. žen. prosvj . druš tvu „Zora". — Uprava jo j najljepše blagodar i .

Promet u luci. 11 . o. mj* došao je u luku tal. p a r o b r o d „Tasso" i ukrca t će 6.500 tona bauxi ta za Ro t ­t e rdam. 13. o. mj . m o t o r n a j ed ren ja -ča „Je la" ukrca la j e 570 tona uglje­na za Rijeku, a p a r o b r o d „Jason" 360 tona c i anamida za Ravenu . 14. o. m j . došao ¿je tal. p a r o b r o d „A. Tr ipcov ich" po 200 tona celuloze za Filadelfiu, jedrenjača „Maria Gaeta-n a " p o 200 m 3 g rađevnoga d rva za Manfiredoniu, te j ed ren jača „ R o m a " p o 150 tona ugljena za Veneziu. 15. o. m j . tal. p a r o b r o d „Pe t r a rca" od ­veo j e za L o n d o n 200 tona karbida , a 16. o. mj . p a r o b r o d „Sava w uk rcao je 360 tona ugljena za Sušak. Veliki p rekooceansk i amer ikansk i p a r o b r o d „ W e s t Modus" krca 7.500 tona bauxi ta za New-Orleans .

Džepni kalendar Jadranske Straže" za g . 1927. Kao i svake godine, i ove će „Jadranska Straža" izdati džepni kalendar, koji ć e u skoro vrijeme biti gotov. Ove se godine tiska u Jugoslovanskoj Tiskari u Ljubljani, u najsolidnijoj izradbi i uvezu, što nam daje garanciju, da će svojom kva­litetom m o ć i da istisne sve strane kalen-

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Ante Erga . — Tisak Pučke Tiskare u Ši ­beniku — (Predstavnici: J ero Hm i Vjeko-s lav Matačić) .

1 N A L I O G L A S N I K . | j ¡ ¡ Kuća na prodaju, u sredini gra­

da, sa pogledom n a m o r e . Obrat i t i se k o d Odvjetnika Dr. Bož idara Štam-buka .

V I N A R I ! Recepti za spravljanje veštačkoga vina

i rakije kao i sve vrste esencija i holaudske maje za veštačko vino.

Recepti ko§taju 30 din. Novac slati u-napred na:

„HE/VIIKOS" Zastupniš tvo Hemiske robe

RAČA (Krag.) , SRBIJA.

V e d r i m 1 v e s e l i m l i c e m p o č i n i « s v a k o p r a n j e , z a k o j e s e u p o t r e b l j a v a *

sapun „ G a b e l a " . B e z t r u d a , b r z o I ferntUJUo d j e l u j e iaJ Oftfto p r l z n a U s a p u n . O s i m l o g a z a d r ž i u s e b i s v a k i

( I N U O I komad pravi zlatnik.

dare. Pored toga nalaze se u njemu mnogi važni podaci o pomorstvu i drugo. Zbog sol idnosti izradbe ovogodišnja je naklada kalendara znatno povećana, pa se preporu-ča, da svatko nabavi ovaj džepni kalendar. Naručuje se kod Centrale Jadranske Stra­že u Splitu, preko svih njenih ogranaka u zemlj i kao i kod boljih knjižara.

Darovi „UboSkom Domu". Da počaste uspomenu Šonje Dominis: Jerolim Deflli-pis te Lušić i drug po Din 100; Stipe Šare, Giovanni Inchiostri, Vilim Beroš, Obitelj Ja­k o v a Jeličića i dr Julije Gazzari po Din 50; Marko Ježi na Din 3 0 ; Ivan Bergnocchi Din 25; Frane Karadjole, dr Justo Matačić, Ni­k o Pelicarić pk. Tome, don Jerko Jurin, Obitelj Luigi Battigelli t Obitelj Ivana Er-cega po Din 20; don Niko Plančić Din 15; Š i m e Jurin, Irma Stiasny, Stjepan Scotti, don Krsto Stošić i Mate Prgin po Din 10. Da počasti uspomenu Jerolima Conte De-gli Alberti. Obitelj Zvonka Jurića Din 50. Da počasti uspomenu Adelaide ud. Ramolla: Pio Terzanović Din 50. Da počaste uspo­menu Krste Colomba: Braća Lušić Din 30. Da počaste uspomenu Josipa Mazzure: Don Jerko Jurin, Msgr Vicko kan. Škarpa i Vinko Vučić po Din 10. Da počasti uspomenu Ma­rije Kovačev: Don Ferdo Mrakovčić (Prgo-met) Din 15. — Svima darovateljima Upra­va najbarnije zahvaljuje.

Zlatnike u sapunu .Gazela" našli su s l i j edeć i : Al. Badnjević, Bos. Krupa (Ilija V. Studen, Bos. Krupa), Ivana Gröbner, Pla­nina pri Rakeku (A. Milavec, Planina pri Rakeku), Matilda Martinšek, Zagorje (Olga Čuk, Kisovec pri Zagorju), Henke, Laško (Ed. Vale, Laško), LovrO Mlinarić, Zagreb (Isidor Weiser, Zagreb), Ivanka Požek, Črno-

:eia urni-

u), Fran-iku (Jos.

melj (Karol Ahačič, Črnomelj), Joiefa Drni-kovlć, Vič-Glince (Prvo delav. konz. 4 Vič-Glince), Jožefa Intibar, Nadlesk (Ludvik Kržič, Nadlesk pri Rakeku), 1 čiška Kotnik, Doplice pri Kamniku < KlemenČiČ, Kamnik), Terezija Tavčar, Pol-zela (Josip Tiršek, Polzela pri Celju), Marija Javornik, Luče pri Višnji gori (F. Terdina, Ljubljana), Dora Vnlaković, Vulaković, pošta Netretić(Jožef Brožič, Metlika), Franjo Miko, Sračinec 61 (Gustav Moses i sin, Varaždin), Ivan Ivančević, Split (P. & M Bonačić, Split), Jtlka Dobraš, Virovitica (Antun Igali ml., Virovitica). — Imena u zagradi označuju trgovce, kod kojih je sapun bio kupljen.

Čast mi je staviti d o znanja cij . općinstvu, d a sam kod prese­ljenja u n o v e prostorije — Ulica Kralja Tomislava br. 3 (kod Ko­m a n d e Mesta) — po tpuno preuredio te bogato sort irao sa artiklima u pripadajućoj struci svoju trgovinu, koju ću nastojati kao i d o sada tako i unapr i jed d a održ im n a onoj visi­ni, n a koju sam j e kulantnošću, u-mjerenim c i jenama i bogat im izbo­r o m z n a o podići , p a k se preporučam i da l jnoj b lagoho tno j naklonosti i povjerenju svojih cij . mušterija

S odl ičnim štovanje G r g o Radić

Trgov ina papira , i r isaćeg pr ibo

B i T O a pasta zube - naiti

Zadružna Gospodarska Banka d. d. u Ljubljani VLASTITA ZGRADA — UL. KRALJA TOMISLAVA 108

Podružnice

Podružnica Šibenik. BRZ. NASLOV O O S P O B A N K * T E L E F O N BR. 16. NOĆNI 6 7 .

CELJE, DJAK0V0, MARIBOR, NOVI SAD, SARAJEVO, S0MB0R, SPLIT.

Ispostava: BLED.

Dionička glavnica i pričuva preKo bin. 16.ooo.ooo> Ulošci nad Din. 250-000000 Ovlašteni prodavaoc srećaka državne lutrije.

PRIMA ULOŠKE NA KNJIŽICE, TE ffl UKAMAĆUJE NAJPOVOLJNIJE. OPREMA SVE BANKOVNE I BURZOVNE POSLOVE POVOLJNO, TOčNO I BRZO.

L.