-t

MUCANJE I NAPETOST MISICA LARINKSA

sazetak

U ovom se istraiivanju ispitivala razina napetosti mi5ida larinksa u okviru skupine ispitanika koji mucajui skupine ispitanika koji ne mucaju pomoiu posebnog uredaja R-G 131 za elekhomiografsku'bioloSliopovratnu vezu i programa za radunalo s nadinom prikaza u okviru kojih se iskljudivo mole ispitivati samorazina naPetosti mi5i6a povr5inskim elektrodama, bez mogu6nosti analize ostalih parametara koji subitni u standardnoj EMG.

Diskriminativna analiza pokazuje da se skupine ispitanika medusobno razlikuju u odnosu na razinunapetosti mi5i6a larinksa,-a da u tom razlikovanju jedino sudjeluju PREFONATORNA FAZA GOVORA iPREFONATOBNA FAZA CTNru.IR.

Bazliku izmedu skupina u navedenim varijablama karakterizira visa razina napetosti miSi6a larinksa kodskupine ispitanika koji mucaju, Sto znadi da situacija pred govor i ditanje izazivavele promjene i reakcijekod osoba koje mucaju, a iste se mogu jednim dijelom objasniti kroz bazidni fiziolo5ki koncept.

Darko Novosel

Centar za rehabilitaciju govora i slu5anjaMedicinski centar VaraZdin

1. UVOD

U terapiji mucanja kao tehnidko pomagalonajdesde se danas koristi ometanje akustidkekontrole vlastitog govora nekim dodatnimzvukom. Tu se prije svega misli na primjenumetronoma, generatora suma, laringofonakojije smjesten na nepovoljnom mjestu (prsa),vibi5a te vremensko kaSnjenje govora kojeometa slusnu kontrolu (DAF). Unatod spek-takularnim rezultatima koji se kod sofis-ticiranUih metoda ometanja postizu, rezuttatinisu trajni, a kontinuirano koristenje ovihpomagala je gotovo nemoguce jer ometaslu5anje sugovornika. Najmanji problem jekonstruirati slozenije sklopove za generiranjenovih signala za ometanje, no za to ne postojiopravdana potreba jer u principu sva opisanatehnieka pomagala ometaju akustidkukontrolu vlastitog govora sto ni izbliza nerje5ava problem kojeg smo definirali kaomucanje.

NaS pristup mucanju bitno je drugadiji, asadrZi izmedu ostalog primjenuelektrografske biolo5ko povratne veze(EMG BPV) koja aktivira potpuno drugerazine svijesti i pokusava rijesiti problem,'s

Originalni znanstveni dlanak

UDK:376.36

druge strane". No prije obja5njenja pojmabioloSko povratna veza (BPV), potrebno jenesto re6i o automatskoj regulaciji i

regulacuskom sustavu.Najjednostavniji regulacijski sustav se sas-toji od "staze A" koja u praksi moZe biti npr.neki motor. U stazu ulazi podatak o Zeljenojizlaznoj velidini (2elimo motorom pomaknutineki teret) i nakon Sto je "staza" primilanaredbu, podinje realizacija. lzlaznu velidinu(pomak tereta) kontrolira element B kojijavlja na "ulaz staze" kad se postize Zeljenavrijednost ili kolikaje pogreskado postizanjaZeljene velidine. Svaki regulacijski sustavkarakterizira prema tome koja seregulira i "povratna veza" koja daje podatako tome treba li se nesto mljenjati i koliko.Sa stanovi5ta automatske regulacije, govorje vrlo slolen regulacijski sustav kojemnazalost ne mozemo u potpunosti sagledatisve elemente. Svaki iivi organizam sas-tavljen je od brojnih regulacijskih sustavakoju mu reguliraju metabolizam,temperaturu, vid, sluh i mnoge drugefunkcije. MoZe se samo pretpostaviti da jekod govora "staza" formiranje govora s ar-

59

Defektologija, Vol. 28, (1992), 1-2, 59-77, Novosel, D.: Mucanje i napetost mi5i6a larinksa

r---

L

tikulacijskim traktom, osjetni element koji naosno/i povralne informacije daje upravljadkesignale moZe biti uho, a centralni iivdani sus-tav obavlja funkciju "beta' linije koja ispravljaeventualne pogre5ke. Prec2nost izlaznog sig-nala iz ovog regulacijskog sustava ovisi o wimelementima su$ava unutar kojih i najmanjeodstupanje dorodido gre5ke u izlaznom sig-nalu/govoru (10).

U tom se kontekstu moZe fenomen mucanjapromatrati kao nestabilnost u regulacijskomsustavu, a poboljsanje koje nastaje ometanjemakustidke kontrole vlastitog go/ora pomodutehnidkog pomagala je privremeno. Cimometanje nestaje, sustav se vra6a u prija5njestanje, ato je najmanje sto lelimo.lako bi se iz navedenog moglo shvaliti da jebiolo5ko povratna veza (BPV) bilo kojiregulacijski sustav u organizmu, u praksi seovaj pojam koristi za drugu kategoriju pov-ratne veze. BPV dakle ne znadi npr. regulacijupri pomicanju ruke, hodanju, pro5irenjuzjenica, kao Sto biiznazVa bilo logi6no, Koduvodenja o/og termina misli se prvenstvenona stvaranje novih povratnih veza u organiz-mu, a kod kojih se go/oto u pravilu koristevanjska tehnidka pomagala za ostvarivanjeBPV. Dakle, BPV sadrZi tehnike zapromatranje biolo5kih signala i postupke zaizazivanie promjena u unutra5njem sistemu,odnosno, ona molda najjasn'rje prikazujedjelovanje dvosmjemog procesa koji na pris-tupadan nadin sintetizira unutra5nji fiziolo5kisvijet s psiholo5kim wijetom pona5anja isub-jeKivnih stanja (1).

Budu6i da kod osoba koje mucaju dolazi dosloZenih oblika ponasanja u kojima su in-tegrirani fiziolo5ki procesi i vanjske reakcije,posebno je interesantno utvrditi znadaj tihpromjena i njiho/ utjecaj na proces govora. Odposebnog znadaja bile bi registrirane prom-jene koje se odnose na mjerenje razinenapetosti mi5i6a larinksa. U literaturi 6esto sespominje "nehotidna mi5i6na kontrakcija","grdevi mi5i6d', "tremof', "blokada", "poviSenmisi6ni tonug'te niz drugih nazivavezanih uzmi5i6e kod osoba koje mucaju.

Skromni rezultati u terapiji mucanja iziskuju

60

potrebu za konkretnim istraZivanjima i

sadrlajnijim pristupima rjesavanju togprobfema jer za to postoje uvjeti i

mogudnosti.Mjerenje razine napetosti mi5i6a larinksakroz EMG BPV moglo bibiti putokaz prema"jezgri problema", prema ustaziu, premastabilnijem regulacijskom sustavu, a to jedaleko vise i konkretnije, sadrzajnije i

kvalitetnije od primjene tehnidkog pomagalau ometanju akusticke kontrole vlastitoggovora.

1.1. Dosada5nJa lstralivanla

U literaturi se susreCemo s dosta istraiivanjavezanih za primjenu EMG BPV u terapijimucanja. Medutim, radovi i rezultati su dostakontradiktorni i uglavnom ogranideni na malibroj ispitanika. Mulder (1985.) navodi da svenavedene studije karakterizira varijabilnost uparame{rima koji su koriSteni za odredivanjeodre(lenih poboljSanja Najvi5e su kori$teniparametri EMG aktMnosii, misidne snage i

lanac pokreta. Nedostaju nadopunjavaju6estudije i metodoloski status tih studija, od nos-no, nedostaje transfer terapijskih efekata uwakodnsrnu aktivnost (4.EMG BVP u wom je podetku najvise primjen-jvana u tretmanu neuromisicnih bolesti da bikasnUe ta promjena dobila znatno Siru dimen-ziju. Nema potrebe da navodimo sva podrudjau ol<viru kojih se primjenjivala EMG BPV, ved6emo u kratkim crtama spomenuti neka inter-esantna istraZlvanja i rezultate kod ispitanikakoji mucaju. EMG studije o mucanju odposebnog su znadaja jer pokazuju informacijekoje su vszane uz razinu procesa govorneprodukcije te u odnosu na druge studije (per-ceptivne, akustidke, aerodinamidke) kojeopisuju rezultate dinamidkih pokreta i brojstruktur4 EMG studije opisuju uzorak miSidne

kontrakcije i relaksacije (3).

Mnogi istraZivadi tvrde da mucanje pratikontrakcija mi5i6a larinksa (Van Riper, 1971 ;

Schwailz, 1974; prema Hanna isur, 1975.) i

da EMG senzori razlikuju period mucanja odperioda normalnog govora. Dakle, moZe seodekivati da redukcijom napetosti mi5i6a

Defektologija, Vol.28, (1992), 1-2,59-77. Novosel, D.: Mucanje i napetost miSiCa larinksa

larinksa smanjimo mucanje. Kalotkin,Manschreck i O'Brien (1979.) registriraju ve6unapetost mi5i6a za Zvakanje tijekom govorakod ispitanika koji mucaju u odnosu nakontrolnu skupinu ispitanikaHanna isuradnici (1975.) oimo6u EMG BPVkroz wega nekoliko tretmana uspjeli su uznadajnoj mjeri reducirati mucanje.Peters, Hulst|n i Starl<weather (1989.) na reak-cijsko-vremenskoj paradigmi i kroz nekolikoeksperimertalnih wjeta ispitivali su aktustidkoi fiziolo5ko vrijeme djelovaja kod ispitanikakoju mucaju i koji ne mucaju. Pri tom su,izmeclu o$alog, registrirali EMG signale donjeusnice i larinksa u wjetima kad se moraloodgovarati s minimalnom pripremom. Rezul-tati pokazuju da ispitanici koji mucaju imajuduZe vrijeme djelovanja, posebno u podrudjularinksa i da imaju poteskoda u motoridkomprogramiranju govornog pona5anja,

Vedina dosada5njih istra2ivanja, diji su ciljwibili usrnjereni na utvrdivanjef iziolo5kih/neu rof iziolo5kih razlika izmeduskupina ispitanika, zanemarivala je EMG kaopokazatelj psiholoskog stanja (uzbudenje,strah) ili, bolje redeno, nije seteZilo k utvrdivan-ju razlika izmedu fiziolo5ke napetosti mi5i6a i

psiholoskog stanja napetosti mada su tojanalizi svojstvene tehnidke i teoretske zamke.Posebno vrijedan podatak iznosi Shrum( 1 967.) pri reg istraciji aktivnosti dva bilateralnadeljusna mi5i6a, dva bilateralnavrdna mi5i6aijednog noZnog mi5i6a pomodu povr$inskihelektroda. Mjerenjem trajanja mi5i6ne aktiv-nosti od trenutka (A) kad je aktivnost poraslaiznad razine mirovanja (relaksacije) pa dotrenutka (B) kad jezapodeo izgwor, dobivenesu informacije koje ukazuju naprisutnosiduZemi5i6ne aktivnosti izmedu pozicije A i B kodispitanika koji mucaju. Registrirane promjeneu vidu sukcesivnog pojavljivanja napeto$ispomenutih mi5i6a u prefonatornoj fazigovora jo5 viSe idu u prilog konslataciji darazina te napetosti na neki nadin i odredujeintenzitet mucanja, ali isto tako ukazuje nanaruSavanje bazidnog tonusa i u okolnimmi5i6ima (3).

Freeman (1985.) iznosi tri osno/na zakljudka

iz dosadasnjih istrazivanja i oni bitrebali bitiosnova za naredne analize, a to su:1. Razina miSi6ne napetosti znatno je vi5akod govora s primjetnim mucanjem nego likod govora bez mucanja, a razina ve6emi$i6ne aktivnosti prisutna je kod mi5i6alarinksa u odnosu na artikulacijske mi5i6e,2. Prekid koordinirane mi5i6ne aktivnostibaziran je na snimkama larinksa (posteriorcricoarytenoid) i adduktora (lateralcricoarytenoid) i prisutan je kod primjernogmucanja, dok je kod normalnih ispitanikakoordinacija funkcionalnih antagonistameclusobno reciprodna, i

3. Abnormalna mi5i6na aktivnost tijel(omfluentnog govora kod ispitanika koji mucajugdje je doslo u periodu kratke akustidketisine do abduktor-adduktor kokontrakcijekoja nije primje6ena.

Od posebnog je znadaja napomena da susva navedena istraZivanja vezana uz prim-jenu standardne EMG opreme iuobidajenuneurofiziolosku analizu, a primjena teopreme u nasim uvjetima za potrebe terapijekroz program EMG BVP je praktidno nedos-tupna.Novosel i Ribi6 (1984., 1986.) konstruirajuprvi prototip aparata za EMG BPV u namjerida njegova primjena bude kvalitetnija ijed-nostavna, razumljiva terapeutu i pacijentu,jeftina i dostupna strudnjacima koji se bayerehabilitacijom.U ovom istrazivanju analizirat 6e se samorazina napetosti mi5i6a larinksa krozodredene segmente verbalne ekspresije,mjerena i registrirana pomo6u posebnokonstruiranog uredaja za EMG BPV i

programa za radunalo.Kod standardnih EMG aparata u pravilu sene mjere parametri kao kod aparataza EMGBPV. U dijagnostici su interesantni vrsninaponi, trajanje ioblik impulsa, amplituda i

slidno. Kod aparata za EMG BPV poieljnoje registrirati kontrakciju mi5i6a, a ovo jeproporcionalno kod manjih kontrakcija, frek-venciji pojavljivanja impulsa. Kako se upravilu registrira cijela grupa 2ivdanihvlakana, kod ve6ih kontrakcija dolazi i do

Defektologija, Vol.28, (1992), 1-2,59-77. Novosel, D.: Mucanje i napetost mi5i6a larinksa

superpozicije impulsa raznih vlakana patime raste i napon. U principu se kod ovogaparata za EMG i BPV registrira frekvencijapojavljivanja impulsa, a u nekoj mjeri utje-caja ima i napon. Ovaj se je nadin registracijeu na5oj praksi pokazao kao najbolji u

biolo5ko povratnoj vezi pa su i jedinice nainstrumentu zapravo pokazatelj fizioloSkogkontlahiranja i nije baldaren u frekvenciji ilinaponima.S toga se aparat za EMG BPV ne moZekoristiti kao dijagnostidki uredaj, a niti sestandardni i dijagnostidki EMG aparati nemogu koristiti bez dodatne adaptacije i

obrade signala u BVP.

Ova bitna razlika onemogu6ava neposred-no usporedivanje rezultata koji se dobivajukod ove dvije mjerne metode (11).

2. CILJEVI ISTRAzMANJA

U ovom istrativanju postavljenisu slijede6iciljevi:1. Utvrdivanje razlika u razini napetostimi5i6a larinksa u prefonatornoj fazi i fazigovora izmedu ispitanika koji mucaju i

ispitanika koji ne mucaju,2. Utvrdivanje razlika u razini napetostimi5i6a larinksa u prefonatornoj fazi govora i

fazi ditanja izmedu ispitanika koji mucaju i

ispitanika koji ne mucaju i

3. Utvrdivanje razlika u razini napetostimi5i6a larinksa kod maksimalne voljnekontrakcije izmedu ispitanika koji mucaju i

ispitanika koji ne mucaju.

3. OSNOVNE HIPOTEZE

lmaju6i u vidu osnovni problem istraZivanjai postavljene ciljeve, formulirane su slijede6ehipoteze:H 1 . POSTOJI ZNAcAJNA RAZLIKANAPETOSTI MISIcA LARINKSA IZMEDUSKUPINE ISPITANIKA KOJI MUCAJU I

SKUPINE ISPITANIKA KOJINE MUCAJU.

H 2. POSTOJI ZNACAJNA RAZLIKAIZMEDU RAZINE NAPETOSTI MISIcALARINKSA U PREFONATORNOJ FAZI

62

GOVORA I PREFONATORNOJ FAZIOtrRru.lR tzMEou tsPrrANtKA KoJlMUCAJU I ISPITANIKA KOJI NE MUCAJU.

4. METODE ISTRAzIVANJA

4.1. Uzorak lspltanlka

lspitivanje je provedeno na dvije skupineispitanika, kronolo5ke dobi izmedu 15 i 24godine.

Prvu skupinu sadinjavali su ispitanici koji uglasovno-motori6koj realizaciji imajute5ko6e koje su definirane kao mucanje.Govor tih ispitanika klinidki je definirantijekom dijagnosticiranja.Drugu skupinu sadinjavaju ispitanici koji uglasovno-motoridkoj realizaciji nemajunikakvih govornih te5ko6a ili nepreciznosti,sto jetakoder utvrdeno kroz postupak dijag-nosticiranja.U odnosu na spol zastupljeno je 55 muSkihi35 Zenskih ispitanika. U svakojskupini ima45 ispitanika, odnosno, 90 sveukupno.

U skupini ispitanika koji mucaju (35 m, 10 Z),

prosjedna kronolo5ka dob iznosi 18.1godinu, a u skupini koji ne mucaju (20 m, 25Z) 18.6 godina.

4.2.Uzonk varijabli

4.2.1. Elektromiografska blolo5ko povratnaveza I razlna napetostl mi5i6a larlnksaU uvodnom dijelu dosta je redeno o raz-likama izmedu registracue mi5i6nih poten-cijala standardnim EMG aparatom i

posebno konstruiranim aparatom za EMGBPV pod nazivom R-G 131.

BPV u sebi sadrzi kako tehnike zapromatranje bioloskih signala tako i pos-tupke za izazivanje promjena u unutra5njemsustavu. Prematome, BPVili kako je nekijo5nazivaju fiziolo5ka povratna veza je pos-tupak gdje se koriste aparati da bi seispitanicima ili pacijentima pokazala njihovaunutarnja fiziolo5ka zbivanja u obliku vizuel-nih i akustidkih signala. Ti se signali ili infor-macije o vlastitom unutarnjem sustavuupotrebljavaju da se naudi pojedinca da teinformacije prepozna ili de5ifrira i da kroz

Defektologija, Vol. 28, (1992),'l-2,59-77. Novosel, D.: Mucanje i napetost mi5i6a larinksa

terapiju nau6i upravljati svojim, inadenesvjesnim aktivnostima (1 1).

U praksi se najviSe kosriste tri paramtra kodprimjene BPV, a to su mioelektridni akcijskipotencijali (EMG BPV), elektridniotpor kote(SR BPV) i temperatura koZe (ST BPV).Najvi5e primjenjivana je svakako EMG BPVs kojom su u segmentu terapije ili

rehabilitacije postignuti izvanredni rezultati.Na slica 1 prikazan je klasidni nadinregistracije mi5i6ne aktivnosti na EMGaparatu tipa DISA, koji za ispitanika ilipacijenta ima previse informacija koje trebau vrlo kratkom vremenu "de5ifrirati" i unutarbiolo5ko povratne petlje regulirati napetostmi5i6a prema potrebi.

Slika 1 . Registracija mi5i6ne aktivnosti u fazi govora (povr5inske elektrode, DISA EMG apara/

Aparat kojije konstruiran iskljudivo za EMG BPV pod nazivom R-G 131 ima poseban nadinobrade i prikazivanja misicne aktivnosti, odnosno kontrakcije i dekontrakcije mi5i6a.Na slici 2. vidi se prikaz mi5i6ne aktivnosti na uredaju R-G 131.

Slika 2. Registracija mi5i6ne aktivnosti larinksa u fazi govora (povrSinske elektrode, aparatR-G 131 za EMG BVP)

63

Defektologija, Vol.28, 0992), 1-2,59-77. Novosel, D.: Mucanje i napetost misiia larinksa

Kad su psihof iziolozi shvatili daautonomne funkcije fiziolo5kog sustava(puls, napetost mi5i6a, krvni tlak, otporko2e i sl.) pojedinac moZe regulirati uzodgovaraju6u povratnu informaciju, nas-talo je podrudje psiholoskog istrazivanjapod nazivom BIOFEEDBAGK ili biolo5kopovratna veza. Jedna od najve6ih pred-nosti BPV je prirodan nadinlijedenja/terapije gdje se glavno tezistestavlja na pacijenta dinedi ga svjesnim dakontrolira jedan Sirok spektar fiziolo5kihprocesa, Sto dovodi do veoma dobrihrezultata. Kad se jednom usvoji kontrolanad odredenom funkcijom, rijetko se kadamole kasnije izgubiti ili zaboravili.U ovom se istralivanju razina napetostimi5i6a larinksa pomocu aparata R-G 131 zaEMG BPV s posebnim programom zaradunalo ispitivala ili mjerila kroz nekolikotazai1 ) PREFONATORNA FAZA GOVORA (PFG)

Nakon Sto su postavljene povrsinskeelektrode na poziciju 1 cm iznad StitneLlijezde i oko 2 cm od medijalne linije vrata,a referentna elektroda na kost podlaktice uzrudni zglob, slijedi dvominutno opuStanje i

prilagodavanje ispitnoj situaciji. lza togaslijedi ispitivanje napetosti mi5i6a larinksaneposredno prije govora. Oznakama namonitoru (A i B) koje predstavljajuvremenski interval od 1 sekunde, svaki jeispitanik na drugoj oznaci (B) podeogovoriti, a ispitivad je kod pojave krivulje usredini (A-B) navedenog vremenskog inter-vala (oko 0,5 sek.) pritiskom na tipku tasta-ture radunala dobio prikazanu vrijednostrazine napetosti mi5i6a larinksa. Glede Stove6e objektivnosti i realnijih vrijednosti, ovajse postupak ponovio jo5 dva puta, a srednjavrijednost svih triju mjerenja predstavljarazinu napetosti mi5i6a larinksa uprefonatornoj fazi govora.

2) SREDNJA VRTJEDNOST GOVORA(svG)Svaki je ispitanik upoznat sa zadatkom u

svezi mjerenja razine napetosti mi5i6alarinksa unutar dvije minute koliko traje pro-

64

gram radunala, a tijekom tog vremena slijediopisivanje Sest predloZaka koji dine jednucjelinu. Govor, odnosno opisivanje ne smijebiti zavrseno prije akustidkog signala kojioznadava kraj mjerenja, odnosno, istekadvije minute. Radunalo nakon togaizra6unava srednju vrijednost razinenapetosti mi5i6a larinksa t'rjekom dvominut-nog govora,

3) MAKSTMALNAVRTJEDNOST U GOVORU(MVG)

T'rjekom dvominutnog govora u prethodnojvarijabli, programski je obuhva6eno i

mjerenje maksimalnih kontrakcija / vrijed-nosti u govoru, a srednja vrijednost svih 20maksimalnih vrijednosti u svakom prolazukrivulje kroz monitor predstavlja maksimal-nu vrijednost napetosti mi5i6a larinksa ugovoru.

4) MAKSTMALNA VOLJNA KONTRAKCTJA(MVl0Svakije ispitanik imao zadatak da maksimal-no voljno stegne mi5i6e larinksa, a vrijed-nost koja pokazuje vrsnu kontrakcijupredstavlja maksimalnu voljnu kontrakcijumi5i6a larinksa.5) PREFONATORNA FAZA drnNln lerC;Razina napetosti mi5i6a larinksa prije 6itanjamjerena je nadinom kao i PFG, osim sto jeispitanik ditao prve rijedi teksta. Srednjavrijednost triju mjerenja je rczina napetostimi5i6a larinksa u PFC.

6) SREDNJA VRTJEDNOST crnruU ISVC;Svaki ispitanik je ditao dobiveni tekst u

trajanju od dvije minute, a nakon togaizraeunata je srednja vrijednost napetostimi5i6a larinksa.7) MAKSTMALNAVRIJEDNOST U cTTANJU(MVc)Srednja vrijednost dvadeset vr5nih/najvi5ihkontrakcija mi5i6a larinksa tijekom ditanjapredstavlja maksimalnu vrijednost u ditanju.4.2.2. Metode obrade rezultatalzbor metoda koje su kori5tene u obradirezultata:

1) Za svaku primijenjenu varijablu u

istra2ivanju izradunati su osnovn i statistidki

I

i

L

Defehologija, Vol.28, 0992), 1-2,59-77. Novosel, D.: Mucanje i napetost mi5i6a larinksa

parametri i testirana je distribucija rszultatapo Kolmogorov-Smirnovljevoj metodi,2) Razlike u eksperimentalnim varijablamaizmedu skupine ispitanika koji mucaju i

skupine koja ne muca izra6unati su pomodudva postupka:- jednofaktorskom analizom varijance i

- diskriminativnom analizom u cijelom pros-toru eksperimentalnih varijabli.

nom dijelu govornog podsistema kojemogu imatiznaeajnu ulogu u dobrom/loSemorganiziranju log procesa.

Slijede tabelarni prikazi i statisticka obradarezultata unutar i izmedu skupina ispitanika.

5.1. RAZLIKE U RAZINI NAPETOSTIMISICA LARINKSA IzMEoU SKUPINEISPITANIKA KOJI MUCAJU I SKUPINEISPITANIKA KOJI NE MUCAJU

5. REZULTATI ISTRAZ|VANJA 5.1.1 Analiza rezultata variiabli namiien-jenih odredivanju napetosti ml5i6a

U okviru ovog istraZivanja putem EMG BPV larinksa kod lspltanlka koji mucaluregistrirane su odredene promjene na jed-

Tablica 1. Osnovnistatistidki pokazateljivarijabli namijenjenih odredivanju razine napetostimi5i6a larinksa kod ispitanika koji mucajuVarijabla X SIG MIN MA)( MN(D

12.99

58.15 11.32 37.00

12.70 116.00

101 .48 74.OO 117.00

24.44 11.74 54.00

36.90

92.31 12.40 61.00 118.00

TEST = O.243O

5.1.2. Analiza rezultata varllabll namflenJenlh odredlvanlu razlne napetostl larlnksa uskuplnl lspltanika kojl ne mucaju

Tablica 2. Osnovni statisticki pokazatelji varijabli namijenjenih odredivanju razine napetostimi5i6a larinksa kod osoba koje ne mucajuVARIJABI-A X SIG MAX MA)(D

PFG 10.91 5.42 2.00 23.00 0.0646

17.88 19.70

97.O4 111.00

112.00 o.1't24

10.51 5.18 2.00

SVE 61.88 96.10

TEST = 0.2430

16.16

61.00 112.00 0.0918

65

99,15

Defektologija, Vol. 28, (1992), 1-2, 59-77. Novosel, D.: Mucanje i napetost mi5i6a larinksa

lz usporedbe osnovnih statistidkih komunikaciju "ulaze" pod vrlo nepovoljnimpokazatelja moZe se uoditi razlika u razini uvjetima/okolnostima. lsterazlikeuodenesunapetosti mi5i6a larinksa u PFG u korist ikod PFd.ispitanika koji mucaju, Sto znadi da oni u

Tablica 3. Karakteristidni korjenovi matrice interkorelacije varijabli namijenjenih odredivanjurazina napetosti mi5i6a larinksa

Dio varijance Kumulativno

1

2

1.91969

.00000

1.00000

.00000

1.00000 Leastcounted eigenvalue

1.00000

lz ove je tablice vidljivo da je izradunat jedan jedini karakteristidni korijen koji iznosi 1 .91969.

Tablica 4. Komunaliteti (1 faktor)

U ovojtablici komunalileti pokaz uju koliko jekoja varijabla objaSnjena u ovom prostorukod kojeg je izoliran jedan karakteristienikorijen. Ve6i broj pokazuje da je varijanca tevarijable uzeta u obzir.Po ovoj strukturi PREFONATORNA FAZAGOVORA (PFG) i PREFONATORNA FAZAdtrRN.lR (PFe) imaju znadajno ukom-poniranu ili objaSnjenu varijancu u okviruprvog i jedinog karakteristidnog korijena,dok ostale varijable nemaju obja5njenuvarijancu.

Tablica 5. Diskriminativni koeficijenti

Tablica 6. Centroidi skupine ispitanika u dis-kriminativnoj f unkciji u standardnoj devijaciji

lspitanici koji mucaju .9797fspitanici koji ne mucaju -.9797

lspitanici koji mucaju nalaze se u pozitivnomdijelu diskriminativne analize ioni se razlikujuza dvije sigme, na temelju dega se moZezakljuditi da postojiznadajna razlika izmeduskupina ispitanika.

Tablica 7.Korelacija varijabli s diskriminativnomfunkcijom

PFGSVGMVGMVKPFdsveMVd

PFGSVGMVGMVKPFdsvdMVd

66

.86718

.08062

.02462

.03103

.74108

.00501

.16615

PFGSVGMVGMVKPFdsveMVd

.9337

.3610-.1696.0380.9277.1682

-.2998.6721.2049

-.1221.1271.6213

-.051 1

-.2942

It

Defektologija, Vol. 28, 0992), 1-2,5977' Novosel, D': Mucanje i napetost mi5i6a larinksa

Tablica 8. Testiranje diskriminativne funkcfe

SSDFMSFQTOTAL 172.1623 89 1.9344BLOCKS 86.3858 1 86.3858 88.6252 .0000ERROR 85.7765 88 .9747

STATISTICS BYGROUPS

GROUP NUM XA SIG DX

145245

.9797-.9797

1.2670.5485

.3702

.'t603

XA = centroidiskupina ispitanika

Na temelju uvida u tablicu 4. gctje su varijable PFG i PF6.prikazani komunaliteti varijabli, moZe se lz tab1ce 8. moZe se vidjeti da se skupinezakljuditi da najve6e komunalitete imaju ispitanikamedusobnoznadajnorazlikuju,od-varijable PFG i PFC, dok ostale imaju vrlo nosno potvrdi6 se da je prvi karakteristidninisku ili nultu vrijednost. korijen slatislidki znadajan (F iznosi 88.62 i

U tablicama 5. i 7. nalaze se rezultati dis- znadajan je na raziniod Q = .0000).

kriminativnih koeficijenata i korelacija Diskriminativna analiza pokazuje da sevarijabli s diskriminativnom funkcijom. skupine ispitanika medusobno znadajno raz-AnalizomtihdvajuvektoramoZesezakljuditi likuju u prostoru varijabli namijenjenimda u razlikovanju skupina jedino udesfvuju odredManju razine napetosti mi5i6a larinksa,

Tablica 9. Jednofaktorska analiza varijance za waku varijablu namijenjena uwrdivanju razinenapetosti mi5i6a larinksaTablica 9.1 . Analiza varijance varijable PFG

SSDFMSFQTOTAL 15751.1517 89 176.9792BLOCKS 6829.5111 1 6829.5111 67.3639 .O00

ERROR 6921.63,03 88 101.3823

Statistics by gorups

Group Num XA SIG DX

1

245 28.33&t 12.9940 3.7965,15 10.91 11 5.4235 1.5846

67

Defektologija, Vol.28, (1992), 1-2,59-77. Novosel, D.: Mucanje i napetost mi5i6a larinksa

Tablica 9.2. Analiza varijance varijable SVG

SS DF oMS

TotalBlocks

21013.5969847.0131

236.1078847.0131

stG

3.6961

DX

891 .0s78

Statistics by groups

Group Num XA

I

258.157852.0222

Tablica 9.3 Analiza varijance varijable MVG

SS DF

4545

11.323717.8863

3.30855.2259

MS

TotalBlocksError

14360.3970205.51 11

14154.8866

891

88

161 ,3528205.51 11

160.8510

SIG

.2614

Statistics by groups

Group Num DXXA

1

245 94.022245 97.0444

Tablica 9.4 Analiza varijance varijable PFe

SS DF

12.702612.3773

MS

3.71143.6163

F

TotalBlocksError

11744.42544368.10007420.3546

132.45454368.1000

u.322.

slG

51 .802589

1

88.000

Statistics by groups

Group Num XA DX

4545

1

224.444410.51 11

Tablica 9.5 Analiza varijance varijable SVeSS DF

f .7444s.1838

MS

3.43261.5146

F oTotalBlocksError

20988.987152.5938

20936.3953

891

88

235.831352.5938

237.9136

stG

.221'-! .6394

Statistics by groups

Group Num DXXA

4545

1

2

68

60.353361.8€,22,

14.279816.1661

4.17224.7233

Defektologija, Vol,28, (1992), 1-2,59-77. Novosel, D.: Mucanje i napetost mi5i6a larinksa

Tablica 9.6 Analiza varijance varijable MVeSS DF

TotalBlocksError

12687.59671054.0444

1 1633.5542

142.5573'to54.0444132,1995

SIG

7.973189

1

88

Statistics by groups

Group

1

245 92.311145 99.1556

U tablici 9 (od 9.1 do 9.6) prikazana je jed-nofaktorska analiza varijance za svakuvarijablu namijenjenu utvrdivanju razinenapetosti mi5i6a larinksa. Analizom sedamjednofaktorskih analiza utvrdilo se daznadajne razlike izmedu skupina ispitanikapostoje u varijablama PFG, PFe I MVC.

6. DISKUSIJA

U ljudskom organizmu ima nekoliko tisu6aregulacijskih sustava koji djeluju bilo unutarorgana/sistema ili na razini ditarog organizmakontroliraju6i tako medusobne od-nose/funkcije pojedinih organa ili sistema.Ve6ina regulacfiskih sustava u tijelu djeluje naprincipu negativne po/ratne veze, sto znadi dau situacijama kad se neki faktor poveca ilismanji, kontrolni ili regulacijski sustav pok-renut 6e mehanizam negativne povratne vezekoji 6e svojim djelovanjem regulirati nastalostanje i stvoriti normalne wjete i vrijednosti (4).

lz postavlienih ciljeva vidljivo je da ovoistraZivanje obuhva6a samo neke segmentei promjene na "stazi" ili glasovno-govornomtraktu, dakle podrudju koje je po svojojfunkciji dosta kompleksno igdje su prisutnerazlidite regulacijske norme nekoliko sus-tava. lz tog razloga su spoznaje i promjeneod posebne vaZnosti glede objaSnjenjasamog mucanja, ali i stvaranja kvalitetnije i

dvr56e stabilnosti unutar cijelog suslava.6.1. Razllka u razlnl napetostl ml5l6alarlnksa lzmedu skuplne lspltanlka koJlmucaJu I skuplne lspltanlka koll ne mucaJuU pogledu postojanja razlike u razininapetosti mi5i6a larinksa izmedu skupina u

12.4076 3.625210.2262 2.9878

cijelom manifestnom prostoru, mole sezakljuditi na osnovi diskriminativne analize,da se skupine medusobno razlikuju. Rezul-tati diskriminativnih koeficijenata i korelacijavarijabli s diskriminativnom funkcijom, od-nosno analizom tih dvaju vektora, uodljivo jeda u razlikovaniu izmedu skupina ispitanikasudjeluju jedino varijable PFG i PFC.

Razlika u razini napetosti mi5i6a larinksaizmedu skupina je rezultat kronidne borbeorganizma u svim segmentima sa svakod-nevnim problemima iu razlicitim situacijamagdje osobe koje mucaju postaju "iscrpljene"i u svaku komunikaciju ulaze s velikimisdekivanjem i velikom napetos6u. Tapovisena napetost mi5i6a larinksa opet naneki nadin diktira jakost mucanja. Mole seredi da su ispitanici koji mucaju u jednomkrugu unutar kojeg simptom (mucanje)stvarastrah od mucanja (tjeskobu) kojiondadjeluje kao poticaj da 6e se dogoditi upravoono dega se najvi5e bojimo (mucanje).Ovdje ve6 moZemo govoriti o sloZenimemocijama pod nazivom "psiholo5kikompleks" kojeg karakterizira nekaemocionalno snaZno obojena misao kojufiksiramo, a koja kod osoba koje mucajumoZe biti definirana kao "opet sam zamucaoi sigurno se nikad ne6u osloboditi togproblema", "zasto bas ja mucam", "sior11666e mise opet smijatizbog ntucanja" isl. (12).

Bez obzira na razlike u tehnici mjerenjanapetosti mi5i6a, rezultati ovog istrazivanja i

istrativanja drugih autora ipak ukazuju naidentidne promjene. Shrum (1967.)konstatira da osobe koje mucaju postajuznatno ranije napetije (3).

Defektologija, Vol. 28, (1992), 1-2, 59-77. Novosel, D.: Mucanje i napetost mi5i6a larinksa

Shapiro (1980.) je registrirao abnormalnemi5i6ne aktivnosti usnice za vrijeme akus-tidne tisine, a prije fluetnog govora, abnor-malne miSi6ne aktivnosti krikotiroidnogmi5i6a takoder za vrijeme akustidne tisineprije izgovora te abnormalne aktivnostikrikoaritenoidnog mi5i6a za vrijeme normal-nog izgovora (3).

Malo je istrativanja koja se odnose nautvrdivanje napetosti mi5i6a larinksa,posebno u prefonatornoj fazi. Peters,Hulstijn i Starkweather (1989.) ukazuju daosobe koje mucaju u uvjetima minimalnepripreme za govor imaju dulje vrijemedjelovanja napetosti mi5i6a usnice i larinksa.

Pa ipak ove se promjene u PFG i PFd mogudonekle objasniti kroz nekoliko aspekata.Prirodnisistemi u okviru kojih se odvija Zivotstalno mijenjaju svoje norme prema pojedin-cu, izlaZu6i ga na taj nadin neprestanim i

raznovrsnim utjecajima, koji na kraju ipaknaru5avaju unutra5nju ravnotelu. U odnosuna genetski i singenetski program, svakaosoba koja muca ima vlastitu razinuvegetativne uzbudenosti, a ista ovisi odjelovanju stresora, odnosno stresa kaoreakcije, nakon dega dolazi napetost, strah,anksioznost i povi5ena razina simpatidkogvegetativnog tonusa (2).

U PFG dolazi do pokretanja sloZenogmehanizma koji izaziva znadajne promjenene samo na dijelu glasovno-govornog lrak-ta, ved i znatno Sire. PFG i PFC su vrloproblematidne faze, tu se vjerojatno procjen-juje "ho6u li zamucati", "ho6e li se netkorugati" i sl, zavlada oprez i strah, a iza njihvjerojatno jo5 jedan neuspjeh, joS jednorazodaranje. Upravo emocije u tom dijelukoji prethodi meduljudskoj komunikaciji,imaju presudnu ulogu. U takvojsituacijividiss "teZina" djelovanja i rezultata njihovepovezanosti s hipotalamusom, limbidkimsustavom i autonomnim Ziveanim sustavomkoji kroz simpatidki i parasimpatidki diostvara neZeljene promjene. U ovomistraiivanju to je napetost mi5i6a larinksaupravo neposredno prije govora i 6itanja,koja svojim intenzitetom onemogu6ava nor-

70

malnu govornu fluentnost. lza mucanjaponovo se ulazi u jo5 jade mucanje, ula2e sedodatna snaga kojom jo5 vi5e podiiemomi5i6ni tonus i stvaramo jo5 ve6i problem, asve to vodi organizam dalje i dublje uvegetativno i endokrino praZnjenje.

Visoka razina napetosti mi5i6a larinksa uPFG i PFC kod ispitanika koji mucajuodgovara njihovom opaianju da najve6eteskode imaju iskljudivo na podetku raz-govora ili na podetku ditanja. lzatoga, nakonadaptacije, smetnje su znatno manje ili ihgotovo i nema. I ovo opaZanje je jos jedandokaz o slijedu zbivanja izmedu vanjskogstimulusa, emocija, korteksa, limbidkogsustava, hipotalamusa i autonomnogZivdanog sustava.lspitanici koji ne mucaju nisu optere6eni nigovorom ni ditanjem, dakle nema vjerojatnorazloga da se PFG i PFC dogadaju nekebitne ilive6e promjene unutar pojedinih sus-tava. Bilo je kod nekih ispitanika koji nemucaju pove6ane razine napetosti mi5i6alarinksa u PFG i PFd, no to je sasvim prirod-no i prate6a simptomatologija vjerojatno jebila usmjerena i u drugim pravcima.

Analizavarijance varijable SVG ne pokazujeznadajne razlike u razini napetosti. lspitanicikoju mucaju u prosjeku su izgovorili znatnomanji broj r'rjedi, no visoka napetost tijekomSutnje imala je utjecaj na krajnji rezultat.lspitanici kojine mucaju bili su znatno verbaFno agilniji, unosili su u govor normalnudinamiku i emocije, Sto je kompenziraloeventualnu znadajnu razliku u koristispitanika koji mucaju.MVG ne pokazuje pojedinadnu razliku meduskupinama ispitanika, sto znaei da su objeskupine imale podjednako zastupljenevr5ne kontrakcije tijekom govora.Kod varijable MVK takoder nema razlike,Voljna kontrakcija je sloZen postupak i

zahtjeva sloZenu koordinaciju. Dok suispitanici koji ne mucaju taj postupak dobroizveli, kod ispitanika koji mucaju bilo jevelikih problema. Mnogi od njih su zatezalimisi6e vrata, Sake ili ukodilitijelo, a nikakonisu mogli izvesti Zeljeni postupak. To je

Defektologija, Vol. 28, (1992), 1-2, 59-77. Novosel, D.: Mucanje i napetost mi5i6a larinksa

zaptavo poznat problem lose koordinacijekod ispitanika koji mucaju. Rezultat koji jedobiven kod ispitanika koji mucajuodgovara vi5e voljnoj kontrakciji mi5i6avrata, a najmanje maksimalnoj voljnojkontrakciji mi5i6a larinksa.

ObjaSnjenje za PFd dato je zajedno s PFG.Varijabla MVd potvrduje znadajnu razlikuizmedu skupina. Presudnu ulogu odigrala jevjerojatno jadina i frekvencija klonotonickihkontrakcija kod ispitanika koji mucajutijekom dvominutnog ditanja.

Slika 3. prikazuje grafidki prikaz registracijeopu5tenosti i napetosti mi5i6a u PFG, iza

dega slijedi mucanje. Radi se o dosta jakoj i

dugoj prefonatornoj kontrakciji iza koje i nijemoglo biti ni5ta drugo osim mucanja.Slika 4. prikazuje razinu napetosti mi5i6alarinksa tijekom govora kod ispitanika kojimuca. Razina napetosti je vrlo visoka, a u

takvim situacijama grdevi dulje traju.Slika 5. prikazuje razlnu napetosti misicalarinksa tijekom govora kod ispitanika kojine muca. Usporedimo li sliku 4. i sliku 5,

onda je vidljiva razlika u razini napetostimi5i6a larinksa izmedu ispitanika koji mucai ispitanika koji ne muca.

:r-Itof,

lt :llt..r < Io9 )

FAZA oPUSTENOSTI (FO)

..1

?r,S

!5r'S3:-,5tttG

iFtif,

'.:. E-tl:l Itlt Il'l I

5e

:i PREFONATORNA FAIA"::. GovoRA (PFG)

{'. -

i:

!* lnl EHE lEE Hl ultg*

Defektologija, Vol.28, 0992), 1-2, 59-77. Novosel, D.: Mucanje i napetost mi6i6a larinksa

!cH

F

a

Slika 4. Prikaz visoke razine napetosti mi5i6a larinksa u toku govora kod ispitanika koji muca

72

tFig

F's

3i|3

Ftrf,

E-Et_t5lll ILf35E

lrra

ll lrt g*l lgl Fl Hl

-

tgt

Defektologija, Vol. 28, (1992), r 2, 59-77. Novosel, D.: Mucanje i napetost mi5iCa larinksa

Flr:ltth ( 1o9 )

aaE

lH lrx i*l Esn H* HH

c

Hs t

_g3stE?

t?

I9a

eIa?

3E

g

i-.llr

tft!trntDtatt-v

goH

H

"$XFir5iE-l

)€

FsFHAE:tl-l Iu3Ee

73

Slika 5. Prikaz razine napetosti mi5i6a larinksa u toku govora kod ispitanika koji ne muca

Defektologija, Vol.28, (1992), 1-2,59-77. Novosel, D.: Mucanje i napetost mi5i6a larinksa

7. ANALIZA POSTAVLJENIHHIPOTEZA

H-1 PostojiznaCajna razlika napetosti mi5i6alarinksa izmedu skupine ispitanika kojimucaju iskupine ispitanika koji ne mucaju.Rezultati diskriminativne analize pokazujuda se skupine ispitanika me(lusobno raz-likuju po pitanju razine napetosti mi5i6alarinksa, a prikazani komunaliteti varijablepokazuju da najve6e komunalitete imajuvarijable PFG (.86718) i PFe (.7410s).Rezultati diskriminativnih koeficijenata i

korelacija varijabli s diskriminativnomfunkcijom, odnosno analiza tih dvaju vek-tora, pokazuje razlikovanje skupina u kojemjedino sudjeluju PFG i PFC.

Prematome ova hipoteza se mole smatratipowrclenom.

H-2 Postoji znadajna razlika izmedu razinenapetosti mi5i6a larinksa u prefonatornojfazi govora I prefonatornoj fazi citanjaizmedu ispitanika koji mucaju i ispitanika kojine mucaju.Analizom sedam jednofaktorskih analizado5lo je do znadajne razlike izmedu skupinaispitanika u varijablama PFG i PFC (Q =.0000) tako da se i ova hipoteza moZesmatrati potvrdenom.

8. ZAKLJUEAKMnogo je istraZivanja usmjereno premamucanju, preko njega u strukturu lienostikroz sve poznate i mogu6e izvodive dimen-zije, no jo5 uvijek ne znamo dovoljno. Usvojoj je vanjskoj formi uodljivo, nekielementi se mogu izmjeriti, no doprijeti unedostupnu i nemjerljivu unutra5nju sferu sasottificiranim tehnikama bila je enigma.Mucanje je nepredvidiv problem, nikadkonstantno, promjenljivo u odnosu navrijeme, situacije, prostor, ljude isituacije. Ausporedba s drugim mucanjem, drugomosobom, sve nas vi5e udaljava odjedinstvenog stava, kriterija ili mi5ljenja.Kroz ovo se istraZivanje poku5alo na vrloslozen nadin (aparati, program za radunalo)

74

do6i do odredenih spoznaja i informacijakoje se odnose na promjene u jednom dijeluglasovno-govornog trakta. Rezultatipokazuju i ukazuju na vrlo znadajne prom-jene koje se dogadaju neposredno prijegovora / ditanja, tijekom govora / ditanja, akoje trebaju promjeniti nase poimanjemucanja i nas pristup tom problemu oddijagnosticiranja do terapije.U uvodnom dijelu osvrnuli smo se na prim-jenu metronoma, generatora suma, larin-gofona, vibiSa, dileja i drugih tehnidkihpomagala, a sve u funkciji terapije mucanja.Mo2e se re6i da primjenom nekih odspomenutih tehniekih pomagala u obradisignala na velikom uzorku dobivamo manjevi5e neki rezultati. To drugim rijedima znadida svi ovi postupci zapravo na neki nadin"isprovociraju" i stvore neki "6udan" osjetvlastitog govora. Mo2da je u svemu tomenajdrastidniji primjer zaka5njele slu5ne pov-ratne veze ili dilej. Tu nema i ne6e biti Zeljenihrezultata jer se sve svodi na "provokacijupovratne veze", jer GOVOR JEST POVRAT-NAVEZA.Zato rezultati u ovom istraiivanju imajusvoju vrijednost isvoje mjesto, EMG, BPV,ima svoju snagu u dinjenici da ne utjede nagovor i ne remeti tu povratnu vezu za vrijemenjegovog trajanja, ve6 znatno prUe "sWarauvjete' i regulira nastalim promjenama un-utar dozvoljenih okvira, dine6i pojedinefizioloske procese znatno stabilnijlm, a cijelimakroproces govorazaVara u jednu dvr56uregulacijsku petlju koja omogu6ava kvalitet-niju glasovno- govornu realizaciju i interper-sonalnu komunikaciju.lstrazivanja u tom pravcu moraju i6i daljebazirana na znanstvenim spoznajama, bol-jim poznavanjem neurologije/neuro-fiziologije govora te uloge aferentnihpodra2aja na organizaciju i regulaciju togvrlo slolenog procesa, a iza toga vjerojatnoslijedi trazenje adekvatnog terapijskogmodela.

Defektologija, Vol.28, (1992), 1-2,59-77. Novosel, D.: Mucanje i napetost mi5i6a larinksa

9. LITERATURA

1. Blandel, J, 1979: Fiziolo$ka psihologija, NOLIT, Beograd

2. Detoni, J, Novosel, D, 1989: Razina simpatidkog vegetativnog tonusa u osoba koje mucajupradena mjerenjem pulsa i perifernom fotopletizmografijom, Defektologija, Vol. 25, 107-117

3. Freeman, F.J, 1985: Laryngeal muscle activity of Stutterers, u: Curlee, R.F., Perkins, W.H.,1985.: Nature and Treatment of Stuttering, New directions, Taylor-Francis, London andPhiladelphia

4. Guyton, C.A, 1986: Medicinskafiziologija, Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb

5. Hanna, R., Wilfling, F., McNeill, B., 1975.: A biofeedback tretment for stuttering, Yournal ofSpeech and hearing disorders, 40, str. 270-273

6. Kalotkin, M., Manschreck, T., O Brien, D., 1979.: Electromyographic tension levels instutterers and normal speakers, Perceptual and Motor Skills, 49, 109-1 10

7. Mulder, T, 1985: The learning of Motor Control Following Brain Damage, Swets-Zeitlinger,Lisse Swets North America, Berwyn

8. Novosel, D, Ribi6, 2,1984: Neka iskustva u primjeni EMG biolosko povratne veze u terapijimucanja, Defekologija, Vol. 20, 1-2, 83-86

9. Novosel, D, Ribi6, Z. 1986: Aparatura za EMG BPV kod terapije mucanja, XXX KonferencijaETAN-a Herceg Novi

10. Novosel, D, Ribi6, Z, 1987: Lak$a o5tedenja sluha i njihova korekcija sa spektrom govora,Zbornik radova Simpozij logopeda Jugoslavije, VaraZdin

11. Novosel, D, 1991 : Elektromiografska biolosko povratna veza imucanje, Doktorskadisertacija, Fakultet za defektologiju Zagreb

12. Ozimec, S, Novosel, D, 1985: Emocionalna struktura i dinamika u djece koja mucaju i

neke indikacije za terapiju, Defektoloska teorija i praksa, 1-2, Beograd

13. Peters, H.F.M; Hulstijn, W, Starkweather, C.W, 1989: Acoustic and Physiological reactiontimes of Stutterers and nonstutterers, Yournal of Speech and Hearing Research, Vol. 32,668-680

STUTTERING AND MUSCLE TENSION OF LARINKS

Summary

The level of the laryngeal muscle tension has been explored in this research in the group of stutterers anda group of non- stufterers by means of special equipment RG 131 for the EMG biofeedback and thecomputer programe with mode opereting only for the research of thE level of muscle tension by surfaceelectrodes without te possibility of analysing the other parameters necessary in the standard EMG.

The disoriminative analysis shows that subject groups mutually differ in relation to the level of laryngialmuscle tension and in this distinction only the PREPHONATORY SPEECH PHASE andPREPHONATORY READING PHASE take part.

The difference betwEen the groups in the mentioned variables is charaoterised by the higher level oflaryngial muscle tension in the group of subjects who stutter, which means that the pre-speach andprereading situation provokes greater changes and reactions in stutterers and the same can be partly

explained through ihe basic physiological concept.