POSLOVNA ORGANIZACIJA

I KOLOKVIJ

ORGANIZACIJA I NJENI OBLICI

-Razliita shvatanja organizacije

Organizacija je svjesno djelovanje ovjeka kojem se usklauju svi faktori proizvodnje (materijalni i lini) radi postizanja optimalnih rezultata rada.

Elementi proizvodnje su:

-Ljudi sa radnim iskustvom

-Predmeti rada (proizvodi)

-Sredstva za rad (npr. Radne masine)

U obrtnim radionicama najvei uticaj (tj. najvaniji element proizvodnje) imaju ljudi sa radnim iskustvom.

U industrijskom preduzeu najvaniji element proizvodnje imaju sredstva za rad. Preduzee kao oblik organizacije proizvodnje izloeno je stalnim promjenama elemenata proizvodnje.

CILJEVI ORGANIZACIJE

Osnovni cilj organizacije rada jest uspostavljanje po mogunosti najboljeg (najracionalnijeg) organizacijskog stanja u datim uslovima, tj. uspostavljanje optimalne organizacije.

Pojedinani ciljevi baziraju se na efikasno rjeavanje pojedinih organizacijskih djelova. Definiranju ciljeva organizacije se mora posvetiti posebna panja. Ciljevi e biti pravilno definirani ako su:

- Jasni (ako se tano zna ta se eli) - Ostvarljivi (da su mogui za realizaciju) - Pravilno odabrani (ovim se poveava efikasnost i ubrzava njihovo ostvarenje )

Vrlo je vano da se jasno uspostave zadaci organizacije i ciljevi njezinog postojanja, a to sve treba uskladiti sa politikom privreivanja. Temeljni cilj postizanje najbolje organizacije za preduzee kao cjelinu. Parcijalni ciljevi odnose se na pojedine djelove i oni moraju biti usaglaeni sa ciljevima nadreenog nivoa ili organizacije. Individualni ciljevi odnose se na privatne ciljeve pojedinaca (radnika) ili grupa lanova. Ovaj cilj je vrlo vaan za trajnije poslovanje.

NAJVANIJI PRINCIPI ORGANIZACIJE

~ Princip podjele rada i specijalizacije ~

Ovo je jedan od najvanijih principa org. (zadatak se ralani sve do elementarnih djelova, do radnih mjesta). Poveava se radni uinak, realnije se mogu planirati i pratiti rezultati rada, vea mogunost za inovacijom itd. ~ Princip povezivanja inilaca proizvodnje ~ (obuhvata sve radnje s kojima se vri njihovo meusobno usklaivanje i usklaivanje unutar svakog pojedinano). Ovo se mora odraditi im prije, da ne bi doslo do smetnji u realizaciji proizvodnih zadataka.

~ Princip koordinacije ~

(uspostavljaju se odreene veze i odnosi izmeu i unutar inilaca proizvodnje). Potrebno je koordinirati rad svih radnika koji su angairani u realizaciji odreenog zadatka. Koordinacija je nuna u svim fazama izvravanja proizvodnih zadataka. ~ Princip dobrovoljnog prikljuivanja u organizaciju ~ Najvii stupanj uzajamnog djelovanja radnika i poduzea se postie onda kada se podudaraju interesi zaposlenih i interesi poduzea.

ORGANIZACIJSKE VRSTE

Organizacija se moe obaviti na razliite naine, sa razliitim ciljevima, u razliitim podrujima i kroz razliito vrijeme.

Organizacijske vrste su razliiti pristupi u provoenju organizacije, a to su: ~ Prema opsegu:

- Potpuna organizacija tj. Ona koja se odnosi na cjelokupno poslovanje (upotrebljava se kada se preduzee tek osniva) - Djelimina organizacija susree se u preduzeima u kojima se provode manje organizacijske promjene. Dakle samo odreeni djelovi org. se mjenjaju (sluba, proizvodnja ili poslovna aktivnost i sl.)

~Prema nainu na koji se provodi: - Individualna (specifina) organizacija ona organizacijskim problemima prilazi individualno. Analizira sve pozitivne i negativne strane postojeih organizacijskih rjeenja i usvaja samo one promjene koje vode poboljanjima. - Shematska organizacija organizacijske promjene i zahvati se vre prema unaprijed utvrenim emama. (primjenjuje se u velikim prostorno rasprostranjenim preduzeima koja nastoje da su poslovanja svih njihovih pogona na istim organizacijskim principima).

~ Prema koncepciji rukovoenja: - Centralizirana organizacija itavim preduzeem se upravlja na vrhu hijerarhijski utvrenom strukturom. Svako mjesto na ljestvici ima tano odreene zadatke. - Decentralizirana organizacija upravljanje se prenosi sa centralnih organa na nie organe, ali ti nii organi imaju odreenu samostalnost u organizaciji i nainu obavljanja poslova. ~ Prema trajanju rada na organizaciji:

- Jednokratna organizacija susree se prilikom rjeavanja pojedinih org. Problema ili funkcija, dakle kada se rjeavaju problemi na odreenom podruju u kratkom vremenskom periodu.

- Postupna organizacija upotrebljava se kod veih org. Zahvata. Ona zapravo znai prevoenje dugoronih org. Promjena prema unaprijed utvrenoj koncepciji. ~ S obzirom na postojanje organizacije:

- Organizacija

- Reorganizacija

Jedina razlika jeste u tome to se organizacija odnosi na novootvoreno preduzee, a reorganizacija na ve postojee preduzee.

FAKTORI OBLIKOVANJA ORGANIZACIJE

Postoje 2 osnovne grupe:

- Unutranji faktori organizacije - Vanjski faktori organizacije (faktori okoline)

Faktore organizacije nemoemo promatrati izolirano jedan od drugog, iz 2 razloga: Uzajamni uticaj i meusobna povezanost faktora. Nekad uticaj jednog faktora odreuje izbor odreenog organizacijskog modela, a drugi faktor ga potire (suprostavlja se tom rjeenju)

Unutranji faktori organizacije su: - Ciljevi, strategija Ciljevi predstavljaju najvanije obiljeje organizacije. Ciljevima se definira ono to preduzee eli postii, pa se strategija mora bazirati na ciljevima preduzea. Strategija odgovara na pitanje kako postii zacrtane ciljeve. - Zadaci i tehnologija Definiranjem zadataka odreuje se: * Nosilac izvrenja zadataka. * Vrijeme potrebno za izvravanje zadataka. * Trokovi. Izvrenjem zadatka realiziraju se ciljevi preduzea. Tehnologija je po Josepu A. Litteraru:

znanje o nainu da se neto uradi Tehnologija kao pojam ukljuuje: maine i radne (proizvodne) postupke. Tehnologija ima veoma velik uticaj na organizaciju.

- Veliina Veliina preduzea se mjeri po vie parametara: * Broj zaposlenih radnika (najee se uzima) * Veliina ostvarenog ukupnog prihoda * Veliina ostvarenog profita * Vrijednost osnovnih sredstava

* Udio preduzea na tritu (proizvoda, usluga i sl.) Mala srednja velika preduzea to su mala preduzea koja su nastala rastavljanjem velikog preduzea na djelove. - ivotni ciklus preduzea Postoje etiri faze kroz koje proe svako preduzee: a) Poduzetnika faza (faza izgradnje preduzea) preduzee proizvodi samo jednu vrstu

proizvoda ili daje jednu vrstu usluga, i cilj je da preivi, odnosno opstane na tritu. Poveava se broj zaposlenih (prve krize) Kriza voenja (potreba za profesionalnijim voenjem) b) Faza kolektivnog duha (faza rasta) Uvodi se detaljnija podjela rada (formiranje novih odjela) i radnih mjesta.

c) Faza formalizacije - (uvoenje pravila, procedura i kontrolnih sistema) d) Faza elaboracije (usavravanja) Razvija se novi tip saradnje i timskog rada Kriza, potreba za revitalizacijom (inovacijom) i to dolazi svakih 15 20 godina - Kadrovi Kadrovi (zaposleni) su jedan od najvanijih raspoloivih resursa preduzea.

Ostali faktori utiu na ovaj ili onaj nain na oblikovanje organizacijske strukture, meutim kadrovi tu imaju presudnu ulogu, jer su oni ti koji formiraju organizaciju.

Tipovi poduzetnika poeljni za odreene faze organizacije: - Faza izgradnje poduzea PIONIR ne boji se rizika i brzo odluuje. - Faza rasta preduzea MAHER brzo se kree naprijed, brzo odluuje, nedostaje mu vizije i inovacije, i nije spreman na rizik.

- Faza diferencije (formalizacije) STRATEG spremni na rizik, fleksibilni i orjentirani ka budunosti, rastavlja preduzee na poslovne jedinice i profitne centre (zna da ne moe sam voditi cijelo preduzee) - Faza elaboracije TRENER (tim igra) nastoji motivirati suradnike i koordinirati njihov rad.

- Proizvod O vrsti proizvoda odnosno usluge koju prua ovisi izbor modela globalne strukture preduzea, tipovi i naini proizvodnje ... - Lokacija Makrolokacija dobar ili pogrean izbor makrolokacije trajno e se reflektirati na koncepciju organizacije najveeg broja poslovnih funkcija u preduzeu . To isto vrijedi i za izbor mikrolokacije, s tim to se to moe uz manje ili vee trokove ispraviti. O mikrolokaciji zavisit e npr: blizina nabavnog i prodajnog trita, izvori energije i kadrova, kao i postojanost dobrih transportnih veza.

VANJSKI FAKTORI ORGANIZACIJE (FAKTORI OKOLINE)

Za razliku od unutranjih faktora (kojima preduzee upravlja), na vanjske faktore preduzee samo moe u maloj mjeri utjecati , pa zbog toga im se mora prilagoditi. Okolina moe biti stabilna i nestabilna, nestabilna okolina je: ako se stalno mijenjaju konkurenti, proizvodi

zastarijevaju i vladine mjere. Najvanije dimenzije okoline koje utjeu na oblikovanje org. strukture preduzea su: stabilnost, odnosno nestabilnost te jednostavnost i sloenost. - Institucionalni uslovi (drutveno-kulturno-politiki i pravni faktori) Na ovaj faktor preduzee ne moe nikako utjecati, tj. mora mu se u potpunosti prilagoditi. To su mjere privrednog sistema i ekonomske politike, te zakonski i drugi propisi kojima se

regulira poslovanje preduzea. Kod nas najvei utjecaj na oblikovanje organizacije imaju institucionalni uvjeti, dok je u svijetu obrnuto, jer su institucionalni uvjeti stabilni pa se

preduzee moe bazirati na ostale faktore i prema njima se oblikovati. - Integracijski procesi Ovo je jedan od faktora na koje preduzee moe utjecati, u odreenoj mjeri, i to ako je jedan od subjekata koji se integrira sa drugim preduzeima. Meutim preduzea koja su van integracije sa drugim preduzeima, moraju se prilagoavati i ne mogu utjecati na taj faktor. Primjer: ako na tritu ponude nekog proizvoda ima vie ponuaa, te ako se najvei broj njih odlui za integraciju, svi ostali moraju izvriti odreene organizacijske promjene i prilagoditi se tome.

- Trite Javlja se u dvostrukoj ulozi: - trite nabavke, - trite prodaje. Ako se na tritu prodaje ukae slobodan prostor za prodaju nove koliine ili vrste proizvoda, tada da bi to udovoljilo preduzee mora izvriti reorganizaciju prodaje, a isto tako i proizvodnje koja mora proizvesti te dodatne koliine proizvoda. To se moe izvesti na vie naina: - pojaanim intenzitetom rada postojeih izvrilaca, - zapoljavanjem novih radnika, - pa ak i formiranjem novih org. jedinica.

Ako preduzee proizvodi proizvode za trite na kojem se trae stalne inovacije ili novi proizvodi tada se reorganizacija vri na istraivako-razvojnim poslovima, a nakon izrade prototipa reorganizira se i proizvodnja.

Trita mogu biti: - lokalna, regionalna, dravna i nacionalna Ako se najvei dio prodaje ostvaruje na domaem tritu, onda e prodaja biti oblikovana kao zasebna organizacijska jedinica. A ako je dio prodaje u inozemstvu znaajan, onda se mora uvesti posebna organizacijska jedinica za izvoz. Muterije (kupci) su jedan od najzaajnijih segmenata prodaje. Elementi trita su: kupci, konkurencija, dobavljai i radna snaga.

- Razvoj znanosti i tehnike

Ovaj faktor vrlo snano utjee na organizaciju. Pod ovim podrazumjevamo sva nova dostignua i spoznaje o nauci, tehnologiji i tehnici koje preduzee mora prije ili kasnije prihvatiti, ili e u suprotnom biti eliminirano sa trita zbog konkurencije tj., zbog zastarjelog naina proizvodnje. Kada govorimo o ovome faktoru tada mislimo i na razvitak same organizacijske znanosti, koja novim metodama moe utjecati na promjene organizacije preduzea.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Struktura potie od latinske rijei strukture = slagati, sklapati, zidati. Pa rije struktura znai npr: graa sastav, sklop, raspored, nain gradnje, tvorevina, organizam.

Organizacijska struktura predstavlja sveukupnost veza i odnosa izmeu svih inilaca proizvodnje, kao i sveukupnost veza i odnosa unutar svakog pojedinog inioca proizvodnje, odnosno poslovanja.

Da bi svi djelovi organizacije preduzea mogli usklaeno i homogeno djelovati moraju biti meusobno povezani i integrirani.

inioci proizvodnje su: - sredstva za rad

- predmeti rada

- ljudski rad

Elementi organizacijske strukture a) Organizacija sredstava za proizvodnju i regionalno ureenje tvornice obuhvaa

organizaciju sredstava za rad, organizacijske probleme predmeta rada i organizaciju

unutranjeg transporta. b) Organizacija ljudskog faktora obuhvaa sve probleme vezane za formiranje kolektiva

zaposlenih i socijalizaciju ljudi u radnoj sredini.

c) Ralanjivanje zadataka obuhvaa podjelu ukupnog zadatka preduzea na posebne i pojedinane zadatke.

d) Organizacija unutranjih odnosa obuhvaa problematiku organizacije upravljanja i rukovoenja, kao i ostalih meusobnih odnosa.

e) Organizacija vremenskog redosljeda poslova obuhvaa istraivanje vremenske usklaenosti svih inilaca proizvodnje i itavog toka proizvodnje i poslovanja.

Vrste organizacijskih struktura Pod vrstama organizacijskih struktura smatra se nain provoenja unutarnje podjele rada u preduzeu i formiranja niih organizacijskih jedinica, po svim razinama preduzea.

I Funkcionalna organizacijska struktura (klasina) To je takva vrsta organizacijske strukture kod koje se podjela rada, grupisanje i povezivanje

poslova; formiranje organizacijskih jedinica obavlja prema odgovarajuim poslovnim funkcijama u preduzeu. U funkcionalnoj org. strukturi svaka org. jedinica obavlja odreeno funkcionalno podruje, ali za preduzee kao cjelinu. To znai da e, npr. nabava, organizirana kao sektor, sluba ili odjel, obavljati poslove nabave za potrebe cijelog preduzea. To isto vrijedi i obavljanje poslova ostalih poslovnih funkcija odnosno ostalih funkcionalnih org . jedinica.

Ovaj model organizacijske strukture e se primjenjivati u malim i srednjim preduzeima, ali i u velikim preduzeima, ako se bave proizvodnjom jednog osnovnog proizvoda (ulje, eer, cement, itd.) ili samo nekoliko srodnih ili slinih proizvoda. Skoro svako preduzee zapoinje svoj ivot ovom strukturom. Postoje 3 temeljna oblika funkcionalne organizacijske stukture:

a) Poetni, b) Standardni, c) Razvijeni.

a) Poetni oblik funkcionalne organizacijske strukture. Broj formiranih funkcionalnih organizacijskih jedinica je manji od broja poslovnih funkcija.

Npr. Direktor preduzea obavlja odreen broj, ili ak veinu strunih poslova (komercijala, proizvodnja, finansije, raunovodstvo,....) b) Standardni oblik funkcionalne organizacijske strukture. Broj formiranih funkcionalnih organizacijskih jedinica jednak je broju poslovnih funkcija.

Ovaj oblik funkcionalne organizacijske strukture e se rijetko nai u praksi. ak e se ee nai sluaj da je broj funkcionalnih organizacijskih jedinica vei ili manji od broja poslovnih funkcija.

c) Razvijeni oblik funkcionalne organizacijske strukture Broj formiranih funkcionalnih organizacijskih jedinica je vei od broja poslovnih funkcija. Ovaj oblik funkcionalne organizacijske strukture predstavlja predoblik za divizionalnu

organizacijsku strukturu.

II Divizionalna organizacijska struktura Ovaj oblik strukture nastaje usljed rasta i razvoja preduzea (proirenja asortimana proizvoda, osvajanja novih trita i usmjeravanje na odreene kategorije kupaca). To je vrsta organizacijske strukture u kojoj se organizacijske jedinice formiraju prema:

* proizvodima, odnosno uslugama

* geografskim podrujima

* kategorijama kupaca

Ovo je Divizionalna podjela.

Divizija to je organizacijska jedinica (odjel) * koji ima zadatak proizvodnju odreenih proizvoda * formiran za odreeno geografsko podruje * ili za posebne kategorije potroaa (kupaca). Diverzifikacija proces irenja asortimana proizvoda.

a) PREDMETNA (PROIZVODNA) ORGANIZACIJSKA STRUKTURA To je takva vrsta organizacijske strukture u kojoj se podjela rada, te grupiranje srodnih i

slinih poslova, i formiranje niih organizacijskih jedinica vri prema proizvodima ili uslugama.

Za svaki proizvod ili skup slinih proizvoda formira se posebna divizionalna (predmetna) organizacijska jedinica, a unutar svake te organizacijske jedinice primjenjen je koncept

funkcionalne organizacijske strukture. S tim to se neke funkcije obavljaju na razini tih organizacijskih jedinica, a neki na razini preduzea.

b) TERITORIJALNA (GEOGRAFSKA) ORGANIZACIJSKA STRUKTURA Tu je takva vrsta organizacijske strukture u kojoj se podjela rada, te grupisanje srodnih i

slinih poslova i formiranje niih organizacijskih jedinica vri prema geografskim podrujima ili teritoriju.

Primjenjuje se kada preduzee djeluje u veem geografskom podruju, a posebno ako se radi o internacionalnom prostoru. Djelovi preduzea su odvojeni i za razliku od funkcionalne organizacijske strukture, javljaju se dodatni trokovi zato to se isti poslovi (poslovi istih funkcija) ponavljaju na vie mjesta. PRIMJER: ako preduzee znatno proiri prodaju svojih proizvoda u inostranstvu tada formira svoje organizacijske jedinice u tim podrujima.

c) ORGANIZACIJSKA STRUKTURA PREMA POTROAIMA (KUPCIMA) To je takva vrsta organizacijske strukture u kojoj se podjela rada, te grupisanje srodnih i

slinih poslova i formiranje niih organizacijskih jedinica vri prema grupama potroaa odnosno kategorijama kupaca.

Ovaj tip strukture koja ima veliki broj razliitih proizvoda (npr. Velike izdavake kue, koje imaju posebne odjele za izdavanje literature za: odrasle, djecu, mlade, univerzitete itd.), i

svaki od tih odjela e imati izdavaki, marketinki, financijski i proizvodni odjel, i djelovat e kao autonomna organizacijska jedinica.

Npr. - Banka bankarsko poslovanje sa: - privredom, neprivredom i graanima - Domovi zdravlja za: djecu, mlade, odrasle itd.

(PHILIPS....) proizvodi razne proizvode zadovoljava model dva tipa strukture:

Proizvodi i potroai (kuanski aparati, potrona elektronika..., medicinska oprema, informacijski sistemi i proizvodi)

III Projektna organizacijska struktura Ona predstavlja privremenu organizacijsku formu koja se uspostavlja za realizaciju jednog

odreenog zadatka, odnosno projekta. Ideja projektne organizacije je skupiti najbolje talente koji stoje na raspolaganju organizaciji,

da bi se rijeio neki sloeni zadatak, uz odreene trokove, za odreeno vrijeme i u zahtjevanu kvalitetu obavljenog posla. Kad je projekat zavren, projektni tim se rasputa. Zbog toga projektna organizacije i ima karakteristike fleksibilne organizacije, koja je sposobna da se

brzo prilagoava promjenama u tehnologiji i zahtjevima okoline preduzea. Projektna organizacijska struktura uvijek je samo dodatna, odnosno, naknadna organizacijska

struktura interpolirana u postojeu klasinu (funkcionalnu, predmetnu, teritorijalnu ili organizacijsku strukturu prema potroaima) organizacijsku strukturu. Moe biti: a) nestalna (ako se radi o jednokratnim projektima) b) stalna (ako se radi o projektnim procesima) (predvieni su trokovi i vrijeme realizacije projekta)

Individualna projektna organizacija je takav oblik projektne organizacije koja ima izabranog

voditelja projekta, direktno odgovornog direktoru preduzea, ali koji je bez radnog tima, koja bi izvodila projekat.

Projektni rukovodilac organizira aktivnosti izvrioca u funkcionalnim organizacijskim jedinicama, a svaka ta jedinica je odgovorna za izvravanje pojedinih djelova projekta.

ista projektna organizacija upotrebljava se samo za izvravanje izuzetno velikih i sloenih projekata. Kod ove strukture su projekti potpuno ne zavisni od linijske organizacijske

strukture. lanovi projektnog tima (suradnici na projektu) potpuno su funkcionalno izdvojeni iz hijerarhijske organizacije. Oni svi skupa ine jednu projektnu grupu i njima rukovodi rukovodilac projekta.

Projektno organizacijska struktura je npr.: graevinska, montaerska i slina organizacija.

IV Matrina organizacijska struktura Ovaj oblik organizacije je prikladan za preduzea koja rade istovremeno na veem broju projekata.

Sastavljeno je iz projektne i funkcionalne organizacijske strukture.

Ovaj oblik organizacije koristit e se kada se od preduzea zahtjeva maksimalizacija nekoliko dimenzija istovremeno, npr. proizvoda, trita, teritorija i vremena. U ovoj organizaciji, funkcionalna organizacija je primarna, a projektna kao dodatna.

Funkcionalne organizacijske jedinice obavljaju osnovne djelatnosti, a istovremeno zaposleni u

tim jedinicama rade i za potrebe pojedinih projekata.

Za matrinu organizaciju karakteristina je DUALNA ODGOVORNOST lanova projektnog tima. Ti lanovi su struno podreeni rukovodiocu projekta, a disciplinski rukovodiocu funkcionalne organizacijske jedinice. to je zapravo najvea slabost matrine organizacije.

V Mjeovita organizacijska struktura Ona predstavlja razne kombinacije predhodno navedenih organizacijskih struktura.

Karakteristino je to, da je na pojedinim organizacijskim razinama dominantna jedna vrsta organizacijske strukture, dok je na nekoj drugoj razini dominantna neka druga vrsta

organizacijske strukture.

Zapravo, u svijetu e se rijetko nai neka od predhodnih struktura u istoj formi. Skoro u svim preduzeima svijeta preovladava mjeovita organizacijska struktura. Svaka organizacijska jedinica ili odjel treba izabrati onu organizacijsku strukturu koja im

najbolje odgovara, odnosno koja e omoguiti najefikasniju realizaciju postavljenog zadatka u okviru ukupnog zadatka preduzea. Mjeovita org. struktura se jo zove Konglomeratska organizacija.

CENTRALIZACIJA I DECENTRALIZACIJA

Pod pojmom centralizacije, mislimo na obavljanje odreenih poslova na jednom mjestu, dok pod pojmom decentralizacije podrazumjevamo obavljanje odreenih poslova na vie mjesta u organizaciji. To znai da za sve one poslove koji se obavljaju unutar proizvodnih odnosno teritorijalnih divizija, ali isto tako, u nekom segmentu i na razini cijelog preduzea, moemo rei da su u veoj ili manjoj mjeri decentralizirani. Centralizirani nain obavljanja poslova vie e odgovarati funkcionalnoj nego predmetnoj ili teritorijalnoj org. strukturi. Centralizacija, kao nain obavljanja poslova, takoer e vie

odgovarati stabilnim uslovima poslovanja, dok e u uvjetima turbulentne okoline biti primjerenije decentralizirano obavljanje poslova.

ODNOS ORG. STRUKTURE I RUKOVOENJA PREDUZEA

Raspon kontrole je ui ako rukovodilac koordinira rad manjeg broja podreenih, dok kod irokog raspona kontrole rukovodilac koordinira rad veeg broje podreenih. Na vioj org. razini bio bi primjeren ui raspon rukovoenja, za razliku od niih org. razina gdje je mogue primjenjivati iri raspon rukovoenja, s obzirom na jednostavnije zadatke koje obavljaju izvrioci na niim razinama u org. hijerarhiji. Ono to je utvreno kao zajedniko je to da na raspon rukovoenja utjeu: priroda zadatka, karakteristike podreenih i sposobnost rukovodilaca. Pitanje raspona rukovoenja nije znaajno samo sa stajalita dizajna organizacije, zbog ega e org. struktura, u zavisnosti od irine raspona rukovoenja, biti visoka ili niska, ve je jo znaajnije sa stajalita ukupnog funkcioniranja i efikasnosti organizacije. O visokoj odnosno dubokoj organizaciji govorimo u onim sluajevima kada preduzee ima relativno uzak raspon kontrole i puno razina rukovoenja. Tamo gdje je org. struktura visoka (duboka), a raspon kontrole uzak mogue je oekivati oteano komuniciranje, sporije odluivanje kao i manje zadovoljstvo radnika na radu. O niskoj odnosno plitkoj organizaciji govorimo u onim sluajevima kada preduzee ima irok raspon kontrole i svega nekoliko razina rukovoenja. Tamo gdje je org. struktura niska (plitka), a raspon kontrole irok mogue je oekivati lake i bre komuniciranje u organizaciji kao i vee zadovoljstvo radnika na radu.

II KOLOKVIJ

ORGANIZACIJA ELEMENATA ORGANIZACIJSKE STRUKTURE

ORGANIZACIJA SREDSTAVA ZA PROIZVODNJU

Organizacija sredstava ovisi, u krajnjoj liniji o vrsti i tipu proizvodnje, koji su odreeni ciljevima preduzea. Preduzee kroz faze rekonstrukcije i modernizacije esto mijenja tip proizvoda, pa automatski i vrstu i tip proizvodnje, to zahtijeva novu opremu, raspored i ritam proizvodnje. Izbor opreme Pojavljuje se i kod osnivanja preduzea i kod rekonstrukcije i modernizacije. Izbor ne moe biti sluajan, ve mu se mora pokloniti najvea mogua panja. Oprema u prvom redu treba:

- omoguiti postizanje utede u vremenu i radu - osigurati veu preciznost - imati tano zahtjevani reim i stepen rada - ne zahtjevati pretjerane popravke i odravanje - da su joj manji trokovi upotrebe itd.

Vrste opreme, prema svrsi kojoj slue: - sredstva za rad koja se neprestano koriste u procesu proizvodnje (maine, alati i alatke) - oprema za dobivanje i prenos energije (elektrine centrale, plinske generatorske stanice, kiseline,..., i cjevovodi).

- Kontrolni i mjerni instrumenti

- Transportna sredstva i ureaji - Ostala oprema (telekomunikacijska sredstva, raunari, inventor itd.)

Vrlo je vano da se unutar tih vrsta opreme, kao i unutar svake vrste opreme, postignu najpovoljniji odnosi, kako ne bi dolo do uskih grla ili prevelikog kapaciteta. Bolji izbor strukture opreme bolji proizvodni rezultati, a manji trokovi.

Raspored opreme Raspored opreme mora biti takav da omogui najracionalnije kretanje predmeta rada u procesu mijenjanja njegovih oblika. Najbolje bi bilo da je kretanje predmeta rada to krae to bi proces inilo brzim i jeftinim.

Faktori od kojih zavisi raspored opreme:

- precizno definiranje proizvodnog procesa

- detaljno razraeni tehnoloki postupci - vrsta opreme

- raspoloivi prostor

Postoje 3 klasina naina rasporeda opreme: - Linijski raspored

- Grupni raspored

- Kombinovani raspored

U linijskom rasporedu maine su poredane prema toku tehnolokog procesa, odnosno toku mainskih operacija, tako da se predmet rada postepeno kree od maine do maine ili grupe maina u istom smijeru.

Grupni raspored opreme predstavlja takav raspored gdje se maine grupisane prema svojim proizvodnim ili tehnolokim karakteristikama (npr. 1 grupa strugovi, 2 grupa glodalice, itd.)

Kombinovani raspored predstavlja kombinaciju linijskog i grupnog rasporeda.

Ovdje se odreeni niz operacija obavlja po linijskom, a odreen niz operacija po grupnom rasporedu.

Jedan od najboljih naina rjeavanja problema rasporeda opreme jeste uvoenje mehanizacije i automatizacije u preduzee, jer je njen raspored unaprijed odreen projektom tehnolokog procesa.

I jo jedan problem vezan za veliinu i oblik preduzea, raspored graevinskih objekata, veliinu terena na kojem se preduzee nalazi. U koliko se o ovome u prolosti nije dovoljno razmiljalo .... prilikom rekonstrukcije i proirenja preduzeamoe doi do ogromnih trokova.

ORGANIZACIJSKI PROBLEMI VEZANI ZA PREDMETE RADA

Odnose se uglavnom na:

- Izbor predmeta rada

- Povremeno i ujednaeno opskrbljavanje radnih mjesta - Odreivanje pravog redosljeda i broja radnih operacija - Uskladitavanje - Nomenklaturu i evidenciju

- Nabavljanje predmeta (optimalna koliina)

- Izbor predmeta rada ovisi o vrsti proizvoda i njihov pravilan izbor moe postii znatne utede.

- Pravovremeno i ujednaeno opskrbljavanje radnih mjesta predmetima rada odnosno sirovinama i sl. je vano da ne bi dolo do zastoja tj. ekanja ili do gomilanja predmeta rada na nekim mainama.

- Odreivanje pravog redoslijeda i broja radnih operacija je u vrlo uskoj vezi sa predhodnim problemom.

- Dobro uraeno skladite mora uvati robu od kvarenja i drugih tetnih uticaja. Mora biti tako organizovano da za svaku vrstu materijala, poluproizvoda i proizvoda postoji zaseban

prostor kako bi se brzo mogli spremati i uzimati iz skladita. Skladite mora biti tako locirano da omogui najbri i najjeftiniji istovar ili utovar iz vanjskog transportnog sredstva, a da istovremeno udaljenost od radnih mjesta bude to kraa.

- Nomenklatura i evidencija (tj. oznaavanje) podrazumjeva grupisanje materijala po odreenom brojanom sistemu. Materijali se mogu grupisati prema: 1.skladitima, 2.granama djelatnosti, 3.vrsti materijala, 4.kvalitetu, 5.dimenzijama, obliku.itd.

RACIONALNA ORGANIZACIJA UNUTRANJEG TRANSPORTA

Unutranji transport obuhvata cjelokupno kretanje predmeta rada i sredstava za rad u procesu proizvodnje, kao i kretanje svih sredstava koja se u tu svrhu koriste. Na ukupne trokove unutranjeg transporta otpada u prosjeku oko 25% od ukupnih trokova proizvodnje. Osnovni faktori koji utjeu na organizaciju unutranjeg transporta su: raspored prostorija i radnih mjesta, izbor pravaca kretanja, izbor transportnog sredstva.

Raspored prostorija i radnih mjesta treba da bude takav da omogui direktno kretanje predmeta rada od ulaza u preduzee do izlaza gotovih proizvoda. Pri izboru pravaca kretanja treba voditi rauna o slijedeem: da pravac kretanja bude prostorno i vremenski to krau, da se izbjegavaju svi krivudavi i prazni hodovi, da se izbjegavaju sva suvina zaustavljanja. Pri izboru pravaca kretanja postoji vie sistema koji se mogu primjniti kao to su: Sistem obine relacije, sistem radijalne relacije, sistem prstenaste i krune relacije, sistem cikline ili sloene krune relacije. Sistem obine relacije je sistem transporta u kojem se teret prevozi iz skladita na radno mjesto, a zatim se prazno transportno sredstvo vraa u skladite. Iskoritena je samo polovina transportnog kapaciteta.

Sistem radijalne relacije je ustvari samo sloena varijanta obinih relacija. U sistemu krunih relacija transportno sredstvo prenosi predmete rada od jednog radnog mjesta do drugog po redoslijedu operacija zavravajui na polaznoj taki. Sistem sloenih krunih relacija ustvari prestavlja samo sloenu varijantu krunih relacija.

Izbro transportnih sredstava ovisi o mnogim faktorima: o tipu proizvodnje i vrsti proizvoda, o

radnim karakteristikama transportnog sredstva, o trokovima nabave i eksploatacije itd.

S obzirom na pogonske karakteristike transportnog sredstva mogu biti runa i mehanika. Mehanika trasnportna sredstva mogu biti - pokretna -tj. Ona koja se mogu slobodno kretati (elektro kolica, motorna kolica, viliari, vagoni, pokretne dizalice itd.)

- stabilna ubraja sve vrste traka odnosno konvejera(npr.konvejeri sa valjcima, zgrtaljkama, sa korpama i razni hidrauliki i pneumatski konvejeri(cjevovodi) itd.) Kontejneri su posebna vrsta sredstava za transport (od skladita do skladita) slue za transport velikih tereta (od 5 do 12 tona) postoje obini i specijalni kontejneri za prenos posebnih vrsta robe (beton, opeka, tekuine itd.) Palete i njihova primjena su znatno smanjile trokove transporta. U poreenju sa transportnim trakama, paletizacija je za oko 18 puta jeftinija.

ORGANIZACIJA LJUDSKOG FAKTORA (KOLEKTIVA ZAPOSLENIH)

Ljudski faktor kao najznaajniji element org strukture Ovaj faktor zauzima posebno mjetso u izgradnji org strukture. Za razliku od sredstava za

proizvodnju ije sudjelovanje je pasivno, sudjelovanje ljudi je aktivno. Maksimalni stepen preduzea sepostie kada ovjek sam sebe uini korisnim, tj.kada se rad u preduzeu organizira tako da ga zadovoljava i osobno i kao lan kolektiva. Svi zaposleni trebaju da djeluju istovremeno i jedinstveno u ostvarivanju zajednikog cilja preduzea. Za uspjeno obavljanje postavljenih zadataka najvei uticaj imaju: stvarni poloaj radnika u preduzeu i kvaliteta motivacijskih faktora to se primjenjuju u njihovom nagraivaju.

Kolektiv zaposlenih je skup ljudi razliitih specijalnosti i zanimanja koji e moi na osnovu izvrene podjele rada i preuzimanja pojedinanih i grupnih zadataka izvriti postavljeni zadatak.

Formiranje kolektiva zaposlenih

Osnovu za formiranje kolektiva zaposlenih ine aktualizirana sistematizacija i procjena radnih mjesta (tj.opis osobina radnika koje bi trebao da ima da bi zauzeo to radno mjesto)

Ocjenom linosti utvruje se profit radnika, tj.skup osobina koje treba da ima radnik da bi se ukljuio u kolektiv zaposlenih. Glavni cilj ocjene linosti jeste dovoenje pravog ovjeka na pravo radno mjesto. Ocjena linosti se moe izvriti: intervjuom, i testovima (ovaj nain se sve vie upotrebljava) a esto je potrebno i fiziko ispitivanje (lijenici). Meutim, sve to nije ba tako lahko kako izgleda, jer potrebni kadrovi nisu uvijek na dohvat ruke, ve ih treba pronalaziti. Izvori radnika su: izvori koji se nalaze u samom kolektivu (tj.rezerve), kole (najdominantniji i najsigurniji izvor), institucije za zapoljavanje (nekvalifikovani radnici), umirovljeni radnici koji i dalje ostaju u radu.

Intregracija kolektiva zaposlenih

Osnovna svrha izbora kadrova za pojedina radna mjesta je formiranje i popunjavanje

kolektiva, odnosno zajednice zaposlenih. Izabrani skup ljudi postat e kolektivom zaposlenih tek onda kada se meusobno povee u homogenu organizaciju koja e imati zajedniki cilj i jedinstven radni moral.

Faktori koji utjeu na integraciju i homogenizaciju kolektiva zaposlenih su:primjeren poloaj zaposlenih u prduzeu, stvaranje radnog morala i samodiscipline, zadovoljenje osnovnih motiva za rad, dobro i objektivno informisanje, i dobra organizacija ostalih uvjeta i djelatnosti

kojima se rad olakava i ini ugodnijim. Primjeren poloaj zaposlenih podrazumjeva i njihovo ukljuenje u odluivanju o svom ivotu i radu preduzea. to je vee uee zaposlenih u odluivanju u preduzeu to je vea integrativnost kolektiva zaposlenih i obrnuto. U razvijenim zemljama radnici se takoer ukljuuju i u imovini (kapitalu) preduzea. Da bi se postiglo stvaranje radnog morala potrebno je da pojedinac kao linost osjea zadovoljstvo u radu i sredini koja ga okruuje, tj.da se stvore takvi uvjeti kod kojih se radnik osjea pripadajuim dijelom, lanom kolektiva zaposlenih. Osnovni motivi za rad radnika su:

- primanja koja trebaju da budu pravedna naspram njegovim doprinosom preduzeu i da zadovolji njegove sopstvene i familijarne potrebe.

- zauzimanje radnog mjesta koje dogovara njegovoj strunoj spremi i iskustvu. - postojanje izgleda za napredovanje.

- sigurnost trajnog zaposlenja.

- potivanje njegove linosti. Dobra informisanost radnika. U sluaju slabe informiranosti i ogranienih mogunosti komuniciranja zbog prirode posla radnik se osjea usamljen i poinje se postepeno otuivati od sredine, od kolektiva zaposlenih.

Dobra organizacija ostalih uvjeta i djelatnosti kojima se rad olakava i ini ugodnijim. Radniku nije svejedno u kakvim tehnikim uvjetima radi, kako je organizirana zdravstvena i sigurnosna zatita, prehrana i rekreacija, prevoz do tvornice i sl. Najee pojave dezintegracije kolektiva su: - nezdravo takmienje izmeu pojedinaca i grupa za zauzimanje odreenih pozicija u kolektivu zaposlenih, - neravnomjerna raspodjela uvjeta rada, - razliiti oblici dominacije itd.

Ostali problemi organizacije ljudskog faktora

Cilj je stalno jaanje i stvaranje integracijskih faktora a potrebno je da se preduzee i lanovi preduzea stalno prilagoavaju spoljanjim i unutranjim faktorima. Da bi se stvorila optimalna organizacija potrebno je: -prilagoavanje pojedinaca zahtjevima radnog mjesta, -objektivisanje uslova za premjetaj i napredovanje, -stalan rad na usklaivanju ciljeva i interesa pojedinaca i preduzea, -odravanje tehnoloko-radne i organizacijske samodiscipline, -iskljuivanje pojedinaca iz sredine ako se problem nemoe drugaije rijeiti, -razvoj lanova, -doivotno uenje.

ORGANIZACIJA RALANJIVANJA I GRUPIRANJA ZADATAKA

Ralanjivanje i grupiranje zadataka u preduzeu Da bi preduzee moglo uspjeno funkcionisati i realizirati svoj ukupni zadataka potrebo je u njemu izvriti unutarnju podjelu rada. Ta podjela rada unutar preduzea se naziva pojedinana ili tehnika podjela rada i ona predstavlja podjelu ukupnog zadatka na posebne zadatke, kao i podjelu posebnih zadataka na pojedinane zadatke. Pojedinani zadaci prestavljaju najniu razinu ralanjivanja zadataka u preduzeu. Grupiranjem odreenih pojedinanih zadataka dobiju se organizacijske jedinice. Broj org jedinica, koliko duboko e se izvriti njihovo ralanjivanje, kao i njihova integracija, ovisi o prethodno obraenim faktorima organizacije. Ralanjivanje zadataka u preduzeu je samo prethodna radnja, esto puta misaona in, da bi se grupiranjem zadataka formirale odgovarajue org jedinice.

Principi ralanjivanja zadataka Prema Erichu Kosiol koji je dao najbolju klasifikaciju ralanjivanja zadataka u preduzeu, ralanjivanje zadataka se obavlja na temelju slijedeih 5 principa: a)Ralanjivanje zadataka prema izvrenju prestavlja podjelu zadataka prema vrstama radnog procesa odnosto prema funkcijama i zadacima u organizaciji. Ako se npr.u preduzeu na prvoj razini podjele zadataka izvri podjela na nabavu, proizvodnju, prodaju, finansije itd. b)Ralanjivanje zadataka prema objektu predstavlja podjelu zadataka u preduzeu prema proizvodima, uslugama, materijalima, dijelovima, sklopovima, tritima, dobavljaima i kupcima. Npr. U preduzeu se proizvodnja organizira po proizvodnjim pogonima, od kojih svaki proizvodi neki drugi proizvod.

c)Ralanjivanje zadataka prema rangu polazi od injenice da svi pojedinani, odnosno djelimini zadaci unutar kompleksnog zadatka imaju razliit rang. Ovdje se svaki djelimini zadatak sastoji iz dva dijela, tj.od izvrnog posla i od zadatka odluivanja. Onaj koji odluuje nadreen je onom koji izvrava. d)Ralanjivanje zadataka prema fazi temelji se na tome da se svaki djelimini zadatak sastoji od 3 osnovne faze: -planiranje, -izvrenje, -kontrola e)Ralanjivanje zadtaka prema svrsi polazi se od spoznaje da u svakom preduzeu postoje, pored primarnih, i sekundarni zadaci. Da bi preduzee uspjeno funkcionisalo i sekundarni zadaci su vani i potrebni kao i primarni zadaci, jer sekundarni zadaci omoguavaju obavljanje primarnih zadataka.

Principi grupiranja zadataka

Nakon ralanjivanja zadataka treba uslijediti grupiranje zadataka kao drug strana tog jedinstvenog procesa. Prema Erichu Kosiolu grupiranje zadataka temelji se i provodi na istim

kriterijima kao i ralanjivanje zadataka. Grupiranje djeliminih zadataka je obrnut proces od ralanjivanja ili podjele zadataka. Dok smo u procesu ralanjivanja zadataka polazili od ukupnog preko posebnog do pojedinanog zadatka, u procesu grupiranja zadataka polazimo

od radnih mjesta kao org jedinica najnieg ranga i ujedno prve, najniei najelementarnije razine grupiranja zadataka da bismo preko skupina radnih mjesta formirali ue i sve ire i ire org jedinic, do onih najvieg ranga, neposredno podreeni direktoru preduzea. Prema tome, rezultati grupiranja zadataka su: -radna mjesta, -organizacijske jedinice nieg i vieg ranga (odjeli, pogoni, slube, sektori itd.) Grupiranje odnosno povezivanje zadataka, kako istie . Ivanko, obavljamo tako da najprije poveemo istorodne poslove, zatim srodne i na kraju razliite poslove, ali meusobno povezane i zavisne zadatke. Kada je grupiranje zavreno, pristupa se dodjeli tih zadataka pojedinanim, odnosno zajednikim nosiocima, ime se oblikuju org jedinice a ujedno i zavrava proces projektiranja org strukture preduzea.

PREDUZEE KAO OBJEKAT ORGANIZACIJE

Sistem organizacije drutvenog rada Pod organizacijskim oblicima podrazumjevamo sve one oblike organizacije u kojima se

organizira ukupan drutveni rad u nekom drutvu. A sistem organizacije drutvenog rada je skup org. Jedinica razliitih oblikaunutar kojih se organizira cjelokupna privredna, odnosno poslovna aktivnost odreenog drutva. Dakle sistem organizacije drutvenog rada je mrea razliitih org, jedinica. Sistem org.drutvenog rada u svakoj zemlji ima iste karakteristike, odnosno iste konstitutivne elemente, kao to su: a) temeljna org, jedinica, b) mrea org. Oblika, c) veze i odnosu meu org. jedinicama. Ipak se razlikuje sistem org. Drutvenog rada jedne od drugih zemalja. Razlike postoje zbog veliine svake zemlje, irine njihovog trita i broja potencijalnih potroaa, ali i u pogledu broja org. Jedinica i gustoe mree org. Jedinica. Nedostatak malih organizacija u sistemu organizacije drutvenog rada kod nas, kao i uope u dosadanjim tzv socijalistikim zemljama, naziva se socijalistika crna rupa . pod docijalistikom crnom rupom misli se na nedostatak malih organizacija od 10, 20, 50, pa sve do 100 zaposlenih, u sistemu organizacije drutvenog rada neke zemlje.

Pojam i definiranje preduzea Preduzee je ekonomska, ljudska, organizacijska i pravna cjelina, koja kombiniranjem faktora proizvodnje, proizvodi proizvode odnosno usluge koje se prodaju na tritu, a radi ostvarivanja profita.

Osnovne karakteristike preduzea su: a) privatno vlasnitvo nad sredstvima za proizvodnju, b) puno preuzimanje rizika, c) tenja za maksimalizacijom dohotka. Gledajui historijski slijed, prvi pojavni oblik bilo je inokosno preduzee, tj. preduzee u vlasnitvu jednog individualnog vlasnika. Iza inokosnog preduzea slijedili su razliiti oblici obiteljskih preduzea, ortaka drutva odnosno ortakluk sa dva ili vie vlasnika, da bi se na kraju formirala dionika drutva odnosno korporacije sa stotinama, hiljadama, pa ak i stotinama hiljada dioniara. Neko moe postati dobar, poduzetani uspjean pionir ako zna prava pitanja i prave odgovore. Osnovni preduvjeti za uspjeh mladog, pionirskog preduzea su: blizina trita, suradnika i menadmenta; razvijanje motivacije kod suradnika i rukovostva; postojanje ideje vodilje, strategije i mogunosti njene realizacije; razvijanje timskog duha u radu; inzistiranje na kvalitetu proizvoda, odnosno usluga; fleksibilnost i sposobnost brzog reagiranja na

zahtijeve iz okoline; iskoritavanje svih mogunosti korporacije; vezivanje uz svoju kunu banku; izbor sposobnog, strunog tima (menadmenta) i potovanje tehnologije, odnosno procedure voenja preduzea u pogledu podjele zadataka koje obavljaju pojedine org.razine u preduzeu.

Zamke koje se javljaju u izgradnji preduzea su: a)Zamka pronalazaa, b)Zamka prilike, c)Zamka ekspanzije, d)Strateka zamka, e)Zamka suradnika, f)Zamka poduzetnika, g)Zamka priliva novca, h)Zamka poetnike greke, i)Zamka preuzimanja preduzea

PREDUZETNITVO I PREDUZETNIK

Pojam i definiranje preduzetnitva Pojmovi kao to su preduzee, preduzetnitvo i preduzetnik su meusobno povezani i uzajamno uvjetovani. Pojam preduzea vee se uz preduzetnika, a osnovu preduzea ini preduzetnitvo. Preduzetnika funkcija se sastoji u kombiniranju svih faktora proizvodnje s namjerom maksimalizacije uinka u obliku dobiti odnosno profita. Uz pojam preduzetnitva se vee odreeni poduhvat, sa odgovarajuim sredstvima odnosno kapitalom, koji je skopan s veom ili manjom neizvjenou i rizikom. Moderno poimanje preduzetnitva podrazumjeva i unoenje inovacija u preduzee. Osnovne karakteristike koje ini bit poduzetnitva su: nemir, imaginacija, dinamika, mata, neizvesnost, pustolovina, nestrpljivost, naporan rad, realnost, procjena, vjetina, sposobnost, motiviranost itd.

U okviru tradicionalnih teorija preduzetnitva susreemo tri karakteristina pristupa: a)Personalni, b)Neoklasini, c)Sociokulturni.

Poduzetnik Izraz poduzetnik odnosi se na sve one osobe koje poduzimaju odreene poslovne poduhvata, te preuzimaju na sebe neizvjesnost i rizik za uinak od tog poduhvata. Preduzetnik nemora da bude i vlasnik kapitala.

PRAVNI OBLICI PREDUZEA Pod po pojmom preduzea podrazumjevaju se razliiti pravni oblici preduzea. S obzirom n akarakter vlasnitva nad sredstvima za proizvodnju odnosno s obzirom na vlasniki reim preduzea, ona se mogu nai u razliitim oblicima vlasnitva: a)U drutvenom vlasnitvu: drutveno preduzee. Javno preduzee, dioniko drutvo i drutvo sa ogranienom odgovornou, kada posluju sredstvima u drutvenom vlasnitvu. b)U zadrunom vlasnitvu: Zadruno preduzee, dioniko drutvo, drugo s ogranienom odgovornou, komanditno drutvo i drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou lanova i javno preduzee, kada se u njih ulau sredstva u zadrunom vlasnitvu. c)U mjeovitom vlasnitvu: dioniko drutvo, drutvo s ogranienom odgovornou, komanditno drutvo, drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou lanova i javno preduzee, kada se u njih ulau sredstva u razliitim oblicima vlasnitva. d)U privatnom vlasnitvu: privatno preduzee, dioniko drutvo, drutvo s ogranienom odgovornou, komanditno drutvo, drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou lanova i javno preduzee, kada se u njih ulau sredstva u privatnom vlasnitvu.

Osnovnipravni oblici su: dioniko drutvo, drutvo sa ogranienom odgovornou, komanditno drutvo i drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou lanova. Kada je rije o organizaciji preduzea, tada e biti korisnija uobiajena klasifikacija preduzea na: inokosna, ortaka drutva odnosno ortakluk i dionika drutva

Javno preduzee

je poseban oblik preduzea a osnivaju se radi proizvodnje i prometa odreenih proizvoda i obavljanja usluga koje su nezamjenjiv uslov ivota i rada graana ili rada drugih preduzea na odreenom podruju ili, ako je to nuno za rad organa drutveno-politike zajednice. Spadaju: Privredna infrastruktura: elektroprivreda, eljeznica, potansko-telegrafsko-telefonski promet, u podruju cesta, luka, aerodrome, i sl; Komunalne djelatnosti: vodovod, kanalizacija, odravanje parkova, nasada i harema/grobalja, odravanje gradske istoe, odravanje lokalnih cesta, distribucija elektrine energije, distribucija plina, javni gradski i meugradski prevoz, i sl; Dobra od opeg interesa ili javna dobra: zemljita, ume, vodotoci, rudna blaga, i druga prirodna bogatstva;

Dioniko drutvo je drutvo kapitala koje sredstva za osnivanje i poslovanje pribavlja izdavanjem dionica. Rad lanova u drutvu uope nije bitan. Postoje dvije razliite organizacije. Jedna je samo dioniko drutvo koje je asocijacija kapitala a drugo je preduzee kao organizacija razliitih djelatnosti. Dionice su vrijednosni papiri koji su idealni dio vlasnitva koje imalac dionica ima u nekom dionikom drutvu. Svaka dionica mora donijeti odreeni vei ili manji prihod, koji se naziva dividenda. Dionice mogu biti s obzirom na rod: Redovne (obine) i prioritetne. Redovne (obine) dionice su one koje svojim vlasnicima daju pravo sudjelovanja u upravljanju dionikim drutvom i podjeli dobiti u obliku dividende. Prioritetne (ovlatene) dionice su one koje svojim vlasnicima osiguravaju neka prioritetna prava u odnosu na vlasnike redovnih dionica.

Osnovni organi upravljanja drutvom su skuptina i upravni odbor. Organi rukovoenja su predsjednik upravnog odbora i direktor.

Drutvo s ogranienom odgovornou jedan je od pravnih oblika preduzea, koji se najee javlja na podruju uslunih djelatnosti. Osniva se ulozima osnivaa. Razlikuje se od dionikog drutva to je broj lanova drutva (ulagaa) znatno manji od broja dioniara i to dionice ne moraju da imaju jednake iznose. lanovi drutva odgovaraju samo do visine svog uloga u drutvu. Organi upravljanja u drutvu su kao i kod dioniarskog drutva.

Komanditno drutvo sainjavaju osobe koje u drutvu i rade. Udruuje se dvije ili vie osoba radi zajednike proizvodnje ili poslovanja, pod istom tvrtkom. Tvrtka drutva najee sadri porodino ime ili najmanje ime jednog komplementara. Jedni lanovi drutva odgovaraju svom svojom imovinom i nazivaju se komplementari, a drugi lanovi odgovaraju samo uloenom imovinom i nazivaju se komanditori. Ima jednostavnu i plitku organizacijsku strukturu.

Drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou je ono u kome svi lanovi drutva rade u drutvu i odgovaraju solidarno svom svojom imovinom. Formiraju se kao mala preduzea, sa malim brojem ulagaa i sa malim kapitalom. Zbog toga preduzee ima jednostavnu organizacijsku strukturu.

Integracija preduzea Integracija ili povezivanje preduzea je proces spajanja i pripajanja preduzea radi postizanja sinergetskih efekata. Ostvaruje se putem spajanja dva ili vie preduzea u jedno novo preduzee na koje integrirana preduzea prenose svu svoju imovinu, i proces pripajanja jednog ili vie manjih preduzea nekom preduzeu ali ta preduzea gube pravnu samostalnost. Kupovina preduzea ili otkup njegovih dionica je jedan od naina integracije preduzea.

III KOLOKVIJ

FUNKCIJE

MARKETING

Predstavlja poslovnu funkciju kojom se identificiraju neispunjene potrebe i elje, definie i ocjenjuje njihova veliina, utvruju ciljna trita, odluuje o odgovarajuim proizvodima, uslugama i programima i poziva sve u organizaciji da misle na kupca I njemu slue. Autentini marketing ta proizvoditi ?! kupcu zadovoljenje proizvoau profit dioniaru korist Poveava se obilje ponuenih roba, skrauje ivotni ciklus proizvoda, zaotrava konkurencija meu proizvoaima.

FUNKCIJA ISTRAIVANJA I STUDIJA PROIZVODA Potreba industrijskih istraivanja Industrijska istraivanja u najirem smislu, a istraivanja proizvoda posebno, omoguuju da preduzea konkretnije zacrtavaju svoju budunost, da dre korak s razvojem i da svoju proizvodnju neprestano, ali svrsishodno, mijenjaju i usavravaju. Jer mnogi proizvodi koji se sada proizvode, za desetak se godina vjerovatno nee vie proizvoditi ili e bar pretrpjeti znatne promjene.

ivimo u vremenu kada su promjene u tehnici i tehnologiji toliko brze da se mogu teko uoiti ako se intenzivno ne prate. Praenjem tih promjena preduzee dolazi u situaciju da uini neto to e biti njegova prednost pred drugima i to e mu omoguiti da ostvari znatne tehnike i ekonomske efekte. Nov proizvod, nova upotrebna vrijednost starog proizvoda ili neki drugi pronalasci daju vrlo velike prednosti i, to je naroito vano, sigurnost u budunosti. Proces istraivanja i studija proizvoda Najvanije faze i najvjerovatniji redoslijed u istraivanju proizvoda je ovakav: 1)Ideja o novom proizvodu,

2)Preliminarno istraivanje, ukljuivi patentno istraivanje, 3)Predprojektiranje odnosno laboratorijsko istraivanje, 4)Razvoj plana proizvodnje, ukljuivi i eventualnu kooperaciju, 5)Poluindustrijska proizvodnja,

6)Konano ispravljanje i oblikovanje proizvoda. Poticaj za nov proizvod nalazi se svuda i dolazi iz razliitih izvora. Problem je u tome da se odabere pravi proizvod to se postie sistematskim prouavanjem. Osnovni izvori ideja nalaze se u samom preduzeu, ali do ideja se moe doi i na sajmovima i izlobama, u strunoj tampi i komercijalnim publikacijama, kod kupaca, privrednih udruenja i, naravno, u istraivakim institutima. Preliminarna istraivanja odnose se na prikupljanje to detaljnijih tehnikih i ostalih podataka o proizvodima- istim ili slinim onima koji se namjeravaju proizvoditi. Izrauju se prve skice i crtei ili ustanovljuje hemijski sastav proizvoda. Nakon toga poinje izrada predprojekta ili se obavljaju laboratorijska istraivanja. Izrada predprojekta i laboratorijska istraivanja neprestano se ponavljaju sve dok se ne postignu zadovoljavajui rezultati. Razvijanje plana proizvodnje vrlo je vaan korak u osvajanju novog proizvoda, to vie to se na njega u izvjesnoj mjeri nadovezuje rad grupe koja razrauje tehnoloki proces, odnosno org jedinice za razvoj preduzea. Tim planom koji jo nije definiran odreuje se prije svega, tehnoloki proces s odgovarajuim modifikacijama i potrebnom dokumentacijom i

specifikacijama, normativima materijala i vremena izrade ostalim to je potrebno da bi se mogao definirati proces rada i proces proizvodnje.

Poslije toga poinje poluindustrijska proizvodnja da bi se jo realnije mogle uoiti mnoge stvari, prekontrolisati i na vrijeme izvriti odreene izmjene, bilo u tehnologiji, bilo u materijalu potrebnom za izradu proizvoda. Poluindustrijska proizvodnja obavlja se u

posebnim radionicama ili u proizvodnim radionicama, to, naravno ovisi o vrsti proizvoda, veliini preduzea itd. Na kraju postoji jo jedna faza, a to je konano ispravljanje i oblikovanje proizvoda. Svrha joj je obavljanje posljednjih ispravaka u tehnici i tehnologiji proizvodnje u materijalu i obliku

proizvoda.

Trokovi istraivanja Da bi se postigao uspjeh s novim proizvodom, nije dovoljno da se u istraivanju postigne uspjeh u kvalitetu, obliku i openito u estetksom izgledu proizvoda, ve i paralelan uspjeh u trokovima proizvodnje. Organizacija istraivanja Organizacijska jedinica istraivanja i studija proizvoda ima tri osnovna zadatka: istraivanje, ispitivanje i programiranje.

U skolpu osnovnog zadatka istraivanja izvravaju se zadaci koji su vezani uz prethodnu konkretizaciju ideje o novom proizvodu prvenstveno s trine, a zatim s tehniko-tehnoloke i ekonomsko-finansijske strane.

U sklopu osnovnog zadatka ispitivanja izvravaju se zadaci svih moguih ispitivanja modeliranih primjeraka, receptura ili drugih istraivakih prijedloga vezanih uz laboratorij, pripremu poluindustrijske proizvodnje i radionicu u kojoj se obavlja poluindustrijska

proizvodnja ili izrada prototipa.

U sklopu osnovnog zadatka programiranja obavljaju se posebni zadaci na projekciji

tehnolokog procesa, na projekciji razvoja preduzea i postavljanju prethodnog plana kooperacije.

RAZVOJNA FUNKCIJA

Potreba i znaenje funkcije razvoja U najveem broju preduzea razvojna funkcija nije uope dola do izraaja, a u onima u kojima je dola djelimino do izraaja njezina se uloga ograniavala uglavnom na izvrnotehnike poslove, na poslove koji su se odnosili na realizaciju unaprijed utvrenog investicijskog programa od strane drugih, najee od strane drutveno-politikih zajednica ili, u njihovo ime, odgovarajuih specijaliziranih ustanova izvan organizacija. U modernoj je organizaciji razvojna funkcija isto toliko vana, od proizvodne, nabavne, kadrovske ili neke druge funkcije. U eri dananjeg burnog napretka, razvoj preduzea se ne moe spontano provoditi ve se mora predvidjeti, a predvianja se moraju predviditi na najnovijim znanjima i tehnologijama. Tehniki napredak se trai da se razvojnim problemima pokloni duna panja i da se formira odgovarajua sluba koja e obuhvatiti irok krug specijalista. Postoji bitna razlika izmeu razvojne i proizvodne funkcije. Razvojna sluba vodi rauna o tome da preduzee svoj razvoj temelji na najmodernijim i najekonominijim postrojenjima ili tehnolokim procesima, jednom rijei, vodi brigu o budunosti preduzea. Nasuprot tome proizvodna funkcija brine se o postojeem proizvodnom procesu i o efektima koji se njime postiu. Angairanje na problemima razvoja trai kompletne, specijalistiki obrazovane kadrove koji redovno prate i dobro poznaju sve to se dogaa na podruju tehnike i tehnologije, robnom i finansijskom tritu zanimljivo za njihovo preduzee. Meuzavisnost studija proizvoda i studija razvoja Istraivanje odnosno studij proizvoda u najuoj je vezi sa proizvodnim procesom. Proizvodnja novog proizvoda zahtjeva velike promjene, u proizvodnom procesu njega samog ili u

proizvodnom procesu reprodukcijskog materijala. Promjene proizvodnog odnosno

tehnolokog procesa vezane su za velike trokove za nabavu novih i modernizaciju nekih postojeih dijelova postrojenja, izgradnju radionikog prostora i infrastrukturnih objekata, za angairanje novih i osposobljavanje postojeih kadrova za novu proizvodnju i poslovanje preduzea u cjelini. Postoji velika uzajamna ovisnost izmeu studija proizvoda i studija razvoja, koja s razvojem nauke i tehnike postaje sve vea i potrebnija. Proizvodnja novog proizvoda trai uvoenje novog tehnolokog i proizvodnog procesa, i obrnuto, nov tehnoloki proces rezultira novim proizvodom.

Zadatak studija razvoja U definiranju razvoja mora se poi od istraivanja trita kojim se doznaju relevantne injenice i tendencije trinih kretanja posebno u podruju asortimana proizvoda ukljuujui poloaj i namjere konkurencije da bi se dobili osnovni parametri za izbor odgovarajueg proizvoda i njemu primjerenog tehnolokog procesa. Osnovni zadatak studija razvoja je u tome da izvri izbor onog procesa koji sa stajalita (tehnikih, ekonomskih, ekolokih itd.) osigurava odreene prednosti. Razumljivo je da izbor treba da ide u smjeru onih rjeenja to su znanstvneno i tehnoloki najpovoljnija. Meutim iz toga nuno ne slijedi da e se organizacije, im saznaju za njih, odmah za njih odluiti jer su za njihovu primjenu isto toliko vani, ako ne i vaniji ekonomski momenti. Zadaci studija razvoja mogu se podijeliti i pored objektivnih tekoa u povlaenju jasne granice, na tehniko-tehnoloke i ekonomske zadatke koji se odnose na budui razvoj.tehniko-tehnoloki zadaci obuhvataju zadatke praenja, projektiranja i svrsishodne primjene najnovijih proizvodno-tehnolokih i organizacijskih rjeenja imajui pri tome na umu sadanju razinu preduzea i njegovih sadanjih i potencijalnih konkurenata. Ekonomski zadaci obuhvaaju sav rad koji se odnosi na vie varijanti financiranja i visine trokova, a kojem je svrha postizanje povoljnijih rezultata.

Ispitivanje postojeeg proizvodnog i tehnolokog procesa ima svrhu da se utvrde eventualni efekti i nedostaci.

Znanost i tehnoloka dostignua moraju se pratiti i istraivati radi toga da se upozna njihova funkcionalna vrijednost za svrhe za koje se istrauju odnosno za procese za koje se ele upotrijebiti i da bi se mogao izvriti najpovoljniji izbor. Izrada i realizacija programa razvoja Razvoj preduzea je mogu: -modernizacijom i proirenjem postojeih kapaciteta, -primjenom nove tehnike i tehnologije,

-uvoenjem nove opreme, -poboljanjem starog i uvoenjem novog proizvoda, -kombinacija (najee) Kvalitet kadra i njegova koncepcija izrade razvojnog programa imaju predudnu ulogu, jer o

njima ovisi kako e se i u kojoj mjeri iskoristiti faktori razvoja. U izradi razvojnog programa prije svega valja postaviti realne ciljeve u vezi sa proizvodom,

opremom, tritem i drugim s obzirom da se svako preduzee susree sa izvjesnim vanjskim i unutranjim ogranienjima. Osim toga u izradi razvojnog programa mora se voditi rauna o duini trajanja njegove izrade.

KADROVSKA FUNKCIJA

Znaenje kadrovske politike Ne moe biti ni govora o uspjenom rjeavanju kadrovske problematike ako se za to ne pronau odgovarajui organizacijski oblici i kadrovi sposobni da tu problematiku stvaralaki obrauju, uvjereni u znaenje kadrovske slube i punu drutvenu odgovornost u ovom

podruju. Kadrovska funkcija treba da obuhvata sve zadatke i poslove koji se tiu radnika u najirem smislu. Zadaci i specifinosti kadrovske funkcije Kadrovska funkcija ima vrlo vane i odgovorne zadatke, oni se kreu oko ovjeka kao proizvodnog faktora. Ti se zadaci definiraju i proizvode na bazi kadrovske politike koju su

utvrdili organi preduzea, naroito zadaci koji se odnose na planiranje, izobrazbu i nagraivanje. Kadrovska sluba predlae plan kadrova. injenice pokazuju da se potrebe za kadrovima kao i za drugim proizvodnim faktorima, i pored znatnih tekoa mogu znanstveno predvidjeti i planirati. Vaan zadatak kadrovske funkcije je i u osiguranju i uvoenju u rad potrebnih kadrova prema zahtjevima pojedinih org jedinica u preduzeu. U preduzeu se mora osigurati odgovarajua struktura koja e omoguiti da pravi ovjek doe na pravo mjesto. Kadrovska sluba mora potpomagati zadovoljenje pozitivnih tenji lanova kolektiva za osobnim uzdizanjem i drutvenom afirmacijom. Prirodna je tenja pojedinca da se osobno usavravaju. Briga za ivot i rad lanova preduzea i izvan njega vaan je zadatak kadrovske funkcije. Briga za radnike obuhvata vrlo iroko podruje- od uvjeta rada do drutvenog standarda, kulturno-prosvjetnog rada i sporta.

Kadrovska funkcija treba da omogui pravo i potpuno informisanje kolektiva o svim aktima kojima se propisuju prava i dunosti zaposlenog osoblja. Mjesto i organizacija kadrovske slube Kadrovska sluba obavlja 6 grupa poslova i to: -Za plan i analize,

-radne odnose,

-nagraivanje, -socijalne slube, -standard i

izobrazbu kadrova. Grupa za plan i analizu kadrova preuzima na sebe sve poslove vezane uz analizu postojeeg stanja kadrova prema nekim relevantnim obiljejima (struktura, strunost, radni sta...) te na osnovu toga i prihvaenog plana proizvodnje utvruje prijedlog plana potrebnih kadrova. Nakon izrade plana razmatraju se mogunosti za popunjavanje nedostajueg kadra. Ova se grupa brine i za utvrivanje buduih potreba u kadrovima. Grupa za radne odnose. Radnici se izabiru i primaju na osnovu plana kadrova odnosno

sistematizacije radnih mijesta. Pri izboru novih radnika mora se paljivo postupati jer treba izabrati upravo najbolje, one koji najvie odgovaraju zahtjevima radnog mjesta. Zadaci grupe za nagraivanje izuzetno su vani. Zadaci ove grupe su: a)Da pripremi sve potrebne podloge neophodne pri pregovaranju i zakljuivanju kolektivnih ugovora,

b)Da osigura pravilnu primjenu njegovih odredbi,

c)Da svrsishodno koristi procjenu rada i sistematski radi na pronalaenju najboljih i stimulativnih oblika plaanja. Grupa za socijalne slube. Zadatak joj je da istraivanjem, savjetovanjem, propagandom i drugim sredstvima pomogne u rjeavanju mnogih socijalnih i slinih problema lanova kolektiva, da preciznije ispita ponaanje radnika i pomogne u odravanju dobre klike meu zaposlenima, i da se brine o zdravlju radnika.

Grupa za drutveni standard sastoji se u organizovanju prehrane, stanovanja, prevoza na posao, odmora i razonode radnika.

Zadaci su grupe za obrazovanje da se brine o obrazovanju potrebnog kadra.

Vrlo je vano da se osigura pravo i potpuno informisanje radnika.

PROIZVODNA FUNKCIJA

Proizvodna funkcija u organizaciji ima zadatak da u skladu sa strukturom, karakterom

osnovnih sredstava, kvalifikacionom strukturom zaposlenih i njihovim radnim iskustvom

proizvodi odreenu vrstu proizvoda u odreenoj koliini i kvalitetu, u odreeno vrijeme i s najmanjim trokovima. Da bi se to osiguralo potrebno je paziti da se obezbjedi kontinuitet proizvodnje. A to se

uglavnom postie svoenjem mrtvog vremena na minimum, usklaivanjem radnih mjesta kao i eliminiranjem uskih grla. Osnovni cilj je je postizanje optimalnog ritma rada.

Proizvodnu funkciju treba osloboditi svih nepotrebnih zadataka. Ona odreuje kompletnu organizacionu strukturu preduzea. Polazne osnove organizacije proizvodnje Karakter proizvodnje:

Kontinuiran tehnoloki process moe se pojaviti u obliku masovne proizvodnje i u obliku radionike proizvodnje. U diskontinualnoj proizvodnji najvaniji org. moment jest izbor najpovoljnijeg oblika org. rada. Proizvodna organizacija organizirat e serijsku proizvodnju . Ako taj asortiman nije tako irok , treba da organizira linijsku proizvodnju najvanijih proizvoda ili djelova, time se poveava ekonominost i rentabilnost proizvodnje. Proizvodna organizacija koja ima relativno usko trite opredjelit e se za pojedinanu ili maloserijsku proizvodnju ili kombinovanu. Ritam proizvodnje: uzastopni, paralelni i kombinovani

Vrsta proizvodnje: osnovna, pomona i sporedna Tip proizvodnje: pojedinana, serijska i masovna Osnovne karakteristike pojedinanog tipa proizvodnje su: - proizvodnje se vri po narudbi za poznatog kupca - tehnika priprema se vri za svaki proizvod - priprema RM se vri za svaku operaciju na svakom mjestu - mainski park je sastavljen od univerzalnih maina - radna mjesta su rasporeena u grupama prema srodnosti - radna snaga je vee kvalificiranosti - zalihe materijala su vee - ciklus proizvodnje je dui Tu spadaju: mostovi, turbine, parni kotlovi, veliki brodovi, motori, itd.

Karakteristike serijskog tipa proizvodnje:

- proizvodi se za skladite - trokovi pripreme RM odnose se na sve komade jedne serije - trokovi konstruktivno-tehnoloke razrade odnose se na sve serije odnosnog proizvoda - razrada tehnolokog procesa je detaljnija - struktura radne snage je na prosjeno niem nivou - mainski park I alati imaju specijalistiko obiljeje - zalihe materijala su nie nego u pojedinanoj proizvodnji - primjena standarda je iroka Proizvodi ovog tipa zadovoljavaju iri krug potroaa.

Glavne karakteristike masovnog tipa proizvodnje:

- Proizvodnja je kontinualna (radi se neprekidno u tri smjene)

- RM su grupisana u odjeljenja prema toku tehnolokog procesa - Odjeljenje vri samo jednu fazu prerada - Tehnoloka priprema je izvrena u fazi izgradnje objekta

- Ciklus proizvodnje je ravan vremenu koje je tehnoloki neophodno da materijal proe od prve do posljednje faze proizvodnje

- Unutranji transport je mehanizovan - Problemi odravanja sredstava za rad su jako naglaeni - Proizvodnja se prekida jedanput u godini radi remonta postrojenja

Masovni tip proizvodnje zastupljen je u: metalurgiji, prehrambenoj, tekstilnoj, hemijskoj i

slinim industrijama Lanana proizvodnja je kombinacija masovnog i linijsko- serijskog tipa proizvodnje

Zahtijeva: masovnu potronju artikala (obiljeje masovne proizvodne), linijski raspored maina (karakteristika linijsko-serijskog tipa) - zbir vremena jednostavnih operacija uvijek je manji od zbira vremena sloenih operacija - prosjean broj uesnika u lancu je 50 (max 80); optimalan 20-30 - osnovna karakteristika LP je radni takt ravnomjeran - potreban broj RM rauna se tako da se za vrijeme najkrae operacije uzima jedno RM, a za sve ostale operacije broj RM se dobija iz odnosa vremena dotine i najkrae operacije Nain proizvodnje: kontinuirani i diskontinuirani Sistem proizvodnje: linijski i grupni Nain grupisanja radnih mjesta naziva se sistem proizvodnje. Najee u primjeni su: linijski, smaknuti i sistem trougla U linijskom sistemu radna mjesta su grupisana prema toku tehnolokog procesa izrade dijela-proizvoda i postavljena u liniju onim redom kojim e se izvoditi pojedina radna operacija. priprema proizvodnje proizvodnja kontrola odravanje Dobre strane linijskog sistema su: Predmet rada prelazi najkrai put, Nema povratnih hodova, Olakana je meufazna kontrola Slabe strane linijskog sistema su:

- Zahtijeva vea investiciona ulaganja - Stepen iskoritenja kapaciteta je nii nego kod smaknutog sistema - Trai da se jedna te ista maina pojavi na liniji onoliko puta koliko puta se ponovi dotina tehnoloka operacija -vee investicije - Oteano rukovoenje - Monotonija zbog ponavljanja operacija

Karakteristian je za visokoserijsku i lananu proizvodnju. U grupnom /smaknutom/ sistemu radna mjesta su rasporeena po sistemu slinosti u grupe radnih mjesta istih tehnolokih karakteristika. Putanja kretanja radnih komada priklanja se unaprijed zadatom rasporedu.

Neophodni su povratni hodovi to oteava unutranji transport. Dobre strane su: Manja investiciona ulaganja, Olakano rukovoenje, Radnik ima mogunost linog usavravanja (mijenja posao) Slabe strane su: Zahtijeva veu operativnu povrinu ve linijski sistem (smjetaj komada), Tehnika kontrola se vri poslije svake operacije (produeno vrijeme proizvodnje) Sistem trougla nastoji da unutranji transport svede na najmanju mjeru. Radna mjesta su rasporeena po sistemu istostraninog trougla. Tamo gdje se radi o veem broju operacija (4 ili vie) javlja se potreba dodatnog transporta. Sistem trougla i grupni sistem karakteristini su za maloserijsku proizvodnju. C) Organizacija proizvodnje

Zadatak kao determinanta proizvodne funkcije

Zadatak proizvodne funkcije jeste izrada proizvoda odreenog obima i asortimana i tano utvrenog kvaliteta. - kontinuitet proizvodnje, -uska grla, -ekonomino iskoritenje: reprodukcijskog materijala,

pomonog materijala, pogonske i toplotne energije Proizvodi se meusobno razlikuju po svojoj: strukturi, vrsti ili asortimanu, materijalu od koga su izraeni, gabaritu, teini, obimu drutvenih potreba (iskazuje se koliinom, tipinosti, i sl.) Svaka od osobina proizvoda ima uticaja na modalitet organizacije.

Proizvodi sa vie dijelova: zahtijevaju sloeniju unutranju organizaciju, kada se istovremeno radi vie razliitih proizvoda Sloenost organizacije se izraava u: tekoi u koordinaciji rada, odravanju programskih rokova, iskoritenju kapaciteta, i sl. Od svih faktora organizacije proizvodne funkcije najznaajniji je faktor odreene vrste ili tipa proizvoda

- da li se radi o jednom komadu (vrste-tipa proizvoda)

- ili se vie komada istovremeno proizvodi

NABAVNA FUNKCIJA

Znaenje nabavne funkcije Kad se ta funkcija zanemari moe se dogoditi da proizvodnja zakasni ili se obustavi zbog pomanjkanja reprodukcijskih materijala, a to moe dovesti do otkaza narudbi. Ako je nabava dobro organizirana, a nabavna se politika vodi uspjeno i s odgovornou , preduzee radi mirnije s vie sistematinosti i poslovnosti. Znaenje nabave za poslovanje preduzea neobino je veliko i u vrijeme normalne opskrbljenosti trita reprodukcijskim materijalom. Dovoljno je napomenuti da se vrijednost nabavljene robe penje od 50 do 60 i vie postotaka od vrijednosti ukupne godinje proizvodnje. Trokovi materijala ine najvei dio ukupnih trokova poslovanja. Zadatak nabavne slube Potrebno je da bude osigurano kontinuirano opskrbljivanje potrebnim sirovinama i

reprodukcijskim materijalom. Njen je osnovni zadatak osiguranje harmoninog toka proizvodnog procesa pravodobnom i ekonominom nabavom potrebnog reprodukcijskog materijala, sirovina i drugog.

Istraivanje nabavnog trita s obzirom na metadoloka naela, tehniku i znaenje ima mnogo slinosti s istraivanjem prodajnog trita, jer istrauje priblino iste fenomene. Daljnji vaan zadatak nabavne slube predstavlja ispitivanje i eventualno usklaivanje zahtjeva za nabavu materijala i druge opreme pojedinih org. jedinica, u prvom redu

proizvodnih.

Nakon ispitivanja zahtijeva za nabavu i njihove obrade, kao i na osnovi potreba standardnih

materijala, zapoinje izrada operativnog plana nabave materijala. Ispitivanje ponuda vjerovatno je najvaniji zadatak nabave. Kontrola rokova isporuka, zakanjenje u isporukama moe omesti normalan tok proizvodnog procesa.

Vani faktori nabavne slube: kvalitet, kvantitet, rokovi isporuke i cjena. Nabavna sluba treba da utvrdi pravu koliinu materijala koji se nabavlja, uzevi u obzir zalihe na skladitu i uobiajenu ili predvienu potronju. Organizacija nabavne slube Organizacija nabavne slube moe se obaviti na razne naine. Najpoznatiji su naini organizacije prema osnovnim zadacima koje nabava obavlja, prema materijalima koji se

nabavljaju, prema geografskom podruju odakle se nabavlja,ali nisu rijetki sluajevi da se koristi kombinirano rijeenje.

PRODAJNA FUNKCIJA

Zadaci prodaje

Globalni je zadatak prodajne slube u proizvodnoj organizaciji-pravovremena i maksimalno povoljna prodaja proizvedene robe.

Globalni zadatak sastoji se od itavog niza specifinih zadataka: -Priprema prodaje je neophodna i uspjeh prodaje ovisi u znatnoj mjeri ili ak iskljuivo o kvalitetu tih priprema.Tu je naroito vano istraivanje trita, komercijalna propaganda,i dr.

- Vanost istraivanja trita izvanredno je porasla, tako da predstavlja jedan od najvanijih zadataka prodajnog sektora, jer se brine za skupljanje, tumaenje i ocjenu podataka da bi odluke mogle biti donijete na racionalnoj osnovi.

Zadatak istraivanja trita protee se na domae i na vanjsko trite, a obuhvata utvrivanje kapaciteta trita, analizu i statistiku prodaje, utvrivanje moguih prodajnih kvota i drugih relevantnih podataka i vijesti.

- Ekonomska propaganda dobiva sve vee znaenje, a glavni joj je zadatak da

obavjetava kupce o karakteristikama i prednostima proizvoda to ih naa organizacija proizvodi ili namjerava proizvoditi.

Moe da se javi u jednostavnom vidu: oglaavanja u novinama, plakati, leci, pa sloenijem obliku: propagandni filmovi, priredbe, nagradna takmienja. - Davanje ponude je jedan od prvih konkretnih interesnih dodira sa kupcem, a

ugovaranjem se zakljuuje posao sa kupcem, utvruju svi neophodni uslovi koji se odnose na proizvod ili uslugu, bilo u pogledu kvaliteta, roka isporuke i cijene, bilo u

pogledu nekog drugog faktora vanog za kupca. Zadaci u vezi sa prodajom proizvoda izazivaju odreene trokove.

RAUNOVODSTVENA FUNKCIJA Raunovodstvenu funkciju obavlja raunovodstvena sluba. Zadaci te slube odnose se na praenje i evidentiranje kretanja ukupnih sredstava i na raunovodstvenu kontrolu rada pojedinih organizacijskih jedinica odnosno preduzea u cjelini. U tom smislu raunovodstvo predstavlja oi preduzea. Ono mora u svakom momentu pokazati gdje se preduzee nalazi i u kojem pravcu kree. Mora da omogui menadmentu da prati: rentabilnost,

ekonominost poslovanja - daje periodine podatke o proizvodnji, -kretanju sredstava, -izvorima sredstava,

-rezultatima kretanja,

-rezultatima godinjeg poslovanja Smatralo se da se decentralizacijom raunovodstvenih poslova na pojedine pogone ili dijelove preduzea iskazuje i uvruje nova poslovna orjentacija. U dananjim nema nikakvih razloga da se ne uspostavi centralizirana org. Iz slijedeih razloga: - raunovodstveni se poslovi obavljaju bre, kvalitetnije i ekonominije, - vee su i svestranije mogunosti za koritenje modernih komp, ureaja, - ne prouzrokuje nikakve negativne posljedice za odnose u preduzeu. Organizacija raunovodstvene funkcije Na prvo mjesto treba da doe financijska operativa. Ima zadatke koji se odnose na evidenciju financijskih sredstava, obavljanje blagajnikih poslova itd. Materijalno knjigovodstvo ima zadatak da prati sve promjene u sirovinama i drugom

materijalu. U nekim je proizvodnim organizacijama materijalno knjigovodstvo ukljueno u financijsko, a u nekim u pogonsko knjigovodstvo.

Knjigovodstvo plaa treba da prati sva kretanja u osobnim primanjima radnika. Danas se obraun plaa i drugi poslovi vezani za org. jedinice obavljaju mnogo bre, pouzdanije i jeftinije postavljanjem odreenog broja terminala. Pogonsko knjigovodstvo ima zadatak da izvri obraun proizvodnje u odreenom vremenskom razdoblju. Potrebno je usko knjigovodstveno znanje i poznavanje specifinosti proizvodnog procesa.

Financijsko knjigovodstvo ima zadatak da vodi poslovne knjige preduzea u kojima se evidentiraju sve promjene na sredstvima, da utvruje periodino i godinje ostvarenje prihoda i njegovu raspodjelu, obaveze i potranja i da uva svu potrebnu dokumentaciju. Financijska analiza ima zadatak da prati i analizira financijski plan preduzea vodei rauna o svim njegovim komponentama.

POMONO - TEHNIKA FUNKCIJA tabnim organima smatraju se takve slube, koje , radi rastereenja rukovodioca na sebe preuzimaju savjetodavne, koordinirajue, kontrolne i evidencijske zadatke. Planska sluba kao tabni organ ima zadatak da ujedini planove pojedinih org. jedinica, i da izradi prijedlog sveukupnog plana za cijelokupno preduzee. Taj plan se sastoji od pojedinih aktivnosti npr: plana proizvodnje, plana realizacije, plana izvoza i uvoza, plana kadrova,

plana materijala, plana razvoja. Planska je sluba obavezna da izradi prijedlog metodologije i uvijeta kojih se moraju drati planeri. Pravna sluba savjetuje rukovodstvo u svim pitanjima koja zahtijevaju pravno ispitivanje i pravno formulisanje i prosuuje nacrte ugovora, tj. sama izrauje ili sudjeluje pri pregovaranju .

Statistika ima zadatak da skuplja statistike podatke relevantne za ocjenu poslovanja svih dijelova preduzea. Bez statistikih podataka bilo bi nemogue rukovoditi organizacijom u cjelini ili pojedinom org. jedinicom. Statistiki podaci su neophodni pri postavljanju i obavljanju planskih zadataka.

Organiziranje revizijske slube opravdano je tek kod odreene veliine preduzea. Zadatak revizijske slube svodi se na kontrolu financijskog i materijalnog poslovanja. Revizijska sluba duna je da organima menadmenta podnosi izvijetaj o nalazu, s odgovarajuim prijedlozima za poboljanje poslovanja. Sluba za informisanje, osnovni joj je zadatak uspostavljanje kvalitetnog i sveobuhvatnog sistema informacija, ima jos zadatak da: sakuplja informacije, obrauje informacije, da informie i analizira uinak. Sluba za organizaciju Zadaci slube za org. sastoje se prvenstveno u prouavanju postojee org. Sluba za org. ima tri osnovne grupe zadataka, a to su: istraivaki, operativni i instruktorski zadaci. Istraivaki zadaci obuhvataju sve ono to pridonosi spoznaji novih org. rjeenja: nauka o organizaciji, istraivanje tuih iskustava, organizacija sredstava i metoda Operativni zadaci odnose se na: razradu postupaka, analizu postojee organizacije, uvoenje nove organizacije, kontrolu funkcionisanja.

Instruktorski zadaci obuhvataju: praenje rada organizatora, poduavanje i savjetovanje.

FUNKCIJA UPRAVLJANJE KVALITETOM

- kljuni faktor poslovne politike pokretaka snaga preduzea - dugoroni posao

- briga svih posebno generalnog direktora - kontrola kvaliteta osiguranje kvaliteta upravljanje kvalitetom TQM - razmjena roba u svijetu

Upravljanje kvalitetom je upravljaki postupak za kvalitet u poslovnom sistemu koji ostvaruje funkciju upravljanja kvalitetom u sistemu kvaliteta prema odreenoj politici kvaliteta, ciljevima kvaliteta i odgovornosti, putem: planiranja kvaliteta, kontrole kvaliteta, osiguranja

kvaliteta i poboljanja kvaliteta. Sistem kvaliteta predstavlja dio sistema upravljanja poslovanjem organizacije koji ukljuuje: ustrojstvo organizacije, djelatnosti planiranja, odgovornosti, praksu, procedure, procese i

druge potrebne resurse za primjenu, postizanje, ocjenu, odravanje i mijenjanje (poboljanje) politike kvaliteta.

Politika kvaliteta organizacije je jedan od elemenata poslovne politike i predstavlja ope namjere i ciljeve organizacije u pogledu kvaliteta koje je utvrdio najvii organ upravljanja. Ciljeve kvaliteta definie najvie rukovodstvo poslije odreivanja politike kvaliteta, jer se samo na taj nain mogu ispuniti zahtjevi za kvalitet proizvoda i usluge. Planiranje kvaliteta je dio upravljanja kvalitetom fokusiran na odreivanje i planiranje ciljeva i zahtjeva kvaliteta, te odreivanje neophodnih procesa i resursa koji su neophodni za ispunjenje ciljeva kvaliteta, te planiranje primjene elemenata sistema kvaliteta.

Kontrola kvaliteta je dio upravljanja kvalitetom koji obavlja operativne aktivnosti i postupke

za ostvarenje zahtjeva kvaliteta.

Osiguranje kvaliteta je dio upravljanja kvalitetom fokusiran na proces obavljanja planiranih i

sistemskih aktivnosti i dokazivanja koja su neophodna za sticanje povjerenja da e element, odnosno rezultat procesa, ispuniti propisane zahtjeve kvaliteta.

Poboljanje kvaliteta je dio upravljanja kvalitetom u funkciji procesa poboljanja kvaliteta i skupom akcija koje se preduzimaju u cijeloj organizaciji s ciljem povienja efikasnosti procesa, radi postizanja uspjeha, kako za organizaciju, tako i za potroae.

RJEAVANJE ORGANIZACIJSKIH PPROBLEMA ISTRAIVANJE I OBLIKOVANJE ORGANIZACIJE Malo je preduzea koja imaju savreno oblikovanu organizaciju: - Usklaivanje inilaca proizvodnje nije jednostavno (najlake je definisati radno mjesto, a idui navie nastaju problemi) - Svaki posao se moe izvriti na vie naina (zavisi od sredstava; sposobnosti radnika; tehnologije koja se primjenjuje)

- Problem funkcioniranja organizacije (ljudi ne prihvataju organizaciju-radnici ili rukovodioci

zbog svojih linih ambicija) - Postoje razliiti modeli organizacije (u startu se ne zna koji je model bolji) Organizacija je trajna djelatnost rade je profesionalci obuka na svim nivoima o boljim organizacionim rjeenjima

KADA DOLAZI DO ORGANIZACIJSKIH PROMJENA

- nema preduzea u kome ne dolazi do organizacijskih promjena

Greke u organizaciji: posljedica neznanja, nepravilan raspored radnika, nepravilnog i nejasnog rasporeda dunosti, ovlatenja i odgovornosti, pomanjkanja komunikacije i sl., pretjerana organiziranost, naruavanje organizacijske discipline. Rast preduzea: - obino se dopunjava postojea organizacija, - stvaranje nove organizacije, - temeljita reorganizacija.

Nova saznanja: - vrlo brz i progresivan razvoj nauke o organizaciji, - automatizacija, -

uvoenje robota, - kontrolno-mjerni instrumenti, - nove raunarske maine Dolazak novih rukovodnih kadrova: - pozitivne promjene, - negativne promjene

POSTUPAK U RJEAVANJU ORGANIZACIJSKIH PROBLEMA - Sistemsko plansko rjeavanje problema ne moe biti spontana i nedefinisana akcija postupak je podijeljen u faze:

- identificiranje organizacijskih problema, - definicija zadataka organizacije, - snimanje i

analiza postojeeg stanja, - traenje najpovoljnije varijante, - izrada obrazloenog prijedloga i donoenje odluke, - uvoenje nove organizacije

PRIKAZIVANJE ORGANIZACIJE PREDUZEA Sloen posao - sloen organizam, - karakter ivog organizma (odnos prema ovjeku), - dinaminost organizacije, - prikazuje se formalna organizacija, - organizacijske sheme pomono sredstvo, - organizacijski pravilnici vanije sredstvo Organizacijska sredstva:

- tekstualni i grafiki prikazi, - moderna organizacijska sredstva, - organizacijski akti: statut preduzea, pravilnici,poslovnici, - savremena tehnika pomagala Grafiko prikazivanje organizacije: - Dijagrami i grafikoni, - Gantogrami, - Mreni dijagram, - Organizacijske sheme, - Savremena tehnika pomagala