“POLITIČKA EKONOMIJA”

PREDAVANJA- plan i program

akademska godina 2014./2015.

nastavnici: prof. dr. sc. Rajko ODOBAŠAdoc. dr. sc. Jelena LEGČEVIĆ

e-mail: rodobasa@pravos.hr / legcevic@pravos.hr

I. - II.I. - II. OPĆENITO O STUDIJU PRAVA, OPĆENITO O STUDIJU PRAVA,PREDMETU PREDMETU POLITIČKA EKONOMIJAPOLITIČKA EKONOMIJA I ULOZI I ULOZI EKONOMSKIH DISCIPLINAEKONOMSKIH DISCIPLINA

U OBRAZOVANJU PRAVNIKAU OBRAZOVANJU PRAVNIKA

LITERATURALITERATURAOSNOVNAOSNOVNA

S. VranjicanS. Vranjican, Politička ekonomija, , Politička ekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, 2005., 2006. ili Pravni fakultet u Zagrebu, 2005., 2006. ili 2007. 2007.

ZAMJENSKAZAMJENSKA

A. Dragičević i S. Vranjican, A. Dragičević i S. Vranjican, Politička Politička ekonomijaekonomija, Pravni fakultet u Zagrebu, , Pravni fakultet u Zagrebu, 1998.1998.

DOPUNSKADOPUNSKA

P. Samuelson i W. Nordhaus, P. Samuelson i W. Nordhaus, EkonomijaEkonomija, , MATE, Zagreb, 2000. MATE, Zagreb, 2000.

LITERATURA I ISPITNO GRADIVOLITERATURA I ISPITNO GRADIVO (prema S. Vranjican: Politička ekonomija, Pravni fakultet u (prema S. Vranjican: Politička ekonomija, Pravni fakultet u

Zagrebu, 2007.)Zagrebu, 2007.) Naziv poglavlja i stranice u udžbenikuNaziv poglavlja i stranice u udžbeniku I.I. O tradiciji izučavanja ekonomskih disciplina... (str. 1-4, dopunski O tradiciji izučavanja ekonomskih disciplina... (str. 1-4, dopunski

tekst 1)tekst 1) II.II. Uloga ekonomskih disciplina u obrazovanju pravnika (str. 5-8) Uloga ekonomskih disciplina u obrazovanju pravnika (str. 5-8) III.III. O porijeklu naziva Politička ekonomija (str. 9-10) O porijeklu naziva Politička ekonomija (str. 9-10) IV.IV. Predmet Političke ekonomije (str. 11-13) Predmet Političke ekonomije (str. 11-13) (V.) (V.) Definiranje i uloga potreba u materijalnom životu...Definiranje i uloga potreba u materijalnom životu...

(kompendij)(kompendij) VI.VI. Ekonomski proces (str. 39-58, 62-72) Ekonomski proces (str. 39-58, 62-72) VII.VII. Proizvodnja (str. 73-83) Proizvodnja (str. 73-83) VIII.VIII. Ljudski faktor (str. 87-105) Ljudski faktor (str. 87-105) IX.IX. Tehnički napredak (str. 111-118, 137-144, 151-152, 158-170) Tehnički napredak (str. 111-118, 137-144, 151-152, 158-170) X.X. Poduzetništvo (str. 187-200, 210-212, 227-234) Poduzetništvo (str. 187-200, 210-212, 227-234) XI.XI. Organizacija i djelovanje poduzeća (str. 257-274, 275-300) Organizacija i djelovanje poduzeća (str. 257-274, 275-300) XII.XII. Elementi teorije troškova (str. 307- 310, 316-318, 320-324) Elementi teorije troškova (str. 307- 310, 316-318, 320-324) XIII.XIII. Mjerenje rezultata privređivanja (325-340, 342-355) Mjerenje rezultata privređivanja (325-340, 342-355) XV.XV. Raspodjela (str. 373-388, 394-422, 427-435) Raspodjela (str. 373-388, 394-422, 427-435) XVI.XVI. Razmjena (str. 437-443, 467-471, 483-489, 494-495, 500- Razmjena (str. 437-443, 467-471, 483-489, 494-495, 500-

506)506) XVII.XVII. Potrošnja (str. 511-526) Potrošnja (str. 511-526) XVIII.XVIII. Ekonomski razvitak (str. 527-554) Ekonomski razvitak (str. 527-554)

ISPITNI KOLOKVIJIISPITNI KOLOKVIJI

1. KOLOKVIJ1. KOLOKVIJ I.I. O tradiciji izučavanja ekonomskih disciplina... (str. 1-4, dopunski O tradiciji izučavanja ekonomskih disciplina... (str. 1-4, dopunski

tekst 1)tekst 1) II.II. Uloga ekonomskih disciplina u obrazovanju pravnika (str. 5-8, Uloga ekonomskih disciplina u obrazovanju pravnika (str. 5-8,

dopunski tekst 1)dopunski tekst 1) III.III. O porijeklu naziva Politička ekonomija (str. 9-10) O porijeklu naziva Politička ekonomija (str. 9-10) IV.IV. Predmet Političke ekonomije (str. 11-13) Predmet Političke ekonomije (str. 11-13) V. V. Definiranje i uloga potreba u materijalnom životu...(kompendij)Definiranje i uloga potreba u materijalnom životu...(kompendij) VI.VI. Ekonomski proces (str. 39-58, 62-72) Ekonomski proces (str. 39-58, 62-72) VII.VII. Proizvodnja (str. 73-83) Proizvodnja (str. 73-83)

2. KOLOKVIJ2. KOLOKVIJ VIII.VIII. Ljudski faktor (str. 87-105) Ljudski faktor (str. 87-105) IX.IX. Tehnički napredak (str. 111-118, 137-144, 151-152, 158-170) Tehnički napredak (str. 111-118, 137-144, 151-152, 158-170) X.X. Poduzetništvo (str. 187-200, 210-212, 227-234) Poduzetništvo (str. 187-200, 210-212, 227-234) XI.XI. Organizacija i djelovanje poduzeća (str. 257-274, 275-300) Organizacija i djelovanje poduzeća (str. 257-274, 275-300) XII.XII. Elementi teorije troškova (str. 307- 310, 316-318, 320-324) Elementi teorije troškova (str. 307- 310, 316-318, 320-324) XIII.XIII. Mjerenje rezultata privređivanja (325-340, 342-355) Mjerenje rezultata privređivanja (325-340, 342-355) XV.XV. Raspodjela (str. 373-388, 394-422, 427-435) Raspodjela (str. 373-388, 394-422, 427-435) XVI.XVI. Razmjena (str. 437-443, 467-471, 483-489, 494-495, 500-506) Razmjena (str. 437-443, 467-471, 483-489, 494-495, 500-506) XVII.XVII. Potrošnja (str. 511-526) Potrošnja (str. 511-526) XVIII.XVIII. Ekonomski razvitak (str. 527-554) Ekonomski razvitak (str. 527-554)

ULOGA POLITIČKE EKONOMIJE I DRUGIH EKONOMSKIH DISCIPLINA U OBRAZOVANJU UPRAVNOG PRAVNIKA

Pravni studij je multidisciplinaran! Što to znači?

Nastavni plan i program studija je prožimanje nastavnih predmeta iz četiri znanstvena područja: prava, povijesti, sociologije i ekonomije;

Zašto ne samo pravnih? Zašto tako široki studij?

Da bi bili pametniji (šire obrazovaniji) i pravili se važni u svom društvu! Da bi bili uspješniji u karijeri – pravnici tradicionalno dominiraju u ekonomskom, političkom i kulturnom životu! Pravo je neodvojivo povezano s drugim znanostima, a takav je i život!

Zašto i ekonomski predmeti?

Ekonomski život je realni (osnovni) temelj na kojem se izgrađuje pravna i politička nadgradnja

Bilo koje pravno pravilo (norma) ima ekonomski temelj, ali i ekonomski značaj (dimenziju)!

PRIMJER: Privatno vlasništvo nekog pojedinca nad npr. kućom ili vozilom može se objasniti njegovom dobrom ekonomskom pozicijom u društvu, a pravo štiti njegovu imovinu od drugih

Zašto predmet Politička ekonomija?

Temeljni ekonomski predmet na pravnom studiju jer najšire obuhvaća ekonomsku problematiku (stoga je fundamentalnog, temeljnog karaktera)

Ukoliko je učim, što mi daje Politička ekonomija (ali i drugi ekonomski predmeti)?

Usvajanje najvažnijih ekonomskih pojmova (riječi), najvažnijih načela (osnovna pravila organiziranja ekonomskog života društva), doktrina (sustavi načela po kojima se tumači ekonomska stvarnost) i teorija (sustavi znanja o suštini i zakonitostima ekonomskog života i procesa i daljem ekonomskom razvoju);

Shvaćanje važnosti ekonomske dimenzije u životu pojedinca i društva;

Razumijevanje povezanosti ekonomske i drugih životnih dimenzija;

Razumijevanje uvjeta i načina funkcioniranja nacionalne i svjetske privrede (ekonomije, gospodarstva)

Ima li tu kakve konkretnije koristi za mene?

Ima! Kao prvo, položit ćeš ispit! Nećeš biti ekonomski nepismen (ili polupismen, što je još gore!) Kad shvatiš važnost ekonomske dimenzije života nećeš živjeti samo od

džeparca! Lakše ćeš naći posao i bolje zarađivati! Kad budeš radio i zarađivao, više ćeš razumjeti nezaposlene,ali im i

zavidjeti! Biti ćeš pametniji i ugledniji, te postati šef! Uživat ćeš u tome što drugi manje znanju!

Opusti se!

Pravnici nisu i ne moraju biti ekonomisti! Nema matematike niti statistike! Ipak! Bez političke ekonomije i drugih ekonomskih disciplina znanje

pravnika klimavo i hendikepirano! Adam Smith: “Politička ekonomija nastoji obogatiti i narod i vladara!”

Dakle, ipak da učim?

DA! Obrazovanje i usavršavanje imaju danas najvažniju ulogu u napretku bilo kojeg suvremenog društva, kao i u izgradnji prosperitetnog života pojedinca!

EKONOMSKI RAZLOZI

Suvremena gospodarstva trebaju obrazovanu radnu snagu

Upravo zbog porasta razine obrazovanosti društva, obrazovanje postaje gospodarska nužnost

Što je viša razina obrazovanosti u društvu, svi u njemu materijalno bolje žive!

To znači da obrazovaniji imaju veće plaće i druge prihode, kao i viši životni standard!

DRUŠTVENO-POLITIČKI RAZLOZI

Društvo s velikim brojem visoko obrazovanih ne potresaju društveni nemiri i nespokojstvo građana – jer imaju nadu i realnu mogućnost popravljanja materijalne i društvene pozicije i u teškim vremenima

Obrazovanje ne samo da omogućuje demokraciju, već je čini prijeko potrebnom!

Obrazovani su prepreka diktaturama – lako je vladati nad siromašnima i nepismenima

Obrazovanje utječe i na izgradnju svima prihvatljivog morala i etike!

VRIJEDNOSTI OBRAZOVANJA SAMOG PO SEBI

Obrazovani imaju visoke prihode, stabilne poslove, društveni ugled, ali i – zanimljiv život!

Nije im dosadno – radoznali su, a protiv dosade se ne bore glupim, prostim i opasnim rješenjima!

IIIIII. O PODRIJETLU NAZIVA . O PODRIJETLU NAZIVA “POLITIČKA EKONOMIJA”“POLITIČKA EKONOMIJA”

I SVRSI NJEZINOG POSTOJANJAI SVRSI NJEZINOG POSTOJANJA

Što znače riječi (pojmovi) “politička” i “ekonomija” u nazivu našeg predmeta?

- Najprije nam je važan pojam “ekonomija”, pa objašnjenje kreće od njega!

- Pojam (riječ) “ekonomija” potječe od starogrčkih riječi “oikos” i “nomos”, a njihovim spajanjem nastaje starogrčki pojam “oikonomia” (jezičkim promjenama nastaje naša današnja riječ “ekonomija”)

- “Oikos” u prijevodu znači: kuća, domaćinstvo, imanje, gospodarstvo

- “Nomos” u prijevodu znači: zakon, pravilo, red

- Spajanjem značenja tih dviju riječi dolazimo do slobodnog prijevoda značenja riječi “ekonomija”:

SKUP PRAVILA ILI ZAKONA O DOBROM UPRAVLJANJU DOMAĆINSTVOM (GOSPODARSTVOM, IMANJEM)

- pojam “polis” u prijevodu znači: grad-država

- Od riječi “polis” nastala je naša riječ “politika”, odnosno pridjev “politička”

- Grci su uz pojam “ekonomija” dodavali i pojam “polis” kada su spomenuta znanja i vještine odnosile na grad, odnosno državu!

- “ekonomija” + “polis” nastanak termina (izraz, sintagma) – POLITIČKA EKONOMIJA

- u punom i slobodnom prijevodu znači: PRAVILA O DOBROM UPRAVLJAJU PRIVREDOM (GOSPODARSTVOM, EKONOMIJOM) JEDNE DRŽAVE

Osim nacionalne političke ekonomije, postoje još i: - međunarodna politička ekonomija, te - suvremena (globalna) politička ekonomija koja istražuje svjetsku

privredu.

Politička se ekonomija bavi:1. Ekonomskim procesom u svim njegovim fazama

(proizvodnji, razmjeni, raspodjeli i potrošnji),2. Društvenom stranom ekonomskog procesa,3. Odnosima između ljudi unutar ekonomskog procesa,4. Odnosom čovjeka prema radu.

Politička ekonomija pokriva sve vrste društvenih tema→društvena znanost koja ponekad naziva i “znanost o anatomiji društva”

Dakle, politička ekonomija skup pravila o dobrom upravljanju privredom (proizvodnjom i raspodjelom) kako to da se sva pravila efikasnosti i pravednosti već nisu otkrila, objavila i primjenila?

- Zato što se kroz povijest mijenjaju političke, ekonomske, kulturalne i tehničke okolnosti i uvjeti pod kojima se nacionalne privrede organiziraju, mijenjaju se i pravila njihove dobre organizacije i upravljanja!

Sve te promjene politička ekonomija cijelo vrijeme prati i neprestano predlaže promjene u pravilima dobrog upravljanja privredom?

- DA!

U svojoj je suštini ona najopćenitije posvećena razumijevanju odnosa ljudi prema radu pri proizvodnji i njihovim međusobnim odnosima koji proizlaze iz proizvodnje.

“Politička ekonomija je proučavanje kako društva proizvode, raspodjeljuju, razmjenjuju i troše proizvode”.

Alfrede Marshall

Nije li to prevelik zadatak za političku ekonomiju kao jedne jedine ekonomske discipline?

- Prevelik je! Stoga su se s vremenom razvijale i druge ekonomske discipline – npr. ekonomika, ekonomska politika, financije, ekonomska povijest, ekonomska geografija, ekonometrija itd. – sve u svemu, zajedno s političkom ekonomijom danas postoji 50-tak ekonomskih disciplina.

Što navedene ekonomske discipline istražuju?

- One svaka za sebe istražuju različite ekonomske probleme (dijelove problematike dobrog upravljanja privredom) ili međusobno dijele probleme ali ih proučavaju s različitih aspekata (kutova promatranja: politekonomskog, sociološkog, filozofskog, financijskog itd.) i uz pomoć različitih metoda.

- Političku ekonomiju i ostale ekonomske discipline povezuje njihova svrha: pridonijeti efikasnijem i pravednijem ekonomskom razvoju (zadovoljenju potreba).

Svima njima je ipak, u konačnici, zajednička potraga za načinima povećanja efikasnosti proizvodnje i pravednosti raspodjele. Zar ne?

Točno! To ih međusobno povezuje u veliko područje društvenih znanosti koje se zove – EKONOMIJA. Iako se međusobno razlikuju, ekonomske su discipline upravo zbog navedenoga međusobno i bliske. Ekonomija je, dakle, područje društvenih znanosti u kojem ekonomske discipline, najšire kazano, proučavaju i objašnjavaju proizvodnju, raspodjelu, ali i razmjenu, te potražnju i potrošnju dobara i usluga. Ekonomija je zajednički naziv za sve njih!

Mogu li se ova dva zajednička cilja (problema) svim ekonomskim disciplinama nešto više konkretizirati?

Mogu! Ekonomske discipline traže odgovore na pitanja (rješenja problema): Što će se u privredi proizvoditi i koliko? Na koji će se način proizvoditi? Tko će u društvu proizvode dobiti, koliko i zašto? Kako oblikovati razmjenu u društvu? Gdje locirati proizvodnju? Kada započeti, a kada završiti proizvodnju? Kakav je pravni, politički i gospodarski sustav u okviru kojeg treba organizirati proizvodnju? Kako uspostaviti ravnotežu između proizvodnih mogućnosti privrede i stalno rastućih ljudskih potreba? Koje proizvodnje imaju prevelike troškove, a premale profite? Kako povećati zaposlenost Itd. Itd.

Čini se kako su neka pitanja (problemi) više teorijskog, a neka više praktičnog karaktera. Točno?

Točno! Stoga treba razlikovati ekonomiju kao znanost i ekonomiju kao vještinu!

U čemu je razlika?

Ekonomija kao znanost ili “teorijska ekonomija” stvara osnovne pojmove i temeljna objašnjenja ekonomskih procesa i odnosa (ekonomskog života), a ti se rezultati koriste u npr. obrazovanju, znanosti, politici te u poslovnom životu.

Ekonomija kao vještina ili “primijenjena ili poslovna ekonomija” obuhvaća vještine upotrebe znanstvenih i stručnih znanja u

svakodnevnom ekonomskom (poslovnom) životu.

U redu! Možemo li sada utvrditi da je politička ekonomija:1. jedna od ekonomskih disciplina2. da su sve ekonomske discipline dio znanstvenog područja koje se zove

“ekonomija”3. da u najširem smislu sve ek. discipline kao dio šire cjeline (“ekonomije”)

imaju iste ciljeve: povećati efikasnost u proizvodnji i pravednost u raspodjeli

4. da je politička ekonomija najstarija i najobuhvatnija (fundamentalna) ekonomska disciplina?

Možemo!

Rečeno je da politička ekonomija istražuje pravila dobrog upravljanja privredom. Može li se precizirati sadržaj pojma “privreda”?Može!

Privreda (sinonimi su “ekonomija” i “gospodarstvo”) je ukupnost:

a) sredstava za proizvodnju (prirodni resursi, proizvodna i uslužna poduzeća, proizvodni i uslužni obrt, tehnika, tehnologija, znanost, stanovništvo i radna snaga, poduzetništvo i organizacija rada i proizvodnje).

b) brojnih odnosa proizvodnje u jednom društvu ili proizvodnih odnosa

- osnovni proizvodni odnos u društvu je odnos između većinskog privatnog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju (plus rezultatima proizvodnje) i rada koji omogućuje proizvodnju

- iz tog odnosa proizlaze pravne i političke institucije zemlje, te svi drugi procesi socijalnog i duhovnog života uopće.

- Privreda jedne zemlje je temelj njezinog ekonomskog života, ali i cjelokupnog društvenog života i djelovanja

- ZEMLJOPIS: Razlikuju se nacionalna, svjetska i regionalna privreda

- Nacionalna privreda obuhvaća privredu jedne zemlje, a ukupnost nacionalnih privreda i njihovih međusobnih odnosa tvori svjetsku privredu (koja sve više prestaje biti zbroj n. privreda, a postaje jedinstvena po sebi)

- Regionalna privreda ima dva značenja: 1. u smislu privrede pojedinih užih područja države i 2. u smislu povezivanja niza nacionalnih privreda u zasebne ekonomske integracije (npr. privreda EU-e)

SVRHA DOBROG UPRAVLJANJA: Dobro upravljati privredom znači poduzimati mjere za njezin razvoj

Privreda je razvijenija kada je proizvodnja efikasnija i raspodjela pravednija

Porast (ili pad) efikasnosti mjeri se i izražava veličinu i strukturu društvenog proizvoda, a porast (ili pad) pravednost u raspodjeli mjeri se i izražava kroz materijalne nejednakosti i broj siromašnih u jednom društvu

Neprestani privredni razvoj jest bitan preduvjet svakog drugog društvenog napretka

Dostignuti stupanj privrednog razvoja određuje sve odnose među ljudima

Politička ekonomija je ekonomska disciplina koja danas 1) proučava način proizvodnje i raspodjele u privredi jedne zemlje, regije ili svijeta i 2) predlaže pravila dobrog upravljanja nacionalnom, regionalnom ili svjetskom privredom

DOBRO UPRAVLJATI PROIZVODNJOM: - povećati efikasnost

DOBRO UPRAVLJATI RASPODJELOM:- povećati pravednost

POVEĆATI EFIKASNOST:- proizvoditi više dobara i usluga

POVEĆATI PRAVEDNOST:- raspodjeljivati podjednako šanse i/ili dobra i usluge

SVRHA POVEĆANJA PROIZVODNJE:- rast materijalnog blagostanja pojedinca i društva (“standarda”)- lakša podjednaka raspodjela

SVRHA POVEĆANJA PRAVEDNOSTI:-mogućnost podjednakog zadovoljavanja potreba pojedinca i društava (standarda)- društveni mir i stabilnost

IV. PREDMET POLITIČKE IV. PREDMET POLITIČKE EKONOMIJEEKONOMIJE

IV. PREDMET, DEFINICIJA I KARAKTERISTIKE “POLITIČKE EKONOMIJE” (koja se još naziva “znanost o anatomiji društva”)

Do sada smo ono što istražuje politička ekonomija određivali uz pomoć slobodnog prijevoda pojmova “politička” i “ekonomija”.

Stoga smo utvrdili da je politička ekonomija “skup pravila ili zakona o dobrom upravljanju (efikasnost i pravednost) privredom (gospodarstvom, ekonomijom) jedne ili više zemalja”.

No, nadalje moramo biti ponešto precizniji, tj. znanstveniji, te još na druge načine odrediti predmet istraživanja “političke ekonomije” kao ekonomske discipline.

Odrediti predmet istraživanja neke znanosti, inače, znači istovremeno je i definirati (dati njezinu definiciju).

- Općenito, odrediti predmet istraživanja znači utvrditi dio društvene ili prirodne stvarnosti koji znanstvenici, stručnjaci, studenti i drugi zainteresirani istražuju.

- Odrediti dio društvene stvarnosti koji istražuje “politička ekonomija” nije jednostavno zbog njezine a) širine interesa i b) razmimoilaženja među politekonomistima.

- Jedni smatraju da “politička ekonomija” kao društvena znanost treba istraživati “samo” načine na koji ljudi proizvode korisna dobra i usluge, kako ih međusobno raspodjeljuju i razmjenjuju, te konačno kako ih troše – SVE OVO NIJE MALO PODRUČJE ISTRAŽIVANJA

- Drugi pak smatraju kako tek na temelju rezultata istraživanja onih prvih započinje prava zadaća “političke ekonomije” – istražiti društvenu stranu ekonomskog procesa (proizvodnje, raspodjele, razmjene, potrošnje) i utvrditi karakter međusobnih odnosa ljudi i karakter čovjekovog odnosa prema radu

- Drugim riječima kazano, ovi drugi žele da “politička ekonomija” istražuje i odnose među ljudima (proizvodne odnose) koji proizlaze iz privatnog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju.

- Za njih “politička ekonomija” nije samo skup pravila za dobro vođenje privrede, već i način otklanjanja društvenih suprotnosti i društvenih nepravdi (promjene proizvodnih odnosa – npr. između kapitalista i

radnika, bogatih i siromašnih, zaposlenih i nezaposlenih, itd.)

- Krhki dogovor između dvije struje politekonomista završio je usklađivanjem pomirbene definicije “političke ekonomije”:

POLITIČKA EKONOMIJA ISTRAŽUJE: a) NAČIN PROIZVODNJE MATERIJALNOG ŽIVOTA DRUŠTVA

(kako se proizvođači povezuju sa sredstvima za proizvodnju i proizvode dobra i usluge za vlastite potrebe, za svoje poslodavce, za

neproizvodne članove društva i za održavanje i razvijanje zajednice u kojoj djeluju i žive), te

b) KAKO SE S PROIZVODNJOM I RASPODJELOM PROIZVODAISTODOBNO PROIZVODE (MIJENJAJU) PROIZVODNI (npr. između

poslodavaca i radnika) I DRUGI DRUŠTVENI ODNOSI (pravni, politički, obiteljski, itd.) IZMEĐU POJEDINACA,

SOCIJALNIH GRUPA ILI ZEMALJA U ODREĐENOM POVIJESNOM TRENUTKU

- “Politička ekonomija” mora istovremeno biti “ekonomska” – utvrditi optimalni način upravljanja privredom (efikasnost proizvodnje), ali i “politička” – utvrditi najpravedniji način raspodjele proizvedenih dobara i usluga u društvu

- Vidljivo je da je predmet istraživanja “političke ekonomije” izuzetno širok, ali upravo stoga što traži odgovore na 1001. pitanje “politička ekonomija” ima izuzetan ugled među društvenim znanstvenicima. Oni je iz navedenih razloga i zovu “znanost o anatomiji društva”.

- Nakon što smo definirali “političku ekonomiju” (odredili predmet njezinog istraživanja), možemo taksativno navesti njezine osnovne karakteristike kao ekonomske discipline: 1. društvena znanost (jer promatra i analizira cjelovito društvo);

2. historijska znanost (jer istražuje povijesne promjene društveno-ekonomskog uređenja, te promjene u odnosima između ljudi i u odnosu prema radu);

3. pozitivistička i normativna (kritička) – (pozitivistička jer proučava i objašnjava postojeće društveno-ekonomsko uređenje i stupanj ek.-tehnološkog razvoja, odnose između ljudi i prema radu, a normativna jer nakon kritike prošlog i postojećeg predlaže naprednije dr.-ek. uređenje, efikasnije privređivanje i humanije odnose između ljudi);

-

4. kompleksna znanost - INTERDISCIPLINARNA i TRANSDISCIPLINARNA - jer se služi spoznajama drugih znanosti:

a) drugih društvenih znanosti (npr. prava, filozofije, politologije, sociologije, povijesti, psihologije, demografije, statistike itd.);

b) prirodnih (npr. kemije, biologije itd.), tehničkih i informacijskih znanosti; c) posebnih ekonomskih disciplina (ekonomike, ekonomske politike, ekonometrije,

financija, međunarodnih ekonomskih odnosa, računovodstva, trgovačkog i privrednog prava itd.)

5. usmjerena ka budućnosti - jer predlaže progresivna rješenja i potiče ekonomske i društvene snage na društveno-ekonomske promjene; - stoga je i teorijska i praktična disciplina;

6. znanstvena i nastavna disciplina - spoznaje o novim znanstvenim dostignućima naučava i podučava.

- nastavne metode: definicija, klasifikacija, deskripcija, eksplikacija.

Nije egzaktna znanost – jer se bavi promjenljivim snagama ljudske prirode; Ekonomski zakoni vrijede samo u prosjeku, ali ne i kao egzaktni odnosi (strogo

definirani); Društveno-ekonomske pojave determinirane su i objektivnim datostima, ali i

djelovanjem subjektivnih snaga; Društveno-ekonomske pojave i procesi međusobno su povezani i međuzavisni, što

ih čini veoma složenim Društveno-ekonomske pojave su dinamičke, a ne statične pojave.

Uz “političku ekonomiju” posebno su važne još dvije ekonomske discipline:

Ekonomika (Economics) istražuje konkretno i poželjno odvijanje ekonomskog procesa (proizvodnje, raspodjele, razmjene i potrošnje) Ona je ekonomska disciplina s užim područjem istraživanja od političke ekonomije, jer ne istražuje proizvodne odnose (društvenu stranu proiz.,raspodjele i razm.)

Ekonomska politika istražuje i predlaže konkretne mjere i poželjne načine na koje organi vlasti i uprave uređuju, štite i razvijaju cjelokupnu privredu i društvo.

(V.) DEFINIRANJE I ULOGA POTREBA U (V.) DEFINIRANJE I ULOGA POTREBA U MATERIJALNOM ŽIVOTU POJEDINCA I MATERIJALNOM ŽIVOTU POJEDINCA I

DRUŠTVADRUŠTVA ..

(V.) EKONOMSKA POVIJEST -(V.) EKONOMSKA POVIJEST -NAČINI RJEŠAVANJA EKONOMSKIH PROBLEMA NAČINI RJEŠAVANJA EKONOMSKIH PROBLEMA

KROZ POVIJESTKROZ POVIJEST

5.1. Uloga potreba u životu pojedinca i društva5.1. Uloga potreba u životu pojedinca i društva

5.2. Načini rješavanja ekonomskih problema kroz 5.2. Načini rješavanja ekonomskih problema kroz povijest povijest

5.2.1. Neolitska revolucija i njezine posljedice5.2.1. Neolitska revolucija i njezine posljedice5.2.2. Industrijska revolucija i njezine posljedice5.2.2. Industrijska revolucija i njezine posljedice

ULOGA POTREBA U ŽIVOTU POJEDINCA I DRUŠTVA

Svaka od ekonomskih disciplina, pa tako i politička ekonomija, ima posebne zadaće i ciljeve u svom području istraživanja konkretne društvene i ekonomske zbilje

Ispunjavanje zadataka i ostvarivanje ciljeva ima za svrhu predlaganje rješenja za snažniji ekonomski (efikasnost) i širi društveni (pravednost) razvoj.

Ekonomski i širi razvoj društva žele i potiču kako bi se bolje zadovoljavalo prirodno i povijesno nastale ljudske potrebe

(individualne i kolektivne)

Dakle, zadovoljavanje ljudskih potreba - prirodnih i povijesno nastalih - glavni je društveno-ekonomski problem nekad, danas i sutra

• Ek.problem star je koliko i naša vrsta

• Prema Bibliji, čim je istjeran iz Raja zemaljskog, Adam je “u znoju lica svoga počeo jesti kruh svoj”

• To je prvo spominjanje ek. problema – Adam se mora potruditi kako s najmanje znoja dobiti dovoljno kruha

• Isti ovaj problem ekonomisti danas ovako oblikuju: kako s najmanjim utrošcima oskudnih proizvodnih resursa (ZAKON OSKUDNOSTI) – čovjekovog rada, prirodnih dobara i fizičkog kapitala – pokrenuti određenu proizvodnju i proizvesti dovoljnu količinu proizvoda da bi se zadovoljile potrebe

• S jedne strane su, dakle, ljudske potrebe, a s druge strane proizvodne mogućnosti + napori ljudi da ih zadovolje

Što je “potreba“?Što je “potreba“? Potreba je fizički i Potreba je fizički i psihološki osjećaj nedostatka (manjka), psihološki osjećaj nedostatka (manjka), odnosno poticaj (težnja) njegovog odnosno poticaj (težnja) njegovog otklanjanjaotklanjanja.”.”

PROBLEM: jednokratno zadovoljenje PROBLEM: jednokratno zadovoljenje potrebe ne znači da je potreba zauvijek potrebe ne znači da je potreba zauvijek nestalanestala

Potrebe dijelimo na Potrebe dijelimo na prirodneprirodne (s kojima čovjek (s kojima čovjek dolazi na svijet, osnovne, egzistencijalne) i dolazi na svijet, osnovne, egzistencijalne) i povijesno nastalepovijesno nastale. .

PrirodnePrirodne su: su: fiziološkefiziološke (npr. hrana) i (npr. hrana) i psihološkepsihološke (npr. sigurnost, udobnost, (npr. sigurnost, udobnost, društvenost, samoispunjenje itd.) društvenost, samoispunjenje itd.)

PovijesnePovijesne su: duhovne i kulturne potrebe su: duhovne i kulturne potrebe (potrebe višeg stupnja razvoja npr. (potrebe višeg stupnja razvoja npr. umjetničke).umjetničke).

- Potrebe dijelimo i na: Potrebe dijelimo i na: individualneindividualne i i društvene društvene (grupne) – npr. proizvodne, (grupne) – npr. proizvodne, emocionalne, sigurnosne itd.)emocionalne, sigurnosne itd.)

Potrebe (ind. i druš.) zavise od:Potrebe (ind. i druš.) zavise od: 1.1. prirodnog okruženja, prirodnog okruženja, 2.2. biološko-psiholoških osobina pojedinaca, biološko-psiholoških osobina pojedinaca, 3.3. navika i pretenzija grupa i društava, navika i pretenzija grupa i društava, 4.4. dostignutog stupnja dr.-ek. razvoja, dostignutog stupnja dr.-ek. razvoja, 5.5. moda i ukusa, moda i ukusa, 6.6. komunikacije i ljudskih kontakata.komunikacije i ljudskih kontakata.

- Individualne i kolektivne potrebe se Individualne i kolektivne potrebe se mijenjaju (mijenjaju (nisu statičnenisu statične) u strukturi i ) u strukturi i opsegu (zbog npr. rata,ek. krize, potresa)opsegu (zbog npr. rata,ek. krize, potresa)

- Ipak, na određenom stupnju razvoja i pod Ipak, na određenom stupnju razvoja i pod određenim uvjetima potrebe su postojana određenim uvjetima potrebe su postojana veličinaveličina

- Iako promjenjive, potrebe se mogu Iako promjenjive, potrebe se mogu materijalno i statistički materijalno i statistički pratitipratiti i i mjeritimjeriti..

S porastom proizvodnih mogućnosti pojedinca/društva raste veličina proizvodnje i količina proizvoda

S porastom proizvodnje raste i ukupna dostupna potrošnja S porastom potrošnje poboljšava se i kvaliteta zadovoljavanja prirodnih i

povijesno nastalih potreba

S porastom proizvodnih i potrošačkih mogućnosti načelno jačaju i rastu moralni i demokratski potencijali pojedinca i društva

Ekonomski razvoj je kroz povijest omogućio postupno smanjivanje rada i proizvodnje namijenjenih zadovoljavanju prirodnih potreba (npr. sve manje ljudi se bavi poljoprivredom, a proizvodi se sve veća količina hrane: poljoprivrednici su obrazovaniji, bolja prehrana i zaštita polj.proizvoda, kvalitetnija oruđa i strojevi, bolje čuvanje proizvoda itd.)

Sa smanjivanjem rada i proizvodnje za prirodne potrebe, povećava se količina rada i proizvodnje koje su usmjerene na zadovoljavanje povijesno nastalih potreba (zato npr. u SAD-u može biti više pravnika nego poljoprivrednika, a raste npr. i broj umjetnika)

Drugim riječima: Kao živa vrsta sve smo uspješniji u zadovoljavanju onih potreba koje je u nas usadila priroda (biološka evolucija) te stoga sve više proizvodnih snaga i rada možemo upotrijebiti za bolje zadovoljavanje potreba koje smo stekli kroz kulturni razvoj (društvena evolucija)

Danas najrazvijenije privrede i društva mogu zadovoljiti gotovo sve prirodne i brojne povijesno nastale potrebe svojih članova

(To ne znači da u tim društvima ne postoje siromašni!)

Najrazvijeniji i nabogatiji čak potiču nastanak i razvoj novih potreba!

Zašto? Nove potrebe kod ljudi stvaraju potražnju za proizvodima za njihovo zadovoljenje (potrošnju) Potražnja za proizvodima pozitivno utječe na pokretanje njihove proizvodnje i otvaranje novih poduzeća U privredi raste ukupna proizvodnja, zaposlenost i plaće

Ipak, oprez!!! Mnoge nove povijesno stvorene potrebe imaju slabe ili nikakve veze s istinskim čovjekovim potrebama! Čak izazivaju psihičke i druge zdravstvene štete, te ugrožavaju slobodu pojedinca i društva (da ne govorimo o ekološkim štetama zbog prekomjerne i/ili zagađujuće proizvodnje)!

Društvo u kojem najveći dio stanovnika pribavlja i troši proizvode da bi zadovoljilo ne stvarne nego “proizvedene” (nametnute, umjetno pobuđene) potrebe, nazivamo potrošačkim društvom

Stil života kojim ljudi žive u potrošačkom društvu zovemo konzumerizam

Povećanje broja i opsega potreba i napora ka njihovom zadovoljavanju danas često vodi ka nezadovoljstvu ljudi (stres, depresija, ispraznost materijalnog bogatstva...) – neočekivana posljedica razvoja

Dakle! Ono što je možda manje očigledno, i donekle zbunjujuće, jest način na koji je taj izuzetni materijalni napredak išao ruku pod ruku s pojavom povećanog stupnja statusne tjeskobe među građanima

Do statusne tjeskobe dovodi povećanje zabrinutosti oko osobne važnosti, postignuća i dohotka.

Oštro smanjivanje istinske oskudice – paradoksalno – mogao je pratiti stalan, čak i povećan osjećaj oskudice i straha od nje.

Spomenuli smo već ranije zakon oskudnosti

On nam govori kako problem zadovoljavanja potreba ne bi, barem u ekonomskom smislu, postojao kada bi prirodni resursi koji ljudima stoje na raspolaganju za zadovoljavanje njihovih potreba bila dovoljna

No, tako nije u stvarnom životu – jer je priroda prema ljudima i njihovim potrebama općenito gedajući oduvijek bila škrta

Sve ono što ljudima treba priroda daje u oskudnim (rijetkim, nedovoljnim) količinama

To vrijedi i za dobra i usluge koja ljudi proizvode

Stoga zaključujemo da nad svakim društvom trajno djeluje i vlada zakon oskudnosti

Svi ekonomski problemi (neuspjesi) i ekonomska rješenja (uspjesi) proizlaze iz ove osnovne životne činjenice

Zbog oskudnosti moramo naučiti kako rijetka prirodna i nedovoljna proizvedena dobra i usluge racionalno i štedljivo koristiti, čuvati i eventualno povećavati!!!

Tome nas kao pojedince i kao društvo podučavaju politička ekonomija i druge ekonomske discipline

Na svijetu je danas još preostalo malo slobodnih dobara – prirodnih resursa čija je ponuda još dovoljna (npr. zrak, led,pijesak, sunce i skoro ništa drugo)

Slobodna su dobra zbog svojih velikih zaliha - besplatna

Za razliku od slobodnih, sva se ostala oskudna dobra (prirodna i proizvedena) nazivaju ekonomska dobra

Stoga ih treba racionalno i štedljivo koristiti

Racionalizacija korištenja ekonomskih dobara sprovodi se na dva načina:1. cijenom

Što je neki prirodni resurs oskudniji (rjeđi) ili što je teže neki proizvod proizvesti njihova cijena raste i stoga potražnja potrošača za njima automatski opada!

2. pravnim propisima (npr. zabrana prekomjerne sječe drveća)

U našem svijetu oskudice ekonomske probleme povećava:a) vječito obnavljanje potreba (što ih je više, vječno zadovoljavanje je teže)b) povećanje vrsta i broja potrebac) stalni porast (barem zasada) broja pripadnika naše vrste (kao i potrebe)

Ironično je da broj stanovnika najviše raste u onim područjima gdje se najteže živi, a potrebe su najlošije zadovoljene!

ULOGA POTREBA U ŽIVOTU POJEDINCA I DRUŠTVA (dodatak)

Adam Smith (1723.-1790.),škotski ekonomist i filozof iz 18. stoljeća

“U čemu je svrha svega tog napora i jurnjave na ovom svijetu? U čemu je smisao pohlepe i častohleplja, utrke za bogatstvom, moći i superiornosti? Zar da se priskrbi za prirodne potrebe? Čak i nadnica najbjednijeg radnika za njih može priskrbiti. U čemu su onda prednosti tog velikog cilja ljudskog života koji nazivamo poboljšanje našeg stanja?”

Adam Smith dalje kazuje:

“Kada vam udovoljavaju, vode brigu o vama, ukazuju pažnju s razumijevanjem, zadovoljstvom i odobravanjem, to su prednosti koje iz njega proizlaze. Bogataš slavi svoje bogatstvo, jer osjeća da ono prirodno na njega svraća pozornost svijeta. Siromah se, naprotiv, srami svog siromaštva. On osjeća da ga ono stavlja izvan vidokruga čovječanstva. Osjećaj da na nas ne obraćaju pozornost nužno utišava i najgorljivije želje ljudske prirode. Siromah izlazi i ulazi neprimijećen, a kad je usred gomile u istoj je tami kao da je zatvoren u vlastitu potleušicu. Čovjeka na istaknutom položaju, naprotiv, promatra čitav svijet. Svatko je željan pogledati ga. Njegova djela predmet su javne skrbi. Rijetko će koja riječ ili gesta koja dolazi od njega proći nezamijećena.”

Što je A. Smith želio istaći?

Ljudi ne žele zadovoljiti samo svoje fiziološke, već i psihološke potrebe!

Ljudi, dakle, tragaju za dostojanstvom i poštovanjem!

Ovo se odnosi i na bogate i na siromašne!

No, tek kada ljudi osiguraju hranu i sklonište počinju snažnije osjećati nagon za priznanjem i ljubavlju od strane svijeta!

Već bogati čovjek ne skuplja novac dalje iz razloga što ga nema dovoljno, već stoga što zbog toga očekuje poštovanje (kojeg ne dobiva često)!

VI. EKONOMSKI PROCES

Cijela epoha civilizacije (2.000 g.pr.n.e. do danas) predstavlja prijelaz od prilagodbe ljudske vrste vanjskim uvjetima (prirodnim) do prilagođavanja tih uvjeta vlastitim ciljevima i potrebama

Ovaj je prijelaz tekao postupno! (uspješno, ali uz zastoje i padove!)

Uvjet za uspjeh ovog prijelaza je pokretanje, održavanje i neprestano povećanje materijalne proizvodnje

Naime, materijalna proizvodnja stvara uvjete za zadovoljavanje materijalnih potreba opstanka

Uvjet je čovjekova opstanka kontinuirano zadovoljavanje potreba - a to znači trošiti, koristiti se proizvodima i uslugama proizvedenim od strane čovjeka.

Zato je pored biološke reprodukcije - održanja vrste - prijeko potrebno i stalno proizvodnja (stvaranje) predmeta potrošnje – dobara i usluga.

Dio fizioloških potreba čovjek ostvaruje trošenjem slobodnih dobara - prirodno nastalih resursa (voda, zrak, svjetlo itd.).

VI. O EKONOMSKOM PROCESU

Na takav se način danas zadovoljava Na takav se način danas zadovoljava mali diomali dio ukupnih potreba ljudi. ukupnih potreba ljudi.

Pretežan dio potrošnje danas se temelji na Pretežan dio potrošnje danas se temelji na rezultatimarezultatima ljudskog stvaralaštva u ljudskog stvaralaštva u procesima proizvodnje. procesima proizvodnje.

Dakle, materijalna proizvodnja ili Dakle, materijalna proizvodnja ili privređivanjeprivređivanje je najvažniji oblik ljudskog je najvažniji oblik ljudskog djelovanjadjelovanja

Privređivanje (proizvodnja) je svjesna i svrsishodna djelatnost ljudi s ciljem Privređivanje (proizvodnja) je svjesna i svrsishodna djelatnost ljudi s ciljem da s raspoloživim (oskudnim) da s raspoloživim (oskudnim) inputimainputima proizvodnje stvore proizvode koji će, proizvodnje stvore proizvode koji će, nakon njihove raspodjele i razmjene, kroz potrošnju poslužiti zadovoljavanju nakon njihove raspodjele i razmjene, kroz potrošnju poslužiti zadovoljavanju prirodno uvjetovanih i povijesno stečenih potrebaprirodno uvjetovanih i povijesno stečenih potreba

No, (kao što se vidi iz prethodne definicije) materijalna proizvodnja je samo jedan No, (kao što se vidi iz prethodne definicije) materijalna proizvodnja je samo jedan (istina, najvažniji) dio aktivnosti koje se poduzimaju radi stvaranja uvjeta opstanka (istina, najvažniji) dio aktivnosti koje se poduzimaju radi stvaranja uvjeta opstanka (sve boljeg zadovoljavanja prirodnih i stečenih potreba)(sve boljeg zadovoljavanja prirodnih i stečenih potreba)

Dakle, opstanak i razvoj čovjeka ne zavise samo (iako ponajviše) od procesa Dakle, opstanak i razvoj čovjeka ne zavise samo (iako ponajviše) od procesa proizvodnje i njihovih rezultata (količine i vrste outputa), već i od:proizvodnje i njihovih rezultata (količine i vrste outputa), već i od:- pažljive - pažljive raspodjeleraspodjele proizvodnih rezultata, proizvodnih rezultata, - - razmjenjivanjarazmjenjivanja novca za konkretna dobra i usluge, te od novca za konkretna dobra i usluge, te od - oblika njihove - oblika njihove potrošnjepotrošnje

Stoga kažemo da se materijalna reprodukcija društva odvija prvenstveno kroz Stoga kažemo da se materijalna reprodukcija društva odvija prvenstveno kroz privređivanjeprivređivanje, odnosno na temelju , odnosno na temelju cjelokupnog ekonomskog procesacjelokupnog ekonomskog procesa

ZAKLJUČAK: ZAKLJUČAK: EkEkonomski onomski procesproces se se sastoji odsastoji od č četiri etiri međusobno organski međusobno organski povezane fazepovezane faze ( (etapeetape):):

ii) ) proizvodnjeproizvodnje, , iiii) ) raspodjeleraspodjele, , iiiiii) ) razmjenerazmjene i iv i iv) ) potropotroššnjenje. .

Ekonomski proces sa svojim fazama odvija se Ekonomski proces sa svojim fazama odvija se etapno i simultanoetapno i simultano. .

Iako se nabrojane faze ekonomskog procesa međusobno razdvajaju radi boljeg Iako se nabrojane faze ekonomskog procesa međusobno razdvajaju radi boljeg upoznavanja i logičkog razloga što upoznavanja i logičkog razloga što iza iza faze proizvodnje faze proizvodnje etapnoetapno slijedi raspodjela slijedi raspodjela pa razmjena i potrošnja, sve se faze u društvu odvijaju istovremeno - pa razmjena i potrošnja, sve se faze u društvu odvijaju istovremeno - simultanosimultano. .

Ukratko opišimo što se događa u svakoj pojedinoj fazi:Ukratko opišimo što se događa u svakoj pojedinoj fazi:

i) i) PROIZVODNJAPROIZVODNJA (više u predavanjima koja slijede)(više u predavanjima koja slijede)

iiii) ) RASPODJELARASPODJELA je dio ek je dio ekonomskog onomskog procesa u kojoj se procesa u kojoj se zajednizajedniččki rezultatki rezultat drdruštvene uštvene proizvodnje raspodjeljuje na sve sudionikeproizvodnje raspodjeljuje na sve sudionike. .

Iako njihovi Iako njihovi doprinosi društvenoj proizvodnjidoprinosi društvenoj proizvodnji nisu jednaki nisu jednaki, , u raspodjeli sudjeluje u raspodjeli sudjeluje cjelokupno stanovnicjelokupno stanovnišštvotvo premda ne premda neki nisuki nisu sudjelova sudjelovalili u proizvodnji u proizvodnji ( (umirovljeniciumirovljenici, , djecadjeca, , bolesnibolesni, , nezaposleninezaposleni...). ...).

Individualne (pojedinačne) uIndividualne (pojedinačne) udjeledjele u raspodjeli odre u raspodjeli određđujuuju: za one koji sudjeluju u : za one koji sudjeluju u proizvodnji - proizvodnji - trtržžiišštete ( (vlasnivlasnišštvo i radtvo i rad - tekući i minuli), - tekući i minuli), a za one koji ne sudjeluju u a za one koji ne sudjeluju u proizvodnji - proizvodnji - drdržžavna regulativaavna regulativa (socijalni kriteriji) (socijalni kriteriji). .

SvaSvaččiji se dio utvriji se dio utvrđđuje u uje u novnovččanom oblikuanom obliku ( (dohodakdohodak), ), a novac se u fazi razmjene a novac se u fazi razmjene pretvara u konkretna dobra i uslugepretvara u konkretna dobra i usluge. .

Pojedinci novac mogu Pojedinci novac mogu potropotroššitiiti ili ili uušštedjetitedjeti ( (akumuliratiakumulirati) ) za za budubudućću potrou potroššnjunju ili ili investiranjeinvestiranje ( (razvojrazvoj))

iiiiii) ) RAZMJENARAZMJENA je proces pretvaranja raspodjelom utvrje proces pretvaranja raspodjelom utvrđđenih enih kvantitativnihkvantitativnih dijelovadijelova ( (u obliku novcau obliku novca) ) u u kvalitativankvalitativan oblik oblik, tj. , tj. u konkretne proizvode u konkretne proizvode namijenjene osobnoj ili proizvodnoj potronamijenjene osobnoj ili proizvodnoj potroššnjinji

Dakle, ljudi svoj novac Dakle, ljudi svoj novac razmjenjujurazmjenjuju za konkretna dobra i usluge na za konkretna dobra i usluge na tržištima proizvodatržištima proizvoda

To se događa kao posljedica To se događa kao posljedica specijalizacijespecijalizacije (podjele rada) zbog koje ljudi (podjele rada) zbog koje ljudi sudjeluju samo u jednom (ili svega nekoliko) proizvodnih procesa–s čijim sudjeluju samo u jednom (ili svega nekoliko) proizvodnih procesa–s čijim rezultatima mogu zadovoljiti jednu potrebu rezultatima mogu zadovoljiti jednu potrebu

Zbog togaZbog toga uz pomoć novca (u raspodjeli zarađenog ili dobijenog) na uz pomoć novca (u raspodjeli zarađenog ili dobijenog) na tržištima kupuju (pribavljaju, razmjenjuju) sva dobra i usluge bez kojih ne tržištima kupuju (pribavljaju, razmjenjuju) sva dobra i usluge bez kojih ne mogu zadovoljiti sve ili većinu svojih potrebamogu zadovoljiti sve ili većinu svojih potreba

Bez razmjene ljudima bi u rukama ostajao beskorisni novac do kojeg su Bez razmjene ljudima bi u rukama ostajao beskorisni novac do kojeg su došli u fazi raspodjele došli u fazi raspodjele

iviv) ) POTROPOTROŠŠNJANJA znaznačči individualno ili drui individualno ili drušštvenotveno ( (opopććee) ) korikorišštenje tenje (trošenje) (trošenje) u proizvodnji stvorenih vrijednosti kako bi se zadovoljile individualne i u proizvodnji stvorenih vrijednosti kako bi se zadovoljile individualne i drudrušštvenetvene ( (opopććee) ) potrebepotrebe

Društvene potrebe: obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb, kultura, znanost, Društvene potrebe: obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb, kultura, znanost, unutarnja i vanjska sigurnost itd. unutarnja i vanjska sigurnost itd.

U granicama raspoloživog dohotka (stečenog u raspodjeli) svatko kroz U granicama raspoloživog dohotka (stečenog u raspodjeli) svatko kroz razmjenu pribavlja (kupuje) dobra prema vlastitom izboru (ovisno o ukusu, razmjenu pribavlja (kupuje) dobra prema vlastitom izboru (ovisno o ukusu, navikama, tradiciji, svjetonazoru i okolnostima)navikama, tradiciji, svjetonazoru i okolnostima)

Ta se dobra i usluge zatim u potrošnji troše Ta se dobra i usluge zatim u potrošnji troše

U ekonomskom procesu raspodjela i razmjena nužno U ekonomskom procesu raspodjela i razmjena nužno posredujuposreduju između između proizvodnje i potrošnjeproizvodnje i potrošnje

Ekonomski proces se mora odvijatiEkonomski proces se mora odvijati kontinuirano, kontinuirano, a faze istodobno a faze istodobno etapnoetapno i i simultanosimultano

VII. PROIZVODNJAVII. PROIZVODNJA

..VII. PROIZVODNJA

VII. PROIZVODNJAVII. PROIZVODNJA - - POVIJESNI TEMELJI, UVJETI I OKVIRI PROIZVODNJEPOVIJESNI TEMELJI, UVJETI I OKVIRI PROIZVODNJE

- Kao što smo vidjeli, čovjek se nalazi pritisnut između vlastitih Kao što smo vidjeli, čovjek se nalazi pritisnut između vlastitih potrebapotreba i i problema problema oskudnosti oskudnosti (nedovoljnost prirodnih darova i proizvoda).(nedovoljnost prirodnih darova i proizvoda).

- Čovjek rješenje pronalazi u Čovjek rješenje pronalazi u vlastitoj proizvodnjivlastitoj proizvodnji potrebnih dobara i usluga. potrebnih dobara i usluga.

- Materijalna proizvodnjaMaterijalna proizvodnja je je prvi uvjetprvi uvjet koji se mora ostvariti kako bi se zadovoljile koji se mora ostvariti kako bi se zadovoljile potrebe, ali i potrebe, ali i trajni i nezaobilazni uvjettrajni i nezaobilazni uvjet civiliziranog opstanka ljudi. civiliziranog opstanka ljudi.

- Proizvodnja je, Proizvodnja je, promotrena promotrena politekonomskipolitekonomski, , stvaralačka, organizirana, stvaralačka, organizirana, svjesna, svrhovita i unaprijed planirana aktivnostsvjesna, svrhovita i unaprijed planirana aktivnost. .

- Cilj proizvodnjeCilj proizvodnje je stvaranje i povećanje materijalnog bogatstva = ukupne je stvaranje i povećanje materijalnog bogatstva = ukupne količine proizvoda (podizanje efikasnosti).količine proizvoda (podizanje efikasnosti).

- Proizvodnja je, Proizvodnja je, tehnički promotrenatehnički promotrena, proces pretvaranja , proces pretvaranja inputainputa u u otputeotpute, pri , pri čemu se čovjek služi znanjima, tehnikom i tehnologijom.čemu se čovjek služi znanjima, tehnikom i tehnologijom.

PROIZVODNJA jePROIZVODNJA je, dakle,, dakle, djelatnost stvaranja dobara djelatnost stvaranja dobara i usluga (proizvoda, i usluga (proizvoda, outputaoutputa) ) u cilju zadovoljavanja ljudskih potrebau cilju zadovoljavanja ljudskih potreba..

Dobra Dobra i/ili usluge i/ili usluge se stvaraju korise stvaraju korišštenjem tenjem proizvodnihproizvodnih č čimbenikaimbenika (inputa, (inputa, faktora, resursa, činitelja proizvodnje) faktora, resursa, činitelja proizvodnje)

Prema jednoj podjeli čimbenike (inpute) dijelimo na: Prema jednoj podjeli čimbenike (inpute) dijelimo na: ““zemljzemlju” (prirodu), u” (prirodu), rad i rad i kapitalkapital

Prema drugoj podjeli čimbenike (inpute) dijelimo na: Prema drugoj podjeli čimbenike (inpute) dijelimo na: rad, sredstva rada i rad, sredstva rada i predmete radapredmete rada

1. 1. PodPod ““zemljomzemljom”” (priroda, prirodni resurs) podrazumijevamo (priroda, prirodni resurs) podrazumijevamo svesve živo i neživo živo i neživo ššto koristimo to koristimo u procesima proizvodnje: životinje i biljke, prirodne sile, tlo, rude, u procesima proizvodnje: životinje i biljke, prirodne sile, tlo, rude, plin, naftu, ugljen itd. (sve iznad, na i ispod površine tla)plin, naftu, ugljen itd. (sve iznad, na i ispod površine tla)

Napretkom znanja o prirodi i njenim silama, kao i razvojem tehnologije Napretkom znanja o prirodi i njenim silama, kao i razvojem tehnologije iskorištavanja prirodnih resursa čovjek iskorištavanja prirodnih resursa čovjek širiširi i i intenziviraintenzivira iskorištavanje prirode iskorištavanje prirode

1.1. 2. P2. Pod od radomradom podrazumijevamo podrazumijevamo umne i fiziumne i fiziččke naporeke napore č čovjekaovjeka pri čemu on pri čemu on upotrebljava svoja specifična znanja i vještineupotrebljava svoja specifična znanja i vještine

• 3. P3. Pod od kapitalomkapitalom (FIZIČKIM) podrazumijevamo proizvedena dobra koja se (FIZIČKIM) podrazumijevamo proizvedena dobra koja se koriste u daljim procesima proizvodnje a ne za neposredno zadovoljavanje koriste u daljim procesima proizvodnje a ne za neposredno zadovoljavanje potreba: potreba: alatealate, , strojevestrojeve, , kompjutorekompjutore, , roboterobote, prometnu infrastrukturu, , prometnu infrastrukturu, građevinske objekte građevinske objekte i druga sredstva za proizvodnjui druga sredstva za proizvodnju

• Kapital je Kapital je rezultatrezultat (output) prethodnih procesa proizvodnje i input budućih (output) prethodnih procesa proizvodnje i input budućih proizvodnji proizvodnji

• Smisao je ovog inputa u opremanju ljudskog rada Smisao je ovog inputa u opremanju ljudskog rada efikasnim sredstvimaefikasnim sredstvima u u cilju efikasnog proizvođenja dobara i usluga cilju efikasnog proizvođenja dobara i usluga

NovacNovac ne pripadane pripada (pripada) (pripada) u osnovneu osnovne č čimbenike proizvodnjeimbenike proizvodnje, , veveć čć čini ini posebno vaposebno važžan FINANCIJSKI KAPITAL kojian FINANCIJSKI KAPITAL koji “ “podmazujepodmazuje” ” ekonomske proceseekonomske procese. .

Politička ekonomija se pojmom Politička ekonomija se pojmom kapitalkapital koristi i za označavanje prirode koristi i za označavanje prirode društvenih odnosa među ljudima, slojevima i klasama u ekonomskoj sferi. društvenih odnosa među ljudima, slojevima i klasama u ekonomskoj sferi.

U tom se smislu koriste izrazi: U tom se smislu koriste izrazi: kapital-odnos, kapitalizam, kapitalistički kapital-odnos, kapitalizam, kapitalistički društveni odnosidruštveni odnosi

Kapitalizam Kapitalizam je društveno-ekonomsko uređenje koje se temelji na:je društveno-ekonomsko uređenje koje se temelji na:a) privatnom vlasništvu (kapitalista) nad sredstvima za proizvodnjua) privatnom vlasništvu (kapitalista) nad sredstvima za proizvodnjub) proizvedenim dobrima i uslugama za potrebe drugih, te na b) proizvedenim dobrima i uslugama za potrebe drugih, te na c) iznajmljivanju rada zaposlenih za plaćuc) iznajmljivanju rada zaposlenih za plaću

Pored tri spomenute vrste inputa, novija gledišta u faktore proizvodnje Pored tri spomenute vrste inputa, novija gledišta u faktore proizvodnje ubrajaju i: poduzetništvo, organizaciju, znanje, obrazovanje, “vrijeme” itd. ubrajaju i: poduzetništvo, organizaciju, znanje, obrazovanje, “vrijeme” itd. (sve se ovo uglavnom može podvesti pod “rad”)(sve se ovo uglavnom može podvesti pod “rad”)

S obzirom na S obzirom na konačnu namjenu rezultata proizvodnjekonačnu namjenu rezultata proizvodnje (proizvoda, (proizvoda, outputaoutputa) moguće je cjelokupnu proizvodnju razvrstati na: ) moguće je cjelokupnu proizvodnju razvrstati na:

11. proizvodnju materijalnih dobara i usluga kojima se nakon raspodjele i . proizvodnju materijalnih dobara i usluga kojima se nakon raspodjele i potrošnje izravno zadovoljavaju potrebe članova društva (potrošnje izravno zadovoljavaju potrebe članova društva (outputioutputi za za osobnu i društvenu potrošnjuosobnu i društvenu potrošnju) i ) i

22. proizvodnju sredstava (fiz. kapitala) i materijala (sirovina, . proizvodnju sredstava (fiz. kapitala) i materijala (sirovina, poluprerađevina, komponenti) sa svrhom stvaranja potrebnih pretpostavki poluprerađevina, komponenti) sa svrhom stvaranja potrebnih pretpostavki za kontinuirano odvijanje proizvodnje (jednostavna i proširena proizvodnja - za kontinuirano odvijanje proizvodnje (jednostavna i proširena proizvodnja - kroz procese obnavljanja i investiranja u proširenje proizvodnje) – kroz procese obnavljanja i investiranja u proširenje proizvodnje) – outputi outputi za proizvodnu potrošnjuza proizvodnu potrošnju

Podjela proizvodnje na a) proizvodnju dobara i usluga za neposredno Podjela proizvodnje na a) proizvodnju dobara i usluga za neposredno zadovoljavanje potreba ljudi i na b) proizvodnju dobara i usluga kojima se zadovoljavanje potreba ljudi i na b) proizvodnju dobara i usluga kojima se proizvodni procesi obnavljaju i proširuju proizvodni procesi obnavljaju i proširuju pretpostavka je pretpostavka je jednostavne i proširene reprodukcijejednostavne i proširene reprodukcije ekonomskih ekonomskih

aktivnosti pojedinaca i društva.aktivnosti pojedinaca i društva.

UPAMTIMO!!!UPAMTIMO!!!

Proizvodnja (stvaranje, produkcija) jest aktivnost ljudi koji opremljeni Proizvodnja (stvaranje, produkcija) jest aktivnost ljudi koji opremljeni inputimainputima – potrebnim sredstvima (fizičkim kapitalom – npr. strojevima i – potrebnim sredstvima (fizičkim kapitalom – npr. strojevima i alatima) i tehnologijom, koristeći se vještinama, sposobnostima i alatima) i tehnologijom, koristeći se vještinama, sposobnostima i znanjima, prerađuju prirodnu materiju (prirodne resurse) u obličja znanjima, prerađuju prirodnu materiju (prirodne resurse) u obličja (proizvode, (proizvode, outputeoutpute) prikladna za zadovoljavanje potreba) prikladna za zadovoljavanje potreba

- Proizvod ili Proizvod ili outputoutput je temelj individualne i društvene potrošnje, a osnovne vrste je temelj individualne i društvene potrošnje, a osnovne vrste outputaoutputa su: 1. su: 1. sredstva za potrošnjusredstva za potrošnju i 2. i 2. sredstva za proizvodnjusredstva za proizvodnju..

- Svaka privreda (gospodarstvo) ima svoju Svaka privreda (gospodarstvo) ima svoju “granicu proizvodnih mogućnosti” “granicu proizvodnih mogućnosti”

(GPM)(GPM) – maksimalnu količinu proizvodnje koju ona može postići uz – maksimalnu količinu proizvodnje koju ona može postići uz korištenje svih dostupnih inputa proizvodnje i dostignuto tehnološko korištenje svih dostupnih inputa proizvodnje i dostignuto tehnološko znanje. znanje.

- Svaki neiskorišten ili nezaposlen Svaki neiskorišten ili nezaposlen inputinput proizvodnje znači da je neka privreda proizvodnje znači da je neka privreda sve dublje ispod svog GPM-a. Obrnuto, svaka privreda postaje sve sve dublje ispod svog GPM-a. Obrnuto, svaka privreda postaje sve efikasnijaefikasnija..

- Društvena proizvodnja i privreda jedne zemlje (gospodarstvo, ekonomija) se dijele Društvena proizvodnja i privreda jedne zemlje (gospodarstvo, ekonomija) se dijele na na privredne djelatnostiprivredne djelatnosti ( (sektoresektore), a sektori na ), a sektori na privredne graneprivredne grane..

- Privredni sektori su skupine srodnih proizvodnih djelatnosti kojima se zadovoljavaju Privredni sektori su skupine srodnih proizvodnih djelatnosti kojima se zadovoljavaju određene vrste pojedinačnih i zajedničkih (društvenih, općih) potreba. određene vrste pojedinačnih i zajedničkih (društvenih, općih) potreba.

Privredne djelatnosti ili sektori:Privredne djelatnosti ili sektori:

PRIMARNI SEKTOR: poljoprivreda, šumarstvo, lov, ribolov PRIMARNI SEKTOR: poljoprivreda, šumarstvo, lov, ribolov

SEKUNDARNI SEKTOR - industrija, transport, građevinarstvo i rudarstvoSEKUNDARNI SEKTOR - industrija, transport, građevinarstvo i rudarstvo

TERCIJARNI (USLUŽNI) SEKTOR – trgovina, bankarstvo, osiguranje, TERCIJARNI (USLUŽNI) SEKTOR – trgovina, bankarstvo, osiguranje, djelatnost državne uprave, djelatnost državne uprave, obrazovanje, obrazovanje, zdravstvo, ugostiteljstvo, zdravstvo, ugostiteljstvo, rekreacija i sport, rekreacija i sport, zabava zabava

Privredna granaPrivredna grana je sveukupnost proizvodnih jedinica (poduzeća) koje svojom je sveukupnost proizvodnih jedinica (poduzeća) koje svojom osnovnom djelatnošću proizvode osnovnom djelatnošću proizvode istovrsne proizvode ili obavljaju istovrsne istovrsne proizvode ili obavljaju istovrsne uslugeusluge – npr. jednu granu čine Saponia i njoj slična poduzeća, drugu granu – npr. jednu granu čine Saponia i njoj slična poduzeća, drugu granu Zagrebačka banka i druge banke itd.Zagrebačka banka i druge banke itd.

Do industrijske revolucije i na njezinom početku karakterističan je Do industrijske revolucije i na njezinom početku karakterističan je visoki brojvisoki broj zaposlenih u primarnom sektoru zaposlenih u primarnom sektoru

Tehnički i tehnološki napredakTehnički i tehnološki napredak, kao suština ek. promjena u racionalnoj upotrebi , kao suština ek. promjena u racionalnoj upotrebi inputa proizvodnje (koje donosi industrijska revolucija), posebno je brzo inputa proizvodnje (koje donosi industrijska revolucija), posebno je brzo napredovao na početku industrijske revolucije u 17. i 18. st., (također od sredine napredovao na početku industrijske revolucije u 17. i 18. st., (također od sredine 20. st.)20. st.)

Razvoj na temelju industrije (tehničko-tehnološkog napretka) u svim zemljama Razvoj na temelju industrije (tehničko-tehnološkog napretka) u svim zemljama donosi postupno donosi postupno smanjivanjesmanjivanje primarnog, a porast sekundarnog i naročito primarnog, a porast sekundarnog i naročito tercijarnog sektora (usluga)tercijarnog sektora (usluga)

Prema brojnosti zaposlenog stanovništva i broju poduzeća u pojedinim sektorima Prema brojnosti zaposlenog stanovništva i broju poduzeća u pojedinim sektorima može se utvrditi može se utvrditi stupanjstupanj ekonomske razvijenostiekonomske razvijenosti neke privrede i društva neke privrede i društva

Ekonomski najrazvijeniji imaju najviše zaposlenih u sektoru usluga (oko 70 %), Ekonomski najrazvijeniji imaju najviše zaposlenih u sektoru usluga (oko 70 %), znatno manje u sekundarnom sektoru (oko 25 %), a veoma malo u primarnom znatno manje u sekundarnom sektoru (oko 25 %), a veoma malo u primarnom sektoru (2 do 6 %) sektoru (2 do 6 %)

MODEL ODVIJANJA EKONOMSKOG PROCESAMODEL ODVIJANJA EKONOMSKOG PROCESA

RAD

“ZEMLJA”

Kk

PROIZVODNJA PROIZVODI(OUTPUT)

RASPODJELAPOTROŠNJA

POTROŠNJA

egzistencija prirode i fizičkog kapitala

OBNAVLJANJE PROIZVODNJE

biološka egzistencija

REPRODUKCIJA FIZIČKOG I PRIRODNOG KAPITALA (INPUTA KAPITALA I “ZEMLJE”)

KAPITAL

BIOLOŠKA REPRODUKCIJA ČOVJEKA

RASPODJELA I RAZMJENA

VIII. POSEBNA ULOGA INPUTA VIII. POSEBNA ULOGA INPUTA RADA U PROIZVODNJIRADA U PROIZVODNJI

VIII. POSEBNA ULOGA VIII. POSEBNA ULOGA INPUTAINPUTA RADA U PROIZVODNJI RADA U PROIZVODNJI

RAD pripada u RAD pripada u primarneprimarne (izvorne) inpute proizvodnje. (izvorne) inpute proizvodnje.

Postoje još i Postoje još i izvedeniizvedeni inputi: npr. poduzetništvo, organizacija, znanje, tehnologija, inputi: npr. poduzetništvo, organizacija, znanje, tehnologija, informacije, novac (posebni status) itd. informacije, novac (posebni status) itd.

Rad je fiziološko naprezanje pri kojem se tjelesne i intelektualne sposobnosti Rad je fiziološko naprezanje pri kojem se tjelesne i intelektualne sposobnosti

čovjeka svrhovito trošečovjeka svrhovito troše. .

Gospodarska (ekonomska) povijest čovječanstvaGospodarska (ekonomska) povijest čovječanstva dijeli se s obzirom na dijeli se s obzirom na značaj čimbenika (značaj čimbenika (inputainputa) na tri razdoblja:) na tri razdoblja:

i)i) razdoblje dominacije agrarnog sektora;razdoblje dominacije agrarnog sektora; ii)ii) razdoblje industrijalizma razdoblje industrijalizma ii iii)iii) razdoblje postindustrijskog ili informacijskog društvarazdoblje postindustrijskog ili informacijskog društva..

Prije proizvodnje, u Prije proizvodnje, u sakupljačkoj privredisakupljačkoj privredi, čovjek , čovjek ne radine radi

U primitivnim (početnim) oblicima proizvodnje (poljoprivredne), nakon neolitske U primitivnim (početnim) oblicima proizvodnje (poljoprivredne), nakon neolitske revolucije, dominira čovjekov revolucije, dominira čovjekov fizički rad fizički rad

Ovaj rad Ovaj rad ne iziskujene iziskuje posebnu izobrazbu i vještinu, već samo snagu i posebnu izobrazbu i vještinu, već samo snagu i izdržljivost, te priučenost za određeni posao (uz obilje plodnog tla)izdržljivost, te priučenost za određeni posao (uz obilje plodnog tla)

Pretežno Pretežno agrarna proizvodnjaagrarna proizvodnja ne zahtijeva intelektualne napore. ne zahtijeva intelektualne napore.

Razvojem društvene podjele rada (specijalizacije) Razvojem društvene podjele rada (specijalizacije) izdvajaizdvaja se zanatstvo koje se zanatstvo koje već zahtijevaveć zahtijeva posebne vještine i veća znanja nego što to traže oranje, kopanje, posebne vještine i veća znanja nego što to traže oranje, kopanje, košenje itd. košenje itd.

Zanatske vještine trebaju pravila struke, vještinu baratanja alatima, poznavanje Zanatske vještine trebaju pravila struke, vještinu baratanja alatima, poznavanje sirovina koje se obrađuje itd.sirovina koje se obrađuje itd.

Pojava Pojava industrije i strojne proizvodnjeindustrije i strojne proizvodnje (17. i 18. st.) znači zamjenu ograničenih (17. i 18. st.) znači zamjenu ograničenih fizičkih sposobnostifizičkih sposobnosti čovjeka sa strojevima i mehaniziranom tehnologijom čovjeka sa strojevima i mehaniziranom tehnologijom

Ljudski rad i dalje ostaje nužna komponenta proizvodnje, ali u suradnji sa Ljudski rad i dalje ostaje nužna komponenta proizvodnje, ali u suradnji sa strojevima strojevima

Industrijski način proizvodnje omogućuje Industrijski način proizvodnje omogućuje masovnumasovnu (visokoserijsku) (visokoserijsku) proizvodnjuproizvodnju

Masovna proizvodnja jeMasovna proizvodnja je: opadanje troškova proizvodnje po jedinici proizvoda, : opadanje troškova proizvodnje po jedinici proizvoda, povećanje ukupne količine proizvoda i bogat plasman masama potrošačapovećanje ukupne količine proizvoda i bogat plasman masama potrošača

S pojavom industrijskog načina proizvodnje zaposleni se dijele na S pojavom industrijskog načina proizvodnje zaposleni se dijele na fizičkefizičke i i umneumne

radnike (iako podjela postoji od ranije, ali nije bila izražena)radnike (iako podjela postoji od ranije, ali nije bila izražena)

Danas, na kraju industrijske ere, čovjek postaje zapreka rastu efikasnosti i kvalitete zbog ograničenih umnih sposobnosti, pa ga sve više zamjenjuje kompjutorski integrirana proizvodnja.

Kompjutorski integrirana proizvodnja: sprega automata i robota

U takvoj tehnologiji fizički rad čovjeka potpuno nestaje, a dijelom i umni

Čovjek zadržava one radne funkcije u kojima je bolji od tehnike – u sferi intelektualne kreativnosti i apstraktnom mišljenju

Čovjek se povlači izvan neposrednog akta proizvodnje, ali se zadržava u pripremnim kreativnim fazama te fazi otklanjanja kvarova i zastoja

Ulaskom u postindustrijsku eru završava dugi povijesni proces započet sakupljačkim privređivanjem u pretpovijesti i mukotrpnim napredovanjem u metodama osiguravanja opstanka !!!

Ljudska vrsta i ljudski rad kao proizvodni input u nadolazećem razdoblju preuzimaju funkcije dostojne ljudskog intelekta i ljudskog bića!!!

Brojnost stanovništva je bitna privredna odrednica u dvojakom smislu: i) S jedne strane veličina stanovništva određuje strukturu i veličinu potreba ( (problem), a ), a

ii)ii) s druge strane brojnost, obrazovanost i radne navike onog dijela stanovništva koje sudjeluje u društvenim procesima proizvodnje određuje sadržaj i dinamiku privrednog razvoja ((rješenje problema)). .

Demografija se kao posebna

društvena znanost bavi s brojnim karakteristikama stanovništva

Dodatak /Dodatak / PODJELA RADA (SPECIJALIZACIJA) PODJELA RADA (SPECIJALIZACIJA)

PrivredaPrivreda se sastoji od industrijskih poduzeća, obrta i polj. imanja, trgovina, se sastoji od industrijskih poduzeća, obrta i polj. imanja, trgovina, banaka, burzi itd. – nije lako osnovati ih, organizirati, povezati, razvijatibanaka, burzi itd. – nije lako osnovati ih, organizirati, povezati, razvijati

Usprkos brojnim problemima, svaka privreda je u konačnici više ili manja Usprkos brojnim problemima, svaka privreda je u konačnici više ili manja skladna i učinkovita cjelinaskladna i učinkovita cjelina. . Zašto i kakoZašto i kako? ?

Ključ razumijevanja skladnog funkcioniranja privredne cjeline – pored Ključ razumijevanja skladnog funkcioniranja privredne cjeline – pored pravilapravila ustrojstva i funkcioniranja privrede - nalazi se u pojavi ustrojstva i funkcioniranja privrede - nalazi se u pojavi podjele radapodjele rada (specijalizacije)(specijalizacije). .

Podjela rada znači da su se unutar privrede i društva Podjela rada znači da su se unutar privrede i društva i)i) pojedinci, pojedinci, ii)ii) privredne privredne organizacije i organizacije i iii)iii) teritorijalne zajednice (gradovi, regije, zemlje, šira područja) teritorijalne zajednice (gradovi, regije, zemlje, šira područja) specijaliziralispecijalizirali kako bi podigli svoje proizvodne mogućnosti. kako bi podigli svoje proizvodne mogućnosti.

Važno je ukazati i na sve brži razvoj Važno je ukazati i na sve brži razvoj međunarodnemeđunarodne podjele rada podjele rada

Ljudi, organizacije i teritoriji se dragovoljno ili prisilno priklanjaju određenoj posebnoj djelatnosti i tako podređuju postojećoj podjeli rada.

Pošto svi u društvu proizvode samo poneki proizvod ili čak samo neki njegov dio, svi su zainteresirani za razmjenu svojih proizvoda za brojne proizvode drugih proizvođača.

Svi se moraju međusobno susresti i pronaći na tržištima outputa i inputa !!!

Na taj način privreda postaje i ostaje cjelina, a tako se i društvo drži u zajedništvu (kooperacija).

A)A) Već u prvobitnim zajednicama raširena je prirodna podjela rada prema spolu i dobi.

Toj se podjeli rada priključuje teritorijalna podjela rada zasnovana na zemljoradnji i stočarstvu (kasnije i na obrtu i trgovini).

Teritorijalna i svaka kasnija podjela rada temelji se na i) porastu broja stanovnika i ii) razvoju prometnih sredstava

B)B) S pojavom civilizacije i klasnih zajednica dominantna postaje S pojavom civilizacije i klasnih zajednica dominantna postaje društvena društvena podjela rada:podjela rada:- - općaopća; ; - - posebnaposebna;; te - te - pojedinačnapojedinačna ili ili tehničkatehnička

OPĆA: formiranje velikih privrednih djelatnosti (poljoprivreda, industrija, OPĆA: formiranje velikih privrednih djelatnosti (poljoprivreda, industrija, trgovina, usluge itd.)trgovina, usluge itd.)POSEBNA: podjela ovih djelatnosti na grane proizvodnjePOSEBNA: podjela ovih djelatnosti na grane proizvodnjePOJEDINAČNA ILI TEHNIČKA: podjela unutar jednog poduzeća POJEDINAČNA ILI TEHNIČKA: podjela unutar jednog poduzeća

Najvažnije karakteristike i posljedice društvene podjele rada: Najvažnije karakteristike i posljedice društvene podjele rada:

razdvajanje grada od sela, uz izgradnju posebnih načina života u tim cjelinama;razdvajanje grada od sela, uz izgradnju posebnih načina života u tim cjelinama;razdvajanje duhovnog od materijalnog društvenog stvaralaštva;razdvajanje duhovnog od materijalnog društvenog stvaralaštva;razdvajanje umnih i fizičkih funkcija unutar procesa proizvodnje; razdvajanje umnih i fizičkih funkcija unutar procesa proizvodnje; potčinjavanje pojedinca jednoj djelomičnoj i doživotnoj djelatnosti (poslu, potčinjavanje pojedinca jednoj djelomičnoj i doživotnoj djelatnosti (poslu, zanimanju).zanimanju).

S društvenom podjelom rada započinje širenje sve više samostalne S društvenom podjelom rada započinje širenje sve više samostalne neproizvodne društvene djelatnosti neproizvodne društvene djelatnosti (upravnih, sudskih, umjetničkih, itd.). (upravnih, sudskih, umjetničkih, itd.).

S pojavom i razvojem neproizvodnih društvenih djelatnosti ostvaruje se S pojavom i razvojem neproizvodnih društvenih djelatnosti ostvaruje se najznačajnija posljedica civilizacijskog razvoja ljudskog društva: najznačajnija posljedica civilizacijskog razvoja ljudskog društva: započinje i započinje i teče proces teče proces materijalnematerijalne, , političkepolitičke i i socijalnesocijalne emancipacije čovjeka i emancipacije čovjeka i čovječanstva od siromaštva i tiranije. čovječanstva od siromaštva i tiranije.

Specijalizacija sa sobom donosi i mnoštvo negativnih popratnih pojava i Specijalizacija sa sobom donosi i mnoštvo negativnih popratnih pojava i posljedica – ljudi postaju posljedica – ljudi postaju fah-idioti. fah-idioti.

Politička ekonomija i druge društvene znanosti predviđaju ponovno Politička ekonomija i druge društvene znanosti predviđaju ponovno ujedinjenjeujedinjenje razdvojenih proizvodnih funkcija u budućnosti. razdvojenih proizvodnih funkcija u budućnosti.

IX. ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKI IX. ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKI NAPREDAKNAPREDAK

..

IX. TEHNIČKI (ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKI) NAPREDAKIX. TEHNIČKI (ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKI) NAPREDAK

ZnanjeZnanje je preduvjet ljudske vladavine nad prirodom, moćno oružje u tisućljećima staroj ambiciji je preduvjet ljudske vladavine nad prirodom, moćno oružje u tisućljećima staroj ambiciji čovjeka da prirodne resurse podredi vlastitom blagostanju.čovjeka da prirodne resurse podredi vlastitom blagostanju.

Znanost Znanost je ukupnost provjerenih znanja o objektivnoj stvarnosti: prirodi, društvu (uključujući je ukupnost provjerenih znanja o objektivnoj stvarnosti: prirodi, društvu (uključujući ekonomsku dimenziju), povijesti i čovjekuekonomsku dimenziju), povijesti i čovjeku

ZnanostZnanost je, stoga, danas najvažniji je, stoga, danas najvažniji izvedeni input proizvodnjeizvedeni input proizvodnje, ali i vodeća snaga društvenog , ali i vodeća snaga društvenog života i napretka.života i napretka.

Tehnologija Tehnologija je ukupnost je ukupnost znanjaznanja o 1) svojstvima materije i energije, te 2) načinima kombiniranja o 1) svojstvima materije i energije, te 2) načinima kombiniranja faktora (inputa) proizvodnje. faktora (inputa) proizvodnje.

Tehnologija je, drugim riječima kazano isto, sustav povezanih postupaka i procesa u proizvodnji Tehnologija je, drugim riječima kazano isto, sustav povezanih postupaka i procesa u proizvodnji određene vrste proizvodaodređene vrste proizvoda

Tehnika Tehnika je sveukupnost sredstava za rad (fizički kapital) je sveukupnost sredstava za rad (fizički kapital) kojima se čovjek služi u kojima se čovjek služi u materijalnoj proizvodnjimaterijalnoj proizvodnji

Tehnologija i tehnika Tehnologija i tehnika su izrazsu izraz ogromne mase znanja i umijeća koje je čovjek ogromne mase znanja i umijeća koje je čovjek prikupio u svojoj borbi sa škrtom prirodomprikupio u svojoj borbi sa škrtom prirodom

Tehnički progresTehnički progres je jedinstveni naziv za je jedinstveni naziv za napredaknapredak tehnike i tehnologije tehnike i tehnologije

Tehnički progres zavisi od Tehnički progres zavisi od napretka (razvoja) znanostinapretka (razvoja) znanosti i stupnja korištenja i stupnja korištenja (opredmećenja) njenih rezultata.(opredmećenja) njenih rezultata.

Tehnologija i tehnikaTehnologija i tehnika kao oblik primjene znanstvenih spoznaja danas su kao oblik primjene znanstvenih spoznaja danas su najznačajnijinajznačajniji dinamički faktor ekonomskog razvojadinamički faktor ekonomskog razvoja. .

Tehnički progresTehnički progres utječe nautječe na pozitivnepozitivne promjenepromjene u proizvodnom procesu: u proizvodnom procesu: 1.1. porast proizvodnje postojećih ili proizvodnja novih proizvoda; porast proizvodnje postojećih ili proizvodnja novih proizvoda; 2. ista količina proizvodnje se ostvaruje manjim utroškom faktora proizvodnje ili 2. ista količina proizvodnje se ostvaruje manjim utroškom faktora proizvodnje ili njihovom zamjenom novim jeftinijim i dostupnijim faktorima; njihovom zamjenom novim jeftinijim i dostupnijim faktorima; 3. porast kvalitete postojećih proizvoda;3. porast kvalitete postojećih proizvoda;4. poboljšava se organizacija i upravljanje proizvodnim procesom; 4. poboljšava se organizacija i upravljanje proizvodnim procesom; 5. humanizacija uvjeta života i rada ljudi i zaštita prirodnog okoliša.5. humanizacija uvjeta života i rada ljudi i zaštita prirodnog okoliša.

ZAKLJUČIMO!ZAKLJUČIMO!

Tempo razvojaTempo razvoja znanosti zavisi od dostignutih društveno-ekonomskih uvjeta i znanosti zavisi od dostignutih društveno-ekonomskih uvjeta i okolnosti.okolnosti.

Tempo tehničkog progresaTempo tehničkog progresa (razvoja) zavisi od brzine primjene znanstvenih (razvoja) zavisi od brzine primjene znanstvenih dostignuća u tehnici i tehnologiji proizvodnje dostignuća u tehnici i tehnologiji proizvodnje

Tempo rasta efikasnosti privredeTempo rasta efikasnosti privrede zavisi od znanstveno-tehnološkog napretka. zavisi od znanstveno-tehnološkog napretka.

Danas živimo u vremenu snažnog znanstveno-tehnološkog napretka - Danas živimo u vremenu snažnog znanstveno-tehnološkog napretka - znanstveno-tehnološke revolucije!znanstveno-tehnološke revolucije!

Znanstveno-tehnološka revolucijaZnanstveno-tehnološka revolucija je ubrzano i radikalno mijenjanje tehnike i je ubrzano i radikalno mijenjanje tehnike i tehnologije proizvodnje pod utjecajem znanosti. tehnologije proizvodnje pod utjecajem znanosti.

To je suvremeni proces koji se bitno razlikuje od povijesno ranijeg tehničkog To je suvremeni proces koji se bitno razlikuje od povijesno ranijeg tehničkog napretka i ima slijedeća obilježja:napretka i ima slijedeća obilježja:

1. Najvažniju ulogu u proizvodnji sada ima znanost kao najvažnija proizvodna 1. Najvažniju ulogu u proizvodnji sada ima znanost kao najvažnija proizvodna snaga (informatika, biologija, kemija, matematika itd.)snaga (informatika, biologija, kemija, matematika itd.)

2. Povezuju se i stapaju znanost i tehnika u jedan jedinstveni proizvodni kompleks 2. Povezuju se i stapaju znanost i tehnika u jedan jedinstveni proizvodni kompleks (znanstvena se otkrića odmah primjenjuju, a primjena nove tehnike izaziva daljni (znanstvena se otkrića odmah primjenjuju, a primjena nove tehnike izaziva daljni razvoj znanosti);razvoj znanosti);

3. U toku je proces stalnog mijenjanja tehnike i tehnologije proizvodnje, a isto se tako 3. U toku je proces stalnog mijenjanja tehnike i tehnologije proizvodnje, a isto se tako mijenja i materija koja se prerađuje, kao i način informiranja i upravljanja mijenja i materija koja se prerađuje, kao i način informiranja i upravljanja proizvodnim sustavima; proizvodnim sustavima;

4. Mijenja se mjesto i uloga čovjeka u proizvodnom procesu (njegovo izravno 4. Mijenja se mjesto i uloga čovjeka u proizvodnom procesu (njegovo izravno sudjelovanje u tehnološkim procesima nadomješta umno djelovanje u obliku sudjelovanje u tehnološkim procesima nadomješta umno djelovanje u obliku kontrole, projektiranja, dizajniranja itd.)kontrole, projektiranja, dizajniranja itd.)

5. Znanost i tehnika prodiru kako u proizvodnju tako i u svako drugo društveno 5. Znanost i tehnika prodiru kako u proizvodnju tako i u svako drugo društveno djelovanje – upravljanje, pružanje usluga, financije, kulturu, obrazovanje, djelovanje – upravljanje, pružanje usluga, financije, kulturu, obrazovanje, zdravstvo itd. (tehnički progres mijenja zdravstvo itd. (tehnički progres mijenja proizvodne odnoseproizvodne odnose))

6. Stvaraju se materijalno tehničke mogućnosti za neprekidan rast proizvodnosti i 6. Stvaraju se materijalno tehničke mogućnosti za neprekidan rast proizvodnosti i efikasnosti ljudskog rada, smanjenje troškova proizvodnje, malu potrošnju sirovina, efikasnosti ljudskog rada, smanjenje troškova proizvodnje, malu potrošnju sirovina, mali utrošak energije u proizvodnji, niski stupanj zagađivanja prirode itd. mali utrošak energije u proizvodnji, niski stupanj zagađivanja prirode itd.

Pronalaženje novih i efikasnijih metoda proizvodnje (Pronalaženje novih i efikasnijih metoda proizvodnje (tehnički progrestehnički progres) postaje:) postaje:- svjesno usmjeravana i organizirana aktivnost - svjesno usmjeravana i organizirana aktivnost - uključuje sve veći broj znanstvenika i dugih visokostručnih profesija- uključuje sve veći broj znanstvenika i dugih visokostručnih profesija- istodobni rast sredstava za osiguranje kontinuiranog pritjecanja novih - istodobni rast sredstava za osiguranje kontinuiranog pritjecanja novih

tehničkih postupaka.tehničkih postupaka.

Svaka tehnologija ima svoj Svaka tehnologija ima svoj životni ciklusživotni ciklus,, pa je treba obnavljati i nanovo razvijati. pa je treba obnavljati i nanovo razvijati.

Svaka zemlja može Svaka zemlja može 11) ) samostalno razvijatisamostalno razvijati znanost i tehnologiju ili se može znanost i tehnologiju ili se može osloniti na osloniti na 22) ) transfer tehnologijetransfer tehnologije

(1)(1) Samostalno razvijanje znanosti i tehnike Samostalno razvijanje znanosti i tehnike

Tehnološki potencijalTehnološki potencijal nekog društva sastoji se od sposobnosti da nekog društva sastoji se od sposobnosti da samostalnosamostalno stvarastvara i i primjenjujeprimjenjuje vlastitu tehnologiju, ali i da odabire, prilagođava i vlastitu tehnologiju, ali i da odabire, prilagođava i primjenjuje tehnologiju koju kupuje od drugih. primjenjuje tehnologiju koju kupuje od drugih.

Tehnološki potencijal društva utječe na sposobnost društva da ostvari efikasnu Tehnološki potencijal društva utječe na sposobnost društva da ostvari efikasnu proizvodnju, a time i na razinu zadovoljavanja potreba i mogućnosti proizvodnju, a time i na razinu zadovoljavanja potreba i mogućnosti gospodarskog razvoja u budućnosti.gospodarskog razvoja u budućnosti.

Tehnološki potencijali svake zemlje zavise odTehnološki potencijali svake zemlje zavise od: :

i) mogućnosti financiranja znanstveno-istraživačkog rada; i) mogućnosti financiranja znanstveno-istraživačkog rada; ii) raspoložive kvalitete i kvantitete istraživačkih kadrova; ii) raspoložive kvalitete i kvantitete istraživačkih kadrova; iii) raspoložive znanstveno-istraživačke opreme i ostale potrebne infrastrukture; iii) raspoložive znanstveno-istraživačke opreme i ostale potrebne infrastrukture; iv) efikasnosti organizacije i djelotvornosti poticaja za znanstvenu proizvodnju; iv) efikasnosti organizacije i djelotvornosti poticaja za znanstvenu proizvodnju;

v) dostupnosti akumuliranih znanstvenih spoznaja u svijetu.v) dostupnosti akumuliranih znanstvenih spoznaja u svijetu.

(2)(2) Transfer tehnologije Transfer tehnologije

Transfer tehnologijeTransfer tehnologije je je pribavljanje tehnologije koju nismo samo proizveli kroz:pribavljanje tehnologije koju nismo samo proizveli kroz: 1. kupnju opreme; 1. kupnju opreme; 2. kupnju licenci i 2. kupnju licenci i know-howaknow-howa i i 3. proizvodnu kooperaciju i zajednička ulaganja.3. proizvodnu kooperaciju i zajednička ulaganja.

Znanstveno-tehnološki jazZnanstveno-tehnološki jaz između razvijenih i nerazvijenih ugrožava ekonomski između razvijenih i nerazvijenih ugrožava ekonomski suverenitet nerazvijenih zemalja. suverenitet nerazvijenih zemalja.

Ekonomski suverenitet Ekonomski suverenitet je mogućnost i sposobnost zemlje da vlastiti ekonomski je mogućnost i sposobnost zemlje da vlastiti ekonomski život temelji na razvoju u skladu sa svojim mogućnostima i potrebama, te da čuva život temelji na razvoju u skladu sa svojim mogućnostima i potrebama, te da čuva integritet nacionalne privrede.integritet nacionalne privrede.

UgrožavanjeUgrožavanje ili nestanakili nestanak ekonomskog suverenitetaekonomskog suvereniteta utječe na opadanje političkog utječe na opadanje političkog suvereniteta (političke slobode). suvereniteta (političke slobode).

Ekonomski suverenitetEkonomski suverenitet ne znači samodostatnost i ekonomsku izolaciju od ostatka ne znači samodostatnost i ekonomsku izolaciju od ostatka svijeta jer to je uvijek štetno po vlastitu efikasnost.svijeta jer to je uvijek štetno po vlastitu efikasnost.

Elemente prirodnog bogatstva ili brojnost radne snage u suvremenosti je daleko Elemente prirodnog bogatstva ili brojnost radne snage u suvremenosti je daleko

lakše nadomjestiti negolakše nadomjestiti nego oskudnost tehnologijeoskudnost tehnologije..

Najveći dio hrvatske industrije koristi se danasNajveći dio hrvatske industrije koristi se danas tehnologijom četvrtog stupnjatehnologijom četvrtog stupnja (poluautomatizacija) ili niže razine.(poluautomatizacija) ili niže razine.

U vremenu od državnog osamostaljenja Hrvatska se gotovo isključivo oslanjala U vremenu od državnog osamostaljenja Hrvatska se gotovo isključivo oslanjala na vanjske izvore (uvoz) tehnologije i tehnološkog napretka. na vanjske izvore (uvoz) tehnologije i tehnološkog napretka.

Oskudnost Hrvatske s vlastitim izvorima tehnološkog napretka, uz Oskudnost Hrvatske s vlastitim izvorima tehnološkog napretka, uz oskudicu financijskog kapitala i visoko obrazovanog rada, najsnažnije je oskudicu financijskog kapitala i visoko obrazovanog rada, najsnažnije je razvojno ograničenje privredne efikasnostirazvojno ograničenje privredne efikasnosti. .

SLAB TEHNOLOŠKI NAPREDAK + SLAB TEHNOLOŠKI NAPREDAK + OSKUDICA FINANCIJSKOG KAPITALAOSKUDICA FINANCIJSKOG KAPITALA + + OSKUDICA VISOKOOSKUDICA VISOKO OBRAZOVANOG RADA OBRAZOVANOG RADA = = SPOR EKONOMSKI RAZVOJSPOR EKONOMSKI RAZVOJ

Povijesne etape tehničkog progresa (napretka)Povijesne etape tehničkog progresa (napretka):: 1. etapa ručnog rada (manuelna proizvodnja); 2. etapa strojne proizvodnje; 3. 1. etapa ručnog rada (manuelna proizvodnja); 2. etapa strojne proizvodnje; 3.

etapa automatizacije (strojni sustav sa samoregulacijom).etapa automatizacije (strojni sustav sa samoregulacijom). Etape se međusobno ponajviše razlikuju po tehnici pomoću koje se proizvodi – Etape se međusobno ponajviše razlikuju po tehnici pomoću koje se proizvodi –

najsporiji progres u prvoj etapi (nešto brži u antičko doba), a najbrži danas kada najsporiji progres u prvoj etapi (nešto brži u antičko doba), a najbrži danas kada je progres veći u jednoj godini nego za čitavo stoljeće ranije je progres veći u jednoj godini nego za čitavo stoljeće ranije

VI. EKONOMSKI PROCES - MATERIJALNA (TEHNIČKA) I DRUŠTVENA STRANA PROIZVODNJE

Proizvodnja ima dvojak karakter. Ona je istodobno: 1. tijek materijalnih procesa, ali i 2. tijek brojnih odnosa među ljudima

1. Tijek materijalnih procesa (odnos čovjeka i prirode): - ljudi odvajaju i mijenjaju prirodnu materiju i prilagođavaju je svojim potrebama- transportiraju proizvode do mjesta dalje prerade ili konačne potrošnje- čuvaju proizvode u skladištima- troše ih u kombinacijama i količinama optimalnim za zadovoljenje potreba.

To je tehnička (materijalna) strana proizvodnje

No, proizvodnja traži aktivnost i suradnju poduzetnika, vlasnika kapitala, menadžera, radnika, bankara, trgovaca itd.

To ima za posljedicu stvaranje brojnih odnosa među ljudima

2. Tijek odnosa među ljudima (društvena strana proizvodnje):- neki su vlasnici poduzeća (sredstava za proizvodnju), a neki su zaposlenici (radnici), a neki su izvan procesa proizvodnje- proizvodnju neki pokreću (vlasnici), neki je organiziraju i planiraju (menadžeri), a neki je izvršavaju (zaposlenici, radnici) itd.- zbog razlike u ekonomskoj poziciji ljudi (u proizvodnji, u raspodjeli, u razmjeni i u potrošnji) nastaju različiti interesi, različita ponašanja i različiti odnosi

Materijalni procesi (čovjekov utjecaj na prirodu) odvijaju se u okviru i posredstvom ekonomskih odnosa (društvenih odnosa)

Npr. vlasnik radi osiguranja vlastite egzistencije (profit kao njegov dohodak) zapošljava radnike koji su primorani raditi radi vlastite egzistencije (plaća kao

dohodak) = vlasnik može otpuštati radnike, oni mogu mijenjati poduzeća

Na razvoj društvene strane privređivanja (ekonomskih odnosa) utječe Na razvoj društvene strane privređivanja (ekonomskih odnosa) utječe činjenica kako je s vremenom činjenica kako je s vremenom naturalnonaturalno privređivanje zamjenjeno privređivanje zamjenjeno robnimrobnim (tržišnim) privređivanjem (tržišnim) privređivanjem

Od određenog stupnja društveno-ekonomskog razvoja proizvodnja se ne Od određenog stupnja društveno-ekonomskog razvoja proizvodnja se ne odvija samo odvija samo za vlastite potrebeza vlastite potrebe, već se proizvodi , već se proizvodi za drugogaza drugoga (za (za očekivanog ili nepoznatog kupca).očekivanog ili nepoznatog kupca).

Proizvodnja robe datira još iz razdoblja Proizvodnja robe datira još iz razdoblja prijelazaprijelaza iz prvobitne zajednice iz prvobitne zajednice u civilizaciju (iz barbarstva u klasno društvo)u civilizaciju (iz barbarstva u klasno društvo)

Tada se postupno formiraju osnovni uvjeti robne proizvodnje:Tada se postupno formiraju osnovni uvjeti robne proizvodnje:- društvena podjela rada- društvena podjela rada- viškovi proizvoda- viškovi proizvoda- pravna i poslovna samostalnost proizvođača robe- pravna i poslovna samostalnost proizvođača robe

Na ovom temelju izrasta i razvija se Na ovom temelju izrasta i razvija se proizvodnja za tržišteproizvodnja za tržište

Proizvodi su se najprije pojavili kao roba u kontaktu između pojedinih plemena i naroda, a potom su tek stjecali osobine robe u granicama plemena i naroda

Plemena međusobno razmjenjuju svoje proizvedene viškove, a onda se i unutar plemena rezultati proizvodnje počinju razmjenjivati

U robovlasništvu i feudalizmu postoji jednostavna robna proizvodnja, a zatim u obliku kapitalističke robne proizvodnje

U kapitalizmu svi proizvodi dobivaju oblik robe

Roba je proizvedeno dobro koje zadovoljava neku čovjekovu potrebu i razmjenjuje se na tržištu - što znači da je potraga za kupcem isto toliko važna koliko i proizvodnja.

Iz robnog karaktera proizvodnje i razmjene proizlazi i robni karakter inputa proizvodnje – “zemlja”, strojevi i druga oprema te rad slobodno se kupuju i prodaju.

Zbog toga kažemo da je u robnom privređivanju sve, pa i čovjekov život, podvrgnuto robno-novčanim odnosima.

Čovjekov život i rad unutar društvene organizacije privređivanja i rada podvrgnuti su takvim odnosima – njegov rad i život mogu se slobodno kupiti i prodati – (čovjek pravno ne mora prodavati svoj rad, ali ga život prisiljava)

Iako su rad i proizvodnja temelj čovjekove egzistencije, on u tim procesima nije slobodan: - prisila fizičkih potreba + prisila drugog čovjeka.

Odnos između radnika i vlasnika može biti suradnički, ali i prepun konflikata

Prisila drugog čovjeka (eksploatacija čovjeka nad čovjekom) najvidljivija je u prisvajanju ekonomskog viška: ovaj višak je rezultat proizvodnog rada, ali ga prisvaja isključivo vlasnik (jedan ili više njih) poduzeća.

Za neke je to normalno i poželjno (vlasnik ulaže vrijeme, novac i rizik), za druge je to eksploatacija(nisu svi oni koji žive od tuđeg rada eksploatatori!)

VI. EKONOMSKI PROCES - PRIVATNO VLASNIŠTVO

Temelj prisvajanja ekonomskog viška (profita) od strane vlasnika nalazi se u njegovom privatnom vlasništvu nad sredstvima za proizvodnju (poduzećem)

To znači da vlasnik ima isključivo pravo posjedovanja, iskorištavanja i raspolaganja sredstvima za proizvodnju, ali i proizvodima (outputima)

Vlasnik i radnici zajednički ulažu i rade (kapital + rad), ali ne i ista prava

Pravo vlasništva znači da onaj u čijim su rukama sredstva za proizvodnju raspolaže i sredstvima za potrošnju i obavlja raspodjelu u svom interesu

Temeljna proturječnost svih kapitalističkih proizvodnih i drugih društvenih odnosa

Dva su danas oblika vlasništva: privatno i društveno (kolektivno, državno)

Postoji i mješovito vlasništvo: investicijski, mirovinski, osiguravajući fondovi itd.

Društveno i privatno vlasništvo nalaze se u stalnom previranju i sukobljavanju

Cjelokupna povijest čovječanstva ispunjena je takvim odnosima i oko njih se odvijaju svi važniji povijesni problemi i događaji

Privatno vlasništvo nastaje i razvija se na ruševinama zajedničkog (društvenog) vlasništva

U prvobitnoj zajednici postoji plemensko (zajedničko) vlasništvo = pleme zajednički raspolaže sredstvima i rezultatima proizvodnje

Nakon otkrića poljoprivrede i podjele rada, s vremenom oruđa i oružja najprije postaju osobnim vlasništvom, a kasnije to postaje i zemlja koja se obrađuje

Uskoro privatnim vlasništvom postaju i proizvodi (predmeti potrošnje)

Nastaju nejednakosti, a plemensko zajedništvo se raspada

Privatno se vlasništvo širi i na robove (zarobljene neprijatelje)

Na zalasku barbarstva nastaje po prvi puta klasno društvo – Sumerani, Egipćani, stari Grci

Društvo se cijepa na na klasu robovlasnika i klasu robova

Privatno vlasništvo robovlasnika zasniva se rezultatima robova i na njihovoj eksploataciji

Od tada u povijesti jedni zasnivaju svoju egzistenciju na radu, dok drugi na privatnom vlasništvu i eksploataciji rada drugih

Iza robovlasništva dolazi feudalno ili privatno vlasništvo krupnih feudalaca

Njihovu zemlju obrađuju kmetovi koji za to moraju platiti rentu

Kmetovi su ipak vlasnici oruđa za rad i vlasnici svoga proizvoda

Od ranije i dalje postoje i sitni obrtnici koji su vlasnici svojeg obrta i oruđa

Kapitalističko privatno vlasništvo temelji se na vlasništvu fizičkog (poduzeća) i financijskog (banke) kapitala te na eksploataciji nevlasnika – najamnih radnika

ZAKLJUČAK:

Privatno vlasništvo prvobitno nastaje kao izraz napora čovjeka (emancipacije od prirode) da što prije napusti uvjete materijalne bijede

Privatno vlasništvo je odraz izvornog siromaštva ljudske vrste, a to ga dugovječno siromaštvo tjera na potenciranje i favoriziranje materijalnog

Uz pomoć privatnog vlasništva čovjekove djelatnosti daju brže rezultate, a njih se bolje čuva i održava

Ukratko, vlasništvo afirmira čovjekove interese i omogućuje širenje novih potreba

Usprkos tome što na drugoj strani postoji masovno nevlasništvo i eksploatacija tuđeg rada (+ bijeda, pritisak, ponižavanje), p. vlasništvo ima pozitivnu suštinu!

S vremenom materijalno treba prestati biti jedini motiv i interes čovjeka

Afirmacija materijalnog bogatstva mora nestati kao izraz i simbol čovjekova društvenog statusa i općenito prihvaćenog društvenog cilja

To će se dogoditi kada se dovoljno razviju naše proizvodne snage

Tada će i čovjek biti oslobođen od prirodno potrebnog rada

Istovremeno će i započeti proces razgrađivanja privatnog vlasništva

U budućnosti će se čovjek vratiti društvenom (zajedničkom) vlasništvu

Svjetski proces podruštvljavanja trebao bi poboljšati društvene odnose (odnose među ljudima) jer se oni više neće bazirati na privatnom vlasništvu i eksploataciji

VI. EKONOMSKI PROCES -VI. EKONOMSKI PROCES -OSNOVNI TIPOVI PRIVREDA (gospodarstava, OSNOVNI TIPOVI PRIVREDA (gospodarstava,

ekonomija)ekonomija)

SvakSvakaa se se privreda, privreda, drudrušštvo i pojedinac suotvo i pojedinac suoččavaju s problemom avaju s problemom oskudnosti resursaoskudnosti resursa ( (inputainputa i i outputaoutputa) - zbog ograničenosti ) - zbog ograničenosti prirodnih resursa (prirodnih uvjeta života u odnosu na ljudske prirodnih resursa (prirodnih uvjeta života u odnosu na ljudske potrebe) i potrebe) i nedovoljne razvijenosti društvenih proizvodnih snaganedovoljne razvijenosti društvenih proizvodnih snaga u u odnosu na ljudske potrebe (posebice u nerazvijenim i siromašnim odnosu na ljudske potrebe (posebice u nerazvijenim i siromašnim dijelovima svijeta).dijelovima svijeta).

Glavni problem svake Glavni problem svake privredeprivrede je njezina je njezina efikasnostefikasnost, tj. , tj. korikorišštenjtenje e ššto je moguto je mogućće vee veććeg dijela u nekom trenutku dostupnih nam eg dijela u nekom trenutku dostupnih nam proizvodnih moguproizvodnih moguććnostnost

Oduvijek postoje tri glavne skupine Oduvijek postoje tri glavne skupine problemaproblema, , a oda od č čijeg ijeg rjerješšavanja zavisi njihova efikasnostavanja zavisi njihova efikasnost: :

i) Ši) ŠTO I KOLIKO PROIZVODITITO I KOLIKO PROIZVODITI, ,

ii) ii) KAKOKAKO PROIZVODITI PROIZVODITI ii iii) ZA KOGAiii) ZA KOGA PROIZVODITI PROIZVODITI

Prema Prema glavnim karakteristikama i glavnim karakteristikama i pravilima temeljem kojih pravilima temeljem kojih se se rješavaju navedeni ekonomski problemi, sve se privrede rješavaju navedeni ekonomski problemi, sve se privrede danas u svijetu teorijski danas u svijetu teorijski dijele na dijele na

komandnekomandne, , trtržžiiššne ne ii mjemješšoviteovite

VI. EKONOMSKI PROCES -VI. EKONOMSKI PROCES -OSNOVNI TIPOVI PRIVREDA (gospodarstava, ekonomija) OSNOVNI TIPOVI PRIVREDA (gospodarstava, ekonomija)

- 2- 2

Svi se Svi se dijelovi (faze) dijelovi (faze) ekonomskekonomskogog proces procesaa (proizvodnja, (proizvodnja, raspodjela, razmjena i potrošnja) raspodjela, razmjena i potrošnja) temelje na razlitemelje na različčitim itim skupovima pravilaskupovima pravila - - taj je skup pravila onotaj je skup pravila ono š što pojedinato pojedina nacionalna nacionalna gospodarstvagospodarstva (privrede) (privrede) memeđđusobnousobno č čini sliini sliččnim ili nim ili razlirazliččitimitim. .

Bez obzira na sličnosti i razlike, nijednoj privredi nije lako pronaći Bez obzira na sličnosti i razlike, nijednoj privredi nije lako pronaći odgovore na npr. problem Šodgovore na npr. problem ŠTO TO i KOLIKO proizvoditi – i KOLIKO proizvoditi – da li da li proizvoditi viproizvoditi višše hrane a manje odjee hrane a manje odjeććee, , vivišše rock koncerata a e rock koncerata a manje predavanja na manje predavanja na ffakultetimaakultetima, , vivišše orue oružžja a manje maslacaja a manje maslaca? ?

Odgovor nije lako datiOdgovor nije lako dati, , jer je svako gospodarstvo jer je svako gospodarstvo ograniograniččeno svojimeno svojim::

i) i) proizvodnim mogućnostimaproizvodnim mogućnostima (GPM – granica (GPM – granica proizvodnih mogućnosti) te proizvodnih mogućnosti) te

ii) ii) oportunitetnim trooportunitetnim troškomškom ( (koji je koji je povezan povezan sa sa bilo kojom bilo kojom našom odlukom i našom odlukom i koji svakom nakoji svakom naššem izboru moem izboru možže dodati ili e dodati ili oduzeti notu opravdanostioduzeti notu opravdanosti). ).

RjeRješšenje enje navedenih navedenih problemaproblema u mjeu mješšovitom se gospodarstvu ovitom se gospodarstvu pronalazi uz pronalazi uz pomopomoć:ć:

i) i) mehanizma trmehanizma tržžiiššta i cijenata i cijena, , te uz pomote uz pomoć ć iiii) ) drdržžaveave..

Legenda:Dobra i uslugeNovac

TRŽIŠNI ODGOVORI NA ŠTO, KAKO I ZA KOGATRŽIŠNI ODGOVORI NA ŠTO, KAKO I ZA KOGA

VI. ULOGA TRŽIŠTA U RJEŠAVANJU VI. ULOGA TRŽIŠTA U RJEŠAVANJU OSNOVNIH EKONOMSKIH PROBLEMAOSNOVNIH EKONOMSKIH PROBLEMA

ŠTO i KOLIKO PROIZVODITIŠTO i KOLIKO PROIZVODITI

Onoliko i ono što Onoliko i ono što kupci kupci na tržištima na tržištima outputaoutputa svakodnevno svakodnevno novčanim glasovima novčanim glasovima podupiru – novac je podupiru – novac je signal proizvođačima što signal proizvođačima što trebaju proizvoditi. trebaju proizvoditi.

Proizvođači vođeni svojom željom za Proizvođači vođeni svojom željom za profitomprofitom proizvode dobra proizvode dobra i i usluge usluge s s najvećom potražnjomnajvećom potražnjom

Proizvođači Proizvođači napuštaju one proizvodnje koje napuštaju one proizvodnje koje ne donosene donose profit ili je profit ili je on premalion premali

TTržišta djeluju kao ržišta djeluju kao posredniciposrednici koji pomiruju potrebe i ukuse koji pomiruju potrebe i ukuse potrošača s tehnološkim i profitnim ograničenjima proizvođača.potrošača s tehnološkim i profitnim ograničenjima proizvođača.

KAKO PROIZVODITIKAKO PROIZVODITI

KakoKako ć će se proizvodie se proizvodititi odlu odluččuje se kroz uje se kroz konkurencijukonkurenciju me međđu u razlirazliččitim proizvoitim proizvođđaaččimaima. .

Konkurencija na Konkurencija na tržištu outputatržištu outputa postoji onda kada postoji nekoliko postoji onda kada postoji nekoliko proizvođača (više od dva) istog ili sličnog proizvoda. proizvođača (više od dva) istog ili sličnog proizvoda.

KonkKonkuurenti se međusobno bore kako bi prodali što je više moguće renti se međusobno bore kako bi prodali što je više moguće svog proizvoda istim onim kupcima kojima se obraćaju i njegovi svog proizvoda istim onim kupcima kojima se obraćaju i njegovi konkurenti. konkurenti.

BBorba orba se se najčešće odvija kroz najčešće odvija kroz cjenovnu konkurencijucjenovnu konkurenciju – – tj. kroz tj. kroz nastojanjenastojanje da da se se troškovtroškovii proizvodnje nastoje uvijek smanjivati proizvodnje nastoje uvijek smanjivati uvouvođenjemđenjem najefikasnijnajefikasnijihih metod metodaa proizvodnje proizvodnje. .

Niži troškovi proizvodnje znače i nižu prodajnu cijenu u odnosu na Niži troškovi proizvodnje znače i nižu prodajnu cijenu u odnosu na konkurencijukonkurenciju

ZA KOGA PROIZVODITIZA KOGA PROIZVODITI Tržišni odgovor je: Tržišni odgovor je: za one koji imaju novac! za one koji imaju novac!

Oni koji imaju više novca imaju i veću potrošnjuOni koji imaju više novca imaju i veću potrošnju

O tome koliko će tko imati novca odlučuje se pomoću O tome koliko će tko imati novca odlučuje se pomoću ponude i potražnje na tržištima proizvodnih faktora ponude i potražnje na tržištima proizvodnih faktora (inputa). (inputa).

Tržišta faktora određuju nadnice, rente, kamatnjake i profite Tržišta faktora određuju nadnice, rente, kamatnjake i profite – to su – to su cijene proizvodnih čimbenikacijene proizvodnih čimbenika (inputa) (inputa). .

Pojedinci i obitelji su Pojedinci i obitelji su vlasnicivlasnici sredstava za proizvodnju sredstava za proizvodnju ((inputainputa) koje iznajmljuju ili prodaju (kuća, zemlje, ) koje iznajmljuju ili prodaju (kuća, zemlje, proizvodnih sredstava, itd.) proizvodnih sredstava, itd.)

Pojedinci također Pojedinci također rade rade (input rad(input rad), odnosno iznajmljuju svoj ), odnosno iznajmljuju svoj radrad za novac (nadnica, plaća)za novac (nadnica, plaća)

Pojedinci su vlasnici novca za kojeg primaju Pojedinci su vlasnici novca za kojeg primaju kamatekamate

KRATKI PREGLED TRŽIŠNIH RJEŠENJA ZA ŠTO, KAKO I ZA KOGA KRATKI PREGLED TRŽIŠNIH RJEŠENJA ZA ŠTO, KAKO I ZA KOGA (PONAVLJANJE)(PONAVLJANJE)

ŠTO I KOLIKOŠTO I KOLIKO

Koja će se dobra i usluge proizvesti određuju novčani Koja će se dobra i usluge proizvesti određuju novčani glasovi potrošačaglasovi potrošača

Potrošači glasuju svaki dan kroz svoje odluke o kupoviniPotrošači glasuju svaki dan kroz svoje odluke o kupovini Novac koji potrošači uplaćuju na blagajnama trgovina Novac koji potrošači uplaćuju na blagajnama trgovina

osigurava poduzećima da plate svoje troškove (plaće, osigurava poduzećima da plate svoje troškove (plaće, sirovine, rente, kamate, itd.)sirovine, rente, kamate, itd.)

Kada to ne mogu osigurati kroz proizvodnju poduzeća takvu Kada to ne mogu osigurati kroz proizvodnju poduzeća takvu proizvodnju napuštajuproizvodnju napuštaju

Poduzeća privlače proizvodnje s visokim potražnjom Poduzeća privlače proizvodnje s visokim potražnjom potrošača i stoga – visokim profitompotrošača i stoga – visokim profitom

Npr. ukoliko je film strave donio Hollywoodu visoki profit Npr. ukoliko je film strave donio Hollywoodu visoki profit tada će drugi studiji požuriti proizvoditi imitacije tada će drugi studiji požuriti proizvoditi imitacije

KAKO PROIZVODITIKAKO PROIZVODITI

Najbolji način da proizvođači zadovolje cjenovnu konkurenciju Najbolji način da proizvođači zadovolje cjenovnu konkurenciju i maksimiziraju profite da održe troškove na minimumui maksimiziraju profite da održe troškove na minimumu

Minimum osigurava najefikasnija metoda proizvodnjeMinimum osigurava najefikasnija metoda proizvodnje

Katkad je promjena neznatna ili se radi o zamjeni strojeva ili Katkad je promjena neznatna ili se radi o zamjeni strojeva ili o drugačijoj kombinaciji o drugačijoj kombinaciji inputainputa

Mogu biti i drastični pomaci u tehnologijiMogu biti i drastični pomaci u tehnologiji

Npr. slučaj parnih strojeva koji su istisnuli konje jer je para Npr. slučaj parnih strojeva koji su istisnuli konje jer je para bila jeftinija po jedinici korisnog rada bila jeftinija po jedinici korisnog rada

ZA KOGA PROIZVODITIZA KOGA PROIZVODITI

Tržišta inputa određuju nadnice, zemljišne renta, Tržišta inputa određuju nadnice, zemljišne renta, kamatnjake i profitekamatnjake i profite

To su To su cijene faktora (inputa, čimbenika)cijene faktora (inputa, čimbenika)

Ista osoba može primati nadnice od zaposlenja, dividende Ista osoba može primati nadnice od zaposlenja, dividende na dionice, kamate na štednju, čak i rentu na vlasništvo nad na dionice, kamate na štednju, čak i rentu na vlasništvo nad nekretninamanekretninama

Zbrajanjem svih prihoda od faktora možemo izračunati Zbrajanjem svih prihoda od faktora možemo izračunati tržišne dohotke ljuditržišne dohotke ljudi

Raspodjela dohotka među stanovništvom određuje se, Raspodjela dohotka među stanovništvom određuje se, dakle, dakle, količinom faktorakoličinom faktora i i cijenama faktoracijenama faktora

VI. EKONOMSKE ULOGE DRŽAVE VI. EKONOMSKE ULOGE DRŽAVE U MJEŠOVITOM GOSPODARSTVUU MJEŠOVITOM GOSPODARSTVU

Tržište nije idealno, ono ima svoje Tržište nije idealno, ono ima svoje promašajepromašaje

Zbog Zbog manjkavosti tržištamanjkavosti tržišta dio dio privrednih funkcija privrednih funkcija u pojedinom u pojedinom gospodarstvugospodarstvu na sebe preuzima na sebe preuzima DRDRŽŽAVAAVA. .

Čak i da je tržište idealno, država bi mala posla – npr. Čak i da je tržište idealno, država bi mala posla – npr. organizirati sudove, vojsku i policijuorganizirati sudove, vojsku i policiju

Država Država na svoj načinna svoj način rješava dio glavnih ekonomskih problema rješava dio glavnih ekonomskih problema

– što,kako,za koga – što,kako,za koga

UUloge države u gospodarstvu dijelimo loge države u gospodarstvu dijelimo u dvije glavne skupine:u dvije glavne skupine:

I. OPĆA REGULATIVNA I ORGANIZACIJSKA ULOGAI. OPĆA REGULATIVNA I ORGANIZACIJSKA ULOGA

- - osiguranje uvjeta za slobodu privrednih aktivnosti i osiguranje uvjeta za slobodu privrednih aktivnosti i slobodu ulaganja i raspolaganja kapitalomslobodu ulaganja i raspolaganja kapitalom – npr. zaštita – npr. zaštita privatne imovine privatne imovine

- - osiguranje općih uvjeta zajedničkog gospodarskog osiguranje općih uvjeta zajedničkog gospodarskog djelovanjadjelovanja – npr. podupiranje ugovaranja i ugovornih odnosa, a – npr. podupiranje ugovaranja i ugovornih odnosa, a destimuliranje prijevara i nasilja;destimuliranje prijevara i nasilja;

II. ČISTO EKONOMSKA ULOGAII. ČISTO EKONOMSKA ULOGA

1. Promicanje efikasnosti1. Promicanje efikasnosti 2. Promicanje jednakosti ili pravednosti2. Promicanje jednakosti ili pravednosti 3. Promicanje makroekonomskog rasta i stabilnosti3. Promicanje makroekonomskog rasta i stabilnosti

1. PROMICANJE EFIKASNOSTI1. PROMICANJE EFIKASNOSTI (kroz) (kroz) aa) ) Proizvodnja javnih dobara i uslugaProizvodnja javnih dobara i usluga (ŠTO I KOLIKO)(ŠTO I KOLIKO)

privatni sektor poduzeća neke proizvode ne može ili ne želi privatni sektor poduzeća neke proizvode ne može ili ne želi proizvoditi, te bi bez državnog uplitanja stanovništvoproizvoditi, te bi bez državnog uplitanja stanovništvoostalo bez tih proizvoda koji doprinose blagostanju cijelog društvaostalo bez tih proizvoda koji doprinose blagostanju cijelog društva

bb)) Suzbijanje monopolaSuzbijanje monopola i razvoj konkurentnosti i razvoj konkurentnosti (KAKO)(KAKO)

–– njihovi njihovi su su proizvodi skupi i loši, pa država zabranom fiksiranja cijena proizvodi skupi i loši, pa država zabranom fiksiranja cijena regulira cijene i profite monopolista, suzbija njihovo postojanje i regulira cijene i profite monopolista, suzbija njihovo postojanje i nastajanje, kao i dogovornu podjelu tržišta između oligopolista;nastajanje, kao i dogovornu podjelu tržišta između oligopolista;

cc) ) Suzbijanje negativnih i reguliranje pozitivnih eksternalija Suzbijanje negativnih i reguliranje pozitivnih eksternalija (indirektnih efekata)(indirektnih efekata) (KAKO)(KAKO)

– – u tržišne cijene često nisu uključeni svi sporedni učinci proizvodnje i u tržišne cijene često nisu uključeni svi sporedni učinci proizvodnje i potražnje, pa država nastoji spriječiti npr. zagađivanje potražnje, pa država nastoji spriječiti npr. zagađivanje okoliša kao okoliša kao negativnu eksternaliju negativnu eksternaliju ili ili povrijedu autorskih prava (npr. povrijedu autorskih prava (npr. krađu krađu kompjutorskih programakompjutorskih programa) kao pozitivnih eksternalija) kao pozitivnih eksternalija;;

2. PROMICANJE PRAVEDNOSTI ili JEDNAKOSTI2. PROMICANJE PRAVEDNOSTI ili JEDNAKOSTI U U DRUŠTVUDRUŠTVU (ZA KOGA)(ZA KOGA)

- - Konkurencijska tržišta mogu dovesti do takve raspodjele dohotka Konkurencijska tržišta mogu dovesti do takve raspodjele dohotka i bogatstva koja se može smatrati i bogatstva koja se može smatrati političkipolitički, odnosno , odnosno etičkietički neprihvatljivomneprihvatljivom

- Razlog tome leži u tome - Razlog tome leži u tome što se dohošto se dohottci određuju na ci određuju na arbitrarne arbitrarne načinenačine zavisno od npr. zavisno od npr. cijena rada, cijena rada, nasljedstva, uvjeta rada,nasljedstva, uvjeta rada, tehnoloških inovacijatehnoloških inovacija itd itd..

- - Konkurencijska tržišta Konkurencijska tržišta ne garantirajune garantiraju da će dohodak i potrošnja da će dohodak i potrošnja ići onima kojima najviše treba ili koji ih najviše zaslužuju. ići onima kojima najviše treba ili koji ih najviše zaslužuju.

- - Država u demokratskom društvu može, temeljem odluka u Država u demokratskom društvu može, temeljem odluka u zakonodavnim tijelima, poduzeti zakonodavnim tijelima, poduzeti gospodarske mjeregospodarske mjere kojima će kojima će promijeniti tržišnu raspodjelu dohotka - npr. promijeniti tržišnu raspodjelu dohotka - npr. progresivnim progresivnim porezimaporezima i i transfernim plaćanjimatransfernim plaćanjima..

- Što su društva razvijenija tim više posvećuju znatan dio svojih - Što su društva razvijenija tim više posvećuju znatan dio svojih bogatstava (prihoda) za održavanje minimalnih standarda bogatstava (prihoda) za održavanje minimalnih standarda prehrane, zdravstvene zaštite, socijalne i mirovinske skrbi, te prehrane, zdravstvene zaštite, socijalne i mirovinske skrbi, te novčanih davanja za siromašne novčanih davanja za siromašne

3. PROMICANJE MAKROEKONOMSKOG RASTA 3. PROMICANJE MAKROEKONOMSKOG RASTA I STABILNOSTII STABILNOSTI PRIVREDE PRIVREDE

a) porast nacionalne proizvodnje; a) porast nacionalne proizvodnje; b) porast zaposlenosti, tj. pad nezaposlenosti; b) porast zaposlenosti, tj. pad nezaposlenosti; c) niska stopa inflacije i stabilnost valute; c) niska stopa inflacije i stabilnost valute; d) snažna vanjskotrgovinska razmjena.d) snažna vanjskotrgovinska razmjena.

ProizvodnjaProizvodnja ( (reprodukcijareprodukcija) ) razlirazliččitih i brojnih dobara i uslugaitih i brojnih dobara i usluga moramora se se neprestano poveneprestano poveććavati i stoga govorimo o avati i stoga govorimo o proprošširenoj reprodukcijiirenoj reprodukciji ((proizvodnjiproizvodnji)). .

Stupanj proStupanj prošširene reprodukcije nazivamo irene reprodukcije nazivamo ekonomskim rastomekonomskim rastom: : povepoveććanje ukupne kolianje ukupne količčine proizvedenih dobara i usluga unutar ine proizvedenih dobara i usluga unutar gospodarstva neke zemlje i u odregospodarstva neke zemlje i u određđeno vrijemeeno vrijeme. .

Od Od ekonomskog rasta ekonomskog rasta zavisi povezavisi poveććano zadovoljavanje potreba i buduano zadovoljavanje potreba i budućći i razvoj proizvodnjerazvoj proizvodnje, , kao i sveukupni razvoj drukao i sveukupni razvoj drušštvatva ( (socijalnisocijalni,,politipolitiččkiki, , itditd). ).

EEkonomski rast se prati i mjerikonomski rast se prati i mjeri – više o tome kasnije – više o tome kasnije

U stopi rasta društvenog proizvoda i nacionalnog dohotka ogleda U stopi rasta društvenog proizvoda i nacionalnog dohotka ogleda se se opće stanje gospodarstva i stvarna racionalnost, efikasnost, se se opće stanje gospodarstva i stvarna racionalnost, efikasnost, ekonomičnost, produktivnost i rentabilnost privređivanjaekonomičnost, produktivnost i rentabilnost privređivanja..

Kretanja nacionalnog proizvoda prema više ili niže nazivaju se Kretanja nacionalnog proizvoda prema više ili niže nazivaju se privredni ili konjukturni ciklusiprivredni ili konjukturni ciklusi..

U razdobljima od desetak godina privrede prolaze faze poremećaja U razdobljima od desetak godina privrede prolaze faze poremećaja

u proizvodnji koje mogu biti obilježene umjerenim (u proizvodnji koje mogu biti obilježene umjerenim (recesijarecesija) ili ) ili velikim (velikim (depresijadepresija) padom nacionalnog proizvoda (izostankom ek. ) padom nacionalnog proizvoda (izostankom ek. rasta). rasta).

Nakon ovih razdoblja nastupa vrijeme Nakon ovih razdoblja nastupa vrijeme oživljavanjaoživljavanja (umjerenog (umjerenog ek. rasta) i ek. rasta) i poletapoleta (visokog ek. rasta). (visokog ek. rasta).

Loša se razdoblja nastoje kontrolirati, ublažiti i otkloniti aktivnom Loša se razdoblja nastoje kontrolirati, ublažiti i otkloniti aktivnom ek. politikom i državnom intervencijom. ek. politikom i državnom intervencijom.

Vlada svake zemlje može Vlada svake zemlje može mijenjati najvažnije uvjete mijenjati najvažnije uvjete privređivanjaprivređivanja u zemlji u zemlji (za sve proizvodne subjekte) (za sve proizvodne subjekte), nastojeći , nastojeći tako tako povećati ekonomski rast ili zaustaviti njegov pad: povećati ekonomski rast ili zaustaviti njegov pad:

količinu novca u opticaju, količinu novca u opticaju, kamate na štednju i zajmove, kamate na štednju i zajmove, brojnost i veličinu poreza, brojnost i veličinu poreza, potrošnju na javna dobra i usluge, potrošnju na javna dobra i usluge, kretanje cijena dobrima i uslugama, kretanje cijena dobrima i uslugama, kretanje plaća zaposlenih, kretanje plaća zaposlenih, devizni tečaj vlastite valute i devizni tečaj vlastite valute i odnos između uvoza i izvoza. odnos između uvoza i izvoza.

Za razliku od ek. rasta, Za razliku od ek. rasta, ekonomski razvojekonomski razvoj je povezan s je povezan s kvalitativnim promjenama u privrednim i drugim društvenim kvalitativnim promjenama u privrednim i drugim društvenim odnosima. odnosima.

Da bi proizveli više (ek. rast), moramo stalno poboljšavati načine i Da bi proizveli više (ek. rast), moramo stalno poboljšavati načine i uvjete proizvodnje, kao i društvene odnose koji omogućuju uvjete proizvodnje, kao i društvene odnose koji omogućuju ekonomski napredak (pravednost u raspodjeli, obrazovanost i ekonomski napredak (pravednost u raspodjeli, obrazovanost i zdravlje stanovništva itd.) zdravlje stanovništva itd.)

EKONOMSKE ULOGE DRŽAVE U MJEŠOVITOM GOSPODARSTVUEKONOMSKE ULOGE DRŽAVE U MJEŠOVITOM GOSPODARSTVU PROMAŠAJI TRŽIŠTAPROMAŠAJI TRŽIŠTA ULOGA DRŽAVEULOGA DRŽAVE EKONOMSKA EKONOMSKA POLITIKAPOLITIKA

1. NEEFIKASNOSTI1. NEEFIKASNOSTIA) Nesavršena A) Nesavršena konkurencijakonkurencija

Posredovanje na Posredovanje na tržištima (realociranje tržištima (realociranje

resursa)resursa)

- Antimonopolski zakoni Antimonopolski zakoni - Oporezivanje mon. Oporezivanje mon. - Razdvajanje mon. itd. Razdvajanje mon. itd.

B) Negativne i B) Negativne i pozitivne eksternalijepozitivne eksternalije

Posredovanje na Posredovanje na tržištimatržištima

-Zakoni protiv zagađivanjaZakoni protiv zagađivanja-Strandardi, pregovori, Strandardi, pregovori, pravila pravila

C) Nedostatak C) Nedostatak određenih dobara i određenih dobara i

usluga usluga

Poticanje i organiziranje Poticanje i organiziranje proizvodnjiproizvodnji

Izgradnja infrastrukture i Izgradnja infrastrukture i osnivanje javnih poduzeća osnivanje javnih poduzeća

i ustanovai ustanova

2. NEJEDNAKOSTI2. NEJEDNAKOSTINeprihvatljive Neprihvatljive

nejednakosti dohotka, nejednakosti dohotka, bogatstva i šansibogatstva i šansi

Preraspodjela Preraspodjela dohotkadohotka

Progresivno oporezivanje, Progresivno oporezivanje, transferna plaćanja, transferna plaćanja, subvencije i druge potporesubvencije i druge potpore

3. MAKROEKONOMSKI PROBLEMI3. MAKROEKONOMSKI PROBLEMIA) Spori ekonomski A) Spori ekonomski

rastrastPoticati rastPoticati rast Ulagati u obrazovanje, Ulagati u obrazovanje,

znanost, štednju, znanost, štednju, tehnologiju..tehnologiju..

B) Visoka B) Visoka nezaposlenostnezaposlenost

Poticati zaposlenostPoticati zaposlenost Programi zapošljavanja, Programi zapošljavanja, politika dohodaka, politika dohodaka, investicije...investicije...

C) Neravnoteža uvoza C) Neravnoteža uvoza i izvozai izvoza

Poticati izvoz ili uvozPoticati izvoz ili uvoz Vanjskotrgovinske mjere, Vanjskotrgovinske mjere, politika deviznog tečajapolitika deviznog tečaja

D) InflacijaD) Inflacija Suzbijati inflacijuSuzbijati inflaciju Monetarna i fiskalna Monetarna i fiskalna politika, politika dohodakapolitika, politika dohodaka

DODATAK: PRIRODNI RESURSI KAO INPUTDODATAK: PRIRODNI RESURSI KAO INPUT

riječ je, dakle, o kritici riječ je, dakle, o kritici industrijskoga kapitalističkog industrijskoga kapitalističkog načina proizvodnje koji, tjeran načina proizvodnje koji, tjeran logikom kapitala, s jedne logikom kapitala, s jedne strane, sve više koristi strane, sve više koristi prirodne resurse i dobra, a s prirodne resurse i dobra, a s druge strane, time 'proizvodi' druge strane, time 'proizvodi' sve više štetnih otpadaka za sve više štetnih otpadaka za prirodu i društvo. prirodu i društvo.

..

..

X. PODUZETNIŠTVO ( + VLASNIŠTVO I X. PODUZETNIŠTVO ( + VLASNIŠTVO I UPRAVLJANJE/UPRAVLJANJE/MANAGEMENTMANAGEMENT))

..

X. PODUZETNIŠTVO X. PODUZETNIŠTVO (+ VLASNIŠTVO I UPRAVLJANJE/(+ VLASNIŠTVO I UPRAVLJANJE/MANAGEMENTMANAGEMENT) )

IzvedeniIzvedeni faktor proizvodnje koji se faktor proizvodnje koji se može, ali i ne moramože, ali i ne mora smjesmjestitistiti unutar unutar č čimbenika imbenika (inputa) (inputa) radarada - bez obzira na kategorizaciju ovaj je input - bez obzira na kategorizaciju ovaj je input važanvažan

Bez doprinosa Bez doprinosa poduzetnikapoduzetnika i i poduzetništvapoduzetništva nema suvremenog ekonomskog nema suvremenog ekonomskog razvojarazvoja

Obrazovana radna snaga, napredna tehnologija i fizički kapital ne mogu podići Obrazovana radna snaga, napredna tehnologija i fizički kapital ne mogu podići efikasnost bez poduzetnika i poduzetništvaefikasnost bez poduzetnika i poduzetništva

Štoviše, zŠtoviše, za a J.A. Schumpetera J.A. Schumpetera poduzetnik poduzetnik je je glavni pokretaglavni pokretač č ekonomskog razvojaekonomskog razvoja

Prvo spominjanje poduzetnika u ekonomskoj teoriji pripisuje se R. Cantillonu u 18. Prvo spominjanje poduzetnika u ekonomskoj teoriji pripisuje se R. Cantillonu u 18. st., iako se i ranije razlikuje st., iako se i ranije razlikuje djelatnosti poslovnog čovjekadjelatnosti poslovnog čovjeka od od rada radnikarada radnika

J.B. J.B. Say Say (19. st.) (19. st.) definira poduzetnika kao osobu kojadefinira poduzetnika kao osobu koja “ “kombinira faktore kombinira faktore proizvodnje u jedan cjeloviti proizvodni organizam da bi se ostvario cilj stjecanja proizvodnje u jedan cjeloviti proizvodni organizam da bi se ostvario cilj stjecanja profitaprofita" "

Na tragu Saya, Na tragu Saya, suvremena teorijasuvremena teorija poduzetništvo definira kao proces investiranja poduzetništvo definira kao proces investiranja financijskog kapitala u poslovne pothvate s ciljem stjecanja dobiti (profita)financijskog kapitala u poslovne pothvate s ciljem stjecanja dobiti (profita)

Drugim riječima, poduzetništvo je Drugim riječima, poduzetništvo je aktivnostaktivnost kojom se novčani kapital transformira kojom se novčani kapital transformira u konkretne kombinacije proizvodnih inputa (čimbenika, faktora)u konkretne kombinacije proizvodnih inputa (čimbenika, faktora)

Aktivnost poduzetnika obuhvaća (u cilju stjecanja profita):Aktivnost poduzetnika obuhvaća (u cilju stjecanja profita):a) izbor proizvoda; a) izbor proizvoda; b) odlučivanje o tehnologiji i veličini proizvodnje; b) odlučivanje o tehnologiji i veličini proizvodnje; c) odabir lokacije proizvodnje; c) odabir lokacije proizvodnje; d) pronalaženje izvora i strukture financiranja, te d) pronalaženje izvora i strukture financiranja, te e) određivanje načina upravljanja e) određivanje načina upravljanja

Odlučivanje poduzetnika je Odlučivanje poduzetnika je nerutinsko, intuitivno i inovativno nerutinsko, intuitivno i inovativno (ali ne i (ali ne i nerazumno)nerazumno)

Bez poduzetnika i poduzetništva nema Bez poduzetnika i poduzetništva nema inovacijainovacija, a bez inovacija nema tehničkog, , a bez inovacija nema tehničkog, organizacijskog i drugog napretka kojim se ostvaruje rast efikasnosti i blagostanjeorganizacijskog i drugog napretka kojim se ostvaruje rast efikasnosti i blagostanje

Najvažnije poduzetničke inovacijeNajvažnije poduzetničke inovacije: : 1. 1. uvouvođđenje novih proizvodaenje novih proizvoda ( (ili poboljili poboljššanje postojeanje postojeććihih););

2. 2. uvouvođđenje novih metoda enje novih metoda (tehnologija) (tehnologija) proizvodnjeproizvodnje;;3. 3. otvaranje novih trotvaranje novih tržžiišštata outputa outputa (kupaca); (kupaca); 4. 4. osvajanje novih izvora sirovina i polupreraosvajanje novih izvora sirovina i poluprerađđevina i evina i 5. 5. kreiranje novih oblika industrijske organizacijekreiranje novih oblika industrijske organizacije

Za spomenutog Cantillona “poduzetnik je osoba koja kupuje po poznatim, a Za spomenutog Cantillona “poduzetnik je osoba koja kupuje po poznatim, a prodaje po nepoznatim cijenama” (npr. vlasnik poduzeća radnicima isplaćuje prodaje po nepoznatim cijenama” (npr. vlasnik poduzeća radnicima isplaćuje ugovorenu najamninu, a prodaja i cijena proizvoda je nesigurna)ugovorenu najamninu, a prodaja i cijena proizvoda je nesigurna)

Stoga suStoga su neizvjesnostneizvjesnost (nepredvidljivi problemi) (nepredvidljivi problemi) ii rizik rizik (poznati problemi na (poznati problemi na čijem se rješavanju može poraditi) čijem se rješavanju može poraditi) bitne odrednicebitne odrednice poduzetni poduzetniččke funkcijeke funkcije

PoduzetniPoduzetniččki rizikki rizik proizlazi iz proizlazi iz::- - konkurencijekonkurencije drugih proizvo drugih proizvođđaačča u cijenia u cijeni, , kvalitetikvaliteti, marketingu, marketingu itd itd., ., - - neizvjesne strukture ineizvjesne strukture i veliveliččine ine ukupne potraukupne potražžnjenje (naklonosti kupaca) (naklonosti kupaca) za za

njegovim proizvodomnjegovim proizvodom

Rizik stvara i prenormirana državaRizik stvara i prenormirana država

TrTržžiiššna pravila podrazumijevaju da se u na pravila podrazumijevaju da se u rizikrizik poduzetni poduzetnišštva ulazi s tva ulazi s vlastitom imovinomvlastitom imovinom, , vlastitim kapitalomvlastitim kapitalom (može ga i posuditi) (može ga i posuditi) te te osobnosobnimim sno snošenjemšenjem sv svihih posljedic posljedicaa uspjeha uspjeha ii neuspjehaneuspjeha

No, vNo, visoki riziciisoki rizici donose i visoke profite! donose i visoke profite!

Jedna od taktika smanjenja rizika je moguJedna od taktika smanjenja rizika je moguććnost upravljanja trnost upravljanja tržžiišštem kroz nprtem kroz npr.:.: 1. 1. dogovoredogovore s prodava s prodavaččima ili kupcimaima ili kupcima, , odnosno kroz odnosno kroz marketingmarketing i i propagandupropagandu

proizvodaproizvoda, te kroz , te kroz 2. 2. diverzifikacijdiverzifikaciju u proizvodaproizvoda, , to jest situacija u kojoj jedan proizvoto jest situacija u kojoj jedan proizvođđaač č proizvodi proizvodi

razlirazliččite proizvodeite proizvode (ako pada cijena i prodaja jednog proizvoda, ne pada (ako pada cijena i prodaja jednog proizvoda, ne pada

svim) svim)

Međusobno se razlikuju Međusobno se razlikuju pseudopoduzetnikpseudopoduzetnik i i kompetentni poduzetnikkompetentni poduzetnik

Pseudopoduzetnik Pseudopoduzetnik je laje lažžan poduzetnikan poduzetnik, , prikriven rentijerprikriven rentijer, , spekulant u spekulant u negativnoj konotaciji tog pojmanegativnoj konotaciji tog pojma

To je osoba koja osim gramzivostiTo je osoba koja osim gramzivosti, , egoizma egoizma i ži želje za bogaelje za bogaććenjem teenjem tešško da ko da posjeduje bilo koju pozitivnuposjeduje bilo koju pozitivnu, , drudrušštveno potveno požželjnu osobinueljnu osobinu

Kompetentni poduzetnikKompetentni poduzetnik danas ima danas ima: :

1. 1. strategijske vjestrategijske vješštinetine ( (one obuhvaone obuhvaććaju globalno miaju globalno miššljenje u meljenje u međđunarodnim unarodnim dimenzijamadimenzijama, , umreumrežženo mieno miššljenjeljenje, , sposobnost za vizijusposobnost za viziju, , odluodluččivanje i ivanje i sprovosprovođđenjeenje, , sigurnost pregovaranjasigurnost pregovaranja); );

2. 2. socijalnu kompetentnostsocijalnu kompetentnost ((ona obuhvaona obuhvaćća sposobnost za mea sposobnost za međđunarodne timoveunarodne timove, , sposobnost za usposobnost za uččenje i inovacijeenje i inovacije); );

3. 3. strustruččnu kompetentnostnu kompetentnost ( (ona obuhvaona obuhvaćća sveua sveuččiliiliššno obrazovanjeno obrazovanje, , boravak u boravak u inozemstvuinozemstvu, , dodatne kvalifikacijedodatne kvalifikacije, , moralnu kompetentnostmoralnu kompetentnost))

Pojam, uloga i poslovi menadžera u Pojam, uloga i poslovi menadžera u suvremenim profitnim i neprofitnim organizacijamasuvremenim profitnim i neprofitnim organizacijama

Poduzetništvo i upravljanje (management, menadžment) Poduzetništvo i upravljanje (management, menadžment) nisu istenisu iste proizvodne funkcijeproizvodne funkcije

Poduzetnička funkcija Poduzetnička funkcija prethodi prethodi upravljačkoj i stvara uvjete za njuupravljačkoj i stvara uvjete za nju

PoduzetnikPoduzetnik odlučuje o odlučuje o realizaciji poslovne idejerealizaciji poslovne ideje, a , a menadžerimenadžeri operativno operativno upravljajuupravljaju (svakodnevno) procesom privređivanja (svakodnevno) procesom privređivanja

Zadaci menadžera nisu manje važni od uloge poduzetnika Zadaci menadžera nisu manje važni od uloge poduzetnika

Posao je menadžmenta da inpute proizvodnje učini Posao je menadžmenta da inpute proizvodnje učini efikasnim, efikasnim, a to čini kroz a to čini kroz donošenje odluka koje osiguravaju efikasno funkcioniranje već stvorene donošenje odluka koje osiguravaju efikasno funkcioniranje već stvorene poslovne organizacijeposlovne organizacije

No, menadžeri ne postoje samo u poslovnim organizacijama (poduzećima) već i u No, menadžeri ne postoje samo u poslovnim organizacijama (poduzećima) već i u drugim organizacijama koje imaju ciljeve koji se ostvaruju kroz racionalno ustrojstvo drugim organizacijama koje imaju ciljeve koji se ostvaruju kroz racionalno ustrojstvo i djelovanjei djelovanje

Te su Te su neprofitabilne organizacijeneprofitabilne organizacije (institucije) npr. zdravstvene, kulturne, prosvjetne i (institucije) npr. zdravstvene, kulturne, prosvjetne i karitativne (za razliku od profitnih organizacija poput npr. privatnih poduzeća)karitativne (za razliku od profitnih organizacija poput npr. privatnih poduzeća)

U svim organizacijama na početku postojanja osnivači (poduzetnici) redovito U svim organizacijama na početku postojanja osnivači (poduzetnici) redovito obavljaju operativne poslove i upravljaju organizacijomobavljaju operativne poslove i upravljaju organizacijom

No, s rastom i razvojem organizacije dolazi do sve većeg opsega i složenosti No, s rastom i razvojem organizacije dolazi do sve većeg opsega i složenosti poslovaposlova

Poduzetnici-osnivači počinju pomalo gubiti “konce” Poduzetnici-osnivači počinju pomalo gubiti “konce”

U nekom prijelomnom trenutku pokazuje s epotreba za angažmanom U nekom prijelomnom trenutku pokazuje s epotreba za angažmanom profesionalnih profesionalnih upravljačaupravljača - - menadžeramenadžera ( (manageramanagera))

Definicija 1: “Menadžment je proces rada s drugima i pomoću drugih na Definicija 1: “Menadžment je proces rada s drugima i pomoću drugih na ostvarivanju organizacijskih ciljeva u promjenjivoj okolini uz efektivnu i ostvarivanju organizacijskih ciljeva u promjenjivoj okolini uz efektivnu i efikasnu uporabu ograničenih resursa”efikasnu uporabu ograničenih resursa”

Definicija 2: “Menadžment je proces oblikovanja i održavanja okruženja u Definicija 2: “Menadžment je proces oblikovanja i održavanja okruženja u kojemu pojedinci, radeći zajedno u skupinama, efikasno ostvaruju odabrane kojemu pojedinci, radeći zajedno u skupinama, efikasno ostvaruju odabrane ciljeve”ciljeve”

Bez obzira na brojne definicije manageri, temeljni radni zadaci managera Bez obzira na brojne definicije manageri, temeljni radni zadaci managera su su učinkovito postizanje ciljeva kako bi se time zadovoljili zahtjevi učinkovito postizanje ciljeva kako bi se time zadovoljili zahtjevi vlasnika, odnosno osnivača organizacijevlasnika, odnosno osnivača organizacije

Osnivač (vlasnik) je zbog toga i zaposlio ravnatelja kao Osnivač (vlasnik) je zbog toga i zaposlio ravnatelja kao profesionalnog profesionalnog “zastupnika” svojih interesa“zastupnika” svojih interesa

MenadžerMenadžer u praksiu praksi praktično rukovodi organizacijom, pa mu je to praktično rukovodi organizacijom, pa mu je to profesijaprofesija, , tj. tj. posebno zanimanjeposebno zanimanje

Nije jednostavno opisati rad menadžera u konkretnim organizacijama, no Nije jednostavno opisati rad menadžera u konkretnim organizacijama, no iskristalizirala se iskristalizirala se lista menadžerskih funkcija (skupina poslova)lista menadžerskih funkcija (skupina poslova)

Poduzetnici i poduzetništvo kreiraju poslovnu ideju i odlučuju o realizaciji Poduzetnici i poduzetništvo kreiraju poslovnu ideju i odlučuju o realizaciji poslovne ideje: što, kako, koliko i za koga proizvoditi poslovne ideje: što, kako, koliko i za koga proizvoditi

PoduzetnikPoduzetnik odlučuje o odlučuje o realizaciji poslovne idejerealizaciji poslovne ideje, a , a menadžerimenadžeri operativno operativno upravljajuupravljaju (svakodnevno) procesom privređivanja (što nije manje važno od (svakodnevno) procesom privređivanja (što nije manje važno od poduzetništva) poduzetništva)

Menadžeri upravljaju Menadžeri upravljaju već uobličenim kapitalomveć uobličenim kapitalom kao realiziranom poduzetničkom kao realiziranom poduzetničkom idejomidejom

Upravlja se poduzećem koje je prostorno, tehnološki, kapacitetom i asortimanom Upravlja se poduzećem koje je prostorno, tehnološki, kapacitetom i asortimanom proizvodnje VEĆ oblikovano i definiranoproizvodnje VEĆ oblikovano i definirano

Iako možda sposoban, menadžer Iako možda sposoban, menadžer ne možene može otkloniti krupne promašaje otkloniti krupne promašaje poduzetnikapoduzetnika

Jedna osoba moJedna osoba možže biti istovremeno e biti istovremeno poduzetnikpoduzetnik, vlasnik, vlasnik i upravlja i upravljačč ( (menadmenadžžerer), ), ali je isto tako moguali je isto tako mogućće da to budu tri razlie da to budu tri različčite osobeite osobe

Teorijski: poduzetnik osmišljenu poslovnu ideju proda drugome koji pokrene Teorijski: poduzetnik osmišljenu poslovnu ideju proda drugome koji pokrene proizvodnju (osniva poduzeće) i zapošljava menagere i radnike (zaposlenike)proizvodnju (osniva poduzeće) i zapošljava menagere i radnike (zaposlenike)

Ipak, u praksi često nije jednostavno razlučiti njihove funkcijeIpak, u praksi često nije jednostavno razlučiti njihove funkcije

Uspješni su oni manageri koji:Uspješni su oni manageri koji: - minimiziraju oskudne resurse koje troše (inpute proizvodnje) – - minimiziraju oskudne resurse koje troše (inpute proizvodnje) – tehnička efikasnosttehnička efikasnost- maksimiziraju prihode od prodaje i profit (rentabilnost) – - maksimiziraju prihode od prodaje i profit (rentabilnost) – ekonomska efikasnostekonomska efikasnost

Poduzećem utemeljenim i oblikovanim od strane poduzetnika upravlja Poduzećem utemeljenim i oblikovanim od strane poduzetnika upravlja managermanager ((managementmanagement) i to obnašanjem slijedećih funkcija) i to obnašanjem slijedećih funkcija::

- planiranjem- planiranjem- kadrovskim ekipiranjem- kadrovskim ekipiranjem- organiziranjem- organiziranjem- vođenjem - vođenjem - kontroliranjem- kontroliranjem

1.1. PlaniranjePlaniranje: određivanje ciljeva organizacije i pristupa njihovom ostvarivanju : određivanje ciljeva organizacije i pristupa njihovom ostvarivanju (uz pomoć resursa koji stoje na raspolaganju)(uz pomoć resursa koji stoje na raspolaganju)

2.2. OrganiziranjeOrganiziranje: stvaranje formalnog sustava radnih mjesta i org. jedinica s : stvaranje formalnog sustava radnih mjesta i org. jedinica s točno utvrđenim radnim zadacima (kojim upravljaju različiti rukovoditelji – točno utvrđenim radnim zadacima (kojim upravljaju različiti rukovoditelji – menadžeri, između kojih postoji raspodjela ovlasti)menadžeri, između kojih postoji raspodjela ovlasti)

3.3. Upravljanje ljudskim potencijalima (kadroviranje):Upravljanje ljudskim potencijalima (kadroviranje): pronaći najbolje pronaći najbolje raspoložive ljude i popuniti radna mjesta, te obavljanje svih poslova potrebnih raspoložive ljude i popuniti radna mjesta, te obavljanje svih poslova potrebnih da bi se ljudi razvijali i zadržali u organizacijida bi se ljudi razvijali i zadržali u organizaciji

4.4. VođenjeVođenje: potpora zaposlenicima/volonterima, motiviranje, upravljanje : potpora zaposlenicima/volonterima, motiviranje, upravljanje odnosima i sukobima između pojedinaca i skupina, i sl. odnosima i sukobima između pojedinaca i skupina, i sl.

5.5. KontroliranjeKontroliranje: “nadovezuje” se na planiranje, utvrđivanje jesu li postavljeni : “nadovezuje” se na planiranje, utvrđivanje jesu li postavljeni planovi ispunjeniplanovi ispunjeni

Koliko od navedenog treba obaviti, kada i kojim redoslijedom stvar je odluke Koliko od navedenog treba obaviti, kada i kojim redoslijedom stvar je odluke menadžera – nema propisanih pravilamenadžera – nema propisanih pravila

Menadžeri ni sami ne žele teorijsko određenje njihovog poslaMenadžeri ni sami ne žele teorijsko određenje njihovog posla

Za njih same je najvažnija Za njih same je najvažnija prilagodljivostprilagodljivost, velika , velika energijaenergija i sposobnost i sposobnost prilagodbeprilagodbe promjenama u okruženju promjenama u okruženju

Međutim, nemaju svi menadžeri Međutim, nemaju svi menadžeri jednake vještinejednake vještine potrebne za obavljanje potrebne za obavljanje navedenih poslova (funkcija)navedenih poslova (funkcija)

Neki imaju više, a neki manje Neki imaju više, a neki manje tehničkih vještinatehničkih vještina (npr. obavljanje konrektnih (npr. obavljanje konrektnih poslova u muzeju, galeriji, kazalištu...), poslova u muzeju, galeriji, kazalištu...), vještine rada s ljudimavještine rada s ljudima (razvoj i (razvoj i iskazivanje empatije, komuniciranje, razumijevanje motiva zaposlenih, poticanje iskazivanje empatije, komuniciranje, razumijevanje motiva zaposlenih, poticanje na kvalitetnije obavljanje zadataka...), te na kvalitetnije obavljanje zadataka...), te konceptualne vještinekonceptualne vještine (apstraktno (apstraktno razmišljanje, uočavanje problema i njihovo rješavanje, donošenje odluka...)razmišljanje, uočavanje problema i njihovo rješavanje, donošenje odluka...)

Stoga, razvoj vještina i poznavanje konkretnih tehnika menadžmenta kroz Stoga, razvoj vještina i poznavanje konkretnih tehnika menadžmenta kroz obrazovanjeobrazovanje (formalno i neformalno) preduvjet je uspjeha svake organizacije (formalno i neformalno) preduvjet je uspjeha svake organizacije

S obzirom da se menadžeri bave različitim aspektima poslovanja organizacije, S obzirom da se menadžeri bave različitim aspektima poslovanja organizacije, potrebna su im različita znanja, sposobnosti i vještinepotrebna su im različita znanja, sposobnosti i vještine

Menadžeri se međusobno također razlikuju i s obzirom na Menadžeri se međusobno također razlikuju i s obzirom na hijerarhijsku razinuhijerarhijsku razinu

S obzirom na hijerahijsku razinu, obično se razlikuju tri temeljne skupine:S obzirom na hijerahijsku razinu, obično se razlikuju tri temeljne skupine:

Menadžeri najviše razineMenadžeri najviše razine ( (top menagementtop menagement) – odgovorni za uspjeh čitave ) – odgovorni za uspjeh čitave organizacije, bave se dugoročnim planiranjem, donošenjem ključnih odluka, organizacije, bave se dugoročnim planiranjem, donošenjem ključnih odluka, razmatranjem najvažnijih terndova u okruženju, razvojem organizacijske razmatranjem najvažnijih terndova u okruženju, razvojem organizacijske kulture itd.kulture itd.

Menadžeri srednje razineMenadžeri srednje razine ( (middle managementmiddle management) – razrađuju opće planove i ) – razrađuju opće planove i odluke, utvrđuju što i kako treba raditi dio organizacije kojem su na čelu, te odluke, utvrđuju što i kako treba raditi dio organizacije kojem su na čelu, te služe kao glavni komunikacijski kanal između menadžera najviše i najniže služe kao glavni komunikacijski kanal između menadžera najviše i najniže razine)razine)

Menadžeri najniže razineMenadžeri najniže razine ( (lower/first-line managementlower/first-line management) – daju potporu ) – daju potporu zaposlenicima/volonterima u postizanju ciljeva, pri čemu moraju osigurati zaposlenicima/volonterima u postizanju ciljeva, pri čemu moraju osigurati poštovanje pravila i odluka donesenih na višim razinama menadžmentapoštovanje pravila i odluka donesenih na višim razinama menadžmenta

XI. ORGANIZACIJA I DJELOVANJE PODUZEĆAXI. ORGANIZACIJA I DJELOVANJE PODUZEĆA

XI. ORGANIZACIJA I DJELOVANJE PODUZEĆAXI. ORGANIZACIJA I DJELOVANJE PODUZEĆA U gospodarskim aktivnostima čovjek ne može opstati kao izolirana jedinka – stoga U gospodarskim aktivnostima čovjek ne može opstati kao izolirana jedinka – stoga

oduvijek radi i proizvodioduvijek radi i proizvodi s drugima s drugima

U primitivnim društvima prikupljanje i lov organizira U primitivnim društvima prikupljanje i lov organizira (naturalna proizvodnja)(naturalna proizvodnja) u u okviruokviru obitelji, plemena ili rodaobitelji, plemena ili roda

Zbog Zbog a)a) trajne specijalizacije za pojedine vrste i poslove proizvodnog procesa i trajne specijalizacije za pojedine vrste i poslove proizvodnog procesa i b)b) masovne proizvodnje masovne proizvodnje danasdanas je nezamislivo da bi ljudi proizvodili samo za sebe i je nezamislivo da bi ljudi proizvodili samo za sebe i svoje potrebesvoje potrebe

U robnom obliku privređivanja (proizvodnja za druge/tržište) društveni proces U robnom obliku privređivanja (proizvodnja za druge/tržište) društveni proces proizvodnje (ukupna proizvodnja u društvu) funkcionira na temelju suradnje brojnih proizvodnje (ukupna proizvodnja u društvu) funkcionira na temelju suradnje brojnih autonomnih proizvodnih jedinicaautonomnih proizvodnih jedinica

U suvremenim i potpuno različitim (u odnosu na razdoblja naturalne proizvodnje) U suvremenim i potpuno različitim (u odnosu na razdoblja naturalne proizvodnje) uvjetima temeljna proizvodna jedinica uvjetima temeljna proizvodna jedinica robnog oblikarobnog oblika privređivanja je privređivanja je poduzećepoduzeće (definitivno od 15. st. do danas)(definitivno od 15. st. do danas)

Poduzeće (firma, tvrtka, trgovačko društvo) je samostalan organizacijski oblik Poduzeće (firma, tvrtka, trgovačko društvo) je samostalan organizacijski oblik zajedničkog djelovanja ljudi i kapitala u procesu proizvodnje.zajedničkog djelovanja ljudi i kapitala u procesu proizvodnje.

RAZVOJ PODUZEĆA KROZ POVIJESTRAZVOJ PODUZEĆA KROZ POVIJEST

Prva poduzećaPrva poduzeća nastaju u razdoblju raspada feudalne ekonomije i razgradnje nastaju u razdoblju raspada feudalne ekonomije i razgradnje naturalnog sustava privređivanjanaturalnog sustava privređivanja

Sitne robne proizvođače (zanatlije udružene u Sitne robne proizvođače (zanatlije udružene u cehovske zajednicecehovske zajednice) i pojedinačne ) i pojedinačne trgovce (udružene u trgovce (udružene u gildegilde) postupno zamjenjuje kapitalistički način proizvodnje i ) postupno zamjenjuje kapitalistički način proizvodnje i orijentacija ka ostvarivanju profita (u 13-14 st.)orijentacija ka ostvarivanju profita (u 13-14 st.)

Za nastanak i razvoj poduzeća najveću zaslugu imajuZa nastanak i razvoj poduzeća najveću zaslugu imaju trgovina, trgovci i trgovina, trgovci i trgovački kapitaltrgovački kapital

Naime, trgovci žele sve Naime, trgovci žele sve veći profit iz razvoja trgovineveći profit iz razvoja trgovine, pogotovo nakon velikih , pogotovo nakon velikih geografskih otkrića iz 15. st. i širenja tržišta geografskih otkrića iz 15. st. i širenja tržišta

Većeg profita nema bez Većeg profita nema bez snažnije robne proizvodnje u poduzećimasnažnije robne proizvodnje u poduzećima koja koja zamjenjuju zanatske radionice (koje mogu malo mproizvesti) i cehove (koji zamjenjuju zanatske radionice (koje mogu malo mproizvesti) i cehove (koji ograničavaju rad, broj majstora i količinu proizvodnje) ograničavaju rad, broj majstora i količinu proizvodnje)

U povijesnom procesu razvoja od cehovske zanatske radionice (srednji vijek) U povijesnom procesu razvoja od cehovske zanatske radionice (srednji vijek) do industrijskog poduzeća (19. st.) postoje tri faze metamorfoze (od zanatskih do industrijskog poduzeća (19. st.) postoje tri faze metamorfoze (od zanatskih radionica do krupnijih proizvođača):radionica do krupnijih proizvođača):

i)i) faza jednostavne kooperacijefaza jednostavne kooperacije - veći broj samostalnih zanatlija ručno radi na jednom mjestu (više nego u zanatskoj - veći broj samostalnih zanatlija ručno radi na jednom mjestu (više nego u zanatskoj r.), r.), - svaki proizvodi proizvod od početka do kraja bez podjele rada (ne surađuju), - svaki proizvodi proizvod od početka do kraja bez podjele rada (ne surađuju), - radi se pod upravljanjem vlasnika kooperacije - radi se pod upravljanjem vlasnika kooperacije - napredak se sastoji od okrupnjavanja proizvodnje,uštede na kontroli rada i alatima- napredak se sastoji od okrupnjavanja proizvodnje,uštede na kontroli rada i alatima

ii)ii) faza manufakturefaza manufakture - postoji od 16. do 18. st., a i dalje se radi ručno, - postoji od 16. do 18. st., a i dalje se radi ručno, - to je radionica s unutrašnjom (tehničkom) podjelom rada, - to je radionica s unutrašnjom (tehničkom) podjelom rada,

- svaku etapu proizvodnje obavljaju specijalizirani i stoga djelotvorniji pojedinci, - svaku etapu proizvodnje obavljaju specijalizirani i stoga djelotvorniji pojedinci, - dolazi do usavršavanja alata i poboljšanja organizacije proizvodnje - dolazi do usavršavanja alata i poboljšanja organizacije proizvodnje

iii)iii) faza strojne proizvodnjefaza strojne proizvodnje (nastupa u 19. st.) (nastupa u 19. st.)

RELATIVNA SAMOSTALNOST PODUZEĆARELATIVNA SAMOSTALNOST PODUZEĆA

Svrha ili ciljSvrha ili cilj poduzeća je ostvarivanje poduzeća je ostvarivanje zarade ili zarade ili profita profita (dobiti)(dobiti)

Profit je višak prihoda povrh (iznad) troškova proizvodnej (poslovanja)Profit je višak prihoda povrh (iznad) troškova proizvodnej (poslovanja)

Poduzeće je samostalno u postavljanju svojih ciljeva proizvodnje i metoda Poduzeće je samostalno u postavljanju svojih ciljeva proizvodnje i metoda ostvarivanja tih ciljevaostvarivanja tih ciljeva

Ciljeve i metode (veličina, inputi, tehnologija, unutrašnja organizacija, metode Ciljeve i metode (veličina, inputi, tehnologija, unutrašnja organizacija, metode upravljanja) u stvarnosti određuju vlasnik (vlasnici) i menadžment upravljanja) u stvarnosti određuju vlasnik (vlasnici) i menadžment

Iako je načelno Iako je načelno slobodnoslobodno u pokušaju ostvarivanja profita, poduzeće je u pokušaju ostvarivanja profita, poduzeće je podvrgnuto djelovanju:podvrgnuto djelovanju:- - ekonomskih zakonaekonomskih zakona (konkurencija, rizici, kupovna moć potrošača, cijene (konkurencija, rizici, kupovna moć potrošača, cijene inputa, porezi, tehnologija, mjere ekonomske politike države, prosječna inputa, porezi, tehnologija, mjere ekonomske politike države, prosječna obrazovanost radne snage, itd.) iobrazovanost radne snage, itd.) i - pravnih pravila- pravnih pravila o načinu dopuštenog djelovanja. o načinu dopuštenog djelovanja.

VRSTE PODUZEĆAVRSTE PODUZEĆA

Poduzeća prema različitim kriterijima dijelimo naPoduzeća prema različitim kriterijima dijelimo na:: 1.1. prema aktivnosti: prema aktivnosti: proizvodna i uslužna (trgovina, bankarstvo, promet itd.); proizvodna i uslužna (trgovina, bankarstvo, promet itd.);

2.2. prema profitabilnosti: prema profitabilnosti: nisko i visokoprofitabilne; nisko i visokoprofitabilne;

3.3. prema tržišnoj orijentaciji (smještaju): prema tržišnoj orijentaciji (smještaju): lokalna, nacionalna, izvozna lokalna, nacionalna, izvozna (multinacionalna – MNK/dijelovi poduzeća nalaze se u više država, (multinacionalna – MNK/dijelovi poduzeća nalaze se u više država, transnacionalna – TNK/diejlovi poduzeća nalaze se na više kontinenata);transnacionalna – TNK/diejlovi poduzeća nalaze se na više kontinenata);

4.4. prema veličini (broju zaposlenih): prema veličini (broju zaposlenih): mala (do 125 zaposlenih), srednja (od 126 do mala (do 125 zaposlenih), srednja (od 126 do 499), velika (od 500 i više zaposlenih);499), velika (od 500 i više zaposlenih);

5.5. prema vlasništvu: prema vlasništvu: privatnaprivatna (personalna - s jednim vlasnikom, ortaštvo – nekoliko (personalna - s jednim vlasnikom, ortaštvo – nekoliko vlasnika i kapitalna - dionička društva, veliki broj vlasnika), vlasnika i kapitalna - dionička društva, veliki broj vlasnika), državnadržavna (javna) i (javna) i mješovitamješovita poduzeća (privatno-javno) poduzeća (privatno-javno)

KARAKTERISTIKE PODUZEĆA (PREMA VLASNIŠTVU)KARAKTERISTIKE PODUZEĆA (PREMA VLASNIŠTVU)

PRIVATNO PODUZEĆE S JEDNIM VLASNIKOM PRIVATNO PODUZEĆE S JEDNIM VLASNIKOM – – mali ulagački kapital, neograničena odgovornost prema trećima za obveze mali ulagački kapital, neograničena odgovornost prema trećima za obveze poduzeća, mali poslovi (profit), veliki rizik poduzeća, mali poslovi (profit), veliki rizik

PRIVATNO PODUZEĆE S VIŠE VLASNIKA (PARTNERSTVO, ORTAŠTVO) PRIVATNO PODUZEĆE S VIŠE VLASNIKA (PARTNERSTVO, ORTAŠTVO) - nešto veći ulagački kapital, međusobna podjela ulagačkog kapitala i rizika, - nešto veći ulagački kapital, međusobna podjela ulagačkog kapitala i rizika, neograničena odgovornost za obveze poduzeća, srednje veliki poslovi (profit), neograničena odgovornost za obveze poduzeća, srednje veliki poslovi (profit), srednji riziksrednji rizik

PRIVATNO PODUZEĆE S VELIKIM BROJEM VLASNIKA (DIONIČKO PRIVATNO PODUZEĆE S VELIKIM BROJEM VLASNIKA (DIONIČKO DRUŠTVO, KORPORACIJA)DRUŠTVO, KORPORACIJA)- veliki ulagački kapital, velika distribucija ulagačkog kapitala i rizika, ograničena - veliki ulagački kapital, velika distribucija ulagačkog kapitala i rizika, ograničena odgovornost za obveze, veliki poslovi (profit), pojedinačno mali rizikodgovornost za obveze, veliki poslovi (profit), pojedinačno mali rizik

JAVNO PODUZEĆE (DRŽAVNO)JAVNO PODUZEĆE (DRŽAVNO)- varijabilna veličina ulagačkog kapitala, kapital osigurava država, odgovornost i - varijabilna veličina ulagačkog kapitala, kapital osigurava država, odgovornost i rizik države, neprofitabilna proizvodnja (javnih usluga i dobara/koje privatna rizik države, neprofitabilna proizvodnja (javnih usluga i dobara/koje privatna poduzeća ne žele proizvoditi zbog niske profitabilnosti ili tehničkog rizika) poduzeća ne žele proizvoditi zbog niske profitabilnosti ili tehničkog rizika)

PODSUSTAVI PODUZEĆAPODSUSTAVI PODUZEĆA

Djelovanje privatnog poduzeća ima dvije kumulativne svrhe:Djelovanje privatnog poduzeća ima dvije kumulativne svrhe:1. stjecanje dobiti za vlasnika1. stjecanje dobiti za vlasnika2. zadovoljiti određene potrebe pojedinaca/društva2. zadovoljiti određene potrebe pojedinaca/društva

Kako je dobit (profit, zarada) krajnji cilj privatnog poduzeća, poduzeće je potrebno Kako je dobit (profit, zarada) krajnji cilj privatnog poduzeća, poduzeće je potrebno ustrojiti kao funkcionalnu cjelinu koja će ispuniti obje svrheustrojiti kao funkcionalnu cjelinu koja će ispuniti obje svrhe

U funkcionalnom smislu poduzeće je interaktivni sustav koje se sastoji od niza U funkcionalnom smislu poduzeće je interaktivni sustav koje se sastoji od niza svrhovitih i nužnih svrhovitih i nužnih podsustava podsustava (cjelina)(cjelina): :

- poduzetništvo i menadžment; - poduzetništvo i menadžment; - kadrovski odjel; - kadrovski odjel; - odjel nabave; - odjel nabave; - odjel marketinga i prodaje; - odjel marketinga i prodaje; - odjel financija i računovodstva; - odjel financija i računovodstva; - proizvodni odjel (- proizvodni odjel (središnji podsustav, u centru interakcije svih podsustavasredišnji podsustav, u centru interakcije svih podsustava); ); - odjel istraživanja i razvoja (R&D); - odjel istraživanja i razvoja (R&D); - odjel strateškog planiranja; - odjel strateškog planiranja; - odjel obrazovanja- odjel obrazovanja

1.1. PODUZETNIŠTVO I MANAGEMENT PODUZETNIŠTVO I MANAGEMENT

O važnosti, ulozi i karakteristikama poduzetničke i managerske funkcije rečeno je O važnosti, ulozi i karakteristikama poduzetničke i managerske funkcije rečeno je već dosta togaveć dosta toga

N aovom mjestu samo nadopuna: o kompleksnosti interesa koji djeluju unutar N aovom mjestu samo nadopuna: o kompleksnosti interesa koji djeluju unutar poduzeća (vlasnici, zaposlenici) ili su dio njegovog okruženja (dobavljači, poduzeća (vlasnici, zaposlenici) ili su dio njegovog okruženja (dobavljači, kooperanti, prodavači, financijeri, konkurenti i država) kooperanti, prodavači, financijeri, konkurenti i država)

U svom djelovanju manageri moraju voditi računa o U svom djelovanju manageri moraju voditi računa o heterogenimheterogenim interesima svih interesima svih skupina skupina

Sve skupine – unutar i izvan poduzeća – imaju mogućnost utjecaja na poduzeće Sve skupine – unutar i izvan poduzeća – imaju mogućnost utjecaja na poduzeće (vlasnici kontrolom rezultata, zaposlenici štrajkom, kupci svojim odlukama, država (vlasnici kontrolom rezultata, zaposlenici štrajkom, kupci svojim odlukama, država mjerama ekonomske politike, npr. vrstama i veličinom poreza, itd.)mjerama ekonomske politike, npr. vrstama i veličinom poreza, itd.)

Manageri u svom djelovanju balansiraju između navedenih skupina nastojeći Manageri u svom djelovanju balansiraju između navedenih skupina nastojeći optimalnim odlukama udovoljiti svakoj skupini (prema određenim prioritetima)optimalnim odlukama udovoljiti svakoj skupini (prema određenim prioritetima)

Menadžment predstavlja komunikacijski i posrednički centar koji posreduje Menadžment predstavlja komunikacijski i posrednički centar koji posreduje informacije i usklađuje interese, te vodi djelatnost poduzeća kao opunomoćenik informacije i usklađuje interese, te vodi djelatnost poduzeća kao opunomoćenik vlasnika i poduzetnikavlasnika i poduzetnika

ODNOSI PODUZEĆA I INTERESNIH SKUPINAODNOSI PODUZEĆA I INTERESNIH SKUPINA

SUVREMENO PODUZEĆE I PROCES GLOBALIZACIJESUVREMENO PODUZEĆE I PROCES GLOBALIZACIJE

Iako postoji više oblika globalizacije (npr. politička, tehnološka, kulturalna, ekološka, Iako postoji više oblika globalizacije (npr. politička, tehnološka, kulturalna, ekološka, itd.) nas najviše zanima itd.) nas najviše zanima ekonomska globalizacijaekonomska globalizacija

OPĆENITO: Globalizacija (mondijalizacija) je povezivanje, integriranje ili OPĆENITO: Globalizacija (mondijalizacija) je povezivanje, integriranje ili intenzivno komuniciranje ljudi koje se odvija u planetarnim razmjerima intenzivno komuniciranje ljudi koje se odvija u planetarnim razmjerima

Ekonomska globalizacijaEkonomska globalizacija je a) skup procesa uklanjanja svih prepreka za slobodan je a) skup procesa uklanjanja svih prepreka za slobodan planetarni protok dobara i usluga, premještanje proizvodnji, slobodnu trgovinu i planetarni protok dobara i usluga, premještanje proizvodnji, slobodnu trgovinu i nesputano kolanje financijskog kapitala, te b) skup procesa koji doprinose nesputano kolanje financijskog kapitala, te b) skup procesa koji doprinose homogenizaciji (ujednačavanju) gospodarstava i standardizaciji životnog stila homogenizaciji (ujednačavanju) gospodarstava i standardizaciji životnog stila (zapravo, potreba ljudi)(zapravo, potreba ljudi)

Ekonomska globalizacija ide u smjeru integriranja i ujedinjavanja nacionalnih Ekonomska globalizacija ide u smjeru integriranja i ujedinjavanja nacionalnih privreda u privreda u jednu svjetsku (globalnu) privredujednu svjetsku (globalnu) privredu

U tom će slučaju u budućnosti današnje nacionalne privrede postati dijelom svjetske U tom će slučaju u budućnosti današnje nacionalne privrede postati dijelom svjetske ekonomije, a tada će se orijentirati na proizvodnje za koje imaju komparativne ekonomije, a tada će se orijentirati na proizvodnje za koje imaju komparativne prednosti (međunarodna podjela rada)prednosti (međunarodna podjela rada)

Prema ovom scenariju posljedice suPrema ovom scenariju posljedice su: prevladavanje postojećih granica među : prevladavanje postojećih granica među državama, opadanje političkog i ekonomskog suvereniteta nacija-država i državama, opadanje političkog i ekonomskog suvereniteta nacija-država i nastanak globalnih i nadnacionalnih asocijacija koje preuzimaju regulativne i nastanak globalnih i nadnacionalnih asocijacija koje preuzimaju regulativne i druge funkcije u svjetskoj ekonomiji i društvudruge funkcije u svjetskoj ekonomiji i društvu

U aktualnim uvjetima ekonomske globalizacije (uklanjanje ranijih barijera U aktualnim uvjetima ekonomske globalizacije (uklanjanje ranijih barijera slobodnog protoka rezulatata privređivanja) poduzeća postaju međusobno slobodnog protoka rezulatata privređivanja) poduzeća postaju međusobno konkurentnakonkurentna na čitavoj planeti na čitavoj planeti

Zbog toga uvjeti poslovanja postaju Zbog toga uvjeti poslovanja postaju složeniji, neizvjesniji i rizičnijisloženiji, neizvjesniji i rizičniji..

Poduzeća se ovome prilagođuju povećanjem vlastite Poduzeća se ovome prilagođuju povećanjem vlastite fleksibilnostifleksibilnosti (npr. (npr. lokacijskim, tehnološkim, upravljačkim i drugim promjenama)lokacijskim, tehnološkim, upravljačkim i drugim promjenama)

U tome im pomažu i U tome im pomažu i nacionalne državenacionalne države kroz: smanjivanje poreza, dobro kroz: smanjivanje poreza, dobro obrazovanje domaće radne snage, investiranje u infrastrukturu, izgradnju pravne obrazovanje domaće radne snage, investiranje u infrastrukturu, izgradnju pravne države i društvene sigurnosti itd. države i društvene sigurnosti itd.

XII. TROŠKOVI PROIZVODNJEXII. TROŠKOVI PROIZVODNJE

Poduzeća su na tržištima Poduzeća su na tržištima outputaoutputa uspješni tržišni takmaci (opstaju) ukoliko zadovolje uspješni tržišni takmaci (opstaju) ukoliko zadovolje::EKONOMSKE KRITERIJE DJELOVANJA: EKONOMSKE KRITERIJE DJELOVANJA: 1. 1. prodaju proizvodeprodaju proizvode; ; 2. 2. podmiruju dospjele obvezepodmiruju dospjele obveze ( (troškovi proizvodnje/poslovanjatroškovi proizvodnje/poslovanja); ); 3. 3. osiguravaju akumulacijuosiguravaju akumulaciju (prikupljaju novčana sredstva za proširenje proiz.); (prikupljaju novčana sredstva za proširenje proiz.); 4. 4. ostvaruju dobit vlasniku/vlasnicima kapitalaostvaruju dobit vlasniku/vlasnicima kapitala i i TEHNOLOŠKE KRITERIJE DJELOVANJA:TEHNOLOŠKE KRITERIJE DJELOVANJA:5. 5. stvaraju uvjete tehnološkog razvoja stvaraju uvjete tehnološkog razvoja (umješnost djelatnika, raspoloživa (umješnost djelatnika, raspoloživa tehnologija, organizacija poduzeća, kontrola kvalitete proizvoda, poznavanje ukusa tehnologija, organizacija poduzeća, kontrola kvalitete proizvoda, poznavanje ukusa potrošača...)potrošača...)

ZNAMO: Proizvodnja je objedinjavanje i kombiniranje inputa radi stvaranja ZNAMO: Proizvodnja je objedinjavanje i kombiniranje inputa radi stvaranja materijalnih dobara i usluga namijenjenih kupcima. Inputi (čimbenici, faktori) materijalnih dobara i usluga namijenjenih kupcima. Inputi (čimbenici, faktori) nisu nisu besplatnibesplatni – pribavljaju se po određenoj cijeni – pribavljaju se po određenoj cijeni

Cijena inputa je Cijena inputa je novčani trošak, izdataknovčani trošak, izdatak ili ili rashodrashod poduzeća poduzeća

Veličina troškaVeličina troška je ponajbolji je ponajbolji pokazateljpokazatelj racionalnogracionalnog izbora faktorske kombinacije te izbora faktorske kombinacije te upotrebe proizvodnih faktora (inputa), odnosno njihovog upotrebe proizvodnih faktora (inputa), odnosno njihovog ekonomiziranja ekonomiziranja (štedljivog (štedljivog korištenja zbog djelovanja zakona oskudnosti)korištenja zbog djelovanja zakona oskudnosti)

EkonomiziranjeEkonomiziranje je nastojanje ka smanjivanju (minimiziranju) svih troškova inputa: je nastojanje ka smanjivanju (minimiziranju) svih troškova inputa:- kroz smanjivanje količine nužnih proizvodnih inputa (bilo kojeg)- kroz smanjivanje količine nužnih proizvodnih inputa (bilo kojeg)- kroz upotrebu cjenovno povoljnije strukture inputa- kroz upotrebu cjenovno povoljnije strukture inputa

Upravo radi donošenja efikasnih odluka, troškovi poduzeća se Upravo radi donošenja efikasnih odluka, troškovi poduzeća se prateprate i nastoje i nastoje smanjiti kroz ekonomiziranje smanjiti kroz ekonomiziranje

Analizom vrsta i kretanjem troškova poduzeća bavi se Analizom vrsta i kretanjem troškova poduzeća bavi se teorija troškovateorija troškova

Teorija troškova je zbog svoje važnosti (utječe na dobit!!!) gotovo postala Teorija troškova je zbog svoje važnosti (utječe na dobit!!!) gotovo postala posebna posebna znanstvena disciplinaznanstvena disciplina

Poduzeća nastoje ostvariti Poduzeća nastoje ostvariti maksimalnu razlikumaksimalnu razliku između ukupnih prihoda od prodaje između ukupnih prihoda od prodaje proizvoda i ukupnih rashoda, troškova ili izdataka. proizvoda i ukupnih rashoda, troškova ili izdataka.

DOBIT (PROFIT) = UKUPNI PRIHOD minus UKUPNI TROŠAKDOBIT (PROFIT) = UKUPNI PRIHOD minus UKUPNI TROŠAK

Postoje brojne podjele troškova – zavisno od pogleda (kuta promatranja)Postoje brojne podjele troškova – zavisno od pogleda (kuta promatranja)

Prema teoriji troškova, troškovi proizvodnjePrema teoriji troškova, troškovi proizvodnje se dijele na se dijele na fiksne fiksne i i varijabilnevarijabilne.. FIKSNIFIKSNI (stalni)(stalni) su troškovi takva vrsta rashoda čija veličina su troškovi takva vrsta rashoda čija veličina ne zavisine zavisi od opsega od opsega

proizvodnje (bilo da je proizvodnja nula ili maksimalna)proizvodnje (bilo da je proizvodnja nula ili maksimalna)

Bilo da je proizvodnja minimalna ili maksimalna veličina je fiksnih troškova Bilo da je proizvodnja minimalna ili maksimalna veličina je fiksnih troškova jednaka - jednaka - konstantnakonstantna

PRIMJER: troškovi osiguranja, čuvanja objekata, komunalne naknade, PRIMJER: troškovi osiguranja, čuvanja objekata, komunalne naknade, amortizacije zgrada, renti, znanstveno-istraživačke aktivnosti itd.amortizacije zgrada, renti, znanstveno-istraživačke aktivnosti itd.

Budući da su Budući da su uvijek istiuvijek isti, oni će , oni će manje manje sudjelovati u ukupnim troškovima sudjelovati u ukupnim troškovima proizvodnje kako njezin opseg bude proizvodnje kako njezin opseg bude većiveći..

VARIJABILNIVARIJABILNI (promjenljivi)(promjenljivi) troškovi su oni koji troškovi su oni koji ovise o opseguovise o opsegu (veličini) (veličini) proizvodnjeproizvodnje

Što je veća proizvodnja to će biti viši varijabilni troškovi npr. energije, sirovina, Što je veća proizvodnja to će biti viši varijabilni troškovi npr. energije, sirovina, strojeva, plaće većeg broja zaposlenih itd. strojeva, plaće većeg broja zaposlenih itd.

Varijabilni trošak može rasti brže od opsega proizvodnje (progresivno), Varijabilni trošak može rasti brže od opsega proizvodnje (progresivno), proporcionalno ili sporije (regresivno)proporcionalno ili sporije (regresivno)

UKUPNI TROŠAK = FIKSNI + VARIJABILNI TROŠKOVIUKUPNI TROŠAK = FIKSNI + VARIJABILNI TROŠKOVI

Što je opseg (veličina) proizvodnje manji, relativno rastu fiksni troškoviŠto je opseg (veličina) proizvodnje manji, relativno rastu fiksni troškovi

Što je opseg (veličina) proizvodnje veći, fiksni troškovi opadaju (rastu varijabilni)Što je opseg (veličina) proizvodnje veći, fiksni troškovi opadaju (rastu varijabilni)

S druge strane,S druge strane, ukupni prihod ukupni prihod se povećava kada se povećava opseg se povećava kada se povećava opseg proizvodnje, ali i prodaja na tržištu po konstantnim cijenama:proizvodnje, ali i prodaja na tržištu po konstantnim cijenama:

UKUPNI PRIHOD = UKUPNI PRIHOD = QQ (količina prodanih proizvoda) (količina prodanih proizvoda) x Px P (konstantna ili prosječna cijena po kojoj su (konstantna ili prosječna cijena po kojoj su

prodani) prodani)

Prosječni (jedinični) troškoviProsječni (jedinični) troškovi se izračunavaju tako da se ukupni troškovi se izračunavaju tako da se ukupni troškovi podijele s količinom proizvodnje:podijele s količinom proizvodnje:

PROSJEČNI (JEDINIČNI) TROŠKOVI = UKUPNI TROŠKOVI /PROSJEČNI (JEDINIČNI) TROŠKOVI = UKUPNI TROŠKOVI /(podijeljeno s)(podijeljeno s) KOLIČINA PROIZVODNJEKOLIČINA PROIZVODNJE

OPSEG PROIZVODNJE

FIKSNITROŠKOVI

VARIJABILNI TROŠKOVI

UKUPNITROŠKOVI

JEDINIČNI TROŠKOVI

UKUPNI PRIHODCijena=30

OSTVARENA DOBIT

0 100 kn 0 kn 100 kn - kn 0 kn -100 kn

1 100 20 120 120 30 30 -90-90

2 100 30 130 65 6060 -70-70

3 100 36 136 45,3 9090 -46-46

4 100 40 140 35 140140 00

5 100 45 145 29 150150 55

6 100 51 151 25,1 180180 2929

7 100 62 162 23,1 210210 4848

8 100 80 180 22,5 240240 6060

9 100 108 208 23,1 270270 6262

10 100 150 250 25 300300 5050

Granični (marginalni) troškovi proizvodnje Granični (marginalni) troškovi proizvodnje

- pokazuju povećanje troškova proizvodnje s - pokazuju povećanje troškova proizvodnje s dodatnom jedinicom proizvodadodatnom jedinicom proizvoda (povećanje proizvodnje s npr. 100 jedinica na 101. jedinicu proizvoda). (povećanje proizvodnje s npr. 100 jedinica na 101. jedinicu proizvoda).

Zašto su granični troškovi važni?Zašto su granični troškovi važni?

- odluka o povećanju proizvodnje povezana je s - odluka o povećanju proizvodnje povezana je s neizbježnim povećanjem neizbježnim povećanjem proizvodnih troškovaproizvodnih troškova radi nužne prilagodbe: troškovi zapošljavanja dodatne radi nužne prilagodbe: troškovi zapošljavanja dodatne radne snage, uvođenja novih strojeva, više smjena i većih plaća, proširenja radne snage, uvođenja novih strojeva, više smjena i većih plaća, proširenja skladišta, proizvodnih hala itd. skladišta, proizvodnih hala itd.

- zbog tih promjena troškovi će ponekad rasti - zbog tih promjena troškovi će ponekad rasti iznadproprocionalnoiznadproprocionalno u odnosu u odnosu prema povećanju proizvodnje. prema povećanju proizvodnje.

- u ovom slučaju poduzeću se - u ovom slučaju poduzeću se smanjuje rentabilnostsmanjuje rentabilnost i povećanje opsega i povećanje opsega proizvodnje proizvodnje nema ekonomsko opravdanjenema ekonomsko opravdanje. .

- u računanju marginalnog troška uzimaju se u obzir samo - u računanju marginalnog troška uzimaju se u obzir samo dodatni varijabilni dodatni varijabilni troškovi.troškovi.

Oportunitetni troškoviOportunitetni troškovi - nisu novčani troškovi, već trošak - nisu novčani troškovi, već trošak propuštenog dohotkapropuštenog dohotka zbog izbora zbog izbora alternativne proizvodne aktivnosti (jedne od proizvodnih mogućnosti)alternativne proizvodne aktivnosti (jedne od proizvodnih mogućnosti)

- procjena oportunitetnih troškova ne koristi se isključivo u proizvodnoj sferi- procjena oportunitetnih troškova ne koristi se isključivo u proizvodnoj sferi

- PRIMJER: - PRIMJER: - Što i koliko gubimo postupajući na određeni način u životu? - Što i koliko gubimo postupajući na određeni način u životu? - Što je oportunitetni trošak vašeg studiranja prava? - Što je oportunitetni trošak vašeg studiranja prava? - Ili vašeg (eventualnog) sporijeg polaganja ispita?- Ili vašeg (eventualnog) sporijeg polaganja ispita?

Individualni i društveni troškovi proizvodnjeIndividualni i društveni troškovi proizvodnje

- - individualni troškoviindividualni troškovi (fiksni i varijabilni) su oni koji padaju na teret privrednih (fiksni i varijabilni) su oni koji padaju na teret privrednih subjekata subjekata

- dio troškova proizvodnje koje ne plaćaju proizvođači naziva se - dio troškova proizvodnje koje ne plaćaju proizvođači naziva se društveni trošakdruštveni trošak proizvodnjeproizvodnje

- npr. troškove saniranja onečišćenja prirodnog okoliša (liječenja stanovništva i - npr. troškove saniranja onečišćenja prirodnog okoliša (liječenja stanovništva i povratka ekološke ravnoteže) plaća društvo (svi mi) povratka ekološke ravnoteže) plaća društvo (svi mi)

- kada se dio troškova prouzročen proizvodnom aktivnošću ne - kada se dio troškova prouzročen proizvodnom aktivnošću ne internalizirainternalizira unutar unutar poduzeća stvara se iskrivljena slika o stvarnim ekonomskim i društvenim efektima poduzeća stvara se iskrivljena slika o stvarnim ekonomskim i društvenim efektima određene ekonomske aktivnosti. određene ekonomske aktivnosti.

- prebacivanjem individualnih troškova na društvo zbiva se - prebacivanjem individualnih troškova na društvo zbiva se preraspodjela novcapreraspodjela novca u u korist subjekata koji su izbjegli plaćanje vlastitih troškovakorist subjekata koji su izbjegli plaćanje vlastitih troškova

- također, prikriva se - također, prikriva se negativan učinaknegativan učinak korištenja prljavih tehnologija i izbjegava korištenja prljavih tehnologija i izbjegava unapređenje privredne struktureunapređenje privredne strukture

EKONOMIJA RAZMJERA (rastuća ekonomija razmjera ili EKONOMIJA RAZMJERA (rastuća ekonomija razmjera ili ekonomija velikih serija)ekonomija velikih serija)

- situacija u kojoj povećanje korištenih - situacija u kojoj povećanje korištenih inputainputa rezultira rezultira iznadproporcionalnimiznadproporcionalnim rastom rastom outputaoutputa

- masovna proizvodnja tipiziranih proizvoda omogućuje i visok stupanj - masovna proizvodnja tipiziranih proizvoda omogućuje i visok stupanj specijalizacijespecijalizacije materijalnih i ljudskih materijalnih i ljudskih inputa inputa (porast produktivnosti)(porast produktivnosti)

- masovna proizvodnja- masovna proizvodnja smanjujesmanjuje troškove istraživanja i razvoja (smanjivanje troškove istraživanja i razvoja (smanjivanje troškova)troškova)

- masovna proizvodnja- masovna proizvodnja smanjujesmanjuje troškovetroškove izrade strojeva, alata i druge proizvodne izrade strojeva, alata i druge proizvodne opreme (smanjivanje troškova)opreme (smanjivanje troškova)

- suvremena - suvremena ekonomska globalizacijaekonomska globalizacija i nastajanje i nastajanje svjetske privredesvjetske privrede otvara nove otvara nove mogućnosti korištenja ekonomije razmjera kao ključnog uzročnika unaprjeđivanja mogućnosti korištenja ekonomije razmjera kao ključnog uzročnika unaprjeđivanja konkurentske sposobnostikonkurentske sposobnosti

- proizvodnja u visokim serijama - proizvodnja u visokim serijama koje nadmašuju potrebe nacionalnog tržišta koje nadmašuju potrebe nacionalnog tržišta postaje uvjet opstanka i razvojapostaje uvjet opstanka i razvoja

XIII. MJERENJE REZULTATA PRIVREĐIVANJA XIII. MJERENJE REZULTATA PRIVREĐIVANJA (A) INDIVIDUALNOG PODUZEĆA(A) INDIVIDUALNOG PODUZEĆA

U materijalnoj proizvodnji stvara se U materijalnoj proizvodnji stvara se temeljtemelj individualne i društvene individualne i društvene potrošnje potrošnje

U suvremenoj proizvodnji čovjek ne radi i ne proizvodi za vlastite potrebe, U suvremenoj proizvodnji čovjek ne radi i ne proizvodi za vlastite potrebe, već za drugoga. Zauzvrat stječe pravo na određeni već za drugoga. Zauzvrat stječe pravo na određeni osobni dohodakosobni dohodak. .

Iznos osobnog dohotka (plaće, profita, rente i kamata) zavisi od:Iznos osobnog dohotka (plaće, profita, rente i kamata) zavisi od: i) i) proizvodnihproizvodnih i ii) i ii) tržišnih rezultatatržišnih rezultata

Velika količina rada i proizvoda Velika količina rada i proizvoda ne značine znači i visoke osobne dohotke jer se i visoke osobne dohotke jer se npr. proizvodi nisu prodali. npr. proizvodi nisu prodali.

Svaki rad i sve proizvodnje završavaju s nekim korisnim učinkom:Svaki rad i sve proizvodnje završavaju s nekim korisnim učinkom: proizvode se korisni proizvodi proizvode se korisni proizvodi ((stoga imaju stoga imaju upotrebnu vrijednostupotrebnu vrijednost)), a kada ih se , a kada ih se proda imaju iproda imaju i prometnu vrijednostprometnu vrijednost. .

UpotrebnaUpotrebna i i prometna vrijednostprometna vrijednost rezultatarezultata materijalne proizvodnje može se materijalne proizvodnje može se mjeriti:mjeriti:

A)A) na razini pojedinačnog proizvodnog procesa (u jednom poduzeću, jednoj na razini pojedinačnog proizvodnog procesa (u jednom poduzeću, jednoj zanatskoj radionici, jednom poljoprivrednom imanju itd.), tezanatskoj radionici, jednom poljoprivrednom imanju itd.), te

B)B) na razini cjelokupne pojedinačne privrede (hrvatske ili bilo koje druge u svijetu) na razini cjelokupne pojedinačne privrede (hrvatske ili bilo koje druge u svijetu) ili nekog njezinog dijela (npr. jednog grada ili regije) ili nekog njezinog dijela (npr. jednog grada ili regije)

C)C) na razini više privreda (npr. Europske unije) ili cijeloga svijeta (svih privreda u na razini više privreda (npr. Europske unije) ili cijeloga svijeta (svih privreda u svijetu)svijetu)

Za individualne proizvođače i poduzeća najvažniji su Za individualne proizvođače i poduzeća najvažniji su mjesečnimjesečni i zatim i zatim kvartalnikvartalni, ,

polugodišnjipolugodišnji i i godišnjigodišnji obračuni njihovog proizvodnog djelovanja obračuni njihovog proizvodnog djelovanja

Za jednu privredu, odnosno za jedno društvo (državu) najvažniji je Za jednu privredu, odnosno za jedno društvo (državu) najvažniji je godišnji godišnji obračunobračun rezultata privređivanja svih proizvođača, odnosno pojedinih privrednih rezultata privređivanja svih proizvođača, odnosno pojedinih privrednih djelatnosti, grana i sektora proizvodnje. djelatnosti, grana i sektora proizvodnje.

A) MJERENJE REZULTATA PRIVREĐIVANJA U JEDNOM PODUZEĆUA) MJERENJE REZULTATA PRIVREĐIVANJA U JEDNOM PODUZEĆU

U tržišnoj privredi individualna uspješnost mjeri se U tržišnoj privredi individualna uspješnost mjeri se razlikom između ulaganja i razlikom između ulaganja i učinaka – tj. učinaka – tj. između troškova i prihodaizmeđu troškova i prihoda. .

TroškoviTroškovi su svi rashodi potrebni da bi se u proizvodnji ili u poslovanju ostvarili su svi rashodi potrebni da bi se u proizvodnji ili u poslovanju ostvarili određeni učinci. određeni učinci.

PostojePostoje: : Troškovi proizvodnjeTroškovi proizvodnje: : 1. 1. materijalni troškovimaterijalni troškovi (predmeti rada – sirovina, pomoćnog materijala, (predmeti rada – sirovina, pomoćnog materijala,

nedovršenih proizvoda – i podmirivanje tuđih proizvodnih usluga), nedovršenih proizvoda – i podmirivanje tuđih proizvodnih usluga), 2. 2. plaće zaposlenihplaće zaposlenih i i 3. 3. amortizacija amortizacija kao naknada utrošenih sredstava za rad. kao naknada utrošenih sredstava za rad.

Troškovi poslovanjaTroškovi poslovanja: : troškovi proizvodnjetroškovi proizvodnje + + druge izdaci poslovanjadruge izdaci poslovanja

PrihodPrihod je iznos (suma, svota) novca koju ind. proizvođač (npr. jedno je iznos (suma, svota) novca koju ind. proizvođač (npr. jedno poduzeće) dobiva prodajom svojih proizvoda tijekom dana, tjedna, mjeseca, poduzeće) dobiva prodajom svojih proizvoda tijekom dana, tjedna, mjeseca, tromjesečja, polugodišnje ili godišnje. tromjesečja, polugodišnje ili godišnje.

Godišnji prihodGodišnji prihod je osobito važan pokazatelj uspješnosti poslovanja i je osobito važan pokazatelj uspješnosti poslovanja i iskazuje se u iskazuje se u završnom računuzavršnom računu..

Poduzeće uspješno posluje kada ostvaruje prihode kojima u cijelosti Poduzeće uspješno posluje kada ostvaruje prihode kojima u cijelosti podmiruje rashode (troškove proizvodnje + troškove poslovanja).podmiruje rashode (troškove proizvodnje + troškove poslovanja).

Ukoliko se u poslovanju pojavi neki višak prihoda iznad rashoda, poduzeće Ukoliko se u poslovanju pojavi neki višak prihoda iznad rashoda, poduzeće ostvaruje ostvaruje dobit ili profitdobit ili profit. .

Ona se pojavljuje i pod drugim nazivima kao što su: Ona se pojavljuje i pod drugim nazivima kao što su: ekstraprofit, ekstraprofit, ekstradohodak, izvanredna zarada, neto profit, čista dobitekstradohodak, izvanredna zarada, neto profit, čista dobit itd. itd.

U suprotnom slučaju, kada su ukupni rashodi veći od ukupnih prihoda U suprotnom slučaju, kada su ukupni rashodi veći od ukupnih prihoda privredne organizacije posluju s privredne organizacije posluju s gubitkomgubitkom..

Kako bi ostvarilo dobar rezultat poduzeće se mora pridržavati Kako bi ostvarilo dobar rezultat poduzeće se mora pridržavati osnovnih načelaosnovnih načela dobrog privređivanjadobrog privređivanja: :

EKONOMIČNOSTEKONOMIČNOST - odnos između vrijednosti proizvodnih učinaka i ukupnih rashoda proizvodnje - odnos između vrijednosti proizvodnih učinaka i ukupnih rashoda proizvodnje - ekonomičnost je tim veća što su niži troškovi isporuke jedinice proizvoda - ekonomičnost je tim veća što su niži troškovi isporuke jedinice proizvoda - ekonomičnost se povećava primjenom inovacija, tehnološkim usavršavanjima, - ekonomičnost se povećava primjenom inovacija, tehnološkim usavršavanjima,

uštedama, poboljšanjem organizacije rada itd.uštedama, poboljšanjem organizacije rada itd.

PRODUKTIVNOST (PROIZVODNOST)PRODUKTIVNOST (PROIZVODNOST) - izdašnost ukupnog procesa proizvodnje ili pojedinog faktora (- izdašnost ukupnog procesa proizvodnje ili pojedinog faktora (inputainputa) )

proizvodnje u odnosu na rezultat proizvodnje. proizvodnje u odnosu na rezultat proizvodnje.

UU ovom smislu govorimo o: ovom smislu govorimo o: i) produktivnosti rada, i) produktivnosti rada, ii) produktivnosti kapitala, ii) produktivnosti kapitala, iii) produktivnosti zemlje i iii) produktivnosti zemlje i iv) ukupnoj produktivnosti. iv) ukupnoj produktivnosti.

RENTABILNOSTRENTABILNOST

- odnos između ostvarenog dohotka prema uloženim ili utrošenim - odnos između ostvarenog dohotka prema uloženim ili utrošenim sredstvima (rashodima, troškovima) sredstvima (rashodima, troškovima)

- rentabilnost se najčešće izražava u obliku - rentabilnost se najčešće izražava u obliku postotkapostotka. .

- izračunava se tako da se dobitak (profit) pomnoži sa 100 i dobiveni rezultat - izračunava se tako da se dobitak (profit) pomnoži sa 100 i dobiveni rezultat podijeli s uloženim ili utrošenim sredstvima. podijeli s uloženim ili utrošenim sredstvima.

-što je postotak veći, to je poslovanje unosnije, uspješnije, odnosno -što je postotak veći, to je poslovanje unosnije, uspješnije, odnosno rentabilnijerentabilnije. .

XIII. MJERENJE REZULTATA PRIVREĐIVANJA XIII. MJERENJE REZULTATA PRIVREĐIVANJA (B) NACIONALNOG GOSPODARSTVA(B) NACIONALNOG GOSPODARSTVA

(makroekonomski agregati, pokazatelji ili indikatori)(makroekonomski agregati, pokazatelji ili indikatori)

Ukupne proizvodne rezultate jedne privrede izračunavamo iz tri razlogaUkupne proizvodne rezultate jedne privrede izračunavamo iz tri razloga: :

1. usporedbe vlastitih tekućih rezultata sa ranijim postignućima; 1. usporedbe vlastitih tekućih rezultata sa ranijim postignućima; 2. usporedbe rezultata jedne nacionalne privrede sa rezultatima drugih privreda i 2. usporedbe rezultata jedne nacionalne privrede sa rezultatima drugih privreda i 3. spoznaje o nužnosti poduzimanja mjera (ekonomske politike) koje će poboljšati 3. spoznaje o nužnosti poduzimanja mjera (ekonomske politike) koje će poboljšati

najvažnije privredne rezultate - ukupnu proizvodnju, zaposlenost, stabilnost cijena najvažnije privredne rezultate - ukupnu proizvodnju, zaposlenost, stabilnost cijena i međunarodnu razmjenu.i međunarodnu razmjenu.

Najvažnije su metode praćenja i izračunavanja (mjerenja):Najvažnije su metode praćenja i izračunavanja (mjerenja): i)i) društvenog bogatstva društvenog bogatstva, , ii)ii) brutobruto društvenog proizvodadruštvenog proizvoda, ,

iii)iii) društvenog proizvoda društvenog proizvoda i i iv)iv) nacionalnog dohotka (proizvoda). nacionalnog dohotka (proizvoda).

1. DRUŠTVENO BOGATSTVO1. DRUŠTVENO BOGATSTVO

Ukupnost dobara kojima raspolaže društvena zajednica (država, regija, Ukupnost dobara kojima raspolaže društvena zajednica (država, regija, grad) u određenom trenutku (na dan mjerenja).grad) u određenom trenutku (na dan mjerenja).

Društveno bogatstvo obuhvaća dvije skupine dobara:Društveno bogatstvo obuhvaća dvije skupine dobara:

i)i) prirodna dobraprirodna dobra (prirodno bogatstvo - novčanu vrijednost svih šuma, oranica, (prirodno bogatstvo - novčanu vrijednost svih šuma, oranica, ruda itd.);ruda itd.);

ii)ii) do danas proizvedena dobrado danas proizvedena dobra (proizvedeno bogatstvo - novčanu vrijednost (proizvedeno bogatstvo - novčanu vrijednost svih strojeva, zaliha proizvoda u skladištima, cesta, luka i drugih javnih dobara, svih strojeva, zaliha proizvoda u skladištima, cesta, luka i drugih javnih dobara, stambenih zgrada, bolnica, škola, itd.). stambenih zgrada, bolnica, škola, itd.).

Mjerenje dr. bogatstva ne obuhvaća vrijednost umjetničkih djela, znanstvenih Mjerenje dr. bogatstva ne obuhvaća vrijednost umjetničkih djela, znanstvenih rezultata, patenata i sličnorezultata, patenata i slično

Nije obuhvaćena ni teško izraziva vrijednost prirodnih ljepota, biološkeNije obuhvaćena ni teško izraziva vrijednost prirodnih ljepota, biološke

raznolikosti, čistog zraka, spomenika, galerija, muzeja itd.raznolikosti, čistog zraka, spomenika, galerija, muzeja itd.

Što je neko društvo ekonomski razvijenije, to će mu proizvedenoŠto je neko društvo ekonomski razvijenije, to će mu proizvedeno bogatstvo rasti u odnosu na prirodno bogatstvo.bogatstvo rasti u odnosu na prirodno bogatstvo.

2. BRUTO DRUŠTVENI PROIZVOD2. BRUTO DRUŠTVENI PROIZVOD

(za naziv se još koristi i termin (za naziv se još koristi i termin bruto domaći proizvodbruto domaći proizvod -od GDP - -od GDP - engeng. gross domestic . gross domestic product.)product.)

BDP se BDP se izračunavaizračunava zbrajanjem učinaka svih privrednih subjekata, izraženih u zbrajanjem učinaka svih privrednih subjekata, izraženih u novčanim jedinicama, u jednoj poslovnoj (kalendarskoj) godini (za npr. 2008.). novčanim jedinicama, u jednoj poslovnoj (kalendarskoj) godini (za npr. 2008.).

BDP je BDP je ukupni (agregatni) novčani zbrojukupni (agregatni) novčani zbroj proizvedenih dobara i usluga svih proizvedenih dobara i usluga svih stupnjeva prerade i svih grana cjelokupnog nacionalnog gospodarstva u stupnjeva prerade i svih grana cjelokupnog nacionalnog gospodarstva u određenom razdoblju. određenom razdoblju.

Zbog različitosti proizvoda (materijalna dobra i usluge, kao što su npr. financijske, Zbog različitosti proizvoda (materijalna dobra i usluge, kao što su npr. financijske, obrazovne, zdravstvene, upravne i dr.) BDP se može izračunati samo kao zbir obrazovne, zdravstvene, upravne i dr.) BDP se može izračunati samo kao zbir njihovih novčanih vrijednosti.njihovih novčanih vrijednosti.

BDP = BDP = tržišna ili procijenjena vrijednost (cijena) svih proizvedenih tržišna ili procijenjena vrijednost (cijena) svih proizvedenih dobara i usluga u jednoj privredi za jednu godinudobara i usluga u jednoj privredi za jednu godinu

RAST BDP-aRAST BDP-a je u postotku izražena pozitivna promjena BDP-a u jednoj je u postotku izražena pozitivna promjena BDP-a u jednoj godini u odnosu na raniju godinu (pad BDP-a kada je promjena negativna) godini u odnosu na raniju godinu (pad BDP-a kada je promjena negativna)

3. DRUŠTVENI PROIZVOD3. DRUŠTVENI PROIZVOD

Izražava društvenu proizvodnju nešto uže od BDP-aIzražava društvenu proizvodnju nešto uže od BDP-a

DP uključuje novčani izraz vrijednosti novih proizvoda, od čega oduzima DP uključuje novčani izraz vrijednosti novih proizvoda, od čega oduzima iznose iznose materijalnih troškova proizvodnjematerijalnih troškova proizvodnje (sirovina, energije, itd.), tj. (sirovina, energije, itd.), tj. vrijednost inputa pribavljenih “izvan” poduzećavrijednost inputa pribavljenih “izvan” poduzeća

I I DP = BDP – (minus) materijalni troškovi proizvodnjeIDP = BDP – (minus) materijalni troškovi proizvodnjeI

4. NACIONALNI DOHODAK (PROIZVOD)4. NACIONALNI DOHODAK (PROIZVOD)

Ukupni novostvoreni proizvod u materijalnoj proizvodnji cijele privredeUkupni novostvoreni proizvod u materijalnoj proizvodnji cijele privrede

Nacionalni proizvod (NP) se mjeri (izračunava) tako da se od bruto društvenog Nacionalni proizvod (NP) se mjeri (izračunava) tako da se od bruto društvenog proizvoda (koji se najprije izračunava) oduzimaju proizvoda (koji se najprije izračunava) oduzimaju troškovi proizvodnjetroškovi proizvodnje i i amortizacijaamortizacija. .

AmortizacijaAmortizacija je otpisivanje vrijednosti osnovnih proizvodnih sredstava (strojeva, je otpisivanje vrijednosti osnovnih proizvodnih sredstava (strojeva, opreme, uređaja, laboratorija, alata itd.) koji se korištenjem troše (imaju vijek ili rok opreme, uređaja, laboratorija, alata itd.) koji se korištenjem troše (imaju vijek ili rok trajanja) ili čija se vrijednost gubi tehnološkim zastarijevanjem. trajanja) ili čija se vrijednost gubi tehnološkim zastarijevanjem.

Npr. kada u vrijednost NP ubrojimo vrijednost novosagrađenih kuća i stanova u Npr. kada u vrijednost NP ubrojimo vrijednost novosagrađenih kuća i stanova u jednoj godini, moramo od NP oduzeti određenu vrijednost zbog starenja i trošenja jednoj godini, moramo od NP oduzeti određenu vrijednost zbog starenja i trošenja ranije izgrađenih kuća i stanova). ranije izgrađenih kuća i stanova).

ND (NP) = BDP – (ND (NP) = BDP – (minus)minus) troškovi proizvodnje + amortizacija troškovi proizvodnje + amortizacija I I

NP zbog veličine zemalja (broja stanovnika, zaposlenih, broja strojeva i prirodnih NP zbog veličine zemalja (broja stanovnika, zaposlenih, broja strojeva i prirodnih bogatstava) može pokazivati ogromne bogatstava) može pokazivati ogromne razlikerazlike, iako one zapravo ne postoje. , iako one zapravo ne postoje.

Da bi se podaci o ND (NP) mogli uspoređivati (Da bi se podaci o ND (NP) mogli uspoređivati (kompariratikomparirati), veličina se ), veličina se nacionalnog proizvoda podijeli s brojem stanovnikanacionalnog proizvoda podijeli s brojem stanovnika i tako se dobije realniji i tako se dobije realniji

ND (NP) po glavi stanovnika (ND (NP) po glavi stanovnika (per capitaper capita))

NP se stvara u proizvodnim (privrednim djelatnostima) djelatnostimaNP se stvara u proizvodnim (privrednim djelatnostima) djelatnostima: : - poljoprivredi i ribarstvu, - industriji i rudarstvu, - poljoprivredi i ribarstvu, - industriji i rudarstvu, - šumarstvu, - vodoprivredi, - šumarstvu, - vodoprivredi, - građevinarstvu, - prometu i vezama, - građevinarstvu, - prometu i vezama, - trgovini, - ugostiteljstvu i turizmu, - trgovini, - ugostiteljstvu i turizmu, - obrtništvu, - stambeno-komunalnoj djelatnosti, - obrtništvu, - stambeno-komunalnoj djelatnosti, - financijskim i drugim uslugama, - obrazovanju i kulturi te- financijskim i drugim uslugama, - obrazovanju i kulturi te- zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi. - zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi.

Od veličine zavisi društvena i individualna potrošnja u zemlji i standard društva i Od veličine zavisi društvena i individualna potrošnja u zemlji i standard društva i pojedincapojedinca

NP se može izračunati na još dva načina:NP se može izračunati na još dva načina:

i) zbrajanjem svih dohodaka u zemlji u jednoj godini (plaća, profita, kamata i renti – i) zbrajanjem svih dohodaka u zemlji u jednoj godini (plaća, profita, kamata i renti – PERSONALNA METODA) i PERSONALNA METODA) i

ii) zbrajanjem svih troškova proizvodnje i investicijskih troškova (RASHODNA ii) zbrajanjem svih troškova proizvodnje i investicijskih troškova (RASHODNA METODA).METODA).

Prilikom računanja NP mora se biti oprezan i isključiti utjecaj Prilikom računanja NP mora se biti oprezan i isključiti utjecaj inflacijeinflacije (rasta cijena) na (rasta cijena) na veličinu NP-a. veličinu NP-a.

Naime, NP se, kao što je navedeno, izračunava zbrajanjem količina proizvoda pomnoženih s Naime, NP se, kao što je navedeno, izračunava zbrajanjem količina proizvoda pomnoženih s njihovom cijenom. Na taj način dobivamo njihovom cijenom. Na taj način dobivamo nominalni NPnominalni NP. No, cijene u godini dana mogu . No, cijene u godini dana mogu rasti i na taj način utjecati na veličinu NP-a, iako se količina proizvoda nije povećala.rasti i na taj način utjecati na veličinu NP-a, iako se količina proizvoda nije povećala.

Zato u izračunu Zato u izračunu realnog NP-arealnog NP-a koristimo uvijek iste cijene proizvoda (iz neke bazne godine, koristimo uvijek iste cijene proizvoda (iz neke bazne godine, npr. 2.000 ili bilo koje druge), kako bi izbjegli nerealno povećanje NP-a npr. 2.000 ili bilo koje druge), kako bi izbjegli nerealno povećanje NP-a zbog rasta cijena, a zbog rasta cijena, a ne ukupnene ukupne proizvodnje proizvodnje. .

XV. RASPODJELAXV. RASPODJELA

XV. RASPODJELAXV. RASPODJELA

Smisao i zadaćaSmisao i zadaća raspodjele je utvrđivanje raspodjele je utvrđivanje kvantitavnih udjelakvantitavnih udjela u diobi u diobi novostvorene vrijednosti (proizvedenih dobara i usluga):novostvorene vrijednosti (proizvedenih dobara i usluga):1)1) sudionika proizvodnih procesa (zaposlenika i vlasnika/kapitalista) te sudionika proizvodnih procesa (zaposlenika i vlasnika/kapitalista) te 2)2) cjelokupnog preostalog stanovništva cjelokupnog preostalog stanovništva

Veoma je važno utvrditi Veoma je važno utvrditi principe ili kriterijeprincipe ili kriterije utvrđivanja udjela u raspodjeli utvrđivanja udjela u raspodjeli novostvorene vrijednosti.novostvorene vrijednosti.

Raspodjela je kao ekonomska i društvena tema:Raspodjela je kao ekonomska i društvena tema:

- trajna preokupacija teorijskih promišljanja društvene zbilje, - trajna preokupacija teorijskih promišljanja društvene zbilje, - razlog političkih i drugih sukobljavanja, socijalnih polarizacija i - razlog političkih i drugih sukobljavanja, socijalnih polarizacija i antagonizama (kroz cijelu povijest, odnosno od pojave privatnog vlasništva), antagonizama (kroz cijelu povijest, odnosno od pojave privatnog vlasništva), - pokretač revolucija i brutalnih razračunavanja konfrontiranih socijalnih - pokretač revolucija i brutalnih razračunavanja konfrontiranih socijalnih slojeva, klasa, kasta i pojedinaca. slojeva, klasa, kasta i pojedinaca.

Svaki je sustav raspodjele Svaki je sustav raspodjele opterećen opterećen proturječjimaproturječjima

Najvažnije proturječjeNajvažnije proturječje je između: je između: 1.1. s jedne strane, nužnosti s jedne strane, nužnosti podjednakog zadovoljavanjapodjednakog zadovoljavanja brojnih i trajnih brojnih i trajnih potreba svake individue i, potreba svake individue i, 2.2. s druge strane, s druge strane, razlikarazlika u u a)a) ljudskim sposobnostima i trudu, ljudskim sposobnostima i trudu, b)b) naslijeđenim naslijeđenim talentima, talentima, c)c) intelektualnih i fizičkim potencijalima, intelektualnih i fizičkim potencijalima, d)d) stečenim navikama itd. stečenim navikama itd.

Bilo gdje na svijetu raspodjela je danas Bilo gdje na svijetu raspodjela je danas nejednaka – nejednaka – no, negdje više, a negdje no, negdje više, a negdje manje nejednakamanje nejednaka

Zašto je nejdnaka, zašto ne raspodjeliti svima po načelu “Zašto je nejdnaka, zašto ne raspodjeliti svima po načelu “svima jednakosvima jednako”? ”? Zašto ne Zašto ne egalitarno (svima jednako)egalitarno (svima jednako)? ?

Zbog:Zbog: 1. oskudnosti proizvedenih (raspoloživih) proizvoda i 1. oskudnosti proizvedenih (raspoloživih) proizvoda i 2. prirodno i društveno uvjetovane razlike u sposobnostima i doprinosima ljudi 2. prirodno i društveno uvjetovane razlike u sposobnostima i doprinosima ljudi materijalnoj reprodukciji materijalnoj reprodukciji

Sva društva (zemlje) na svijetu imaju vlastiti Sva društva (zemlje) na svijetu imaju vlastiti sustavsustav ( (mehanizammehanizam) raspodjele ) raspodjele

Ti su sustavi danas poprilično slični (jer su danas slični ekonomski i politički Ti su sustavi danas poprilično slični (jer su danas slični ekonomski i politički sustavi u devedeset i pet % zemalja) sustavi u devedeset i pet % zemalja)

Sustav (mehanizam) raspodjele Sustav (mehanizam) raspodjele sastoji se od sastoji se od tri stupnja raspodjeletri stupnja raspodjele: : primarnog, sekundarnog i tercijarnogprimarnog, sekundarnog i tercijarnog

PRIMARNA RASPODJELAPRIMARNA RASPODJELA

U suvremenim društvima udio u raspodjeli novostvorene vrijednosti za 4/5 U suvremenim društvima udio u raspodjeli novostvorene vrijednosti za 4/5 ljudi bazira na njihovom ljudi bazira na njihovom raduradu i dohotku (plaći) koju na taj način steknu. i dohotku (plaći) koju na taj način steknu.

Ostali dio onih koji zarađuju dohodak to čine temeljem svog Ostali dio onih koji zarađuju dohodak to čine temeljem svog vlasništvavlasništva nad nad sredstvima proizvodnje i dohotcima koji proizlaze iz vlasništva.sredstvima proizvodnje i dohotcima koji proizlaze iz vlasništva.

U procesu raspodjeljivanja novostvorenih vrijednosti nužno je uvažavati U procesu raspodjeljivanja novostvorenih vrijednosti nužno je uvažavati pored aktualnih i pored aktualnih i buduće potrebe društva – buduće potrebe društva – odricanje od dijela moguće odricanje od dijela moguće

potrošnje u svrhu investiranja.potrošnje u svrhu investiranja.

SEKUNDARNA RASPODJELASEKUNDARNA RASPODJELA

Od trenutka svog nastanka država sudjeluje u raspodjeli i trošenju novostvorene Od trenutka svog nastanka država sudjeluje u raspodjeli i trošenju novostvorene vrijednosti vrijednosti

Država svojim Država svojim fiskalnim instrumentimafiskalnim instrumentima (porezima, doprinosima, trošarinama) (porezima, doprinosima, trošarinama) zahvaća dio dohodaka ekonomski aktivnih pojedinaca i puni državni proračun zahvaća dio dohodaka ekonomski aktivnih pojedinaca i puni državni proračun

Iz tako stečenih prihoda financira svoje brojne i zahtjevne funkcije: Iz tako stečenih prihoda financira svoje brojne i zahtjevne funkcije: 1.1. proizvodnju proizvodnju javnih dobara i usluga te javnih dobara i usluga te 2.2. promicanje ekonomske jednakosti (kada se procijeni promicanje ekonomske jednakosti (kada se procijeni da je nejednakost u društvu prevelika)da je nejednakost u društvu prevelika)

UTVRDIMO!UTVRDIMO! Aktivna uloga države u privredi usmjerena je ka ostvarivanjuAktivna uloga države u privredi usmjerena je ka ostvarivanju::i)i) interesa domaće privrede (ekonomski razvoj i ekonomski rast, interesa domaće privrede (ekonomski razvoj i ekonomski rast, infrastruktura, zaposlenost, zdrav novac, rast izvoza itd.);infrastruktura, zaposlenost, zdrav novac, rast izvoza itd.);ii)ii) «općeg interesa» (npr. pravnih, ekoloških, obiteljskih, radnih itd. vrednota i «općeg interesa» (npr. pravnih, ekoloških, obiteljskih, radnih itd. vrednota i prava); prava); iii)iii) «socijalnih interesa» (npr. skrb za bolesne, nemoćne, nezaposlene, djecu, «socijalnih interesa» (npr. skrb za bolesne, nemoćne, nezaposlene, djecu,

osobe starije dobi itd.)osobe starije dobi itd.)

Da bi ostvarila privredne, opće i socijalne interese država prikuplja dio Da bi ostvarila privredne, opće i socijalne interese država prikuplja dio novostvorene vrijednosti, financira, distribuira i određujenovostvorene vrijednosti, financira, distribuira i određuje: :

- naknade za nezaposlene- naknade za nezaposlene- minimalne nadnice, - minimalne nadnice, - posreduje između poslodavaca i sindikata,- posreduje između poslodavaca i sindikata,- mirovinsko i zdravstveno osiguranje - mirovinsko i zdravstveno osiguranje - skrbi o socijalno ugroženim skupinama financirajući socijalnu skrb, - skrbi o socijalno ugroženim skupinama financirajući socijalnu skrb, - nadzire poštivanje propisa i prava zaposlenih, - nadzire poštivanje propisa i prava zaposlenih, - oporezuje profite, dohotke i imovinu nastojeći umanjiti socijalne razlike, - oporezuje profite, dohotke i imovinu nastojeći umanjiti socijalne razlike, - investira u infrastrukturne objekte i objekte iz područja prosvjete, kulture, - investira u infrastrukturne objekte i objekte iz područja prosvjete, kulture, sporta, zdravstvene, obrazovne i znanstvene ustanove, u administrativne, sporta, zdravstvene, obrazovne i znanstvene ustanove, u administrativne, policijske, vojne, sudske i druge objekte i opremu, policijske, vojne, sudske i druge objekte i opremu, - putem proračuna osigurava dohotke svojim namještenicima te drugim - putem proračuna osigurava dohotke svojim namještenicima te drugim osobama koje na taj način ostvaruju određena prava (umirovljenici, osobama koje na taj način ostvaruju određena prava (umirovljenici, socijalno ugroženi...)socijalno ugroženi...)

XV. PRIMARNA RASPODJELA (1. razina) – RAD I XV. PRIMARNA RASPODJELA (1. razina) – RAD I NAJAMNINANAJAMNINA

Osobni dohodak od radaOsobni dohodak od rada najraširenija je najraširenija je osnova stjecanja prava u raspodjeliosnova stjecanja prava u raspodjeli nacionalnog dohotka (novostvorene vrijednosti). nacionalnog dohotka (novostvorene vrijednosti).

Otprilike između 80 i 90 posto novostvorene (novoproizvedene) vrijednosti društva Otprilike između 80 i 90 posto novostvorene (novoproizvedene) vrijednosti društva raspodjeljuje se u obliku raspodjeljuje se u obliku najamninanajamnina ili ili plaćaplaća – novčanog dohotka zaposlenih. – novčanog dohotka zaposlenih.

Ljudski rad je Ljudski rad je specifičan proizvodni čimbenikspecifičan proizvodni čimbenik (input) jer je svaki čovjek unikatna (input) jer je svaki čovjek unikatna prirodna kreacija s mnoštvom naslijeđenih i stečenih osobina koje pokreću prirodna kreacija s mnoštvom naslijeđenih i stečenih osobina koje pokreću kompleksni motivi.kompleksni motivi.

Visinu dohotkaVisinu dohotka od rada (najamnina, plaća) kojeg primaju zaposleni najprije (ne od rada (najamnina, plaća) kojeg primaju zaposleni najprije (ne mora biti i najviše) određuju mora biti i najviše) određuju tržište proizvodatržište proizvoda (outputa) i (outputa) i tržište radatržište rada (inputa). (inputa).

Npr. ponuda i potražnja za proizvodima jednog poduzeća (utjecaj tržišta Npr. ponuda i potražnja za proizvodima jednog poduzeća (utjecaj tržišta proizvoda) određuje visinu prihoda poduzeća i, ujedno, visinu plaćaproizvoda) određuje visinu prihoda poduzeća i, ujedno, visinu plaća

Nadalje, potražnja poduzeća za npr. određenom vrstom rada (utjecaj tržišta rada) Nadalje, potražnja poduzeća za npr. određenom vrstom rada (utjecaj tržišta rada) određuje visinu plaća zaposlenih čiji se rad više ili manje traži određuje visinu plaća zaposlenih čiji se rad više ili manje traži

Dakle, visina najamnine formira se pod utjecajem:Dakle, visina najamnine formira se pod utjecajem:I. TRŽIŠNIH KRETANJA I EKONOMSKIH ZAKONITOSTII. TRŽIŠNIH KRETANJA I EKONOMSKIH ZAKONITOSTI

1.1. zakona ponude i potražnje za proizvodima, zakona ponude i potražnje za proizvodima, 2.2. zakona ponude i potražnje za radom, zakona ponude i potražnje za radom,

II. DRŽAVE II. DRŽAVE 1.1. mjera ekonomske politike (npr. porezne politike) mjera ekonomske politike (npr. porezne politike) 2.2. zakonodavtsva (utvrđuje se npr. iznos minimalne plaće, reguliraju se zakonodavtsva (utvrđuje se npr. iznos minimalne plaće, reguliraju se

radna prava zaposlenih i prava nezaposlenih itd.) radna prava zaposlenih i prava nezaposlenih itd.) III.III. SINDIKATASINDIKATA 1.1. sindikalno pregovaranje u ime članstva s poduzetnicima sindikalno pregovaranje u ime članstva s poduzetnicima (poslodavcima) oko visine plaća i uvjeta rada(poslodavcima) oko visine plaća i uvjeta rada

2.2. sindikalno pregovaranje u ime članstva s državom oko osnovnih sindikalno pregovaranje u ime članstva s državom oko osnovnih pitanja o visini plaća i uvjetima rada pitanja o visini plaća i uvjetima rada

Najamnine su Najamnine su dio ukupnih troškovadio ukupnih troškova svakog proizvodnog subjekta te utječu svakog proizvodnog subjekta te utječu svojom veličinom na svojom veličinom na tržišnu konkurentnost proizvođačatržišnu konkurentnost proizvođača..

Niske najamnine u nekom poduzeću u odnosu na trenutno važeću razinu Niske najamnine u nekom poduzeću u odnosu na trenutno važeću razinu najamnina izazvat će osipanje i bijeg radnika na bolje plaćen posao, dok će najamnina izazvat će osipanje i bijeg radnika na bolje plaćen posao, dok će previsoke nadnice u odnosu na važeću razinu nadnica prouzročiti previsoke nadnice u odnosu na važeću razinu nadnica prouzročiti nekonkurentnost proizvoda stvorenih preskupim radom. nekonkurentnost proizvoda stvorenih preskupim radom.

Najamnina se može iskazivati u Najamnina se može iskazivati u nominalnomnominalnom i i realnomrealnom obliku obliku. .

U svjetskim su razmjerima razlike u visini najamnina za isti rad ogromne – čak do U svjetskim su razmjerima razlike u visini najamnina za isti rad ogromne – čak do 100:1. 100:1.

Ovo izaziva snažne migracije radne snage diljem svijeta prema područjima i Ovo izaziva snažne migracije radne snage diljem svijeta prema područjima i zemljama s višom razinom prosječnih nadnica (plaća) ili preseljenje proizvodnji iz zemljama s višom razinom prosječnih nadnica (plaća) ili preseljenje proizvodnji iz zemalja s višom prosječnom razinom nadnica u zemlje s nižim nadnicama (što zemalja s višom prosječnom razinom nadnica u zemlje s nižim nadnicama (što kod razvijenih dovodi do ukidanja radnih mjesta i visoke nezaposlenosti) kod razvijenih dovodi do ukidanja radnih mjesta i visoke nezaposlenosti)

Najmanina se zaposlenima može utvrđivati (obračunavati) na dva načina:Najmanina se zaposlenima može utvrđivati (obračunavati) na dva načina:i)i) NAJAMNINA OD VREMENANAJAMNINA OD VREMENA - sati ili radni dani utvrđenog trajanja; - sati ili radni dani utvrđenog trajanja;ii)ii) NAJAMNINA OD KOMADA ILI NA AKORDNAJAMNINA OD KOMADA ILI NA AKORD - obavljena količina radnih - obavljena količina radnih operacija ili broj proizvedenih komponenti odnosno broj dovršenih proizvoda. operacija ili broj proizvedenih komponenti odnosno broj dovršenih proizvoda.

BRUTO OSOBNI DOHODAK OD RADA

(NAJAMNINAili PLAĆA)

IZVEDENA RASPODJELA ILI PRERASPODJELA 1. ZAPOSLENI U JAVNIM SLUŽBAMA(SLUŽBENICI, SUCI, PROFESORI, LIJEČNICI, VOJNICI, POLICAJCI ITD.)

PRIMARNA RASPODJELA ZAPOSLENI KOD PROIZVODNIH SUBJEKATA (PODUZEĆA, OBRTNIKA..)

minus

POREZI, PRIREZI, DOPRINOSI

PRORAČUN(državni, županijski,gradski, općinski)

Jednako (=)=

NETO OSOBNI DOHODAK OD RADA

(NETO NAJAMNINAILI PLAĆA)

potražnja za dobrima i uslugama

osobna i obiteljska štednja

osobna i obiteljska potrošnja

(OBITELJSKA PRERASPODJELA -

OBITELJSKA SOLIDARNOST)

akumulacija kapitala u bankama

investiranje- povećanje proizvodnje

2. SOCIJALNA SIGURNOST –mirovine, naknade,pomoći socijalno ugroženima

XV. PRIMARNA RASPODJELA (1. razina) – XV. PRIMARNA RASPODJELA (1. razina) – INDUSTRIJSKI KAPITAL I PROFIT INDUSTRIJSKI KAPITAL I PROFIT

InvestiraniInvestirani novčani kapital u proces proizvodnje svojim vlasnicima donosi profit ili novčani kapital u proces proizvodnje svojim vlasnicima donosi profit ili dobit kao pozitivnu razliku između ukupnog realiziranog prihoda i ukupnih troškova dobit kao pozitivnu razliku između ukupnog realiziranog prihoda i ukupnih troškova proizvodnje. proizvodnje.

Taj se proces naziva Taj se proces naziva oplodnja kapitalaoplodnja kapitala (uloženog, investiranog novca). (uloženog, investiranog novca).

Za razumijevanje procesa oplodnje nije važno: Za razumijevanje procesa oplodnje nije važno: - da li se oplodnja odvija u proizvodnim ili neproizvodnim djelatnostima, - da li se oplodnja odvija u proizvodnim ili neproizvodnim djelatnostima, - da li se ona odvija u poduzeću s jednim vlasnikom, ortaštvu ili dioničkom - da li se ona odvija u poduzeću s jednim vlasnikom, ortaštvu ili dioničkom

društvu, društvu, - da li se oplođuje vlastiti ili pozajmljeni kapital- da li se oplođuje vlastiti ili pozajmljeni kapital

U prvoj fazi oplodnje kapitala novčani se kapital transformira u potrebne U prvoj fazi oplodnje kapitala novčani se kapital transformira u potrebne proizvodne čimbenike (proizvodne čimbenike (inputeinpute). ).

Iza toga slijedi druga faza oplodnje - faza proizvodnje Iza toga slijedi druga faza oplodnje - faza proizvodnje

Treća faza oplodnje događa se kada se rezultati proizvodnje iznose na Treća faza oplodnje događa se kada se rezultati proizvodnje iznose na tržište gdje potrošači novcem kupuju proizvode u čijim je cijenama sadržan tržište gdje potrošači novcem kupuju proizvode u čijim je cijenama sadržan profit profit

Novčani iznos (Novčani iznos (prihodprihod) na kraju procesa oplodnje veći je od početno ) na kraju procesa oplodnje veći je od početno uložene svote novca. Profit je ova pozitivna razlika.uložene svote novca. Profit je ova pozitivna razlika.

Veličinu vlastitog profita poduzetnici kompariraju s Veličinu vlastitog profita poduzetnici kompariraju s a)a) profitom konkurenata u profitom konkurenata u istoj grani proizvodnje, te istoj grani proizvodnje, te b)b) s profitom u drugim granama dr. proizvodnje s profitom u drugim granama dr. proizvodnje

Na taj se način otkrivaju Na taj se način otkrivaju a)a) slabosti vlastite proizvodnje koje treba otkloniti ili slabosti vlastite proizvodnje koje treba otkloniti ili b)b) potreba za preseljenjem kapitala u profitabilnije grane proizvodnje potreba za preseljenjem kapitala u profitabilnije grane proizvodnje

Profit vlasnici kapitala mogu prema vlastitom nahođenju Profit vlasnici kapitala mogu prema vlastitom nahođenju neproizvodno neproizvodno potrošitipotrošiti (za zadovoljavanje vlastitih potreba) ili ga (za zadovoljavanje vlastitih potreba) ili ga reinvestiratireinvestirati (uložiti u (uložiti u proširenje postojeće proizvodnje ili za pokretanje novih proizvodnji).proširenje postojeće proizvodnje ili za pokretanje novih proizvodnji).

Rentabilnost (visina profitne stope) zavisi odRentabilnost (visina profitne stope) zavisi od::

- - brzine obrtaja kapitalabrzine obrtaja kapitala - što je kraće vrijeme potrebno za pretvaranje - što je kraće vrijeme potrebno za pretvaranje novca u novca u inputeinpute proizvodnje, što proizvodnja traje kraće i što se prodaja proizvodnje, što proizvodnja traje kraće i što se prodaja proizvoda brže odvija, to će povoljnije utjecati na visinu profitne stope.proizvoda brže odvija, to će povoljnije utjecati na visinu profitne stope.

- - strukture faktora (inputa) proizvodnje (organski sastav kapitala)strukture faktora (inputa) proizvodnje (organski sastav kapitala) - - pod ovim se podrazumijeva odnos između kapitala uloženog u pod ovim se podrazumijeva odnos između kapitala uloženog u materijalne inpute (sredstva rada i predmete rada) i kapitala uloženog u materijalne inpute (sredstva rada i predmete rada) i kapitala uloženog u radnu snagu. Poduzetnik mora dobro odabrati između alternativa skup ili radnu snagu. Poduzetnik mora dobro odabrati između alternativa skup ili jeftin kapital, te te skupa ili jeftina radna snaga)jeftin kapital, te te skupa ili jeftina radna snaga)

- - ulaganja uulaganja u tehnološku modernizacijutehnološku modernizaciju proizvodnjeproizvodnje (dokazano je da(dokazano je da modernija tehnologija rastom efikasnosti doprinosi većoj rentabilnosti) modernija tehnologija rastom efikasnosti doprinosi većoj rentabilnosti)

- - ulaganja u dodatnoulaganja u dodatno zapošljavanjezapošljavanje iliili osposobljavanjeosposobljavanje zaposlenihzaposlenih

- - minimiziranja fiksnog (stalnog) i cirkulirajućeg (optjecajnog) minimiziranja fiksnog (stalnog) i cirkulirajućeg (optjecajnog) kapitalakapitala (treba minimizirati ukupne količine upotrijebljenog kapitala – (treba minimizirati ukupne količine upotrijebljenog kapitala – novca – jer kapital nije besplatan; kamate na pozajmljeni kapital novca – jer kapital nije besplatan; kamate na pozajmljeni kapital uvećavaju troškove poslovanja i snižavaju rentabilnost) uvećavaju troškove poslovanja i snižavaju rentabilnost) - - kvalitete proizvedenih proizvoda (eliminacija škarta i zaliha).kvalitete proizvedenih proizvoda (eliminacija škarta i zaliha).

XV. PRIMARNA RASPODJELA (1. razina) XV. PRIMARNA RASPODJELA (1. razina) – DIONIČKI KAPITAL I DIVIDENDA– DIONIČKI KAPITAL I DIVIDENDA

Nakon feudalizma i dominacije agrarnog sektora nastupa Nakon feudalizma i dominacije agrarnog sektora nastupa industrijalizacijaindustrijalizacija

Karakteristike industrijalizacije su:Karakteristike industrijalizacije su: - razmah poduzetništva, - razmah poduzetništva, - brz razvoj proizvodnih snaga, - brz razvoj proizvodnih snaga, - krupni investicijski poduhvati, - krupni investicijski poduhvati, - okrupnjavanje privrednih subjekata, - okrupnjavanje privrednih subjekata, - širenje svjetske trgovine, - širenje svjetske trgovine, - urbanizacija seoskog stanovništva itd.- urbanizacija seoskog stanovništva itd.

Industrijalizam se razvija na Industrijalizam se razvija na kapitalukapitalu kao ključnom proizvodnom čimbeniku kao ključnom proizvodnom čimbeniku

Industrijski poredak omogućuju promjene u Industrijski poredak omogućuju promjene u tehnološkoj i ekonomskoj strukturi tehnološkoj i ekonomskoj strukturi privređivanja. privređivanja.

U U tehnološkoj strukturitehnološkoj strukturi pojavljuje se pojavljuje se parna energijaparna energija kao nova energetska kao nova energetska osnova, zatim osnova, zatim raširena upotreba strojevaraširena upotreba strojeva te Taylorov i Fordov pristup te Taylorov i Fordov pristup organizaciji proizvodnje i poduzeća. organizaciji proizvodnje i poduzeća.

U U ekonomskoj strukturiekonomskoj strukturi se uspostavlja se uspostavlja tržišni mehanizamtržišni mehanizam kao temeljni kao temeljni regulator ekonomske aktivnosti i pravni sustav kao temeljni regulator regulator ekonomske aktivnosti i pravni sustav kao temeljni regulator odnosa između ljudi.odnosa između ljudi.

U organizaciji poduzeća dogodila se još jedna velika U organizaciji poduzeća dogodila se još jedna velika promjenapromjena koja ima koja ima čvrste veze s ostalim promjenama: čvrste veze s ostalim promjenama: - s npr. krupnim investicijskim projektima, - s npr. krupnim investicijskim projektima, - masovnom proizvodnjom i - masovnom proizvodnjom i - s ekspanzivnom proizvodnjom za sve veća tržišta (više zemalja, - s ekspanzivnom proizvodnjom za sve veća tržišta (više zemalja,

kontinente, čitav svijet). kontinente, čitav svijet).

Ove i druge promjene u privređivanju donijele su sa sobom i Ove i druge promjene u privređivanju donijele su sa sobom i nove nove poduzetničke problemepoduzetničke probleme. .

Dva najveća suDva najveća su:: - problem- problem pribavljanja krupnog investicijskog kapitalapribavljanja krupnog investicijskog kapitala (za pokretanje (za pokretanje masovnih proizvodnji) imasovnih proizvodnji) i- - problem smanjivanjaproblem smanjivanja sve većeg ulagačkog (investicijskog)sve većeg ulagačkog (investicijskog) rizikarizika. .

Rješenje za oba problema pronađeno je u: Rješenje za oba problema pronađeno je u: dioničkom organizacijskom obliku poduzećadioničkom organizacijskom obliku poduzeća. .

Ciljevi dioničkih društava Ciljevi dioničkih društava ne razlikujune razlikuju se od ciljeva inokosnih poduzetnika ili se od ciljeva inokosnih poduzetnika ili ortaka – svrha je stjecanje dobiti ili profita. ortaka – svrha je stjecanje dobiti ili profita.

Dioničko društvo formira se emitiranjem i kupovinom dionicaDioničko društvo formira se emitiranjem i kupovinom dionica primarne primarne emisijeemisije. .

DioniceDionice su vrijednosni papiri koji predstavljaju ispravu o vlasništvu nad su vrijednosni papiri koji predstavljaju ispravu o vlasništvu nad određenim dijelom dioničkog društva.određenim dijelom dioničkog društva.

Kupovinom jedne ili više dionica pojedinac postaje dioničar (suvlasnik) i nositelj Kupovinom jedne ili više dionica pojedinac postaje dioničar (suvlasnik) i nositelj određenih prava s osnova dioničarstva. određenih prava s osnova dioničarstva.

Vrste dionica su: Vrste dionica su: obične obične ii privilegirane privilegirane (povlaštene, prioritetne). (povlaštene, prioritetne).

Ukoliko dioničko društvo temeljem svog poslovanja ostvari dobit ili profit, svaki Ukoliko dioničko društvo temeljem svog poslovanja ostvari dobit ili profit, svaki dioničar u toj dobiti participira (sudjeluje) dioničar u toj dobiti participira (sudjeluje) razmjernorazmjerno svom vlasničkom udjelu. svom vlasničkom udjelu.

Isplaćeni dio dobiti naziva seIsplaćeni dio dobiti naziva se dividendadividenda. .

Dioničarima se može kroz dividenduDioničarima se može kroz dividendu isplatitiisplatiti cjelokupna dobit dioničkog društva ili cjelokupna dobit dioničkog društva ili se može dio isplatiti a diose može dio isplatiti a dio reinvestiratireinvestirati

Reinvestirati znači Reinvestirati znači ponovno uložitiponovno uložiti u proširenje i poboljšanje procesa proizvodnje. u proširenje i poboljšanje procesa proizvodnje.

Reinvestiranje najčešće vodi ka Reinvestiranje najčešće vodi ka povećanjupovećanju tržišne vrijednosti dionica iznad tržišne vrijednosti dionica iznad njihove nominalne vrijednosti. njihove nominalne vrijednosti.

Dioničari očekuju dividendu razmjernu Dioničari očekuju dividendu razmjernu rizikuriziku i postojećim okolnostima u i postojećim okolnostima u kojima društvo posluje. kojima društvo posluje.

Budući je dioničarstvo rizičnije od bankovne štednje ili kupnje državnih Budući je dioničarstvo rizičnije od bankovne štednje ili kupnje državnih obveznica, težnje vlasnika dionica (koji je mogao svoj novac staviti na obveznica, težnje vlasnika dionica (koji je mogao svoj novac staviti na štednju ili kupiti državne obveznice) bit će zadovoljeneštednju ili kupiti državne obveznice) bit će zadovoljene dividendom većom dividendom većom od važeće kamatne stopeod važeće kamatne stope koje banke trenutno isplaćuju na štednju. koje banke trenutno isplaćuju na štednju.

Nastankom dioničkih društava (korporacija) započinjeNastankom dioničkih društava (korporacija) započinje odvajanjeodvajanje vlasništva vlasništva kapitala od upravljanjakapitala od upravljanja kapitalom (poduzećem)kapitalom (poduzećem)

Dionice se uvijek može prodati posredstvomDionice se uvijek može prodati posredstvom burzeburze. . Prodajom dionica Prodajom dionica prodaje se vlasništvo i pravo prisvajanja dividende!prodaje se vlasništvo i pravo prisvajanja dividende!

XV. PRIMARNA RASPODJELA (1. razina) – XV. PRIMARNA RASPODJELA (1. razina) – TRGOVAČKI KAPITAL I TRGOVAČKI PROFITTRGOVAČKI KAPITAL I TRGOVAČKI PROFIT

FunkcijaFunkcija je trgovca i trgovačkog kapitala obavljanje je trgovca i trgovačkog kapitala obavljanje posredničke funkcijeposredničke funkcije između između proizvođačkih i potrošačkih subjekata u privredi i društvu proizvođačkih i potrošačkih subjekata u privredi i društvu

Kvalitetnije obavljanje ove funkcije podiže Kvalitetnije obavljanje ove funkcije podiže rentabilnostrentabilnost uloženog kapitala: uloženog kapitala: što što manja količina uloženog kapitala uz što brži obrtmanja količina uloženog kapitala uz što brži obrt

Aktivnosti trgovca i trgovačkog kapitala: Aktivnosti trgovca i trgovačkog kapitala: omogućuju bolju opskrbljenost potrošača, omogućuju bolju opskrbljenost potrošača, bolju informiranost potrošača, veću zaposlenost itd. bolju informiranost potrošača, veću zaposlenost itd.

Primajući od industrijskog proizvođača gotove proizvode, trgovac svojim Primajući od industrijskog proizvođača gotove proizvode, trgovac svojim

kapitalom zamjenjuje industrijski kapitalkapitalom zamjenjuje industrijski kapital Trgovački kapital Trgovački kapital ne stvarane stvara novu vrijednost, ali posredno omogućuje uvećanje novu vrijednost, ali posredno omogućuje uvećanje

rezultata reprodukcijerezultata reprodukcije

Vlasnik trgovačkog kapitala Vlasnik trgovačkog kapitala jednakojednako je motiviran maksimiranjem profita kao i je motiviran maksimiranjem profita kao i vlasnik poduzećavlasnik poduzeća

Trgovac pribavlja industrijske proizvode po cijenama koje su Trgovac pribavlja industrijske proizvode po cijenama koje su niženiže od tržišne od tržišne vrijednosti. vrijednosti.

Prodajući svoje proizvode trgovcu, vlasnik industrijskog kapitala u cijenu Prodajući svoje proizvode trgovcu, vlasnik industrijskog kapitala u cijenu pored pored proizvodnih troškovaproizvodnih troškova uračunava samo uračunava samo jedan (svoj) dio profitajedan (svoj) dio profita (dobiti). (dobiti).

Na tako formiranu nabavnu cijenu trgovac pridodaje Na tako formiranu nabavnu cijenu trgovac pridodaje svojesvoje troškove prometatroškove prometa i i svoj dio profitasvoj dio profita. .

Prometni (trgovački) troškoviPrometni (trgovački) troškovi dijele se na: dijele se na: - - čistečiste (izdaci knjigovodstva, skladištenja, troškovi manipulacije novcem itd) (izdaci knjigovodstva, skladištenja, troškovi manipulacije novcem itd) i i - - ostaleostale (transportiranje robe, dorađivanje, držanje robe u posebnim (transportiranje robe, dorađivanje, držanje robe u posebnim prostrijama zbog zrenja, fermentacije, sušenja i slično).prostrijama zbog zrenja, fermentacije, sušenja i slično).

Naime, u namjeri da se približe potrebama potrošača trgovci preuzimaju i Naime, u namjeri da se približe potrebama potrošača trgovci preuzimaju i obavljaju određene poslove proizvodnog karaktera, radnje koje se mogu obavljaju određene poslove proizvodnog karaktera, radnje koje se mogu dijelom smatrati i nastavkom proizvodnog procesa. dijelom smatrati i nastavkom proizvodnog procesa.

Npr. trgovine obavljaju i pakiranje proizvoda, njihovo prilagođavanje potrebama Npr. trgovine obavljaju i pakiranje proizvoda, njihovo prilagođavanje potrebama kupaca (npr. šivanje zavjesa, skraćivanje odjeće itd).kupaca (npr. šivanje zavjesa, skraćivanje odjeće itd).

Struktura cijene koju plaća finalni potrošač izgleda ovako:Struktura cijene koju plaća finalni potrošač izgleda ovako: tržišna cijena = troškovi proizvodnje + industrijski profit + troškovi tržišna cijena = troškovi proizvodnje + industrijski profit + troškovi prometa (trgovine) + trgovački neto profitprometa (trgovine) + trgovački neto profit

U trgovačkoj djelatnosti (branši) postoji niz specijaliziranih sektora:U trgovačkoj djelatnosti (branši) postoji niz specijaliziranih sektora: - vanjska i unutrašnja trgovina, - trgovina na veliko i malo, - trgovina - vanjska i unutrašnja trgovina, - trgovina na veliko i malo, - trgovina reprodukcijskim materijalom i finalnim proizvodima, - trgovina robom široke reprodukcijskim materijalom i finalnim proizvodima, - trgovina robom široke potrošnje i proizvodima namijenjenim reprodukcijskoj potrošnjipotrošnje i proizvodima namijenjenim reprodukcijskoj potrošnji

Napredak na području Napredak na području informatike i komunikacijainformatike i komunikacija utječe i na unaprijeđivanje utječe i na unaprijeđivanje trgovine i na tehnike koje se u razmjeni (trgovini) koriste: - elektronsko trgovine i na tehnike koje se u razmjeni (trgovini) koriste: - elektronsko evidentiranje roba i zaliha, - evidentiranje roba i zaliha, - just in time just in time (minimum zaliha robe),(minimum zaliha robe), - - kupoprodaja kupoprodaja korištenjem kompjutora korištenjem kompjutora (e-trgovina(e-trgovina), - plaćanje kreditnim karticama itd. ), - plaćanje kreditnim karticama itd.

XV. PRIMARNA RASPODJELA (1. razina) XV. PRIMARNA RASPODJELA (1. razina) – ZAJMOVNI KAPITAL I KAMATA– ZAJMOVNI KAPITAL I KAMATA

Svi Svi inputiinputi imaju svoju cijenu, a poduzetnici koji organiziraju proizvodnju često imaju svoju cijenu, a poduzetnici koji organiziraju proizvodnju često nemaju uopće ili nemaju dovoljno novca da ih plate nemaju uopće ili nemaju dovoljno novca da ih plate

Ustupanje (pozajmljivanje) novčanog kapitala poduzetnicima uz naknadu donosi Ustupanje (pozajmljivanje) novčanog kapitala poduzetnicima uz naknadu donosi kamate vlasnicima slobodnog novčanog kapitalakamate vlasnicima slobodnog novčanog kapitala

Slobodni novčani kapital se Slobodni novčani kapital se ustupaustupa drugima jer njihov vlasnik (građani, poduzeća, drugima jer njihov vlasnik (građani, poduzeća, država) iz nekog razloga ne želi aktivno sudjelovati u procesu reprodukcijedržava) iz nekog razloga ne želi aktivno sudjelovati u procesu reprodukcije

S tim u svezi djeluju posebne institucije - S tim u svezi djeluju posebne institucije - bankebanke, koje potiču prikupljanje slobodnog , koje potiču prikupljanje slobodnog novcanovca

ZadaćaZadaća je bankarskog sustava da prikupljanjem slobodnih novčanih kapitala je bankarskog sustava da prikupljanjem slobodnih novčanih kapitala kreditnim aranžmanima redistribucijom pomognu i proizvodnju i potrošnjukreditnim aranžmanima redistribucijom pomognu i proizvodnju i potrošnju

U slučaju pozajmljivanja slobodnog novčanog kapitala U slučaju pozajmljivanja slobodnog novčanog kapitala novac postaje robanovac postaje roba - - poduzetnici ga "kupuju" kako bi ga obrtanjem uvećali poduzetnici ga "kupuju" kako bi ga obrtanjem uvećali

Pozajmljivanje je specifičan oblik Pozajmljivanje je specifičan oblik kupnje upotrebne vrijednostikupnje upotrebne vrijednosti novca na novca na određeni rok.određeni rok.

Mogućnost korištenja tuđeg novca u određenom razdoblju Mogućnost korištenja tuđeg novca u određenom razdoblju ne znači prijenos ne znači prijenos prava vlasništvaprava vlasništva. .

Istekom ugovorenog roka zajmoprimac je dužan vratiti pozajmljeni iznos Istekom ugovorenog roka zajmoprimac je dužan vratiti pozajmljeni iznos uvećan za ugovorene uvećan za ugovorene kamatekamate..

Kamate su Kamate su ugovorena cijena korištenja tuđeg novcaugovorena cijena korištenja tuđeg novca. .

U ekonomskom smislu one su dogovoreni udio u višku vrijednosti koji je U ekonomskom smislu one su dogovoreni udio u višku vrijednosti koji je obrtanjem kapitala može ostvaritiobrtanjem kapitala može ostvariti

Zajmodavac Zajmodavac prisvajaprisvaja kamate neovisno o ostvarenom rezultatu obrtanja, kamate neovisno o ostvarenom rezultatu obrtanja, dakle i u slučaju kada su se očekivani rezultati izjalovilidakle i u slučaju kada su se očekivani rezultati izjalovili

Gornja granica kamatne stope je Gornja granica kamatne stope je prosječna profitna stopaprosječna profitna stopa u vrijeme u vrijeme zaključivanja ugovora o zajmu.zaključivanja ugovora o zajmu.

Ukratko, Ukratko, profitna stopa ne smije biti profitna stopa ne smije biti manjamanja od kamatne stope od kamatne stope jer inače jer inače poduzetnici ne bi pozajmljivali novčani kapital za ulaganje u proizvodnju. poduzetnici ne bi pozajmljivali novčani kapital za ulaganje u proizvodnju.

Visina kamataVisina kamata odražava odražava aa) veličinu rizika kojem se zajmodavac izvrgava, ) veličinu rizika kojem se zajmodavac izvrgava, ali se veličina kamatne stope formira i ali se veličina kamatne stope formira i bb) djelovanjem mehanizma ponude i ) djelovanjem mehanizma ponude i potražnje na tržištu novca. potražnje na tržištu novca.

KamataKamata je i važan regulator cjelokupne privredne aktivnosti, efikasan je i važan regulator cjelokupne privredne aktivnosti, efikasan instrument usmjeravanja ekonomske aktivnosti i nezamjenljiv kriterij instrument usmjeravanja ekonomske aktivnosti i nezamjenljiv kriterij selekcije poduzetničkih idejaselekcije poduzetničkih ideja

Prikupljanjem i redistribucijom slobodnog novčanog kapitala banke:Prikupljanjem i redistribucijom slobodnog novčanog kapitala banke: - zarađuju (njihovi vlasnici) na razlici između aktivnih i pasivnih k.- zarađuju (njihovi vlasnici) na razlici između aktivnih i pasivnih k.- omogućuju zaradu (kamate) vlasnicima slobodnog kapitala- omogućuju zaradu (kamate) vlasnicima slobodnog kapitala- omogućuju poduzećima rješavanje tekućih poslovnih problema ili - omogućuju poduzećima rješavanje tekućih poslovnih problema ili investicijskih problemainvesticijskih problema

FINANCIJSKE INSTITUCIJE I FINANCIJSKA TRŽIŠTAFINANCIJSKE INSTITUCIJE I FINANCIJSKA TRŽIŠTA Banke nisu jedine institucije koje posluju s novcem:Banke nisu jedine institucije koje posluju s novcem:

Financijske institucije:

-Komercijalne banke

-Štedne banke

-Štedno-kreditne zadruge

-Mirovinski fondovi

-Društva životnog osiguranja

-Kase uzajamne pomoći

-Investicijske banke (ili

brokerska društva)

- druge

Financijska tržišta:

-Tržišta novca

-Tržišta kapitala

Pojedinci

Trgovačka društva

Vlade

Dobavljači i korisnici sredstava

Slika: Glavni tijek sredstava između financijskih institucija i financijskih tržišta

XV. PRIMARNA RASPODJELA (1. razina) XV. PRIMARNA RASPODJELA (1. razina) – ZEMLJA I ZEMLJIŠNA RENTA– ZEMLJA I ZEMLJIŠNA RENTA

Zemlja (tlo)Zemlja (tlo) i drugi prirodni resursi (nafta, ugljen, plin, voda itd.) jesu inputi bez kojih i drugi prirodni resursi (nafta, ugljen, plin, voda itd.) jesu inputi bez kojih ne mogune mogu brojne proizvodnje brojne proizvodnje

Zemljišna renta je Zemljišna renta je dohodak od vlasništva nad zemljištemdohodak od vlasništva nad zemljištem. .

Zemljište se pored korištenja u Zemljište se pored korištenja u građevinarstvugrađevinarstvu i i rudarstvurudarstvu koristi i za koristi i za poljoprivredupoljoprivredu. .

PoljoprivredaPoljoprivreda je je strateškastrateška privredna grana svakog gospodarstva. privredna grana svakog gospodarstva.

Zbog svoje povezanosti s upotrebom tla i djelovanjem prirodnih zakonitosti Zbog svoje povezanosti s upotrebom tla i djelovanjem prirodnih zakonitosti poljoprivreda se u mnogo čemu poljoprivreda se u mnogo čemu razlikujerazlikuje od ostalih privrednih grana – npr. od nje od ostalih privrednih grana – npr. od nje zavisi proizvodnja hrane zavisi proizvodnja hrane

Jedna od razlika je i ta što pored poduzetnika i zaposlenih, Jedna od razlika je i ta što pored poduzetnika i zaposlenih, u poljoprivredi svoj u poljoprivredi svoj dohodak očekuju i zahtijevaju i vlasnici zemljištadohodak očekuju i zahtijevaju i vlasnici zemljišta. .

Bez njihovog pristanka proizvodnja nije moguća.Bez njihovog pristanka proizvodnja nije moguća.

Zemljišta za poljoprivredu se međusobno razlikuju prema svojoj prirodno Zemljišta za poljoprivredu se međusobno razlikuju prema svojoj prirodno određenoj plodnosti i udaljenosti od tržištaodređenoj plodnosti i udaljenosti od tržišta

Drugim riječima, jednake količine rada i kapitala uložene u jednake Drugim riječima, jednake količine rada i kapitala uložene u jednake poljoprivredne površine različite plodnosti ostvarit će nejednake prinose ili poljoprivredne površine različite plodnosti ostvarit će nejednake prinose ili različiti prihod različiti prihod

Zemljišta su ograničeni resurs pa se proizvodnja odvija i na manje plodnim Zemljišta su ograničeni resurs pa se proizvodnja odvija i na manje plodnim površinamapovršinama. .

Da bi se stvorili uvjeti rentabilne proizvodnje i na lošijim zemljištima, cijene Da bi se stvorili uvjeti rentabilne proizvodnje i na lošijim zemljištima, cijene poljoprivrednih proizvoda ne formiraju se prema prosječnim troškovima kao što poljoprivrednih proizvoda ne formiraju se prema prosječnim troškovima kao što je to slučaj u industriji je to slučaj u industriji

Kada bi se cijena isto formirala, proizvodnja na ispodprosječnim zemljištima bi Kada bi se cijena isto formirala, proizvodnja na ispodprosječnim zemljištima bi stvarala stvarala gubitakgubitak

Cijenu poljoprivrednih proizvoda određuju troškovi proizvodnje u Cijenu poljoprivrednih proizvoda određuju troškovi proizvodnje u najnepovoljnijim uvjetimanajnepovoljnijim uvjetima, na najmanje plodnom i najudaljenijem zemljištu. , na najmanje plodnom i najudaljenijem zemljištu.

Vrijednost poljoprivrednih proizvoda formira se dakle na Vrijednost poljoprivrednih proizvoda formira se dakle na specifičan načinspecifičan način tako da tako da je veća od troškova proizvodnje i u primjeru najmanje plodnog zemljišta. je veća od troškova proizvodnje i u primjeru najmanje plodnog zemljišta.

VRSTE ZEMLJIŠNIH RENTIVRSTE ZEMLJIŠNIH RENTI

APSOLUTNU ZEMLJIŠNU RENTUAPSOLUTNU ZEMLJIŠNU RENTU prisvajaju svi vlasnici koji su zemljište prisvajaju svi vlasnici koji su zemljište ustupili poduzetnicima radi obrade neovisno o položaju i plodnosti. ustupili poduzetnicima radi obrade neovisno o položaju i plodnosti.

U obliku apsolutne rente plaća se pravo upotrebe tuđeg zemljišta. U obliku apsolutne rente plaća se pravo upotrebe tuđeg zemljišta.

Odnosi između vlasnika zemljišta i poljoprivrednog poduzetnika reguliraju se Odnosi između vlasnika zemljišta i poljoprivrednog poduzetnika reguliraju se ugovorom o zakupuugovorom o zakupu..

Cijena proizvoda stvorenih obradom najmanje plodnog tla = troškovi Cijena proizvoda stvorenih obradom najmanje plodnog tla = troškovi proizvodnje + profit poduzetnika + apsolutna zemljišna rentaproizvodnje + profit poduzetnika + apsolutna zemljišna renta

DIFERENCIJALNA (ZEMLJIŠNA) RENTA 1DIFERENCIJALNA (ZEMLJIŠNA) RENTA 1 je dohodak vlasnika zemlje putem je dohodak vlasnika zemlje putem kojeg se valorizira kojeg se valorizira veća prirodna plodnost ili povoljniji položajveća prirodna plodnost ili povoljniji položaj u odnosu na u odnosu na najmanje plodna ili najudaljenija zemljišta. najmanje plodna ili najudaljenija zemljišta.

I ovaj oblik dohotka zemljovlasnika prisvaja se u obliku I ovaj oblik dohotka zemljovlasnika prisvaja se u obliku zakupninezakupnine koja je koja je razmjerno veća za plodniju ili povoljnije smještenu zemlju. razmjerno veća za plodniju ili povoljnije smještenu zemlju.

U ovom slučaju zakupnina U ovom slučaju zakupnina pored aps. rentepored aps. rente kao cijene upotrebe zemlje sadrži i kao cijene upotrebe zemlje sadrži i naknadu za veću plodnost ili povoljniji položaj. naknadu za veću plodnost ili povoljniji položaj.

DIFERENCIJALNA (ZEMLJIŠNA) RENTA 2DIFERENCIJALNA (ZEMLJIŠNA) RENTA 2 je poseban oblik dohotka koji je poseban oblik dohotka koji se pojavljuje u slučaju se pojavljuje u slučaju umjetnog poboljšanjaumjetnog poboljšanja plodnosti tla kroz agrotehničke plodnosti tla kroz agrotehničke mjere. mjere.

Ovu rentu najprije prisvajaju poduzetnici koji su unaprijedili plodnost, a tek Ovu rentu najprije prisvajaju poduzetnici koji su unaprijedili plodnost, a tek zatim zemljovlasnik stječe pravo prisvajanja ove rente kroz povećanje zatim zemljovlasnik stječe pravo prisvajanja ove rente kroz povećanje zakupnine u sljedećem razdoblju zakupa.zakupnine u sljedećem razdoblju zakupa.

OSTALI OBLICI ZEMLJIŠNE RENTEOSTALI OBLICI ZEMLJIŠNE RENTE: : Zemljišta pogodna za Zemljišta pogodna za iskorištavanje ekonomski interesantnih minerala, energenata, termalnih iskorištavanje ekonomski interesantnih minerala, energenata, termalnih voda, pitke vode, šumskog bogatstva i slično omogućuju vlasnicima voda, pitke vode, šumskog bogatstva i slično omogućuju vlasnicima prisvajanje RUDNIČKE RENTE, VODNE ili ŠUMSKE RENTE kao prisvajanje RUDNIČKE RENTE, VODNE ili ŠUMSKE RENTE kao specijalnih oblikaspecijalnih oblika zemljišne rente. zemljišne rente.

Isto tako, zemljišta u turizmu omogućuju naplaćivanje TURISTIČKE Isto tako, zemljišta u turizmu omogućuju naplaćivanje TURISTIČKE RENTE.RENTE.

Postojanje vlasništva nad zemljištem omogućuje naplaćivanje Postojanje vlasništva nad zemljištem omogućuje naplaćivanje GRAĐEVINSKE RENTE u slučaju građevinarstva. GRAĐEVINSKE RENTE u slučaju građevinarstva.

STRUKTURA CIJENE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA NA STRUKTURA CIJENE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA NA RAZLIČITIM ZEMLJIŠNIM PARCELAMARAZLIČITIM ZEMLJIŠNIM PARCELAMA

CIJENA KOŠTANJA

CIJENA KOŠTANJA

CIJENA KOŠTANJA

A

B

C

BRUTO OSOBNI DOHODAK OD VLASNIŠTVA

(PROFIT, RENTA, KAMATA)

IZVEDENA RASPODJELA ILI PRERASPODJELA - ZAPOSLENI U JAVNIM SLUŽBAMA(SLUŽBENICI, SUCI, PROFESORI, LIJEČNICI, VOJNICI, POLICAJCI ITD.)

PRIMARNA RASPODJELA VLASNICI PODUZEĆA (PROIZVODNIH I USLUŽNIH), IMOVINE I NOVCA

minus

POREZI, PRIREZI, DOPRINOSI

PRORAČUN(državni, županijski,gradski, općinski)

jednako

NETO OSOBNI DOHODAK OD VLASNIŠTVA

(NETO PROFIT, KAMATA I RENTA)

potražnja za dobrima i uslugama

osobna i obiteljska štednja

osobna i obiteljska potrošnja

(OBITELJSKA PRERASPODJELA -

OBITELJSKA SOLIDARNOST)

akumulacija kapitala u bankama

investiranje- povećanje proizvodnje

socijalna sigurnost - naknade i pomoći socijalno ugroženima

XVI. RAZMJENAXVI. RAZMJENA

Zbog Zbog vlastite specijalizacijevlastite specijalizacije pojedinac vlastite potrebe zadovoljava trošeći pojedinac vlastite potrebe zadovoljava trošeći proizvode drugih ljudi - a pribavlja ih proizvode drugih ljudi - a pribavlja ih razmjenjivanjem novcarazmjenjivanjem novca za materijalna za materijalna dobra i uslugedobra i usluge

Dok se u fazi raspodjele (i preraspodjele) utvrđuje kvantitativan udio svakog člana Dok se u fazi raspodjele (i preraspodjele) utvrđuje kvantitativan udio svakog člana društva u novostvorenoj vrijednosti, društva u novostvorenoj vrijednosti, u fazi razmjene taj se udio iz kvantitativnog u fazi razmjene taj se udio iz kvantitativnog (novčanog) oblika pretvara u kvalitativan oblik(novčanog) oblika pretvara u kvalitativan oblik - - u konkretna materijalna dobra i u konkretna materijalna dobra i usluge koji će poslužiti potrošnjiusluge koji će poslužiti potrošnji

Razmjena se Razmjena se odvija uz pomoć tržišnog mehanizmaodvija uz pomoć tržišnog mehanizma - - organizacijskog i organizacijskog i regulacijskog oblika suradnje ljudi u kojem oni razmjenjuju materijalna dobra regulacijskog oblika suradnje ljudi u kojem oni razmjenjuju materijalna dobra i usluge posredstvom novca. i usluge posredstvom novca.

Na Na tržištima se proizvoda (outputa)tržištima se proizvoda (outputa) svatko pojavljuje s količinom novca razmjerno svatko pojavljuje s količinom novca razmjerno svom kvantitativnom udjelu u 1. procesima proizvodnje (svojoj plaći ili profitu) ili 2. svom kvantitativnom udjelu u 1. procesima proizvodnje (svojoj plaći ili profitu) ili 2. onolikom količinom novca koju je priskrbio u fazi preraspodjele (drugi i treći onolikom količinom novca koju je priskrbio u fazi preraspodjele (drugi i treći stupanj raspodjele). stupanj raspodjele).

RazmjenaRazmjena se javlja u najranijem dobu ljudske povijesti, čak i prije nastanka se javlja u najranijem dobu ljudske povijesti, čak i prije nastanka novca i robne proizvodnje.novca i robne proizvodnje.

Prvi oblik razmjene bila je Prvi oblik razmjene bila je trampatrampa

Trampa je razmjena u materijalnom obliku – Trampa je razmjena u materijalnom obliku – dobra za dobradobra za dobra

Razmjenjujući Razmjenjujući viškoveviškove vlastite produkcije za nedostajuće upotrebne vlastite produkcije za nedostajuće upotrebne vrijednosti (onoga što su drugi imali kao višak), ljudi su poboljšavali vrijednosti (onoga što su drugi imali kao višak), ljudi su poboljšavali mogućnosti zadovoljavanja vlastitih potreba. mogućnosti zadovoljavanja vlastitih potreba.

Trampa je, pored doprinosa poboljšanju strukture raspoloživih dobara za Trampa je, pored doprinosa poboljšanju strukture raspoloživih dobara za potrošnju, omogućila snažnije povezivanje i suradnju tadašnjih ljudskih potrošnju, omogućila snažnije povezivanje i suradnju tadašnjih ljudskih zajednica zajednica

Bit ili suština tog procesa ostala je Bit ili suština tog procesa ostala je nepromijenjenanepromijenjena do danas. do danas.

Neophodnost razmjenjivanja proizvoda i usluga sadržana je u potrebi ljudi Neophodnost razmjenjivanja proizvoda i usluga sadržana je u potrebi ljudi da istovremeno pribave da istovremeno pribave potrebnepotrebne, a otuđe viškove sa aspekta upotrebne , a otuđe viškove sa aspekta upotrebne vrijednosti "vrijednosti "nepotrebnihnepotrebnih" proizvoda. " proizvoda.

No, takvi su viškovi No, takvi su viškovi osnovaosnova ili temelj za sudjelovanje u razmjenjivanju ili temelj za sudjelovanje u razmjenjivanju dobara.dobara.

Povremena potreba razmjenjivanja u počecima povijesti bila je posljedica Povremena potreba razmjenjivanja u počecima povijesti bila je posljedica prirodnih faktoraprirodnih faktora – klimatskih, te obilja ili oskudnosti prirodnih resursa – klimatskih, te obilja ili oskudnosti prirodnih resursa kojima se koriste lokalne zajednice. kojima se koriste lokalne zajednice.

Ekspanzijom robnog oblika privređivanja (Ekspanzijom robnog oblika privređivanja (proizvodnje za tržišteproizvodnje za tržište) trgovanje ) trgovanje postaje uobičajen i nenadomjestiv način zadovoljavanja ljudskih potreba. postaje uobičajen i nenadomjestiv način zadovoljavanja ljudskih potreba.

S vremenom se usavršava S vremenom se usavršava tehnika trgovanjatehnika trgovanja i potrebni instrumenti i potrebni instrumenti trgovačkih transakcija. trgovačkih transakcija.

Gradski prostoriGradski prostori koje danas nazivamo tržnicama ili trgovinama nekada su koje danas nazivamo tržnicama ili trgovinama nekada su služili upravo kao okupljališta kupaca i prodavača, dnevno ili u određene služili upravo kao okupljališta kupaca i prodavača, dnevno ili u određene sajmene dane.sajmene dane.

Robna proizvodnja funkcionira na principu Robna proizvodnja funkcionira na principu posrednog zadovoljavanja posrednog zadovoljavanja potrebapotreba ljudi (ne proizvodimo sami radi zadovoljavanja naših potreba). ljudi (ne proizvodimo sami radi zadovoljavanja naših potreba).

U povijesti čovječanstva razmjenjivanje dobara pojavljuje se u dva oblika:U povijesti čovječanstva razmjenjivanje dobara pojavljuje se u dva oblika: a) kao već spomenuta a) kao već spomenuta naturalna razmjenanaturalna razmjena - - trampatrampa i i b) kao b) kao novčana razmjenanovčana razmjena (do koje dolazi s pojavom novca). (do koje dolazi s pojavom novca).

Razmjenom se pribavljaju upotrebne vrijednosti drugih proizvođača kao Razmjenom se pribavljaju upotrebne vrijednosti drugih proizvođača kao protučinidba prodaje vlastitih proizvoda. protučinidba prodaje vlastitih proizvoda.

Temeljna je funkcija novca Temeljna je funkcija novca posredovanje u razmjeni robeposredovanje u razmjeni robe. .

Zahvaljujući nastanku novca (metalni, papirni i žiralno-depozitni novac) do Zahvaljujući nastanku novca (metalni, papirni i žiralno-depozitni novac) do tada neodvojive operacije - kupnja i prodaja - odvijaju se kao zasebni akti. tada neodvojive operacije - kupnja i prodaja - odvijaju se kao zasebni akti. Novac je, dakle, Novac je, dakle, sredstvo razmjenesredstvo razmjene..

Međutim, novac se primarno razvio i kao Međutim, novac se primarno razvio i kao mjera vrijednosti proizvoda. mjera vrijednosti proizvoda.

Utvrđivanje veličine vrijednosti dobara (usluga) koja se namjeravaju kupiti ili Utvrđivanje veličine vrijednosti dobara (usluga) koja se namjeravaju kupiti ili prodati prodati uvjetuvjet je je odvijanja razmjene i robne proizvodnje općenito. je je odvijanja razmjene i robne proizvodnje općenito.

Novac pored ovih funkcija može poslužiti i kao Novac pored ovih funkcija može poslužiti i kao sredstvo pohranjivanja sredstvo pohranjivanja vrijednostivrijednosti, a tada novac poprima specifičan oblik , a tada novac poprima specifičan oblik blagablaga..

Suvremeni pojam tržištaSuvremeni pojam tržišta prevladao je prevladao je prostornu koncepcijuprostornu koncepciju jer se jer se stubokom izmijenio i opseg i način razmjenjivanja dobara.stubokom izmijenio i opseg i način razmjenjivanja dobara.

Nekad je Nekad je fizički kontakt kupaca i prodavača uz mogućnost razgledavanja fizički kontakt kupaca i prodavača uz mogućnost razgledavanja robe bio dominantan oblik trgovanjarobe bio dominantan oblik trgovanja

Danas se na temelju dostignuća moderne tehnologije trgovina može odvijati Danas se na temelju dostignuća moderne tehnologije trgovina može odvijati bez bez fizičkog susretanja kupaca i prodavačafizičkog susretanja kupaca i prodavača (telefonom, telefaksom, računalom, (telefonom, telefaksom, računalom, putem kataloških narudžbi i drugim modernim načinima). putem kataloških narudžbi i drugim modernim načinima).

U vezi suvremenog razvoja tržišta treba spomenuti U vezi suvremenog razvoja tržišta treba spomenuti globalizacijuglobalizaciju kao skup kao skup procesa uklanjanja svih prepreka za slobodan planetarni protok dobara i usluga, procesa uklanjanja svih prepreka za slobodan planetarni protok dobara i usluga, premještanje proizvodnji, trgovinu i kolanje financijskog kapitala. premještanje proizvodnji, trgovinu i kolanje financijskog kapitala.

Poduzeća i proizvodi stoga postaju Poduzeća i proizvodi stoga postaju međusobno konkurentnimeđusobno konkurentni na čitavoj planeti. na čitavoj planeti.

Tržišta su ukupnost odnosa ponude i potražnjeTržišta su ukupnost odnosa ponude i potražnje

Tržišta je moguće Tržišta je moguće klasificiratiklasificirati s obzirom na obuhvat geografskog prostora s obzirom na obuhvat geografskog prostora (lokalna, regionalna, nacionalna, međunarodna i svjetsko) i na predmet razmjene (lokalna, regionalna, nacionalna, međunarodna i svjetsko) i na predmet razmjene (specijalizirana tržišta npr. poljoprivrednih proizvoda, nafte, ruda, usluga itd.).(specijalizirana tržišta npr. poljoprivrednih proizvoda, nafte, ruda, usluga itd.).

MeMeđđunarodna se razmjena neprestano viunarodna se razmjena neprestano viššestruko poveestruko poveććavaava, , a dra držžave se sve ave se sve vivišše ekonomski e ekonomski i i politipolitiččki zbliki zbližžavaju neprekidnim tokom dobara i uslugaavaju neprekidnim tokom dobara i usluga ( (iako iako zbog trgovine mozbog trgovine možže doe doćći i do izbijanja ratovai i do izbijanja ratova!). !).

Koji razlozi nagone drKoji razlozi nagone držžaveave (zemlje), poduzeća i pojedince (zemlje), poduzeća i pojedince da se uopda se uopćće e upuupušštaju u metaju u međđunarodnu razmjenuunarodnu razmjenu? ?

NajvaNajvažžnijiniji razlog razlog je je raznolikostraznolikost (isti kao i nekada)(isti kao i nekada). .

U okviru tog opU okviru tog opććeg naeg naččela razmjena se javlja zbogela razmjena se javlja zbog:: aa) ) razlika u uvjetima proizvodnjerazlika u uvjetima proizvodnje ( (prirodnihprirodnih––klima i resursiklima i resursi), ), bb) ) zbog opadajuzbog opadajuććih troih trošškovakova ( (tjtj. . ekonomije razmjera ili opsegaekonomije razmjera ili opsega – š – što se vito se višše e proizvodi jednog te istog proizvoda prosjeproizvodi jednog te istog proizvoda prosječčni troni trošškovikovi p po jedinici proizvoda o jedinici proizvoda opadajuopadaju) ) i i cc) ) zbog raznolikosti u ukusima i drugih druzbog raznolikosti u ukusima i drugih drušštvenim razlozima uvjetovanih razlika tvenim razlozima uvjetovanih razlika izmeizmeđđu zemaljau zemalja – – nprnpr. . obrazovanost radnika za neku tradicionalnu proizvodnju obrazovanost radnika za neku tradicionalnu proizvodnju itditd.). .).

Gospodarstvo koje je znaGospodarstvo koje je značčajnom ukljuajnom uključčeno u meeno u međđunarodnu razmjenu naziva se unarodnu razmjenu naziva se otvoreno gospodarstvootvoreno gospodarstvo

A zA zaaššto se meto se međđunarodna razmjena sve viunarodna razmjena sve višše e povepoveććavaava? ?

Jednostavno kazanoJednostavno kazano, , razmjena potirazmjena potičče specijalizaciju a specijalizacija e specijalizaciju a specijalizacija povepoveććava produktivnostava produktivnost

Tijekom duTijekom dužžeg rokaeg roka, , povepoveććana razmjena i veana razmjena i većća produktivnost povea produktivnost poveććavaju avaju svasvaččije ije standardestandarde ž življenjaivljenja

Kada se zemlje otvore meKada se zemlje otvore međđunarodnoj trgoviniunarodnoj trgovini ( (razmjenirazmjeni) ) i kada se svaka i kada se svaka koncentrira na proizvodnju ili vikoncentrira na proizvodnju ili višše njih u kojima ima e njih u kojima ima komparativne prednostikomparativne prednosti u odnosu na druge zemljeu odnosu na druge zemlje, , svaka dolazi u bolji polosvaka dolazi u bolji položžajaj

Zaposleni u svakoj zemlji mogu dobiti veZaposleni u svakoj zemlji mogu dobiti većću koliu količčinu dobara i usluga za inu dobara i usluga za potropotroššnju za jednaku kolinju za jednaku količčinu rada kao posljedicu specijalizacije na inu rada kao posljedicu specijalizacije na podrupodruččjima komparativne prednosti i kada razmjenjuju vlastitu proizvodnju jima komparativne prednosti i kada razmjenjuju vlastitu proizvodnju za dobra i usluge u kojima oni imaju relativno nepovoljan poloza dobra i usluge u kojima oni imaju relativno nepovoljan položžajaj. .

Kada se nacionalne granice otvore meKada se nacionalne granice otvore međđunarodnoj razmjeniunarodnoj razmjeni, , nacionalni se nacionalni se proizvodproizvod ( (dohodakdohodak) ) svake zemlje ukljusvake zemlje uključčene u razmjenu ene u razmjenu povepoveććavaava..

IpakIpak, , povepoveććanje meanje međđunarodne razmjene nije samo po sebi unarodne razmjene nije samo po sebi neproblematineproblematiččnono. .

Pri rastuPri rastuććoj razmjenioj razmjeni, , uvoz uvoz može može gasigasititi doma domaćću proizvodnju i zaposleni u proizvodnju i zaposleni gube svoja radna mjestagube svoja radna mjesta. .

Ove i druge promjene uzrokovane razmjenomOve i druge promjene uzrokovane razmjenom č čine podruine područčje je memeđđunarodne unarodne razmjene i financijarazmjene i financija osobito zna osobito značčajnimajnim. .

XVII. POTROŠNJAXVII. POTROŠNJA

XVII. POTROŠNJAXVII. POTROŠNJA

Iako neki ekonomisti drže kako potrošnja Iako neki ekonomisti drže kako potrošnja nene pripadapripada u predmet istraživanja u predmet istraživanja političke ekonomije jer je potrošnja političke ekonomije jer je potrošnja individualni činindividualni čin trošenja dobara u svrhu trošenja dobara u svrhu zadovoljenja potreba, potrošnja je ipak faza ekonomskog procesa daleko zadovoljenja potreba, potrošnja je ipak faza ekonomskog procesa daleko složenijasloženija od obične potrošnje korisnih dobara i usluga. od obične potrošnje korisnih dobara i usluga.

Potrošnja je izravan odraz potreba pojedinca i društva da kontinuirano Potrošnja je izravan odraz potreba pojedinca i društva da kontinuirano zadovoljava brojne potrebezadovoljava brojne potrebe. .

No, jedan dio nacionalnog dohotka (osobnih dohodaka pojedinaca) No, jedan dio nacionalnog dohotka (osobnih dohodaka pojedinaca) izuzima se izuzima se od potrošnjeod potrošnje jer pored zadovoljavanja tekućih potreba ( jer pored zadovoljavanja tekućih potreba (svakodnevnihsvakodnevnih) treba ) treba zadovoljiti i potrebe zadovoljiti i potrebe ekonomske budućnostiekonomske budućnosti..

Budući ekonomski razvojBudući ekonomski razvoj temelji se na izuzimanju od današnje potrošnje temelji se na izuzimanju od današnje potrošnje (štednji) dijela novostvorene vrijednosti(štednji) dijela novostvorene vrijednosti..

Međutim, to izuzimanje ili štednju valja shvatiti Međutim, to izuzimanje ili štednju valja shvatiti uvjetnouvjetno. .

Ne misli se pritom na skladištenje, tezauraciju, gomilanje dijela proizvodnih Ne misli se pritom na skladištenje, tezauraciju, gomilanje dijela proizvodnih rezultata i njihovo netrošenje u bukvalnom značenju. rezultata i njihovo netrošenje u bukvalnom značenju.

Štedjeti zapravo znači također trošiti, ali u sasvim Štedjeti zapravo znači također trošiti, ali u sasvim specifičnom smisluspecifičnom smislu. .

U stvarnoj privrediU stvarnoj privredi štedjetištedjeti (S) znači(S) znači investiratiinvestirati (I), pa je u tom smislu (I), pa je u tom smislu S=IS=I.. Razlika između potrošnje i štednje u realnom ekonomskom životu nije u tome Razlika između potrošnje i štednje u realnom ekonomskom životu nije u tome

da se dio rezultata proizvodnje troši, a dio ne troši.da se dio rezultata proizvodnje troši, a dio ne troši.

Razlika je uRazlika je u svrsi trošenjasvrsi trošenja. .

Štednja također podrazumijeva trošenje, ali u sasvim određene svrhe – Štednja također podrazumijeva trošenje, ali u sasvim određene svrhe – u u investiranje za razvojinvestiranje za razvoj..

Pozitivni rezultati investiranja jesuPozitivni rezultati investiranja jesu ekonomski rastekonomski rast (tj. rast nacionalnog (tj. rast nacionalnog proizvoda), rast zaposlenosti, rast produktivnosti, tj. proizvoda), rast zaposlenosti, rast produktivnosti, tj. povećanje povećanje blagostanja u budućnostiblagostanja u budućnosti..

Pored stanovništva u štednji i investiranju sudjeluju i privredni subjekti Pored stanovništva u štednji i investiranju sudjeluju i privredni subjekti (poduzeća i drugi).(poduzeća i drugi).

Ne treba zaboraviti da se privredni napredak i ekonomski rast ne odvijaju Ne treba zaboraviti da se privredni napredak i ekonomski rast ne odvijaju samo krozsamo kroz investiranje u fizički kapitalinvestiranje u fizički kapital (zgrade i strojeve), već i (zgrade i strojeve), već i doprinosom tzv.doprinosom tzv. neinvesticijskih čimbenika neinvesticijskih čimbenika (doprinos ljudskog kapitala, (doprinos ljudskog kapitala, unapređenje organizacije, informacija, primjena znanstvenih dostignuća itd.)unapređenje organizacije, informacija, primjena znanstvenih dostignuća itd.)

Također ne treba zaboraviti da iako investicije jesu pretpostavka Također ne treba zaboraviti da iako investicije jesu pretpostavka ekonomskog razvoja, one to nisu automatski i same po sebi– ekonomskog razvoja, one to nisu automatski i same po sebi– investicije mogu biti investicije mogu biti neuspješneneuspješne, tj. neefikasne i nerentabilne., tj. neefikasne i nerentabilne.

XVIII. EKONOMSKI RAZVITAKXVIII. EKONOMSKI RAZVITAK

XVIII. EKONOMSKI RAZVITAK – KAKO POVEĆATI MATERIJALNO XVIII. EKONOMSKI RAZVITAK – KAKO POVEĆATI MATERIJALNO BLAGOSTANJE?BLAGOSTANJE?

Porasta materijalnog bogatstva, blagostanja i zadovoljenosti potreba Porasta materijalnog bogatstva, blagostanja i zadovoljenosti potreba nemanema bez bez privrednog razvojaprivrednog razvoja..

Privredni razvoj Privredni razvoj ne mora odmah dovestine mora odmah dovesti do povećanja materijalnog bogatstva za sve do povećanja materijalnog bogatstva za sve (nekima blagostanje čak može i opasti zbog npr. gubitka posla, iako većina ima (nekima blagostanje čak može i opasti zbog npr. gubitka posla, iako većina ima zaposlenje), niti do jednakomjerne raspodjele povećanog materijalnog bogatstva na zaposlenje), niti do jednakomjerne raspodjele povećanog materijalnog bogatstva na sve članove društva (neki dobivaju više, a neki manje ili ništa).sve članove društva (neki dobivaju više, a neki manje ili ništa).

Privredni razvoj i napredak razlikuju se od zemlje do zemlje, pa su neke Privredni razvoj i napredak razlikuju se od zemlje do zemlje, pa su neke bogate ibogate i razvijenerazvijene dok su druge dok su druge nerazvijene ilinerazvijene ili slabo razvijeneslabo razvijene i siromašnei siromašne. .

Preko jedne milijarde ljudi Preko jedne milijarde ljudi u svijetu u svijetu danasdanas ž živi u ivi u apsolutnom siromaapsolutnom siromašštvutvu, , tjtj. u slabo . u slabo razvijenim zemljama. razvijenim zemljama.

Pitamo sePitamo se ššto uzrokuje velike razlike u bogatstvu to uzrokuje velike razlike u bogatstvu između zemalja i između zemalja i narodanaroda? ? MoMožže li svijet mirno pree li svijet mirno prežživjeti sa siromaivjeti sa siromašštvom usred obilja koje vlada u razvijenim tvom usred obilja koje vlada u razvijenim zemljamazemljama? ? Koje Koje mjere mjere mogu poduzeti siromamogu poduzeti siromaššniji narodi niji narodi i zemlje i zemlje kako bi kako bi ubrzali svoj ubrzali svoj privredni razvoj i privredni razvoj i poboljpoboljššali ali vlastiti vlastiti standardstandard ž življenjaivljenja??

Nerazvijene i slabo razvijene zemlje zajedno nazivamo Nerazvijene i slabo razvijene zemlje zajedno nazivamo zemljama u razvojuzemljama u razvoju

Zemlja u razvoju je zemlja sZemlja u razvoju je zemlja s BDP-om BDP-om per capitaper capita (po glavi stanovnika) (po glavi stanovnika) koji je koji je nizak u odnosu na onaj u industrijaliziranimnizak u odnosu na onaj u industrijaliziranim (razvijenim) (razvijenim) zemljama poput SADzemljama poput SAD--aa, , Japana ili Europske UnijeJapana ili Europske Unije

U ljudskim pojmovimaU ljudskim pojmovima, , zemlje u razvoju obizemlje u razvoju običčno imajuno imaju: : stanovništvo stanovništvo slabog slabog zdravljazdravlja, s , s niskim razinama pismenostiniskim razinama pismenosti, , neprikladnim domovima i oskudnom neprikladnim domovima i oskudnom ishranomishranom..

Pretežan dio svijeta sastoji se od zemalja u razvoju, a takve zemlje pored Pretežan dio svijeta sastoji se od zemalja u razvoju, a takve zemlje pored navedenih problema opterećene su i s navedenih problema opterećene su i s brzim rastom stanovništvabrzim rastom stanovništva i visokim i visokim udjelom udjelom stanovništva koje živi i radi na poljodjelskim imanjimastanovništva koje živi i radi na poljodjelskim imanjima. .

Na konstruktivnom području rada prednost ima unapređenje Na konstruktivnom području rada prednost ima unapređenje zdravlja pučanstva, zdravlja pučanstva, obrazovanje i tehničko usavršavanjeobrazovanje i tehničko usavršavanje. .

Pučanstvo uzrokuje probleme Pučanstvo uzrokuje probleme eksplozivnog rastaeksplozivnog rasta, dok , dok MalthusovoMalthusovo predviđanje predviđanje opadajućih prinosa pogađa nerazvijene zemlje.opadajućih prinosa pogađa nerazvijene zemlje.

MalthusovaMalthusova teorija stanovni teorija stanovnišštvatva zasniva se na zakonu opadaju zasniva se na zakonu opadajuććih prinosaih prinosa. .

On je smatrao da bi stanovniOn je smatrao da bi stanovnišštvotvo, , ukoliko ne bi bilo ograniukoliko ne bi bilo ograniččenja kaoenja kao š što su nprto su npr. . ratovi i bolestiratovi i bolesti, , imalo tendenciju imalo tendenciju poporasta po geometrijskoj stopirasta po geometrijskoj stopi (2,4,8,16,32...), (2,4,8,16,32...), uz uz udvostruudvostruččavanje avanje broja broja u toku otprilike svake generacijeu toku otprilike svake generacije. .

SvakiSvaki č član lan rasturastuććeg eg stanovni stanovnišštva imao bi sve tva imao bi sve manje manje zemlji zemljiššta i prirodnih ta i prirodnih proizvodnih faktora s kojima bi mogao raditiproizvodnih faktora s kojima bi mogao raditi. .

Zbog zakonaZbog zakona opadajuopadajuććih prinosaih prinosa, , dohodak bi mogao rasti u najboljem sludohodak bi mogao rasti u najboljem sluččaju po aju po aritmetiaritmetiččkojkoj stopistopi (1,2,3,4,5...): (1,2,3,4,5...): proizvodnja po osobi imala bi tendenciju proizvodnja po osobi imala bi tendenciju padapada tako tako nisko nisko koliko bi bilo potrebno da se stabilizira stanovnikoliko bi bilo potrebno da se stabilizira stanovnišštvo pri razini tvo pri razini preprežživljavanja ivljavanja slisliččno gladovanjuno gladovanju. .

Koncept Koncept demografske promjenedemografske promjene poma pomažže objasniti povijesne trendove e objasniti povijesne trendove stanovnistanovnišštvatva. .

To je proces koji se sastoji odTo je proces koji se sastoji od č četiri razdobljaetiri razdoblja, , tijekom kojih se jedno tradicionalno tijekom kojih se jedno tradicionalno drudrušštvo pomitvo pomičče od stabilnog stanovnie od stabilnog stanovnišštva s tva s visokimvisokim stopama stopama rorođđenja i smrtnostienja i smrtnosti k stabilnom stanovnik stabilnom stanovnišštvu stvu s niskim stopama niskim stopama rorođđenja i smrtnostienja i smrtnosti. .

U tijeku procesaU tijeku procesa, , zemlje se uglavnom srezemlje se uglavnom srećću s pojavom da njihove u s pojavom da njihove stope stope smrtnostismrtnosti padaju padaju prijeprije njihovih stopa ronjihovih stopa rođđenjaenja, , pa tako mopa tako možže doe doćći do i do eksplozije eksplozije stanovnistanovnišštvatva..

Stope tvorbe proizvodnog kapitala u siromašnim zemljama su niske jer su dohotci Stope tvorbe proizvodnog kapitala u siromašnim zemljama su niske jer su dohotci tako niski da se malo može uštedjeti za budućnost (tako niski da se malo može uštedjeti za budućnost (ZAČARANI KRUG ZAČARANI KRUG NERAZVIJENOSTI ILI GOSPODARSKE LETARGIJENERAZVIJENOSTI ILI GOSPODARSKE LETARGIJE). ).

Financiranje je privrednog razvoja u siromašnijim zemljama uvijek bila Financiranje je privrednog razvoja u siromašnijim zemljama uvijek bila nestabilna nestabilna veza u proizvodnom mehanizmuveza u proizvodnom mehanizmu. .

Tehnološke se promjene često združuju s investicijama i novim postrojenjima. Tehnološke se promjene često združuju s investicijama i novim postrojenjima.

Velika se nada polaže u zemlje u razvoju jer one mogu primijeniti produktivnije Velika se nada polaže u zemlje u razvoju jer one mogu primijeniti produktivnije tehnologije naprednih zemalja. tehnologije naprednih zemalja.

To zahtijeva razvijeno poduzetništvo u društvu. Jedna je od zadaća razvoja To zahtijeva razvijeno poduzetništvo u društvu. Jedna je od zadaća razvoja poticanje unutarnjeg širenja poduzetničkog duha i vještina.poticanje unutarnjeg širenja poduzetničkog duha i vještina.

Unutar skupina zemalja u razvoju neke su novindustrijalizirane zemlje sa srednjim Unutar skupina zemalja u razvoju neke su novindustrijalizirane zemlje sa srednjim dohotkom. dohotkom.

Ova je skupina bila uspješna u prekidanju začaranog kruga nerazvijenosti. Ova je skupina bila uspješna u prekidanju začaranog kruga nerazvijenosti.

Ključ bržeg razvoja leži u četiri osnovna faktoraKljuč bržeg razvoja leži u četiri osnovna faktora::

i)i) sposobnostima ljudi sposobnostima ljudi ii)ii) prirodnim bogatstvima, prirodnim bogatstvima, iii)iii) tvorbi domaćeg ili uvezenog kapitala tvorbi domaćeg ili uvezenog kapitala iv)iv) tehnologiji tehnologiji. .

Mnogobrojne Mnogobrojne teorije ekonomskog razvojateorije ekonomskog razvoja pomažu objasniti u određeno vrijeme pomažu objasniti u određeno vrijeme postoje li ili ne postoje četiri osnovna faktora razvoja. postoje li ili ne postoje četiri osnovna faktora razvoja.

Geografija i klima, običaji, vjerska i poslovna stajališta, klasni sukobi i politički Geografija i klima, običaji, vjerska i poslovna stajališta, klasni sukobi i politički sustavi TAKOĐER utječu na ek. razvoj. sustavi TAKOĐER utječu na ek. razvoj.

No ni jedan faktor ne utječe na jednostavan i nepromjenljiv način. No ni jedan faktor ne utječe na jednostavan i nepromjenljiv način.

Najuvjerljivije teorije su:Najuvjerljivije teorije su:- - teorija uzletateorija uzleta (u skladu s kojom se kombiniraju rastući prinosi i opći društveni (u skladu s kojom se kombiniraju rastući prinosi i opći društveni kapital da bi se u kratkom razdoblju omogućio brzi rast), kapital da bi se u kratkom razdoblju omogućio brzi rast), - - hipoteza zaostalosti hipoteza zaostalosti (u skladu s kojom se manje razvijene zemlje mogu brzo (u skladu s kojom se manje razvijene zemlje mogu brzo približavati razvijenim zemljama pozajmljujući od ovih tehnologiju i stručnjake) i približavati razvijenim zemljama pozajmljujući od ovih tehnologiju i stručnjake) i - - stajalište o uravnoteženom rastu stajalište o uravnoteženom rastu (prema kojemu zemlje imaju tendenciju da (prema kojemu zemlje imaju tendenciju da rastu skoro jednakom stopom bez obzira jesu li razvijene ili zaostale).rastu skoro jednakom stopom bez obzira jesu li razvijene ili zaostale).

Dodatak: EKONOMSKO TUMAČENJE Dodatak: EKONOMSKO TUMAČENJE POVIJESNOG RAZVOJAPOVIJESNOG RAZVOJA

DODATAK:DODATAK: Utjecaj filozofije na političku ekonomiju Utjecaj filozofije na političku ekonomiju – ekonomsko tumačenje povijesnog razvoja (1)– ekonomsko tumačenje povijesnog razvoja (1)

«Literatura je prepuna suprotstavljenih teorija o tome kako nastaje «Literatura je prepuna suprotstavljenih teorija o tome kako nastaje

povijest. Tako se, primjerice, kaže da je povijest podložna zakonima koji upravljaju povijest. Tako se, primjerice, kaže da je povijest podložna zakonima koji upravljaju promjenama, poput klasne borbe ili napretka. Ili da je riječ o obrascu koji nam je promjenama, poput klasne borbe ili napretka. Ili da je riječ o obrascu koji nam je nevidljiv upravo zbog kompleksnosti, a u kojem su svi događaji uzročno-nevidljiv upravo zbog kompleksnosti, a u kojem su svi događaji uzročno-posljedično vezani, nanizani poput kralježaka. Ili da je određuje neki sveobuhvatni posljedično vezani, nanizani poput kralježaka. Ili da je određuje neki sveobuhvatni mehanizam: recimo gospodarske ili demografske sile. Ili da ima vlastitu mehanizam: recimo gospodarske ili demografske sile. Ili da ima vlastitu pokretačku snagu – kao Povijest s velikim «P» - jedinstvenu silu ili «duh svijeta». pokretačku snagu – kao Povijest s velikim «P» - jedinstvenu silu ili «duh svijeta». Ili, pak, da poviješću upravlja providnost, budući da nema prozaičnijeg objašnjenja. Ili, pak, da poviješću upravlja providnost, budući da nema prozaičnijeg objašnjenja. Ili da objašnjenje možda i nije moguće – sve je to jedan kaotični sustav u kojem se Ili da objašnjenje možda i nije moguće – sve je to jedan kaotični sustav u kojem se sve događa nasumično.»sve događa nasumično.»

Felipe Fernandez-Armesto, knjiga «Ideje koje su promijenile svijet»Felipe Fernandez-Armesto, knjiga «Ideje koje su promijenile svijet»

Utjecaj filozofije na političku ekonomiju Utjecaj filozofije na političku ekonomiju – ekonomsko tumačenje povijesnog razvoja (2)– ekonomsko tumačenje povijesnog razvoja (2)

MATERIJALIZAM I TEHNOLOŠKI DETERMINIZAM KAO OPĆI ZAKON MATERIJALIZAM I TEHNOLOŠKI DETERMINIZAM KAO OPĆI ZAKON RAZVITKA RAZVITKA

Jedno od središnjih pitanja, ako ne i najvažnije, na koje politička ekonomija traži Jedno od središnjih pitanja, ako ne i najvažnije, na koje politička ekonomija traži odgovor je: odgovor je: što je glavni pokretač (determinator) promjena u razvitku ljudskog što je glavni pokretač (determinator) promjena u razvitku ljudskog društvadruštva? ?

Iako točan odgovor uključuje mnoštvo čimbenika, među njima se posebno izdvaja Iako točan odgovor uključuje mnoštvo čimbenika, među njima se posebno izdvaja odgovor – to je odgovor – to je tehnologijatehnologija. .

Sve čimbenike razvitka, uključujući i tehnologiju, treba sagledavati kroz aktivnosti Sve čimbenike razvitka, uključujući i tehnologiju, treba sagledavati kroz aktivnosti čovjeka poticanog na promjene sa svrhom boljeg zadovoljavanja njegovih potreba. čovjeka poticanog na promjene sa svrhom boljeg zadovoljavanja njegovih potreba. Te promjene i nisu ništa drugo nego nova rješenja u načinu proizvodnje. Te promjene i nisu ništa drugo nego nova rješenja u načinu proizvodnje.

U proizvodnji korisnih dobara i usluga čovjek pronalazi razna pomagala koja mu U proizvodnji korisnih dobara i usluga čovjek pronalazi razna pomagala koja mu proizvodnju olakšavaju i povećavaju. Sva mu pomagala – obuhvaćena izrazom proizvodnju olakšavaju i povećavaju. Sva mu pomagala – obuhvaćena izrazom tehnologijatehnologija – pomažu u ovladavanju prostorom i prirodom i njezinim bogatstvima. – pomažu u ovladavanju prostorom i prirodom i njezinim bogatstvima.

Čovjek neprestano usavršava svoja pomagala kako bi bolje zadovoljio prirodne i Čovjek neprestano usavršava svoja pomagala kako bi bolje zadovoljio prirodne i povijesne potrebe. povijesne potrebe. Kroz razvoj tehnologije čovjek povratno razvija i svoje Kroz razvoj tehnologije čovjek povratno razvija i svoje postojeće sposobnosti ali razvija i nova saznanja i vještinepostojeće sposobnosti ali razvija i nova saznanja i vještine. .

Čovjek svojim naporima i uz pomoć stvorene tehnologije mijenja prirodnu materiju Čovjek svojim naporima i uz pomoć stvorene tehnologije mijenja prirodnu materiju i prilagođava je svojim potrebama. Takvu aktivnost čovjeka zovemo materijalnom i prilagođava je svojim potrebama. Takvu aktivnost čovjeka zovemo materijalnom proizvodnjom.proizvodnjom.

Opseg i raznovrsnost proizvodnje, dakle, zavisi odOpseg i raznovrsnost proizvodnje, dakle, zavisi od:: i) čovjekovih znanja i sposobnosti; i) čovjekovih znanja i sposobnosti; ii) tehnologije i iii) raspoloživog prirodnog bogatstva. ii) tehnologije i iii) raspoloživog prirodnog bogatstva. Ukupnost ovih čimbenika čini proizvodnu moć. Ukupnost ovih čimbenika čini proizvodnu moć.

Ova moć određuje sposobnost pojedinca, grupe, klase ili društvene cjeline Ova moć određuje sposobnost pojedinca, grupe, klase ili društvene cjeline da proizvodi više ili manje, jednolikije ili raznovrsnije itd. Od ovoga zavisi da proizvodi više ili manje, jednolikije ili raznovrsnije itd. Od ovoga zavisi stupanj zadovoljavanja potrebastupanj zadovoljavanja potreba..

Uz ovo,s druge strane, od proizvodne moći pojedinca i društva zavise i Uz ovo,s druge strane, od proizvodne moći pojedinca i društva zavise i odnosi koji vladaju u proizvodnji dobara i uslugaodnosi koji vladaju u proizvodnji dobara i usluga. .

Proizvodna snaga (moć) društva određuje odnose proizvodnje koji u njemu Proizvodna snaga (moć) društva određuje odnose proizvodnje koji u njemu vladaju. Ona nam pokazuje da je proizvodna moć društva ona pokretačka vladaju. Ona nam pokazuje da je proizvodna moć društva ona pokretačka poluga koja određuje karakter odnosa proizvodnje, ali i svih drugih odnosa poluga koja određuje karakter odnosa proizvodnje, ali i svih drugih odnosa koji u društvu postoje. koji u društvu postoje.

Utjecaj filozofije na političku ekonomiju Utjecaj filozofije na političku ekonomiju – ekonomsko tumačenje povijesnog razvoja (3)– ekonomsko tumačenje povijesnog razvoja (3)

Ukoliko pogledamo povijest razvitka tehnologije (Ukoliko pogledamo povijest razvitka tehnologije (jednostavna, poluautomatska jednostavna, poluautomatska ii automatsko-informatička tehnologijaautomatsko-informatička tehnologija) možemo zaključiti kako je svakom stupnju ) možemo zaključiti kako je svakom stupnju razvijenosti tehnologije odgovarao opseg proizvodnje, ali i oblik društvenih odnosa.razvijenosti tehnologije odgovarao opseg proizvodnje, ali i oblik društvenih odnosa.

Drugim riječima, razvijenija tehnologija osigurava veću proizvodnju, bogatiju Drugim riječima, razvijenija tehnologija osigurava veću proizvodnju, bogatiju proizvodnju i viši materijalni standard. Usporedno s tim veća i raznovrsnija proizvodnju i viši materijalni standard. Usporedno s tim veća i raznovrsnija proizvodnja omogućuje naprednije odnose proizvodnje, a time i sve druge odnose. proizvodnja omogućuje naprednije odnose proizvodnje, a time i sve druge odnose. Ukratko, Ukratko, razvijenija tehnologija osigurava veću proizvodnju dobara i usluga, a to je razvijenija tehnologija osigurava veću proizvodnju dobara i usluga, a to je uvjet za razvoj naprednijih društvenih odnosauvjet za razvoj naprednijih društvenih odnosa. .

Zato tvrdimo kako postoji uzajamna uvjetovanost i međuzavisnost materijalnog i Zato tvrdimo kako postoji uzajamna uvjetovanost i međuzavisnost materijalnog i društvenog, tj. ovisnost oblika privređivanja o stupnju tehnološkog napretka i nužnost društvenog, tj. ovisnost oblika privređivanja o stupnju tehnološkog napretka i nužnost prilagođavanja odnosa proizvodnje njegovim dostignućima. To za političku ekonomiju prilagođavanja odnosa proizvodnje njegovim dostignućima. To za političku ekonomiju predstavlja predstavlja opći zakon ekonomskog razvitka društva.opći zakon ekonomskog razvitka društva.

Ova nam shema, makar pojednostavljena, odgovara na pitanje glavnog pokretača Ova nam shema, makar pojednostavljena, odgovara na pitanje glavnog pokretača promjena i razvitka ljudskog društva. Taj je pokretač, dakle, promjena i razvitka ljudskog društva. Taj je pokretač, dakle, tehnološka osnovica tehnološka osnovica proizvodnjeproizvodnje. Stoga i govorimo o . Stoga i govorimo o materijalnom I tehnološkom determinizmu. materijalnom I tehnološkom determinizmu.

Ovaj determinizam ne smijemo svesti na golu tehnologiju, već se radi o Ovaj determinizam ne smijemo svesti na golu tehnologiju, već se radi o ukupnosti ukupnosti privredne osnove jednog društvaprivredne osnove jednog društva, njegovih objektivnih i subjektivnih moći koji se , njegovih objektivnih i subjektivnih moći koji se mogu iskoristiti u cjelokupnoj proizvodnji. Tehnologija je samo izraz ove moći. mogu iskoristiti u cjelokupnoj proizvodnji. Tehnologija je samo izraz ove moći.

Ukupnost proizvodne moćiUkupnost proizvodne moći čine snaga i brojnost izvora energije, raširenost čine snaga i brojnost izvora energije, raširenost obrazovanja i razvijenost znanosti, razvijenost prometne i svake druge obrazovanja i razvijenost znanosti, razvijenost prometne i svake druge infrastrukture, opseg i kvaliteta stambenih i zdravstvenih uvjeta života, kvaliteta infrastrukture, opseg i kvaliteta stambenih i zdravstvenih uvjeta života, kvaliteta prehrane, zabave itd. itd. prehrane, zabave itd. itd.

Treba upozoriti kako sama primjena moderne tehnologije ne dovodi automatski i Treba upozoriti kako sama primjena moderne tehnologije ne dovodi automatski i do novih proizvodnih i društvenih odnosa. Želi se samo naglasiti kako nema do novih proizvodnih i društvenih odnosa. Želi se samo naglasiti kako nema naprednijih proizvodnih i društvenih odnosa bez naprednije tehnološke osnovice naprednijih proizvodnih i društvenih odnosa bez naprednije tehnološke osnovice društvadruštva. .

Prema tome, zakonitost tehnološkog determinizma djeluje kao Prema tome, zakonitost tehnološkog determinizma djeluje kao tendencijatendencija, a ne , a ne automatski i u svakoj situaciji. Ovo je i logično, jer kako je već istaknuto, mnoštvo automatski i u svakoj situaciji. Ovo je i logično, jer kako je već istaknuto, mnoštvo je čimbenika koji određuju ukupnost povijesnih kretanja, a je čimbenika koji određuju ukupnost povijesnih kretanja, a poneki od njih mogu na poneki od njih mogu na kraće vrijeme i prevagnuti u odnosu na oblikovni utjecaj tehnologijekraće vrijeme i prevagnuti u odnosu na oblikovni utjecaj tehnologije. .

Adam Smith, Adam Smith, škotski ekonomist i škotski ekonomist i filozof iz 18. stoljećafilozof iz 18. stoljeća (1723.-1790.) (1723.-1790.)

Teorija moralnih osjećajaTeorija moralnih osjećaja

““U čemu je svrha svega tog napora i jurnjave na U čemu je svrha svega tog napora i jurnjave na ovom svijetu? U čemu je smisao pohlepe i ovom svijetu? U čemu je smisao pohlepe i častohleplja, utrke za bogatstvom, moći i častohleplja, utrke za bogatstvom, moći i superiornosti? Zar da se priskrbi za prirodne superiornosti? Zar da se priskrbi za prirodne potrebe? Čak i nadnica najbjednijeg radnika za njih potrebe? Čak i nadnica najbjednijeg radnika za njih može priskrbiti. U čemu su onda prednosti tog može priskrbiti. U čemu su onda prednosti tog velikog cilja ljudskog života koji nazivamo velikog cilja ljudskog života koji nazivamo poboljšanje našeg stanjapoboljšanje našeg stanja?” ?”

THE ENDTHE END