Institut za javne financije Zagreb

POLITIČKA EKONOMIJA FISKLANE POLITIKE

Velibor Mačkić, univ. spec. oec.

Zagreb, 08. travnja 2014.

Sadržaj

O Uvod

O Teorija javnog izbora

O Teorija političko–proračunskih ciklusa

O Pregled empirijskih istraživanja

O Rezultati istraživanja na razini gradova

O Rezultati istraživanja na razini županija

O Zaključak

Uvod O Konstantni proračunski deficiti na svim razinama vlasti i velik udio države

u BDP-u (netržišna alokacija)

O Cilj polit-ekonomskih istraživanja: O Spoznati kako političke odluke utječu na izbor javnih politika koje odstupaju od

onih koje bi izabrao benevolentni socijalni planer

O Pareto neefikasni ishod („politički propust”) ili odabir druge točke na Pareto efikasnoj granici?

O Analizirati politička /heterogenost preferencija/ uz informacijska i tehnička ograničenja

O Weberova „politika kao strast” zahtijeva i kontrolu političarevih impulsa i nagona

O Tri odrednice fiskalne neravnoteže (Eslava, 2011): oportunističko ponašanje političara, heterogene fiskalne preferencije i proračunske institucije.

O Različiti polit-ekonomski modeli proračunskog deficita (Alesina i Perotti, 1994): oportunistički političari i naivni birači; međugeneracijska redistribucija; dug kao strateška varijabla; koalicijske vlade /distribucijski konflikti i „rat do istrebljenja”/; geografski disperzirani interesi; proračunske institucije

Teorija javnog izbora

O Interdisciplinarno područje istraživanja

O Fokus teorije je analiza interesne opredijeljenosti ekonomskih politika

O Brojne definicije različitih autora O ekonomska teorija politike

O „politika bez romantike” (Buchanan, 1978. godine)

O Bit javnog izbora proizlazi iz sljedećih pretpostavki (Udehn, 2003):

1) Samo-zainteresiranost pojedinaca

2) Politika kao razmjena

3) Metodološki individualizam

O Sudionici (političari, birači, birokrati i interesne skupine) su racionalni i samo-zainteresirani.

O Političari (McLean, 1997):

1) Politički poduzetnici;

2) „Ideološki poduzetnici”.

Teorija javnog izbora (II) O Birači:

O Glasovanje predstavlja instrumentalan čin u maksimalizaciji vlastitog zadovoljstva,

O Ključan problem su informacije – asimetrične, ne postoje, znatni troškovi

O Racionalna ignorantnost i tzv. „problem potpune ponude”

O Birokracija:

O Weber - maksimalizira moć (Mueller, 2003);

O Niskanen - maksimalizira proračun uslijed asimetričnosti informacija (McLean, 1997);

O Mueller - maksimalizira inerciju /output se proizvodi uz suboptimalnu kombinaciju inputa/ (Mueller, 2003);

O Downs - proračun će biti premalen jer se reizbor maksimalizira opskrbom djeljivih dobara interesnim skupinama (Downs, 1960, prema McLean, 1997)

O Interesne skupine:

O Svaka organizacija koja nastoji utjecati na javnu politiku / grupe koje lobiraju za javna dobra

Političko–proračunski ciklusi

O Postavke metodološkog individualizma i maksimalizacije korisnosti u slučaju političara na vlasti rezultiraju pojavom: O Političkog poduzetnika (cilj: maksimalizacija reizbora) kreira

oportunističke cikluse u ekonomskim instrumentima u (pred)izbornom razdoblju => tzv. „Downsijanski model PBC-a”,

O Ideološkog poduzetnika (cilj: provoditi politike u koje vjeruje) kreira stranački svrstane (engl. partisan) cikluse neovisno od želje za predizbornom manipulacijom.

O Poticaji koje političari imaju vezano uz manipuliranje proračunskim stavkama i kreiranje proračunskog deficita, zavise od: O fiskalnih preferencija birača (preferiraju li „štedljive“ ili „rastrošne“

političare),

O transparentnosti samog proračunskog procesa.

Političko – proračunski ciklusi (II)

O Birači

O glasuju vođeni egotropskom komponentom, odnosno mare samo za izravnu, vlastitu

korist od vladinih programa (Mueller, 2003);

O informacije su asimetrične i visoko diskontiranje recentnih rezultata političara na

vlasti.

O racionalno retrospektivno glasovanje - slijedi iz opaženih rezultata rada političara na

vlasti tokom mandata (Alesina i dr., 1997);

O PBC modeli predstavljaju periodičku fluktuaciju u fiskalnoj politici nastalu uslijed

izbornih ciklusa (Shi i Svensson, 2003: 67).

O Proučavaju političku ranjivost ekonomije koja se javlja uslijed političkih pritisaka na

porast javnih izdataka (ukupnih ili pojedinih stavki) – oportunistički i stranački

svrstani

O Tri vrste modela:

1) Model temeljen na asimetričnosti informacija;

2) Model temeljen na moralnom hazardu;

3) Model temeljen na asimetričnosti preferencija političara na vlasti (engl. pork barrel

cycles).

PBC model asimetričnosti informacija

O Temelji se na signalima koji kreiraju privremenu asimetričnost

informacija vezano uz razinu kompetentnosti političara.

O Kompetentnost je iznos minimalnih javnih prihoda potreban kako bi

se osigurala dana razina javnih usluga.

O Pretpostavka: rezultati političara na vlasti korelirani su tokom

vremena, što implicira da će se isti potruditi signalizirati svoju

kompetentnost u predizbornom razdoblju

O To opravdava retrospektivno glasovanje racionalnih birača.

O Birač rješava problem kompetentnosti političara preko:

O Asimetričnosti informacija i povoljnih prošlih rezultata (Drazen, 2000),

O Fokusa na instrumente pod kontrolom vlade - FP (Shi i Svensson,

2003).

PBC model asimetričnosti informacija

O Rogoff Siebert model (1988)

O Izbori se održavaju svake dvije godine

O Političar na vlasti osigurava poznatu, fiksnu razinu javnih usluga:

𝑔 = 𝜀 + 𝑟 + 𝜆 (1)

gdje je 𝜀 mjera kompetentnosti političara, 𝑟 nedistorzivan i 𝜆

distorzivan porez

O Birači u modelu temelje svoj izbor obzirom na

povećanje/smanjenje individualne funkcije korisnosti

O Promatramo reprezentativnog birača čija je funkcija korisnosti

jednaka: U𝑡𝛾= 𝑌 − 𝑟𝑡 − 𝜆𝑡 − ℑ(𝜆𝑡) + 𝜂𝑡 (2)

gdje je 𝑌 dohodak (uvećan za državna davanja), 𝜂𝑡 šok preferencija

političara i ℑ(𝜆𝑡) gubitak uslijed distorzivnog financiranja države

(uočava se tek nakon izbora).

PBC model asimetričnosti informacija (II)

O Rogoffov model (1990)

O Predizborne manipulacije u strukturi javnih izdataka

(smanjenje kapitalnih izdataka, te povećanje transfera i

tekuće potrošnje)

O Analiza kreće od paradigme reprezentativnog sudionika

/birača i političara/ čije je funkcija korisnosti:

Φ𝑡𝑖 = 𝐸𝑡

𝑖(𝑈𝑡𝑖 + 𝑥𝑡

𝑖𝑇𝑠=𝑡 𝛽𝑠−𝑡 (3)

O pri čemu vrijedi:

𝑈𝑡𝑖 = 𝑢 𝑐𝑠

𝑖 , 𝑔𝑠 + 𝑣 𝑘𝑠 + 𝜂𝑠 ∗𝑇𝑠=𝑡 𝛽𝑠−𝑡 (4)

gdje je ci osobna potrošnja privatnih dobara, 𝑔 je javno

„potrošno“ dobro (per capita), k je javno „investicijsko“ dobro

(per capita), 𝜂𝑠 šok preferencija političara i 𝛽 stopa

diskontiranja reprezentativnog birača, pri čemu vrijedi 𝛽 <1.

PBC model asimetričnosti informacija (III)

O Kompetentnost političara i u ovom modelu slijedi

strukturu MA (1) procesa.

O Proizvodna funkcije javnih dobara u per capita

iznosima jednaka je:

𝑔𝑡 + 𝑘𝑡+1 = 𝑟𝑡 + 𝜀𝑡, (5)

O Birači uočavaju u vremenu t (izbornom razdoblju)

𝑔𝑡 𝑖 𝑟𝑡, ali tek u vremenu t+1 (nakon izbora) uočavaju

𝑘𝑡+1

O Veća ponuda 𝑔𝑡 rezultat veće kompetentnosti

političara na vlasti ili fiskalne manipulacije?

PBC model moralnog hazarda

O Zajednička premisa o kompetentnosti političara

na vlasti (manje i više kompetentni političari),

O Ni birači ni političari ne znaju kompetentnosti

političara na vlasti,

O Kompetentnost - kreiranje više 𝑔𝑡 bez dodatnog

povećanja poreznog tereta (zaduživanje),

O Shi i Svensson model PBC-a (2002):

O Ključ je u udjelu informiranih birača i ego rentama

političara,

O Ekonomija je dvostranačka

PBC model moralnog hazarda (II)

O Birač maksimalizira funkciju korisnosti:

𝑈𝑡𝑖 = 𝛽𝑠−𝑡𝑇

𝑠=𝑡 𝑔𝑠 + 𝑢 𝑐𝑠 + 𝜃𝑖𝑧𝑠 , (6)

gdje je cs privatno dobro, gs javno dobro i zs binarna

varijabla koja poprima vrijednost -½ ako je izabrana

stranka a i ½ ako je izabrana stranka b. Parametar θi označava utjecaj koji na biračevu korisnost imaju

političareve druge javne politike, ali i njegov osobni

karakter.

O Političar maksimalizira funkciju korisnosti:

𝑉𝑡𝑖 = 𝛽𝑠−𝑡 𝑔𝑠 + 𝑢 𝑐𝑠 + 𝑥𝑠

𝑇𝑠=𝑡 (7)

Koja uključuje privatno dobro 𝑐𝑡, ali i „ego“ rentu 𝑥𝑠 identičnu onoj u Rogoffovom modelu.

PBC model moralnog hazarda (III)

O Ponuda javnih dobara jednaka je:

𝑔𝑡 = 𝑟𝑡 + 𝑑𝑡 − 𝑅 𝑑𝑡−1 + 𝜀𝑡 (8)

O rezultat je kompetentnosti političara 𝜀𝑡, iznosu poreza 𝑟𝑡, posuđivanja

𝑑𝑡, te funkciji troškova javnog duga 𝑅 𝑑𝑡−1 .

O Kompetentnost političara na vlasti slijedi strukturu MA(1) procesa

(razina kompetentnosti ne traje više od dva razdoblja), odnosno vrijedi:

𝜀𝑡 = 𝜇𝑡 + 𝜇𝑡−1 .

O Političar na početku razdoblja određuje iznose 𝑟𝑡 i 𝑑𝑡 , dok se 𝜀𝑡 šok u

kompetentnosti političara događa tokom promatranog perioda (ex ante

nesigurnost političara oko transformiranja javnih prihoda u javni

output),

O Udio informiranih birača 𝜎 znat će točan iznos 𝑔𝑡, 𝑟𝑡 i 𝑑𝑡 u trenutku

glasovanja,

O Udio neinformiranih birača (1 − 𝜎) imati na raspolaganju jedino

podatke o instrumentima koji direktno utječu na njihovu razinu

korisnosti, odnosno 𝑔𝑡 i 𝑟𝑡.

PBC model temeljen na asimetričnosti preferencija političara na vlasti

O Drazen i Eslava model (2006)

O političari na vlasti usmjeravaju državnu potrošnju na

određenu skupinu birača, a na štetu drugih skupina ili

drugih izdataka.

O Ciljani oblici potrošnje, usmjereni „korisnijim“ biračima,

omogućavaju izborne manipulacije koje neće biti vidljive u

ukupnim javnim izdacima i/ili proračunskom deficitu.

O Važno za tzv. „stare“ demokracije, u kojima empirijska

istraživanja potvrđuju da su birači „fiskalni konzervativci“,

koji kažnjavaju političare koji generiraju proračunske

deficite (Eslava, 2011).

O Ključ kreiranja PBC-a su tzv. policy preferencije političara

koje su nepoznate biračima.

PBC model temeljen na asimetričnosti preferencija političara na vlasti (II)

O Funkcija korisnosti birača j u regiji h u razdoblju s

ako je na vlasti stranka A (L, R) jednaka je:

𝑈𝑠ℎ,𝑗

𝐴 = ln 𝑔𝑠ℎ 𝐴 − (𝜋𝑗 − 𝜋𝐴)2 (9)

O ovisi o ideološkim preferencijama birača 𝜋𝑗 i

ideološkim preferencijama političara 𝜋𝐴, odnosno o

udaljenosti njegove preferirane politike u odnosu na

onu političara na vlasti, te o količini javnih dobara

𝑔𝑠ℎ(A) koje osigurava političar A regiji h u razdoblju s.

PBC model temeljen na asimetričnosti preferencija političara na vlasti (III)

O Funkcija korisnosti političara jednaka je:

𝑉𝑠𝑝= 𝑍𝑠

𝑝𝑔𝑠 − (𝜋𝑗 − 𝜋𝐴)2 , (10)

O gdje je: 𝑍𝑠𝑝𝑔𝑠 = 𝑊𝑝,𝑠

ℎ 𝑙𝑛𝑔𝑠ℎ2

ℎ=1 (11)

O Varijabla 𝑊𝑝,𝑠ℎ u jednadžbi (11) predstavlja značaj koji

političar na vlasti daje koristi od javnih dobara koja primaju

birači regije h.

O Ključna varijabla, jer tu preferenciju političara spram birača

u regiji h, birači ne znaju i okušavaju je otkriti prateći

izdvajanja za javna dobra u pojedinoj regiji u proteklom

periodu.

O Varijabla 𝑊𝑝,𝑠ℎ slijedi MA (1) proces.

O U model je moguće dodati i ego rente.

Pregled empirijskih istraživanja

O PBC u razvijenim zemljama /8 istraživanja/

O Rezultati u pet istraživanja potvrđuju postojanje PBC-a: Pettersson-

Lidbom (2000)*, Galli&Rossi (2002)*, Alt&Lassen (2006), Veiga&Veiga

(2006)* i Katsimi i Sarantides (2012).

O Rose (2006) - pojava PBC-a zavisi od institucionalnih ograničenja

unutar promatranih saveznih država SAD-a.

O Schneider (2010) - manipulacija strukturom rashoda uslijed

institucionalnih ograničenja u SR Njemačkoj.

O PBC u tranzicijskim zemljama i u zemljama u razvoju /14 istraživanja/:

O Ciklus u proračunskom saldu: Hallerber i de Souza (2000), Klašnja

(2008), Brender&Drazen (2004), Shi&Svensson (2006) i Naruhiko

Sakurai i Menezes-Filho (2011)*.

O Brender&Drazen (2008) i Akhmedov&Zhuravskaya (2004) - LOGIT

metode.

O Akhmedov&Zhuravskaya (2004)* i Naruhiko Sakurai&Menezes-Filho

(2011)* - porast tekućih izdataka

*istraživanja provedena na lokalnim ili regionalnim jedinicama

Metodologija i rezultati istraživanja

O Modeli

O 21 prostorna jedinica u razdoblju 2002. – 2011. godine.

O Tri ciklusa parlamentarnih i dva ciklusa lokalnih izbora

O Binarne varijable

O Izvor podataka:

O Arhiva lokalnih proračuna Ministarstva financija u

razdoblju 2002. – 2011. godine,

O Podaci Državnog zavoda za statistiku i Državnog izbornog

povjerenstva,

O Podaci o projektima izgradnje HAC d.o.o. po županijama u

vremenskom razdoblju 2002. – 2011. godine,

O Procijenjena jednadžba:

𝐵𝑉𝑖𝑡 = 𝛼 + 𝛾𝐵𝑉𝑖,𝑡−1 + 𝛽1𝐵𝐷𝑃_𝑃𝐶𝑖𝑡 + 𝛽2𝐵𝐷𝑃_𝐽𝐴𝑍𝑖𝑡 + 𝛽3𝐵𝑅_𝑆𝑇𝐴𝑁𝑖𝑡 +

𝛽4𝐼𝐷𝐸𝑂𝑖𝑡 + 𝛽5𝐼𝑍𝐵_𝐺𝑂𝐷𝑖𝑡 + 𝛽5𝐾𝑅𝐼𝑍𝐴𝑖𝑡 + 𝛽5𝑀𝐴𝑅𝐺𝐼𝑁𝐴𝑖𝑡 + 𝜀𝑖𝑡,

Rezultati istraživanja – gradovi / parlamentarni i lokalni izbori

SAL UR TC RNFI ZPT ZPK RZT RZK

IDEO

,01982

(,01287)

-,04606*

(,00896)

,00408

(,00688)

-,02535**

(,00985)

-8,69e-06

(,00008)

-,00019

(,00018)

-,00044

(,00303)

-,00557

(,00628)

Izborna

godina

,01867*

(,00546)

-,02789*

(,00795)

-,00931

(,00581)

-,0136***

(,007792)

-,00053*

(,00002)

-,00146*

(,00010)

,00279*

(,00095)

-,00564*

(,00077)

Kriza -,08543*

(,01323)

,10041*

(,01558)

,08464*

(,01288)

,00265

(,01667)

,00176*

(,00007)

,00392*

(,00018)

,01177*

(,00309)

,01906*

(,00369)

Margina ,00081

(,01153)

,01384

(,01655)

-,0154***

(,00930)

,03077**

(,01492)

,00030*

(,000048)

,00067*

(,000245)

-,00389

(,00256)

-,0061244**

(,0027036)

_cons -,72116**

(,32293)

2,3381*

(,32424)

1,0605*

(,27954)

1,6729*

(,28246)

-,00293

(,00302)

-,03547**

(,01502)

,08588**

(,04112)

,20490

(,12810)

Rezultati istraživanja – gradovi / parlamentarni izbori (II)

SAL UR TC RNFI ZPT ZPK RZT RZK

IDEO

,0116954

(,009732)

-,02138**

(,009930)

,0111766

(,009405)

-,02580**

(,012086)

-,00009**

(,000048)

-,000298*

(,000113)

,0006123

(,006034)

-,008577

(,007873)

Izborna

godina

,044555*

(,012449)

-,021568

(,014875)

-,0075801

(,005925)

,0012691

(,015277)

-,000547*

(,000046)

-,001566*

(,000105)

,006541*

(,001156)

-,0019676

(,0029124)

Izborna

godina

(-1)

,02095**

(,009907)

-,0009108

(,012110)

,007485

(,009289)

,0093077

(,010300)

,000508*

(,000026)

,001402*

(,000124)

-,0000589

(,001089)

-,0012595

(,0018583)

Izborna

godina

(+1)

-,0035683

(,012646)

,0126291

(,014390)

-,0022976

(,009935)

,0137851

(,012138)

-,000137*

(,000035)

-,000726*

(,000118)

,0024779

(,001621)

,0088121*

(,0032807)

Kriza -,054720*

(,014053)

,075029*

(,017036)

,066768*

(,013998)

,0075472

(,018669)

,001167*

(,000081)

,002556*

(,000258)

,016279*

(,003546)

,018282*

(,0062298)

Margina ,005664

(,013417)

-,0116937

(,013936)

-,0128702

(,011306)

,025805

(,018380)

,000347*

(,000070)

,0005***

(,000294)

-,00495**

(,002308)

-,011528***

(,0045706)

_cons -1,00802*

(,301327)

2,30590*

(,305682)

1,10609*

(,294602)

1,59868*

(,306079)

-,0005666

(,003663)

-,0090438

(,027381)

,0398282

(,075416)

,0541969

(,1391131)

Rezultati istraživanja – gradovi / lokalni izbori (III)

SAL UR TC RNFI ZPT ZPK RZT RZK

IDEO

,0116954

(,00973)

-,02138**

(,00993)

,0111766

(,00940)

-,02580**

(,01208)

-,00009*

(,00004)

-,000298*

(,00011)

,0006123

(,00603)

-,008577

(,007873)

Izborna

godina

-,04455 *

(,01244)

,021568

(,01487)

,0075801

(,00592)

-,0012691

(,01527)

,000547*

(,00004)

,001566*

(,00010)

-,00654 *

(,00115)

,0019676

(,0029124)

Izborna

godina

(-1)

-,04812 *

(,00981)

,034197 *

(,01174)

,0052825

(,01025)

,012516

(,01211)

,000409*

(,00005)

,000839*

(,000168)

-,00406**

(,001831)

,0107797*

(,0028454)

Izborna

godina

(+1)

-,0236 **

(,01101)

,02065**

(,00896)

,0150651

(,00842)

,0080385

(,013395)

,001055 *

(,00005)

,002968*

(,00019)

-,006600*

(,000862)

,0007081

(,0023724)

Kriza -,05472 *

(,01405)

,07502 *

(,01703)

,066768 *

(,01399)

,0075472

(,01866)

,001167*

(,00008)

,002556 *

(,00025)

,016279*

(,00354)

,018282 *

(,0062298)

Margina ,005664

(,01341)

-,0116937

(,013936)

-,0128702

(,011306)

,025805

(,018380)

,000347*

(,000070)

,0005***

(,000294)

-,00495**

(,002308)

-,011528 **

(,0045706)

_cons -,96346 *

(,30048)

2,28433 *

(,305952)

1,0985 *

(,295063)

1,59995*

(,306951)

-,0011136

(,003651)

-,0106099

(,027345)

,04637

(,075396)

,0522293

(,13734)

Rezultati istraživanja - županije (IV) *** % BDP

SAL UP UR RZT RZK HAC

zavisna

varijabla

-.15456*

(.0008164)

.97155*

(.0016987)

.24351*

(.0006614)

.18824*

(.0014006)

.64375*

(.0001988)

.68734***

(.0227668)

BDP pc -.00018*

(8.74e-06)

-.00055*

(7.47e-06)

-.00032*

(6.51e-06)

.00004*

( 1.35e-06)

.00004*

(7.47e-07)

-.00071*

(.0004029)

BDP jaz 1.07e-07*

(5.59e-09)

4.68e-07*

(1.11e-08)

6.32e-07*

(1.03e-08)

-7.02e-09*

(2.90e-10)

-1.90e-08*

(2.66e-10)

7.69e-07*

(2.55e-07)

IDEO .00192*

(.0000907)

-.00013

(.0001211)

.00148*

(.0002082)

.00033*

(.0000423)

-.00161*

(.0000248)

-.03288*

(.0106107)

Izborna

godina

-.00150*

(.000046)

.00371*

(.0000399)

.00725*

(.0001164)

.00015*

(4.49e-06)

-.00130*

(3.38e-06)

.01557*

(.0048671)

_cons .01079*

(.0005771)

.03826*

(.0007816)

.12709*

(.000763)

.00499*

(.0003075)

.00409*

(.0001442)

.06082**

(.0305179)

Rezultati istraživanja (V)

O Gradovi /parlamentarni i lokalni izbori/

O Odbacuje se hipoteza o postojanju oportunističkih PBC-a /SAL

i UR/ i potvrđuje manipulacija strukturom rashoda /RNFI i

TC_OST/

O Institucionalna ograničenja: Rose (2006) i Schneider (2010)

O Dodatna podrška - domaća istraživanja iz JF: Bajo&Jurlina

Alibegović (2008) i Primorac (2011)

O Rentijerska uloga birokracije – ograničenje proračunske

racionalizacije uslijed spoznaje o „češćem glasovanju”

birokracije /Drazen i Elsava (2005)/

O Margina – rast zaposlenosti i kapitalnih ulaganja, uz istodobno

smanjenje rashoda poslovanja /Khemani(2004)

O Kriza – očekivani predznaci /SAL, UR, TC/ i potvrda „state

capture”-a vezano uz zaposlenost i rashode /Franić (2012/

Rezultati istraživanja (VI)

O Gradovi /parlamentarni izbori/

O Vrlo slični rezultati kao i za zajednički uzorak, osim što RZT

raste u izbornoj godini

O Izborna i predizborna godina: SAL se povećava, a UR nisu

statistički signifikantni, te u potonjoj raste ZPT i ZPK

O Postizborna godina: TC_OST, ZPT i ZPK padaju

O Margina - restrukturiranje – padaju RZT i RZK, uslijed rasta

ZPT i ZPK

O Kriza – identične varijable značajne, ali su procijenjeni

koeficijenti niži, opet razlika je samo u koeficijentu uz varijablu

RZT

Rezultati istraživanja (VII)

O Gradovi /lokalni izbori/

O Potvrda hipoteze o postojanju oportunističkog PBC-a

O Optimalan teorijski model – asimetričnost informacija /Rogoff (1990)/

O Proračunsko ograničenje – utjecaj na kompetentnost (?) i restrukturiranje

O Izborna godina – SAL se smanjuje, ZPT i ZPK rastu uz pad RZT

O Empirijska istraživanja – Naruhiko Sakura i Menezes Filho (2011) na lokalnim

jedinicama u Brazilu dobivaju isto

O SAL – isto kretanje i u pred- i postizbornoj godini

O Istraživanja – Rašić Bakarić i dr. (2013) i Bratić (2008) – svi političari su

oportunisti koji žele max reizbor

O UR – raste, i kao i kod SAL najjači efekt je u predizbornoj godini

O Margina - restrukturiranje – padaju RZT i RZK, uslijed rasta ZPT i ZPK (identični

koeficijenti kao i za parlamentarne izbore)

O Granični efekti su znatni jer je izlaznost na lokalne izbore niža (DIP, 2013)

O Kriza – identične varijable značajne, procijenjeni koeficijenti niži i identični

onima za parlamentarne izbore

Rezultati istraživanja (VIII)

O Županije /parlamentarni i lokalni izbori/

O Prihvaćena hipoteza o postojanju oportunističkih PBC-a

O Rogoffov model PBC-a potvrđen (SAL, UR, HAC)

O Razina transparentnosti – potencijalno objašnjenje rezultata

O Rezultati konzistentni s prijašnjim empirijskim istraživanjima u

tranzicijskim zemljama: Hallerberg i de Souza (2000),

Akhmedov i Zhuravskaya (2004)*, Maurel (2006), Shi i

Svensson (2006, Klašnja (2008) i Vučković (2010).

O Prema navedenim istraživanjima, vidljiv je porast javnih

izdataka i/ili povećanje proračunskog deficita u izbornim

razdobljima.

Zaključak

O Rogoffov model asimetričnosti informacija predstavlja

optimalni teorijski model u slučaju Republike Hrvatske.

O Porast javnih izdataka i/ili stvaranje deficita u izbornim godinama

O Struktura javnih izdataka (javna „potrošna” vs. „investicijska” dobra)

O Netransparentnost proračunskog procesa i asimetričnost informacija

s kojom su suočeni birači („fiskalna iluzija” i individualne koristi)

O Rentijerska uloga birokaracije (Niskanenov model) koja glasuje češće

O Institucionalna ograničenja i njihova implikacija

O Birači u Republici Hrvatskoj nisu „fiskalni konzervativci” i

RH možemo smjestiti u Brender-Drazenovu „novu

demokraciju”

O IDEO varijabla – nema mjesta diskreciji uslijed postojeće

zakonske regulative (financiranje decentraliziranih funkcija

i model fiskalnog izravnanja)

Zaključak (II)

O Smjer daljnjeg istraživanja na ovom području:

O Uključivanje komunalnih poduzeća /izbjegavanje proračunskih

ograničenja zaduživanja/

O utjecaj ciljane potrošnje iz proračuna središnje države prema

pojedinim društvenim skupinama i/ili regionalnim i lokalnim

jedinicama na rezultate izbora na regionalnoj i lokalnoj razini.