poduzetnik veljaČa 2013 najava

Poduzetnik

Tema broja - Izvoz

mjesečnik za poduzetnike i menadžere

PODUZETNIČKA PRIČA • ABC KVALITETE • STUDENTSKO PODUZETNIŠTVO • BITI PODUZETNIK • MALA ŠKOLA PODUZETNIŠTVA

Broj 73 · Godina VII Veljača 2013.

Cijena 17 kn

ISSN 1846-3541

Poduzetnička pričaTomislav Pavleka, Bale - Istra

Portret menadžera Anđelka Tomašević,KP Čvorkovac - Dalj

Predstavljamo Vam Općina Antunovac,Osječko-baranjska županija

Najavljujemo: Goran Milić u Novskoj

2 Poduzetnik | veljača 2013.

Poduzetnik | veljača 2013. 3

nakladnikNovi Poduzetnik d.o.o.31300 Beli Manastir, Valpovačka b.b.Tel: 031/284 850, Fax: 031/284 851, [email protected] urednikVladimir Mihajlović

[email protected]

direktoriNenad N. BachVladimir Mihajlović

stalni suradnici:Josip Martinović, Marija Birtić, Dubravka Martinović, Mirjana GlavašOlga Štajdohar Pađen, Ramona Felinger, Kristina Podobnik, Vlasta Balković, Saša Begović, Maja Mikulec, Marizela Mikulec Magyar

marketing i prodaja031/ [email protected]

grafičko oblikovanje i pripremaGrafički studio Gilih

tisakMedia Print Tiskara Hrastić d.o.o.Zagreb, Murati 16

osnivač magazina, 2007.g.Tihomir Jelavić

Časopis izlazi sredinom mjesecaJedinična cijena iznosi 17 knGodišnja pretplata (12 brojeva)iznosi 159 kn (PDV uključen)Polugodišnja pretplata (6 brojeva)iznosi 99,00 kn (PDV uključen)Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska Klasa: 050-01/11-01/2310,Ur.br.: 311-10-11-02 od 30. rujna 2011.

Za članke, crteže i oblikovanja objavljena u ovom časopisu sva su prava pridržana. Nedo-puštena je objava, prerada, reproduciranje, umnožavanje, imitiranje i na drugi način pre-nošenje bez suglasnosti nakladnika.

MisaoBiti svugdje, znači biti nigdje.

(Seneca - rimski filozof)

Jeste li uočili zanimljivu logiku do-gađanja u Hrvatskoj? Što se više upiremo identificirati glavne pro-

bleme, oni postaju sve veći. Što drža-va i mediji više upozoravaju da nam prijeti propast baš zbog tih proble-ma, oni izgledaju sve dešperatnije neriješivi!Dijagnosticiramo npr., da je glavna hrvatska bolest nezaposlenost. Od tada, brojka se ljudi na burzi nezau-stavljivo penje prema 400.000.Ugušit će nas, velimo, vanjski dug. Zato ćemo se zadužiti još više.Naš je jedini izlaz, pametuju struč-njaci, u rastu BDP. Zato ćemo imati

pad BDP.Najvažnija je stvar očuvati kreditni rejting kako bismo dobili zajmove po nižim kamatama. Baš nam tada sruše rejting na razinu smeća.Naši ljudi prerano odlaze u mirovi-nu. Nigdje nema toliko umirovlje-nika s toliko malo radnog staža. Nig-dje nema toliko invalidskih i borač-kih penzija. I, od trenutka kada je dr-žavna politika obećala tome stati na kraj, broj umirovljenika je prešao re-kordnih milijun i dvjesto tisuća!Učinit ćemo sve da privučemo stra-ne investicije, promijenit ćemo zako-ne, postat ćemo poželjna zemlja za biznis. Rezultat: Investicija nikada manje, zakoni nisu više jasni ni oni-ma koji su ih donijeli.Poduzetnicima ćemo smanjiti pore-ze. I onda se porez na dobit od 20% poveća na 35%.Zaustavit ćemo pohlepu banaka, one moraju dijeliti sudbinu zemlje u ko-joj djeluju, ne mogu samo lihvar-ski uzimati kamate i biti zaštićene kao rijetke vrste. Baš dobar pristup. I jednako dobar učinak. Za banke, naravno.Državnu administraciju treba sma-njiti u korist zapošljavanja u realnom

sektoru. Nesposobne otpustiti. Kva-litetne ljude rasporediti na više po-slova što omogućuju nove tehnolo-gije. Dobra ideja. Samo što je broj za-poslenih u državi sve veći, dok u pro-izvodnji opada. Za nesposobnima i neradnicima još se traga.Neće se više, odlučno kliču, trošiti na luksuzne automobile. Zar ćemo za jedan audi nekog načelnika općine ili direktora državne agencije izdvoji-ti 200 radničkih plaća? Hoćemo, ho-ćemo, itekako.Dosta je bilo pada standarda siro-mašnih slojeva i srednje klase. Sada ćemo uzeti od najbogatijih. I onda poskupi sve što treba sirotinji. Osim ručka u Hrvatskome saboru.Nekada, u komunizmu, kada su is-crpljene sve parole protiv „narodnih neprijatelja“, „klerofašista“ „idejno zapuštenih“, „tehnokrata“, „anarholi-berala“, „nacionalista“ i inih, u modu je ušao izraz „voluntarizam“ i „volun-taristi“. Nije se ticalo volontera, nika-ko, a ja nikada nisam dobro razumio što je bio grijeh voluntarista. Danas mislim da se to odnosilo na one lju-de koji su nešto uporno, gotovo na si-lu, željeli provesti a učinak je bio po-sve suprotan.

I Z S A D R Ž A J A

U V O D N I K

Povratak voluntarizma

Poduzetnička priča - Tomislav Pavleka - BaleCijeli svijet je bio moje mjesto rada ........................................... 4Tema broja - IzvozTomislav Kurbanović, Agristar d.o.o. - VišnjevacProizvođač koji nudi najbolji omjer cijene i kvalitete ................. 8Berislav Horvat, obrt Kruška - Moslavina PodravskaObrt je opstao prvenstveno zbog proizvodnje za izvoz ............ 11Silvio Gotić, d.o.o. - LjubešćicaSvake godine zaposlimo nove ljude jer kapacitet proizvodnje kontinuirano raste ................................................................... 12Nada Zver, Ivančica d.d. - IvanecVeć dugi niz godina strpljivo i predano radimo na jačanju izvoza .................................................................................. 14Literatura - Tatjana UdovićPogled beznađa ...................................................................... 16Održivi razvoj - Eurojanković d.o.o. - OprisavciKorištenje biomase.................................................................. 17Najavljujemo - Goran Milić u NovskojMladi i poduzetništvo .............................................................. 18Predstavljamo vam - OBŽ - Općina AntunovacOpćina koja godinama realizira velike i kvalitetne projekte ..... 19Fotoreportaža - 18. Međunarodni sajam VIROEXPO - ViroviticaRekordan broj posjetitelja na ovogodišnjem sajmu ................. 22Fotoreportaža - Stručni skup u OsijekuSustavi za projektiranje energetski učinkovite zgrade ............. 23Savjeti - Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbiKako će se odraziti na poslovni život svih nas .......................... 24Portret menadžera - Anđelka Tomašević, KP Čvorkovac d.o.o. - Dalj

Sve smo bliže cilju da budemo pravi servis građana ................ 26Preporuka - Sintel d.o.o. - Slavonski BrodUštedjeti električnu energiju bez većih ulaganja i neželjenih posljedica ................................................................................ 28Prilog - Pčelarstvo, med i ostali pčelinji proizvodiMr. sc. Mirko Saftić, dipl. ing. - ZagrebPčelama treba osigurati kvalitetnu prehranu .......................... 30Goran Jurišić, CVA - ZagrebPčele su izložene pesticidima, parazitima, infekcijama bakterija i virusima .................................................................................. 31Obrt Api-Herba, Pero Antičević - KninMed - odavno poznata hrana s ljekovitim učinkom ................. 32Gordana Hegić, mag. ing., Obrt Biorad - ZagrebPromicanje zdravlja i sprečavanje bolesti ................................ 33Razgovor s povodom - Mr. sc. Renata Kadrić - ZagrebUnutarnja plovidba - rješenje za smanjenje gužvi na cestama 34Događanja - Korak za Antonija - OsijekUmjetnost stavljena u službu čovjeka ..................................... 35Održivi razvoj - Energija suncaSolarna energija je ključna u kreiranju svjetske energetske strategije ................................................................................ 36Učeničko poduzetništvo - Tehnička škola i prirodoslovna gimnazijja Ruđer Bošković - OsijekPoticanje kreativnosti, suradničkih odnosa i usmjerenosti nabudućnost .............................................. 39Poslovna astrologija - Anđelka SubašićPlanete - inflacija - burze ........................................................ 41Događanja - Udruženje za zaštitu nezaposlenih dioničara AgrokomercaPoslovna škola u Maljevcu ....................................................... 42

Naslovnica:Agristar d.o.o.Dizajn - www.egzibit.com

Piše: Goran Milić,Direktor vijesti i programa, Al Jazeera Balkans


Kada smo u ljeto prošle godi-ne posjetili kameniti istarski gradić Bale osjetio sam da mi

je dao mir i poseban užitak. Istar-ska tradicija i arhitektura puno toga je govorila o njegovoj prošlosti još iz doba Rimskog Carstva. Bale tre-ba znati doživjeti, bio je ljetni topli dan, a tišina je vladala uskim kame-nim uličicama. Na ulazu u Bale do-čekat će vas tri ulaza i posebna lje-pota ovog gradića, a kuće u Balama sagrađene su u nekoliko koncen-tričnih krugova. Užitak je bio pot-pun kada smo došli do Kamenih priča, kompleksa od niza kuća u ko-jima možete pronaći sve što vam je potrebno za odmor i dušu. Vlasnik ovog kompleksa, koji čine konoba Kamene priče, apartmani, teatar, Ljetna jazz akademija i Last minu-te Jazz Festival je Tomislav Pavleka, osebujan i neobičan čovjek. Čovjek koji mi se učinio kao da je došao sa druge planete baš kao i konoba Ka-mene priče. Uživali smo u razgovo-ru s Tomislavom sjedeći u hladu, na drvenim klupama okruženi tajno-vitim zidovima, odvojeni od ovog užurbanog svijeta. Bio je tu i njegov prijatelj Gordan Topić iz Zagreba, čovjek koji je ovdje provodio svoj godišnji odmor i pomagao Tomi-slavu u svim poslovima koje jedna konoba traži. Poželjeli smo u tom

okruženju ostati cijelu vječnost.

Putovanja i lutanja po svijetuTomislav je zaista čovjek koji je pu-no putovao, lutao i radio sve što ga je tog trenutka privlačilo, ne posto-ji ništa što ne bi pokušao i mogao uspješno raditi. Obišao je cijelu Eu-ropu, Australiju i Libiju da bi se na kraju, 1997. g., skrasio u Balama i kako kaže nikada nije požalio.Tomislav je rođen u Banja Luci 1961. g., a 1973. g. doselio je Za-greb gdje je završio osnovnu ško-lu, a kasnije školu za primijenjenu umjetnost, odsjek fotografije. Upi-sao je režiju u Pragu, nije ju studi-rao već je otišao u Zadar gdje je ži-vio 8,5 godina i tamo otvorio cvje-ćarnicu i poznati fast-food restoran, u to vrijeme prvi u bivšoj Jugoslavi-ji. Imao je jedan lijepi dućan art-de-cor i manju tvornicu jeansa. Počeo se baviti tekstilnom industrijom, a 1988. g. otvorio je međunarodnu kompaniju za servis industrijskih šivaćih strojeva.„U to vrijeme živio sam na relaci-ji Zagreb, Zadar i Amsterdam, a po svijetu smo prodavali tekstilne tvornice. Iz Zadra smo crpili naj-više snage i ljude iz Bagata, i sve te radnike upošljavali smo u montaži tih tvornica. Poslije toga, 1990. g., otvorio sam firmu koja je bila pred-

stavništvo za Istočnu Europu, Rusi-ju i ex Jugoslaviju u petrokemiji, za-štita metala, a za korporaciju Sigma Couting. Prošao sam obuku u ovoj korporaciji i kasnije smo se poče-li baviti prodajom boja za specijal-ne objekte (brodogradnja, petro-kemija, bolnice… ). Radili smo u Sarajevu, Moskvi, Novosibirsku… dolaskom rata raspala nam se ova koncepcija, nestalo je rusko tržište i raspala se bivša država. Znao sam da moram izaći iz ove priče i pre-orijentirati se na sebe. Vratio sam se u Zagreb kada je rat već počeo, otvorio sam kafe galeriju u Juriši-ćevoj ulici i pokrenuo puno huma-

nitarnih projekata. Između ostalih, 1992. g., priredili smo puno izložbi u Zagrebu, imali smo preko 16 ve-likih izložbi. Radili smo puno s hu-manitarnom pomoći i pomirbi ljudi u Bosni, pokušali smo tamo napra-viti neke stvari. Nažalost, od svega toga nije bilo ništa“.Već ste sa 33 godine imali puno no-vaca - kažem mu. „S 20 godina sam

Cijeli svijet je bio moje mjesto radaTOMISLAV PAVLEKA, BALE - ISTRA

poduzetnička priča

*U Kamenim pričama, kompleksu od niza kuća, možete pronaći sve što vam je potrebno za aktivan odmor *Last Minute Jazz Festival u Balama jedini je festival u Hrvatskoj bez sponzora

Tomislav u pripremi ukusnih obroka

gostima festivala

Zašto Bale?Kada se pogleda karta Europe Bale su mjesto koje je genijalno locirano. Ima dovoljno vode, ima struju, ima sve moguće dućane, banku, liječnika, zubara… , a malo je mjesto. U Balama možeš živjeti potpuno isto kao u New Yorku, a da nisi pod stresom. Imamo dva aerodroma u blizini, Trst i Pu-lu. Kada sam živio u Amsterdamu i Balama trebalo mi je tri sata iz stana u Balama do Amsterdama. S druge strane imamo odlično postavljenu cestu kojom možeš doći gdje god poželiš. Postojale su još i nekakve druge pret-postavke zašto sam došao u Bale. Istra se značajno razvila u zadnjih dese-tak godina.

Kontakt: Kamene pričeBale, Kaštel 57Tomislav PavlekaTelefon: +385(0)52/824 235Fax: +385(0)52/824 150Gsm: +385(0)91/525 33 83www.kameneprice.com


Last Minute Jazz Festival je jedini fe-stival u Hrvatskoj bez i jednog spon-zora i besplatan je za sve ljubitelje jazza, a održava se svake godine po-četkom kolovoza i na njemu sudje-luje 70 do 80 glazbenika. Do sada je na njemu sviralo preko 500 ljudi. Na našem festivalu su svirali najzani-mljiviji ljudi iz svijeta jazza, a ako ni-su svirali bili su ovdje. Ovdje su na-stupali Denise Jannah, Ratko Zjača, Amina Figarova, Simone Zanchini, Reggie Johnson, John Kruth… Uredno ih platimo, ali ne one cifre koje bi im ponudila velika kompa-nija. Financijski nas pomogne Opći-na, u zadnje vrijeme nešto i Župani-ja, pa i Ministarstvo turizma… , a mi

im vratimo na taj način da u Bale do-vedemo 10000 ljudi svakog ljeta. Svi tada dobro rade, pa čak i žena koja prodaje novine kaže da tih nekoliko dana ima bolju prodaju».Kako bi čovjek trebao slušati jazz da mu to «sjedne»? - pitam Tomislava. «Jazz je način komunikacije i crpi se iz čistog spirita. Da bi čovjek mogao slušati jazz treba biti jako dobar ma-tematičar jer je ta glazba čista mate-matika. U jazzu vidim demokraciju. Gledam na to da svatko ima pravo svirati svoju solo dionicu i da se nit-ko zbog toga ne ljuti, svi slušaju je-dan drugog. U jazzu se ne mora sve ni razumjeti».

Vladimir Mihajlović

poduzetnička priča

«Zabranjeno za bankare i malu djecu»U prijevodu jazz znači žamor? Tako je, to je žamor oko šanka u baru. Jazz je izašao iz duhovne glazbe u New Orleansu i ne može završiti u banci jer bankari i duhovna glazba nemaju nikakve veze. Oni se nikako ne mogu ra-zumjeti. Mi čak imamo tablu na kojoj piše «Zabranjeno za bankare i malu djecu». Za malu djecu zato što su svi pijani i djeca tu nemaju što tražiti, a za bankare je zabranjeno jer naprosto ne znaju ni sjediti.

Kamene priče predstavljaju oazu mira


Tomislav Kurbanović, vlasnik tvrtke Agristar iz Višnjevca po-red Osijeka, 1979. godine diplo-

mirao je na Fakultetu za vanjsku trgo-vinu u Zagrebu. Od 1981. godine po-činje raditi u IPK Osijek na poslovi-ma export-importa te nakon otprili-ke godinu dana odlazi u tvrtku Agro-slavonija gdje ostaje do 1990. godine. Nakon toga se zapošljava, kao direk-tor, u mješovitoj njemačko-hrvatskoj tvrtki Agromed, a 1995. godine u su-vlasništvu sa suprugom osniva tvrtku Agristar.

Trideset godina se bavite ljekovi-tim biljem. Je li to ostao samo po-sao ili se razvila i "ljubav"?Ljekovitim biljem se bavim već tride-set godina. Ima tu malo i obiteljske tradicije, otac je bio agronom, a nje-gov otac, moj djed se bavio proizvod-njom meda i sakupljanjem ljekovitog bilja. Tako da sam još kao dijete s dje-dom sakupljao i sušio ljekovito bi-lje. Igrom slučaja, u okviru tadašnjeg IPK Osijek, osnovana je tvrtka Teina u sklopu koje je pokrenut plantažira-ni uzgoj i prerada ljekovitog bilja te proizvodnja čaja za izvoz.

Ljudi su u to vrijeme bili malo po-drugljivi prema toj branši pa su me-ne, kao pripravnika "gurnuli" u taj po-sao. Znao sam strane jezike, a u to vri-jeme, u poslovima vezanim uz uvoz nije bilo prevelikih aktivnosti tako da sam rado prihvatio ponuđeni po-sao. Promijenio sam nekoliko tvrtki, ali uvijek sam bio i ostao u branši lje-kovitog bilja. Danas je to i ljubav i po-sao. Ljubav je definitivno prisutna jer sam imao raznih ponuda za koje se nisam odlučio jer sam od djetinjstva vezan za ovu branšu.

Od 1995. g., poslujete kao obitelj-ska tvrtka. Predstavite Agristar.Agristar je obiteljska tvrtka čiji smo vlasnici supruga Lovorka, po zani-manju diplomirani pravnik, koja vo-di proizvodnju čaja i ja kao direktor tvrtke. U tvrtki je već pet godina za-poslen i naš stariji sin Matija, po za-nimanju diplomirani ekonomist, ko-ji je zadužen za marketing i prodaju gotovih proizvoda na domaćem tr-žištu. Nadam se da će se i naš mlađi sin Filip, koji je na trećoj godini stu-dija Kulturologije, po završetku stu-dija uključiti u obiteljski posao. Iz-

među ostalih, istaknuo bih kolegicu Dubravku koja je kod nas 16 godina i moja je desna ruka u izvoznim poslo-vima. Inače volim oko sebe svestrane osobe koje razumiju posao.Trenutno imamo 28 stalno zaposle-nih djelatnika i 2 sezonska. 50% uku-pnih prihoda tvrtke ostvaruje se kroz izvoz ljekovitog bilja na veliko, a dru-gih 50% se ostvaruje proizvodnjom i prodajom naših čajeva na domaćem tržištu. Imamo jednu maloprodaju, biljnu drogeriju u robnoj kući NA-MA u centru Osijeka koja trenutno ne ostvaruje željene rezultate, ali žao nam je ostaviti svoje vjerne kupce te se nadamo kako će uskoro doći bolja vremena.

Jedan ste od najvećih hrvatskih izvoznika ljekovitog bilja. Po če-mu ste konkurentni?Izvozimo samo ljekovito bilje, a kon-kurentni smo prvenstveno kvalite-tom, cijenom, pouzdanošću i točno-

šću. Na takav način to funkcionira već godinama. Tri su preduvjeta ko-ja se moraju ispuniti: kvaliteta, cijena i točnost. Ako danas kažemo da će-mo za šest mjeseci isporučiti npr. 20 t, to mora biti sigurno jer to je ozbi-ljan posao, a mi smo profesionalci u tom poslu.

Kako i gdje sve plasirate svoje pro-izvode? Na koja tržišta izvozite lje-kovito bilje, koje vrste i količine i što to dominira u izvozu?Najvećim dijelom plasiramo u zemlje EU, ali ne u sve, jer nemamo dovolj-nih količina ljekovitog bilja. Godi-nama imamo prvoklasne inozemne

*Tri su preduvjeta koja se moraju ispuniti: kvaliteta, cijena i točnost *Imamo problem kako postojeće količine rasporediti na posto-jeći broj dugogodišnjih inozemnih partnera

TOMISLAV KURBANOVIĆ, AGRISTAR D.O.O. - VIŠNJEVAC KOD OSIJEKA

Proizvođač koji nudi najbolji omjer cijene i kvalitete

KONTAKT: Agristar d.o.o.B. Jelačića 15831220 Višnjevac Telefon: 031/354 200, 354 201Fax: 031/354 203e-mail: [email protected]

tema broja - izvoz

Tomislav Kurbanović, vlasnik tvrtke Agristar iz Višnjevca pored Osijeka

Prošli je mjesec u Poslovnoj zoni Tenja otvoren novi pogon Agristara


Tvrtka Kircek d.do.o. jedna je od vodećih proizvođača ma-sivnih, drvenih ploča u Hr-

vatskoj. Na naša pitanja u temi bro-ja odgovorio nam je Silvio Gotić, dipl. ing. Drvne tehnologije, direk-tor prodaje u Kircek d.o.o.

Firma Kircek d.o.o. svoj poče-tak bilježi davne 1950 g. kada osnivač Ivan Gotić gradi pilanu i otvara obrt. Ulaganjem u proi-zvodnju danas ste zaista respek-tabilna tvrtka.Vlasnik tvrtke je obitelj Gotić. Ci-jelu priču je pokrenuo g. Ivan Go-tić, a tvrtka uspješno posluje već treću generaciju. Ime tvrtke Kircek d.o.o. je nastalo iz obiteljskog na-dimka koji se spominje mnogo ge-neracija unazad. Direktor tvrtke je g. Dragutin Gotić. Cijela obitelj je uključena u rad tvrtke i svatko ima svoj dio koji radi, tako da ne dola-zi do preklapanja poslova, a i svako nosi svoju odgovornost i zasluge za uspjehe kao i odgovornost za pro-bleme (ali nije strogo kao što mož-da zvuči :).Tvrtka 17 godina proizvodi ploče iz masivnog drva (širinski spaja-ne ploče i dužinsko-širinski spaja-ne ploče) koje se kasnije koriste za

izradu namještaja (stolovi, stepe-ništa, kuhinje ormari… ). Od pri-je 5 godina proizvodimo kuhinjske daske za rezanje mesa, sira i kru-ha u raznim oblicima. A od nedav-no smo započeli sa proizvodnjom blagovaoničkih stolova i klupskih stolića. Zadnjih 17 godina posto-tak izvoza u ukupnoj količini pro-izvodnje i prodaje premašuje 99%. Prodajemo svoje proizvode po ci-jeloj Europi a neki su kupci s nama punih 17 godina, od kada smo za-počeli sa proizvodnjom ploča. Sirovinu kupujemo od Hrvatskih šuma ili naših dobavljača/pilana po Hrvatskoj.

Trenutno imamo 45 zaposlenih i većina njih radi u tvrtci dugi niz godina. Svake godine zaposlimo i nove ljude jer kapacitet proizvod-nje korak po korak, ali kontinui-rano, raste. Isto tako, svake godi-ne veliki dio prihoda reinvestira-mo u nabavu opreme i školovanje zaposlenika te iz godine u godinu ostvarujemo povećanje obima pro-izvodnje i izvoza.

Vodeći ste proizvođač masiv-nih, drvenih ploča u hrvatskoj. Razvoj tvrtke se odvijao plan-ski i stalnim ulaganjem. Je li da-našnja poduzetnička klima do-

voljno motivirajuća i poticajna za razvoj malih i srednjih tvrtki. Drvno-prerađivačka industrija sigurno ima probleme koje sami poduzetnici ne mogu riješiti.Kao što sam napomenuo svake se godine veliki dio prihoda reinvesti-ra u poboljšanje i obnovu strojnog parka kao i edukaciju zaposlenika. Na žalost, BANKE NISU ZAIN-TERESIRANE ZA ULAGANJA U PROIZVODNJU i ne prate po-trebe proizvodnje za povoljnim kreditnim sredstvima. Zbog viso-kih nameta država je dovela pro-izvodnju do situacije da je cijena rada preskupa i u takvim uvjetima iznimno je teško biti konkurentan na Europskom tržištu. A sa druge strane ti isti radnici jedva preživlja-vaju od svojih neto primanja. Na žalost, nismo naučili ništa na greš-kama drugih država koje su u istim

SILVIO GOTIĆ, KIRCEK D.O.O. - LJUBEŠĆICA

Svake godine zaposlimo nove ljude jer kapacitet proizvodnje kontinuirano raste*Zadnjih 17 godina postotak izvoza u ukupnoj količini proizvodnje i prodaje premašuje 99% *Na žalost, banke nisu zainteresirane za ulaganja u proizvodnju i ne prate potrebe proizvodnje

Silvio Gotić, dipl. ing. Drvne tehnologije, direktor prodaje u Kircek d.o.o.

Kircek Energy d.o.o.Za proširenje proizvodnog kapaciteta potrebno nam je više suhog materi-jala, odnosno više sušara. Da bi mogli grijati dodatne sušare potrebna nam je malo jača kotlovnica. Ideja je da kad već idemo sa investicijom u novu kotlovnicu, zašto ne dodati i mogućnost proizvodnje električne energije i osigurati dodatne prihode. Prednost je da imamo sušare koje rade tokom cijele godine, što znači kontinuiranu potrebu za toplinskom energijom, što će osigurati kontinuiranu proizvodnju električne energije.

KONTAKT: Kircek d.o.o.Ivanopolje b.b.42222 LjubešćicaTelefon: +385 (0)42/623 500, 622Fax: +385(0)42/623 510e-mail: [email protected] www.kircek.hr

tema broja - izvoz


S tradicijom dugom više od 60 godina tvrt-ka Ivančica d.d. iz Ivanca društveno je odgo-vorno poduzeće koje brine o zdravlju svojih

potrošača. Kontinuirana ulaganja u kadrove i no-ve tehnologije uvelike doprinose kvaliteti robnih marki koje proizvode. O razvoju tvrtke, uspješno-sti njenih robnih marki i izvoznoj orijentaciji raz-govarali smo sa direktoricom Nadom Zver.«Rođena sam 1948. g., a 1972. g. sam diplomirala na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta Zagreb. Od 1988. g. pa sve do danas obavljam funkciju direk-torice Ivančice d.d., najvećeg domaćeg proizvođa-ča obuće za djecu i mlade. Član sam brojnih struč-nih udruženja.».

Od davne 1946. g., kada ste počeli izrađivati ci-pele za rudare zagorskih rudnika, mnogo toga se promijenilo.Da, ono što je počelo 1946. g. kao malen obrt sku-pine postolara koji su izrađivali cipele za rudare za-gorskih rudnika, danas je dioničko društvo s više od 700 zaposlenih čiji su proizvodi nositelji broj-nih domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja.Dakle, prije svega došlo je do velike promje-ne u proizvodnji. Od namjenskih cipela za ru-dare, danas smo modna industrija sa razvijenim brandovima.

Kako i gdje sve plasirate svoje proizvode na do-maćem i ino tržištu?

Svoje proizvode na tržište plasiramo putem ma-loprodajnih, veleprodajnih, te internetskog kana-la prodaje. Na domaćem tržištu usmjereni smo na razvoj vlastite prodajne mreže, odnosno FROD-DO i Mon Allure shop-ova gdje potrošači dobiva-ju najkvalitetniju moguću uslugu od pristupačnog osoblja koje je educirano da odgovori na sva pita-nja i nedoumice.Trenutno izvozimo u 19 zemalja diljem Europe,

Azije i Amerike putem zastupnika/distributera, kao i na hrvatskom tržištu, a u budućnosti pla-niramo razvoj vlastite maloprodaje na ciljnim tr-žištima. Ostvarivanje glavnog strateškog marke-tinškog cilja (proširenje prodaje na međunarod-no tržište) ostvarujemo kombinacijom veće pe-netracije postojećeg proizvodnog mixa na sadaš-nja i nova tržišta, kao i uvođenjem novih katego-rija proizvoda.

NADA ZVER, IVANČICA D.D. - IVANEC

Već dugi niz godina strpljivo i predano radimo na jačanju izvoza*68% ukupnog prihoda ostvaruje se u izvoznim poslovima, a pritom se bilježi stalni rast izvoza vlastitih robnih marki *Ivančica je dobitnik nagrade Zlatni ključ u kategoriji za najboljeg izvoznika u Austriju u 2008. godini, 2009., te ponovo u 2011. godini

FRODDO cipeliceFRODDO cipelice kreirane su u suradnji s ortopedskim stručnjacima, a razvoj se temelji na rezultatima znanstvenih istraživanja s područja dječje ortopedije „Antropometrijske izmjere dječjeg stopala“, ko-je je provedeno u suradnji sa prof. dr. sc. Vrdoljakom, dr. med. FRODDO cipelice namijenjene su prven-stveno djeci, zbog svojeg anatomskog oblika, prirodnih materijala i modernog dizajna, međutim zbog svoje udobnosti i kvalitete, nerijetko ih vole nositi i odrasli. Svi modeli izrađeni su od visokokvalitetne kože i tkanina, laganih i prirodnih materijala koji omogućuju maksimalnu udobnost i savitljivost cipe-lica za zdrava dječja stopala.Kada tome pridodamo ulaganja u nove tehnologije i praćenje svjetskih trendova u inovacijama, jasno je da svaka nova kolekcija FRODDO cipelica ima za ponuditi još više udobnosti, fleksibilnosti i kvalite-te za mala dječja stopala.

Nada Zver, direktorica Ivančice d.d., najvećeg

domaćeg proizvođača obuće za djecu i mlade

tema broja - izvoz


Kada smo listopadu prošle godine organizira-li javnu tribinu Gorana Milića kultnog pu-topisnog novinara i direktora vijesti i pro-

grama Al Jazeere Balkans nismo ni slutili da će dvorana Ekonomskog fakulteta u Osijeku biti pre-puna. Najveća dvorana Ekonomskoga fakulteta u Osijeku bila je ispunjena do posljednjega mjesta.Pred oko 500 studenata i poduzetnika Goran je održao još jednu zanimljivu tribinu na kojoj je upozorio da za zapošljavanje više nije dovoljno posjedovati fakultetsku diplomu, znanje stranih jezika i rada na računalu. Hrvatska je malo tržište u kojemu nedostaje poduzetničke aktivnosti. Da bi nešto promijenili potrebno je najprije promije-niti stavove i razmišljanja.Nedavno nam se obratio Savjet mladih Grada Novske sa željom da Gorana dovedemo i u Nov-sku. Željeli smo Gorana dovesti u Novsku i pred-staviti ga na otvorenoj javnoj tribini. Nije bilo teš-ko «nagovoriti» ga. Uspjeli smo. Nabrojati što je sve Milić radio u svom životu nemoguća je misija, mnogo je važnije poslušati što nam želi prenijeti iz

svog bogatog životnog i poslovnog iskustva. Jed-nostavan, komunikativan i profesionalan… Vje-rujte nam da je tako! V.M.

GORAN MILIĆ U NOVSKOJ

magazin poduzetnik vas poziva na otvorenu javnu tribinu

*Gost Savjeta mladih Grada Novske i naše redakcije bit će Goran Milić, direktor vijesti i programa Al Jazee-ra Balkans

Ne propustite doći na tribinu u Novsku - 15. ožujka 2013.Redakcija magazina Poduzetnik poziva sve koji že-le razgovarati s poznatim i osebujnim hrvatskim putopiscem i novinarom da posjete Gradsko kino u Novskoj.15. ožujka 2012. u 17,30 sati počet će otvorena tribi-na novinara Gorana Milića. Bit će to jedan od neza-boravnih susreta na kojem će vam se predstaviti je-dan od najpoznatijih hrvatskih putopisaca.Dođite i uživajte u zanimljivim odgovorima pozna-tog novinara:- Zašto niste poželjni poslodavcu samo s fakultetom, računalima i jezicima?- Zašto nova generacija ima više poduzetnih ljudi i ideja nego moji vršnjaci?- O čemu diplome ništa ne kazuju?- Zašto za ekonomiste kažu za da su dobri i pametni momci koji znaju prognozirati, ali unatrag!?- Kome odgovara globalizacija, a za koga je loša?- Ljudske vrijednosti iznad materijalnih.- Pripremite vaša pitanja!

OTVORENA JAVNA TRIBINAMLADI I PODUZETNIŠTVO

15. OŽUJAK 2013. G. (PETAK)GRADSKO KINO NOVSKA

POČETAK: 17,30 SATIULAZ SLOBODAN

Savjet mladih Grada NovskeSavjet mladih Grada Novske je savjetodavno tijelo Gradskog vijeća koje djeluje od 07. listopada 2009. g. sa ciljem aktivnog uključivanja mladih u javni ži-vot Grada Novske. Današnji saziv Savjeta mladih bro-ji 9 članova i preko 40 aktivnih volontera. U 2012. g. Savjet je realizirao više od 16 projekata i aktivnosti što je pridonijelo boljitku života mladih u Novskoj, te je izradio Plan i program rada za 2013.godinu.Savjet mladih je vrlo aktivan na svim područjima u lokalnoj zajednici. Podupire i promiče prirodne i kul-turne vrednote Grada Novske, te promiče rad lokal-nih OPG-ovaca. U svome djelovanju Savjet potiče mlade da se aktivno uključe u zajednicu te da svojim idejama i prijedlozima doprinose kvalitetnijem i sa-držajnijem životu mladih u gradu, također uz surad-nju Udruge studenata Grada Novske potiče na ob-razovanje i daljnju edukaciju prezentirajući važnost obrazovanja kroz razne tribine i radionice.Predsjednica Savjeta Marija Kušmiš izražava zado-voljstvo suradnjom s Novljanskom Udrugom mladih čiji je predsjednik Ivan Kobilšek, s kojom sudjeluje u provedbama projekata iz fondova EU. Kroz suradnju Savjeta i Udruge ostvaruje se i suradnja sa ostalim udrugama i organizacijama na gradskom području što je vrlo važno za realizaciju mnogih važnih pro-grama i projekata. Veliku podršku pružaju Grad Novska, Pučko otvoreno učilište Novska, Poduzetnički centar Grada Novske, te suradnici na projektima Plesni centar „Zagreb“ i Centar za ubrzano učenje iz Zagreba. Savjet djeluje i promiče i na području crkvene zajednice, te ima ve-liku podršku vlč. Milana Vidakovića. U svome djelo-vanju Savjet je organizirao razne humanitarne akcije za pomoć najpotrebnijima.U 2013. godini Savjet namjerava i dalje aktivno su-djelovati u boljitku života mladih, organizirajući ra-zne događaje kulturnog, športskog, ali i edukativ-nog karaktera. Prva od nadolazećih je trening Jav-noga nastupa gdje će surađivati s tvrtkom Vipmedia.biz iz Zagreba.

"Mladi i poduzetništvo"

Savjet mladih Grada Novske


Kad sam u kolovozu 2009. go-dine upoznao Ivana Anuši-ća, načelnika Općine Antu-

novac rekao mi je nešto što sam zapamtio: «Budućnost našeg ra-zvoja su dvije grane - poljoprivre-da i gospodarstvo kroz Poduzet-ničku zonu. Na ova dva područ-ja ćemo se u budućnosti osloni-ti. Ako ne budemo dobili dovolj-no sredstava putem natječaja za iz-gradnju infrastrukture ili ih ne bu-

demo imali naći ćemo načina ka-ko zatvoriti financijsku konstruk-ciju za izgradnju Zone».Prošli mjesec ponovo sam posje-tio Antunovac i razgovarao s načel-nikom o onome što je do sada na-pravio, budućem razvoju općine, te o razvoju gospodarstva i otvaranju novih radnih mjesta. Obećanje o iz-gradnji Zone je ispunio. Nakon 4 go-dine sreo sam jednako odlučnog čo-vjeka, s jasnim ciljem i vizijom. Sve

što mi je tada govorio imalo je teme-lja i argumente, a i danas zna kako ri-ješiti životne probleme stanovnika Općine.Zanimalo me je zašto je uspio u dva mandata biti izabran za načelnika, vjeruje li da će u tome uspjeti i tre-ći puta? «Prvi puta sam bio izabran za načel-nika 2005. g. po starom zakonu. Ko-alicijskom većinom glasova izabran sam za općinskog načelnika. Na-

kon promjene izbornog zakona (na-čelnik se birao izravnim izborom), 2009. g. dobivam 70% glasova mje-štana Antunovca, a 60% je dobila li-sta čiji sam bio nositelj. To mi je bio znak da se od 2005. do 2009. g. kva-litetno i primjereno radilo na način koji su mještani od nas očekivali. Re-zultati izbora 2009. g. bili su tri puta bolji nego onaj koji sam dobio 2005. g. U ova dva mandata uspjeli smo re-alizirati projekte čija vrijednost uve-

*Gospodarska zona, vrtić, ceste, biciklistička staza, uređenje naselja, crkva, ulaganja u sport, kulturu, obrazovanje… *Općine su potencijal razvoja, a on se propisima koči

Općina koja godinama realizira velike i kvalitetne projekte

predstavljamo vam

OSJEČKO - BARANJSKA ŽUPANIJA: OPĆINA ANTUNOVAC

KONTAKT: Općina AntunovacBraće Radića 431216 AntunovacTelefon: 031/278 022, 023e-mail: [email protected]


fotoreportaža

STRUČNI SKUP U OSIJEKU

U prosincu prošle godine u Osijeku je održan stručni skup pod nazivom „Preda-

vanje o sustavima za projektiranje energetski učinkovite zgrade“ ko-ji je organizirala je firma Alukönig-stahl d.o.o. u suradnji s firmom AGC Flat Glass Adriatic d.o.o.Teme stručnog skupa su bile slijedeće:

• Energetski učinkovite aluminij-ske konstrukcije - Alukönigsta-hl d.o.o. - predavač Mario Štimac, voditelj tehničke službe.- Uvodni dio, zahtjevi, propisi i iskustva,- Rekonstrukcija starih proče-lja, bez značajnih interijerskih za-hvata, primjeri sistema za rekon-strukciju, detalji ugradnje, primje-ri izvedenih objekata.- Pravilno projektiranje prozor-skih i fasadnih sustava za pasiv-nu i niskoenergetsku gradnju, pri-mjeri detalja ugradnje kroz simu-lacije krivulja rosišta i toplinskih mostova.• Obnovljivi izvori - Alukönigsta-hl d.o.o. - predavač Marijan Brnad, komercijalno tehnički savjetnik.- Obnovljivi izvori energije, foto-naponski i solarni sustavi i primje-

ri ugradnje na postojeće i na nove objekte.- Primjeri izračuna povrata inve-sticija, za razne tipove postroje-nja, dosadašnji primjeri i iskustva u Hrvatskoj.• Uloga stakla u energetski učin-kovitim zgradama - AGC Flat Gla-ss Adriatic d.o.o. - Antonija Mušo-vić, direktorica.- Kako projektirati energetski učinkovite zgrade.- Kakav efekt na okoliš ima-ju projekti i materijal koji za njih koristimo.Predavanje je održano u prostori-

jama HGK-a, Županijska komo-ra Osijek, a uvršteno je u Program stalnog stručnog usavršavanja HKA i bodovalo se sa 3 (tri) boda.Samim skupom jako smo zado-voljni. Na ovu temu smo u pro-tekloj godini (2012) već održali skupove u Zagrebu, Osijeku i Rije-ci. Odaziv u Osijeku bio je izrazito zadovoljavajući, prisustvovalo je oko 100 ljudi. Većina prisutnih su bili arhitekti kao i inženjeri građe-vine. Cilj skupa bio je prisutnima što više pomoći kod projektiranje energetski učinkovite zgrade.

Ivana Merkaš

Sustavi za projektiranje energetski učinkovite zgrade

Mario Štimac, voditelj tehničke službe održao je predavanje «Energetski učinkovite aluminijske konstrukcijeDogovor pred početak stručnog skupa

Antonija Mušović, direktorica AGC Flat Glass Adriatic d.o.o. održala je predavanje na temu «Uloga stakla u energetski učinkovitim zgradama»

Odaziv u Osijeku je bio izrazito zadovoljavajući, prisustvovalo je oko 100 ljudi

KONTAKT: Ivana Merkaš, Marketing ALUKÖNIGSTAHL d.o.o.T: +385 1 6681 726 10010 Zagreb, Oreškovićeva 6h, OtokF: +385 1 6681 733M:+385 91 6110128 E: [email protected]


Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi („Za-kon“) stupio je na snagu datu-

mom objave u Narodnim novinama 1.10.2012. godine, te je izmijenjen i nadopunjen Uredbom 21.12.2012. godine, ali unatoč izmjenama Zako-na, prema mišljenju mnogih stručnja-ka, još uvijek ima dosta otvorenih pita-nja, kao i nelogičnosti i neusklađeno-sti sa drugim zakonima. Stoga se oče-kuju i dodatne izmjene i dopune Za-kona ili barem podzakonskih akata i tumačenja, te dodatnih usklađenja sa drugim zakonima. Dio Zakona preu-zet je iz Zakona o rokovima ispunje-nja novčanih obveza koji je stupio na snagu 1.1.2012. godine, kojim su već regulirani rokovi plaćanja 30, odno-sno 60 dana, ali kojeg na žalost veliki dio poduzetnika i državnih tijela nisu poštovali, a koji je ovim zakonom uki-nut, kao i dio iz stečajnog zakona i dru-ge legislative.

Najčešće diskutirane odredbeSažetak najčešće diskutiranih odredbi zakona je kako slijedi:- rokovi ispunjenja novčanih obveza:**između poduzetnika:*ako nije ugovoreno, u roku od 30 dana*ugovorno do 60 dana*iznimno do 360 dana uz dodatne uvjete- između poduzetnika i osoba javnog prava:*30 dana*iznimno do 60 dana- za ugovore koji su sklopljeni prije stupanja Zakona na snagu, ako postoje regulirani rokovi plaćanja onda se pri-mjenjuje stari zakon, odnosno ugovo-reni rokovi plaćanja- obveza pokretanja postupka predste-čajne nagodbe i rokovi:*u roku od 60 dana od nastanka nelikvidnosti*najkasnije 21 dan od nastanka insolventnosti- definicija nelikvidnosti prema Zako-nu - kada poduzetnik:

*više od 60 dana kasni u ispunjenju jedne ili više novčanih obveza, či-ji iznos prelazi 20% od iznosa svojih kratkoročnih obveza objavljenih u go-

dišnjim financijskim izvještajima za proteklu financijsku godinu, ili*više od 30 dana kasni s isplatom pla-će u visini ugovorene plaće te plaća-

njem pripadajućih poreza i doprinosa koje je dužan obračunati i uplatiti za-jedno s plaćom- definicija insolventnosti prema Za-konu - kada poduzetnik:**postane nesposoban za plaćanje ili*ako ne može trajnije ispunjavati sve svoje dospjele novčane obveze*ako je u blokadi duže od 60 dana**postane prezadužen*ako vrijednost njegove imovine ne pokriva postojeće obveze, odnosno ako je gubitak iznad visine kapitala- samo dužnik može pokrenuti pred-stečajnu nagodbu, ako već nije pokre-nut stečajni postupak- za pokretanje predstečajne nagodbe nužno je između ostalog:*izraditi plan restrukturiranja (opera-tivnog i financijskog)*revidirati priložene financijske izvještaje*revidirati plan restrukturiranja*usuglasiti stanja s vjerovnicima (min 75% prijavljenih obveza)- skraćeni postupak predstečajne na-godbe provodi se nad dužnikom čiji ukupan iznos obveza naveden u izvje-šću o financijskom stanju i poslovanju ne prelazi iznos od 2.000.000,00 kuna i koji zapošljava manje od 30 radnika (oba kriterija zadovoljena)- nakon otvaranja postupka predste-čajne nagodbe vrši se deblokada ban-kovnih računa dužnika, nakon koje dužnik može obavljati plaćanja nužna za redovno poslovanje- kazne za prekršaje su relativno viso-ke, a lista prekršaja je poduža:*10.000,00 do 1.000.000,00 kuna ka-znit će se za prekršaj poduzetnik*1.000,00 do 50.000,00 kuna odgo-vorna osoba poduzetnika*kazne se zbrajaju kako za poduzeće, tako i svaku odgovornu osobe za sva-ki prekršaj- definirane su dužnosti Uprave i Nad-zornog odbora u slučaju neadekvatno-sti kapitala*neadekvatnost kapitala u društvu - ako je gubitak iz tekuće godine za-jedno sa prenesenim gubicima dose-

Kako će se odraziti na poslovni život svih nas?savjeti

ZAKON O FINANCIJSKOM POSLOVANJU I PREDSTEČAJNOJ NAGODBI

Mr. sc. Darko Smoljan, suosnivač i direktor poduzeća Preokret d.o.o. (eng. Turnaround Ltd)Iskustvo je stekao na brojnim projektima revizije i savjetovanja u jednoj od najvećih globalnih revizorskih i savjetodavnih kuća (Big4) uključivši due di-ligence projekte, te projekte privatizacija, spajanja i preuzimanja. Također, radio je na poslovima poslovnog savjetovanja (Management Consulting) primarno na projektima restrukturiranja, izrade strateških studija i imple-mentacije strategije u velikim organizacijama.Nadalje, radio je jednom od vodećih distributera papira u Europi, sa sjedi-štem u Švedskoj, gdje je obavljao poslove Direktora financija odgovoran za operacije u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Srbiji, Makedoniji, Kosovu i Albaniji.Nakon toga radio je u svojevremeno jednoj od vodećih hrvatskih kompani-ja u distribuciji i maloprodaji, s internacionalnim operacijama, izlistanoj na Zagrebačkoj burzi, gdje je obnašao funkciju člana Uprave i direktora finan-cija, odgovoran za izradu plana restrukturiranja, te pregovaranje sa ključ-nim vjerovnicima vezano za refinanciranje duga banaka i konverziju duga u kapital ostalih vjerovnika.Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Or-ganizacija i Management. Postao je ovlašteni revizor 2003. godine po odo-brenju Ministarstva Financija. Upisao je MBA program na Ekonomskom fa-kultetu u Zagrebu 2003. godine, sve ispite položio je 2005. godine, a magi-starski rad obranio 2012. godine, čime je stekao titulu magistra znanosti.

Mr. sc. Darko Smoljan


Anđelka Tomašević rođena je 1978. godine u Osijeku. Završi-la je Ekonomski fakultet sa zva-

njem magistra ekonomije, smjer fi-nancije, bankarstvo i burza. U struci radi preko petnaest godina. Odmah nakon završetka srednje ekonomske škole upisala je fakultet i zaposlila se u privatnom poduzeću u kojem je ra-dila pet godina, te je nakon toga poče-la raditi u KP Čvorkovac d.o.o. u Da-lju na mjestu šefa računovodstva. Na tom radnom mjestu radila je do 2008. g. kada je preuzela mjesto direktora poduzeća.«U struci i poslu koji radim nije uo-bičajeno da je žena na čelu poduze-ća. Ipak, uz puno uloženog truda i sva-kodnevnog učenja moguće je uspješ-no raditi posao koji je iznimno kom-pleksan i koji zahtjeva veliku razinu znanja. Upravo zbog toga mi je izni-mno važna podrška supruga jer bez nje ne bih mogla raditi ovaj posao i bi-ti majka. Ta uloga mi se ponekad čini zahtjevnijom od rada na čelu poduze-ća koje iz godine u godinu postiže sve bolje rezultate».

Rezultati tvrtke pokazuju stalan rast (rast prihoda od 2007.g. do 2011. g.), ali to zahtijeva i «izgara-nje» čovjeka. Osjećate li zamor?Direktorica poduzeća sam od 2008. godine. Poslovno okruženje i stavo-vi 100 % vlasnika - općine Erdut su se kroz godine mijenjali na način da su omogućili poduzeću da se razvi-ja u pozitivnom smjeru. Samo podu-zeće je u tom vremenskom periodu

naraslo nekoliko puta, preuzeli smo ključne komunalne djelatnosti te smo sve bliže svome cilju da budemo pra-vi servis građana. Naravno da to od svih djelatnika poduzeća zahtjeva sva-kim danom sve veću angažiranost pa tako i od mene. Ono što kao čelna o-soba poduzeća pokušavam jeste da, rame uz rame, sa svojim kolegicama i kolegama radim, zajedno s njima stva-ram novostvorenu vrijednost, da sva-ka godina donese nešto novo i to ne samo u smislu prihoda poduzeća. Že-lja mi je da naši potrošači imaju sve vi-še povjerenja u nas te da su zajedno s nama spremni zakoračiti novim smje-rom zaštite okoliša.Ovakav stav zahtjeva da svaki dan dam 100 %. To nije jednostavno, ali nije ni nemoguće. Smatram da zajed-ničkim radom možemo ostvariti cilje-

ve koje smo si postavili i istovremeno meni omogućiti da ispunjavam i osta-le uloge u svom privatnom životu.

Posebno me zanima zašto ime Čvorkovac? Što je paleta uslu-ga tvrtke i kako ste uspjeli ostati uspješna tvrtka, u vremenima kada je svaki posao u krizi?Najviša točka općine Erdut, u Dalj

planini naziva se Čvorkovac. Na-ši osnivači su smatrali prikladnim da-ti to ime komunalnom poduzeću. Po-duzeće je osnovano 1999. g. sa ciljem da distribuira pitku vodu u svim nase-ljima općine. S vremenom, naša pale-ta usluga se promijenila. Poduzeće ra-di na održavanju zelenih površina, ra-di pogrebne i dimnjačarske usluge, or-ganizira zbrinjavanje jednog dijela ko-munalnog otpada, vrši građevinske i hortikulturne radove za osnivača i tre-ća lica, uređenje parkova i održavanje i proizvodnja urbane opreme, održava-nje nerazvrstanih cesta u zimskim i dr. uvjetima i dr. Ključ uspjeha svakog poduzeća ne le-ži samo na jednom težištu. Ukoliko vlasnik, managament i djelatnici ima-ju isti cilj tada će sve ostalo ići svojim prirodnim tijekom.Upravo se to dešava kod nas. Svi za-jedno pokušavamo, a evo kroz godine koje su za nama, smatram da i uspije-

ANĐELKA TOMAŠEVIĆ, KP ČVORKOVAC D.O.O. - DALJ

Sve smo bliže cilju da budemo pravi servis građana

portret menadžera

*Uz puno uloženog truda i svakodnevnog učenja moguće je uspješno raditi posao direktora *Moto: biti na usluzi, bilo kada i bilo gdje nije klišej

Žena se puno toga mora odreći ako želi biti 100% u posluSvaka žena koja je menadžer, a istovremeno je i majka, najčešće se odrekne uživanju u osmjehu svoje djece. S druge strane, svaka majka koja je me-nadžer zna da će morati propustiti neke događaje u životu svoje djece. Nije mi se to često dešavalo jer imam veliku podršku šire obitelji. U stvari, sve je to pitanje organiziranosti. Obitelj je jedan veliki projekt koji traje cijeli život.I zato ništa ne bih mijenjala. Uživam u onome što radim i želim da to tako osjeti moje okruženje. Takav pozitivan stav nam može pomoći da, unatoč svemu, idemo k ostvarenju svojih ciljeva.

Anđelka Tomašević, direktorica KP

Čvorkovac - Dalj

Pozornost se posebno daje uređenju zelenih površina


SINTEL D.O.O., SLAVONSKI BROD

Svaki poduzetnik, da bi opstao na tržištu, mora planirati po-slovanje i treba imati poslov-

ni plan. Razlog zbog kojeg je nuž-no planiranje je taj što će odluke vezne za tvrtku, koje se donose da-nas, utjecati na mogućnost i ostva-renje rezultata tvrtke u budućno-sti bez obzira o čemu se radilo - ši-

renje proizvodnje, zapošljavanju, uštedi električne energije ili bilo če-mu drugom.Ciklus planiranja je neprekidni pro-ces koji započinje osvrtanjem una-trag da bi se uočilo što je učinjeno dobro, a što pogrešno; da se provje-ri da li je postignuto predviđeno i da se iz tog iskustva nastoji naučiti što

je moguće više. Pogledom u buduć-nost nastoji se predvidjeti što će se najvjerojatnije događati na tržištu, sagledati položaj i procijeniti želje-na pozicija analizirajući konkuren-ciju na tržištu.Potrebno je konkretno odrediti ci-ljeve i načine djelovanja da bi se ostvarila željena pozicija.Planiranje poslovanja organiziran je i neprekidan proces koji obuhva-ća analizu, razvoj, ciljeve, provedbu i praćenje ostvarenih rezultata. Plani-ranje podrazumijeva i predviđanje budućih događaja, prilagođavanje tržišnim, organizacijskim i financij-skim uvjetima u poslovanju, smanji-vanje stupnja rizika, gubitka vreme-na i sredstva. Mora biti praktično, a ne deklarativno s mjerljivim učinci-ma, a ne obećanjima.Mnogi poduzetnici smatraju da pla-niranje i poslovni plan koriste samo velika poduzeća, međutim, to je je-dan od razloga zašto postoje velike i uspješne tvrtke i male tvrtke ko-je se nikada ne razviju i u pravilu propadaju.Poslovni plan se izrađuje zbog po-trebe utvrđivanja konkretnih cilje-va i to je dokument koji sadrži cje-lovito i potanko razrađeno obrazlo-ženje o ulaganjima u posao sa ocje-

nom očekivanih učinaka i rješe-nja za situacije što ih donosi budu-će vrijeme.Sadržaj poslovnog plana zahtje-va dobru pripremljenost, informi-ranost i znanje o poslu. Kako sva-ki uspješan poslodavac planira svoj put ka zacrtanom cilj i drži se po-slovnog plana, tako i koristi svaku mogućnost optimizacije troškova.Da bi se optimizirali troškovi poslo-vanja, obično su potrebna dodatna ulaganja ili odricanja.Olakotna okolnost za sve poduzet-nike je liberalizacija tržišta električ-ne energije gdje odabirom opskr-bljivača štede značajan novac.

Kako uštedjeti bez većih ulaganja?Ponekad nije dovoljno instalirati LED ili štedne žarulje i zatražiti od ljudi da gase svjetla za sobom, već je učinkovitije uložiti u detektore po-kreta koji pale i gase svjetla.

Štedne žarulje su svakako korisne jer za istu razinu osvjetljenja tro-še oko pet puta manje električne energije, a imaju deset puta dulji vi-jek trajanja od običnih žarulja. Go-dišnje se, štednim žaruljama može uštedjeti između 50 i 100 kn po ra-svjetnom mjestu ovisno o korište-nju. Iako su skuplje od običnih ža-rulja, vrlo brzo se isplate već za ne-koliko mjeseci. Ugradnja rasvjetnih tijela sa senzorima pokreta je tako-đer vrlo isplativa investicija. Maksimalnim korištenjem dnev-nog svjetla i upotrebom uređaja i aparata A energetskog razreda (fo-tokopirni strojevi, printeri, klima uređaji… ) godišnje se uštedi oko 30% na potrošnju električne ener-gije. Potaknuti zaposlenike da racio-nalnim korištenjem električne ener-gije mogu ostvariti bonuse na plaći je dobar posao. Niz aktivnosti mogu utjecati na smanjenje troškova elek-trične energije u poslovanju koji su

Uštedjeti električnu energiju bez većih ulaganja i neželjenih posljedica

prepuruka

Obilježja poslovnog planaOpća obilježja poslovnog plana su:- Poslovni plan je važan dokument koji pomaže uspjehu u poslu,- Njegova izrada zahtjeva vrijeme i novac, ali ih i štedi,- Pomaže poduzetniku pri analiziranju njegovih ideja,- Privlači potencijalne partnere,- Usmjerava izvedbene aktivnosti važne za počet poslovanja,- Utvrđuje mjerljive učinke za potvrdu opravdanosti ulaganja,- Optimizacija troškova.

Naši savjetiSvim našim korisnicima nudimo savjete i rješenja iz slijedećih područja:1. Smanjenje vršnog opterećenja- Sumarno mjerenje za više mjernih mjesta,- Rezanje tzv. „pikova“ u potrošnji,- Proračun faktora istodobnosti.2. Upravljanje potrošnjom- Optimiranje proizvodnih i ostalih procesa,- Vremensko optimiranje potrošnje - prilagodba tarifnim periodima.3. Povećanje energetske učinkovitosti (ESCO projekti)- ESCO projekti (ideja, razvoj, izvedba),- Odabir trošila prema odgovarajućim energetskim klasama,- Modifikacija poslovnih procesa.4. Kompenzacija jalove energije- Prikupljanje podataka, analiza, proračun i izvedba sustava za kompenza-ciju jalove energije.

*Nudimo opskrbu električnom energijom do 30% povoljnije od trenutnih uvjeta, ovisno o tarifnim modelima *Povlašteni kupac ima pravo slobodno izabrati, odnosno promijeniti opskrbljivača

„Dvije stvari čovjek mora imati da bi uspio u životu.

Prvo je sreća: to je ono kad se čovjeku pruži povoljna prilika. Drugo je pamet: ona čovjeku omogućuje

da iskoristi povoljnu priliku.“


Pčele nastanjuju naš planet pre-ko 100 milijuna godina. Čovje-kova veza sa pčelama je drevna.

Pčele se pojavljuju u mitologiji i na-rodnoj predaji, a često su upotreblja-vane od strane filozofa i političkih te-oretičara kao model za uređenje ljud-skog društva (Aristotel, Platon, Vir-gilije, Seneka, Erasmo, Shakespeare, Tolstoj, Mandeville, Marx itd.). Lju-di su oduvijek cijenili pčelinju marlji-vost, korisnost oprašivanja a poglavi-to njihovu socijalnu prirodu.

Bez pčela - samo 4 godine postojanja ljudskog rodaUkoliko pčele nestanu sa lica zemlje, ljudskom rodu preostaju samo 4 go-dine postojanja, rekao je navodno Al-bert Einstein. Izjava se pojavila 39 go-dina nakon Einsteinove smrti u pam-fletu Francuske Nacionalne Udru-

ge Pčelara, prilikom protesta pčela-ra u Brixellesu. Ne ulazeći u diskusiju o pravom autoru izjave koja je obiš-la svijet, primijetiti ćemo da sam sa-držaj izaziva nelagodu. Da li uistinu toliko ovisimo o tom malom insektu, na čiji ubod smo ponekad i opasno alergični? Logika govori da tu ima istine. Nema pčela, nema oprašiva-nja… nema ljudi. Smatra se da 85% nekultiviranih biljaka treba opraši-vanje pčela. Isto kao i jabuke, kruš-ke, grah, uljana repica ili jednom ri-

ječju sve što ima cvijet, ovisi o njima. Procijenjeno je da trećina onoga što pojedemo ovisi o pčelama. A o čemu onda ovise pčele?Pčele, kao i sva živa bića u prvom re-du ovise o zdravlju. Za zdravlje pče-la su u velikoj mjeri odgovorni lju-di. Pojava nestanaka pčelinjih zajed-

nica u svjetskim razmjerima ponovo je aktualizirala Einsteinovu rečeni-cu kao nikada do sada. Pčele nestaju. Ponekad se pronađu samo prazne na-stambe. Scena toliko sablasna kao da je riječ o filmu strave i užasa. (riječ je o tzv. Mary Celeste sindromu). Op-ćenito, pojava se naziva kolaps pčeli-nje zajednice (CCD - colony collapse disorder). U SAD-u je nestajanje po-čelo 2006., a samo u zimi 2009/2010 nestalo je 33,8% svih kolonija. Ame-rika nije izolirana od te pošasti. Riječ je o svjetskom fenomenu.

Parazit koji ne bi postojao bez pčelaVarroa je parazit koji ne bi postojao da nema pčela. Potpuno je prilago-đen pčelama, njihovom životnom ri-tmu, običajima i tijelu. Od 1960., ka-da je otkrivena u Japanu i SSSR-u, pa do 2007., kada je pronađena na Ha-vajima, Varroa se proširila po goto-vo cijelom planetu. Prvo tretiranje

je provedeno fluvalinatom. Uspjeh je bio 95%. Činilo se da je Varroa stvar prošlosti. Ostalo je samo 5% živih pa-razita. No, onda se dogodio obrat, či-je posljedice osjećamo do današnjih dana. Tih 5% preživjelih je stvori-lo ne samo otpornost prema fluva-linatu, nego potpunu neosjetljivost. Varroa je preživjela i vratila se jača nego ikada prije. Od tog trena, ljudi su promijenili toliko sredstava u bor-bi protiv Varroe da je u jednom tre-nutku tretman počeo poprimati obri-se kemijskog rata. Redom su pada-li kumafos, klorbenzilat, flumetrin i amitraz. Navodimo samo neke od re-gistriranih spojeva jer je paleta pu-no šira i sastoji se i od spojeva koji su opasni za zdravlje ljudi.

Goran Juričić DVM,Centralna veterinarska agencijaViše o Apiguardu na www.cva.hr

NESTAJU LI PČELE?

Pčele su izložene pesticidima, parazitima, infekcijama bakterija i virusa

prilog - pčelarstvo, med i ostali pčelinji proizvodi

*Procijenjeno je da trećina onoga što pojedemo ovisi o pčelama * U 12 godina postojanja preparat Apiguard® je dokazao svoju djelotvornost u 48 država svijeta

Smanjenje broja pčelinjih kolonijaKao glavni razlog smanjenja broja pčelinjih kolonija smatra se interakci-ja više faktora među kojima su najvažniji izloženost pesticidima, loša hra-nidba uzrokovana intenzivnim uzgojem modernih poljoprivrednih kultu-ra te invazije parazitima i infekcije bakterijama i virusima. Istraživanja su utvrdila nazočnost 121 pesticida u uzorcima pčela, meda i voska. Tu mora-mo nadodati i prisutnost kojekakvih otrova koje nedovoljno educirani pče-lari koriste kao „zaštitu“ protiv glavnog neprijatelja pčela - strašne Varroe destructor.

Apiguard®Posljednjih godina pojavljuju se sve modernija sredstva sa naglaskom na smanjenje opasne kemije. Jedan od najznačajnijih preparata je zasigurno Apiguard®, preparat koji je dokazao svoju djelotvornost u 48 država svi-jeta u 12 godina svojega postojanja. Na prirodnoj bazi (aktivna tvar je ti-mol), ekstremno efikasan, bez ostataka u medu i vosku. I ono što je naj-važnije, Varroa na Apiguard® nije razvila otpornost. Nekako joj ne odgova-ra miris Apiguard®a. Nije slučajno da su najveći kupac Apiguard®a u svije-tu SAD, gdje je primarna šteta bila najveća i gdje je u konačnici znanstvena zajednica najjača. Bez kompromisa i privatnih interesa, Apiguard® je u mi-lijunima komada prešao Atlantik. Jednostavan za uporabu, prihvatljiv cije-nom, registriran od strane Europske Medicinske Agencije (EMEA), siguran za pčelara, siguran za med koji dajemo djeci i na koncu, siguran za pčele koje nam, izgleda, život znače.

Ekipa koja nije zaspala na lovorikamaCentralna veterinarska agencija je uistinu ponosna na suradnju s kompanijom Vita Europe jer eki-pa koja je proizvela Apiguard® ni-je zaspala na lovorikama. To su ljudi posvećeni zdravlju pčela. Uskoro slijedi registracija novog preparata u borbi protiv Varroe, ali o tome kada dođe vrijeme.


Renata Kadrić rođena je u Osije-ku 1975. g., osnovnu i srednju školu završila je u Valpovu. U

Zagrebu je diplomirala na Fakultetu prometnih znanosti, a onda magistri-rala na Ekonomskom fakultetu. Od početka svoje karijere je u promet-nom sektoru.„Prvo sam radila osam godina u na-šem nacionalnom zračnom prijevo-zniku Croatia Airlines, a zadnjih se-dam godina radim u Centru za razvoj unutarnje plovidbe. Moje područje rada vezano je za pisanje, planiranje i vođenje projekata, a posebno sam se specijalizirala za projekte financirane iz EU fondova. Bila sam voditelj dese-tak, uglavnom međunarodnih proje-kata, te sudjelovala u izradi niz studi-ja i elaborata usmjerenih na razvoj i u-napređenje unutarnje plovidbe u Hr-vatskoj i Europi. Trenutno radim kao Voditelj odjela upravljanja projekti-ma. Također sam predstavnik Hrvat-ske u lobističko - promotivnoj organi-zaciji Inland Navigation Europe, koja pod pokroviteljstvom Europske Ko-misije, radi na promociji prijevoza ri-jekama odnosno unutarnjim plovnim putovima u Europi».

Kažite nam nešto više o CRUP-u (Centar za razvoj unutarnje plovidbe)Centar za razvoj unutarnje plovidbe d.o.o. (CRUP) osnovan je 2003. go-dine. Tvrtka je u većinskom držav-nom vlasništvu (65 %), osnovale su je najvažnija državna tijela i tvrtke, kao i privatne tvrtke, iz sektora unu-tarnje plovidbe: Lučka uprava Vuko-var, Lučka uprava Osijek, Lučka upra-va Slavonski Brod, Lučka uprava Sla-vonski Brod, Lučka uprava Sisak, Luka Vukovar d.o.o., HRB Dunav-ski Lloyd - Sisak d.o.o., Luka Tranzit Osijek d.o.o., Nautica Vukovar d.o.o., Brodska Posavina d.d. i Robno tran-sportni centar Brod d.o.o. CRUP je tvrtka specijalizirana za upravljanje projektima, razvoj softve-ra, istraživanje i razvoj, te promociju na području unutarnje plovidbe.Tvrtka je tijekom proteklih deset go-dina ostvarila ove ciljeve kroz različi-te projekte: razvoj softvera i hardvera, različitu tehničku podršku, odnose s javnošću i promociju, konzultantske usluge u svim segmentima poslovnih procesa, istraživanje i razvoj te pro-metne i ekonomske studije.

Tijekom proteklih godina fokus dje-latnosti tvrtke bio je najviše na razvo-ju i uvođenju Riječnih informacijskih usluga (River Information Services - RIS) na hrvatske rijeke, a kasnije i u druge europske zemlje (Slovačka, Sr-bija, Francuska, Bugarska).Najvažniji projekti firme u posljed-njih desetak godina po kategorija-ma bila je implementacija RIS susta-va (Riječnih informacijskih servisa), vlastita softverska rješenja, različite studije te niz EU projekata.Napomenula bi da je CRUP vjero-jatno jedna od najuspješnijih tvrtki u Hrvatskoj u povlačenju novaca iz EU fondova, do sada smo imali projek-te financirane iz gotovo svih fondova u kojima poslovni subjekti iz Hrvat-ske mogu sudjelovati: CARDS, FP7, SEE, IPA i drugi.

Kakvo je trenutno stanje unutar-nje plovidbe u Hrvatskoj i koli-ko se ovaj vid transporta koristi u Hrvatskoj?Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2011. g. (za 2012. po-daci još nisu dostupni) udio prijevo-za unutarnjim vodnim putovima u

ukupnoj prevezenoj robi iznosio je 3,9 %. To je niže od europskog pro-sjeka (EU-27), koji također nije vrlo visok, i u 2011. je iznosio 6,6%. Me-đutim, u Europi su puno više ulaže u ovaj sektor.Od osamostaljenja Hrvatske, 1991. do danas, ovaj sektor je bio prilično zanemarivan u donosu na druge vrste prometa. Dodatna otežavajuća okol-nost je bila i ta da su se najteža rat-na razaranja dešavala u području na-ših rijeka (Vukovar, Baranja, Posavi-na). Razvoj unutarnje plovidbe u Hr-vatskoj pokrenuo se tek iza 2000. go-dine, kada je završila integracija oku-piranih teritorija i kada se polako kre-nulo s obnovom. Na primjer Luka Vukovar je bila potpuno pokradena i uništena tijekom okupacije i bilo ju je potrebno iz temelja obnoviti.Unutarnja plovidba pogotovo dobi-va na značaju kada Hrvatska započi-nje svoj proces pregovaranja za član-stvo u EU jer je za taj proces bilo nuž-no prihvatiti smjernice europske pro-metne politike koja izrazito favorizira razvoj i ulaganje u unutarnju plovid-bu. Europska unija u unutarnjoj plo-vidbi vidi rješenje za smanjenje gu-žvi na cestama i autocestama i poten-cira prebacivanje teretnog prijevoza na rijeke.Međutim, situacija je još uvijek da-leko od idealne. Ovaj vid prijevoza

MR. SC. RENATA KADRIĆ, ZAGREB - I DIO

Unutarnja plovidba - rješenje za smanjenje gužvi na cestama

razgovor s povodom

*Renata Kadrić sudjelovala je u izradi niz studija i elaborata usmjerenih na razvoj i unapređenje unutar-nje plovidbe u Hrvatskoj i Europi *Prijevoz unutarnjim vodnim putovima je najekonomičnija vrsta prijevoza

Renata Kadrić, mr.sc.

Ciljevi i fokus aktivnosti CRUP-aGlavni ciljevi i fokus aktivnosti CRUP-a su:- razvoj i modernizacija unutarnje plovidbe putem najsuvremenijih tehnologija,- integracija unutarnje plovidbe u moderne međunarodne transportne lance, - revitalizacija hrvatskih rijeka (Dunav, Sava i Drava),- razvoj hrvatskih riječnih luka (Vukovar, Osijek, Sisak, Slavonski Brod),- povezivanje sektora unutarnje plovidbe s industrijom i logističkim tvrtkama,- unapređenje javnog mišljenja glede unutarnje plovidbe,- integracija hrvatske unutarnje plovidbe u europsku mrežu prijevoza unu-tarnjim plovnim putovima u skladu s preporukama Europske unije i te-meljnim odrednicama europske prometne politike.

KONTAKT: Centar za razvoj unu-tarnje plovidbe d.o.o.Nova cesta 180, 10000 ZagrebTel:+385 (0)1 539 29 90Fax:+385 (0)1 631 44 44GSM:+385 (0)91 418 16 96e-mail:[email protected]:www.crup.hr


održivi razvoj

Od svih obnovljivih izvora ener-gije koji su danas dostupni čo-vječanstvu u potrazi za održi-

vom budućnosti, primarni (toplin-sko i elektromagnetsko vidljivo zra-čenje) i sekundarni (vjetar, hidroe-nergija, energija valova ) oblici so-larne energije su ključni u kreiranju svjetske energetske strategije u bližoj i daljoj budućnosti. Izdašan, slobo-dan i apsolutno čist izvor energije od davnina je budio maštu znanstvenika i inženjera iz različitih domena teh-ničkih znanosti, kako iskoristiti ogro-mni potencijal energije koju pruža sunce. Iako postoje mnogi opravda-ni razlozi za primjenu solarne energi-je (ograničena količina fosilnih gori-va, globalno zatopljenje kao produkt izgaranja istih) u praksi se pokazalo da ekonomski i politički čimbenici u većini zemalja svijeta znatno koče ek-spanziju tehnologija baziranih na so-larnoj energiji. Instaliranjem fotona-ponskih i toplovodnih kolektora, do-

nacijama istraživačkim centrima koji se bave alternativnim energetskim ra-zvojem, glasovanjem za zelene stran-ke svaki pojedinac može utjecati na budućnost solarne energije.

Primjena solarne energijeLjudi su od davnina koristili sunče-vu energiju primjenom raznih nepre-stano napredujućih tehnologija (le-će, sušare, proizvodnja soli, plasteni-

ci, toplovodni i fotonaponski kolek-tori, vjetroturbine... ). Sunčeva ener-gija danas se primarno sustavom fo-tonaponskih i toplovodnih kolekto-ra pretvara u električnu energiju i to-plu vodu koje su prikladne za korište-nje u raznim tehnološkim procesima. Dio popisa primjene solarne energi-je uključuje grijanje i hlađenje stam-benih prostora, proizvodnja pitke vo-de kroz desalinizaciju, rasvjeta, po-trošna topla voda za kupanje, viso-kotemperaturnu tehničku vodu. Teh-nologije bazirane na solarnoj energi-ji primarno se karakteriziraju kao pa-sivne i aktivne, ovisno o načinu pri-kupljanja i konverzije sunčeve ener-gije u drugi oblik.Aktivne solarne tehnologije (tehno-logije proizvodnje) uključuju pri-mjenu fotonaponskih i toplovodnih solarnih kolektora kako bi se spek-tar sunčevog toplinskog i elektroma-gnetskog zračenja pretvorio u kori-stan i tehnološki široko primjenjiv oblik energije (električna energija i topla voda).Pasivne solarne tehnologije (tehno-

logije potrošnje) uključuju orijenta-ciju određenih ploha zgrada prema suncu (solarna arhitektura), odabir građevinskih materijala s povoljnim specifičnim toplinskim kapacitetima (akumulacija toplinske energije) ili određenim optičkim svojstvima (sta-klene stjenke) te oblikovanjem stam-benog prostora u kojem zrak prirod-no kruži na račun sunčeve toplinske energije (tehnologije potrošnje).

Solarne toplinske tehnologijeSolarne toplinske tehnologije mo-gu se koristiti za zagrijavanje potroš-ne tople vode, grijanje i hlađenje pro-stora te pripremu tople vode koja se koristi u različitim toplinskim proce-sima. Solarni sustavi za potrošnu to-plu vodu koriste sunčevu svjetlost za zagrijavanje vode. Na nižim geograf-skim širinama ovi sustavi mogu po-kriti 60-70% svih potreba za potroš-nom toplom vodom i 20-30 % potre-ba za grijanjem prostora same građe-vine. Postoje tri tipa solarnih toplo-vodnih kolektora: pločasti, vakumski i polimerni solarni kolektor. Pločasti

*Iako postoje mnogi opravdani razlozi za primjenu solarne ener-gije pokazalo se da se u većini zemalja svijeta znatno koči ekspanzija tehnologija baziranih na solarnoj energiji

Solarna energije je ključna u kreiranju svjetske energetske strategijeENERGIJA SUNCA

Solarne fotonaponske tehnologije i CSP sustaviPretvorba sunčevog elektromagnetskog vidljivog zračenja (svijetlosti) u električnu energiju odvija se direktno pomoću fotonaponskih PV panela (fotoelektrični efekt) ili posredno pomoću koncentrirane solarne toplin-ske energije (CSP-sustav) koja koristi leće i zrcala da bi fokusirala sunčevo zračenje u uski snop visokih temperatura koji mogu zagrijavati radni me-dij (mješavina soli) na temperature od više stotina stupnjeva koji je prikla-dan za pogon parnih turbina koje pokreću generatore za proizvodnju elek-trične energije.

KONTAKT: Gojko Šimunović, dipl. ing. stroj.Ured za obnovljive izvore energijeVaillant d.o.o., Planinska 1110000 ZagrebTelefon: +385 (0)1/6064 399Fax: +385 (0)1/6188 669www.vaillant.hr

Solarni toplovodni sustav (pločasti kolektori), Šestine u Zagrebu


TEHNIČKA ŠKOLA I PRIRODOSLOVNA GIMNAZIJA RUĐERA BOŠKOVIĆA - OSIJEK

Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića najnoviji je naziv za školu koja

obrazuje učenike u programu priro-doslovne gimnazije i četiri strukov-na obrazovna programa iz različitih obrazovnih područja. Započela je s radom 1956. g. s dva kemijska odje-la. Iako je tijekom vremena više pu-ta mijenjala ime u skladu sa vrstom programa koje je obrazovala, najče-šće je u svom nazivu zadržavala ime Ruđera Boškovića, jednoga od naj-većih hrvatskih znanstvenika. Po-red učioničkoga prostora škola ima i šest specijaliziranih laboratorija za vježbe iz kemije i strukovnih pred-meta, školsku grafičku radionicu, in-formatičku učionicu, kozmetički sa-lon, dvoranu za tjelesni odgoj te škol-sku knjižnicu. U ovoj školskoj godi-ni nastavu pohađa 529 učenika o ko-jima svakodnevno brine 49 nastavni-ka i 2 stručna suradnika. Naša ško-la obrazuje tehničare koji su prote-klih nekoliko desetljeća bili nositelji proizvodnje u kemijskoj, prehrambe-

noj i grafičkoj industriji grada. Kako bismo nastavili ovu uspješnu tradici-ju, svake je godine novomu narašta-ju „osmaša“ ponuđeno obrazovanje u atraktivnim četverogodišnjim obra-zovnim programima.

Prehrambeni i grafički smjerPrehrambeni smjer pruža učenici-ma široko znanje o sastavu hrane, metaboličkim procesima u organiz-mu i proizvodnji svih prehrambenih proizvoda. Stečenim znanjem učeni-ci su osposobljeni za kreiranje novih prehrambenih proizvoda s kojima su osvojili zapažene rezultate na na-tjecanjima i regionalnim izložbama. Među mnogim uspjesima ističu se osvajanja zlatne i brončane medalje 2006.g. i brončane medalje 2007.g. na regionalnoj izložbi „Budi uzor“ u organizaciji Tehnologijskog razvoj-nog centra.Grafički smjer pruža učenicima nao-brazbu iz područja grafičkih i vizual-nih tehnologija kroz zanimanja gra-fičkog tehničara pripreme, grafičkog

tehničara dorade i grafičkog urednika dizajnera. Uz mnoge ranije uspjehe, kvalitetan razvoj učeničkih vještina i kreativnosti zapažen je 2011. g. na dr-žavnom natjecanju Grafičke tehnolo-gije, grafičkog dizajna i multimedije u Splitu gdje je naša učenica u prat-nji svoje mentorice osvojila 2.mjesto.

2005. g. u školu se uvodi program prirodoslovne gimnazijeProstranim laboratorijima i pripada-jućom opremom od 2000. g. služe se učenici koji se obrazuju za zanimanje ekološki tehničar. U okviru zanima-nja organiziraju se i ispituju kemijska i biološka svojstva ulaznih i izlaznih tvari nekog tehnološkog procesa te se sudjeluje u ostalim poslovima usmje-renim k brizi o prirodi, zaštiti okoliša

i parkova prirode, zbrinjavanju otpa-da. Uz mnoge uspjehe kao što je ne-davno osvajanje 1. mjesta na susre-tu mladih kemičara u sklopu 14. Ru-žičkinih dana u Vukovaru, posebno smo ponosni što je naša škola 2011. g. imala čast biti domaćin državnog natjecanja ekoloških tehničara gdje

Poticanje kreativnosti, suradničkih odnosa i usmjerenost na budućnost

učeničko poduzetništvo

*Škola obrazuje tehničare koji su proteklih ne-koliko desetljeća bili nositelji proizvodnje u ke-mijskoj, prehrambenoj i grafičkoj industriji gra-da *Mnogi budući likovni umjetnici u prostoru knjižnice osmišljavaju svoje početničke uratke

Međunarodni sajam Cosmetic-News u OpatijiOd 1999. g. uvođenjem kozmetičkoga salona škola počinje obrazovati koz-metičare koji stječu potrebna teorijska i stručna znanja potrebna za potpu-nu njegu lica i tijela, upoznaju funkcije i tipove kože, način čišćenja, masi-ranja, vrste pripravaka i njihove primjene. Kako bi se stručno usavršava-nje učenica unaprijedilo, od 2000.g. škola aktivno sudjeluje na međuna-rodnom sajmu Cosmetic-News u Opatiji. Na međunarodnom natjecanju 2007. g. u okviru navedenoga sajma, učenica naše škole u pratnji mentori-ce osvojila je 1.mjesto u profesionalnom šminkanju.

KONTAKT: Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera BoškovićaVukovarska 209, 31000 OsijekTel: 031/501-933Faks: 031/505-341E-mail: ss-osijek-510@skole.t-com.hrwww.ss-tehnicka-rboskovica-os.skole.hrwww.facebook.com/rudjerica7


učeničko poduzetništvo

je naš učenik osvojio 4. mjesto.Od 2005. g. u našu se školu uvo-di program prirodoslovne gimnazije kojim se proširuje ponuda gimnazij-skih škola u Osijeku. Ovaj program priprema učenike za nastavak obra-zovanja na studijima farmacije, me-dicine, stomatologije, kemije, veteri-ne, biologije… Naglasak je na stjeca-nju širih znanja iz biologije, kemije i fizike uz samostalno izvođenje labo-ratorijskih vježbi i pokusa.

Veliki ugled kako na lokalnoj, tako i na državnoj raziniU Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića učenici sudjeluju u izvannastavnim aktivno-stima, različitim projektima i huma-nitarnim akcijama. Tako u školi dje-luju prehrambena skupina, ekološ-ka skupina, kozmetičari, skupina lju-bitelja umjetnosti, likovno-ekološ-ka radionica, “klokan bez granica“ i mnoge druge. Osim svoje primarne uloge školska knjižnica je mjesto o-kupljanja kako učenika, tako i nastav-

nika iz kojega se čuju zvukovi glazbe, recitacija i plesnih koraka.Mnogi budući likovni umjetnici u prostoru knjižnice osmišljavaju svo-je početničke uratke koji nam služe u svrhu izrade panoa, školskih pred-stava (scenografija, kostimografija), plakata i dr. U čitaonici često iz pera mladih literata nastaju zanimljivi tek-stovi. U školi djeluje i školski sport-ski klub “Ruđer“ u okviru kojega su zastupljeni sportovi poput odbojke, nogometa, stolnoga tenisa, kuglanja, plivanja... U tekućoj školskoj godini možemo biti ponosni na naše učeni-ke sportaše koji su postigli zapažene uspjehe na natjecanjima. Na županij-skom natjecanju srednjih škola u pli-vanju naši učenici su osvojili 2. mje-sto u pojedinačnom slobodnom stilu i 3. mjesto u štafeti. Na županijskom natjecanju srednjih škola u krosu na-ša je učenica osvojila 2. mjesto.Uz provođenje projekta “Zbrinimo otpad-upustimo se u eko-pustolovi-nu“ u kojem sudjeluju uglavnom uče-nici ekološkoga smjera, tijekom ove

školske godine nastavljen je projekt „Uredimo Ruđericu“. Upravo zbog dobro osmišljenoga projekta, Zakla-da za razvoj lokalne zajednice „Slaga-lica“ iz Osijeka našoj je školi dodijeli-la 13.000 kuna iz sredstava program-skoga područja građanske inicijative “Naš doprinos zajednici“. Kako je je-dan od ciljeva škole utjecati na razvi-janje suosjećajnosti i altruizma kod učenika, ponosni smo na mnoge pro-vedene humanitarne akcije i volon-

terske aktivnosti. Tako su se od 2011. g. učenici i djelatnici škole uključili u humanitarnu akciju skrbi o Yvette De Gbo, siromašnoj djevojčici iz Gane.Cilj je svih djelatnika da naša ško-la ne bude samo ustanova u kojoj se obrazuju za određena zanimanja na-ši mladi naraštaji, već mjesto u ko-jem se potiče kreativnost, suradnič-ki odnos i usmjerenost na zahtjeve budućnosti.

Saša Vrbanjac, prof.

Programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvoSudjelovanjem u projektima iz različitih područja, škola je stekla veliki ugled kako na lokalnoj, tako i na državnoj razini. Budući da je prema novi-jim istraživanjima Centra za ljudska prava utvrđeno da u hrvatskim škola-ma nema dovoljno sadržaja koji pripremaju učenike da postanu odgovorni i svjesni građani, u našoj je školi pokrenuta inicijativa o provođenju progra-ma odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo kroz projekt iz područja Nacionalnoga programa odgoja i obrazovanja za ljud-ska prava i demokratsko građanstvo. U navedeni su projekt već treću godi-nu uključeni uglavnom učenici gimnazijskih razreda i njihovi mentori. Na-stup naših učenika s temom “Mediji-kreatori naše stvarnosti“ u okviru Pro-jekta građanin, bio je zapažen na Državnoj smotri za ljudska prava i demo-kratsko građanstvo. Jedan od projekata iste skupine učenika pod nazivom “Uvođenje građanskoga odgoja-poziv na stvaralačku avanturu“ uspješno je predstavljen na Županijskoj i Državnoj smotri za demokratsko građan-stvo te Nacionalnom odboru za odgoj i obrazovanje za ljudska prava i de-mokratsko građanstvo u prostorijama Vlade RH.

poduzetnik veljaČa 2013 najava

Documents