poduzetnik srpanj 12- 66-67 najava

18
Poduzetnik Tema broja - Obnovljivi izvori energije mjesečnik za poduzetnike i menadžere PODUZETNIČKA PRIČA • ABC KVALITETE • STUDENTSKO PODUZETNIŠTVO • BITI PODUZETNIK • MALA ŠKOLA PODUZETNIŠTVA Broj 66/67 · Godina VI Srpanj/Kolovoz 2012. Cijena 17 kn ISSN 1846-3541 Poduzetnička priča Josip Jelić, Požega Intervju Goran Milić, kultni novinar, urednik i voditelj Portret menadžera Mario Šimić, Vinkovci Razgovor s povodom Marijan Ožanić, Zagreb ORMAT HRVATSKA

Upload: casopis-poduzetnik

Post on 25-Jul-2015

308 views

Category:

Documents


6 download

DESCRIPTION

Pred Vama je novi ljetni broj magazina Poduzetnik (srpanj/kolovoz 2012.). Čeka Vas obilje različitih i zanimljivih članaka, edukativnih i korisnih tekstova, razgovora, priča, promišljanja, novih inicijativa, fotoreportaža… pročitajte sadržaj magazina i odaberite ono što Vas zanima.Iz ovog broja izdvajamo:- Tema broja: Obnovljivi izvori energije- Poduzetnička priča: Josip Jelić iz Požege- Intervju: Goran Milić, kultni novinar i urednik- Portret menadžera: Mario Šimić iz Vinkovaca- Razgovor s povodom: Marijan Ožanić iz Zagreba

TRANSCRIPT

Page 1: PODUZETNIK SRPANJ 12- 66-67 NAJAVA

Poduzetnik

Tema broja - Obnovljivi izvori energije

mjesečnik za poduzetnike i menadžere

PODUZETNIČKA PRIČA • ABC KVALITETE • STUDENTSKO PODUZETNIŠTVO • BITI PODUZETNIK • MALA ŠKOLA PODUZETNIŠTVA

Broj 66/67 · Godina VI Srpanj/Kolovoz 2012.

Cijena 17 kn

ISSN 1846-3541

Poduzetnička pričaJosip Jelić, Požega Intervju Goran Milić, kultni novinar, urednik i voditelj

Portret menadžera Mario Šimić, Vinkovci

Razgovor s povodomMarijan Ožanić, Zagreb

ORMAT HRVATSKA

Page 2: PODUZETNIK SRPANJ 12- 66-67 NAJAVA

2 Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

Page 3: PODUZETNIK SRPANJ 12- 66-67 NAJAVA

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012. 3

Cijelo stoljeće za proizvodnju elek-trične energije se trošilo lako do-stupno fosilno gorivo, pretežno u

obliku nafte i ugljena. Malo se tada bri-ge vodilo o ekološkim utjecajima ta-kvih elektrana, utjecaju na zdravlje lju-di, ali i ograničenim količinama lako dostupnih izvora.Može se reći da je početkom 21. sto-ljeća svijest o svim problemima fosil-nih goriva dostigla kritičnu masu, te da su pojedina društva i zemlje počeli ma-sovno koristiti obnovljive izvore ener-gije sa krajnjim ciljem dostizanja odr-živog, ekološki prihvatljivog i energet-ski neovisnog sustava opskrbe električ-

nom energijom koja u današnje vrije-me na učinkovit način može zamijeniti sve druge oblike i izvore energije.Pri tome je u tom razdoblju iznimno veliki rast doživjela industrija vjetro-elektrana, te su iste danas u većini ra-zvijenih zemalja postale značajan i uo-bičajen faktor proizvodnje električne energije uz potpunu ekonomsku i eko-lošku opravdanost. U zadnjih nekoli-ko godina isti takav rast proživljavaju i fotonaponske elektrane, ali i druge vr-ste elektrana koje koriste energiju Sun-ca, te će i one uskoro zauzeti svoje mje-sto uz bok vjetroelektranama po eko-nomskoj i ekološkoj opravdanosti. Pa-ralelno se dešava i značajan razvoj ma-lih distribuiranih elektrana na biomasu i bioplin. Veliki, novi procvat doživlja-vaju i hidroelektrane, posebno one re-verzibilne i akumulacijske koje se sve češće spominju i koriste u kontekstu reguliranja mreže, tj. kao izvrstan kom-plement proizvodnji energije iz Sunca i vjetra.Makar i dan danas ima velikih otpora prema većoj upotrebi obnovljivih izvo-ra (što je značajno izraženo i u RH), što se najčešće argumentira njihovom (ne)

učinkovitošću ili visokom cijenom, te upitnim manjim utjecajem na okoliš, činjenica je da se s već danas dostu-pnim komercijalnim tehnologijama u roku od 20 do 30 godina cijeli naš su-stav može transformirati na način da na društveno, ekološki i ekonomski pri-hvatljiv način koristimo isključivo ob-novljive izvore energije, te da u tom smislu i RH bude energetski neovisna.Da bi se to ostvarilo, potrebno je poče-ti jučer - kao što je većina razvijenih ze-malja i počela. Takvima je jasno da se ulaganje u energiju vjetra, Sunca, bio-mase i vodotokova danas itekako ispla-ti. I da to nisu skupi izvori energije, ne-go oni koji će odrediti kako ćemo živje-ti za 10 ili 20 godina.U slučaju da RH svjesno ne krene na put energetske neovisnosti danas, ista će nam biti nametnuta cijenom i manj-kom fosilnih goriva sutra - ali pod pu-no lošijim uvjetima nego što ih imamo sada. Stoga bi taj trend, zbog svog po-ložaja, izvora energije i povijesti poseb-no trebali pratiti. No nažalost, dosadaš-nja praksa ove i bivše vlade stavlja neke druge interese u prvi plan, a obnovljivi izvori nam stoje neiskorišteni.

I Z S A D R Ž A J A

nakladnikNovi Poduzetnik d.o.o.31300 Beli Manastir, Valpovačka b.b.Tel: 031/284 850, Fax: 031/284 851, [email protected] urednikVladimir Mihajlović

[email protected]

direktoriNenad N. BachVladimir Mihajlović

stalni suradnici:Josip Martinović, Marija Birtić, Dubravka Martinović, Mirjana GlavašOlga Štajdohar Pađen, Ramona Glavaš, Kristina Podobnik, Vlasta Balković, Saša Begović, Maja Mikulec

marketing i prodaja031/ [email protected]

grafičko oblikovanje i pripremaGrafički studio Gilih

tisakMedia Print Tiskara Hrastić d.o.o.Zagreb, Murati 6

osnivač magazina, 2007.g.Tihomir Jelavić

Časopis izlazi sredinom mjesecaJedinična cijena iznosi 17 knGodišnja pretplata (12 brojeva)iznosi 159 kn (PDV uključen)Polugodišnja pretplata (6 brojeva)iznosi 99,00 kn (PDV uključen)Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska Klasa: 050-01/11-01/2310,Ur.br.: 311-10-11-02 od 30. rujna 2011.

Za članke, crteže i oblikovanja objavljena u ovom časopisu sva su prava pridržana. Nedo-puštena je objava, prerada, reproduciranje, umnožavanje, imitiranje i na drugi način pre-nošenje bez suglasnosti nakladnika.

U V O D N I KMisaoŽivot je kao fotografija: ako se nasmiješ, uvijek ispadne bolje!

(Gabrijela Pekarik, Osijek)

Poduzetnička priča - Josip Jelić, PožegaZnanje, hrabrost, ideja, samopouzdanje… ključ su uspjeha ........................................................................ 4Biti poduzetnik - Ecorural Net,OsijekEkološka proizvodnja - poveznica tradicije i budućnosti .......9Tema broja - Obnovljivi izvori energijeKrešimir Štih, HGK-a - ZagrebRaznolikost energ. izvora jedino je rješenje za budućnost ..12Otto Beer, Geo Solar d.o.o. - Sveta NedjeljaU Hrvatskoj ne postoje aktivni proizvođači dizalica topline 14Željko Jurilj, Geoen d.o.o. - ZagrebProjekt geotermalne elektrane u šestoj je godini administracije ....................................................................17Luka Predragović, Work-ing d.o.o. - VaraždinU funkciji razvoja distribucije električne energije ...............19Intervju - Goran Milić, kultni novinar, urednik i voditeljMogao sam više, ali trebao mi je dobar menadžer .............22Portret menadžera - Mario Šimić, Grad-Export - VinkovciIdeje, inovacije, trud i rad stvaraju uspjeh ..........................26Učeničko poduzetništvo - Srednja škola Matije Antuna Reljkovića - Slavonski BrodAktivnosti škole u funkciji poticanja gospodarskog razvoja 30Web prijedlogObnovljivi.com i Vjetroelektrane.com.................................31

Događanja - Zagrebačka škola ekonomije i managementaProglašeni pobjednici prvog Startup Weekend Zagreba .....34Razgovor s povodom - Marijan Ožanić, direktor Razvojne agencije TPZ - Zagreb„Tehnopolis Zagreb“ - projekt koji će pokrenuti Zagreb ......38Predstavljamo Vam - Klaster intermodalnog prijevoza - RijekaRazina korištenja intermodalnoga prijevoza u Hrvatskoj prilično je niska ..................................................................40Nove inicijative - Akademija svega Priča o drugačijim vrijednostima ........................................42Literatura za djecu - Repka u beskrajnim dubinamaLjetna eko bajka s bojankama za male kreativce ................46Promišljanja - Zlatna načela upravljanja tvrtkom Svjedoci smo propadanja i najboljih i najvećih svjetskih korporacija .........................................................................47Preporuka - Ekopark KrašNovo iznenađenje iz tvornice slatkiša .................................52Zdrav životMože i bez šećera ...............................................................54Fotoreportaža - Poduzetnički inkubator BIOS - OsijekOdržana završna konferencija CB NET projekta ...................56Fotoreportaža - Nova vina BeljePrinc hrvatskog Podunavlja ................................................57

Naslovnica:Stručna posjeta tima tvrtke Geoen geotermal-noj elektrani u Landau, Njemačka

Još nam stoje neiskorišteni obnovljivi izvori energije

Edo Jerkić, urednik portala Obnovljivi.com i Vjetroelektrane.com.

Page 4: PODUZETNIK SRPANJ 12- 66-67 NAJAVA

4 Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

Kada smo prošli mjesec posje-tili Josipa Jelića, vlasnika mar-ketinške agencije «Točka» iz

Požege, i njegovog kolegu i suradni-ka Denisa Treskanicu, nisam ni slu-tio da ćemo upoznati dva mlada i kreativna inženjera informatike ko-ji i u ova teška vremena ne mogu di-ći glavu od poslova i narudžbi. Što to rade ako ih ide - pitao sam se. Odgo-vor je bio jednostavan jer je najjed-nostavniji odgovor obično i najbo-lji. Na web stranicama agencije sam našao taj odgovor: Mi radimo web stranice i tiskane materijale. Agenci-ja koja se prvenstveno bavi izradom web-ova, počeli su kao kreativna agencija koja se bavi oblikovanjem web stranica i tiskanih materijala, odnosno svega što zahtjeva dizajn. U početku su više radili web strani-ce, to im je bio glavni posao i još uvi-jek je, no u zadnje dvije i pol godi-ne rade dosta na oblikovanju tiska-nih materijala i grafičku pripremu. Dečki nemaju svoju tiskaru nego ra-de dizajn i grafičku pripremu.Josip se nakon završenog studija u Zagrebu odlučio vratiti u rodnu Po-žegu. Želja mu je bio posao u stru-ci, no nije ga uspijevao pronaći, pa se odlučio pokrenuti vlastiti. Josip je imao i sreće jer su pomoć i potpo-ru pružili roditelji koji su i sami du-

go godina poduzetnici, pa je mno-ge stvari naučio od njih. Sva pitanja i nedoumice upućivao je na njihovu adresu, te je tako lakše, za razliku od nekih drugih, prebrodio period uho-davanja i samog pokretanja posla.

Zašto ova ideja i točka?Josip mi priča: «Ideja o pokretanju vlastitog posla nastala je još u stu-dentskim danima pa kasnije i na pr-vom poslu u Zagrebu gdje sam imao priliku upoznati način rada u praksi, pristup klijentima i ostale stvari koje se ne uče na fakultetu. Denis je "za-nat ispekao" kao glazbenik, organi-zator i dizajner plakata mnogih kon-cerata i događanja u Požegi i šire.Kako u Požegi u to vrijeme, 2005. godine, nije postojao ozbiljan dizajn studio/marketinška agencija podu-zetnici iz Požege i okolice su uglav-nom angažirali tiskare da im osmiš-ljavaju dizajn tiskanih materijala. In-ternetske stranice tvrtki tada su bile više rijetkost nego pravilo - mi smo upravo na tom mjestu uvidjeli po-trebu poduzetnika te ponudili svo-je usluge na tržištu. Kada sam kretao

u posao, htio sam ponuditi nešto što Požega nema, iako je postojalo još nekoliko marketinških agencija htio sam ponuditi moderne agen-cijske usluge. Moderno poslovanje nezamislivo je bez kvalitetne pre-zentacije na Internetu i kvalitetnom pripremljenom marketingu pre-ma odabranim i ciljanim skupina-ma. Mislim da je moja odluka prije svega bila hrabra odluka, jer za bilo koji vlastiti biznis potrebno je imati mnogo znanja o tržišnim zakonima,

samopouzdanja, hrabrosti, original-nu ideju i popriličnu svotu novaca.»A zašto Točka?"Čvrsto određena u prostoru, nei-zbježna u pisanoj riječi, najmanja je-dinica u tisku i neizbježna on-line - točka je sastavni dio i najmanji na-zivnik svega što nas okružuje."Josip mi kaže: Kada sam razmišljao

Znanje, hrabrost, ideja, samopuzdanje… ključ su uspjehaJOSIP JELIĆ, POŽEGA

poduzetnička priča

*Točka je sastavni dio i najmanji nazivnik svega što nas okru-žuje, točka je početak i kraj komunikacije *Od samih početaka pokušavamo se pro-biti na tržištu kvalite-tom usluge

Od samih početaka rada Agencije jezgru čine dva inženjera informatike: Denis Treskanica i Josip Jelić (slijeva)

Kontakt: Josip i DenisMarketinška Agencija TočkaDubrovačka 534000 Požega034 / 272 [email protected]

Problem je u Požegi naći zaposlenikaNismo orijentirani samo lokalno, radimo dosta poslova i u Zagrebu. Pri-mjera, radili smo web stranicu Ožujskog piva 2008. godine, iste godine smo radili i web stranicu Arena centra, radimo i s dosta klijenata na mo-ru gdje ljude nikada nismo vidjeli. Čujemo se e-mailom, telefonom i na taj način ostvarimo suradnju. U Požegi zapravo imamo problem jer nam je teško naći zaposlenika. Dečko iz Požege, student koji je tražio praksu proš-le je godine došao kod nas, prepoznali smo njegovu kvalitetu i on će do-ći raditi kod nas preko student servisa, tako da možete reći da nas ima tro-jica. Imamo realan problem naći dizajnera u Požegi jer su svi naši prijate-lji u Zagrebu. U pravilu, stignemo nas dvojica sve napraviti, nekada se ra-di cijeli dan.

Page 5: PODUZETNIK SRPANJ 12- 66-67 NAJAVA

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012. 7

mijenja bendove? «Zašto da ne!? Nas u tom klanu ima desetak i mi činimo sedam bendova. Svi pozna-ti bendovi imaju projekte sa stra-ne, veliki bendovi definitivno ima-ju i po pet projekata sa strane. Ba-vio sam se s i fotografijom, ali nika-da pretjerano profesionalno. Imao sam uvijek uz sebe digitalni fotoapa-rat i „fotkao“ sam sve što mi je palo na pamet.»Da li dizajn, ovo što vi radite, može raditi samo netko tko ima umjetnič-ke sklonosti, talent ili…? «Umjet-ničke sklonosti moraju postojati, svi ostali koji nemaju sklonosti mogu naučiti ili plagirati, ali to nije isto.»Našli ste svoje mjesto, pretpostav-

ljam da ste zadovoljni, jeste li naš-li svoj mir? «Naravno, našao sam sreću i zadovoljstvo, učenje, sve u jednom.»

A problemi?«Općenito ne volimo govoriti o problemima jer kukanje nikoga ni-je dovelo nikamo. Na sve probleme gledamo kao na izazove iako, kao i svi poduzetnici u Hrvatskoj, osje-ćamo prevelik teret raznih davanja - velike poreze i doprinose. Organi-zacijski problem ponekad predstav-ljaju rokovi koji se znaju preklapa-ti pa je nekada potrebno raditi pre-kovremeno ili posao nositi kući ka-ko bi se sve stiglo, no to ne smatra-

mo problemom jer svoj posao voli-mo i radimo 24h dnevno. Licenci-ranje softwarea je također jedan od izazova s kojima se svaki ozbiljan poduzetnik mora suočiti. Taj korak smo također savladali i u svoj smo “workflow” u potpunosti integrirali Adobe rješenja te na taj način posti-gli kompatibilnost sa svim profesio-nalnim tiskarama. Unutar Creative Suite paketa također smo licencirali i Adobe software za izradu interent-skih stranica te tako zaokružili rad-ni proces unutar Adobe standarda.»

Klijenti / rad na daljinu«Tijekom godina mnogo puta smo surađivali s klijentima koji nisu iz

Požege niti iz Slavonije jer nam u ovom poslu geografska udaljenost ne predstavlja problem. Često pu-ta svoje klijente čujemo samo pu-tem telefona, a sav posao obavljamo putem elektroničke pošte i Skype-a. Od nekih važnijih projekata ista-knuli bismo web stranicu za Ožuj-sko koju smo radili kao promoci-ju Žuje u vrijeme europskog natje-canja u nogometu EURO 2008. na kojoj su posjetitelji mogli sudjelo-vati u nagradnim igrama te je služi-la kao podrška televizijskim emisi-jama o EURO 2008. Nešto kasni-je izradili smo i prvu stranicu zagre-bačkog Arena Centra koja je u vrije-me gradnje centra služila za informi-ranje potencijalnih kupaca lokala te nudila interaktivnu 3D kartu koja se održavala putem CMS-a.»“Tako, radili smo svakakve stranice tijekom vremena, od malih webova tvrtki do interaktivnih rješenja koja bi u Zagrebu bila i do 2-3 puta sku-plja nego kod nas. Nikako ne želi-mo raditi dumping cijena kolegama iz većih gradova no mi jednostav-no možemo raditi jeftinije a jednako kvalitetno - jer su troškovi života u Požegi daleko manji nego drugdje.”

Radovi TočkeInternetska stranica Gimnazije Požega, gimpoz.hrStranica požeške gimnazije je dina-mički školski informacijski i obra-zovni servis na Internetu. Suvremen i pristupačan web dizajn, te jedno-

poduzetnička priča

Agencija Točka smještena je u vlastitom prostoru, u Požegi

Page 6: PODUZETNIK SRPANJ 12- 66-67 NAJAVA

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012. 11

Page 7: PODUZETNIK SRPANJ 12- 66-67 NAJAVA

22 Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

intervju

Kada sam se, na preporuku gosp. Bach Nenada iz New Yorka, ja-vio Goranu Miliću, poznatom

novinaru, uredniku i voditelju nisam očekivao da ćemo se vrlo brzo dogo-voriti oko Intervjua. Sve je dogovore-no za pet minuta, a Intervju smo za-vršili u nekoliko dana. Zaista profesi-onalno i poslovno. Ne smijem zabo-raviti ni Melinu Kamerić, s Al Jazeera Balkans, koja mi je puno pomogla da intervju završimo tako brzo.Sjetio sam se mnogobrojnih «uspješ-nih» dogovora s nekim drugim oso-bama. Jednostavan, komunikativan i

profesionalan… sve sam to vrlo brzo prepoznao u Goranu Miliću. Vjerujte mi da je tako!Nabrojati što je sve Milić radio u svom životu nemoguća je misija, shvatio sam da je mnogo važnije poslušati što nam želi prenijeti iz svog bogatog ži-votnog i poslovnog iskustva. Kultni putopisni novinar i nekadašnji ured-nik TV dnevnika, Goran Milić, otišao je u mirovinu. Danas radi u Sarajevu kao direktor vijesti i programa Al Ja-zeere Balkans.

Znam da je nemoguće potpuno Vas

predstaviti biografski i poslovno. Možete li nam kazati što sada radi-te, gdje provodite svoje umirovlje-ničke dane? Na kojim relacijama ži-vite, putujete li i dalje intenzivno ili se taj putopisni «crv» smirio?Sada radim ozbiljan 200-satni (na mjesec) posao direktora vijesti i pro-grama Al Jazeere Balkans. Sjedište je u Sarajevu, ima dosta posla dok se sve ne postavi na svoje mjesto pa zato ma-nje putujem.

Kažu da bi se svaki čovjek trebao cijeniti po onome što je uradio i

ostavio iza sebe u životu, nije važ-no u kom obliku. Kad bi danas po-kušali podvući crtu u svom životu što bi izdvojili kao pozitivno što ste ostvarili i ostavili generacijama ko-je dolaze? Postoji li nešto što niste uspjeli postići na svom životnom putu?Od pozitivnog, možda baš to, poziti-van pristup životu, događajima, situ-acijama čak i kada su teške. K vragu kuknjava ako je s neke fasade pao ko-mad žbuke i isprljao vam odijelo. Tre-ba biti sretan što vam nije pao na gla-vu. Kakav je to užas ako čovjek živi u

*Važan je pozitivan pristup životu, događajima, situacijama čak i kada su teške *Na HTV-u nije bilo spremnosti da me angažiraju i nakon mirovine, vjerojatno zbog koncepta otpuštanja ili prijevremenog umirovljenja

Mogao sam više, ali trebao mi je dobar menadžer i dobar producent

GORAN MILIĆ - KULTNI NOVINAR, UREDNIK I VODITELJ

Goran Milić danas radi u Sarajevu kao direktor vijesti i programa Al Jazeere Balkans

Page 8: PODUZETNIK SRPANJ 12- 66-67 NAJAVA

26 Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

Kada smo u studenom 2008. g. posjetili Petra Šimića, inženje-ra drvne industrije, upozna-

li smo čovjeka koji je 1992. g. osno-vao tvrtku Grad-Export iz Vinkova-ca, tvrtku koja je već tada tri puta za-redom (2006., 2007. i 2008.) progla-šena najbrže rastućom tvrtkom u Hr-vatskoj. I tada nam je proročanski re-kao: «Neki ekonomski analitičari ka-žu da ako preživiš deset, petnaest go-dina poslovanja onda ćeš nastaviti još petnaest. Vrijeme u kojem danas živi-mo je turbulentno, puno izazova, brzi-ne, ali uspijevamo kroz dobru organi-zaciju unutar firme, kroz činjenicu da svatko svoj posao odrađuje maksimal-no savjesno pratiti svjetske trendove i uspijevamo se zadržati na tržištu kao lider u proizvodnji dekorativnih pane-la u ovom dijelu Europe».I danas je Grad-Export lider u pro-izvodnji, a u tvrtku su došla dva si-na Petra. Petar Šimić je tada želio da najstariji sin Mario nastavi obitelj-sku tradiciju Grad-Exporta, a isto ta-ko da se i drugi sin Alen priključi tvrt-ki. Uz podršku Petra i šogora Ive Mati-jevića, koji je u firmi od početka i mo-zak je proizvodnog dijela tvrtke, Ma-

rio Šimić je nastavio očevim stopa-ma. I ostatak obitelji Šimić podržava ovaj obiteljski posao: supruga i maj-ka Branka, najmlađi sin i brat Ivan koji je završio treći razred srednje škole te kćerka i sestra Matea koja je na prvoj godini fakulteta u Zagrebu.Posjetio sam Maria i uvjerio se da je ovaj mladi čovjek pun energije, ideja i želje da razvija tvrtku, obilazi Europu i kontaktira potencijalne kupce, posje-ćuje sve važnije sajmove… Ako ulaže-te sebe u posao i volite ono što radi-te uspjeh ne bi trebao izostati. Mario je bio spreman odgovoriti na sva na-ša pitanja.

Tko je obitelj Šimić, predstavite se?Obitelj Šimić je uspješna i složna po-duzetnička obitelj. Otac Petar podi-gao tvrtku Grad-Export i bio joj na čelu punih 20 godina nakon čega se

povukao u druge poslove. Stvorio je u ovom poslu priliku za mene i bra-ta. Brat Alen je direktor komercijale, a ja sam generalni menadžer. S nama je i tetak Ivo koji je tehnički direktor proizvodnje. Danas se nas trojica bo-rimo i pokušavamo zadržati ono što je do sada postignuto jer su vremena danas puno teža. Svi smo na neki na-čin od malih nogu odgajani da bude-mo u firmi. Tako i brat Ivan zna da ga čeka mjesto u firmi i da će prije toga studirati Ekonomski fakultet u Osije-ku ili Zagrebu. Sestra Matea studira novinarstvo u Zagrebu i zainteresira-na je da se uključi u tvrtku, u marke-tinškom dijelu.Prošle dvije godine bile su teške za po-slovanje, novaca nema i veliki je broj neplatiša, gospodarska situacija je ap-solutno negativna. Što je još gore, pro-gnoze su negativne tako da ljudi ko-

ji i nešto pokušavaju boje se krenu-ti u posao, započeti nešto u čemu ne-će uspjeti.

Mislite li da su ove prognoze realne ili je to psihološki?Mislim da je to realno. Okruženje za pokretanje bilo kakvog posla nije do-bro. Potražnja za proizvodima je vrlo mala, kupaca nema i tržište praktič-ki ne postoji. Ako radite samo na na-šem tržištu, ako ste zarobljeni unutar Hrvatske jako je teško opstati. Grad-Export izvozi u 18 država. Ovog tre-nutka želimo izaći na tržište Litve, Moldavije, Francuske, Italije… kon-stantno širimo tržište jer vidimo da je Hrvatska za Grad-Export premala, eu-ropsko tržište je ne neminovno.

Kad vas je otac kao malog dovodio u firmu, je li to bila vama igra, znati-

MARIO ŠIMIĆ, GRAD-EXPORT - VINKOVCI

Ideje, inovacije, trud i rad stvaraju uspjehportret menadžera

*Ako radite samo na našem tržištu, ako ste zarobljeni unutar Hrvatske jako je teško opstati *Mladi se defi-nitivno mogu iskoristiti u poslu, samo ih treba pustiti i njihovih ideja se ne treba bojati

Mario Šimić, generalni menadžer u Grad-Export

d.o.o., Vinkovci

Page 9: PODUZETNIK SRPANJ 12- 66-67 NAJAVA

32 Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

zdrav život

Tijekom djetinjstva i adoles-cencije, u doba kada tije-lo prolazi kroz brojne tjele-

sne promjene te intenzivno raste i razvija se, pravilna prehrana kao i adekvatan unos nutrijenata po-staju posebno važni. Osim rasta, jednom kada djeca nauče hodati (što se zbiva oko prve godine ži-vota) njihova prirodna znatiželja ih potiče na kretanje, istraživanje i konstantnu aktivnost. Zbog toga je potrebno pažljivo planirati dje-tetovu prehranu kako bi ona za-

dovoljila sve njegove potrebe, ali i kako bi dijete steklo pravilne pre-hrambene navike. Prehrambene navike stečene u djetinjstvu ostaju za cijeli život i imaju velikog utje-caja na zdravlje i eventualni razvoj kroničnih bolesti u odrasloj dobi.

Što je važno u prehrani djece?Kako djeca rastu tako se razvijaju i kosti, zubi i mišići, pa hrana ko-ju unose mora osigurati dovolj-no energije i bjelančevina. Bjelan-čevine su gradivne jedinice tije-

la, stoga će nedostatan unos ima-ti za posljedicu neadekvatan rast i razvitak.

Istaknutu ulogu u prehrani djece

zauzima-ju i mi-

neral-ne tvari i

vitamini. Bu-dući da su ovi

esencijalni nutrijenti nužni za normalan rast i razvoj,

s godinama se i povećavaju potre-be na njima. Dvije su mineralne tvari nezaobilazne kada je u pita-nju prehrana djece, a to su kalcij i željezo. Dok je kalcij ključan za iz-gradnju i održanje koštane mase i prva je linija obrane od osteopo-roze u odrasloj dobi, željezo čini sastavni dio hemoglobina koji je važan za prijenos kisika. Deficit željeza utječe na sposobnost uče-nja i intelektualne sposobnosti, kao i raspoloženje što može znat-no otežati djetetovu prilagodbu na svakodnevne izazove koji sto-je pred njim.

Uloga roditeljaPrehrambene navike i odabir hra-ne oblikuju se u djetinjstvu. Naj-bolji način kako na to utjecati je vlastiti primjer. Djeca oponašaju roditelje pa ako primjerice majka redovito pije mlijeko vrlo je vjero-jatno da će i njezine kćeri usvojiti ovu naviku i na taj način smanjiti rizik od pojave osteoporoze u ka-snijoj dobi.Mala djeca relativno dobro mogu sama odabrati hranu visoke hranji-ve vrijednosti, a zadaća roditelja je osigurati im takvu hranu i smanji-ti izloženost tzv. praznim kalorija-ma, tj. hrani koja osim energije ne

sadrži esencijalne nutrijente.Na kasniji odabir hrane djeteta moguće je utjecati u vrlo ranoj do-

bi. Novije studije pokazuju da ako majka redovito konzumira povr-će tijekom dojenja, tvari arome se prenose djetetu pa ono kasnije prilikom prelaska s majčinog mli-jeka na drugu hranu lakše prihva-ća isto povrće. •

VODIČ KROZ PRAVILNU PREHRANU, III DIO

ABCeda zdrave prehrane

Tajna ABC siraSamo zdravi sastojci čine ABC svježi krem sir: mlijeko, vrhnje i malo soli. Ek-stra kvalitetno svježe mlijeko svakodnevno se proizvodi na šest farmi Belja, u čijem se sastavu nalazi i najsuvremenija farma muznih krava u ovom dije-lu Europe, koja je potpuno robotizirana. Od vlastitog, beljskog mlijeka pri-prema se i vrhnje za ABC sir, dok se sasvim mala količina soli dodaje prili-kom proizvodnje kako bi se dobio sir poznate meke teksture i punoće oku-sa. Tajna zbog koje je ABC krem sir svjež i nakon dužeg vremena leži upravo u pažljivo vođenom tehnološkom procesu usavršavanom tijekom posljed-njih trideset godina, zbog čega je postignuta iznimna kvaliteta i trajnost proizvoda bez dodatka konzervansa. Zbog svojih visokovrijednih sastojaka, proteina, kalcija i vitamina, ABC sir je namijenjen svim dobnim skupinama.

ABC sir u prehrani djeceRedovito konzumiranje doruč-ka je jedna od najvrednijih zdra-vih navika koje dijete može usvo-jiti. Kvalitetan će doručak osigu-rati energiju za obaveze koje sto-je pred djetetom, ali i pružiti pri-jeko potrebne nutrijente za nje-gov pravilan rast i razvitak. Uzev-ši u obzir specifičnosti prehrane djece kao odličan izbor za doru-čak nameće se ABC krem sir. ABC krem sir će djetetu osigurati vi-sokovrijedne bjelančevine ključ-ne za pravilan rast i razvoj tki-va, te kalcij za zdrave i čvrste ko-sti. Osim toga, ABC sir doprino-si dnevnom unosu važne mine-ralne tvari željeza, ali i magne-zija te vitamina A i B2. Dodatnu prednost daje činjenica da je ABC krem sir prirodan proizvod bez dodanih konzervansa.

Više o pravilnoj prehrani potražite na

www.abcsir.hr u ABCedi pravilne prehrane

*Što je važno u prehrani djece, uloga roditelja u stvaranju prehrambenih navika... saznajte više! *Danas je Abc

svježi krem sir omiljen među svim generacijama

Page 10: PODUZETNIK SRPANJ 12- 66-67 NAJAVA

38 Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

MARIJAN OŽANIĆ, DIREKTOR RAZVOJNE AGENCIJE TPZ - ZAGREB, I DIO

U ponedjeljak, 28. svibnja 2012. u Starogradskoj vi-jećnici Grada Zagreba Ra-

zvojna agencija Zagreb predstavi-la je Tehnopolis, novi projekt za gospodarski razvoj, projekt za koji se očekuje da će pokrenuti zagre-bačko gospodarstvo, a preko toga i Hrvatsku.Za projekt je pokazan veliki inte-res i bilo je preko 60 sudionika, od poduzetnika, sveučilišnih pro-fesora, do saborskih i gradskih za-stupnika i novinara. Cijeli doga-đaj izazvao je veliki interes u jav-nosti (veći nego što sam očeki-vao) i našao svoje mjesto u mediji-ma, TV emisijama, člancima u no-vinama i portalima. Izvješće o do-gađaju može se pogledati na www.raza-tpz.hr.

Što je tehnopolis, a što je Teh-nopolis ZagrebNaziv tehnopolis koristi se za ve-liki znanstveni ili tehnološki park u kojem su poduzeća temeljena na znanju s područja visokih tehno-logija. Dolazi od riječi tehno-teh-nologija i polis (ˈpɒlɨs/; πόλις,)-grad-država kod antičkih Grka.

A Tehnopolis Zagreb biti će „teh-nološki grad na Savi“, „Silikonska dolina“ na obali Save, na mjestu „nesuđene“ Sveučilišne bolnice u Blatu, građene prije 1990-tih sa-modoprinosom građana. U tom „Gradu“ će biti mnogo proizvod-nih poduzeća, malih i velikih, po-četnika i „zrelih“ poduzeća, koja će proizvoditi proizvode konku-rentne na svjetskom tržištu, pove-ćavati izvoz i zapošljavati mnogo ljudi. To je institucija, objekt u ko-jem će se „stvarati“ poduzetnici, nova poduzeća, novi izvozni pro-izvodi i nova radna mjesta. To je projekt koji će pokrenuti Zagreb, a time i Hrvatsku. Ovo je za sada još uvijek samo san, a svi mi koji voli-mo Zagreb možemo ga realizirati.Danas je Zagreb okružen „Westga-teima“ i „Eastgateima“, svim mo-gućim supermarketima, u koji-ma stotine stranih dućana proda-ju stranu robu. Ja želim da Zagreb na svojim “ulaznim vratima” bude okružen tehnološkim parkovima, u kojima će stotine naših podu-zetnika proizvoditi robu za strana tržišta. A kruna svega neka bude Tehnopolis na Savi.

Zašto Grad Zagreb treba Teh-nopolisMnogima koji se pitaju zašto Za-greb treba Tehnopolis, možemo jasno i uvjerljivo odgovoriti:- Zato, jer ima 45.000 nezaposle-nih.- Zato, jer ima uništenu industriju.- Zato, jer je u travnju ove godine industrijska proizvodnja u Hrvat-skoj pala 9,4 posto.- Zato, jer je zagrebački izvoz 3 pu-ta manji od uvoza.- Zato, jer Zagreb sam ostvaruje 60% našeg uvoza.- Zato, jer je Zagreb prestao biti lo-komotiva razvoja hrvatskog gos-podarstva.Zagrebačko gospodarstvo danas karakteriziraju:- veliki vanjsko-trgovinski deficit (deficit je gotovo 9 milijardi do-lara)

- rast nezaposlenosti (30. travnja 2012 bilo je 41.720 nezaposlenih osoba),- pad broja obrtnika i stagnacija poduzetnika,- deindustrijalizacija i snažan pad industrijske proizvodnje,- pad prihoda grada.U gospodarstvu dominiraju uvo-znici i trgovci, ima sve manje izvo-zno sposobnih poduzeća i proi-zvoda konkurentnih na svjetskom tržištu, sve je manje novih ili ino-viranih proizvoda, konkuren-tnost i inovativnost poduzeća pa-da, opadaju znanja o organizaciji, poslovnim procesima i produktiv-nosti, znanstvene institucije zatva-raju se u sebe, sve se više odvaja-

‘Tehnopolis Zagreb’ - Projekt koji će pokrenuti Zagreb

razgovor s povodom

*Što je to, zašto nam treba i kako ga ostvariti? *Tehnopolis Zagreb biti će „tehnološki grad na Savi“, „Silikonska dolina“ na obali Save

Stotine stranih dućana prodaje stranu robu u ZagrebuDanas je Zagreb okružen „Westgateima“ i „Eastgateima“, svim mogućim supermarketima, u kojima stotine stranih dućana prodaju stranu robu. Ja želim da Zagreb na svojim “ulaznim vratima” bude okružen tehnološkim parkovima, u kojima će stotine naših poduzetnika proizvoditi robu za stra-na tržišta. A kruna svega neka bude Tehnopolis na Savi. To je projekt koji će pokrenuti Zagreb, a time i Hrvatsku. Ovo je za sada još uvijek samo san, a svi mi koji volimo Zagreb možemo ga realizirati.

Sve velike tehnološke revolucije desile su se na plodnom glazbenom tluTemelj razvoja Tehnopolisa bit će kreativnost, a često su inspiracija znan-stvenicima upravo umjetnici. Kao što je rekao naš veliki umjetnik Nenad N. Bach: „Sve velike tehnološke revolucije desile su se na plodnom glaz-benom tlu, dakle nije dovoljno izgraditi Tehnopolis, već potaknuti kulturni razvoj čitavog grada, ne bi li privukli one najkreativnije“. Tehnopolis mora biti multidisciplinarni projekt u kojem će stručnjaci iz različitih oblasti od znanosti, gospodarstva do umjetnosti dati svoj doprinos.

KONTAKT: :Telefon: 01 3667-101www.raza-tpz.hre-mail: [email protected]

A Tehnopolis Zagreb biti će na mjestu „nesuđene“ Sveučilišne bolnice u Blatu

Page 11: PODUZETNIK SRPANJ 12- 66-67 NAJAVA

42 Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

Priča o "Akademiji svega" je pri-ča o drugačijim vrijednostima. Ona počinje u malom autoh-

tonom istarskom gradiću Bale, u ko-nobi "Kamene priče" koju vodi pred-sjednik istoimene udruge za kultur-ni turizam Tomislav Lovro Pavleka. Tomo, kako ga zovemo od milja, ne-zaobilazna je figura ove priče, poznat kao začetnik našeg najvećeg nepro-fitnog i internacionalno poznatog jazz festivala "Last Minute Open Jazz Festival", koji se svake godine održa-va u Balama početkom kolovoza, a

od ove godine i šire.U samom idejnom začetku festivala, temeljem nekog čudnog sinkronici-teta, upoznao sam Tomu u "autohto-nom prostoru" kojeg je on stvorio u malom gradiću kojeg svi turisti neka-ko zaobilaze u svojoj žudnji za "civi-lizacijskom bukom", bez koje izgleda ne mogu niti na odmoru. U to vrije-me lutao sam zabačenim krajolicima, svjetionicima i pustim otocima sa ci-ljem da zaokružim svoju viziju održi-vog, cjelovitog turizma.U njoj je turist putnik poput hodo-časnika, koji boraveći u autohtonom prostoru dotiče tihu ravnotežu, iza-zivajući latentne promjene duše u smjeru integracije.

Započeli smo posljednju bitku za očuvanje jazzaShvativši vrlo brzo da se nalazimo na istoj frekvenciji "od 440 Hz" - kako kaže Tomo, započeli smo posljednju bitku za očuvanje jazza, bitku kojom bi mu vratili dostojanstvo da ne išče-zne u bljesku globalnog spektakla - mainstreama, prosječnosti i kiča.Jazz nije glazba - jazz je kategorija vi-še: filozofija života, osluškivanje se-be i drugih, spontano improvizira-

no djelovanje, kolektivna virtuo-znost izražena divnim spletom ra-znolikosti, individualna kreativnost koju ne sputava diktat taštine, niti glad za profitom. U zen-u jazza bo-rave ljudi koji se međusobno prepo-znaju kao "drugačiji" ali se zbog toga drže zajedno, jer poznaju svijet dru-gačiji od ovog! Ne morate biti muzi-čar da biste bili u jazzu. Svi mi stvara-mo vlastitu glazbu života koja se sa-vršeno uklapa u zajednički cilj: bi-ti slobodan, zadovoljan, ispunjen i nadahnut.Od početka smo vjerovali u ideju vi-šednevnog, internacionalnog, otvo-renog festivala, jer u sebi nosi taj za-jednički duh i dobrodušnu iskru ko-ju imaju mala djeca dok ih ne izdok-trinira društvo i iskvare institucije. Organiziran bez vidljivih sponzora, festival je oslobođen svog tog prisu-stva marketinškog kiča sponzorskih logotipova i ljude koji ga žele isko-ristiti za vlastiti ili korporativni inte-res. Ne bježimo od sponzora, ali ima-ju kao uvjet "skriveno sponzorstvo": za njih se ne zna. Nema logotipo-va, nema reklame. Sponzorstvo mo-ra biti dobra volja ili ljubav, a ne in-teres, i iznenadili biste se: postoje ta-

kvi sponzori.Ni bendovi nisu dekadentno precje-njivani. Bez obzira na njihovu svjet-sku slavu: ponuđen im je smještaj, hrana, troškovi prijevoza i simboli-čan honorar, međutim i nešto što ri-jetko mogu dobiti: ljudsku, prijatelj-sku atmosferu oslobođenu malogra-đanštine i snobovskog prenemaga-nja, boravak unutar prostora duha kojeg prostora koji sačinjavamo svi mi koji činimo "open" festival. Pu-blika i izvođači, svi smo zajedno s istim ciljem: uživanje u dobroj glaz-bi, atmosferi i ćaskanju sa sebi slič-nim ljudima.

Jednostavne, ali stroge graniceDakle, postavili smo stroge, ali jed-nostavne granice, koje da ne poštu-jemo, sve bi prešlo u tako često vi-đenu kulturnu prostituciju - i uspje-li smo. Uz dobru volju i čisto srce jazz festival se proširio uz minimal-ne resurse: počele su se javljati velike svjetske jazz figure sa željom da na-stupe na festivalu, gotovo besplatno, samo da budu dio te atmosfere o ko-joj mogu sanjati cijelu godinu u svo-jim hladnim gradovima. Sve što smo radili, činili smo iz ljubavi i to je bilo

"AKADEMIJA SVEGA"

*Sve što smo radili, činili smo iz ljubavi i to je bilo prepozna-to i od publike, i od glazbenika, novinara i utjecajnih ljudi *"Lonly Planet - Cro-atia" nas je više puta uvrstio kao drugu hrvatsku destinaciju koju treba vidjeti, a da nismo nikada doznali otkuda su saznali za nas

Priča o drugačijim vrijednostima

Bankari i djeca stopBankarima i maloj djeci zabrani-li smo ulaz u konobu nakon 8 sa-ti navečer - jer nemaju tamo što raditi: djeca su premala da u to vrijeme budu u birtiji, a bankar-ski lobi sve svojim prisustvom uništava.

nove inicijative

Akademijom, osluškujemo, planiramo i izvršavamo ono

što smo započeli, međutim svakoj "sestri ili bratu" se daje potpuna sloboda preuzimanja

odgovornosti

Page 12: PODUZETNIK SRPANJ 12- 66-67 NAJAVA

46 Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

'Repka u beskrajnim dubina-ma mora“ maštovita je baj-ka o podmorskom svijetu. Je-

dan od stanovnika je mala riba, veli-kog repa i stoga imenom Repka. Na-oko se od stanovnika morskog pro-stranstva razlikuje glomaznošću svoga repa, ali njena posebnost je u tome što je ona spremna za duhovne vrijedno-sti žrtvovati svoj život. Način na koji to iskazuje doživljaj je koji će svakog čita-telja dirnuti u dušu. „Repka u dubini mora“, pisana pro-znim stilom, nije tek bajka za uspavlji-vanje djece već za osvite njihovih du-ša. Njegujući tako djecu odrasli stva-raju bolji svijet. Svaki pojedinac mo-že tome doprinijeti na svoj način. Re-cenzentica Tatjana Jedriško Pančelat je napisala: „Spisateljica Tatjana Udović

pretače svoj plemeniti duh u pisanu ri-ječ i time ostvaruje putovanje boljem sutra. I čitatelj - kreće s njom na taj ču-desni put!“Uvod u bajku Repka u beskrajnim dubi-nama mora autorice Tatjane Udović:Nekada davno, u dubokom moru, u velikim dubinama, živjela je ogromna riba crveno-plave boje s repom tro-struko većim od njene veličine. Zbog tog je repa bila drugačija od drugih. Vrlo je brzo plivala. Jednim zamahom repa udaljavala bi se po nekoliko me-tara. Živjela je u okružju morskih tra-va, crvenih algi, morskih zvijezda, ra-kova, hobotnica, među mnoštvom ri-bica koje su joj bile dobre prijateljice. Često bi razgovarale o događajima iz morskih dubina, a Repka bi im preno-sila vijesti iz dalekih krajeva.

Morske dubine uvijek su isijavale sre-ćom i radošću. Trave su plesale u ri-tmu valova, hobotnice su izvodile ple-sne korake svojim krakovima, ribice pjevušile, a zvjezdice su veselo pjeva-le u zvjezdanom zboru, ujedno krase-ći dno svojom ljepotom. Repka je bila jedna od najsretnijih riba jer, bila je za-dovoljna svojom brzinom. Zahvaljuju-

ći brzini, izvršavala sve svoje dužnosti na vrijeme. Ona je bila i jedini morski vjesnik. Donosila je vijesti o događaji-ma iz drugih zemalja.Jednoga dana se vraćala s dalekog pu-ta noseći lošu vijest o zagađenju mora.Razveselite svoje mališane ovoga ljeta veselom slikovnicom!

Tatjana Udović

REPKA U BESKRAJNIM DUBINAMA MORA

*„Repka u dubini mora“ nije tek bajka za uspavljivanje djece već za osvite njihovih duša

Ljetna eko bajka s bojankom za male kreativce

literatura za djecu

Kontakt: Narudžba na e-mail Udruge za kulturu „Ča?“: [email protected]: 30,00 knDostava poštom, plaćanje pouzećem.

Page 13: PODUZETNIK SRPANJ 12- 66-67 NAJAVA

52 Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

Održiv razvoj i ekologija danas su sastavni dio planova ra-zvoja u najširem smislu. Šire-

ći ideju o organizaciji proizvodnje i poslovanja na ekološki prihvatljiv i održiv način, Kraš je izgradio vla-stiti ekopark u Bratini, općini Pisa-rovina, što je ujedno i prvi značaj-niji iskorak kompanije iz primarnog biznisa proizvodnje slatkiša. Nači-nom uređenja parka i njegovim sa-držajima podržani su glavni Kraše-vi brandovi, a cjelokupni park svo-jevrsni je hommage jednom od naj-prepoznatljivijih Kraševih proizvo-da, Životinjskom carstvu.

Prirodni materijali drveta i kamena

Ekopark Kraš smješten je na sve-ga 20-tak minuta vožnje od Zagre-ba, na površini od 422 hektara, u iznimno lijepom pokupskom kra-ju, u mjestu Bratina, općina Pisa-rovina. Nakon dvije godine inten-zivnih priprema i ulaganja u izgrad-nju objekata i odgovarajuću infra-strukturu, park je od početka svib-nja otvoren za javnost.Ekopark se sastoji od kuća s apar-tmanima, bungalova, kapelice, dva jezera, bazena, dječjih igrališta, sportskih terena, farme i puno po-vršina zasađenih raznim poljopri-

vrednim kulturama.Park je jedinstven po svojoj po-svećenosti održivom razvoju: svi objekti su izgrađeni od prirodnih materijala drveta i kamena, a po-ljoprivredne površine unutar parka obrađuju se po najvišim standardi-ma ekološke kvalitete, potvrda čega je i eko certifikat.Unutar samog parka posjetitelji-ma se nude najraznovrsniji sadr-žaji i oblici zabave prilagođeni in-dividualnim dolascima kao i orga-niziranim privatnim ili poslovnim događanjima:ZABAVNI SADRŽAJILjubiteljima aktivnog odmora na raspolaganju su brojni sadržaji koji-ma se mogu zabaviti na imanju i u okolici te upoznati sve čari borav-ka u prirodnom okruženju. U po-nudi su objekti i sadržaji koji omo-gućavaju razne aktivnosti na otvo-renom, od nogometnog igrališta s umjetnom travom, teniskih tere-na, odbojkaškog igrališta, boćališta i otvorenog bazena, do vožnje bro-dićem po jezeru i malog zoološkog vrta s jelenima lopatarima, srnama, konjima, magarcima i drugim živo-tinjama. U šumama kojima je park okružen uživat će ljubitelji prirode,

dugih šetnji te gljivari. Za zaintere-sirane postoji mogućnost vožnje bi-ciklom cijelim okolnim područjem naročito prema rijeci Kupi ili pri-rodnom rezervatu Crnoj mlaki.TEAM BUILDNIGOaza mira smještena u neposred-noj blizini Zagreba idealna je de-stinacija za organizirane team buil-ding aktivnosti. Sadržaj Ekoparka omogućava organizaciju najrazliči-tijih aktivnosti u cilju jačanje tim-skog duha i povezivanja suradnika. Od teambuilding aktivnosti nudi se vožnja quadovima, paintball, cans-hoot i ostale aktivnosti.SEMINARI I EDUKACIJEU smirujućem prirodnom ambijen-tu i harmoničnom miru, daleko od gradske vreve, moguće je potpuno se fokusirati na poslovne zadatke. Ekopark Kraš nudi prostor za odr-žavanje seminara, edukacija ili pre-zentacija s mogućnošću iznajmlji-vanja audio-video opreme koja uk-

EKOPARK KRAŠ

*Šireći ideju o orga-nizaciji proizvodnje i poslovanja na ekološki prihvatljiv i održiv način, Kraš je izgradio vlastiti ekopark u Bratini, općini Pisarovina

Dječji izletiZa potrebe organiziranih dječjih izleta osmišljeni su posebni progra-mi. Avantura započinje odmah po dolasku slatkim obrokom i toplim Kraš expressom. Slijedi pravi safari na koji se kraće vlakom Kraš express, zatim vožnja po jezerima, “lude” utrke na mehaničkim konjima, mužnja meha-ničke kravice, natjecanje u potezanju konopa, jahanje ponija i skakanje u vrećama.Najmlađi mogu uživati uz karaoke, učiti o starim zanatima, sudjelovati u likovnoj radionici, potrazi za kovčegom sa skrivenim slatkim blagom, dru-ženju s maskotama iz Životinjskog carstva, ali i s pravim životinjama koje obitavaju na imanju. Na raspolaganju su razni sportski tereni, veliko dječje igralište i još puno drugih edukativno- zabavnih sadržaja, a sve to uz vod-stvo i nadzor stručnog tima.

preporuka

KONTAKT: KRAŠ, d.d.Ekopark KrašTelefoni:01/5582 200 (recepcija)01/5582 203 (restoran)Fax: 01/2396 015E-mail: [email protected]

Novo iznenađenje iz tvornice slatkiša

Page 14: PODUZETNIK SRPANJ 12- 66-67 NAJAVA

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012. 53

ljučuje projektor, platno i tv plaz-mu. Na kraju poslovnih aktivno-sti postoji mogućnost organizacije ručkova i domjenaka čime se cije-lo događanje može pretvoriti u po-slovno-gastronomski užitak.RESTORANRestoran Domaćica smješten je u srcu parka i nudi originalan izbor jela pripremljenih od eko namir-nica uzgojenih u vlastitim vrtovi-ma te specijaliteta pripremljenih po recepturama naših predaka. Re-storan će se za svako godišnje doba osvježavati sezonskim ponudama jela. Ima 100 sjedećih mjesta, a lje-ti je gostima na raspolaganju velika, otvorena terasa nad jezerom sa 70 sjedećih mjesta.Restoran Domaćica zbog svo-je veličine, položaja uz veliko jeze-ro, komfornosti i intimnog ozračja izuzetno je pogodan za organizira-nje svadbenih svečanosti, promoci-ja, krštenja, prigodnih domjenaka i banketa.Za potrebe organizacije većih do-gađanja na raspolaganju je kongre-sna dvorana Jadro sa 300 sjedećih mjesta.

Obzirom da je čitavo imanje nosi-telj ekološkog certifikata, svi nave-deni objekti sagrađeni su od pot-puno prirodnih materijala, drva i kamena, a poljoprivredni uzgoj se obavlja prema najvišim standardi-ma eko proizvodnje.Iznenadite svoje poslovne partne-re ili članove obitelji posjetom Eko-parku Kraš, idealnoj destinaciji koja nakon svakodnevnih obaveza pruža avanturistima, znatiželjnicima, put-nicima namjernicima, relaksaciju u prekrasnom okruženju istinske seo-ske idile. Sve potrebne informacije dostupne su na službenim stranica-ma www.ekopark-kras.hr. •

preporuka

Slatka vjenčanjaU prekrasnom ambijentu prirode, svadbe i vjenčanje ostat će u divnom sje-ćanju mladencima i njihovim gostima. Na raspolaganju su:- Vrhunski gastronomski užici (bogat izbor menu-a i buffet ponuda, te slat-ki specijaliteti i torte iz domaće slastičarnice)- Prostrana i dnevnim svjetlom obasjana dvorana za vjenčanja- Velika vjenčanja pod šatorom u suradnji s tvrtkom Altera d.o.o.- Jedinstveni paket prigodnih sadržaja:*Kapelica za vjenčanja*Apartman za mladence s pogledom na jezero*Sjenica za slikanje*Veliki parking*Idilični krajobraz- Kvalitetan smještaj za goste u rustikalnim Kraš kućama za odmor i apartmanima- Prigodno uređenje prostora, stolova i popratnih sadržaja- Ljubazno i profesionalno osoblje

Novo iznenađenje iz tvornice slatkiša

Page 15: PODUZETNIK SRPANJ 12- 66-67 NAJAVA

54 Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

Velik broj ljudi izbjegava kori-štenje šećera u hrani. Razlo-ga ima više: neki šećer ne smi-

ju konzumirati, neki žele smanjiti te-žinu, a neki jednostavno traže alter-nativne mogućnosti sa ciljem očuva-nja i poboljšanja svog zdravstvenog stanja. Iako većina ljudi zna da šećer ima niz negativnih efekata za zdrav-lje, ipak ga većina i koristi. Ustvari, umjerena konzumacija rijetko izazi-va neželjene nuspojave. Veća potroš-nja svakako narušava ravnotežu orga-nizma i dolazimo do pitanja: što ko-ristiti umjesto šećera da bismo uživa-li u slatkom okusu ali uz minimalne

zdravstvene rizike?Domaća terminologija definirana je Pravilnikom o prehrambenim aditi-vima i sve što služi za zaslađivanje, a nije šećer svrstava u jednu jedinu ka-tegoriju: sladila. Pri tome se ne pravi razlika između prirodnih i umjetnih kao ni između intenzivnih i volumi-noznih (eng. „bulk“) sladila. U me-đunarodnoj terminologiji najčešća je podjela na intenzivna sladila („in-tense sweeteners“) i zamjene za šećer („sugar substitutes“ ili „sugar repla-cers“) koja puno jasnije definira kate-gorije sladila. Intenzivna sladila su u pravilu umjetna (uz samo jedan izu-

zetak) i proizvode ih kemijske tvrtke. Zamjene za šećer bez izuzetka imaju prirodno porijeklo.

U dućanima nema nijedne prirodne zamjene za šećerProizvođačima je danas na raspola-ganju impresivna lista „sladila“ dok je potrošačima izbor u dućanima, čak i u specijaliziranima, vrlo malen. Ograničen je na 2-3 vrste umjetnih sladila u prahu, tabletama ili tekućem stanju te na fruktozu, voćni šećer dva puta slađi od običnog šećera (saharo-ze) koji se vrlo sporo apsorbira pa je smiju konzumirati dijabetičari. Iako

novije studije povezuju fruktozu s ra-zvojem dijabetesa tipa 2., a jedan od glavnih uzroka epidemije gojaznosti nalaze u učestalom korištenju frukto-znog sirupa, u našim dućanima se od prirodnih „sladila“ može kupiti samo fruktoza a nijedna prirodna zamjena za šećer. Iznimno, uskoro će se u sva-kom dućanu moći kupiti stevia, koja se za sada može kupiti samo u speci-

MOGUĆNOSTI ZASLAĐIVANJA SLASTICA BEZ KORIŠTENJA ŠEĆERA

*Proizvođačima je na raspolaganju impresivna lista „sladila“ dok je potrošačima izbor u duća-nima vrlo malen *Prilikom razvoja proizvoda bez šećera vodili smo se zdravstvenim razlozima za korištenje isomalta

Može i bez šećera!zdrav život

KONTAKT: Delicia d.o.o.Štrped 59, 52420 BuzetTelefon: 052/669 [email protected]

Page 16: PODUZETNIK SRPANJ 12- 66-67 NAJAVA

58 Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012.

Želite poslovati učinkovitije i s manje troškova? Oslonite se na Zagrebačku banku i program

Obrtnik & partner, jer dobivate mno-ge pogodnosti i uštede u promotiv-nom razdoblju koje traje do kraja godine.U Zagrebačkoj banci svaki obrtnik ima svog bankara, pa tako i Vi može-te računati na bankarskog stručnjaka koji Vam je na raspolaganju, koji razu-mije svaku poslovnu situaciju, cijeni poduzetničku ideju i posvećen je fi-nancijskoj strani Vašeg uspjeha.

Poduzetnički paket 1 za sveU sklopu programa Obrtnik & par-tner u Zagrebačkoj banci tri mjeseca besplatno dobivate poduzetnički pa-ket račun 1 ZA SVE koji bitno sma-njuje troškove Vašeg poslovanja s Bankom i pruža Vam sigurnost na pu-tovanjima u zemlji i u inozemstvu. Pa-ket-račun 1 ZA SVE racionalniji je na-čin poslovanja s Bankom jer je jedin-stvena mjesečna naknada za paket ni-ža od naknada za pojedine usluge, a objedinjuje transakcijski račun, kar-tice, internetsko i telefonsko bankar-stvo, izvode i trajne naloge te znatne popuste na naknade za različite vr-ste kredita. Paket 1 ZA SVE donosi još jednu bitnu prednost - dogodi li se nezgoda na cesti u zemlji ili u ino-zemstvu, dobivate učinkovitu pomoć

i pokriće određenog iznosa troškova.Za Vas su snižene kamate i naknade za dopušteno prekoračenje po tran-sakcijskom računu te za obradu za-htjeva za leasing u Unicredit Leasin-gu Croatia.Business MasterCard i go! busine-ss MasterCard kartice možete ugo-voriti bez upisnine i članarine u pr-voj godini korištenja. Plaćanje karti-cama praktičnije je, jednostavnije i si-gurnije, a kartice omogućuju i razli-čite načine odgode troškova. Zagre-

bačka banka izdaje Visa i MasterCard kartice za građane i poduzetnike, kar-tice vodećih kartičnih brendova pri-hvaćene u cijelome svijetu - koristite poslovne kartice Zagrebačke banke.Vaš će obrt u očima Vaših klijenata svakako dobiti još jedan plus omo-gućite li plaćanje karticama. Povećat ćete prodaju, a ugovorite li i dodat-ne mogućnosti, obročno plaćanje bez kamata i naknada te potrošački kre-dit po karticama, Vaši će kupci sigur-no prihvatiti povoljnije mogućnosti kupovanja.

Lepeze mogućnostiI Vi i Vaši zaposlenici u Zagrebačkoj banci dobivate posebne pogodno-sti u promotivnom razdoblju, a jedna od njih je besplatno korištenje Lepe-ze mogućnosti u prva tri mjeseca. Za jedinstvenu mjesečnu naknadu Lepe-ze objedinjuju mnogobrojne bankar-ske usluge i tako dobivate sve što Vam treba za bolje vođenje vlastitih finan-cija, uz osjetne uštede. U Lepezi do-bivate kunske i devizne račune, puno-moći te besplatne transakcije pri razli-čitim načinima poslovanja s Bankom, od poslovnice do internetskog i ban-karstva putem mobitela. Također, do-bivate kreditne i kartice s odgodom

plaćanja, više iznose dopuštenog pre-koračenja uz nižu kamatnu stopu te mogućnost obročnog plaćanja Ma-estro karticom bez kamata i nakna-da. Isplativost Lepeza dolazi do izra-žaja i kod usluga Servis centra uz ko-je sigurno možete krenuti na put u ze-mlji i u inozemstvu jer dobivate put-no osiguranje, brzu pomoć te uštedu zbog iznenadnih troškova dogodi li se nezgoda. Kao obrtnik, član HOK-a, u Zagre-bačkoj banci ne plaćate naknadu za obradu zahtjeva za stambeni kredit, a na raspolaganju su Vam krediti za ra-zličite namjene, od kupnje stana, ku-će ili zemljišta do adaptacije. Poseb-no su zanimljivi Zeleni krediti kojima svoj stambeni prostor možete pretvo-riti u mjesto na kojem se štedi energi-ja i novac za režije. Na raspolaganju su Vam i gotovinski krediti s nižom ka-matnom stopom i autokrediti prila-godljivih uvjeta. •

POSEBNA PONUDA ZA OBRTNIKE DO 31.12. 2012.

Uz Zabu poslujte jednostavnije i s manje troškovapromo

Kreditiranje ulaganja za poboljšanje standarda poslovanja članova Hrvatske obrtničke komorePribavljanje certifikata i atesta, stručne savjetodavne usluge, sve ono što planirate kako bi Vaše poslovanje bilo na višoj razini, a tržišna pozicija bo-lja, sada Vam je dostupno. Zagrebačka banka nudi nove kredite za obrtni-ke koji mogu biti dragocjena potpora upravo kada treba podignuti stan-dard poslovanja obrta. Kreditom možete financirati pribavljanje raznih atesta, certifikata i licencija, korištenje intelektualnih usluga i svako ula-ganje u nematerijalnu imovinu svog obrta, uključujući obrazovne progra-me za Vas kao vlasnika obrta i Vaše zaposlenike. Kredit može biti kratko-ročni s rokom otplate do 12 mjeseci ili dugoročni, s rokom otplate do 36 mjeseci uz mogućnost počeka do 6 mjeseci. Ti su krediti izvrstan način da unaprijedite svoj obrt i nastup na tržištu jer otvaraju nove prilike za nove poslove. I ne zaboravite da kao korisnik paket-računa 1 ZA SVE ostvarujete popust na naknadu za obradu kreditnog zahtjeva.

Sve dodatne informacije o po-sebnoj ponudi Zagrebačke ban-ke za obrtnike, članove Hrvatske obrtničke komore, zatražite u najbližoj poslovnici ili poduzet-ničkom centru, nazovite besplat-ni info telefon 0800 00 24 ili po-sjetite našu web-stranicu www.zaba.hr.

Page 17: PODUZETNIK SRPANJ 12- 66-67 NAJAVA

Poduzetnik | srpanj/kolovoz 2012. 59

Page 18: PODUZETNIK SRPANJ 12- 66-67 NAJAVA