poduzetnik lipanj 2013 najava

Poduzetnik

Tema broja - Drutveno odgovorno

poslovanje

mjesenik za poduzetnike i menadere

Broj 77 Godina VII Lipanj 2013.Cijena 17 kn

ISSN 1846-3541

Poduzetnika priaZdenka Boi, Lipik

Portret menadera Mario Opaak, Vaillant d.o.o. Zagreb

Portret menadera Tomislav Tolnaj, Zagrebaka banka d.d

Kolumna, Goran Mili 100 u 1, 1 u 100

Poduzetnik | lipanj 2013. 3

nakladnikNovi Poduzetnik d.o.o.31300 Beli Manastir, Valpovaka b.b.Tel: 031/284 850, Fax: 031/284 851, [email protected] urednikVladimir Mihajlovi

[email protected]

direktoriNenad N. BachVladimir Mihajlovi

stalni suradnici:Josip Martinovi, Marija Birti, Dubravka Martinovi, Mirjana GlavaOlga tajdohar Paen, Ramona Felinger, Kristina Podobnik, Vlasta Balkovi, Goran Mili, Maja Mikulec, Marizela Mikulec Magyar, Sanja Horvat, Matej Rotim

marketing i prodaja031/ [email protected]

grafiko oblikovanje i pripremaGrafiki studio Gilih

tisakMedia Print Tiskara Hrasti d.o.o.Zagreb, Murati 16

osniva magazina, 2007.g.Tihomir Jelavi

asopis izlazi sredinom mjesecaJedinina cijena iznosi 17 knGodinja pretplata (12 brojeva)iznosi 159 kn (PDV ukljuen)Polugodinja pretplata (6 brojeva)iznosi 99,00 kn (PDV ukljuen)asopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska Klasa: 050-01/11-01/2310,Ur.br.: 311-10-11-02 od 30. rujna 2011.

Za lanke, crtee i oblikovanja objavljena u ovom asopisu sva su prava pridrana. Nedo-putena je objava, prerada, reproduciranje, umnoavanje, imitiranje i na drugi nain pre-noenje bez suglasnosti nakladnika.

MisaoSvi putovi na poetku izgledaju sjajni, neobini i ispunjeni snovi-ma, i tek kada ih proemo, shva-timo jesmo li na njih krenuli svo-jim srcem ili tuom voljom.

I evo nas konano u Europskoj uniji! Zaokruena je etapa duga 21 godinu, od dana kada je Nje-maka prva pogurala hrvatsku nezavisnost do dana kada je Nje-maka posljednja ratificirala na-e lanstvo. Po anketama i vlasti-tim spoznajama, veina se Hrvata veseli jer smo uli u bolji, uspje-niji dio Europe. Ta veina ne bro-ji male, jo uspjenije drave ko-je svojevoljno ostaju izvan EU (Norveka, San Marino, Andora, Monaco, vicarska - sve s BDP po stanovniku iznad 40.000 dolara!).

Ne, taj dio Hrvata misli na one ze-mlje iz naeg istonog susjedstva koje jo nisu dobile europsku vi-zu. Pa, unato najveoj gospodar-skoj krizi koju moja generacija pamti, nekako je utjeno znati da su mnogi ostali iza nas u ovoj glo-balnoj darvinistikoj utrci.Ali, priznajmo otvoreno, na hr-vatskim prostorima odjekuje i glas duboke neizvjesnosti, ak i frustracije - kaj bu, a e bit, to e nam se dogoditi? Ho-e li nas nesmetani uvoz i konku-rencija 500 milijuna Europljana baciti na koljena i preplaviti svo-jim proizvodima i tehnologijama? Hoemo li biti sluge strancima u vlastitoj zemlji? Dok mi shvati-mo europska pravila, progutat e nas meetari, postat emo jeftina kolonija.Objektivno, prestraeni ljudi su u pravu. Kao i u mnogim dome-nama izgradnje demokratskog drutva i nezavisne drave vodi-li smo najvie rauna o ispunja-vanju forme, zakonskih propi-sa, procedure i vanjtine, margi-nalizirajui kljunu debatu - za-

to mi sve to radimo i kako emo se pozicionirati u novoj zajednici u kojoj inimo jedva jedan posto stanovnitva?Nae e trite doivjeti strahovit udar nadmonih europskih par-tnera u, naizgled, nepobjedivom odnosu 100:1. Meutim, s druge strane, naa je glavna prednost to svaki dobar hrvatski proizvod ima potencijalno 100 puta vee anse za plasman nego do sada. Etiketa made in EU lake otvara i trita Azije, Latinske Amerike, Rusije, Afrike i arapskoga svijeta. Dese-tak, dvadeset hrvatskih brendova bilo bi dovoljno da cijela zemlja ivi dvostruko bolje. Samo, ne' ti brenda. to bismo mi opali debe-le guske, proizvoae koji ve i-ve bolje od prosjeka! Ne uviaju-i da to se vie namiruju nezapo-sleni, nepotrebno zaposleni, pre-rano umirovljeni, kvazi-invalidi, kvazi-zasluni, njih je, nekako, sve vie u dugom redu koji prua ru-ku. A brendova, pa i onih koji su to nekada bili, sve je manje. Malo je kasno za temeljni preokret, ali nije prekasno.

I Z S A D R A J A

U V O D N I K

100 u 1, 1 u 100

Poduzetnika pria - Zdenka Boi - LipikSrea prati odvane ..........................................................4Tema broja - Drutveno odgovorno poslovanjeeljko Iharo, Flora Vtc d.o.o. - ViroviticaBudunost tvrtke je u gospodarenju posebnim kategorijama otpada ........................................................8Boka Trbojevi, Coca Cola HBC Hrvatska d.o.o. - ZagrebKrizno je vrijeme za nas ujedno i izazov i prilika .............10Vlatka Juki, Kuehne Nagel d.o.o. - Sveta NedeljaDrutveno odgovorno poslovanje kao temelj prava na rad ............................................................................. 12Gabrijela Kasapovi, Atlantic Grupa d.d. - ZagrebBiti sam na vrhu ne znai sreu ......................................16Kreimir Malec, Podzemno skladite plina d.o.o. - ZagrebPodzemna skladita plina temelj su sigurnosti i fleksibilnosti opskrbe .....................................................18Potencijali turizma Slavonije, II dioSlavonija ima preduvjete da kreira suvremeni turistiki proizvod .........................................................................20Promo - Obavite posao jo bre i efikasnijeVIP poslovni komplet za male i velike korisnike ..............21Dogaanja - Poslovna veeraJo jedna veera u suradnji sa Zagrebakom bankom .....21Dogaanja - Sajam cvijea i seoskog turizma - DaljPromocija ruralnog turizma ...........................................22Putopisi - Azija kroz zjenice mojih oijuVoljeti se kao Kinezi........................................................23Portret menadera - Tomislav Tolnaj - Zagrebaka

banka d.d.Spremnost na donoenje odluka i preuzimanje odgovornosti kljuni su za uspjeh...................................24Portret menadera, Mario Opaak - Vaillant d.o.o. - ZagrebNajvea vrijednost mog posla je stvaranje kontakata s ljudima ..........................................................................28Ueniko poduzetnitvo - Ekonomsko-birotehnika kola Slavonski Brodkola treba otkrivati i njegovati sve talente svojih uenika i djelatnika .......................................................................31Ueniko poduzetnitvo - O ure Deelia - Ivani GradEdukacija uenika O-a o mogunostima koritenja obnovljivih vrsta energije ...............................................34Ueniko poduzetnitvo - Ekonomska i upravna kola OsijekHtjele smo provjeriti to znamo i moe li se naueno u teoriji iskoristiti u praksi .................................................36Ueniko poduzetnitvo - kola primijenjene umjetnosti i dizajna OsijekUenika zadruga L.U.D. .................................................37Promo - Visokokvalitetni domai proizvodiNajbolje od prirode ........................................................38Dogaanja - Social Active DayErste osiguranje organiziralo Dan starih igara ................40Preporuka - Dores Media d.o.o. - SamoborOglaavanje na mjestu preporuke ..................................41Vinski kutak - Vinski turizam u BaranjiBaranja - interesantna turistika destinacija ..................42

Naslovnica:Lotus Media d.o.o. Vinkovci

Pie: Goran Mili,Direktor vijesti i programa,Al Jazeera Balkans

4 Poduzetnik | lipanj 2013.

Srea prati odvane

Zdenka Boi roena je u Lipi-ku, u obitelji koja se tradicional-no bavila poljoprivredom tako da joj je od malih nogu u krvi ljubav prema zemlji, kao i svakoj pravoj Sla-vonki. Sjea se svoje obitelji, kolova-nja i svoje ivotne prekretnice: Na-a obitelj je u prijeratnom razdoblju bila izuzetno imuna, zemljini po-sjedi su se stvarali generacijama pri-je mene. U Domovinskom ratu smo izgubili apsolutno sve i tada je krenu-la borba za opstanak. Nakon zavrene Srednje medicinske kole u Bjelovaru upisala sam Pravni fakultet u Zagrebu i usputno se bavila manekenstvom. No ,svaki slobodan trenutak provodi-la sam u Lipiku, pokuavajui pomoi roditeljima da obnove posjede.Tada sam dobila i posvojenog brata, dijete iji su roditelji poginuli u ratu, inae nae kume, koji mi je danas ve-liki oslonac. Mukotrpnim radom po-digli smo stare i stvorili nove posjede, no tada se dogodila kljuna prekretni-ca u mom ivotu. Naime, roditelji su ostarjeli i nisu vie mogli sami voditi posao. I tada je dola odlina ponuda za kupovinu imanja, ali se nisam mo-gla rastati od onoga to su moji rodi-telji i predci generacijama stvarali.Za mene je to bilo pitanje asti. Od-

luku sam brzo donijela, prebacila se na Upravni studij i u rekordu diplo-mirala. Vratila se i preuzela imanje od roditelja, suoivi se pritom s gomi-lom problema od stanja mehanizaci-je, rascjepkanosti posjeda, nerentabil-ne proizvodnje... No, vano je samo osluhnuti trite i suvremene tijeko-ve u poljoprivredi te iskoristiti sve ja-

ke strane, ali i maksimalno razviti po-stojee potencijale. Tako sam uspje-la razviti posao u dananjem obliku.

Ekoloka proizvodnja, edukacija i priznanjaZdenka mi kae: Gospodarstvo Boi smjeteno je u Lipiku, u pre-krasnoj prirodi na obali rijeke Pa-kre. Ekoloka poljoprivreda i agrotu-rizam su osnovne djelatnosti Gospo-darstva. Glede ekoloke poljoprivre-de, mi smo jedno od vrlo rijetkih gos-podarstava koje se bavi ekolokim ov-arstvom, koje je u ovom dijelu Slavo-

nije jo relativno nepoznato. Zemlji-ne povrine su dijelom pod ratarskim kulturama, a dijelom pod trajnim na-sadima jabuke, kruke i ljive. Ekolo-ki uzgojeno voe i povre kao i janje-tina se plasiraju na trite kroz izrav-nu prodaju i agroturizam na gospo-darstvu. Dio voa se manufakturno prerauje u pekmeze po tradicional-nim recepturama. Osobitost pred-stavljaju proizvodi u ijem su sasta-vu rue, poznate po svojim ljekovitim svojstvima. Tako je Slatko od rue do-bitnik Zlatne medalje i priznanja od-line kvalitete te je prepoznatljiv i izu-

ZDENKA BOI - LIPIK

poduzetnika pria

*Jedno od vrlo rijetkih gospodarstava koje se bavi ekolokim ovar-stvom, koje je u ovom dijelu Slavonije jo relativno nepoznato *Posjetite nas ukoliko elite osjetiti toplo i iskreno gostoprimstvo Slavonije

Kontakt: Zdenka BoiGospodarstvo BoiStjepana Radia 6634551 LipikMobitel: 099/595 75 89e-mail: [email protected]

Zdenka Boi, Voditeljica Gospodarstva Boi te

predsjednica Agroturistike zadruge Klaster Kuna.


eljko Iharo direktor Flora Vtc d.o.o. iz Virovitice roen je 1963. g. u Pakracu, ali cijeli ivot ivi u Virovitici. Oenjen sam i otac dvoje djece. Privrednu karijeru ispe-kao sam u najveem hrvatskom proi-zvoau namjetaja, TVIN-u Virovi-tica, gdje sam dogurao do mjesta po-monika direktora za komercijalne poslove. Bio sam lan uprava i nad-zornih odbora niza lokalnih podu-zea, a trenutno sam direktor-volon-ter Centra za gospodarenje otpadom Virovitiko-podravske upanije i di-rektor Flore Vtc d.o.o. jo od 2005.g. Osobito sam ponosan na kratkotraj-nu, ali viestruko odlikovanu vojnu karijeru (in bojnika) koju sam izgra-

dio tijekom Domovinskog rata. Sva zvanja i vjetine koje sam stekao tek u Flori sam mogao potpuno primi-jeniti, jer sam od vlasnika dobio bez-granino povjerenje i punu slobodu, od izbora suradnika do kreiranja stra-tegije, na emu sam im beskrajno za-hvalan. Brojna priznanja zadnjih se-dam godina, kako meni tako i tvrtci pokazuju da sam njihovo povjerenje dobrano opravdao.

Predstavite Flora Vtc d.o.o., od onih prvih poetaka 1929. g., do

trenutka kada se 1990. g. izdvaja iz Virkoma pa do dananjih dana.Poetak Flore vezan je za proizvod-nju umjetnog cvijea kada je poet-kom prolog stoljea u Virovitici po-krenuta prva tvornica u Hrvatskoj. Na cijelom prostoru jugoistone Europe bila je to jo samo jedna ta-kva tvornica, ali po asortimanu pro-izvoda znatno manja od virovitike. Tvornica od 1929. g. radi pod ime-nom Flora. Gotovi proizvodi (proi-zvodi od mirte - vijenci za mladenke i ukrasi za mladoenje, buketi, cvijee za sobne dekoracije, pogrebni vijen-ci i sl.) poznati u iroj regiji po krea-

tivnosti i ljepoti u ukrasnim kutijama takoer proizvedenim u Flori otpre-mali su se potom i vlakom do zado-voljnih kupaca.Godine 1960. Flora je s kompletnim asortimanom prodana Gradu Virovi-tici, proizvodnja cvijea polako se ga-sila, ali se proirila proizvodnja nad-grobnih vijenaca koji su se izvozili i u susjednu Maarsku. Poduzee se po-

ELJKO IHARO, FLORA VTC D.O.O. - VIROVITICA

Budunost tvrtke je u gospodarenju posebnim kategorijama neopasnog i opasnog otpada*Samo EE otpada na podruju Hrvatske Flora godinje sa-kupi vie od 10.000 tona *Flora se svojim razvojem proteklih godina svrstala meu najbre rastue hr-vatske tvrtke

Jedini nacionalni koncesionar za skupljanje svih vrsta elektrinog i elektroninog otpadaOsim skupljanja otpadnog ulja, otpadnih guma, otpadnih baterija i aku-mulatora, otpadne ambalae, starih automobila, obojenih i neobojenih metala, glomaznog otpada, papira i svih vrsta plastike, graevinskog ot-pada koji sadri azbest, Flora je jedini nacionalni koncesionar za skupljanje svih vrsta elektrinog i elektroninog otpada. Samo EE otpada na podruju Hrvatske Flora godinje sakupi vie od 10.000 tona.Flora se svojim razvojem proteklih godina svrstala meu najbre rastue hrvatske tvrtke. Balansiranim ulaganjem u osnovna sredstva, infrastruk-turu i intelektualni potencijal tvrtke, s prepoznavanjem nunosti optimizi-ranja resursa, smanjenja operativnih trokova, uvoenja novih tehnologi-ja, uz aktivni pristup u traenju novih poslovnih prilika, Flora je danas me-u vodeim tvrtkama u brani.

KONTAKT: Flora Vtc d.o.o.Vukovarska 5 33000 Virovitica Telefon: 033/803 140Fax 033/800 873 e-mail: [email protected]

tema broja - drutveno odgovorno poslovanje

eljko Iharo, direktor Flora Vtc d.o.o. iz Virovitice


Boka Trbojevi, direktorica Odjela za komunikacije i od-nose s javnou za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu (Coca-Cola HBC Hrvatska) diplomirala je novi-narstvo na zagrebakome Fakultetu politikih znanosti. Zavrila je i stu-dij poslovne administracije (Execu-tive MBA program) u poslovnoj ko-li Cotrugli u Zagrebu. Karijeru je za-poela u Veernjemu listu, a svoj do-sadanji profesionalni razvoj ostva-rila je u Coca-Coli HBC Hrvatska

u kojoj je posljednjih deset godina napredovala do dunosti direktori-ce Odjela za komunikacije i odnose s javnou te lanice vodstva tvrtke.U Coca-Coli HBC Hrvatska zadu-ena je za lobiranje i zastupanje tvrt-ke u odnosima s kljunim interesnim skupinama, Vladom, nevladinim ustanovama i udrugama te rukovo-enje komunikacijama i odnosima s javnou. Ima veliko iskustvo u una-preivanju unutranjih komunikacij-skih procesa u Coca-Coli HBC Hr-

vatska te u kriznom komuniciranju. Uspostavila je temelje uspjene stra-tegije odnosa sa zajednicom i medi-jima te pokrenula neke od kljunih drutveno odgovornih projekata po-put projekata: Turistika kultura, Bi-stra i bicikl, Bistrini istraivai, PAR-Kiranje i drugih.Odjel za komunikacije i odnose s javnou pod njezinim je vodstvom u razdoblju od 2008. do danas ostva-rio svoje najbolje rezultate i naju-spjenije projekte, meu kojima su mnogi i meunarodno nagraeni, a tvrtka se potvrdila kao jedna od predvodnica drutveno odgovorno-ga poslovanja u Hrvatskoj. U tome je razdoblju tvrtka postigla najvie re-zultate u nefinancijskom izvjeiva-nju, ostvarila najvanije drutveno odgovorne projekte po naelu javno-privatnoga partnerstva, a svojim je poslovanjem utjecala i na razvoj ra-

zumijevanja drutveno odgovornoga ponaanja u Hrvatskoj uope.

Coca-Cola je nesumnjivo svjetski proizvoa i jedna od najpoznatijih robnih marki. U Hrvatskoj se Coca-Cola poela proizvoditi 1968. g.Coca-Cola HBC Hrvatska jedna je od najveih tvrtka u industriji bezal-koholnih napitaka u RH. Na hrvat-skome tritu poslujemo od davne 1968., tonije od 17. rujna 1968. te emo ove godine na taj dan napuniti svojih jubilarnih 45 godina u Hrvat-skoj. Osim to je Coca-Cola u Hrvat-skoj postala neizostavni dio hrvatske svakodnevice, drago nam je i da smo i meu tvrtkama predvodnicama u promicanju drutveno odgovornoga poslovanja. Coca-Cola HBC Hrvat-ska dio je, naime, jedne od najveih svjetskih punioniarskih skupina. Ri-je je o Skupini Coca-Cola Hellenic, drugoj po veliini punionici proizvo-da tvrtke The Coca-Cola Company u

BOKA TRBOJEVI, COCA COLA HBC HRVATSKA D.O.O. - ZAGREB

Krizno je vrijeme za nas ujedno i izazov i prilika*Drutveno odgovorno poslovanje je vaan imbenik svih naih poslovnih strategija *Sve promjene u poslovanju koje uvodimo u okvi-ru projekata prvo se primjenjuju na lanove vodstva i upravu tvrtke

to u praksi i stvarnom ivotu predstavlja promicanje DOP-a? U Coca-Coli je korporacijska drutvena odgovornost kljuan dio svih po-slovnih planova. Ne bez razloga jer drutveno odgovornim projektima stje-emo ugled vodee tvrtke, klijenti cijene naa ulaganja u projekte drutve-ne odgovornosti, a i nai nam zaposlenici iskazuju zadovoljstvo, pa i ponos to rade upravo u Coca-Coli HBC Hrvatska. S druge strane, drago nam je to su neki od naih najvanijih drutveno odgovornih projekata pridonijeli ra-zumijevanju javno-privatnih partnerstava te nadahnuli i druge pripadni-ke zajednice da se ukljue u nae projekte. Svoje projekte drutveno odgo-vornoga poslovanja razvijamo na temelju etiriju kljunih smjernica - za-tite vode i okolia, poticanja zdravih ivotnih stilova i kretanja, promicanja razvoja mladih te promicanja tradicije, kulture i batine. U vezi s praksom drutveno odgovornoga poslovanja u Hrvatskoj miljenja smo da ga ne tre-ba promatrati samo na temelju nagrada ili kao sinonim za altruizam, nego ga procijeniti i na temelju izravnih koristi u poslovanju. Smanjujui utjecaj na okoli svih naih poslovanja - primjerice koliine vode, energije i paki-ranja koji se upotrebljavaju pri proizvodnji naih napitaka - Coca-Cola HBC Hrvatska pridonosi veoj uinkovitosti svojega poslovanja. Time kratkoro-no smanjujemo svoje trokove, ali i rizik za na dugoroni razvoj poslova-nja pri emu smo vrlo ponosni na injenicu da nai zaposlenici aktivno su-djeluju u projektima te na taj nain daju podrku naim nastojanjima u po-drujima smanjenja utjecaja na okoli te ulaganja u lokalne zajednice. Kri-zno je vrijeme za nas ujedno i izazov i prilika, to se jasno ocrtava u odra-vanju, pa ak i jaanju, naih nastojanja u podruju drutvene odgovorno-sti tvrtke u skladu s im su oblikovana i naa ulaganja.

KONTAKT: Coca Cola HBC Hrvatska d.o.o.Milana Sachsa 1, 10000 ZagrebTelefon: 01/2480 222Fax: 01/2480 106www.coca-colahellenic.hr


Boka Trbojevi, direktorica Odjela za komunikacije

i odnose s javnou za Hrvatsku i Bosnu i

Hercegovinu


Vlatka Juki, magistra prava i sudski tuma za engleski je-zik, nakon neto vie od eti-ri godine provedene u javnom sek-toru, pridruila se hrvatskom KN ti-mu poetkom 2008. g. kao Voditelji-ca pravnih poslova i ljudskih poten-cijala te je u meuvremenu posta-la i nacionalni Ovlatenik za suklad-nost. Upravo trud koji itava Kueh-ne & Nagel grupa ulae u sukladnost u cjelokupnom poslovanju (compli-ance) savreno se nadopunjuje s kva-litetnim lokalnim poslovnim praksa-ma, poput one koju provodi KN Hr-vatska o kojoj se govori u nastavku.

Kuehne & Nagel je jedna od vode-ih logistikih grupacija u svijetu, a 1992. g. zapoela je s radom i u HrvatskojKuehne & Nagel d.o.o. dio je Kueh-ne & Nagel grupe koja je, od svoga osnutka u Bremenu 1890. g., postala jedan od najveih svjetskih pruate-lja logistikih usluga, s vie od 7 mi-lijuna m skladinog prostora te pre-ko 63.000 djelatnika u vie od 100 zemalja.Bila je to prva inozemna pedicij-ska tvrtka koja je 1992. g. ula na hr-vatsko trite te se od tada razvila u pouzdanog partnera koji nudi prvo-

klasna logistika rjeenja i usluge u zranom, pomorskom, cestovnom i eljeznikom transportu te ugovor-noj logistici. Suvremeno je poslo-vanje poduzea usmjereno na logi-stiku za podruje visoke tehnologi-je, industrijske robe, robe iroke po-

VLATKA JUKI, KUEHNE NAGEL D.O.O. - SVETA NEDELJA

Drutveno odgovorno poslovanje kao temelj prava na rad*Radno okruenje treba se temeljiti na razliitosti i svoje poslovanje kontinuirano voditi na nain koji svim naim radnicima omoguuje da budu jednaki u razliitosti

DOP nije niti vie niti manje vaan od bilo kojeg drugog elementa poslovnog sustavaMogli bismo rei da je DOP sastavni dio razvojnih procesa tvrtke, a koje-mu je potrebno posvetiti jednaku panju kao i svim ostalim sastavnica-ma uspjenog poslovanja, poput planiranja, proizvodnje, logistike i proda-je. Svakako, DOP je prvenstveno potrebno ugraditi u postojee korporativ-ne sustave i vjerojatno je eventualna trenutana prenaglaenost koncepta DOP-a na naemu tritu upravo posljedica njegova nepostojanja ili manj-kavosti postojeih sustava DOP-a u dijelu tvrtki koje posluju na podruju Hrvatske. Nakon prevladavanja tog inicijalnog koraka, DOP biva integriran u sustav tvrtke te tako nije niti vie niti manje vaan od bilo kojeg drugog elementa pojedinog poslovnog sustava. Zapravo, on to niti ne smije biti, jer njegovim podcjenjivanjem, zanemarujemo samu tvrtku i zajednicu u okvi-rima koje djelujemo, dok njegovim prenaglaavanjem u poslovanju riskira-mo da DOP postane samome sebi svrha, a to svakako nije cilj i izazvalo bi poremeaje u redovitom poslovanju.

Vlatka Juki, Voditeljica pravnih poslova i ljudskih potencijala


KONTAKT: Kuehne&Nagel d.o.o.Gospodarska 2, 10431 Sveta NedeljaTelefon: 01/3441 600Telefaks: 01/3441 681e-mail: [email protected]


Gabrijela Kasapovi, Direktori-ca Korporativnih komunikaci-ja u Atlantic Grupi vodi odno-se s javnou od 2006. g., prethodno je kao novinar pratila poslovni sektor u tjedniku Lider, Poslovnom dnevni-ku i ranije u Poslovnom tjedniku. Di-plomirala je novinarstvo na Fakultetu politikih znanosti u Zagrebu.

Od 1991. g. do danas Atlantic Gru-pa se razvila u vodeu prehrambe-nu i distribucijsku kompaniju u re-giji. Tko je Atlantic grupa?Atlantic Grupa je jedna od vodeih prehrambenih kompanija u regiji ju-goistone Europe, sa snanim bren-dovima kao to su Cedevita, Cockta, Barcaffe, Grand Kafa, Smoki, Bana-nica, Donat Mg, Argeta. Vodei smo distributer robe iroke potronje, vla-snik najveeg nacionalnog privatnog lanca ljekarni Farmacia, vodei proi-

zvoa dodataka prehrani s Dietphar-mom, a od 2005. i akvizicije u Nje-makoj takoer smo vlasnik vodeeg europskog brenda sportske prehrane Multipower. Zapoljavamo 4250 lju-di u 11 zemalja gdje imamo vlastite kompanije i ostvarujemo godinji pri-hod od 5 milijardi kuna.

Negativni uinci recesije vjerojat-no nisu zaobili ni Atlantic, ali ste jo uvijek najdinaminiji sustav u regiji i uskladili ste ambicije (elje) i mogunosti. Va je stav da i u rece-siji treba inovirati.esto se kae da je kriza prilika i esto to zvui kao floskula. Mi smo 2010. godine kupnjom Droge Kolinske po-kazali kako to u realnosti funkcionira. Kupili smo vrlo kvalitetnu kompani-ju s izuzetnim brendovima koji su po-troaima prepoznatljivi diljem regi-je. Atlantic Grupu smo udvostruili

po svim kriterijima, po prihodu, bro-ju zaposlenika, a ujedno smo ostvari-li odlinu ravnoteu u pogledu prisut-nosti na svim regionalnim tritima. Mi smo danas jaka lokalna kompa-nija u svim dravama regije, sa sna-nim i kvalitetnim brendovima, do-brom alokacijom proizvodnih kapa-citeta i ravnoteom proizvodnje i dis-tribucije na tim tritima. Dvije godi-ne nakon akvizicije uspjeno smo kra-jem 2012. s EBRD-om, IFC-om i e-tiri komercijalne banke refinancira-li ranije kreditne obaveze produljivi ronost i ostvarivi bitno bolje uvjete, pokazavi da smo obavili odlian po-sao u integraciji, poslovanju i planira-nju strategije, to su financijske insti-tucije prepoznale. Dakle, kriza moe biti izlika, ili zaista dobra prilika. Mi smo priliku prepoznali i iskoristili. U procesu nismo posustali s ulaganji-ma u razvoj poslovanja jer samo tako

moete prosperirati. Svijet se tako br-zo razvija, da ve kratkim stajanjem u mjestu nazadujete.

Kad smo suoeni s krizom onda ve-ina razmilja o tome kako opstati, a manje o strategijskim pravcima. I u situaciji kada je poslovno okrue-nje nemilosrdno niste zapostavi-li principe DOP-a.Drutveno odgovorno ponaanje in-tegralni je dio naeg poslovnog mo-dela i u tom smislu ga ne moemo za-postaviti nita vie nego bilo koji dru-gi dio poslovanja. Briga o zaposleni-

Biti sam na vrhu ne znai sreutema broja - drutveno odgovorno poslovanje

GABRIJELA KASAPOVI, ATLANTIC GRUPA D.D. - ZAGREB

Zatita budunostiNaa briga za okoli proirila se od lokalnog pristupa do korporativne ra-zine s konzistentnim EMS-om (Environmental Management System) i s glavnim fokusom na zatitu budunosti. Povezivanjem nekoliko vrsta ak-tivnosti koje potjeu iz triju dimenzija - okoli i energetska uinkovitost, ljudi i drutvo i upravljanje - Atlantic Grupa je napravila znaajan iskorak prema odrivosti.Kao dio ire zajednice takoer smo svjesni vanosti i potrebe vlastitog utje-caja na unapreenje opih drutvenih uvjeta, promocije pravih vrijednosti i u konanici potrebe da dio vlastitog profita uloimo u zajednicu. Osim do-nacijskih projekata u irokom spektru, znaajna je i naa sponzorska dje-latnost, primarno kad je rije o promociji sporta. Atlantic Grupa je sudio-nik niza humanitarnih akcija, te pomae niz organizacija i udruenja ko-ja se bave zatitom i pomoi ugroenim socijalnim skupinama. O tome ri-jetko govorimo u medijima, smatrajui kako je u ovom sluaju bitna po-mo, a ne publicitet.

KONTAKT: Atlantic Grupa d.d.Miramarska 23, 10 000 ZagrebT: +385 (1) 2413 900F: +385 (1) 2413 [email protected]

Gabrijela Kasapovi, Direktorica Korporativnih komunikacija

*Svijet se tako brzo razvija, da ve kratkim stajanjem u mjestu nazadujete *Sloganom Prirodno drugaiji istiemo temeljne vri-jednosti nae korporativne kulture - sunce, planinu i val


U prolom broju naeg magazina zapoeli smo razgovor s Krei-mirom Malecom, direktorom PSP d.o.o. U ovom broju objavljuje-mo drugi dio naeg razgovora.

Plin je jedini isti izvor energije ko-ji se moe skladititi u neogranie-nim koliinama. Zato se u svim ze-mljama ulae u gradnju skladita plina?U vie navrata isticali smo da su upra-vo podzemna skladita plina temelj si-gurnosti i fleksibilnosti opskrbe. Na-ime, potronja plina razlikuje se tije-kom razliitih godinjih doba pa ta-ko i sigurnost opskrbe ovisi o tome u kojoj je mjeri sustav pripremljen i koliki su skladini kapaciteti u koje se tijekom ljetnih mjeseci, kad je po-tronja manja, posprema viak pli-na kako bi ga se koristilo zimi kad je najpotrebniji.Dugorone prognoze zemalja EU go-vore da e najkasnije do 2030. g. do-i do znatnog pada proizvodnje plina, dok e se potronja istodobno pove-ati. Upravo iz tog razloga sve europ-ske zemlje intenzivno rade na projek-tima izgradnje novih skladita plina kako bi u to kraem roku postigle da odnos uvoznog plina i skladinih ka-paciteta bude oko 25%, to se smatra

optimalnom sigurnou. Iako u ovom trenutku sve zemlje Europe raspola-u skladinim kapacitetima od oko 80 mlrd. m3 plina, radi trajne sigur-nosti opskrbe Europskoj su komisi-ji prijavljeni projekti prema kojima se do 2025. godine planira izgraditi do-datnih 70 mlrd. m3 skladinih kapa-citeta. Ponajprije se to odnosi na ze-mlje poput Velike Britanije koje ovi-se iskljuivo o uvozu plina. No i Ma-arska, koja praktino uvozi 90% svo-jih koliina plina ve sad raspolae da-leko veim skladinim kapacitetima od hrvatskih, i dalje gradi nova pod-zemna skladita plina. Grade ih i Au-strija, Njemaka, Italija, Francuska, ... Podzemna skladita plina omogua-vaju optimalnu proizvodnju plina iz plinskih polja, kupnju uvoznog plina tijekom ljetnih mjeseci kad su uvje-ti povoljniji, preuzimanje svih ugovo-renih uvoznih i domaih koliina pli-na, izvravanje ugovornih obveza pre-ma potroaima, skladitenje za treu stranu, kao i raspolaganje uskladite-nim koliinama plina kao stratekom rezervom energije. Upravo o uspje-nom i odgovornom poslovanju tvrtki koje su, poput PSP-a, operatori skla-dinih sustava zimi ovisi grijanje do-mova graana, ali i poslovanje velikih industrijskih subjekata.

Koliko plinsko skladite Okoli po-kriva nacionalne godinje potro-nje, koju mjesenu potronju moe pokriti? Jesu li kapaciteti skladita Okoli nedovoljni?U Hrvatskoj trenutano postoji samo jedno podzemno skladite plina koje se nalazi u mjestu Okoli, 50 km jugo-istono od Zagreba. U njemu se mo-e uskladititi 553 mil. m3 prirodnog plina, ali zbog ogranienosti izlaznih kapaciteta u danima poveane potro-nje nije mogue iscrpiti dovoljne ko-liine plina tako da se efektivno sva-ke godine raspolae s tek oko 350 mil. m3. O vanosti PSP Okoli u opskrbi hrvatskog trita plinom najbolje go-vori podatak da u ukupnoj potronji sudjeluje sa gotovo 40%. Skladite u Okolima izgraeno je prije 26 godina

i sve do kraja 2008. g. poslovalo je u-nutar Ine d.d. te se nije dograivalo ni tehnoloki ni tehniki.Nakon to je poetkom 2009. dr-avna tvrtka Plinacro kupila od Ine 100%-tni poslovni udio u drutvu Podzemno skladite plina d.o.o., RH stekla je 100%-tni vlasniki udio u tvrtki PSP koja upravlja zasad jedinim hrvatskim podzemnim skladitem pli-na u Okolima. Prelaskom u vlasni-tvo Plinacra, tvrtka Podzemno skla-dite plina (PSP) d.o.o. ve je u pr-voj godini svoga poslovanja izuzetno

U posljednjih 25 godina nismo izgradili niti jedno novo podzemno skladite plina!Sve europske zemlje intenzivno rade na projektima izgradnje novih skladi-ta plina s namjerom da u to kraem roku postignu trajnu sigurnost opskr-be plina. Samo je Hrvatska naalost vjerojatno jedina zemlja u Europi ko-ja u posljednjih 25 godina nije sagradila niti jedno novo podzemno skladi-te plina!Poveanjem skladinih kapaciteta, odnosno izgradnjom novih skladita pli-na, sezonskih, dnevnih i stratekih stei emo veu sigurnost opskrbe i veu fleksibilnost pokrivanja potronje u najhladnijim zimskim mjesecima i pre-kidima redovite opskrbe. Ne bude li Hrvatska, poput ostalih europskih ze-malja, vodila brigu o potrebi energetske neovisnosti i vlastitim stratekim interesima, vrlo brzo, ve nakon 2020. godine planirani rast potronje plina od 5% na godinu suoit e nas s nemogunou da u cijelosti zadovoljimo potrebe svojih potroaa, a to bi moglo imati dugorone i nesagledive po-sljedice na gospodarski razvoj nae zemlje.


Podzemna skladita plina temelj su sigurnosti i fleksibilnosti opskrbeKREIMIR MALEC, PODZEMNO SKLADITE PLINA D.O.O. - ZAGREB - II DIO

Kreimir Malec, direktor PSP d.o.o., Zagreb

KONTAKT: Podzemno skladite plina d.o.o.Ivana Luia 2a, 10000 ZagrebTelefon: 01/60 53 111Fax: 01/60 53 112e-mail: [email protected]


OBAVITE POSAO JO BRE I EFIKASNIJE

promo

Obavljajte posao bre i efikasni-je po najpovoljnijim cijenama na tritu. Rijeite pitanje ko-munikacija uz Vipnetovu ponudu koju su poslovni korisnici u istrai-vanju Best Buy Award proglasili kao najbolju vrijednost za novac. Vip po-slovni komplet korisnicima nudi sve usluge potrebne za poslovanje - fik-snu telefoniju, fiksni Internet, mobil-nu telefoniju i mobilni Internet ve od 111 kn mjeseno po zaposleniku.Kombinirajte nove pretplatnike ta-rife Step, Tango i Swing i opcije s fik-snom telefonijom i Internetom i to na nain kako vam najvie odgova-ra. Takoer, do 30. lipnja, ostvaruje-te 50% popusta na mjesenu nakna-du odabrane Opcije za mobilnu te-lefoniju i Internet tijekom prvih 12

mjeseci koritenja. Za tarifu Fiksna bez limita VPN i Fiksnu VPN op-ciju ostvarujete 100% popusta tije-kom 12 mjeseci za fiksnu telefoniju i Internet.Vip poslovni komplet je namijenjen prvenstveno malim i srednjim po-slovnim korisnicima te obrtima koji ele dodatno utedjeti vrijeme i sni-ziti trokove poslovanja. Osim Vip poslovnog paketa korisnicima su na raspolaganju i Vip blagajna, naj-bolje rjeenje za fiskalizaciju za ma-le tvrtke i obrte, zatim Vip auto nad-zor - najpopularnija usluga za prae-nje vozila na terenu u Hrvatskoj, kao i niz drugih usluga dostupnih na Vip cloud marketu.Vie informacija na www.vipnet.hr ili na 091 77 00

Prolog je mjeseca, tonije 21. svibnja, odrana nova Po-slovna veera u Osijeku na kojoj su se okupili poslovni ljudi, (osam poduzetnika, predstavni-ci Zagrebake banke i Allianz osi-guranja te magazina Poduzetnik) koji su u restoranu Plavi Podrum, meusobno razmijenili kontak-te i ideje, razgovarali o planovima za budunost te razmatrali naine poboljanja svoga poslovanja.Poslovna veera je namijenjena

svim poslovnim ljudima i mladim poduzetnicima koji ele kroz novi koncept predstaviti sebe i svoje us-luge/proizvode, odnosno tvrtku u kojoj rade te na taj nain upozna-ti nove poslovne partnere ili budu-e klijente. Okupljeni poduzetnici, sudionici jo jedne Poslovne veere odrane u Osijeku, sloili su se kako mar-keting nije troak ve investira-nje u poslovanje tvrtke. Zadovolj-ni ugodnom atmosferom restora-

na Plavi Podrum, poduzetnici su raspravljali kako ulaganjem u mar-keting mogu poboljati svoje po-slovanje te meusobno razmijeni-li kontakte.Redakcija magazina Poduzetnik se zahvaljuje Zagrebakoj banci i tvrtki Poslovni prijatelj d.o.o. to su zajednikim snagama opet or-ganizirali druenje poduzetnika.Hvala svim sudionicima na odazi-vu koji su na ovaj nain omogui-li jo jedno poslovno umreavanje.

Vidimo se uskoro na novoj Poslov-noj veeri:)) M.G.

Vip poslovni komplet za male i velike poslovne korisnike

Jo jedna Poslovna veera u suradnji sa Zagrebakom bankom

Poziv poduzetnicimaPozivamo sve zainteresirane poduzetnike neka nam se jave radi dolaska na jednu od Po-slovnih veera u 2013. godini. Molimo Vas, za sve informa-cije javite se na telefon: 091/ 600 80 52 ili 091/ 76 75 999


Tomislav Tolnaj direktor je Poslovne mree za poduzet-niko bankarstvo, Podru-je Sjeveroistona Hrvatska. Ro-en 1972. g. u Zagrebu, vei dio ivota proveo je u Bjelovaru gdje je zavrio Matematiko-informa-tiku kolu, nakon toga Ekonom-ski fakultet u Zagrebu, smjer finan-cije. Odmah po zavretku fakulte-ta zaposlio se u Zagrebakoj banci. Od 2001. g. je na mjestu direktora za rad s klijentima poduzetnikog bankarstva.

Koliko dugo ste direktor Regije i kako se osobno i profesionalno nosite s tim, nimalo lakim, iza-zovom (mentalno, poslovno?Tijekom studija na Ekonomskom fakultetu upoznao sam se s razli-itim ekonomskim disciplinama od kojih su me financije i bankar-stvo najvie privukle. Nakon zavr-etka fakulteta elio sam se zapo-sliti u banci. Naravno, moj prvi iz-bor je bila banka s najboljom repu-tacijom, Zagrebaka banka, u ko-joj sam se kao pripravnik i zaposlio.

Kao regionalni direktor radim tije-kom zadnjih 12 godina, na razlii-tim funkcijama. Svaki posao je od-govoran, ali posao u banci je speci-fian jer se ovdje vrlo direktno ra-di o ljudima i njihovim sudbina-ma. Svaka odluka koja se donosi utjee na irok krug ljudi: samog poduzetnika, njegove zaposleni-ke, dobavljae, a indirektno i na ci-jelu zajednicu. Tu se uvijek radi o stvarima koje su vrlo bitne klijen-tima, bilo da se radi o njihovim de-pozitima koji su pohranjeni u ban-ci ili je u pitanju novac banke ko-ji je ona investirala u poslove s ko-jima klijenti upravljaju. To je neto s ime se nose svi bankari koji rade s klijentima.

U mom sluaju, kao menader ko-ji pokriva i vodi prodajne timove, tu je jo jedan veliki izazov: ruko-vodi se s ljudima koji rade ovaj slo-eni posao, usmjerava ih se i razvi-ja, pomae, a paralelno s tim dono-se se poslovne odluke u poslovanju s klijentima.

Vrtite li filmove o poslu kod ku-e, pomislite li nekada da ste ne-to trebali uraditi drukije?Mogu kazati, kako vrijeme prolazi, sve manje. ovjek s godinama ku-mulira znanja i iskustvo, ima manje dilema i lake donosi odluke. Osim znanja i iskustva vana je i kvalite-ta tima te povjerenje u tim. Ako imam povjerenje u tim s kojim ra-

dim, ako radimo dovoljno dugo da razumijemo kako razmiljamo i ka-ko procjenjujemo stvari, onda ima

Spremnost na donoenje odluka i preuzimanje odgovornosti kljuni su za uspjeh portret menadera

TOMISLAV TOLNAJ, ZAGREBAKA BANKA D.D. - ZAGREB

Vaan je i reputacijski rizikTemelj bankarskog poslovanja je preuzimanje rizika i zbog toga ja-ko paljivo procjenjujemo kakvo je poslovanje poduzetnika, in-strumente osiguranja, analizira-mo financijske izvjetaje. Meu-tim, ono to ljudi manje znaju, banka pri odobrenju kredita pazi i na ostale rizike poput reputacij-skog rizika.

*Kritian trenutak je kada posao preraste poduzetnika, a on to nije spreman prihvatiti ili nije sposoban to slijediti *Jo uvijek kao drutvo vei naglasak stavljamo na ono to imamo pravo i na ono to nam treba, nego na ono to bi trebali doprinijeti

Tomislav Tolnaj, direktor Poslovne mree za poduzetniko bankarstvo,

Podruje Sjeveroistona Hrvatska


Davne 1874. g. zapoela je pria o Vaillantu, pria o jednoj od vodeih svjetskih tvrtki u podruju tehnike grija-nja, obnovljivih izvora energije O poecima poslovanja u Hrvat-skoj, razvoju, budunosti Vaillan-ta i menaderskim promiljanjima razgovarali smo s Mariom Opaak regionalnim direktorom Vaillanta za regiju Jugoistone Europe.Mario Opaak je Slavonac, roen 1962. g. u Slavonskom Brodu. Ka-ko sam priznaje u rodni grad od-lazi kod majke i ire obitelji, ali ne tako esto kako bih elio. Od 1981. g. ivi u Zagrebu gdje je za-vrio Fakultet za vanjsku trgovinu i gotovo cijeli njegov radni vijek je vezan uz Vaillant ili je proveo u Vaillantu. Moje prvo radno mje-sto je bilo u Ferimportu gdje sam od prvog dana radio na konsigna-ciji Vaillanta, a nakon to je Va-illant otvorio svoje predstavni-tvo poeo sam raditi kao prodaj-

ni referent. Od 2004. g. sam regi-onalni direktor Vaillanta za regiju Jugoistone Europe koja kod nas podrazumijeva zemlje bive Jugo-slavije i Albaniju. Kada su svi bje-ali iz Hrvatske Vaillant je 1992. g. otvorio predstavnitvo koje se od ove godine zatvorilo. Osnova-li smo i tvrtku Vaillant d.o.o. ko-ja je radila s rezervnim dijelovima jer ih nismo htjeli dati na raspola-ganje trgovcima kako bi bili sigur-ni da je ova usluga najbolje mo-gua u pogledu distribucije i ras-poloivosti rezervnim dijelovima. Sada cjelokupno poslovanje radi-mo preko d.o.o.

Direktor ste tvrtke u Hrvatskoj jedne od vodeih svjetskih tvrt-ki u podruju tehnike grijanja, obnovljivih izvora energije.. Kakav je to osjeaj: poslovno, emotivno pa i mentalno?U ovom dijelu postoji nekoliko elemenata. Jedan kratki dio svog poslovnog ivota radio sam pri-vatno, imao sam svoju vlastitu tvrtku i bavio se trgovinom. Ali, isto tako smetalo mi je to sam bio izmeu proizvoaa i kupaca tako da nisam vidio svrhu toga posla. U Vaillantu sam osjetio to znai ka-da iza mene stoji proizvodnja, ne-

to to se stvara, a da upravo mi tr-itu nudimo rezultat rada nae tvrtke.Vaillant je internacionalna tvrtka i biti dio nje je jedan jako lijepi osje-aj zato to i ja kao osoba ne volim kada me se zatvara izmeu grani-ca, izolira od drugih. Drutveno sam bie, a to bi svi mi trebali biti, i ta prilika da komuniciram s ljudi-

MARIO OPAAK, VAILLANT D.O.O. - ZAGREB

Najvea vrijednost moga posla je stvaranje kontakata s ljudima

KONTAKT: Vaillant d.o.o.Planinska 1110000 ZagrebTelefon: 01/61 88 670, 671Fax: 01/61 88 669e-mail: [email protected]

portret menadera

*U Vaillantu sam osjetio to znai kada iza mene stoji proizvodnja *Stvari se mijenjaju strelovitom brzinom i nema toliko jakog igraa koji si moe dozvoliti da na trenutak zaspe i da ivi na lovorikama

Moraju se stalno traiti nove ideje, te ideje se moraju realizirati i morate biti korak ispred ostalih


Ekonomsko-birotehnika ko-la Slavonski Brod smjetena je u Naselju Andrije Hebranga pod brojem 13/1. Na ovu, relativno novu, adresu preseljena je 2008. godine iz stare zgrade u kojoj je djelovala od na-stanka, tj. diobe COUO Rade Kon-ar 1. rujna 1991. g.Od poetka 70-ih godina u Centru za odgoj i usmjereno obrazovanje Rade Konar (kolska godina 1971./72.) uvode se dva nova zanimanja - ekono-mist i upravni referent. 1991. godine nakon osamostaljenja, uz ta dva smje-ra, Ekonomsko-birotehnika kola uvodi i obrazovne smjerove prodava i administrativni tajnik (kasnije po-slovni tajnik), a 2008. godine uvodi smjer hotelijersko-turistiki tehniar. 1991. godine kola je imala 617 ueni-ka rasporeenih u 17 odjela (razredni odjeli brojili su od 27 do ak 46 ue-nika). Treba uzeti u obzir da su to bi-le ratne godine, pa je broj uenika bio vei jer su kolu pohaali i uenici izbjegli iz Istone Hrvatske (Vinkov-ci ). Prvo polugodite 1992./93. kola je bila izmjetena u prostore O Ivan Metrovi Vrpolje. Sljede-e kolske godine rada kao samostal-ne ustanove, broj uenika se stabilizi-rao, 18 razrednih odjela pohaalo je 482 uenika.

kola na kraju gradaNova kolska zgrada nalazi se izvan centra grada pa je uenicima putni-cima osiguran prijevoz autobusom od eljeznikog kolodvora do ko-le. Osim to je kola putnika (61% putnika), Ekonomsko-birotehnika kola je i enska kola (75% ueni-ca). kolske godine 2012./13. ko-lu pohaa 710 uenika u 27 odjela. Obrazuju se za 5 zanimanja, etvero-godinji programi su: ekonomist (3 razredna odjela), upravni referent (1 razredni odjel), poslovni tajnik (1 ra-zredni odjel) i hotelijersko-turisti-ki tehniar (1 razredni odjel) i trogo-dinji program: prodava (1 razred-ni odjel). kola raspolae s dovoljno prostora za izvoenje nastave u dvije smjene. Nastava se realizira u 20 kla-sinih uionica, 2 specijalizirane ui-

onice za nastavu kompjutorske dak-tilografije, 2 specijalizirane uionice za vjebenike tvrtke, 2 specijalizira-ne uionice za informatiku te u 1 spe-

cijaliziranoj uionici za kemiju i bio-logiju. U kolskom prostoru je 8 kabi-neta za nastavnike, knjinica na 128 m2 opremljena strunom literaturom

kola treba otkrivati i njegovati sve talente svojih uenika i djelatnikaueniko poduzetnitvo

EKONOMSKO - BIROTEHNIKA KOLA SLAVONSKI BROD

Vjebenike tvrtkeVjebenike tvrtke u Ekonomsko-birotehnikoj koli, kao slobodna aktivnost za ekonomiste, uvedene su kolske godine 2001./02. g., a kao izborna nasta-va ve sljedee kolske godine. Uenici se na taj nain osposobljavaju za sa-mostalno izvravanje radnih zadataka u poslovnoj organizaciji, razvijaju vje-tine timskog rada, prezentiranja. Ovaj nain rada kroz simulirano poslova-nje pomoi e im da razumiju sustav trinog gospodarstva, da razviju osob-nu kreativnost te pokau interes za poduzetnitvo i budu konkurentni na tr-itu rada. Od sljedee kolske godine program vjebenikih tvrtki ulazi u ob-vezni nastavni plan i program, to je pokazatelj da je kola rano prepoznala vrijednost i potencijal ovakvog tipa uenja.U sklopu aktivnosti Dana kole, ve sedam godina odrava se Sajam vjebe-nikih tvrtki gdje uenici predstavljaju svoj rad kroz cijelu kolsku godinu. Postavljaju tandove na kojima predstavljaju aktivnosti tvrtke, izrauju po-zivnice, kataloge proizvoda, te posjetiteljima nude i prodaju svoje proizvo-de. Svaka tvrtka odri i kratku prezentaciju na hrvatskom i engleskom jeziku.

eljko Vukeli, ravnatelj kole

Unutranjost kole

Radionice za Dan kole 2013. g.

KONTAKT: Ekonomsko-biroteh-nika kola Slavonski BrodNaselje Andrija Hebrang 13/135000 Slavonski BrodTelefon: 035/443-175Fax: 035/442-326E-mail: [email protected]://www.ss-ekonomsko-bi-rotehnicka-sb.skole.hr/


ueniko poduzetnitvo

OSNOVNA KOLA URE DEELIA, IVANI - GRAD

U sklopu projekta Solarni sun-cokret kojeg u 10 kola diljem Hrvatske zajedniki provo-de Hrvatski Telekom i Program Uje-dinjenih naroda za razvoj (UNDP), drugi u nizu Solarnih trekera puten je u pogon 3. travnja 2013. u 13:00 sati u O ure Deelia. U srijedu, 03.04.2013. nau su kolu posjetili predstavnici UNDP-a. Posebno smo ponosni to je to bio Zoran Kordi, na bivi uenik i predstavnici HT-a te su dane izjave za medije. Priredili smo i mali kulturno-umjetniki pro-gram. Svrha posjeta bila je edukacija uitelja-trenera o obnovljivim izvori-ma energije kako bi znanja mogli pre-nijeti uenicima. U tu svrhu UNDP, Hrvatska i HT pripremili su eduka-tivne materijale (slikovnice, CD-ove i radne listie) za edukatore i uenike. Edukacija e se odvijati tijekom godi-ne, a znanje uenika ispitat e se ispit-nim listiima. U ovoj edukaciji prvo e sudjelovati uenici 3. i 6. razreda. Predavanje i edukaciju za nastavnike odrao je Zoran Kordi.

U sklopu projekta u osnovnim ko-lama u Dubrovniku, Hvaru, Zadru, Katel Lukiu, Krku, Puli, Krievci-ma, Zagrebu, Ivani-Gradu i Vukova-ru instaliran je po jedan solarni treker - ureaj koji se tijekom dana okree za suncem, poput suncokreta. Solar-ni trekeri samostojei su solarni su-stavi koji prate sunce tijekom da-na tako da su solarni moduli usmjere-ni prema suncu pod optimalnim ku-tom, to donosi oko 30% veu uin-kovitost sustava, a time i vie proizve-dene elektrine energije.Koritenjem novoinstaliranih solar-nih fotonaponskih ureaja deset e kola, tijekom iduih 25 godina, sva-ke godine imati manji iznos rauna za potroenu elektrinu energiju za oko 2.000 kuna. Pritom e uenici mo-i pratiti informacije o koliini pro-izvedene elektrine energije putem sustava na internetu i vidjeti koliko je koji suncokret proizveo elektri-ne energije u nekom satu, danu, mje-secu ili godini te to usporediti s ko-liinom energije proizvedenom so-

larnim suncokretima u ostalim ko-lama. Moi e se nadgledati stupanj smanjenja emisije CO2, a kao dio istoga projekta, vie od 1000 uenika dobit e poduku o sunevoj energiji. kole e u nastavku projekta zahva-ljujui instaliranim solarnim sustavi-ma moi dobiti dozvolu za ukljuiva-nje elektrine energije koju proizve-

du u mreni sustav, a time i ostvariti prihod od prodaje energije.Da bi javnosti bile dostupne infor-macije o sunevoj energiji te da bi se omoguilo praenje rezultata projek-ta, otvorena je zasebna web stranica www.solarnisuncokreti.hr. Na na-vedenoj stranici mogu se besplatno preuzeti radni materijali te slikovni-

Edukacija uenika O-a o mogunostima koritenja obnovljivih vrsta energije

Solarni suncokretProjekt Solarni suncokret je namijenjen edukaciji uenika osnovnih ko-la o obnovljivim izvorima energije - energiji sunca, vjetra, rijenih toko-va, morskih mijena i valova, geotermaloj energiji te energiji biomase. Pro-gram je omoguen putem donacije Hrvatskog Telekoma, a edukacije ue-nika provodit e se u suradnji s Drutvom za oblikovanje odrivog razvoja (DOOR) i udrugom Eko Kvarner.

Gospodin Kruhak iz Hrvatskog Telekoma takoer nam je odgovorio na neka pitanjaKako je dolo do suradnje izmeu HT-a i UNDP-a?Hrvatski Telekom svake godine bira jedan projekt ija je svrha ekologija i zatita prirode. Ove godine smo se obratili UNDP-u za suradnju s obzirom da oni imaju najvie iskustva u podrujima ekologije, odrivog razvoja i sa-mog kolstva. Povezali smo se s njima i proli neke ideje, a ova ideja je is-pala najinteresantnija.

Jeste li potpora i nekim drugim projektima u koje su ukljuene kole?Mi smo potpora i mnogim drugim projektima, ali su to gospodarski pro-jekti, a same kole ako ele sudjelovati u neem takvom, dobro su dole.

*Solarni trekeri samostojei su solarni sustavi koji prate sunce tijekom dana tako da su solarni moduli usmjereni prema suncu *Koritenjem novoinstaliranih solarnih fotonaponskih ureaja 10 e kola, tijekom iduih 25 godina, svake godine imati manji iznos rauna za potroenu elektrinu energiju


Kada ste zadnji put u svojoj ulici vidjeli djevojice ka-ko preskau gumi - gumi? Ili kako arenim kredama iscrta-vaju plonik za igru kolice. Vje-rojatno niste ve godinama jer da-nanja djeca sve manje provode va-ni s drutvom, a sve vie sjede za kompjuterom.Generacije djece odrasle su u pri-rodi, igrajui danas zaboravljene igre. Oni nisu imali mobitele, kom-

pjutore, igrice i gadgete. Imali su jedni druge. S ciljem da se obite-ljima daruje radost igranja i drue-nja na svjeem zraku, u parkovima, pored drvea, jezera i mora, Erste osiguranje pokrenulo je inicijativu - igranje starih igara diljem Hrvat-ske! Ovu vrijednu inicijativu podr-ala su djeca i roditelji u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci i Puli.Svi roditelji i njihovi najmiliji ima-li su priliku uivati u prirodi, s dru-

gom djecom i roditeljima, u drue-nju uz stare, zaboravljene igre: gu-mi - gumi, graniara, preskakivanje ueta, bacanje potkove, hula hop, obiteljsku kolicu, lanca probijan-ca, crna kraljica 1, 2, 3 i jo mno-

ge druge igre. Program se odvijao u etiri arene, u trajanju 5 sati. Sva-ka arena imala je osmiljenu jednu igru koja se igrali obiteljski te dvi-je igre koje su bile primjerene sa-mo djeci.

dogaanja

Erste osiguranje organiziralo Dan starih igara u sklopu akcije Social Active Day

Take your chance and careErste osiguranje Vienna Insurance Group d.d. osnovano je 1. srpnja 2005. g. pod imenom Erste Sparkassen osiguranje d.d. za ivotno osiguranje kao prvo i jedino osigurateljno drutvo orijentirano iskljuivo na prodaju poli-ca u banci i to putem poslovnica Erste banke. Od 1. srpnja 2009. g. posluje pod imenom Erste osiguranje Vienna Insrance Group.Osigurateljno drutvo Vienna Insurance Group prisutno je u 25 zemalja Srednje i Istone Europe s 50 osigurateljnih tvrtki i oko 25.000 zaposleni-ka. Zahvaljujui svom bogatom iskustvu (tradicija duga 180 godina) u osi-gurateljnoj brani, Vienna Insurance Group danas je vodee austrijsko osi-gurateljno drutvo u Srednjoj i Istonoj Europi.Kao vodee austrijsko osigurateljno drutvo svjesno je svoje drutvene od-govornosti te samim time podrava inicijative koje pridonose dugoronom poboljanju ivota ljudi, a osobito djece i mladih. U sklopu korporativnog drutvenog odgovornog programa pokrenuli su Social Active Day, pod slo-ganom: Take your chance and care!U okviru ovog programa svi zaposlenici imaju priliku biti aktivno ukljueni u zajednicu u kojoj ive i rade, a upravo posebnost ovog programa je aktiv-no sudjelovanje i ulaganje vlastitog vremena na jedan dan.Drutveno odgovorno poslovanje visoko je na listi prioriteta Erste osigu-ranja VIG, a pogotovo kad se radi o inicijativama koje pomau zajednici, djeci i mladima. Zbog toga smo ponosni to smo organizirali i sudjelova-li u Danima starih igara te tako promovirali zdrav ivot, fiziku aktivnost, druenje, zdravo nadmetanje te timski duh, rekla je Snjeana Bertoncelj, predsjednica Uprave Erste osiguranja Vienna Insurance Group.Erste osiguranje kao dio Vienna Insurance Group ve treu godinu zare-dom organizira Social Active Day i tako podrava projekte koji su iznimno vani za razvoj drutva u cijelosti naroito kada je u pitanju razvoj i dobro-bit djece.

SOCIAL ACTIVE DAy

*Generacije djece odrasle su u prirodi, igrajui danas zaboravljene igre *Ovu vrijednu inicijativu podrala su djeca i roditelji u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci i Puli


Baranja (u prijevodu s ma-arskog Majka vina) jedna je od najinteresantnijih tu-ristikih destinacija u unutranjo-sti Hrvatske. Iako se esto uspore-uje s Istrom jer obje regije ima-ju izgled karakteristinog trokuta, a slinost je i u baznoj turistikoj ponudi koja se oslanja na smje-taj na seoskim gospodarstvima, domau hranu i jedinstvena vina

sa svojim specifinostima, ipak se radi o razliitim konceptima turi-stike ponude. Kako su proljee i jesen vrhovi baranj-ske turistike sezone, a uz park pri-rode Kopaki rit, najveu turistiku atrakciju Baranje, ponuda Belja, obi-teljskih poljoprivrednih gospodarsta-va, malih poduzetnika sve je bogati-ja iz mjeseca u mjesec preporuujemo posjet Baranji i hrvatskom Podunavlju

upravo u ovo vrijeme.

Restoran KormoranNakon vonje brodom ili amcem po Kopakom ritu idealno mjesto za ru-ak u prirodi je restoran Kormoran smjeten u velikom parku sa etnica-ma i djejim igralitem zbog ega je posebno pogodan za obiteljska okup-ljanja vikendom. Na meniju restorana su odabrani lokalni specijaliteti koji se

pripremaju prema tradicionalnim re-cepturama. Domai fi paprika, o-banac, aran u raljama te specijalite-ti ispod peke pripremaju se na otvore-nim ognjitima na vanjskoj kuhinji pa svi posjetitelji mogu uivo vidjeti tra-dicionalni nain pripreme jela. Uz sva-ko od domaih jela iskusni konobari e preporuiti i jedno od baranjskih vina kako bi okusi Baranje bili potpu-no zaokrueni.

Vina regije hrvatskog Podunavlja ko-joj pripada i vinogorje Baranja karak-teristina su po svom okusu i tekstu-ri koje im daje specifian podunavski terroir. Najzanimljiviji proizvoa vi-na s ovih prostora su svakako Vina Be-lje najvei hrvatski proizvoa groa s vie od esto hektara vlastitih vino-grada. Vonja kroz beljske vinograde pravi je uitak, a posebno interesan-tna lokacija u vinogradu je Vidikovac s kojeg se prua nezaboravan pogled na baranjsku ravnicu.

Vinogradi i vinarija BeljaNa vinskoj cesti usred vinograda Vi-na Belje su podigla novu suvreme-nu vinariju koja se savreno uklapa u krajolik okolnih vinograda. Upravo

je vinarija jedna od najvanijih toa-ka vinske turistike rute u okviru ko-je gosti mogu posjetiti turistiki pa-viljon s velikim prezentacijskim vi-deo zidom te obii samu vinariju u

kojoj se s galerije i turistikih etni-ca, postavljenih na visinu od gotovo 10 metara, vidi cijela proizvodnja.Posjetiti vinograde i vinariju Be-lja posebno je atraktivno i u jesen u vrijeme berbe groa u rujnu i li-stopadu kada gosti mogu sudjelova-ti u berbi na vinogradarskim lokaci-

jama iznad Karanca nakon ega sli-jedi oputanje i ruak na Vidikovcu i obilazak vinarije u kojoj se prerauje upravo ubrano groe.

Ljiljana Vajda

VINSKI TURIZAM U BARANJI

Baranja - interesantna turistika destinacijavinski kutak

Vrhunska graevina Vina Belje s medaljom Mundus Vini

Vinogradi Vina Belje

Stari podrum u Kneevim Vinogradima

*Nakon vonje brodom ili amcem po Kopakom ritu idealno mjesto za ruak u prirodi je restoran Kormoran *Za kraj vinske ture preporuujemo posjet starom podrumu Belja smjetenom u centru Kneevih Vinograda

Posjetite stari podrumZa kraj vinske ture preporuujemo posjet starom podrumu Belja smje-tenom u centru Kneevih Vinograda. Najvei gator (karakteristian vin-ski podrum ukopan u lesno tlo) u Baranji prostire se na tri etae i ispunjen je bavama od najboljeg slavonskog hrasta. U podrumu se nalazi i boga-ta arhiva s vie od 20.000 butelja, a najstarije vino Cabernet franc iz 1949. posebno je izloeno na donjoj etai podruma. Za vinske ljubitelje mogu-e je organizirati kuanje odabranih vina u samom podrumu ili u posebnoj kuaonici koja je ureena u tradicionalnom stilu s velikom dvoranom na-grada u kojoj su izloena brojna priznanja i nagrade s domaih i meuna-rodnih ocjenjivanja vina. U sklopu starog podruma se nalazi i velika vino-teka i suvenirnica u kojoj se mogu pronai runo raeni baranjski suveniri, Baranjski kulen i ostali tradicionalni suhomesnati proizvodi te cijeli asorti-man Vina Belje s prigodnim pakiranjima.

Vina Belje - podrum graevine Graevina je najznaajnija vinska sorta kontinentalne Hrvatske, a uvjerlji-vo vodi u prodajnim rezultatima svih hrvatskih vinskih sorti zajedno. Na prostoru od Pljeivice preko Zagorja i Meimurja pa sve do Podunavlja u vinogradima dominira upravo graevina.S obzirom na iroku rasprostranjenost ove autohtone sorte mogue su znaajne razlike u sastavu graevine po vinogorjima no zajednika prepo-znatljivost svih graevina je ugodna aroma, zelenkastouta boja i svjeina. Specifinost graevine je i izuzetna kakvoa u svim kategorijama predikat-nih vina. Od vina za gemite, graevina u zadnjih nekoliko godina prerasta u moderno vino spremno za svjetsko trite.

Zagrebaka banka donacijama i edukativnim radionicama potie razvoj drutvenog poduzetnitva u Hrvatskoj. Prijavite se na natjeaj i podrat emo va doprinos zajednici.

Oni koji rade za zajednicu zasluuju svaku potporu.Donacije za razvojdrutvenog poduzetnitva.

Svaki dan je novi izazov.Izaberite partnera kojem vjerujete.

Vie informacija ekavas na www.zaba.hr

1.pdf2.pdf3.pdf4.pdf8.pdf10.pdf12.pdf15.pdf16.pdf18.pdf21.pdf24.pdf28.pdf32.pdf34.pdf40.pdf42.pdf43.pdf44.pdf

poduzetnik lipanj 2013 najava

Documents