planu asaun nasionÁl - redefeto - timor lesteredefeto.tl/public/files/shares/rede feto...

40
PLANU ASAUN NASIONÁL REZOLUSAUN KONSELLU SEGURANSA NASOENS UNIDAS 1325 (2000) BA FETO, PÁS NO SEGURANSA (2016—2020) Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste Ministério Interior Repúblika Demokrátika Timor-Leste Parseria ho:

Upload: dodat

Post on 15-May-2018

352 views

Category:

Documents


10 download

TRANSCRIPT

Page 1: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

PLANU ASAUN NASIONÁL

REZOLUSAUN KONSELLU SEGURANSA

NASOENS UNIDAS 1325 (2000)

BA FETO, PÁS NO SEGURANSA (2016—2020)

Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste

Ministério Interior

Repúblika Demokrátika Timor-Leste

Parseria ho:

Page 2: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

III

Cover photo: ©UN Women/ Betsy Davis 2014

Planu Asaun Nasionál ne’e dezenvolve ho lideransa Ministeriu Interior, serbisu hamutuk ho

UN Women no hetan kontribuisaun makaas husi Governu Australia, Reinu Unidu, Uniaun

Europeia, Finlandia no mos Japaun nian.

Page 3: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

IV

PLANU ASAUN NASIONÁL

REZOLUSAUN KONSELLU

SEGURANSA NASOENS

UNIDAS 1325 (2000)

BA FETO, PÁS & SEGURANSA

Outubru 2016

Page 4: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

1

ACbit Asosiasaun CHEGA ba ita

ALFeLa Asistensia Legal ba Feto no Labaraik

APSCTL Asia Pacific Support Collective Timor-Leste

CAVR Komisaun Akoillamentu Verdade no Rekonsiliasaun

CdM Konsellu de Minístru

CEDAW Konvensaun ba Eliminasaun Forma Diskriminsaun hotu-hotu Hasoru

Feto

CEPAD Sentru Estudu ba Pás no Dezenvolvimento

CNE Komisaun Nasionál ba Eleisaun

CVA Komissaun Lia-los no Amizade

DNA Deoxyribo Nucleic Acid

DNPKK Diresaun Nasionál ba Prevensaun Konflitu iha Komunidade

F-FDTL Falintil-Forsa Defeza Timor Leste

FOKUPERS Forum Komunikasi Perempuan Lorosa’e

FONGTIL Forum Organizasaun La’ós Governu nian Timor-Leste

FPS Feto, Pás no Seguransa

GAPI Gabinete Asesoria ba Promosaun Igualdade

GMPTL Grupo Feto Parlamentar Timor Leste

HANSIP Pertahanan Sipil/seguransa sivíl

HIV/AIDS Human Immunodeficiency Virus/Acquired Immune Deficiency

Syndrome

IDPs Internally Displaced Persons / Ema Deslokadu Rai-laran

JSMP Programa Monitorizasaun ba Sistema Judisiariu

KNKS Komisaun Nasionál ba Kombate SIDA

LKDV Lei Kontra Violénsia Doméstika

MD Ministériu Defeza

MI Ministériu Interior

MJ Ministériu Justisa

MNEC Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kopersaun

MS Ministériu Saúde

MSS Ministériu Sosial Solidariedade

PAA Planu Asaun Anuál

PAN Planu Asaun Nasionál

ABREVIASAUN

Page 5: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

2

PDHJ Provedoria Direitu Umanus no Justisa

PM Primeiru Minístru

PNTL Polísia Nasionál Timor-Leste

PR Prezidente Repúblika

RKSNU Rezolusaun Konsellu Seguransa Nasoens Unidas

SEAP Sekretaria Estadu ba Asuntu Parlamentar

SEJD Sekretária Estadu ba Juventude no Desportu

SEM Sekretária Estadu ba Apoiu no Promosaun Sosio-Ekonómika Feto nian

SEPFOPE Sekretária Estadu ba Politika Formasaun Profisional no Empregu

SEPI Sekretária Estadu ba Promosaun Igualdade

SES Sekretária Estadu ba Seguransa

STI Sexual Transmitted Infection/Moras Transmite husi Relasaun Seksual

TAF The Asia Foundation/Fundasaun Ázia

UN Women Entidade Nasoens Unidas ba Igualdade Jéneru no Empoderamentu

Feto

UNFPA Fundu Nasoens Unidas nia ba Populasaun

Page 6: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

3

ABREVIASAUN 1

INDISE 3

PREFÁSIU 4

SUMÁRIU EZEKUTIVU 5

Parte Ida: Enkuadramentu Legal no Governasaun 9

Rezolusaun Konsellu Seguransa 1325 (2000) ba Feto, Pás no Seguransa 9

Governu Timor-Leste nia kompromisu 10

Parte Rua: Kontestu—Feto, Pás, no Seguransa Timor-Leste 12

Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12

Dezafiu hirak ne’ebé feto sira hasoru hafoin períodu pos-konflitu 12

Parte Tolu : Dalan ba Futuru: Planu Asaun Nasionál Rezolusaun Konsellu

Seguransa 1325 (2000) ba Timor-Leste 14

Prosesu Dezenvolve PAN Rezolusaun Konsellu Seguransa 1325 14

Kronolojia 16

Objetivu no Atividade PAN Rezolusaun Konsellu Seguransa 1325 (2000)

Timor-Leste (2016-2020) 17

Pilar Partisipasaun 17

Pilar Prevensaun 18

Pilar Protesaun 19

Pilar Harii-Pás 21

Estrutura Implementasaun PAN RKSNU 1325 iha Timor-Leste 22

Matriks PAN RKSNU 1325 (2000) 23

ANEKSU

Rezolusaun Konsellu Seguransa Nasoens Unidas 1325 33

INDISE

Page 7: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

4

Feto no labarik feto sira iha Timor-Leste iha direitu

hodi moris hakmatek iha ambiente ida ne’ebé

seguru, livre husi forma violénsia no diskriminasaun

oioin, hodi partisipa no kontribui nu’udar sidadaun

ne’ebé igual no ativu iha harí-pás no

dezenvolvimentu nasaun nian.

Timor-Leste atinje ona independensia liuhusi istória

konflitu no violénsia ne’ebé naruk. Timor-oan sira

senti ona konsekuensia sira, liu-liu feto no labarik

feto sira ne’ebé moris no liu ona husi situasaun

ne’ebé la seguru durante tinan barak nia laran no

sai vítima ba forma violénsia oioin.

Governu hatudu ona ninia kompromisu boot ba

inkluzaun tomak ba feto sira iha kestaun harí-pás no

seguransa hodi adopta Rezolusaun Konsellu

Seguransa Nasoens Unidas 1325, kona-ba Feto, Pás

no Seguransa. Liuhusi inisiativa Sekretária Estadu

Seguransa, atual Ministériu Interior iha Kintu

Governu Konstitusional nia laran, no ho apoiu husi

UN Women, lidera ona Repúblika Demokrátika

Timor-Leste hodi dezenvolve Planu Asaun Nasionál

(PAN) ba Rezolusaun Konsellu Seguransa Nasoens

Unidas (RKSNU) 1325, kona-ba Feto, Pás no

Seguransa (FPS). Reprezentante oioin husi governu

no organizasaun la’ós governu nian kontribui ona

iha prosesu dezenolvimentu PAN RKSNU 1325 ba

Timor-Leste, ne’ebé inklui mos kontribuisaun ne’ebé

jenerosu husi governu, Australianu, Finlandia, Reinu

Unidu, Uniaun Europeia, no foin lalais ne, Japaun .

Membru Parlamentu Nasionál sira, governu no

organizasaun sosiedade sivíl sira, inklui organizasaun

feto no parseiru dezenvolvimentu sira, hotu-hotu

fornese ona hanoin liuhusi konsulta oioin hodi

asegura ezatidaun, konsistensia no relevansia ba

PAN.

Sira ne’ebé envolve ona (parte interesante sira no

grupo alvu sira) konsiente katak nu’udar nasaun

pos-konflitu, importante tebes atu haforsa feto sira

nia partisipasaun iha harí-pás no rezolusaun konflitu

no promove igualdade jéneru ne’ebé konsagra

ona iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-

Leste (artigu 17)

Ho Planu Asaun Nasionál kona-ba Rezolusaun

Konsellu Seguransa 1325, Timor-Leste reafirma

ninia kompromisu ba jéneru hodi promove

dezenvolvimentu ne’ebé responsivel ba

jéneru no atinje feto sira nia direitu tuir

Konstituisaun no Tratadu no Konvensaun

Internasionál sira ne’ebé Timor-Leste ratifika

no adopta ona. Ita hein katak PAN ba RKSNU

1325 ne’e sei responde ba dezafiu no

preokupasaun hotu-hotu ne’ebé feto Timor-oan

sira hasoru no bele transforma feto no labarik feto

sira nia moris liuhusi asaun integradu, hodi asegura

sira nia protesaun ne’ebé diak no partisipasaun

ativu iha prosesu harí-pás. Governu halo ona

kompromisu ba dezenvolvimentu no

implementasaun ba Planu Asaun Nasionál ba

Rezolusaun Konsellu Seguransa Nasoens Unidas

1325, tamba sei iha buat barak ne’ebé presiza

halo hodi asegura kontribuisaun importante feto

sira nian ba sosiedade.

Hau foti oportunidade ne’e, lori naran Governu

Timor-Leste nian, hato’o parabéns ba

organizasaun no indivídu sira ne’ebé fo ona

kontribuisaun signifikante sira ba dezenvolvimentu

PAN ne’e. Ho nune’e, sira apoiu ona esforsu no

kompromisu Timor-Leste nian hodi implementa

RKSNU 1325 nu’udar Estadu Membru Nasoens

Unidas. Lori naran Governu nian, hau mos espresa

gratidaun ba UN Women ba apoiu finanseiru no

tékniku ne’ebé sira fornese ona iha prosesu hakat

ida-idak: husi hahu no prepara esbosu to’o

lansamentu PAN ba RKSNU 1325.

Planu Asaun Nasionál ne’e bele konsidera nu’udar

espresaun ida husi kompromisu no aspirasaun

Governu no povu Timor-Leste nian – ne’ebé

konsagra ona iha Konstituisaun RDTL, no arfirma tan

ho Deklarasaun Delta Nova iha 2014 – no inklui

ona iha Planu Estratejiku ba Dezenvolvimentu 2011

-2030 : nuudar sosiedadi ne’ebé justu ba jéneru

ne’ebé ema nia dignidadi no feto sira nia direitu

valoriza ona, proteje no promove ona tuir ita nia lei

no kultura”

“Investe ba feto, investe ba futuru jerasaun nasaun

nian”

Dili, Outubru 2016

Minístru Interior

Dr. Longuinhos Monteiro

PREFÁSIU

Page 8: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

5

Introdusaun Durante konflitu no funu, feto Timor oan iha

papél no serbisu oioin, dala barak lori sira

dook tiha husi sira nia papél tradisional

nu’udar inan, alin feto/bin ka serbisu tau

matan ba familia no uma laran. Feto barak

sai vítima no barak fo kontribuisaun boot ba

luta libertasaun, ba pás, estabilidade no ba

moris diak familia no sosiedade.

Oras ne’e feto Timor oan barak hetan papél

no serbisu importante sira iha ita nia Estadu

no iha sosiedade nia leét no hola parte

importante iha kompozisaun governu,

parlamentu no instituisaun estadu sira seluk

liuhusi sira nia partisipasaun ativu, lideransa

no kompromisu. Maibe, maski iha progresu

no mudansa barak iha feto sira nia moris

realiza ona, sosiedade rekoñese katak feto

sira seidauk totálmente goza sira nia direitu

sira no moris ho dignidade. Feto sira seidauk

hetan rekoñesimentu ba sira nia

kontribuisaun ba luta independensia nian.

Nune’e mos, feto sira kontinua hasoru

violénsia no diskriminasaun iha uma no iha

moris públiku nian, tamba prekonseitu no

limitasaun barak ne’ebé impoin iha sira nia

leten. Obstákulu no prekonseitu sira ne’e

prevene feto sira husi partisipasaun ativu iha

harí-pás, rezolusaun konflitu no prosesu

dezenvolvimentu, maski iha realidade, feto

hala’o papél importante iha harí-pás no

prevensaun konflitu.

Rezolusaun Konsellu Seguransa Nasoens

Unidas 1325, kona-ba Feto, Pás no

Seguransa, adopta ona ho unánimu iha 31

Outubru 2000, fo korajen ba Estadu membru

Nasoens Unidas sira hodi inklui feto iha

prosesu hotu-hotu ba pás no seguransa.

Liu ona tinan sanulu husi adopsaun

rezolusaun 1325, feto sira seidauk hetan

pozisaun no knaar hanesan ho mane sira

iha harí-pás no prosesu seguransa. Tamba

ne’e, no atu bele hadi’a situasaun no

pozisaun feto sira, Sekretáriu Jerál Nasoens

Unidas ezije Estadu Membru Nasoens Unidas

sira atu dezenvolve planu asaun nasionál ba

implementasaun Rezolusaun Konsellu

Seguransa Nasoens Unidas 1325 (2000).

Saida mak PAN RKSNU 1325? Timor-Leste nia Planu Asaun Nasionál (PAN)

ba implementasaun Rezolusaun Konsellu

Segurana Nasoens Unidas (RKSNU) 1325

(2000) ne’e mak produtu ikus husi prosesu

partisipasaun multi-parte interesante sira

ne’ebé hahu tiha ona husi Sekretáriu Estadu

Seguransa iha 2013. Molok iha esbosu PAN

atual, iha eventu aprendizajen barak,

organiza konsulta intérnu no estérnu sira hodi

mobiliza apoiu no envolvimentu quaze

organizasaun 25 resin husi governu,

sosiedade sivíl inklui organizasaun feto sira,

akadémiku, konfisoens relijiozas no parseiru

dezenvolvimentu sira.

Metodolójia Prosesu ida ne’e úniku no iha valor tanba

prosesu ne’e tulun hodi hasa’e konsiénsia

kona-ba importansia ajenda Feto, Pás no

Seguransa iha Timor-Leste, no hodi halibur

koñesimentu, esperiénsia no estudu sira

ne’ebé presiza hodi dezenvolve planu ida

ne’ebé tuir kontestu Timor-Leste nian. Hafoin

konsulta públiku ne’ebé partisipa husi ema

473 ne’ebé kompostu husi feto 243 no mane

230, ekipa konjuntu ba prepara esbosu

ne’ebé reperezenta husi governu no

sosiedade sivíl hahu hakerek esbosu PAN

RKSNU 1325 - Feto, Pas o Seguransa ho apoiu

tékniku husi UN Women. Dezenvolvimentu

Planu Asaun Nasionál kona-ba Feto, Pás no

Seguransa iha Timor-Leste hatudu

kompromisu Governu Timor-Leste nian

nu’udar membru Nasoens Unidas hodi

implementa Rezolusaun Konsellu Seguransa

Nasoens Unidas 1325 kona-ba Feto, Pás no

Seguransa. Adopsaun Planu Asaun Nasionál

(PAN) ne’e refleta duni kompromisu Timor-

Leste nian hodi implementa rezolusaun no

konvensaun relevante sira seluk ne’ebé iha

SUMÁRIU EZEKUTIVU

Page 9: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

6

ligasaun ho Rezolusaun 1325 ne’ebé uluk

adopta ona inklui Konvensaun CEDAW, no

Plataforma ba Asaun Peking (Beijing) nian no

rezolusaun sira seluk konsellu Seguransa ba

Feto, Pás no Seguransa (Rezolusaun 1820

(2008), 1888 (2009), 1889 (2009), 1960(2010),

2106 (2013), 2122 (2013) no 2242 (2015).

Planu Asun Nasionál ne’e dezenvolve bazeia

ba esperiénsia feto no mane Timor oan sira

nian no úniku ba kontestu Timor-Leste nian.

PAN ne’e dezeña tiha ona hodi apar ho

kontestu partíkular Timor-Leste nian nu’udar

nasaun pós-konflitu ida ne’ebé sei frajil hela

no foin lalais restaura ninia independensia

iha loron 20 Maiu 2002, liu husi periódu

konflitu no violénsia naruk. Kontestu

kompleksu ne’e aprezenta ameasa no

dezafiu barak, liuliu ba feto sira ne’ebé

esperiémenta no sofre ona konsekuensia no

impaktu oin oin husi dékade konflitu no

violénsia.

PAN ne’e dezenvolve bazeia ba lisaun no

esperiénsia feto no mane sira nian durante

funu no konflitu armadu hahú kedas iha

tinan 1975 liu ba. PAN RKSNU 1325 reafirma

katak maski funu hotu ona, feto Timor-oan

ohin loron kontinua luta hodi hetan justisa no

direitu ne’ebé hanesan. Nu’udar dokumentu

polítika ida, PAN ne’e loke dalan hodi

konkretiza implementasaun husi

rekomendasaun relatóriu CAVR nian ne’ebé

fornese evidensia abuzu no violénsia

sistemátiku ne’ebé komete husi membru

forsa armada Indonezia, iklui violénsia

seksuál, tortura seksuál, atan ba seksuál no

forma violésia seksuál sira seluk.

Tamba saida PAN RKSNU 1325? PAN RKSNU 1325 nia objetivu la’os deit atu

kompensa no rekoñese feto sira nia

sofrimentu nu’udar vítima durante konflitu

pasadu maibe mos rekoñese no tane-aas

feto sira nia kontribuisaun sira durante luta

libertasaun. Feto sira hala’o ona papél

importante sira hodi apoiu rezistensia no luta

ba libertasaun, maibe iha tendénsia atu

“dudu fila fali” ba moris uma laran nian

bainhira prosesu pás no dezenvolvimentu

hahu ona. PAN ida ne’e mos nu’udar

insentivu importante ida hodi hasa’e no

hametin partisipasaun ativu no lideransa feto

Timor oan nian iha esforsu ba pás no harí-

estadu nasaun ne’e nian

Implementasaun Susesu husi implementasaun PAN kona-ba

Feto, Pás no seguransa, sei depende ba

kompromisu polítiku lideransa governu ne’e

nian. Liu husi Deklarasaun Delta Nova iha

Marsu 2014, reprezentante governu nian

hatudu sira nia kompromisu hodi garante

dezenvolvimentu no implementasaun PAN

RKSNU1325 no kontinua reafirma sira nia

kompromisu hodi atinji igualdade jéneru no

hakbit feto no labarik feto sira iha Timor-

Leste. Nu’udar membru Nasoens Unidas,

Timor-Leste kontinua hatudu ninia

kompromisu no akuntabilidade ba

implementasaun ba kompromisu global ba

dezenvolvimentu hanesan

Objetivu Dezenvolvimentu Miléniu ne’ebé

afirma ona husi Primeriu Minístru Dr. Rui Maria

Araujo ba Objetivu Dezenvolvimentu

Sustentavel ne’ebé adopta ona husi

Nasoens Unidas iha tinan 2015 inklui objetivu

espesífiku hodi promove igualdade jéneru no

hakbit feto no labarik feto sira.

Atividade sira ne’ebé sei implementa iha

PAN ne’e organiza ona iha pilár haat – ka P

haat – Partisipasaun, Prevensaun, Protesaun

no Harí-Pás. Pilár hirak ne’e maka fundasaun

ka baze ba promosaun feto no labarik feto

sira nia direitu ba moris iha pás no seguransa,

no promosaun ba sira nia partisipasaun igual

no ativu nomos lideransa iha harí-pás no

dezenvolvimentu.

PAN ne’e sei implementa atividade sira hodi

promove no garante feto sira nia

partisipasaun iha pozisaun no prosesu foti-

desizaun hotu-hotu inklui iha setór defeza no

seguransa, harí-pás no dezenvolvimentu. Nia

propoin asaun konkreta hodi revee no muda

lei, polítika, no programa sira nu’udar dalan

hodi hadi’a feto sira nia partisipasaun ativu

no signifikante iha aspetu hotu-hotu ba pás

no harí-estadu .

Page 10: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

7

Asaun tenki foti hodi prevene forma violénsia

hotu-hotu hasoru feto, hodi kria no halo

revizaun ba lei sira no hasa’e sensibilidade

jéneru iha implementasaun lei hanesan –

agora – kuadru legal, estrutura, mekanizmu

no polítika sira ne’ebé seidauk garante

direitu ne’ebé hanesan no protesaun ba

feto sira. Ida nee inklui integrasaun indikador

sira ne’ebé sensivel ba jéneru iha sistema fo

alerta sedu ba konflitu nu’udar instrumentu

importante ba prevensaun no hapara

konflitu nian. PAN ne’e rekoñese feto sira nia

kapasidade nu’udar autór sira iha

prevensaun no rezolusaun konflitu no

nu’udar mediador no pontu fokal sira ba

seguransa no harí-pás iha nível hotu hotu,

husi nível nasionál, munisipal no nível

komunidade.

Feto sira sei bele hatan ba sira nia abilidadi

no kapasidade , wainhira asegura sira nia

seguransa fíziku, psikolojiku no sosiu-

ekonomiku, no maski okupasaun hotu ona,

feto barak mak sei enfrenta violénsia no

forma diskriminasaun oi-oin iha sira nia moris

loron-loron. Protesaun husi forma violénsia

hotu hotu presiza haree hikas kona ba oinsa

iha diferensa ba poder foti desizaun entre

feto no mane. PAN ne’e deskreve faze sira

ne’ebé sei halao iha tinan haat oin mai hodi

asegura feto no labarik feto sira nia

protesaun hasoru forma violénsia no

diskriminasaun hotu-hotu liuhusi revizaun ba

lei formal no lei lisan nian sira, inklui lei no

polítika sira ne’ebé regula no prátika barlake

ne’ebé iha tendensia atu mantein

dominasaun mane ba feto sira. PAN ne’e

mos sei haree ba obstaklu sira ne’ebé hodi

hasa’e feto sira nia direitu no saúde

reprodutivu liuhusi hadi’a asesu ba fasilidade

HIV no STI (moras ne’ebé da’et liuhusi

relasaun seksuál) iha nível munisipiu no

nasionál.

Liuhusi pilar Harí-pás, identifika ona atividade

sira hodi fornese asistensia no rekuperasaun

ekonómiku ba feto sira iha área rural hotu-

hotu, liuhusi planu rekoperasaun ekonómiku

sira no orsamentu ne’ebé sensivel ba jéneru.

PAN ne’e mos identifika ona atividade lubuk

ba feto sira hodi hasa’e sira nia asesu ba

rekursu naturais no atendimentu báziku sira,

permite sira hodi dezenvolve moris diak

ne’ebé sustentavel no kontribui ativu ba pás

no estabilidade nasaun nian. Atividade

lubuk ne’e mos promove hodi garante

reparasaun no asistensia ba feto funu na’in

no veterana sira nu’udar dalan ida hodi

asegura justisa no tratamentu hanesan no

validasaun ba sira nia kontribuisaun

importante ba pás. Ida ne’e tuir

rekomendasaun no provizaun CAVR nian

relasiona ho feto sira nia direitu no

promosaun ba feto sira nia papél iha harí-

pás no rezolusaun konflitu, liuliu iha nível

komunidade nian.

Page 11: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

8

Susesu ba implementasaun PAN ne’e ezije lideransa ne’ebé forte no efetivu husi governu

Timor-Leste. PAN ne’e adopta estrutura implementasaun ida ne’ebé fahe responsabilidade

implementasaun entre ministériu no autoridade governasaun oinoin ne’ebé envolve, no

superviziona husi gabineti Primeiru Minístru:

Minstériu Interior mak responsabiliza ba lideransa no implementasaun tomak ba PAN

RKSNU 1325 Timor-Leste nian (2016-2020)

Ministériu Solidariedade Sosial (MSS), Minstériu Justisa (MJ), Ministériu Defeza (MD) no

Sekretaria Estadu ba Apoiu no Promosaun Sosiu-Ekonomika Feto (SEM) no instituisaun

relevante (hanesan Polisia Nasionál, Forsa Defeza, Provedoria Direitu Umanus entre sira

seluk) mak responsabiliza ba implementasaun atividade sira seluk ne’ebé sei

implementa iha pilar haat ida-idak nia okos iha sira nia área ne’ebé sira serbisu ba. Sira

ida idak sei:

Aloka orsamentu sira ba atividade ne’ebé relevante

Koordena parseiru oioin ne’ebé envolve iha atividade hirak ne’e

Monitoriza no hatoo relatorio kona ba progresu no susesu/rezultadu sira, no

Asegura akontabilidade no transparánsia ba públiku no ba benefisiáriu sira.

Organizasaun sosiedade sivíl sira sei apoiu implementasaun no monitoria PAN RKSNU

1325 nia atividade sira, halo advokasia ba alokasaun rekursu no implementasaun ba

planu, no dezenvolve relatorio sombra kona ba progresu ne’ebé atinji ona

Komite Diretíva ba implementasaun PAN RKSNU 1325 kompostu husi Diretór Jerál husi

ministeriu sira ne’ebé envolve aan iha prosesu nee no mos Diretór Ezekutivu sira husi

organizasaun sosiedade sivíl sira ne’ebé involvidu iha prosesu nee. Komite Diretíva sei:

Fornese orientasaun ba implementasaun no monitorizasaun progresu PAN RKSNU

1325

Dezenvolve no submete proposta finansiamentu ba doador sira karik fundu iha

nível nasionál la sufisiente

Sai nu’udar embaixador ka ativista ba PAN RKSNU 1325.

Instituisaun Responsavel

Page 12: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

9

Rezolusaun Konsellu Seguransa Nasoens

Unidas 1325, - kona ba Feto, Pás no

Seguransa.

Iha loron 31 Outubro 2000, Konsellu

Seguransa Nasoens Unidas adopta

unanime ninia rezolusaun ba dahuluk

ne’ebé espesífikamente rekoñese katak

kontribuisaun feto sira nian iha prevensaun

konflitu, mantein-pás, rezolusaun konflitu no

harí-pás la valoriza no la utiliza. Nu’udar

rezolusaun dahuluk husi Konsellu Seguransa

kona-ba Feto, Pás no Seguransa, RKSNU

1325 mak instrumentu istoriku ida.

Dalabarak, nia sai ona estenografia ka

naran badak ba resoluzaun feto pas no

seguransa sira hotu, tamba nia kuda ona

fini ba rezolusaun sira seluk. Iha tinan hirak

tuir mai, Konsellu Seguransa aprova ona

rezolusaun asosiadu seluk hodi hametin liu

tan importansia hodi inklui feto sira nia

perspetiva no preukupasaun sira iha

redusaun, mitigasaun, jestaun no

rezolusaun ba konflitu armadu sira.

Rezolusaun hirak ne’e hamutuk forma

ajenda Feto, Pás no Seguransa (FPS).

Ajenda FPS ne’e transformativu tamba nia

buka hodi rezolve kauza konflitu armadu

nia abut, inklui dezigualdade jéneru,

nu’udar prerekizi tu/kondisaun ba

estabilidade longu prazu nian.

Rezolusaun Konsellu Seguransa Nasoens

Unidas 1325 inklui rekerimentu 18 ba

inkluzaun feto sira iha aspetu hotu-hotu no

iha nível prosesu pás no seguransa hotu-

hotu. Dalabarak, rekerimentu sira ne’e

organiza iha pilar haat nia okos: bainbain

bolu P haat (4) ba Feto, Pás no Seguransa.

Sira ne’e hotu defini ona hanesan tuir mai:

Part i s ipasaun: Foka ba hasa’e

reprezentasaun feto eleitu ka nomeadu iha

aspetu hotu-hotu no iha nível hotu-hotu foti

desizaun nian iha setor governasaun,

seguransa, defesa no justisa iha nível

nasionál no lokál.

Protesaun: Proteje feto no labrik feto sira husi

forma violénsia bazeia ba jéneru no

diskriminasaun: fíziku, psikolójiku, ekonómiku,

sosio-kultural; iha situasaun konflitu ka pas

no pos-konflitu , iha uma no komunidade.

Prevensaun: ba konflitu no violénsia bazeia

ba jéneru, inklui violénsia seksuál ne’ebé

halao hanesan tatika funu nian

Harí-Pás: Estabelese pás permanente liuhusi

inkluzaun no igualdade. Promove papél

feto sira nian iha harí-pás no rezolusaun

konflitu, liuliu iha komunidade sira, no

asegura partisipasaun feto sira nian iha área

hotu hotu iha planu pos-konflitu nian, inklui

rekuperasaun ekonómiku no orsamentu

sensivel ba jéneru.

Rezolusaun Konsellu Seguransa Nasoens

Unidas (RKSNU) ne’e automatikamente

obrigatóriu ba Estadu Membru Nasoens

Unidas sira, no la presiza ratifika ho

asinatura husi Parte Estadu. Sekretáriu Jerál

Nasoens Unidas ezije Estadu membru

Nasoens Unidas hodi dezenvolve planu

asaun nasionál ba implementasaun RKSNU

1325 hodi asegura inkluzaun feto iha prosesu

hot-hotu ba pás no seguransa.

Parte Ida Enkuadramentu Legal no Governasaun nian

“Feto sira sempre iha papél

nu’udar lider, ativu iha

rezisténsia

maibe ikus mai,

tau ami iha segundu.

Ami nia motivasaun mak atu

garante katak feto sira nunka

tau iha segundu iha harí-pás

no prosesu foti desizaun sira”.

-Lidia Lopes, Diretóra Nasionál ba Prevensaun Konflitu Komuinitariu

Page 13: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

10

Autór xave sira ne’ebé responsabiliza ba

implementasaun ajenda Feto, Pás no

Seguransa iha Timor-Leste inklui:

Ajensia Nasoens Unidas sira

Parlamentu Nasionál

Governu Nasionál inklui instituisaun

nasionál ba Direitu Umanus no orgaun

kominitariu

Partidu Politiku sira .

Sosiedade sivil, liuliu organizasaun no

grupo feto sira

Governu Timor-Leste nia Kompromisu

Susesu husi implementasaun PAN RKSNU 1325

ba Feto, Pás no seguransa, sei depende ba

empeñu polítiku husi lideransa nível aas

governu ne’e nian. Nune’e mos atu

inkorpora prinsipiu igualdade jéneru iha

Konstituisaun, kumpri ninia obrigasaun hafoin

ratifikasaun ba CEDAW no estabelese

enkuadramentu legal no politika oinoin hodi

promove igualdade jéneru, Timor–Leste nia

Planu Estratejiku Dezenvolvimentu 2011-2030

prioritiza ona asaun sira ne’ebé ho objetivu

atu halakon diskriminasaun ba feto no

labarik feto sira no violensia bazeia ba

jéneru. Implementasaun ajenda feto, pas no

seguransa liu husi PAN RKSNU 1325, hanesan

parte ida husi asaun hirak ne’e. Maski antes

aprovasaun ba PAN reprezentante governu

sira hatudu ona sira nia kompromisu atu

dezenvolve no implementa PAN RKSNU 1325

liuhusi Deklarasaun Delta Nova iha Marsu

2014. Nu’udar membru Nasoens Unidas,

Timor-Leste foti ona pasu hodi hatudu ninia

kompromisu no akuntabilidade ba

implementasaun global ba igualdade jéneru

n e ’ e b é a d o p t a o n a O b j e t i v u

Dezenvolvimentu Miléniu ne’ebé afirma ona

husi Primeiru Minístru Dr. Rui Maria de Arauju

ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel

adopta husi Nasoens Unidas iha 2015.

Iha ninia diskursu ba enkontru lider global sira

n ian ba igua ldade jéneru no

empopderamentu ba feto iha Nova Iorke

loron 27 Setembru 2015, Primeiru Ministru,

hato’o katak Timor-Leste ninia Konstituisaun

garantia tratamentu igual ba mane no feto

iha aspetu hotu-hotu iha sira nia moris.

“Kompromisu forte neé sei ajuda ami atu

alkansa alvu ba objetivu global numeru lima

ba Igualdade Jéneru. Timor- Leste sei

suporta makaas objetivu global ne’ebé

buka atu atinji igualdade jéneru hakbiit feto

no labarik feto hotu-hotu. Ami konsidera

pozisaun feto no labarik feto sira nia iha ami

nia rain hanesan prova importante ida ba

ami nia progresu dezenvolvimentu”

Feto no labarik sira iha Timor-Leste iha direitu

hodi moris hakmatek iha ambiente seguru,

livre husi forma violénsia no diskriminasaun

hotu-hotu hodi kontribui nu’udar sidadaun

n e’ebé h an esan no a t i vu ba

dezenvolvimentu nasaun. Komesa kedas husi

restaurasaun independensia (2002), buat

barak halo ona hodi hametin direitu feto

Timor oan sira no enkoraja sira nia papél iha

polítika, harí pás nian no fornese seguransa

no justisa. Maski progresu no mudansa barak

iha feto sira nia moris realiza ona, feto barak

seidauk totálmente goza sira nia direitu no

sira nia kontribuisaun iha luta ba

i n depen den s i a se i da uk h eta n

rekoñesimentu. Feto sira kontinua hasoru

violénsia no diskriminasaun iha uma no iha

moris públiku nian. Ho Planu Asaun Nasionál

ba Feto, Pás no Seguransa, governu Timor-

Leste no parseiru sira bele foti asaun konkretu

hodi hadi’a pozisaun no rekoñesimentu feto

sira nu’udar veteranu, vítima husi konflitu no

violénsia, no nu’udar autór importante no

valoriza iha harii estadu.

Liu husi asaun sira ne’ebé integradu iha

lideransa Ministériu Interior, instituisaun

governu sira no organizasaun sosiedade sivíl

nasionál no internasionál sira bele ajuda hodi

transforma feto sira nia moris hodi asegura

sira nia protesaun ne’ebé apropriadu no

partisipasaun ativu hodi ajuda harí

sosiedade Timorense ida ne’ebé hakmatek

no seguru ba ema hotu.

Page 14: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

11

Planu Asaun Nasíonal ne’e dezenvolve

bazeia ba esperiensia feto no mane Timor

oan sira no dezeña tuir kontestu úniku

nasaun joven ne nian. Hafoin restáura ninia

indenpendensía iha loron 20 Maio 2002,

depois de períodu ida naruk ba

kolonialismu, konflitu no violénsia, Timor-

Leste iha ona tranzisaun husi kontestu post-

konflitu hodi hatudu ninia reziliensia nu’ udar

nasaun frajil. Alein de progresu ne’ebé atinji

ona, tinan barak ho okupasaun politiku,

injustisa sosial no ekonomiku lori ameasa no

dezafiu barak, liuliu ba feto ne’ebé hasoru

experiensia sofrimentu ho konsekuensia no

impaktu barak husi konflitu no violénsia.

PAN ne’e dezenvolve bazeia ba lisaun no

esperiensia sira husi feto sira durante funu no

konflitu armadu hahú husi tinan 1975 liu ba.

PAN RKSNU1325 reafirma katak maski funu

ne’e remata ona, maibe feto Timor-oan sira

sei kontinua luta ba justisa no direitu ne’ebé

hanesan to’o ohin loron. PAN ne’e suporta

implementasaun rekomendasaun sira husi

relatóriu CAVR ne’ebé fornese ona

evidensia husi abuzus no violénsia

sistemátiku ne’ebé komete husi membrus

forsas armadu Indonezia nian, inklui

violasaun no tortura seksuál, atan ba seksuál

no formas violénsia seksuál sira seluk. PAN

RKSNU 1325 la’os deit atu kompensa no

rekoñese feto sira-nian sofrimentu nu’udar

vitimas durante konflitu pasadu, maibe mos

rekoñese no apresía feto sira-nia

kontribuisaun durante luta ba libertasaun.

Feto sira hala’o kna’ar importante atu tulun

rezisténsia no luta ba libertasaun, maibe iha

tendensia atu “tau sira ba kotuk” ba moris

doméstiku wainhira hahú prosesu pás no

dezenvolvimentu. PAN ne’e sai nu’udar

motivasaun ida importante atu hasa’e no

hametin partisipasaun ativu no lideransa

husi feto Timor-oan sira iha esforsus harí pás

no estadu iha nasaun ida ne’e.

Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu

Husi Abríl 1974 - 1999, ema sira iha Timor-

Leste hetan ona esperiensia formas no nível

violénsia oinoin relasíona ho konflitu

armadu. Iha tinan 1974, disputa entre

partidus politiku Timor-oan sira nian ne’ebé

hamosu funu sivíl. Hafoin períodu ida badak

ba paz, tropás Indonezia sira invade Timor-

Leste iha Dezembru 1975. Okupasaun

Indonezia iha Timor-Leste remata iha tinan

1999. Durante períodu ne’ebé naruk, Timor-

oan sira sofre dalan oinoin husi konflitu

armadu entre tropás Indonezia no grupu

rezistensia Timor-oan sira ne’ebé luta ba

independensia. Durante tinan 24 funu no

konflitu armadu, ema sivíl Timor-oan barak –

tantu feto no mane sira – sai vitima ba

violénsia ne’e maibe, impaktu violénsia ba

mane no feto sira la hanesan.

Iha Timor-Leste no nasaun sira seluk ne’ebé

esperiensia ona konflitu armadu, feto no

mane sira hala’o kna’ar oinoin antes,

durante no hafoin funu. Feto no mane sira

iha kna’ar sira no estatutu sosíal diferente

iha sira-nia komunidade, no ho ida ne’e

mak influensia sira-nia esperiensia iha tempu

funu.

Antes konflitu, Fretilin mak halo advokasia

uluk kona-ba igualdade feto no mane sira

iha vida politiku. Hetan inspirasaun husi

ideias sosialista kona-ba emansipasaun, sira

organiza klases literasia iha komunidade sira

ne’ebé hetan partisipasaun máximu husi

feto sira. Iha loron 28 Agosto 1975 Rosa

‘Muki’ Bonaparte, Isabel Lobato no sira seluk

estabelese organizasaun feto ida iha

FRETILIN nia laran ho naran OPMT

(Organização Popular de Mulheres de

Timor). Fundador OPMT sira mak kritika

kustume Timor nian – iha sira-nia hanoin –

lejitima esploitasaun feto husi mane sira,

hanesan poligamia no kazamentu

planeadu - barlaque

Parte Rua Kontestu Feto, Pás no Seguransa iha Timor-Leste

Page 15: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

12

Maski nunee, posibilidade ba esforsu

alfabetizasaun no emamsipasaun limitadu

tebes kompara ho violénsia ne’ebé Timor

oan sira enfrenta durante tempu okupasaun.

Tamba feto barak la hetan nível edukasaun

aas no la hetan asesu ba rekursus hanesan

mane sira no mos la goza direitu no

poszisaun ne’ebé hanesan ho mane sira,

relativamente feto sira iha meius ne’ebé

limitadu tebes atu rekupera husi violénsia

ne’ebé afeta sira .

Ho ida ne’e, feto sira ne’e vulneravel tebes

ba violasaun direitu umanus. Feto Timor-oan

sira sofre husi formas violensía oinoin durante

okupasaun Indonezia no violensía husi milisía

sira hafoin referendu iha tinan 1999. Feto no

labarik feto Timor-oan sira mak hetan oho no

kanek husi bomba ou mate tamba hamlaha,

hetan kapturasaun no kastigu tamba

deskonfia fó tulun ba grupus rezistensia, no

lakon sira-nia uma no rai tamba destruisaun.

Feto barak liu duke mane sira mak sai vitima

ba violénsia no atan ba seksuál nuudar

estratejia ida hodi hatuun dignidade no

moral mane Timor sira ne’ebé iha resistansia

nia laran.

CAVR dokumenta ona kazu violensía seksuál

inklui kazu atan seksuál no violentu seksuál

hamutuk 835 ne’ebé akontese entre tinan

1974-1999 . Dadus hirak ne’e kolekta ona

husi CAVR-nia ekipa peskiza feto ida ne’ebé

halo entrevista lubuk ida ho sobrevivente

feto sira hamutuk 200 ne’ebé sofre violensia

relasiona ho konflitu.

Aleinde hetan expriensia rasik husi violénsia,

impaktu violénsia ba socio – ekonomiku feto

ho labatik feto sira mak :

La’en sira, labarik sira no familia sira seluk

ne’ebé sobrevive husi mate (inklui inan-

aman sira husi labarik feto sira) ne’ebé

lakon apoiu no rekursus familia,

Trauma no moras psikolójiku todan tanba

sujeitu ba violensía ne’ebé oioin no boot

iha tempu naruk nia laran,

Destruisaun ba infraestrutura, rai,

propriedade no rekursus naturais (bee)

ne’ebé esénsial nu’udar konsekuensia husi

bomba no uza morteiro.

Lakon ou redusaun ba oportunidade hodi

hamosu rendimentu no asesu ba

atendimentu báziku (saúde no edukasaun)

Serbisu todan aumenta ba feto sira – liu-liu

feto sira ne’ebé sira-nia la’en involve iha

funu no ba sira ne’ebé mak xéfia uma-kain

(feto-faluk),

Dezlokadu internál no aumentu

vulnerabilidade ba feto sira ne’ebé liga ho

tráfiku (liu-liu ba Atauro no Timor Osidental)

ka involve iha disputa rai depois de

konflitu.

Maske ho dezafiu hirak nee, feto barak kaer

knaar nuudar autóres ne’ebé envolve iha

funu no rezistensia. Mane foin sa’e forte sira

envolve iha rezistensía; feto foin sa’e forte

sira tein ai-han ba kombatente Falintil iha

foho sira. Durante tinan 24 okupasaun

Indonezia iha Timor-Leste (1975-1999), feto

Timor-oan barak envolve ativamente iha

rezistensía armadu nu’udar kombatentes ka

apoiantes ba FALINTIL. Sira prepara ai-han no

fardas, no fornese fatin subar no apoiu moral

ba kombatentes FRETILIN. Sira serbisu nu’udar

informantes, lori informasaun ba funu-nain

gerrilia sira iha foho, no hanorin kona-ba

ideolojía FRETILIN no kultura Timor-Leste nian.

Iha tinan 1999 feto Timor-oan barak ne’ebé

estuda iha Indonezía ou iha Universidade

Timor-Leste envolve iha movimentu etudante

klandestina. Sira tulun organiza atividades

oinoin hodi mobiliza apoiu internasíonal ba

luta independensía–hanesan demonstrasaun

no viajen halo diskursu internasíonal.

Liu husi esforsu koletivu feto, mane no labarik

feto no mane sira nian mak Timor-Leste hakat

liu violénsia no konflitu ne’ebé signifikante

(makaas) iha nia pasadu.

1. Informasaun adisional, haree relatorio CAVR, ne’ebé fornese provas e numeru relasiona " hahalok Jerál no sistemátiku komete husi membru forças de segurança Indonésia nian

no sira nia apoiantes sira (Hansip) ne’ebé involve iha kazu estupru, tortura seksuál, eskravidaun seksuál no formas seluk violesia seksuál nian ".

Page 16: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

13

Dezafiu hirak ne’ebé feto sira hasoru hafoin

períodu pos-konflitu

Nu’udar nasaun pos-konflitu ida, Timor-Leste

rekoñese katak impaktu husi konflitu no

violensía kontinua afeta moris no relasaun

feto no mane sira to’o ohin loron. Feto no

mane sira nia esperiensia konflitu diferente

tamba sira-nia kna’ar no pozisaun la

hanesan, no konflitu fo impaktu ne’ebé la

hanesan ba sira-nia moris.

Maski, atensaun inisíal ba igualdade jéneru

hahu husi FRETILIN, militarizasaun no konflitu

armadu durante tinan 24 haktur ka tau mane

sira iha pozisaun dominante tantu iha elit

politika Timor-oan no entre lider rezistensía

sira. Dominasaun mane iha sistema politika

Timor nian ne’e kontinua to’o iha era pos-

konflitu. Ida ne’e kontribui ba kultura politika

patriakal ida ne’ebé favorese maneira

poder ida liuhusi dominasaun (‘poder liu’

duke ‘poder ho no poder ba’). Ida ne’e

kultura politika ida ne’ebé tenta atu

marjinaliza pozisaun feto sira no prevene sira-

nia partisipasaun igual no lideransa iha

politiku no governasaun. Ida ne’e iha

tendensia atu marjinaliza posisaun feto sira

nian no prevene sira husi s partisipasaun ativu

no lideransa iha politika no governasaun.

Maski feto sira hala’o kna’ar sira importante

nu’udar apoiantes ba independensía no

rezistensía, maibe agora dudu fali sira ba

kotuk atu hala’o sira-nia kna’ar ‘tradisíonal’

ne’ebé invizivel ka helik hela husi ema nia

atensaun.

Tamba feto sira nia asesu limitadu ba rai,

propriedade edukasaun no oportunidade

ba subsistensia/moris, kompara ho mane sira,

ne’e relativamente difisil ba feto sira atu

rekupera husi lakon material no ekonómiku

ne’ebé kauza husi funu. Tamba situasaun

dezvantajen ne’e, feto Timor-oan barak mak

kontinua moris relativamente iha mukit no

izoladu ba sira iha area rural ho asesu

ne’ebé limitadu ba atendimentu no

infrastrutura baziku.

Feto maioria hetan difikuldade atu ko’alia

kona-ba violensía ne’ebé sira esperiensía

durante funu – liu-liu iha kazu violasaun

seksuál durante funu– no kontinua sofre husi

trauma. Sira ne’ebé mak berani ko’alia sai

sei hetan risku hasoru diskriminasaun ka

marginalizadu husi sira-nia komunidade ou

iha kazu balu, husi sira-nia familia.

Limitasaun apoio /asistensia atu rekupera

husi trauma, nee katak feto barak sei

kontinua sofre husi problema saúde ne’ebé

kauza husi trauma durante no depois de

konflitu. Buat sira ne’e reduz sira nian opsaun

atu involve iha atividade ekonomika hodi

hamosu rendimentu. Tanba nee maka, feto

sira ne’ebé mak sai vitima husi violensía

relasíona ho funu dala barak hetan trauma,

problema saúde fiziku no mental no menus

rendimentu. Problemas hirak ne’e signifikante

tebes ba feto-faluk sira no sira ne’ebé mak

hela iha fatin sira jeográfikamente izoladu,

do’ok husi programas asistensía governu

nian.

Krize polítiku no sosíal 2006 afeta ema barak

nia moris iha Timor-Leste, inklui feto no labarik

barak ne’ebé dezlokadu durante krize ne’e.

Feto no labarik feto sira hasoru risku ne’ebé

aumenta kona ba violénsia seksuál no

exploitasaun tanba sira nia deslokasaun,

maski fokus seguransa nia resposta haree liu

ba prosesu reforma institusional ne’ebé

intensivu atu haforsa seguransa no defeza

ne’ebé konsolidadu ne’ebé hetan suporta

no fiar hosi komunidade.

Iha tinan 10 nia laran depois de krize,

kontextu politiku relativamente estavel, inklui

depois de misaun Nasoens Unidas remata

iha 2012. Dala ruma, grupu politiku balun

dezafia governu nia autoridade ne’ebé

limita feto sira nia mobilidade no hamosu

tensaun iha komunidade sira ne’ebé

afetadu, maibe grupu sira nee nia

movimentu limitadu nafatin no governu

responde liu husi setor seguransa ne’ebé

apropriadu.

Ba oin, governu bele jere didiak nia pozisaun

relasiona ho grupu marjinalizadus sira hodi

investe iha aprosimasaun ne’ebé inkluzivu

iha harii–estadu ne’ebé hataan ba

nesesidade ema hotu nian ne’ebé vizualiza

iha Planu Asaun Nasionál ba RKSNU 1325.

Page 17: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

14

Prosesu: Dezenvolve PAN RKSNU

1325 ba Timor-Leste Bazeia ba lisaun hirak ne’ebé aprende ona

durante dezenvolvimentu PAN-VBJ, klaru

ona katak kolaborasaun inter-ministerial

ne’e importante atu responde ba ajenda

feto, pás no seguransa. Ajenda ne’e inklui

fokus ida ba partisipasaun feto sira-nian iha

prosesu foti desizaun no prosesu rezolusaun

konflitu, no sira-nia reprezentasaun iha

pozisaun lideransa xave. Ida ne’e mos

envolve kompromisu boot ho polisía no

militár kona-ba feto sira-nia direitu umanus,

no asegura katak feto sira-nia nesesidades

no lian ne’e inkoorpora iha justisa

tradisíonal, rekuperasaun ekonómiku no

prosesu dezenvolvimentu tomak.

Iha Timor-Leste, fatór ne’ebé motiva

estabelesimentu PAN RKSNU 1325 mak

kriasaun grupu apoiantes ida ne’ebé

importante. Grupu ne’e mobiliza ona

durante tinan barak, harí husi esforsus

apoiantes ne’ebé ejiji justisa ba krime

pasadu, no protesaun ba feto sira ne’ebé

hasoru violensía no diskriminasaun iha

períodu pos-indenpendensia. Liu husi grupu

apoiantes oinoin ba feto, pás no seguransa

ne’ebé halibur iha tinan hirak nia laran hodi

diskuti prioridades, fahe dezafiu ho halo

rekomendasaun ba futuru, hatudu sentidu

ida profunda husi parte interesante hirak

nee hanesan na’in ba PAN.

Autóres Hafoin tinan barak halo advokasia, eventus

dialogu nível nasíonal no interkambiu entre

parte interesantes sira iha nível nasíonal no

nasaun sira seluk ne’ebé involve iha ajenda

globál FPS, eis Sekretáriu Estádu ba

Seguransa (SES) atual Ministériu Interior (MI)

halo kompromisu ida atu lidera

dezenvolvimentu PAN RKSNU 1325 ida iha

fim de 2012 nu’udar parte husi ninia servisu

hamutuk ho UN Women. Husi inisíu, MI inklui

ona autóres governu no sosiedade sivil

lubuk ida iha dezenvolvimentu PAN RKSNU

1325.

Grupu traballu PAN ne’e envolve

reprezentantes 13 husi instituisaun sira

governu nian no kuaze organizasaun 10

husi sosiedade sivíl inklui organizasaun feto

sira.

Parte Tolu Dalan ba Futuru: Planu Asaun Nasionál RKSNU1325 (2000) ba Timor-Leste

“Ida ne’e ita-nia planu. Planu

ne’e kompostu husi ita-nia lian no ita-nia kontribuisaun. Ida ne’e ita nian no ita mai hamutuk ona atu lori ne’e ba oin. Ba ita nia futuru”

Veneranda Lemos Martins,

Sekretaria Estadu ba Apoiu no Promosaun

Sosiu-Ekonomia Feto nian

Durante sorumutu validasaun ida organiza

husi autóres hotu ne’ebé envolve iha

dezenvolvimentu PAN RKSNU 1325 iha fulan

Novembru 2015, partisipante feto ida iha

ninia reflesaun kona ba prosesu inklusividadi

hateten katak importansia ba inkluzividade

prosesu neé mak inklui opiniaun hotu.

Nu’udar eis prizoneira politiku ida, nia

hateten “ha’u ko’alia ona kona-ba asuntus

ne’e (liu-liu rekoñesimentu ba feto prizoneirus

politiku sira) wainhira ha’u iha oportunidade,

maibe la iha rezultadu. Agora ne’e mak

tempu, no oportunidade ida atu hakerek ida

ne’e….ne’e la’os deit mai ha’u maibe ba

feto hotu ne’ebé sofre nu’udar prizoneiras no

vitima husi konflitu.”

Konkorda ho valor PAN nia prosesu

dezenvolvimentu, DR. Longuinhos Monteiro,

Ministru Interior, hateten “ feto sira-nia

partisipasaun máximu iha prosesu ne’e, no

politika ba kria pás no mantein pás ne’e

importante ba ema hotu nia seguransa”.

Page 18: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

15

Reprezentante husi instituisaun governu

mak Diretór Jerál sira husi Ministériu Interior

(MI) inklui PNTL, Ministériu Solidaridade Sosíal

(MSS), Ministériu Justisa (MJ), Ministériu

Defeza (MD) inklui F-FDTL, Sekretariu Estadu

ba Apoiu no Promosaun Sosíu-Ekonómiku

Feto (SEM), Sekretaria Estadu Politika

Formasaun Profesional no Empregu

SEPFOPE), Sekretaria Estadu Juventude no

Desportu (SEJD), Universidade Nasionál Timor

LoroSae no Universidade da Pas

Organizasaun sosiedade sivíl ne’ebé

envolve mak ACbit, APSCTL, Ba Futuru, Belun,

CEPAD, Fokupers, JSMP, Rede Feto no sira

seluk tan.

Parseirus Dezenvolvimentu mos kontribui

ona ba prosesu ne’e hodi fo tempu no

oportunidade ba autor xave sira hodi

kumpriende didiak, no inkorpora nesesidade

PAN RKSNU 1325 no ninia relevansia ba Timor

-Leste. Partikularmente UN Women ne’ebé

fo asistensia tekniku no orientasaun durante

prosesu ida ne’e.

“serbisu ba projetu ne’e foun tebes ba ami hotu. Ami serbisu ona ba

planu asaun ne’e mesak deit, la hó apoiu husi liur. Ami tenke aprende

buat hotu kona-ba RKSNU 1325 husi zero to’o kompriende rezolusaun

ne’e…no..agora ami deskobre katak ida ne’e importante tebes ba

nasaun ne’e….etapa por etapa, ami (militár) deskobre saida mak diak

atu ami bele halo ho serbisu ne’e, no maski forsas armada dala ruma

envolve iha krize humanu ho eskala boot, ami hatene katak sira bele sai

instrumentu ida ba tantu buat diak no aat. Ida ne’e oportunidade foun

ida ba Timor atu tulun governu iha prosesu foti desizaun – no ami nota

importansía husi prosesu foti desizaun feto sira nian iha setóres hotu.”

-Xisto da Cruz, Ofisíal Legál iha Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no

membru Komite Diretíva PAN RKSNU 1325

Page 19: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

16

Prosesu: Dezenvolve Timor-Leste nia Planu Asaun Nasionál kona-ba

Feto,Paz no Seguransa

Janeiru—Abril 2016: Finalizasaun no Aprovasaun

Outubru 2016-2020 Lansamentu, implementasaun no monitorizasaun !

Maiu—Setembru 2015: Prosesu Halo Ezbosu

Prosesu halo esbosu hahu ho sorumutu (workshop) ba membru komite Diretíva no grupu traballu sira. Ho rezultadu sira husi sorumutu, ekipa hakerek dezenvolve ezbosu PAN ne’ebé kolaborativu bazeia ba konsulta ne’ebé hala’o ho públiku.

Maiu 2014: Konsulta nasionál dahuluk no vizita estudu ba Indonezia Konsulta nivel nasionál ba dahuluk involve parseiru no parte interesante oin-oin pelu-menus ema 100 husi instituisaun governu, sosiedade sivil, inklui organizasaun feto sira, konfisoens relijiozus, no parseiru dezenvolvimentu sira. Fazilita husi UN Women Indonezia no Timor-Leste , vizita de estudu durante loron 5 ba Jakarta involve ofisial prinsipal sira husi SES (Agora MoI), MSS, SEPI (agora SEM), SED (agora Min Defeza), PNTL no F-FDTL, no parseiru NGO 3 (Acbit, Ba Futuru no REDE FETO) atu aprende liu tan prosesu dezenvolvimentu PAN Indonezia.

Junu—Dezembru 2014: Konsulta iha Nivel Baze La ho kontribuisaun husi Komunidade sira, dezenvolvimentu PAN sei la posivel. Hodi uza pilar prinsipal 4 ne’ebé enkuadru iha RKSNU 1325, grupu traballu organiza konsulta lubuk iha komunidade iha munisipiu 13 laran tomak, partisipa husi ema na’in 473 (feto 243, mane 230)

Outubru—Dezembru 2015: Validasaun Hala’o validasaun ba ezbosu PAN liu husi sorumutu partisipativu ne’ebé realiza iha loron 28 Outubru ne’ebé involve parte interesadu sira husi governu, sosiedade sivil no parseiru dezenvolvimentu sira hodi fo hanoin (feedback). Ekipa hakerek ezbosu nian tuir mai inkorpora no rezultadu sira no aprezenta ezbosu final PAN ba Konsellu Konsultivu no hafoin aprezenta ba Konsellu Minístru sira hodi hetan aprovasaun.

2007—2012: Hatuur Baze Gabinete Asesoria ba Promosaun Igualdade (hafoin SEPI, agora SEM), ho Sosiedade sivil, inklui membru Rede Feto, no Apoiu husi ONU no parseiru dezenvolvimentu sira seluk, ne’ebe hala’o advokasia hasa’e sensibilizasaun konaba Feto, Pas no Seguransa (FPS). Ida ne’e inklui troka aprendizajen ho Liberia no Irlandia, Planu Implementasaun 1325 ba 2010 ne’ebe foka ba protesaun, no dialogu fahe informasaun (open day) husi tinan 2010 ba oin. Iha tinan 2012 nia rohan, SES halo kompromisu atu lidera dezenvolvimentu PAN ba FPS.

Page 20: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

17

Objetivu no Atividade husi PAN RKSNU 1325 ba Timor-Leste (2016-2020) Bazeia ba análiza kontestu espesífiku ba Timor-Leste, parte interesante sira identifika objetivu espesífiku lubuk ida ba Planu Asaun Nasíonal RKSNU 1325 ba Timor-Leste, ne’ebé organiza ba pilár haat – ka P haat – Partisipasaun, Prevensaun, Protesaun no Harí Pás2.

Pilár Partisipasaun Partisipasaun signifika katak envolvimentu signifikante feto sira nian iha aspetu hotu no iha

nível foti desizaun hotu iha vida públiku no privadu. Partisipasaun igual feto sira nian iha

prosesu foti desizaun ne’e kona-ba hasa’e númeru reprezentante feto sira iha prosesu foti

desizaun no kona-ba asegura katak feto sira bele partisipa ativamente no signifikante iha

prosesu foti desizaun. Partisipasaun signifikante katak feto sira reprezenta sira-nia interese no

nesesidades rasik, iha lian/hanoin ida ne’ebé ema seluk rona no responde ba, liuhusi ukun

nain sira no sira nia responsabilidade ba sira-nia promesas.

Dezafiu ba partisipasaun feto sira-nia iha Timor-Leste

Feto Timor-oan sira iha politiku no governasaun

Iha Timor-Leste, feto barak mak tuur iha Parlamentu no Konsellu Minístrus kompara ho

nasaun sira seluk iha Sudeste Áziatiku. Agredese ba sistema kuota, pursentu 38 husi kadeira

parlamentu ne’ebé oras ne’e daudaun okupa husi feto sira. Governu Konstitusíonal VI iha

feto 8 hanesan membru governu; Ministra na’in 3 (Finansas, Saude no Sosíal Solidariedade)

no vise-ministras na’in 2 (1 iha Saúde no 1 iha Edukasaun), Sekretaria Estadu nain 3 ( SEAP,

SEM no Arte & Kultura). Partisipasaun feto sira iha nível suku ne’e sei sai hanesan dezafiu.

Maski kadeira 2 iha konsellu suku ne’e aloka ba reprezentante feto sira, so iha deit feto 11

mak sai xefe suku husi suku hamutuk 442 iha teritóriu tomak (2.4%). Preokupasaun ida seluk

mak feto sira-nia partisipasaun signifikante, ne’ebé hein katak feto atu partisipa, maibe

dala barak hetan presaun atu nonok deit. Presaun hirak nee tamba apoiu ne’ebé limitadu

husi líder feto sira no mos limitasaun informasaun, la dun fiar an ka konfidensia atu koalia sai

mos hanesan dezafiu. Feto sira hato’o sira-nia preokupasaun, karik ukun nain sira la rona no

la responde ba sira-nia kontribuisaun. Sei iha buat barak ne’ebé presiza atu halo hodi

asegura feto sira-nia partisipasaun signifikante iha nível hotu prosesu foti desizaun.

Feto sira iha PNTL no F-FDTL

Iha fulan Novembru 2009, Polisía Nasíonal Timor-Leste (PNTL) iha ofisíal feto hamutuk 608,

kuaze pursentu 18%. Maibe, bareiras ba feto sira-nia partisipasaun igual no signifikante iha

PNTL ne’e kontinua eziste. Avaliasaun munisipiu ne’ebé foin dadauk ne’e hala’o husi UN

Women no Gabineti Jéneru PNTL (2014) deskobre katak maioria ofisíal feto sira ne’e ho

pozisaun menus (logistik no administrasaun), ladun iha oportunidadi (igual) kareira ba

futuru no oportunidadi ba edukasaun, menus fasilidades – hanesan fatin troka no sintina

ketak husi mane sira – no la permite lori kilat durante operasaun, maski sira treinadu atu uza

kilat. Kazu diskriminasaun no asediu seksuál sei makaas no kontinua impede seguransa

ofisíal polisía feto sira, no rekrutamentu ba ofisíal feto sira foun3. Bazeia ba estatístika 2013,

forsa F-FDTL oras ne’e daudaun nian hamutuk 1,821, ho deit feto sira hamutuk 173 (9.5%).

Iha mos númeru feto sira menus tebes ne’ebé reprezenta iha kuadru ofisiais, agora

daudaun iha porsentu rua4.

2 Prioridade sia ne identifika liu husi fontes tuir mai : Konsulta públiku iha munisipiu 13, rekomendasaun CHEGA, rekomendasaun husi komite CEDAW,

no avaliasaun jéneru PNTL husi munisipiu 13) 3Myrttinen 2009: 32. 4Timor-Leste Plataforma ba Asaun Peking (Beijing). Revizaun nasionál, relatóriu avaliasaun (2014). Prepara husi SEPI.

Page 21: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

18

Objetivu Partisipasaun PAN-RKSNU 1325 ( 2016-2020)

Atu promove no hasa’e partisipasaun feto sira nian iha prosesu foti desizaun, inklui iha setór

defeza no seguransa, Planu Asaun Nasíonal Timor-Leste ba RKSNU 1325 kona-ba Feto, Páz

no Seguransa (2016-2020) defini ona objetivus hirak tuir mai:

Aumenta reprezentasaun feto sira ne’ebé eleitu no nomeia ona ba kna’ar sira iha

posizaun foti desizaun iha setór seguransa no justisa iha nível lokal no nasíonal.

Dezenvolve, lei, politika no programa sira kona-ba pás no seguransa ho partisipasaun

másimu husi grupu feto no mane oin-oin, no promove igualdade jéneru.

Hasa’e promosaun, rekrutamentu no

reprezentasaun feto sira nian iha

instituisaun nasíonal sira ba seguransa,

defeza no justisa.

Mekanizmu rezolusaun konflitu

komunitáriu no lider sira fornese

oportunidades ba feto sira atu partisipa

ativamente nudar mediador no pontu

fokál sira iha páz no seguransa.

Pilár Prevensaun Prevensaun ba konflitu no violénsia

bazeia ba jéneru, inklui violénsia seksuál

tenki hetan prioridade hodi sustenta pas.

Prevensaun bele alkansa liu hosi

inkorporasaun perspetiva feto sira nian

iha sistema alerta sedu, edukasaun

publika no akuzasaun ba sira ne’ebé

viola feto nia direitu.

Dezafiu ba prevensaun konflitu iha Timor-Leste

Prevensaun Konflitu Komunitáriu

Timor-Leste nuúdar sosiedade koletivista ida signifika katak interese grupu ne’e domina

interese indivídu. Nuúdar konsekuensía ida, konflitu komunitáriu barak mak hahu iha familia

no uma-kain laran no hafoin dezenvolve ba konflitu ida entre familia rua. Violénsia

doméstika no violénsia bazeia ba jéneru ne’e dala barak mosu nudar fatóres husi konflitus

komunitáriu hirak ne’e, hanesan haktuir husi Diretora Nasíonal ba Prevensaun Konflitu

Komunitariu. Diresaun Nasíonal ba Prevensaun Konflitu Komunitáriu treina ona mediadores

barak iha rezolusaun konflitu la-hó violénsia, no fasilita ona dialogu régular no atividades

mediasaun iha nível komunidade. Maski feto sira barak hetan ona treinamentu atu sai

nudar mediador nasíonal, maibe, en jerál númeru mediador feto sira nian sei menus

kompara ho mane sira. Presiza rekruta tan feto barak no foti sira nudar ajente páz no

mediadores. Sira mos bele fasil liu dezempena papel hodi fo apoio ne’ebé hanesan no sai

referensia ba servisu feto sira vitima hosi violénsia domestika duke mediadores mane sira,

no iha potensia hodi hakotu insidente sira ne’ebé hamosu violénsia antes atu hadaet

(escalate) ba konflitu komunitariu.

“Planu Asaun Nasíonal ne’e ho intensaun atu partikularmente rekuiñese feto sira-nia kapasidade nudar autóres ba prevensaun no rezolusaun konflitu ou mediadores hodi elimina persepsaun ne’ebé eziste katak feto sira deit mak sai vitima. Feto barak tenki sai mediadores nasíonal no pontu fokal ba prevensaun konfltiu”, tuir Anacleto Ribeiro, Asesór Primeiru Minístru nian ba Asuntu Defeza no Seguransa, katak kna’ar feto sira nian ne’e importante wainhira rezolve konlfitu arte marsial ida iha Comoro. “Ami la gasta osan ba inisíativa ida ne’e,” hateten Anacleto. “Simplismente, prezensa komunidade no feto sira nian ne’ebé sai nudar fasilitador ne’e natoon - hamosu espasu ka fatin ba tipu dialogu inklusivu ne’e importante.”

Page 22: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

19

Lei (kustomáriu)sira sensivel ba jéneru

Tuir mai atu hasa’e númeru mediadores feto sira, presiza mos halo rezolusaun disputa sira

sai sensivel ba jéneru. Hanesan ezemplu, kazu violénsia doméstika, dalabarak tenta atu

rezolve nudar kestaun respeita/dignidade entre familia sira, duke responde ba nesesidades

ba rekuperasaun no seguransa vitima nian. Nune’e mos, dipustas ba rai ne’ebé tenta atu

rezolve la-hó konsiderasaun ba impaktu husi desizaun relasiona ho feto sira-nia asesu ba rai

no rekursus. Atu asegura katak rezolusaun disputa lokal la diskrimina hasoru vitima no

reklamador feto sira, presiza revê lei kustumariu no lei formal sira hodi inklui dimensaun

jéneru. Hanesan ezemplu, lejislasaun foun ba definisaun na’in ba propriedade imovel

(Rejimi Espesíal ba Definisaun Na’in ba Propriedade Imovel) seidauk reve kona-nia ninia

sensibilidadi jéneru: kona-ba oinsá ida ne’e sei fó impaktu ba direitu ba rai no propriedade

ba feto no mane sira, labarik mane no feto sira.

Objetivu Prevensaun husi PAN RKSNU 1325 (2016-2020)

Atu tulun prevene tipu konflitu violentu hot-hotu no forma violénsia sel-seluk, Planu Asaun

Nasíonal atu halao tuir mai:

Integra modul jéneru ba iha manuál treinamentu/formasaun instituisaun defeza,

seguransa no justisa no fornese kursus mandatóriu ba igualdade jéneru, direitu umanu

no hasa’e konsiensia ba HIV/AIDS.

Inklui perspetiva jéneru iha mekanizmu prevensaun konflitu.

Promove kultura pas ba rezolusaun konflitu iha komunidade.

Asegura katak lei no politika sira ne’ebé gia rezolusaun konflitu no mediasaun ne’e

sensivel ba jéneru.

Hasa’e konsiensia (públiku) kona-ba prevensaun konflitu ne’ebé sensivel ba jéneru

liuhusi atividades hasa’e konsiensia no liu husi média

Pilár Protesaun Protesaun ba feto no labarik feto sira husi formas hotu violensía bazeia ba jéneru: fiziku,

seksuál, psikolojiku no ekonómiku inklui esperiensia sira iha konflitu no periode agora iha

uma ka iha komunidade. Feto no labarik feto sira iha direitu umanus baziku atu moris livre

husi violénsia. Protesaun garantia feto no labarik feto sira-nia seguransa, fiziku, saúde

mental no seguransa ekonómiku, no asegura katak ema respeitu sira-nia direitu umanu.

Dezafiu ba protesaun feto sira-nia direitu iha Timor-Leste

Violensía Doméstika

Violénsia doméstika sai hanesan violasaun diretu umanus ne’ebé aas tebes iha Timor-

Leste. Ho kuaze feto 6 husi nain 10 ne’ebé moris iha relasaun ho ema seluk hetan ona

forma de violénsia fiziku ka iha sira nia moris, bazeia ba Fundasaun Ázia nia estudu

prevalensia ba Feto sira esperiensia ba violénsia5. Iha tinan hirak ne’e, violénsia doméstika

sei kontinua sai krimi ida ne’ebé kazu barak hato’o bebeik iha relatóriu no ida neé iha

relasaun makaas ho sistem valores patriarkal no sosiedadi ne’ebé sei sofre husi trauma

funu.

Lei Kontra Violensía Doméstika (LKVD, 2010) sai nu’udar etapa importante ida atu rekuiñese

violénsia doméstika nudar krimi ida. Ofisial Polisia sira agora iha obrigasaun atu prosesa

kazu sira violénsia doméstika. Maibe sei iha difikuldade atu hatoo keixa tamba ta’uk, iha

presaun atu rezolve kazu iha nível familia ka suku laran no mos tamba la dun /menus

5Fundasaun Ázia, Kumpriende violénsia hasoru feto no labarik iha Timor-Leste: Resultadu husi Nailan nia Estudu Baze de Dadus , 2016,. Estudu anterior

ida– Timor-Leste- Levantamentu Demografiku & Saude, 2009-2010,( Diresaun Nasionál Estatistika– Ministerio Finansas, 2013, hetan katak 38% feto Timor

oan sira relata sofre husi abuzu fíziku)

Page 23: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

20

konfiansa ba polisia no sistema justisa

formal. Kolesaun ba dadus no sistema

monitorizasaun ne’e sei fraku kontribui mos

ba limitasaun keixa ba kazu sira ne’ebé

hato’o.

Direitu no Saúde Seksuál no Reprodutiva

Área seluk ne’ebé sai preukupasaun mak

direitu reprodutivu feto no labarik feto sira

nian no sira nia protesaun hasoru moras

infesaun sira. Bazeia ba UNFPA, Timor-Leste

iha rasio prevalensia HIV ida ne’ebé

menus (2%) maibe iha parte seluk, hasoru

vulnerabilidade espesífiku ne’ebé bele

aselera transmisaun HIV no infesaun

ne’ebé transmite husi relasaun seksuál. Ida

ne’e inklui movimentu ema ho nível aas,

no dezlokadu sosial, dezempregu aas,

konsiensia menus ba HIV no infesaun

transmite husi relasaun seksuál no menus

uza kondom. Ema foin sa’e barak mak la iha konesimentu no abilidadi/skil moris atu jere

risku infesaun trasmite husi relasaun seksuál no HIV/SIDA no STI ino limitasaun ba asesu ba

fasilidade teste no akonsellamentu ba HIV/SIDA no STI iha munisipiu sira.

Reparasaun no rekoñesimentu ba veteranu no vitima feto sira funu nian

Estabelese ona mekanizmu justisa tranzisíonal oin-oin iha Timor-Leste atu suporta

rekuperasaun no prosesu rekonsiliasaun ba vitima sira nia direitu humanu ne’ebé akontese

entre tinan 1974-1999. Maski prosesu hirak ne’e suporta prosesu pás no justisa iha Timor-

Leste, sira la fornese rekuperasaun no moris sustentavel ba feto sira ne’ebé sofre husi

violasaun ou hala’o kna’ar importante nuúdar kombatentes ou apoiantes indenpendensía

durante konflitu. Eis kombatentes feto no veterana sira seidauk simu reparasaun tamba sira

sidauk hetan rekoñesimentu no valorizasaun ba sira-nia kontribuisaun ba luta ba

independensía no prosesu pás.

Objetivus Protesaun PAN RKSNU 1325 (2016-2020)

Atu asegura protesaun ba feto sira husi formas hot-hotu violénsia bazeia ba jéneru durante

no hafoin konflitu, Planu Asaun Nasíonal Timor-Leste ba Feto, Pás no Seguransa (2016-2020)

atu halao objetivus tuir mai:

Hasa’e sensibilidade jéneru ba sistema justisa formál liu husi implementasaun lei sira

nebe sensivel ba jéneru no interpretasaun igual no sensitivu ba jéneru ba lei no

regulamentu sira.

Hasa’e sensibilidade no asesu ba akonsellãmentu no teste voluntariu ba HIV/SIDA no

STI iha munisípiu sira.

Asegura feto eis kombatente no veteranu sira hetan justisa no rekuoñesimentu ba sira-

nia kontribuisaun ba pás.

Maria do Rosario F. Correia, Diretóra Ezekutiva ba ALFeLa, organizasaun ne’ebe fo asistensia legal ba feto no labarik sira, identifika ona katak “tanba pratika monitorizasaun ne’ebé ladun diak, sira ne’ebé hetan akuzasaun ba kazu violénsia domestika la serve sira nia sentensa iha prizaun. La iha supervizaun minimu ba sira ne’ebé hetan deit suspensaun pena” Nia rezultadu mak, prokuradoria no sentensa ba kazu VBJ sai hanesan ad hoc deit. Correia mos identifika katak AlFela koko ona atu hataan ba asuntu ida ne’e liu husi advokasia ba monitorizasaun ne’ebé serio ba kazu violénsia dometika sira, ho esperansa katak perpretrador sira sei serve duni iha prizaun bainhira hetan kastigu

Page 24: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

21

Dezafiu ba Feto sira-nia Inkluzaun iha prosesu Harí Pás iha Timor-Leste

Justisa tranzisíonal no implementasaun rekomendasaun sira husi CAVR

Rekomendasaun sira husi CAVR iha preokupasaun kona-ba feto sira-nia direitu no

partisipasaun iha prosesu harí pás, fornese baze importante hodi haríi futuru ne’ebé

estavel no sustentavel ba Timor-Leste. Rekomendasaun hirak ne’e inklui apoiu programas

kontra diskriminasaun hasoru vitima sira violensía seksuál nian, ba inisíativas feto sira nian

atu prevene no rezolve konflitu no ba abordajen integradu igualdade jéneru no

partisipasaun maxímu feto sira nian iha vida ekonómiku, sosíal, kultura no polítiku Timor-

Leste nian6. atu harí sosiedade ida ne’ebé nakonu ho pás no estabilidade, presiza

rekoñese no responde ba nesesidades vitimas feto no kombatente funu nian.

Rekoñesimentu no justisa ba vitima feto sira sei kontribui ba harí sosiedade sivíl ida forte no

asesu aumenta ba justisa ba grupus vulneravel sira.

Empoderamentu sosial no ekonómiku Feto sira nian

Atu partisipa no kontribui máximu ba rekonstrusaun no dezenvolvimentu Timor-Leste,

empoderamentu sosíal no ekonómiku feto Timor-oan sira ne’e importante. Organizasaun

sosiedade sivíl feto nian enjerál fo énfaze ba direitu ba rai no eransa, asesu ba kréditu

(inklui subsidius no impréstimu livre la hó lukru), asesu ba edukasaun ba feto no labarik feto

sira, investimentu ida forte iha treinamentu skils no harí kapasidade, no atensaun espesíal

ba nesesidades feto sira ne’ebé xéfia uma-kain sira7. Sensu ikus ne’ebé hala’o iha Timor-

Leste iha tinan 2015 indika katak pursentu 20 uma-kain sira ne’e xéfia husi feto sira. Feto sira

no sira-nia familia ne’e vulneravel tebes ba pobreza tamba feto sira tradisíonalmente la

iha direitu ba eransa rai no propriedade, maski sira depende maka’as ba ida ne’e atu

hamosu rendementu. Ho ida ne’e, Autóridades ministerial no munisipal tenke halo esforsu

ida atu asegura katak programa rekuperasaun no dezenvolvimentu sosíu-ekonómiku ne’e

benefisia tebes feto ki’ak no vulneravel sira.

Objetivu Harí Pás husi PAN RKSNU 1325 (2016-2020)

Atu asegura partisipasaun feto sira nian iha prosesu harí pás no iha área pos-konflitu hotu

hanesan planeamentu, rekonstrusaun no dezenvolvimentu ekonómiku, Planu Asaun

Nasíonal Timor-Leste kona-ba Feto, Pás no Seguransa atu halao objetivus tuir mai:

Asegura feto sira iha asesu ba rekursus naturais – inklui rai, bee moos no nesesidades

báziku seluk – atu permite sira hodi harí moris sustentavel no kontribui ba sosiedade

ida ne’ebé nakonu ho pás no estabilidade.

Promove feto sira-nia kna’ar iha prosesu harí pás no rezolusaun konflitu iha nível

komunidade.

Governu implementa rekomendasaun no provizaun sira husi CAVR no CVA Timor-

Leste nian kona-ba feto sira-nia direitu

Pilár Harí Pás Harí pás so bele mantein iha ambiente ida ne’ebé promove inkluzaun no igualdade. Ida

ne’e kona-ba promove feto sira nia knaar iha prosesu harí pás no rezolusaun konflitu no

asegura partisipasaun feto sira nian iha área hotu hotu planeamentu pos-konflitu, inklui

rekuperasaun ekonómiku no orsamentu sensivel ba jéneru.

6Comissão de Acolhamento, Verdade, e Reconciliação de Timor-Leste, CAVR, 2005a, parte 11, 4.1) 7Ibid

Page 25: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

22

Estrutura Implementasaun PAN RKSNU 1325 Timor-Leste nian

Ho supervizaun tomak husi Gabineti Primeiru Minístru nian:

Ministériu Interior mak lidera no responsabiliza tomak ba koordenasaun no

implementasaun PAN RKSNU 1325 Timor-Leste nian (2016-2020)

Ministériu Sosíal Solidariedade (MSS), Ministériu Justisa (MJ), Ministériu Defeza (MD) no

Sekretariu Estadu ba Apoiu no Promosaun Sosiu-Ekonomiku Feto no instituisaun

relevante sira (hanesan PNTL, F-FDTL, Provedoria Direitu Umanus entre sira seluk) sei

responsabiliza ba implementasaun atividades keta-ketak/separadu ne’ebé sei

implementa iha kada pilár haat nia okos iha sira-nia área serbisu respetiva. Sira ida-

idak sei:

Aloka orsamentu ba atividades relasiona ho sira nia servisu/mandatu,

Koordena ho parseiru oinoin ne’ebé envolve iha atividades hirak ne’e,

Monitoriza no hato’o relatóriu ba progresu no rezultadu, no

Asegura akontabilidade no transparansía ba públiku no benefisíarius.

Organizasaun sosiedade sivíl sira sei suporta implementasaun atividades PAN RKSNU

1325, halo advokasia ba alokasaun rekursu no dezenvolve relatóriu sombra kona

progresu ka rezultadu ne’ebé alkansa ona

Komité Diretíva ba implementasaun PAN RKSNU 1325 kompostu husi Diretór Jéral husi

Ministérius ne’ebé envolve no Diretóres Ezékutivu husi organizasaun sosiedade sivíl sira

ne’ebé envolve. Komité Diretíva sei:

Fornese orientasaun , ba implementasaun no halo revizaun ba progresu PAN

RKSNU 1325.

Dezenvolve no submete proposta finansiamentu ba doador sira karik fundu

nasíonal sira la sufisiente.

Sai nu’udar embaixador no ativista ba PAN RKSNU1325.

Page 26: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

23

PIL

AR

I -

PA

RTI

SIP

ASA

UN

Fe

to n

ia p

art

isp

asa

un

ha

ne

san

no

ativu

ih

a p

rose

su fo

ti d

esi

zau

n r

ela

sio

na

ho

go

ve

rna

sau

n, p

ás

no

se

gu

ran

sa

Re

zulta

du

A

tivid

ad

es

Esp

esí

fik

u

Ind

ika

do

r D

eze

mp

u

Tin

an

Im

ple

me

nta

sau

n

*Au

tor

Go

ve

rnu

ne

’eb

e lid

era

20

16

20

17

20

18

20

19

20

20

* G

ove

rnu

no

Org

an

iza

sau

n s

osi

ed

ad

e s

ivil

no

pa

rse

iru

de

zen

vo

lvim

en

tu r

ele

va

nte

se

i id

en

tifika

tu

ir m

ai

1.1

. H

asa’

e re

pre

zenta

sau

n f

eto

ne’

ebé

elei

tu k

a no

mea

du a

tu h

ala’o

knaa

r ih

a p

ozi

sau

n

foti

des

izau

n n

ian

iha

seto

r se

gura

nsa

no

just

isa

iha

nív

el

lokál

no

nasi

onál

1.1

.1. D

ezen

vo

lve

no

ref

ors

a kap

asid

ade

ne’e

nes

esá

riu b

a kand

idat

a fe

to s

ira

ba

elei

saun

nas

ionál

no

lo

kál

ante

s no

dep

ois

de

elei

saun

# n

o %

fet

o n

o m

ane

elei

tu i

ha g

over

nasa

un

lokál

no

nasi

onál

hanes

an:

- X

efe

ald

eia

- X

efe

suk

u

- P

ost

o A

dm

inis

trat

ivu

-

Munis

ipiu

#

no

% f

eto

ele

itu b

a p

arla

men

to

x

x

x

x

S

EM

1.1

.2. H

alo

ad

vo

kas

ia n

o l

ob

y a

tu d

ezen

vo

lve

kri

teri

a ho

di

pro

mo

ve

igual

dad

e jé

ner

u h

anes

an

pre

-rek

ezit

u b

a no

mea

sau

n f

eto

ba

go

ver

nas

aun

no

lid

er k

om

unit

áriu

x

x

x

x

x

SE

M

1.1

.3. In

tegra

mo

dul

ko

na-b

a p

rom

ove

feto

iha

elei

sau

n g

over

nasa

un l

okál

no

nas

ionál

iha

edukas

au

n s

ívik

a b

a ko

mun

idad

e ko

na-b

a le

i el

eito

rál,

no

pro

sesu

po

líti

ku n

o k

am

pañ

a

# n

o %

suk

u

ne’e

het

an/s

imu o

na

edu

kas

aun

sívik

a re

lasi

ona

ho

feto

nia

par

tisi

pas

aun

po

liti

ka.

x

x

x

x

S

EM

1

.2.

Lei

, P

olí

tika,

p

rogra

ma

ko

na-b

a p

áz n

o s

egura

nsa

d

ezen

vo

lve

ho

p

arti

sip

asau

n

más

imu

hu

si g

rup

u

oin

-oin

, fe

to h

o

man

e si

ra n

o

pro

mo

ve

igual

dad

e jé

ner

u

1.2

.1. D

ezen

vo

lve

kap

asid

ade

hak

erek n

ain h

od

i in

tegra

ig

ual

dad

e jé

ner

u i

ha

leji

slas

aun,

po

líti

ka,

no

pro

gra

m s

ira

ba

pás

no

seg

ura

nsa

in

klu

i

mem

bru

par

lam

entu

no

ofi

siais

min

isté

rio

fet

o n

o

man

e si

ra

# n

o %

min

iste

rio

ka

insi

tuis

aun s

ira

inte

gra

p

ersp

etiv

a jé

ner

u i

ha

sira

nia

lei

, p

oli

tika

no

p

lanu.

x

x

x

x

MJ

1.2

.2. K

onsu

lta

entr

e m

em

bru

Par

lam

ento

(fe

to n

o

man

e) h

o o

rgan

izasa

un s

osi

edad

e si

vil

sir

a at

u

anal

iza

no

hal

o r

eviz

aun b

a le

i, p

olí

tika

no

p

rogra

ma

sira

ho

per

spet

iva

jéner

u a

lin

ha

ho

C

ED

AW

, R

KS

ko

na-b

a fe

to p

áz n

o s

egura

nsa

no

o

bri

gas

aun i

nte

rnat

ionál

sel

uk

han

esa

n d

irei

tu

um

an

us

# n

o %

mem

bru

par

lam

entu

sir

a fe

to h

o m

ane

ne’

ebé

par

tisi

pa

iha

ko

nsu

lta

ho

so

sied

adi

siv

il

sira

re

lasi

ona

ho

is

u

pas

, d

efes

a, s

egura

nsa

no

just

isa

ne’

ebé

inklu

i p

ersp

etiv

a jé

ner

u

x

x

x

x

GM

PT

L

1.2

.3.

Ase

gura

kata

k p

ersp

etiv

a fe

to n

o g

rup

u

min

ori

a /m

arg

inal

izad

u s

ira

ko

ntr

ibui

ba

pla

nea

mentu

, h

aker

ek n

o i

mp

lem

enta

sau

n

leji

slas

aun,

po

líti

ka

no

pro

gra

ma

sira

liu

-liu

re

lasi

ona

ho

pro

jetu

b

oo

t/m

ega

pro

jetu

(T

asi

Man

e, Z

EE

SM

, et

c)

% l

ejis

lasa

un,p

rogra

ma

rela

sio

na

ho

pro

jetu

b

ot

inte

gra

ona

reko

men

das

au

n

ne’e

reko

ila

hu

si g

rup

u f

eto

no

so

sied

adi

sivíl

sir

a

x

x

x

x

x

SE

M

Page 27: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

24

1.3

. H

asa’

e re

pre

zenta

sau

n f

eto

ne’

ebé

rekru

ta o

na

no

pro

mo

ve

ona

iha

inst

itu

isaun n

asio

nál

b

a se

gura

nsa

, d

efez

a no

just

isa

1.3

.1. H

alo

rev

izau

n b

a re

gu

lam

entu

(r

ekru

tam

entu

, p

rom

osa

un n

o r

ekurs

u u

man

u)

iha

inst

itu

isaun D

efe

sa i

nklu

i (F

-FD

TL

) no

Seg

ura

nsa

in

klu

i (P

NT

L)

Bo

mb

eiro

no

Seg

ura

nsa

siv

il a

tu

hal

ako

n d

iskri

min

asa

uan i

nklu

i vio

lasa

un h

usi

p

eso

ál s

ira

def

eza

no

seg

ura

nsa

no

pro

mo

ve

par

tisi

pas

aun n

e’e

hanes

an.

# n

o %

ko

na-b

a re

ko

mend

asaun a

tu h

adi’

a p

rose

su/k

rite

ria/

reg

ula

men

tu a

do

pta

ona

# i

nst

ituis

au

n d

efes

a no

segura

nsa

iha

ona

anal

ize

ho

per

spet

iva

jéner

u i

ha

regula

mentu

re

kurs

usu

um

an

us

x

x

x

x

x

MD

, M

I

1.3

.2. H

ala’

o t

rein

am

entu

ba

feto

po

tensi

ál s

ira

ne’

ebé

iha

inte

rese

atu

tam

a ih

a in

stit

uis

aun

def

eza

no

seg

ura

nsa

inklu

i F

-FD

TL

, P

NT

L,

Seg

ura

nsa

Siv

il,

Bo

mb

eiro

no

Guar

da

Pri

zaun

(sir

a ne’

ebé

do

ku

mentu

sel

esi

onad

u)

# n

o %

par

tisi

pan

te s

ira

( tu

ir s

eksu

) ne’e

sim

u o

na

atu

tam

a ih

a se

ntr

u f

orm

asau

n

def

esa

no

seg

ura

nsa

x

x

x

x

MD

, M

I

1.3

.3. D

ezim

ina

info

rmas

au

n h

usi

PN

TL

no

F-

FD

TL

sir

a b

a es

ko

las

sek

und

ari

a in

klu

i es

tud

ante

fe

to n

o m

ane

sira

ko

na-b

a re

kru

tam

entu

no

kar

eira

ih

a in

stit

uis

aun d

efez

a no

seg

ura

nsa

.

# n

o %

est

ud

ante

sir

a ne’e

rekru

ta o

na

iha

inst

itu

tisa

un d

efe

sa n

o s

egura

nsa

x

x

x

x

x

MI

/PN

TL

1.3

.4. F

orn

ese

kap

asit

asa

un h

od

i p

rom

ove

feto

iha

knaa

r li

der

ansa

iha

inst

ituis

au

n D

efez

a no

S

egura

nsa

nia

lar

an i

nklu

i F

ors

a D

efesa

(F

-FD

TL

) no

Po

lisi

a N

asio

nál

(P

NT

L),

Bo

mb

eiru

no

S

egura

nsa

siv

il l

iu h

usi

bo

lsa

de

estu

du,

edukas

au

n,

form

asa

un,

ori

enta

sau

n,

aso

siasa

un

feto

, no

est

ud

u k

om

par

ativ

u

% p

esso

al f

eto

d

efesa

no

segu

ransa

tu

ir o

na

ativ

idad

e d

ezen

vo

lve

kap

asid

ad

e k

ada

tinan

x

x

x

x

x

F-F

DT

L

1.3

.5. A

do

pta

kuo

ta a

tu p

rom

ove

rekru

tam

entu

no

re

pre

zenta

sau

n f

eto

iha

inst

itu

isau

n d

efez

a no

se

gura

nsa

in

klu

i F

-FD

TL

, P

NT

L i

nklu

i O

fisi

al

Po

lisi

a S

uk

u (

OP

S)

Est

abel

isim

entu

q

uo

ta b

a p

eso

al f

eto

iha

inst

itu

isaun s

egura

nsa

no

def

esa

#

no

% f

eto

ne’e

rekru

ta b

a F

-FD

TL

no

P

NT

L (

quo

ta m

ínim

u 1

5%

kad

a ti

nan

)

x

x

x

x

x

MI,

MD

, S

EM

1.3

.6. F

oti

med

idas

atu

hasa’e

mer

u j

uiz

a,

advo

gad

a (p

rokura

do

ra,

def

enso

ra p

úb

liku)

no

m

ós

juiz

a si

ra n

e’e

per

itu i

ha

lei

inte

rnasi

onál

# n

o %

ju

iza,

ad

vo

gad

a si

r (p

rokura

do

ra

&d

efenso

ra p

úb

liku s

ira)

ne’e

hat

ud

u o

na

ku

mp

rien

sau

n

ko

na

ba

lei

inte

rnas

ionál

x

x

x

x

x

MJ

PIL

AR

I -

PA

RTI

SIP

ASA

UN

Fe

to n

ia p

art

isp

asa

un

ha

ne

san

no

ativu

ih

a p

rose

su fo

ti d

esi

zau

n r

ela

sio

na

ho

go

ve

rna

sau

n, p

ás

no

se

gu

ran

sa

Re

zulta

du

A

tivid

ad

es

Esp

esí

fik

u

Ind

ika

do

r D

eze

mp

u

Tin

an

Im

ple

me

nta

sau

n

*Au

tor

Go

ve

rnu

ne

’eb

e lid

era

20

16

20

17

20

18

20

19

20

20

* G

ov

ern

u n

o O

rga

niz

asa

un

so

sie

da

de

siv

il n

o p

ars

eiru

de

zen

vo

lvim

en

tu r

ele

va

nte

se

i id

en

tifika

tu

ir m

ai

Page 28: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

25

1.4

. M

ekan

ism

u

rezo

lusa

un k

on

flit

u

ko

mu

nit

áriu

no

lid

er

sira

op

ort

unid

ade

no

sup

ort

a fe

to a

tu

par

tisi

pa

ativ

u

nu’u

dar

med

iad

ora

no

po

ntu

fo

kal

(ih

a har

ii p

ás n

o

seg

ura

nsa

)

1.4

.1. D

ezen

vo

lve

kam

paña

púb

lik

u h

od

i p

rom

ove

op

ort

unid

ade

no

rek

urs

u a

tu e

nko

raja

/as

egura

fet

o n

ia p

arti

sip

asau

n i

ha

asp

etu h

otu

-ho

tu i

ha

ko

mu

nid

ade

nia

mo

ris

ne’e

rela

sio

na

ho

rez

olu

sau

n k

on

flit

u.

% k

azu s

ira

ne’e

rela

ta/h

ato

o o

na

ba

DN

PK

K k

ada

tinan

ne’e

reso

lve

ona

hu

si

med

iad

ora

(fe

to)

x

x

x

x

M

SS

, M

I

1.4

.2. F

oti

med

idas

atu

hasa’e

mer

u f

eto

iha

rekru

tam

entu

nu’u

dar

Ko

rden

ado

ra,

Med

iad

ora

no

Po

ntu

Fo

kal

ba

pre

ven

saun

ko

nfl

itu i

ha

nív

el

mu

nis

ipiu

.

# n

o %

fet

o m

edia

do

r, k

ord

enad

or

no

po

ntu

fo

kal

ne’

ebé

min

istr

io i

nte

rio

r /D

NP

KK

re

kru

ta o

na.

x

x

x

x

MI

(DN

PK

K)

PIL

AR

I -

PA

RTI

SIP

ASA

UN

Fe

to n

ia p

art

isp

asa

un

ha

ne

san

no

ativu

ih

a p

rose

su fo

ti d

esi

zau

n r

ela

sio

na

ho

go

ve

rna

sau

n, p

ás

no

se

gu

ran

sa

Re

zulta

du

A

tivid

ad

es

Esp

esí

fik

u

Ind

ika

do

r D

eze

mp

u

Tin

an

Im

ple

me

nta

sau

n

*Au

tor

Go

ve

rnu

ne

’eb

e lid

era

20

16

20

17

20

18

20

19

20

20

* G

ov

ern

u n

o O

rga

niz

asa

un

so

sie

da

de

siv

il n

o p

ars

eiru

de

zen

vo

lvim

en

tu r

ele

va

nte

se

i id

en

tifika

tu

ir m

ai

Page 29: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

26

2.1

. S

entr

u f

orm

asa

un

inst

itu

isaun d

efe

za,

seg

ura

nsa

no

just

isa

inte

gra

ona

mat

eria

ner

u i

ha

sira

nia

fo

rmas

au

n i

nklu

i kurs

u o

bri

gat

óri

u

re

lasi

ona

ho

ig

uald

ade

jéner

u,

dir

eitu

um

ano

s, n

o

ko

nse

nsi

aliz

asau

n b

a H

IV/S

IDA

2.1

.1. D

ezen

vo

lve

no

inte

gra

mat

eria

ner

u,d

irei

tu u

manu

s, t

rata

du

s no

ko

nvenso

ens

(CE

DA

W,

RK

S k

ona-b

a fe

to, p

áz n

o s

egura

nsa

, le

i u

man

itar

ia,

ko

nse

nsi

aliz

asa

un H

IV/S

IDA

etc

.)

iha

kurí

kulu

sentr

o f

orm

asa

un i

ha

Inst

ituis

au

n

seg

ura

nsa

, d

efez

a no

just

isa

. # s

entr

u f

orm

asau

n

seg

ura

nsa

, d

efes

a no

ju

dis

iari

u n

e’e

inte

gra

ona

igual

dad

e jé

ner

u

no

dir

eitu

um

anu

s ih

a k

uri

kulu

ori

enta

sau

n

x

x

x

x

M

I,M

D,M

J

2.1

.2. D

ezen

vo

lve

kurs

u e

spes

iali

zad

u b

a p

eso

al

seg

ura

nsa

, d

efez

a no

just

isa

rela

sio

na

ho

ig

uald

ade

jéner

u,

dir

eitu

um

anus,

sensi

bil

izas

aun

ko

na-b

a H

IV/S

IDA

in

klu

i in

form

asa

un k

ona-b

a sa

úd

e re

pro

duti

va

iha

sentr

u f

orm

asa

un d

efez

a,

no

seg

ura

nsa

.

# n

o %

pes

oal

def

esa

no

segura

nsa

(

tuir

se

ksu

) hatu

du o

na

ku

mp

riensa

un k

ona

ba

iguald

ade

jéner

u,

dir

eitu

um

anus

no

HIV

/S

IDA

x

x

x

x

x

MI,

MD

, S

EM

2.1

.3. D

ezen

vo

lve

kurs

u e

spes

iali

zad

u b

a au

tor

jud

isia

riu s

ira

rela

sio

na

ho

ig

ual

dad

e jé

ner

u,

dir

eitu

um

anu

s ih

a se

ntr

u f

orm

asau

n j

ud

isiá

riu.

x

x

x

x

MJ,

SE

M

2.1

.4. F

orm

asau

n k

ona-b

a p

rote

sau

n b

a em

a si

vil

, in

klu

i d

irei

tu n

o n

eses

idad

e li

u l

iu f

eto

sir

a nia

n

ink

luza

un f

eto

ba

op

eras

aun p

ás n

o h

arii

páz

no

m

os

ko

nse

nsi

ali

zasa

un b

a H

IV/S

IDA

ba

fors

a o

per

asau

n p

ás m

olo

k h

ala’o

mis

aun.

# m

od

ul

fou

n k

urs

u n

o f

orm

asa

un n

e’e

hat

o’o

ona

# n

o %

pes

oal

se

gura

nsa

no

def

esa

par

tisi

pa

iha

op

eras

aun

no

manu

ten

sau

n b

a p

as

( tu

ir

sek

su)

hat

ud

u

ko

nesi

men

tu k

ona

ba

resp

onsa

bil

idad

i jé

ner

u i

ha

pro

tesa

un s

ivil

x

x

x

x

x

Sen

tru

form

asau

n

PN

TL

no

S

entr

u

Fo

rmas

aun F

-F

DT

L M

etin

aro

PIL

AR

II -

PR

EV

EN

SA

UN

Pre

ve

nsa

un

ba

ko

nflitu

vio

len

tu in

klu

i vio

len

sia

ba

zeia

ba

ne

ru

Re

zulta

du

A

tivid

ad

es

Esp

esí

fik

u

Ind

ika

do

r D

eze

mp

u

Tin

an

Im

ple

me

nta

sau

n

*Au

tor

Go

ve

rnu

ne

’eb

e lid

era

20

16

20

17

20

18

20

19

20

20

* G

ove

rnu

no

Org

an

iza

sau

n s

osi

ed

ad

e s

ivil

no

pa

rse

iru

de

zen

vo

lvim

en

tu r

ele

va

nte

se

i id

en

tifika

tu

ir m

ai

Page 30: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

27

2.2

.1. H

alo

rev

izau

n j

éner

u i

ha

deb

ate/

dis

kusa

un

ba

lei,

po

líti

ka,

pla

nu n

o e

stra

teji

a si

ra n

e’e

rela

sio

na

ho

pre

vensa

un k

on

flit

u n

e’e

ezis

te

ona

no

hal

o s

osi

aliz

asaun b

a k

om

unid

ade

/p

úb

lik

u h

ahú h

usi

nív

el n

asi

on

ál t

o’o

áre

a ru

rál

x

x

x

x

x

MI

2.2

. M

ekan

ism

u

pre

ven

sau

n k

on

flit

u

ink

lui

per

spet

iva

jéner

u

2.2

.2. A

val

ia n

o h

alo

rev

izau

n b

a S

iste

ma

aler

ta

sed

u b

a ko

nfl

itu n

o S

iste

ma

ham

enu

s ri

sku b

a d

ezas

tre

no

esk

alas

au

n b

a vio

lénsi

a ho

di

inklu

i/in

ko

rpo

ra t

an i

nd

ikad

or

sensi

vel

ba

jéner

u n

o

mek

anis

mu m

onit

ori

zasa

un

%

rela

tori

o k

ona

ba

ale

rta

sed

u b

a ko

nfl

itu n

o

sist

em

a ham

en

us

risk

u b

a d

ezas

tre

no

vio

lénsi

a

inte

gra

per

spet

iva

jéner

u (

i.e

. d

adu d

esag

red

u

tuir

seksu

no

rek

om

end

asau

n s

pes

ifik

u t

uir

ner

u)

x

x

x

x

MI

2.2

.3. D

esim

inas

au

n k

ona-b

a, s

iste

ma

aler

ta s

edu

ba

auto

rid

ade

lokál

, L

ider

Ko

mu

nit

ariu

, in

klu

i m

em

bru

s ko

nse

llu s

uk

u n

o k

om

unid

ade

sira

liu

-li

u f

eto

, ju

ven

tud

e si

ra n

o

Gru

pu m

ino

ria

% p

op

ula

sau

n a

dult

u (

tuir

sek

su,

tinan

no

d

efis

iensi

a)

iha

ku

mp

riensa

un

k

ona

ba

Sis

tem

a al

erta

sed

u

x

x

x

x

MI

2.2

.4. F

orm

asau

n b

a m

edia

do

res

sira

(m

ane

no

fe

to)

atu i

ha

ko

ñesi

mentu

ko

na-b

a re

zolu

saun

ko

nfl

itu h

o p

ersp

etiv

a jé

ner

u (

ink

lui

MS

S n

ia

med

iad

or)

% m

edia

do

r si

ra (

tuir

sek

su)

hat

ud

u

ku

mp

rien

sau

n k

ona

ba

pra

tika r

eso

lusa

un

ko

nfl

itu h

o p

resp

etiv

a jé

ner

u

x

x

x

x

MI

2.3

. P

rom

ove

ku

ltura

d

ame

ba

rezo

lusa

un

ko

nfl

itu i

ha

ko

mu

nid

ade

2.3

.1. H

alo

ko

nsi

ensi

aliz

asa

un

ba

juven

tud

e fe

to

ho

mane

ko

na-b

a re

zolu

sau

n b

a ko

nfl

itu l

a ho

vio

lén

sia

# i

nsi

den

te k

rim

i vio

lentu

ne’e

ko

met

e h

usi

jo

ven

sir

a (

tuir

sek

su)

iha

suk

u

het

an a

tivid

ade

sira

rel

asio

na

no

has

a’e

ko

nse

nsi

aliz

asau

n k

ona

ba

reso

lusa

un k

on

flit

u

la h

o v

iolé

nsi

a

x

x

x

x

x

MI

2.3

.2. E

dukas

aun s

ívik

a in

klu

i re

zolu

sau

n k

onfl

itu

la h

o v

iolé

nsi

a ne’

ebé

sensi

tiv

u b

a jé

ner

u i

nte

gra

ih

a k

urí

kulu

esk

ola

báz

iku,

seku

nd

áriu

#

kla

se i

ha

ensi

nu b

asik

u n

o s

eku

nd

ariu

(h

usi

kla

se 1

2)

iha

pla

nu b

a li

saun s

ira

ko

na

ba

re

solu

saun k

on

flit

u l

a ho

vio

lénsi

a ne’e

sen

sivel

ba

jéner

u

x

x

x

x

x

MI

PIL

AR

II -

PR

EV

EN

SA

UN

Pre

ve

nsa

un

ba

ko

nflitu

vio

len

tu in

klu

i vio

len

sia

ba

zeia

ba

ne

ru

Re

zulta

du

A

tivid

ad

es

Esp

esí

fik

u

Ind

ika

do

r D

eze

mp

u

Tin

an

Im

ple

me

nta

sau

n

*Au

tor

Go

ve

rnu

ne

’eb

e lid

era

20

16

20

17

20

18

20

19

20

20

* G

ov

ern

u n

o O

rga

niz

asa

un

so

sie

da

de

siv

il n

o p

ars

eiru

de

zen

vo

lvim

en

tu r

ele

va

nte

se

i id

en

tifika

tu

ir m

ai

Page 31: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

28

2.4

. A

seg

ura

kat

ak

lei

no

po

líti

ka

sira

re

lasi

ona

ho

ko

nfl

itu

sen

sivel

ba

jéner

u

2.4

.1. H

alo

ko

nsu

lta

ho

so

sied

ade

sivil

no

p

arla

mentu

inklu

i o

rgniz

asau

n f

eto

atu

bel

e as

egura

kat

ak l

ei n

o p

olí

tika

sira

rel

asio

na

ho

pre

ven

sau

n k

on

flit

u t

rad

isau

n/p

ráti

kas

tra

dis

ionai

s (b

arla

ke)

ne’

ebé

sensi

vel

ba

jéner

u

% l

ei n

o p

oli

tika

sira

rel

asio

na h

o p

reven

sau

n

ko

nfl

itu/

cost

um

e tr

adis

ional

(bar

lake)

inte

gra

re

ko

mend

asu

n s

ira

rela

sio

na

ho

jén

eru

x

x

x

x

SE

M

2.4

.2. H

alo

diá

logu h

o f

eto

sir

a ih

a nív

el

ko

mu

nid

ade

ho

di

iden

tifi

ka

kauza

no

ko

nse

kuen

sia

hu

si p

ráti

ka

sira

ne’e

reg

ula

p

ráti

kas

tra

dis

ional

in

klu

i hat

un #

bar

lake

# n

o %

su

ku s

ira

ne’e

hat

oo

rek

om

end

asaun

atu h

adia

pra

tika

kust

um

ariu

ne’e

resp

onsi

vel

na

jéner

u

x

x

x

x

MJ

2.4

.3. S

osi

aliz

asau

n l

ei b

a ra

i no

pro

pri

edad

e ne’

ebé

apro

va

tiha

ona

iha

PN

atu

in

form

a ko

na-

ba

ema

nia

dir

eitu

legál

ink

lui

po

líti

ka

ko

mp

ensa

sau

n b

a ko

mu

nid

ade

liu

-liu

ba

feto

sir

a nia

ase

su n

o d

irei

tu b

a ra

i no

pro

pri

edad

e b

ainhir

a go

ver

nu h

ala’

o m

ega

pro

jetu

ex.

ZE

ES

M (

Zo

na

Esp

ecia

l d

e E

ko

no

mia

So

sial

de

Mer

kad

u T

imo

r-L

este

-Oek

usi

), K

ost

a S

ul

ho

Ko

val

ima

% s

uk

u s

ira

ne’e

sim

u

info

rmas

au

n k

ona

ba

feto

nia

ase

su o

dir

eitu

a r

ai n

o p

rop

ried

adi

tuir

le

i b

a ra

i no

pro

ried

adi

x

x

x

x

MJ-

SE

. T

erra

s e

Pro

pri

edad

es

2.5

. R

efo

rsa

med

ia

ne’

ebé

sensi

vel

ba

jéner

u n

o p

ersp

etiv

a p

reven

sau

n k

on

flit

u

2.5

.1. D

ezen

vo

lve

kap

asid

ade

no

en

vo

lve

med

ia

liu

-liu

iha

ativ

idad

es s

ira

iha

áre

a ru

rál

atu h

abel

ar

info

rmas

au

n s

ira

ne’e

sensi

vel

ba

jéner

u h

o

per

spet

iva

har

ii p

áz n

o s

egura

nsa

# n

o %

su

ku s

ira

nee

het

an o

na

ko

ber

tura

m

edia

re

lasi

ona

ho

ig

ual

dad

e jé

ner

u (

pub

lika

ka

tra

nsm

ite

liu

husi

jo

rnal

, ra

dio

ka

TV

)

x

x

x

x

SE

M

* G

ove

rnu

no

Org

an

iza

sau

n s

osi

ed

ad

e s

ivil

no

pa

rse

iru

de

zen

vo

lvim

en

tu r

ele

va

nte

se

i id

en

tifika

tu

ir m

ai

PIL

AR

II -

PR

EV

EN

SA

UN

Pre

ve

nsa

un

ba

ko

nflitu

vio

len

tu in

klu

i vio

len

sia

ba

zeia

ba

ne

ru

Re

zulta

du

A

tivid

ad

es

Esp

esí

fik

u

Ind

ika

do

r D

eze

mp

u

Tin

an

Im

ple

me

nta

sau

n

*Au

tor

Go

ve

rnu

ne

’eb

e lid

era

20

16

20

17

20

18

20

19

20

20

Page 32: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

29

3.2

. S

iste

ma

just

isa

form

al s

en

sivel

ba

jéner

u n

o

imp

lem

enta

lei

sira

ne’

ebé

rela

sio

na

ho

ig

uald

ade

jéner

u h

o

man

eir

a ka

inte

rpre

tasa

un

ne’

ebé

han

esa

n

3.2

.1. K

apas

itas

aun b

a ju

iza

no

def

enso

ra p

úb

lik

u

sira

ko

na-b

a d

irei

tu u

man

us

feto

nia

n,

nau

n

dis

kri

min

asa

un i

ha

lei

no

po

líti

ka

sira

ne’e

rela

sio

na

ho

igual

dad

e jé

ner

u i

nklu

i is

u r

elasi

ona

ho

prá

tika

kult

ura

ne’e

efe

itu n

egat

ivu b

a fe

to i

nte

gra

iha

kurí

kulu

sentr

u f

orm

asa

un

jud

isiá

riu

# n

o %

juiz

, ad

vo

gad

u/d

efenso

r p

úb

liku s

ira

( tu

ir s

eksu

) p

arti

sip

a ih

a at

ivid

adi

des

envo

lve

kap

asid

ade

kad

a ti

nan

x

x

x

x

MJ

3.2

.2. H

ala’

o a

kuza

sau

n b

a au

tor

kri

me

sira

d

ura

nte

fu

nu t

en

ke

pro

sesu

tuir

tem

pu n

e’e

det

erm

ina

% k

azu k

rim

i gra

ve

halo

pro

sesu

tuir

m

ekanis

mu j

ust

isa

form

al

kad

a ti

nan

x

x

x

x

MJ

PIL

AR

III -

PR

OTE

SA

UN

Pro

teje

no

re

spo

nd

e a

de

ku

ad

am

en

te b

a k

on

flitu

vio

len

tu n

o v

iole

nsi

a b

aze

ia b

a je

ne

ru

Re

zulta

du

A

tivid

ad

es

Esp

esí

fik

u

Ind

ika

do

r D

eze

mp

u

Tin

an

Im

ple

me

nta

sau

n

*Au

tor

Go

ve

rnu

ne

’eb

e lid

era

20

16

20

17

20

18

20

19

20

20

3.1

. Ih

a o

na

ases

u b

a te

ste

HIV

/SID

A n

o

ST

I ih

a m

unis

ipiu

si

ra.

3.1

.1. D

esim

inas

au

n b

a es

tud

ante

s no

s b

a ko

mu

nid

ade

en J

erál

inklu

i ko

mu

nid

ade

iha

fro

nte

ira

no

sta

ff i

mig

rasa

un/p

eso

al s

ira

ne’e

aten

dim

entu

iha

fro

nte

ira,

po

rtu,

aero

po

rtu a

tu

hat

ene

sed

u s

inai

s b

a vio

lén

sia,

tráf

iku u

manu

s,

dro

ga,

HIV

/SID

A n

o I

nfe

sau

n T

ransm

isaun

Sek

suál

(S

TI)

% p

ost

u P

NT

L h

o i

nfo

rmas

au

n n

aklo

ke

ho

di

fo k

on

seil

u v

olu

nta

riu n

o t

este

no

ate

nti

mentu

b

a H

IV/S

IDA

no

in

fesa

un t

ran

smis

aun s

ek

suál

x

x

x

x

KN

KS

/

MS

3.1

.2. K

ria

ases

u n

o f

orn

ese

aten

dim

entu

no

fa

sili

dad

e b

a p

úb

liku /

ko

mun

idad

e at

u h

alo

tes

te

ba

HIV

/SID

A n

o S

TI

ho

di

bel

e hal

o p

reven

sau

n

sed

u.

% p

ost

u s

aud

e si

ra n

e’e

iha

ona

ekip

am

entu

no

fo

nese

ate

nd

imentu

ako

nse

lam

entu

no

te

ste

vo

lunata

rio

b

a H

IV/S

IDA

no

in

fesa

un

tran

smis

au

n s

eksu

ál

x

x

x

x

MS

* G

ov

ern

u n

o O

rga

niz

asa

un

so

sie

da

de

siv

il n

o p

ars

eiru

de

zen

vo

lvim

en

tu r

ele

va

nte

se

i id

en

tifika

tu

ir m

ai

Page 33: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

30

4.1

. F

eto

sir

a ih

a o

na

ases

u b

a re

kurs

u

nat

ura

is i

nklu

i ra

i,

bee

mo

os

no

nes

esi

dad

e b

ázik

us

selu

k n

o u

tili

za h

od

i su

sten

ta s

ira

nia

m

ori

s ho

di

gar

ante

p

ás n

o s

egura

nsa

4.1

.1. H

alo

mo

nit

ori

zasa

un b

a d

ezen

vo

lvim

entu

in

frae

stru

tura

báz

iku a

tu f

ó b

enef

isiu

ba

ko

mu

nid

ade

liu

-liu

fet

o s

ira

% p

op

ula

sau

n f

eto

rel

ata

ase

su b

a fa

sili

dad

e in

fras

trutu

ra b

asik

u i

nklu

i sa

ud

e, s

anit

asaun n

o

bee

mo

s

x

x

x x

MS

S

4.1

.2. S

osi

aliz

a no

hab

elar

m

ekan

ism

u n

e’e

sen

sivel

ba

jéner

u b

a d

ezas

tre

nat

ura

is a

tu

ko

mu

nid

ade

hat

ene

oin

sa m

ak a

tu f

ó a

tend

imentu

im

edia

tu b

ain

hir

a ak

onte

se d

ezas

tre

nat

ura

is

% r

ede

hat

an b

a d

esas

tre

suk

u h

atud

u

ko

nsi

ensi

a ko

na

ba

red

usa

un r

isk

u b

a d

isas

ter

ne’

ebé

sensi

vel

ba

jéner

u

x

x

x

x

MI/

MS

S

4.2

. P

rom

ove

knaa

r fe

to i

ha

har

ii p

ás n

o

rezo

lusa

un k

on

flit

u

iha

nív

el

ko

mu

nid

ade

4.2

.1. T

rein

am

entu

/fo

rmasa

un

ba

auto

rid

ade

lokál

, li

der

ko

mun

itár

iu,

mem

bru

ko

mun

idad

e no

m

edia

ko

na-b

a el

em

entu

s har

ii p

áz n

o r

ezo

lusa

un

ko

nfl

itu n

om

os

dir

eitu

um

anu

s in

klu

i d

irei

tu f

eto

% p

arte

inte

rsad

us(

sta

keho

lders

) ih

a su

ku

(tuir

sek

su n

o a

fili

asaun)

trei

nad

u h

o a

ttit

ud

e ek

uit

abil

idad

i jé

ner

u

x

x

x

x

MS

S

4.2

.2. K

ria

ativ

idad

es k

ult

ura

l no

des

po

rtu a

tu

pro

mo

ve

pás

ba

ko

mu

nid

ade

iha

area

fro

nte

ira

(esp

esíf

iku b

a jo

ven

sir

a)

% j

oven

( t

uir

sek

su)

ne’e

ko

bre

ona

( re

ached

) li

u h

usi

ati

vid

ade

des

po

rtiv

u n

o

kult

ura

l r

elat

a ko

na

ba

mud

anas

a si

ra n

ia

atti

tud

e b

a p

as

x

x

x

x

SE

JD,

SE

M

4.2

.3. F

asil

ita

ex-r

efuji

adu T

imo

r o

an s

ira

ne’e

hel

a ih

a In

do

nez

ia a

tu f

ila

mai

Tim

or-

Les

te h

od

i hal

ibur

hik

as

fam

ilia

sir

a ne’e

fahe

mal

u

dura

nte

ko

nfl

itu n

o a

segura

segura

nsa

ba

sira

% r

efuji

du.m

em

ber

u f

am

ilia

ne’e

be

lako

n,

has

oru

/rei

nte

rgra

hik

as h

o d

am

e kad

a ti

nan

x

x

x

x

M

NE

C

4.2

.4. K

onti

nua

hal

a’o

ati

vid

ade

Rek

on

sili

asau

n

iha

nív

el k

om

unid

ade

x

x

x

x

MN

EC

/Gab

. P

M

PIL

AR

IV

- H

AR

I’I

S

Ha

ri’I p

ás

liu

hu

si jsu

tisa

no

pla

ne

am

en

tu p

os-

ko

nflitu

Re

zulta

du

A

tivid

ad

es

Esp

esí

fik

u

Ind

ika

do

r D

eze

mp

u

Tin

an

Im

ple

me

nta

sau

n

*Au

tor

Go

ve

rnu

ne

’eb

e lid

era

20

16

20

17

20

18

20

19

20

20

* G

ov

ern

u n

o O

rga

niz

asa

un

so

sie

da

de

siv

il n

o p

ars

eiru

de

zen

vo

lvim

en

tu r

ele

va

nte

se

i id

en

tifika

tu

ir m

ai

Page 34: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

31

4.

3.

Est

adu/g

over

nu

imp

lem

enta

R

eko

mem

dasa

un

no

p

roviz

aun C

om

issã

o

de

Aco

lhim

ento

,

Ver

dad

e e

Rec

onsi

liaç

ão

(CA

VR

) no

C

om

issã

o d

e V

erd

ade

e A

miz

ade

(CV

A)

Tim

or–

Lest

e nia

n r

elasi

ona

ho

fe

to s

ira

nia

dir

eitu

4.3

.1. E

stab

eles

e In

stit

uto

de

Mem

ori

a at

u b

ele

tau m

ata

n b

a im

ple

menta

sau

n r

eko

mend

asau

n

hu

si K

om

isaun d

e A

ko

llãm

entu

Ver

dad

e e

Rek

onsi

lias

aun (

CA

VR

) ho

Ko

mis

aun V

erd

ade

no

Am

izad

e (C

VA

) (i

nk

lui

hat

am

a fi

la f

ali

ezb

osu

L

ei I

nst

itutu

de

Mem

ori

a ih

a agen

da

PN

)

% r

eko

mend

asau

n C

AV

R n

ian k

ona-b

a d

irei

tu f

eto

ne’e

imp

lem

enta

o

na

ho

dia

k

x

x

x

x

G

ab.

PM

4.3

.2. Im

ple

men

tasa

un C

AV

R n

o C

VA

nia

re

ko

mend

asau

n i

nklu

i m

onit

ori

zasa

un s

ira

ne’e

rela

sio

na

ho

fet

o n

ian d

irei

tu i

nklu

i fe

to v

itim

a vio

lén

sia

seksu

ál n

o e

ma

ho

pro

ble

ma

dif

isie

nte

s si

ra l

iu-l

iu s

ira

ne’

ebé

vit

ima

hu

si f

un

u

x

x

x

x

G

ab.

PM

4.3

. 3.

Hal

o m

onit

ori

zasa

un a

tu g

arante

kurí

kulu

is

tóri

a ko

nfl

itu h

usi

rel

ató

riu C

AV

R h

o C

VA

atu

hab

elar

ba

esko

la t

om

ak i

ha

Tim

or

Lest

e (e

nsi

no

b

ázik

u t

o’o

nív

el s

up

erio

r)

# e

dukas

aun e

sko

la b

asik

u u

za m

ater

ia h

isto

ria

ne’

ebé

sensi

vel

ba

jéner

u

x

x

x

x

x

M

E

4.4

. F

eto

anti

go

s ko

mb

atente

no

vet

eran

a si

ra h

etan

ona

just

isa

no

re

ko

ñes

imentu

ba

sira

nia

ko

ntr

ibu

isaun b

a p

áz

4.4

.1. H

afo

rsa

aso

sias

aun

/red

e vit

ma

nia

ser

vis

u

liu

hu

si f

orm

asaun n

o a

tend

imen

tu b

a si

ra n

ia

nes

esi

dad

e at

u r

ekup

era

hu

si

ko

nfl

itu l

iu h

usi

: (a

). A

tend

imen

tu b

a ak

onse

llam

entu

no

ase

su b

a tr

atam

entu

sau

de,

ba

sira

ne’e

sei

iha

situ

asau

n

sep

aras

aun/

trau

ma

fun

u;

(b).

Ap

oio

atu

het

an a

sesu

ba

kre

dit

u n

o

fasi

lid

ades

agri

kult

ura

nia

n n

o o

insa

jer

e re

nd

imentu

. 4

.4.2

. H

alo

mo

nit

ori

zasa

un b

a p

rogra

ma

/pro

jetu

si

ra n

e’e

forn

ese

ba

vet

eran

us

sira

ho

di

aseg

ura

kat

ak s

ira

het

an d

uni

ben

efi

siu

% M

em

bru

s as

osi

asau

n

nasi

onál

ba

vit

ima

(

tuir

sek

su)

het

an a

sesu

asi

stensi

a k

a at

end

imentu

( t

uir

tip

u-

saud

e ak

onse

llãm

entu

et

c)

x

x

x

x

x

MS

S

x

x

x

x

G

ab.

PM

PIL

AR

IV

- H

AR

I’I

S

Ha

ri’I p

ás

liu

hu

si ju

stis

a n

o p

lan

ea

me

ntu

po

s-k

on

flitu

Re

zulta

du

A

tivid

ad

es

Esp

esí

fik

u

Ind

ika

do

r D

eze

mp

u

Tin

an

Im

ple

me

nta

sau

n

*Au

tor

Go

ve

rnu

ne

’eb

e lid

era

20

16

20

17

20

18

20

19

20

20

* G

ov

ern

u n

o O

rga

niz

asa

un

so

sie

da

de

siv

il n

o p

ars

eiru

de

zen

vo

lvim

en

tu r

ele

va

nte

se

i id

en

tifika

tu

ir m

ai

Page 35: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

32

4.4

.3. E

stab

eles

e ko

mis

aun i

nd

epen

den

te a

tu h

alo

m

onit

ori

zasa

un b

a ver

ifik

asa

un d

e d

adus/

apli

kas

aun

/do

ku

mentu

vet

eran

us

# n

o %

vet

eran

a si

ra n

e’e

reji

stu n

o s

imu

apo

iu b

a kre

dit

u/

ka

ekip

am

en

tus

4

.4.4

. H

alo

ad

vo

kas

ia n

o l

ob

y b

a es

tad

u n

o

go

ver

nu a

tu f

ó R

eko

ñesi

men

tu b

a ko

ntr

ibu

isaun

feto

no

lu

ta f

eto

nia

n b

a in

dep

end

ensi

a no

páz

liu

hu

si h

ari

mo

nu

men

tu n

o a

tivid

ade

mem

ori

aliz

asaun t

uir

ko

mu

-nid

ade

nia

des

izau

n,

etc.

-

Ko

nse

rva

fati

n i

stó

rik

u h

anesa

n a

trai

sau

n

turi

stik

u.

x

x

x

x

M

SS

4.4

.5. H

alo

ad

vo

kas

ia a

tu

Est

adu f

ó p

ensa

un b

a vet

eran

a si

ra t

uir

lei

ne’

ebé

vig

ora

% v

eter

an i

ra n

e’eb

é het

an a

sesu

ba

sira

nia

p

ensa

un k

ada

tinan

x

x

x

x

MS

S

4.4

.6. H

alo

ad

vo

kas

ia a

tu

Est

adu n

o g

over

nu f

ó

reko

nhesi

men

tu n

o r

epar

asau

n b

a E

is P

rizi

onei

ras

po

líti

kas

ink

lui

kuid

adu b

a sa

úd

e

x

x

x

x

M

SS

PIL

AR

IV

- H

AR

I’I

S

Ha

ri’I p

ás

liu

hu

si jsu

tisa

no

pla

ne

am

en

tu p

os-

ko

nflitu

Re

zulta

du

A

tivid

ad

es

Esp

esí

fik

u

Ind

ika

do

r D

eze

mp

u

Tin

an

Im

ple

me

nta

sau

n

*Au

tor

Go

ve

rnu

ne

’eb

e lid

era

20

16

20

17

20

18

20

19

20

20

* G

ove

rnu

no

Org

an

iza

sau

n s

osi

ed

ad

e s

ivil

no

pa

rse

iru

de

zen

vo

lvim

en

tu r

ele

va

nte

se

i id

en

tifika

tu

ir m

ai

x

x

x

x

M

SS

, G

ab.

PM

Page 36: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

33

ANÉKSU

Page 37: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

34

Page 38: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

35

Page 39: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

36

Page 40: PLANU ASAUN NASIONÁL - REDEFETO - TIMOR LESTEredefeto.tl/public/files/shares/Rede Feto Documents/NAP...Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12 Dezafiu

1

Ministeriu Interior

Republilka Demokratika Timor-Leste

Rua de Vila Verde

Dili, Timor-Leste