planu asaun nasionÁl - redefeto - timor lesteredefeto.tl/public/files/shares/rede feto...
TRANSCRIPT
PLANU ASAUN NASIONÁL
REZOLUSAUN KONSELLU SEGURANSA
NASOENS UNIDAS 1325 (2000)
BA FETO, PÁS NO SEGURANSA (2016—2020)
Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste
Ministério Interior
Repúblika Demokrátika Timor-Leste
Parseria ho:
III
Cover photo: ©UN Women/ Betsy Davis 2014
Planu Asaun Nasionál ne’e dezenvolve ho lideransa Ministeriu Interior, serbisu hamutuk ho
UN Women no hetan kontribuisaun makaas husi Governu Australia, Reinu Unidu, Uniaun
Europeia, Finlandia no mos Japaun nian.
IV
PLANU ASAUN NASIONÁL
REZOLUSAUN KONSELLU
SEGURANSA NASOENS
UNIDAS 1325 (2000)
BA FETO, PÁS & SEGURANSA
Outubru 2016
1
ACbit Asosiasaun CHEGA ba ita
ALFeLa Asistensia Legal ba Feto no Labaraik
APSCTL Asia Pacific Support Collective Timor-Leste
CAVR Komisaun Akoillamentu Verdade no Rekonsiliasaun
CdM Konsellu de Minístru
CEDAW Konvensaun ba Eliminasaun Forma Diskriminsaun hotu-hotu Hasoru
Feto
CEPAD Sentru Estudu ba Pás no Dezenvolvimento
CNE Komisaun Nasionál ba Eleisaun
CVA Komissaun Lia-los no Amizade
DNA Deoxyribo Nucleic Acid
DNPKK Diresaun Nasionál ba Prevensaun Konflitu iha Komunidade
F-FDTL Falintil-Forsa Defeza Timor Leste
FOKUPERS Forum Komunikasi Perempuan Lorosa’e
FONGTIL Forum Organizasaun La’ós Governu nian Timor-Leste
FPS Feto, Pás no Seguransa
GAPI Gabinete Asesoria ba Promosaun Igualdade
GMPTL Grupo Feto Parlamentar Timor Leste
HANSIP Pertahanan Sipil/seguransa sivíl
HIV/AIDS Human Immunodeficiency Virus/Acquired Immune Deficiency
Syndrome
IDPs Internally Displaced Persons / Ema Deslokadu Rai-laran
JSMP Programa Monitorizasaun ba Sistema Judisiariu
KNKS Komisaun Nasionál ba Kombate SIDA
LKDV Lei Kontra Violénsia Doméstika
MD Ministériu Defeza
MI Ministériu Interior
MJ Ministériu Justisa
MNEC Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kopersaun
MS Ministériu Saúde
MSS Ministériu Sosial Solidariedade
PAA Planu Asaun Anuál
PAN Planu Asaun Nasionál
ABREVIASAUN
2
PDHJ Provedoria Direitu Umanus no Justisa
PM Primeiru Minístru
PNTL Polísia Nasionál Timor-Leste
PR Prezidente Repúblika
RKSNU Rezolusaun Konsellu Seguransa Nasoens Unidas
SEAP Sekretaria Estadu ba Asuntu Parlamentar
SEJD Sekretária Estadu ba Juventude no Desportu
SEM Sekretária Estadu ba Apoiu no Promosaun Sosio-Ekonómika Feto nian
SEPFOPE Sekretária Estadu ba Politika Formasaun Profisional no Empregu
SEPI Sekretária Estadu ba Promosaun Igualdade
SES Sekretária Estadu ba Seguransa
STI Sexual Transmitted Infection/Moras Transmite husi Relasaun Seksual
TAF The Asia Foundation/Fundasaun Ázia
UN Women Entidade Nasoens Unidas ba Igualdade Jéneru no Empoderamentu
Feto
UNFPA Fundu Nasoens Unidas nia ba Populasaun
3
ABREVIASAUN 1
INDISE 3
PREFÁSIU 4
SUMÁRIU EZEKUTIVU 5
Parte Ida: Enkuadramentu Legal no Governasaun 9
Rezolusaun Konsellu Seguransa 1325 (2000) ba Feto, Pás no Seguransa 9
Governu Timor-Leste nia kompromisu 10
Parte Rua: Kontestu—Feto, Pás, no Seguransa Timor-Leste 12
Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu 12
Dezafiu hirak ne’ebé feto sira hasoru hafoin períodu pos-konflitu 12
Parte Tolu : Dalan ba Futuru: Planu Asaun Nasionál Rezolusaun Konsellu
Seguransa 1325 (2000) ba Timor-Leste 14
Prosesu Dezenvolve PAN Rezolusaun Konsellu Seguransa 1325 14
Kronolojia 16
Objetivu no Atividade PAN Rezolusaun Konsellu Seguransa 1325 (2000)
Timor-Leste (2016-2020) 17
Pilar Partisipasaun 17
Pilar Prevensaun 18
Pilar Protesaun 19
Pilar Harii-Pás 21
Estrutura Implementasaun PAN RKSNU 1325 iha Timor-Leste 22
Matriks PAN RKSNU 1325 (2000) 23
ANEKSU
Rezolusaun Konsellu Seguransa Nasoens Unidas 1325 33
INDISE
4
Feto no labarik feto sira iha Timor-Leste iha direitu
hodi moris hakmatek iha ambiente ida ne’ebé
seguru, livre husi forma violénsia no diskriminasaun
oioin, hodi partisipa no kontribui nu’udar sidadaun
ne’ebé igual no ativu iha harí-pás no
dezenvolvimentu nasaun nian.
Timor-Leste atinje ona independensia liuhusi istória
konflitu no violénsia ne’ebé naruk. Timor-oan sira
senti ona konsekuensia sira, liu-liu feto no labarik
feto sira ne’ebé moris no liu ona husi situasaun
ne’ebé la seguru durante tinan barak nia laran no
sai vítima ba forma violénsia oioin.
Governu hatudu ona ninia kompromisu boot ba
inkluzaun tomak ba feto sira iha kestaun harí-pás no
seguransa hodi adopta Rezolusaun Konsellu
Seguransa Nasoens Unidas 1325, kona-ba Feto, Pás
no Seguransa. Liuhusi inisiativa Sekretária Estadu
Seguransa, atual Ministériu Interior iha Kintu
Governu Konstitusional nia laran, no ho apoiu husi
UN Women, lidera ona Repúblika Demokrátika
Timor-Leste hodi dezenvolve Planu Asaun Nasionál
(PAN) ba Rezolusaun Konsellu Seguransa Nasoens
Unidas (RKSNU) 1325, kona-ba Feto, Pás no
Seguransa (FPS). Reprezentante oioin husi governu
no organizasaun la’ós governu nian kontribui ona
iha prosesu dezenolvimentu PAN RKSNU 1325 ba
Timor-Leste, ne’ebé inklui mos kontribuisaun ne’ebé
jenerosu husi governu, Australianu, Finlandia, Reinu
Unidu, Uniaun Europeia, no foin lalais ne, Japaun .
Membru Parlamentu Nasionál sira, governu no
organizasaun sosiedade sivíl sira, inklui organizasaun
feto no parseiru dezenvolvimentu sira, hotu-hotu
fornese ona hanoin liuhusi konsulta oioin hodi
asegura ezatidaun, konsistensia no relevansia ba
PAN.
Sira ne’ebé envolve ona (parte interesante sira no
grupo alvu sira) konsiente katak nu’udar nasaun
pos-konflitu, importante tebes atu haforsa feto sira
nia partisipasaun iha harí-pás no rezolusaun konflitu
no promove igualdade jéneru ne’ebé konsagra
ona iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-
Leste (artigu 17)
Ho Planu Asaun Nasionál kona-ba Rezolusaun
Konsellu Seguransa 1325, Timor-Leste reafirma
ninia kompromisu ba jéneru hodi promove
dezenvolvimentu ne’ebé responsivel ba
jéneru no atinje feto sira nia direitu tuir
Konstituisaun no Tratadu no Konvensaun
Internasionál sira ne’ebé Timor-Leste ratifika
no adopta ona. Ita hein katak PAN ba RKSNU
1325 ne’e sei responde ba dezafiu no
preokupasaun hotu-hotu ne’ebé feto Timor-oan
sira hasoru no bele transforma feto no labarik feto
sira nia moris liuhusi asaun integradu, hodi asegura
sira nia protesaun ne’ebé diak no partisipasaun
ativu iha prosesu harí-pás. Governu halo ona
kompromisu ba dezenvolvimentu no
implementasaun ba Planu Asaun Nasionál ba
Rezolusaun Konsellu Seguransa Nasoens Unidas
1325, tamba sei iha buat barak ne’ebé presiza
halo hodi asegura kontribuisaun importante feto
sira nian ba sosiedade.
Hau foti oportunidade ne’e, lori naran Governu
Timor-Leste nian, hato’o parabéns ba
organizasaun no indivídu sira ne’ebé fo ona
kontribuisaun signifikante sira ba dezenvolvimentu
PAN ne’e. Ho nune’e, sira apoiu ona esforsu no
kompromisu Timor-Leste nian hodi implementa
RKSNU 1325 nu’udar Estadu Membru Nasoens
Unidas. Lori naran Governu nian, hau mos espresa
gratidaun ba UN Women ba apoiu finanseiru no
tékniku ne’ebé sira fornese ona iha prosesu hakat
ida-idak: husi hahu no prepara esbosu to’o
lansamentu PAN ba RKSNU 1325.
Planu Asaun Nasionál ne’e bele konsidera nu’udar
espresaun ida husi kompromisu no aspirasaun
Governu no povu Timor-Leste nian – ne’ebé
konsagra ona iha Konstituisaun RDTL, no arfirma tan
ho Deklarasaun Delta Nova iha 2014 – no inklui
ona iha Planu Estratejiku ba Dezenvolvimentu 2011
-2030 : nuudar sosiedadi ne’ebé justu ba jéneru
ne’ebé ema nia dignidadi no feto sira nia direitu
valoriza ona, proteje no promove ona tuir ita nia lei
no kultura”
“Investe ba feto, investe ba futuru jerasaun nasaun
nian”
Dili, Outubru 2016
Minístru Interior
Dr. Longuinhos Monteiro
PREFÁSIU
5
Introdusaun Durante konflitu no funu, feto Timor oan iha
papél no serbisu oioin, dala barak lori sira
dook tiha husi sira nia papél tradisional
nu’udar inan, alin feto/bin ka serbisu tau
matan ba familia no uma laran. Feto barak
sai vítima no barak fo kontribuisaun boot ba
luta libertasaun, ba pás, estabilidade no ba
moris diak familia no sosiedade.
Oras ne’e feto Timor oan barak hetan papél
no serbisu importante sira iha ita nia Estadu
no iha sosiedade nia leét no hola parte
importante iha kompozisaun governu,
parlamentu no instituisaun estadu sira seluk
liuhusi sira nia partisipasaun ativu, lideransa
no kompromisu. Maibe, maski iha progresu
no mudansa barak iha feto sira nia moris
realiza ona, sosiedade rekoñese katak feto
sira seidauk totálmente goza sira nia direitu
sira no moris ho dignidade. Feto sira seidauk
hetan rekoñesimentu ba sira nia
kontribuisaun ba luta independensia nian.
Nune’e mos, feto sira kontinua hasoru
violénsia no diskriminasaun iha uma no iha
moris públiku nian, tamba prekonseitu no
limitasaun barak ne’ebé impoin iha sira nia
leten. Obstákulu no prekonseitu sira ne’e
prevene feto sira husi partisipasaun ativu iha
harí-pás, rezolusaun konflitu no prosesu
dezenvolvimentu, maski iha realidade, feto
hala’o papél importante iha harí-pás no
prevensaun konflitu.
Rezolusaun Konsellu Seguransa Nasoens
Unidas 1325, kona-ba Feto, Pás no
Seguransa, adopta ona ho unánimu iha 31
Outubru 2000, fo korajen ba Estadu membru
Nasoens Unidas sira hodi inklui feto iha
prosesu hotu-hotu ba pás no seguransa.
Liu ona tinan sanulu husi adopsaun
rezolusaun 1325, feto sira seidauk hetan
pozisaun no knaar hanesan ho mane sira
iha harí-pás no prosesu seguransa. Tamba
ne’e, no atu bele hadi’a situasaun no
pozisaun feto sira, Sekretáriu Jerál Nasoens
Unidas ezije Estadu Membru Nasoens Unidas
sira atu dezenvolve planu asaun nasionál ba
implementasaun Rezolusaun Konsellu
Seguransa Nasoens Unidas 1325 (2000).
Saida mak PAN RKSNU 1325? Timor-Leste nia Planu Asaun Nasionál (PAN)
ba implementasaun Rezolusaun Konsellu
Segurana Nasoens Unidas (RKSNU) 1325
(2000) ne’e mak produtu ikus husi prosesu
partisipasaun multi-parte interesante sira
ne’ebé hahu tiha ona husi Sekretáriu Estadu
Seguransa iha 2013. Molok iha esbosu PAN
atual, iha eventu aprendizajen barak,
organiza konsulta intérnu no estérnu sira hodi
mobiliza apoiu no envolvimentu quaze
organizasaun 25 resin husi governu,
sosiedade sivíl inklui organizasaun feto sira,
akadémiku, konfisoens relijiozas no parseiru
dezenvolvimentu sira.
Metodolójia Prosesu ida ne’e úniku no iha valor tanba
prosesu ne’e tulun hodi hasa’e konsiénsia
kona-ba importansia ajenda Feto, Pás no
Seguransa iha Timor-Leste, no hodi halibur
koñesimentu, esperiénsia no estudu sira
ne’ebé presiza hodi dezenvolve planu ida
ne’ebé tuir kontestu Timor-Leste nian. Hafoin
konsulta públiku ne’ebé partisipa husi ema
473 ne’ebé kompostu husi feto 243 no mane
230, ekipa konjuntu ba prepara esbosu
ne’ebé reperezenta husi governu no
sosiedade sivíl hahu hakerek esbosu PAN
RKSNU 1325 - Feto, Pas o Seguransa ho apoiu
tékniku husi UN Women. Dezenvolvimentu
Planu Asaun Nasionál kona-ba Feto, Pás no
Seguransa iha Timor-Leste hatudu
kompromisu Governu Timor-Leste nian
nu’udar membru Nasoens Unidas hodi
implementa Rezolusaun Konsellu Seguransa
Nasoens Unidas 1325 kona-ba Feto, Pás no
Seguransa. Adopsaun Planu Asaun Nasionál
(PAN) ne’e refleta duni kompromisu Timor-
Leste nian hodi implementa rezolusaun no
konvensaun relevante sira seluk ne’ebé iha
SUMÁRIU EZEKUTIVU
6
ligasaun ho Rezolusaun 1325 ne’ebé uluk
adopta ona inklui Konvensaun CEDAW, no
Plataforma ba Asaun Peking (Beijing) nian no
rezolusaun sira seluk konsellu Seguransa ba
Feto, Pás no Seguransa (Rezolusaun 1820
(2008), 1888 (2009), 1889 (2009), 1960(2010),
2106 (2013), 2122 (2013) no 2242 (2015).
Planu Asun Nasionál ne’e dezenvolve bazeia
ba esperiénsia feto no mane Timor oan sira
nian no úniku ba kontestu Timor-Leste nian.
PAN ne’e dezeña tiha ona hodi apar ho
kontestu partíkular Timor-Leste nian nu’udar
nasaun pós-konflitu ida ne’ebé sei frajil hela
no foin lalais restaura ninia independensia
iha loron 20 Maiu 2002, liu husi periódu
konflitu no violénsia naruk. Kontestu
kompleksu ne’e aprezenta ameasa no
dezafiu barak, liuliu ba feto sira ne’ebé
esperiémenta no sofre ona konsekuensia no
impaktu oin oin husi dékade konflitu no
violénsia.
PAN ne’e dezenvolve bazeia ba lisaun no
esperiénsia feto no mane sira nian durante
funu no konflitu armadu hahú kedas iha
tinan 1975 liu ba. PAN RKSNU 1325 reafirma
katak maski funu hotu ona, feto Timor-oan
ohin loron kontinua luta hodi hetan justisa no
direitu ne’ebé hanesan. Nu’udar dokumentu
polítika ida, PAN ne’e loke dalan hodi
konkretiza implementasaun husi
rekomendasaun relatóriu CAVR nian ne’ebé
fornese evidensia abuzu no violénsia
sistemátiku ne’ebé komete husi membru
forsa armada Indonezia, iklui violénsia
seksuál, tortura seksuál, atan ba seksuál no
forma violésia seksuál sira seluk.
Tamba saida PAN RKSNU 1325? PAN RKSNU 1325 nia objetivu la’os deit atu
kompensa no rekoñese feto sira nia
sofrimentu nu’udar vítima durante konflitu
pasadu maibe mos rekoñese no tane-aas
feto sira nia kontribuisaun sira durante luta
libertasaun. Feto sira hala’o ona papél
importante sira hodi apoiu rezistensia no luta
ba libertasaun, maibe iha tendénsia atu
“dudu fila fali” ba moris uma laran nian
bainhira prosesu pás no dezenvolvimentu
hahu ona. PAN ida ne’e mos nu’udar
insentivu importante ida hodi hasa’e no
hametin partisipasaun ativu no lideransa feto
Timor oan nian iha esforsu ba pás no harí-
estadu nasaun ne’e nian
Implementasaun Susesu husi implementasaun PAN kona-ba
Feto, Pás no seguransa, sei depende ba
kompromisu polítiku lideransa governu ne’e
nian. Liu husi Deklarasaun Delta Nova iha
Marsu 2014, reprezentante governu nian
hatudu sira nia kompromisu hodi garante
dezenvolvimentu no implementasaun PAN
RKSNU1325 no kontinua reafirma sira nia
kompromisu hodi atinji igualdade jéneru no
hakbit feto no labarik feto sira iha Timor-
Leste. Nu’udar membru Nasoens Unidas,
Timor-Leste kontinua hatudu ninia
kompromisu no akuntabilidade ba
implementasaun ba kompromisu global ba
dezenvolvimentu hanesan
Objetivu Dezenvolvimentu Miléniu ne’ebé
afirma ona husi Primeriu Minístru Dr. Rui Maria
Araujo ba Objetivu Dezenvolvimentu
Sustentavel ne’ebé adopta ona husi
Nasoens Unidas iha tinan 2015 inklui objetivu
espesífiku hodi promove igualdade jéneru no
hakbit feto no labarik feto sira.
Atividade sira ne’ebé sei implementa iha
PAN ne’e organiza ona iha pilár haat – ka P
haat – Partisipasaun, Prevensaun, Protesaun
no Harí-Pás. Pilár hirak ne’e maka fundasaun
ka baze ba promosaun feto no labarik feto
sira nia direitu ba moris iha pás no seguransa,
no promosaun ba sira nia partisipasaun igual
no ativu nomos lideransa iha harí-pás no
dezenvolvimentu.
PAN ne’e sei implementa atividade sira hodi
promove no garante feto sira nia
partisipasaun iha pozisaun no prosesu foti-
desizaun hotu-hotu inklui iha setór defeza no
seguransa, harí-pás no dezenvolvimentu. Nia
propoin asaun konkreta hodi revee no muda
lei, polítika, no programa sira nu’udar dalan
hodi hadi’a feto sira nia partisipasaun ativu
no signifikante iha aspetu hotu-hotu ba pás
no harí-estadu .
7
Asaun tenki foti hodi prevene forma violénsia
hotu-hotu hasoru feto, hodi kria no halo
revizaun ba lei sira no hasa’e sensibilidade
jéneru iha implementasaun lei hanesan –
agora – kuadru legal, estrutura, mekanizmu
no polítika sira ne’ebé seidauk garante
direitu ne’ebé hanesan no protesaun ba
feto sira. Ida nee inklui integrasaun indikador
sira ne’ebé sensivel ba jéneru iha sistema fo
alerta sedu ba konflitu nu’udar instrumentu
importante ba prevensaun no hapara
konflitu nian. PAN ne’e rekoñese feto sira nia
kapasidade nu’udar autór sira iha
prevensaun no rezolusaun konflitu no
nu’udar mediador no pontu fokal sira ba
seguransa no harí-pás iha nível hotu hotu,
husi nível nasionál, munisipal no nível
komunidade.
Feto sira sei bele hatan ba sira nia abilidadi
no kapasidade , wainhira asegura sira nia
seguransa fíziku, psikolojiku no sosiu-
ekonomiku, no maski okupasaun hotu ona,
feto barak mak sei enfrenta violénsia no
forma diskriminasaun oi-oin iha sira nia moris
loron-loron. Protesaun husi forma violénsia
hotu hotu presiza haree hikas kona ba oinsa
iha diferensa ba poder foti desizaun entre
feto no mane. PAN ne’e deskreve faze sira
ne’ebé sei halao iha tinan haat oin mai hodi
asegura feto no labarik feto sira nia
protesaun hasoru forma violénsia no
diskriminasaun hotu-hotu liuhusi revizaun ba
lei formal no lei lisan nian sira, inklui lei no
polítika sira ne’ebé regula no prátika barlake
ne’ebé iha tendensia atu mantein
dominasaun mane ba feto sira. PAN ne’e
mos sei haree ba obstaklu sira ne’ebé hodi
hasa’e feto sira nia direitu no saúde
reprodutivu liuhusi hadi’a asesu ba fasilidade
HIV no STI (moras ne’ebé da’et liuhusi
relasaun seksuál) iha nível munisipiu no
nasionál.
Liuhusi pilar Harí-pás, identifika ona atividade
sira hodi fornese asistensia no rekuperasaun
ekonómiku ba feto sira iha área rural hotu-
hotu, liuhusi planu rekoperasaun ekonómiku
sira no orsamentu ne’ebé sensivel ba jéneru.
PAN ne’e mos identifika ona atividade lubuk
ba feto sira hodi hasa’e sira nia asesu ba
rekursu naturais no atendimentu báziku sira,
permite sira hodi dezenvolve moris diak
ne’ebé sustentavel no kontribui ativu ba pás
no estabilidade nasaun nian. Atividade
lubuk ne’e mos promove hodi garante
reparasaun no asistensia ba feto funu na’in
no veterana sira nu’udar dalan ida hodi
asegura justisa no tratamentu hanesan no
validasaun ba sira nia kontribuisaun
importante ba pás. Ida ne’e tuir
rekomendasaun no provizaun CAVR nian
relasiona ho feto sira nia direitu no
promosaun ba feto sira nia papél iha harí-
pás no rezolusaun konflitu, liuliu iha nível
komunidade nian.
8
Susesu ba implementasaun PAN ne’e ezije lideransa ne’ebé forte no efetivu husi governu
Timor-Leste. PAN ne’e adopta estrutura implementasaun ida ne’ebé fahe responsabilidade
implementasaun entre ministériu no autoridade governasaun oinoin ne’ebé envolve, no
superviziona husi gabineti Primeiru Minístru:
Minstériu Interior mak responsabiliza ba lideransa no implementasaun tomak ba PAN
RKSNU 1325 Timor-Leste nian (2016-2020)
Ministériu Solidariedade Sosial (MSS), Minstériu Justisa (MJ), Ministériu Defeza (MD) no
Sekretaria Estadu ba Apoiu no Promosaun Sosiu-Ekonomika Feto (SEM) no instituisaun
relevante (hanesan Polisia Nasionál, Forsa Defeza, Provedoria Direitu Umanus entre sira
seluk) mak responsabiliza ba implementasaun atividade sira seluk ne’ebé sei
implementa iha pilar haat ida-idak nia okos iha sira nia área ne’ebé sira serbisu ba. Sira
ida idak sei:
Aloka orsamentu sira ba atividade ne’ebé relevante
Koordena parseiru oioin ne’ebé envolve iha atividade hirak ne’e
Monitoriza no hatoo relatorio kona ba progresu no susesu/rezultadu sira, no
Asegura akontabilidade no transparánsia ba públiku no ba benefisiáriu sira.
Organizasaun sosiedade sivíl sira sei apoiu implementasaun no monitoria PAN RKSNU
1325 nia atividade sira, halo advokasia ba alokasaun rekursu no implementasaun ba
planu, no dezenvolve relatorio sombra kona ba progresu ne’ebé atinji ona
Komite Diretíva ba implementasaun PAN RKSNU 1325 kompostu husi Diretór Jerál husi
ministeriu sira ne’ebé envolve aan iha prosesu nee no mos Diretór Ezekutivu sira husi
organizasaun sosiedade sivíl sira ne’ebé involvidu iha prosesu nee. Komite Diretíva sei:
Fornese orientasaun ba implementasaun no monitorizasaun progresu PAN RKSNU
1325
Dezenvolve no submete proposta finansiamentu ba doador sira karik fundu iha
nível nasionál la sufisiente
Sai nu’udar embaixador ka ativista ba PAN RKSNU 1325.
Instituisaun Responsavel
9
Rezolusaun Konsellu Seguransa Nasoens
Unidas 1325, - kona ba Feto, Pás no
Seguransa.
Iha loron 31 Outubro 2000, Konsellu
Seguransa Nasoens Unidas adopta
unanime ninia rezolusaun ba dahuluk
ne’ebé espesífikamente rekoñese katak
kontribuisaun feto sira nian iha prevensaun
konflitu, mantein-pás, rezolusaun konflitu no
harí-pás la valoriza no la utiliza. Nu’udar
rezolusaun dahuluk husi Konsellu Seguransa
kona-ba Feto, Pás no Seguransa, RKSNU
1325 mak instrumentu istoriku ida.
Dalabarak, nia sai ona estenografia ka
naran badak ba resoluzaun feto pas no
seguransa sira hotu, tamba nia kuda ona
fini ba rezolusaun sira seluk. Iha tinan hirak
tuir mai, Konsellu Seguransa aprova ona
rezolusaun asosiadu seluk hodi hametin liu
tan importansia hodi inklui feto sira nia
perspetiva no preukupasaun sira iha
redusaun, mitigasaun, jestaun no
rezolusaun ba konflitu armadu sira.
Rezolusaun hirak ne’e hamutuk forma
ajenda Feto, Pás no Seguransa (FPS).
Ajenda FPS ne’e transformativu tamba nia
buka hodi rezolve kauza konflitu armadu
nia abut, inklui dezigualdade jéneru,
nu’udar prerekizi tu/kondisaun ba
estabilidade longu prazu nian.
Rezolusaun Konsellu Seguransa Nasoens
Unidas 1325 inklui rekerimentu 18 ba
inkluzaun feto sira iha aspetu hotu-hotu no
iha nível prosesu pás no seguransa hotu-
hotu. Dalabarak, rekerimentu sira ne’e
organiza iha pilar haat nia okos: bainbain
bolu P haat (4) ba Feto, Pás no Seguransa.
Sira ne’e hotu defini ona hanesan tuir mai:
Part i s ipasaun: Foka ba hasa’e
reprezentasaun feto eleitu ka nomeadu iha
aspetu hotu-hotu no iha nível hotu-hotu foti
desizaun nian iha setor governasaun,
seguransa, defesa no justisa iha nível
nasionál no lokál.
Protesaun: Proteje feto no labrik feto sira husi
forma violénsia bazeia ba jéneru no
diskriminasaun: fíziku, psikolójiku, ekonómiku,
sosio-kultural; iha situasaun konflitu ka pas
no pos-konflitu , iha uma no komunidade.
Prevensaun: ba konflitu no violénsia bazeia
ba jéneru, inklui violénsia seksuál ne’ebé
halao hanesan tatika funu nian
Harí-Pás: Estabelese pás permanente liuhusi
inkluzaun no igualdade. Promove papél
feto sira nian iha harí-pás no rezolusaun
konflitu, liuliu iha komunidade sira, no
asegura partisipasaun feto sira nian iha área
hotu hotu iha planu pos-konflitu nian, inklui
rekuperasaun ekonómiku no orsamentu
sensivel ba jéneru.
Rezolusaun Konsellu Seguransa Nasoens
Unidas (RKSNU) ne’e automatikamente
obrigatóriu ba Estadu Membru Nasoens
Unidas sira, no la presiza ratifika ho
asinatura husi Parte Estadu. Sekretáriu Jerál
Nasoens Unidas ezije Estadu membru
Nasoens Unidas hodi dezenvolve planu
asaun nasionál ba implementasaun RKSNU
1325 hodi asegura inkluzaun feto iha prosesu
hot-hotu ba pás no seguransa.
Parte Ida Enkuadramentu Legal no Governasaun nian
“Feto sira sempre iha papél
nu’udar lider, ativu iha
rezisténsia
maibe ikus mai,
tau ami iha segundu.
Ami nia motivasaun mak atu
garante katak feto sira nunka
tau iha segundu iha harí-pás
no prosesu foti desizaun sira”.
-Lidia Lopes, Diretóra Nasionál ba Prevensaun Konflitu Komuinitariu
10
Autór xave sira ne’ebé responsabiliza ba
implementasaun ajenda Feto, Pás no
Seguransa iha Timor-Leste inklui:
Ajensia Nasoens Unidas sira
Parlamentu Nasionál
Governu Nasionál inklui instituisaun
nasionál ba Direitu Umanus no orgaun
kominitariu
Partidu Politiku sira .
Sosiedade sivil, liuliu organizasaun no
grupo feto sira
Governu Timor-Leste nia Kompromisu
Susesu husi implementasaun PAN RKSNU 1325
ba Feto, Pás no seguransa, sei depende ba
empeñu polítiku husi lideransa nível aas
governu ne’e nian. Nune’e mos atu
inkorpora prinsipiu igualdade jéneru iha
Konstituisaun, kumpri ninia obrigasaun hafoin
ratifikasaun ba CEDAW no estabelese
enkuadramentu legal no politika oinoin hodi
promove igualdade jéneru, Timor–Leste nia
Planu Estratejiku Dezenvolvimentu 2011-2030
prioritiza ona asaun sira ne’ebé ho objetivu
atu halakon diskriminasaun ba feto no
labarik feto sira no violensia bazeia ba
jéneru. Implementasaun ajenda feto, pas no
seguransa liu husi PAN RKSNU 1325, hanesan
parte ida husi asaun hirak ne’e. Maski antes
aprovasaun ba PAN reprezentante governu
sira hatudu ona sira nia kompromisu atu
dezenvolve no implementa PAN RKSNU 1325
liuhusi Deklarasaun Delta Nova iha Marsu
2014. Nu’udar membru Nasoens Unidas,
Timor-Leste foti ona pasu hodi hatudu ninia
kompromisu no akuntabilidade ba
implementasaun global ba igualdade jéneru
n e ’ e b é a d o p t a o n a O b j e t i v u
Dezenvolvimentu Miléniu ne’ebé afirma ona
husi Primeiru Minístru Dr. Rui Maria de Arauju
ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel
adopta husi Nasoens Unidas iha 2015.
Iha ninia diskursu ba enkontru lider global sira
n ian ba igua ldade jéneru no
empopderamentu ba feto iha Nova Iorke
loron 27 Setembru 2015, Primeiru Ministru,
hato’o katak Timor-Leste ninia Konstituisaun
garantia tratamentu igual ba mane no feto
iha aspetu hotu-hotu iha sira nia moris.
“Kompromisu forte neé sei ajuda ami atu
alkansa alvu ba objetivu global numeru lima
ba Igualdade Jéneru. Timor- Leste sei
suporta makaas objetivu global ne’ebé
buka atu atinji igualdade jéneru hakbiit feto
no labarik feto hotu-hotu. Ami konsidera
pozisaun feto no labarik feto sira nia iha ami
nia rain hanesan prova importante ida ba
ami nia progresu dezenvolvimentu”
Feto no labarik sira iha Timor-Leste iha direitu
hodi moris hakmatek iha ambiente seguru,
livre husi forma violénsia no diskriminasaun
hotu-hotu hodi kontribui nu’udar sidadaun
n e’ebé h an esan no a t i vu ba
dezenvolvimentu nasaun. Komesa kedas husi
restaurasaun independensia (2002), buat
barak halo ona hodi hametin direitu feto
Timor oan sira no enkoraja sira nia papél iha
polítika, harí pás nian no fornese seguransa
no justisa. Maski progresu no mudansa barak
iha feto sira nia moris realiza ona, feto barak
seidauk totálmente goza sira nia direitu no
sira nia kontribuisaun iha luta ba
i n depen den s i a se i da uk h eta n
rekoñesimentu. Feto sira kontinua hasoru
violénsia no diskriminasaun iha uma no iha
moris públiku nian. Ho Planu Asaun Nasionál
ba Feto, Pás no Seguransa, governu Timor-
Leste no parseiru sira bele foti asaun konkretu
hodi hadi’a pozisaun no rekoñesimentu feto
sira nu’udar veteranu, vítima husi konflitu no
violénsia, no nu’udar autór importante no
valoriza iha harii estadu.
Liu husi asaun sira ne’ebé integradu iha
lideransa Ministériu Interior, instituisaun
governu sira no organizasaun sosiedade sivíl
nasionál no internasionál sira bele ajuda hodi
transforma feto sira nia moris hodi asegura
sira nia protesaun ne’ebé apropriadu no
partisipasaun ativu hodi ajuda harí
sosiedade Timorense ida ne’ebé hakmatek
no seguru ba ema hotu.
11
Planu Asaun Nasíonal ne’e dezenvolve
bazeia ba esperiensia feto no mane Timor
oan sira no dezeña tuir kontestu úniku
nasaun joven ne nian. Hafoin restáura ninia
indenpendensía iha loron 20 Maio 2002,
depois de períodu ida naruk ba
kolonialismu, konflitu no violénsia, Timor-
Leste iha ona tranzisaun husi kontestu post-
konflitu hodi hatudu ninia reziliensia nu’ udar
nasaun frajil. Alein de progresu ne’ebé atinji
ona, tinan barak ho okupasaun politiku,
injustisa sosial no ekonomiku lori ameasa no
dezafiu barak, liuliu ba feto ne’ebé hasoru
experiensia sofrimentu ho konsekuensia no
impaktu barak husi konflitu no violénsia.
PAN ne’e dezenvolve bazeia ba lisaun no
esperiensia sira husi feto sira durante funu no
konflitu armadu hahú husi tinan 1975 liu ba.
PAN RKSNU1325 reafirma katak maski funu
ne’e remata ona, maibe feto Timor-oan sira
sei kontinua luta ba justisa no direitu ne’ebé
hanesan to’o ohin loron. PAN ne’e suporta
implementasaun rekomendasaun sira husi
relatóriu CAVR ne’ebé fornese ona
evidensia husi abuzus no violénsia
sistemátiku ne’ebé komete husi membrus
forsas armadu Indonezia nian, inklui
violasaun no tortura seksuál, atan ba seksuál
no formas violénsia seksuál sira seluk. PAN
RKSNU 1325 la’os deit atu kompensa no
rekoñese feto sira-nian sofrimentu nu’udar
vitimas durante konflitu pasadu, maibe mos
rekoñese no apresía feto sira-nia
kontribuisaun durante luta ba libertasaun.
Feto sira hala’o kna’ar importante atu tulun
rezisténsia no luta ba libertasaun, maibe iha
tendensia atu “tau sira ba kotuk” ba moris
doméstiku wainhira hahú prosesu pás no
dezenvolvimentu. PAN ne’e sai nu’udar
motivasaun ida importante atu hasa’e no
hametin partisipasaun ativu no lideransa
husi feto Timor-oan sira iha esforsus harí pás
no estadu iha nasaun ida ne’e.
Papel no esperiensia feto Timor-oan sira nian molok no durante konflitu
Husi Abríl 1974 - 1999, ema sira iha Timor-
Leste hetan ona esperiensia formas no nível
violénsia oinoin relasíona ho konflitu
armadu. Iha tinan 1974, disputa entre
partidus politiku Timor-oan sira nian ne’ebé
hamosu funu sivíl. Hafoin períodu ida badak
ba paz, tropás Indonezia sira invade Timor-
Leste iha Dezembru 1975. Okupasaun
Indonezia iha Timor-Leste remata iha tinan
1999. Durante períodu ne’ebé naruk, Timor-
oan sira sofre dalan oinoin husi konflitu
armadu entre tropás Indonezia no grupu
rezistensia Timor-oan sira ne’ebé luta ba
independensia. Durante tinan 24 funu no
konflitu armadu, ema sivíl Timor-oan barak –
tantu feto no mane sira – sai vitima ba
violénsia ne’e maibe, impaktu violénsia ba
mane no feto sira la hanesan.
Iha Timor-Leste no nasaun sira seluk ne’ebé
esperiensia ona konflitu armadu, feto no
mane sira hala’o kna’ar oinoin antes,
durante no hafoin funu. Feto no mane sira
iha kna’ar sira no estatutu sosíal diferente
iha sira-nia komunidade, no ho ida ne’e
mak influensia sira-nia esperiensia iha tempu
funu.
Antes konflitu, Fretilin mak halo advokasia
uluk kona-ba igualdade feto no mane sira
iha vida politiku. Hetan inspirasaun husi
ideias sosialista kona-ba emansipasaun, sira
organiza klases literasia iha komunidade sira
ne’ebé hetan partisipasaun máximu husi
feto sira. Iha loron 28 Agosto 1975 Rosa
‘Muki’ Bonaparte, Isabel Lobato no sira seluk
estabelese organizasaun feto ida iha
FRETILIN nia laran ho naran OPMT
(Organização Popular de Mulheres de
Timor). Fundador OPMT sira mak kritika
kustume Timor nian – iha sira-nia hanoin –
lejitima esploitasaun feto husi mane sira,
hanesan poligamia no kazamentu
planeadu - barlaque
Parte Rua Kontestu Feto, Pás no Seguransa iha Timor-Leste
12
Maski nunee, posibilidade ba esforsu
alfabetizasaun no emamsipasaun limitadu
tebes kompara ho violénsia ne’ebé Timor
oan sira enfrenta durante tempu okupasaun.
Tamba feto barak la hetan nível edukasaun
aas no la hetan asesu ba rekursus hanesan
mane sira no mos la goza direitu no
poszisaun ne’ebé hanesan ho mane sira,
relativamente feto sira iha meius ne’ebé
limitadu tebes atu rekupera husi violénsia
ne’ebé afeta sira .
Ho ida ne’e, feto sira ne’e vulneravel tebes
ba violasaun direitu umanus. Feto Timor-oan
sira sofre husi formas violensía oinoin durante
okupasaun Indonezia no violensía husi milisía
sira hafoin referendu iha tinan 1999. Feto no
labarik feto Timor-oan sira mak hetan oho no
kanek husi bomba ou mate tamba hamlaha,
hetan kapturasaun no kastigu tamba
deskonfia fó tulun ba grupus rezistensia, no
lakon sira-nia uma no rai tamba destruisaun.
Feto barak liu duke mane sira mak sai vitima
ba violénsia no atan ba seksuál nuudar
estratejia ida hodi hatuun dignidade no
moral mane Timor sira ne’ebé iha resistansia
nia laran.
CAVR dokumenta ona kazu violensía seksuál
inklui kazu atan seksuál no violentu seksuál
hamutuk 835 ne’ebé akontese entre tinan
1974-1999 . Dadus hirak ne’e kolekta ona
husi CAVR-nia ekipa peskiza feto ida ne’ebé
halo entrevista lubuk ida ho sobrevivente
feto sira hamutuk 200 ne’ebé sofre violensia
relasiona ho konflitu.
Aleinde hetan expriensia rasik husi violénsia,
impaktu violénsia ba socio – ekonomiku feto
ho labatik feto sira mak :
La’en sira, labarik sira no familia sira seluk
ne’ebé sobrevive husi mate (inklui inan-
aman sira husi labarik feto sira) ne’ebé
lakon apoiu no rekursus familia,
Trauma no moras psikolójiku todan tanba
sujeitu ba violensía ne’ebé oioin no boot
iha tempu naruk nia laran,
Destruisaun ba infraestrutura, rai,
propriedade no rekursus naturais (bee)
ne’ebé esénsial nu’udar konsekuensia husi
bomba no uza morteiro.
Lakon ou redusaun ba oportunidade hodi
hamosu rendimentu no asesu ba
atendimentu báziku (saúde no edukasaun)
Serbisu todan aumenta ba feto sira – liu-liu
feto sira ne’ebé sira-nia la’en involve iha
funu no ba sira ne’ebé mak xéfia uma-kain
(feto-faluk),
Dezlokadu internál no aumentu
vulnerabilidade ba feto sira ne’ebé liga ho
tráfiku (liu-liu ba Atauro no Timor Osidental)
ka involve iha disputa rai depois de
konflitu.
Maske ho dezafiu hirak nee, feto barak kaer
knaar nuudar autóres ne’ebé envolve iha
funu no rezistensia. Mane foin sa’e forte sira
envolve iha rezistensía; feto foin sa’e forte
sira tein ai-han ba kombatente Falintil iha
foho sira. Durante tinan 24 okupasaun
Indonezia iha Timor-Leste (1975-1999), feto
Timor-oan barak envolve ativamente iha
rezistensía armadu nu’udar kombatentes ka
apoiantes ba FALINTIL. Sira prepara ai-han no
fardas, no fornese fatin subar no apoiu moral
ba kombatentes FRETILIN. Sira serbisu nu’udar
informantes, lori informasaun ba funu-nain
gerrilia sira iha foho, no hanorin kona-ba
ideolojía FRETILIN no kultura Timor-Leste nian.
Iha tinan 1999 feto Timor-oan barak ne’ebé
estuda iha Indonezía ou iha Universidade
Timor-Leste envolve iha movimentu etudante
klandestina. Sira tulun organiza atividades
oinoin hodi mobiliza apoiu internasíonal ba
luta independensía–hanesan demonstrasaun
no viajen halo diskursu internasíonal.
Liu husi esforsu koletivu feto, mane no labarik
feto no mane sira nian mak Timor-Leste hakat
liu violénsia no konflitu ne’ebé signifikante
(makaas) iha nia pasadu.
1. Informasaun adisional, haree relatorio CAVR, ne’ebé fornese provas e numeru relasiona " hahalok Jerál no sistemátiku komete husi membru forças de segurança Indonésia nian
no sira nia apoiantes sira (Hansip) ne’ebé involve iha kazu estupru, tortura seksuál, eskravidaun seksuál no formas seluk violesia seksuál nian ".
13
Dezafiu hirak ne’ebé feto sira hasoru hafoin
períodu pos-konflitu
Nu’udar nasaun pos-konflitu ida, Timor-Leste
rekoñese katak impaktu husi konflitu no
violensía kontinua afeta moris no relasaun
feto no mane sira to’o ohin loron. Feto no
mane sira nia esperiensia konflitu diferente
tamba sira-nia kna’ar no pozisaun la
hanesan, no konflitu fo impaktu ne’ebé la
hanesan ba sira-nia moris.
Maski, atensaun inisíal ba igualdade jéneru
hahu husi FRETILIN, militarizasaun no konflitu
armadu durante tinan 24 haktur ka tau mane
sira iha pozisaun dominante tantu iha elit
politika Timor-oan no entre lider rezistensía
sira. Dominasaun mane iha sistema politika
Timor nian ne’e kontinua to’o iha era pos-
konflitu. Ida ne’e kontribui ba kultura politika
patriakal ida ne’ebé favorese maneira
poder ida liuhusi dominasaun (‘poder liu’
duke ‘poder ho no poder ba’). Ida ne’e
kultura politika ida ne’ebé tenta atu
marjinaliza pozisaun feto sira no prevene sira-
nia partisipasaun igual no lideransa iha
politiku no governasaun. Ida ne’e iha
tendensia atu marjinaliza posisaun feto sira
nian no prevene sira husi s partisipasaun ativu
no lideransa iha politika no governasaun.
Maski feto sira hala’o kna’ar sira importante
nu’udar apoiantes ba independensía no
rezistensía, maibe agora dudu fali sira ba
kotuk atu hala’o sira-nia kna’ar ‘tradisíonal’
ne’ebé invizivel ka helik hela husi ema nia
atensaun.
Tamba feto sira nia asesu limitadu ba rai,
propriedade edukasaun no oportunidade
ba subsistensia/moris, kompara ho mane sira,
ne’e relativamente difisil ba feto sira atu
rekupera husi lakon material no ekonómiku
ne’ebé kauza husi funu. Tamba situasaun
dezvantajen ne’e, feto Timor-oan barak mak
kontinua moris relativamente iha mukit no
izoladu ba sira iha area rural ho asesu
ne’ebé limitadu ba atendimentu no
infrastrutura baziku.
Feto maioria hetan difikuldade atu ko’alia
kona-ba violensía ne’ebé sira esperiensía
durante funu – liu-liu iha kazu violasaun
seksuál durante funu– no kontinua sofre husi
trauma. Sira ne’ebé mak berani ko’alia sai
sei hetan risku hasoru diskriminasaun ka
marginalizadu husi sira-nia komunidade ou
iha kazu balu, husi sira-nia familia.
Limitasaun apoio /asistensia atu rekupera
husi trauma, nee katak feto barak sei
kontinua sofre husi problema saúde ne’ebé
kauza husi trauma durante no depois de
konflitu. Buat sira ne’e reduz sira nian opsaun
atu involve iha atividade ekonomika hodi
hamosu rendimentu. Tanba nee maka, feto
sira ne’ebé mak sai vitima husi violensía
relasíona ho funu dala barak hetan trauma,
problema saúde fiziku no mental no menus
rendimentu. Problemas hirak ne’e signifikante
tebes ba feto-faluk sira no sira ne’ebé mak
hela iha fatin sira jeográfikamente izoladu,
do’ok husi programas asistensía governu
nian.
Krize polítiku no sosíal 2006 afeta ema barak
nia moris iha Timor-Leste, inklui feto no labarik
barak ne’ebé dezlokadu durante krize ne’e.
Feto no labarik feto sira hasoru risku ne’ebé
aumenta kona ba violénsia seksuál no
exploitasaun tanba sira nia deslokasaun,
maski fokus seguransa nia resposta haree liu
ba prosesu reforma institusional ne’ebé
intensivu atu haforsa seguransa no defeza
ne’ebé konsolidadu ne’ebé hetan suporta
no fiar hosi komunidade.
Iha tinan 10 nia laran depois de krize,
kontextu politiku relativamente estavel, inklui
depois de misaun Nasoens Unidas remata
iha 2012. Dala ruma, grupu politiku balun
dezafia governu nia autoridade ne’ebé
limita feto sira nia mobilidade no hamosu
tensaun iha komunidade sira ne’ebé
afetadu, maibe grupu sira nee nia
movimentu limitadu nafatin no governu
responde liu husi setor seguransa ne’ebé
apropriadu.
Ba oin, governu bele jere didiak nia pozisaun
relasiona ho grupu marjinalizadus sira hodi
investe iha aprosimasaun ne’ebé inkluzivu
iha harii–estadu ne’ebé hataan ba
nesesidade ema hotu nian ne’ebé vizualiza
iha Planu Asaun Nasionál ba RKSNU 1325.
14
Prosesu: Dezenvolve PAN RKSNU
1325 ba Timor-Leste Bazeia ba lisaun hirak ne’ebé aprende ona
durante dezenvolvimentu PAN-VBJ, klaru
ona katak kolaborasaun inter-ministerial
ne’e importante atu responde ba ajenda
feto, pás no seguransa. Ajenda ne’e inklui
fokus ida ba partisipasaun feto sira-nian iha
prosesu foti desizaun no prosesu rezolusaun
konflitu, no sira-nia reprezentasaun iha
pozisaun lideransa xave. Ida ne’e mos
envolve kompromisu boot ho polisía no
militár kona-ba feto sira-nia direitu umanus,
no asegura katak feto sira-nia nesesidades
no lian ne’e inkoorpora iha justisa
tradisíonal, rekuperasaun ekonómiku no
prosesu dezenvolvimentu tomak.
Iha Timor-Leste, fatór ne’ebé motiva
estabelesimentu PAN RKSNU 1325 mak
kriasaun grupu apoiantes ida ne’ebé
importante. Grupu ne’e mobiliza ona
durante tinan barak, harí husi esforsus
apoiantes ne’ebé ejiji justisa ba krime
pasadu, no protesaun ba feto sira ne’ebé
hasoru violensía no diskriminasaun iha
períodu pos-indenpendensia. Liu husi grupu
apoiantes oinoin ba feto, pás no seguransa
ne’ebé halibur iha tinan hirak nia laran hodi
diskuti prioridades, fahe dezafiu ho halo
rekomendasaun ba futuru, hatudu sentidu
ida profunda husi parte interesante hirak
nee hanesan na’in ba PAN.
Autóres Hafoin tinan barak halo advokasia, eventus
dialogu nível nasíonal no interkambiu entre
parte interesantes sira iha nível nasíonal no
nasaun sira seluk ne’ebé involve iha ajenda
globál FPS, eis Sekretáriu Estádu ba
Seguransa (SES) atual Ministériu Interior (MI)
halo kompromisu ida atu lidera
dezenvolvimentu PAN RKSNU 1325 ida iha
fim de 2012 nu’udar parte husi ninia servisu
hamutuk ho UN Women. Husi inisíu, MI inklui
ona autóres governu no sosiedade sivil
lubuk ida iha dezenvolvimentu PAN RKSNU
1325.
Grupu traballu PAN ne’e envolve
reprezentantes 13 husi instituisaun sira
governu nian no kuaze organizasaun 10
husi sosiedade sivíl inklui organizasaun feto
sira.
Parte Tolu Dalan ba Futuru: Planu Asaun Nasionál RKSNU1325 (2000) ba Timor-Leste
“Ida ne’e ita-nia planu. Planu
ne’e kompostu husi ita-nia lian no ita-nia kontribuisaun. Ida ne’e ita nian no ita mai hamutuk ona atu lori ne’e ba oin. Ba ita nia futuru”
Veneranda Lemos Martins,
Sekretaria Estadu ba Apoiu no Promosaun
Sosiu-Ekonomia Feto nian
Durante sorumutu validasaun ida organiza
husi autóres hotu ne’ebé envolve iha
dezenvolvimentu PAN RKSNU 1325 iha fulan
Novembru 2015, partisipante feto ida iha
ninia reflesaun kona ba prosesu inklusividadi
hateten katak importansia ba inkluzividade
prosesu neé mak inklui opiniaun hotu.
Nu’udar eis prizoneira politiku ida, nia
hateten “ha’u ko’alia ona kona-ba asuntus
ne’e (liu-liu rekoñesimentu ba feto prizoneirus
politiku sira) wainhira ha’u iha oportunidade,
maibe la iha rezultadu. Agora ne’e mak
tempu, no oportunidade ida atu hakerek ida
ne’e….ne’e la’os deit mai ha’u maibe ba
feto hotu ne’ebé sofre nu’udar prizoneiras no
vitima husi konflitu.”
Konkorda ho valor PAN nia prosesu
dezenvolvimentu, DR. Longuinhos Monteiro,
Ministru Interior, hateten “ feto sira-nia
partisipasaun máximu iha prosesu ne’e, no
politika ba kria pás no mantein pás ne’e
importante ba ema hotu nia seguransa”.
15
Reprezentante husi instituisaun governu
mak Diretór Jerál sira husi Ministériu Interior
(MI) inklui PNTL, Ministériu Solidaridade Sosíal
(MSS), Ministériu Justisa (MJ), Ministériu
Defeza (MD) inklui F-FDTL, Sekretariu Estadu
ba Apoiu no Promosaun Sosíu-Ekonómiku
Feto (SEM), Sekretaria Estadu Politika
Formasaun Profesional no Empregu
SEPFOPE), Sekretaria Estadu Juventude no
Desportu (SEJD), Universidade Nasionál Timor
LoroSae no Universidade da Pas
Organizasaun sosiedade sivíl ne’ebé
envolve mak ACbit, APSCTL, Ba Futuru, Belun,
CEPAD, Fokupers, JSMP, Rede Feto no sira
seluk tan.
Parseirus Dezenvolvimentu mos kontribui
ona ba prosesu ne’e hodi fo tempu no
oportunidade ba autor xave sira hodi
kumpriende didiak, no inkorpora nesesidade
PAN RKSNU 1325 no ninia relevansia ba Timor
-Leste. Partikularmente UN Women ne’ebé
fo asistensia tekniku no orientasaun durante
prosesu ida ne’e.
“serbisu ba projetu ne’e foun tebes ba ami hotu. Ami serbisu ona ba
planu asaun ne’e mesak deit, la hó apoiu husi liur. Ami tenke aprende
buat hotu kona-ba RKSNU 1325 husi zero to’o kompriende rezolusaun
ne’e…no..agora ami deskobre katak ida ne’e importante tebes ba
nasaun ne’e….etapa por etapa, ami (militár) deskobre saida mak diak
atu ami bele halo ho serbisu ne’e, no maski forsas armada dala ruma
envolve iha krize humanu ho eskala boot, ami hatene katak sira bele sai
instrumentu ida ba tantu buat diak no aat. Ida ne’e oportunidade foun
ida ba Timor atu tulun governu iha prosesu foti desizaun – no ami nota
importansía husi prosesu foti desizaun feto sira nian iha setóres hotu.”
-Xisto da Cruz, Ofisíal Legál iha Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no
membru Komite Diretíva PAN RKSNU 1325
16
Prosesu: Dezenvolve Timor-Leste nia Planu Asaun Nasionál kona-ba
Feto,Paz no Seguransa
Janeiru—Abril 2016: Finalizasaun no Aprovasaun
Outubru 2016-2020 Lansamentu, implementasaun no monitorizasaun !
Maiu—Setembru 2015: Prosesu Halo Ezbosu
Prosesu halo esbosu hahu ho sorumutu (workshop) ba membru komite Diretíva no grupu traballu sira. Ho rezultadu sira husi sorumutu, ekipa hakerek dezenvolve ezbosu PAN ne’ebé kolaborativu bazeia ba konsulta ne’ebé hala’o ho públiku.
Maiu 2014: Konsulta nasionál dahuluk no vizita estudu ba Indonezia Konsulta nivel nasionál ba dahuluk involve parseiru no parte interesante oin-oin pelu-menus ema 100 husi instituisaun governu, sosiedade sivil, inklui organizasaun feto sira, konfisoens relijiozus, no parseiru dezenvolvimentu sira. Fazilita husi UN Women Indonezia no Timor-Leste , vizita de estudu durante loron 5 ba Jakarta involve ofisial prinsipal sira husi SES (Agora MoI), MSS, SEPI (agora SEM), SED (agora Min Defeza), PNTL no F-FDTL, no parseiru NGO 3 (Acbit, Ba Futuru no REDE FETO) atu aprende liu tan prosesu dezenvolvimentu PAN Indonezia.
Junu—Dezembru 2014: Konsulta iha Nivel Baze La ho kontribuisaun husi Komunidade sira, dezenvolvimentu PAN sei la posivel. Hodi uza pilar prinsipal 4 ne’ebé enkuadru iha RKSNU 1325, grupu traballu organiza konsulta lubuk iha komunidade iha munisipiu 13 laran tomak, partisipa husi ema na’in 473 (feto 243, mane 230)
Outubru—Dezembru 2015: Validasaun Hala’o validasaun ba ezbosu PAN liu husi sorumutu partisipativu ne’ebé realiza iha loron 28 Outubru ne’ebé involve parte interesadu sira husi governu, sosiedade sivil no parseiru dezenvolvimentu sira hodi fo hanoin (feedback). Ekipa hakerek ezbosu nian tuir mai inkorpora no rezultadu sira no aprezenta ezbosu final PAN ba Konsellu Konsultivu no hafoin aprezenta ba Konsellu Minístru sira hodi hetan aprovasaun.
2007—2012: Hatuur Baze Gabinete Asesoria ba Promosaun Igualdade (hafoin SEPI, agora SEM), ho Sosiedade sivil, inklui membru Rede Feto, no Apoiu husi ONU no parseiru dezenvolvimentu sira seluk, ne’ebe hala’o advokasia hasa’e sensibilizasaun konaba Feto, Pas no Seguransa (FPS). Ida ne’e inklui troka aprendizajen ho Liberia no Irlandia, Planu Implementasaun 1325 ba 2010 ne’ebe foka ba protesaun, no dialogu fahe informasaun (open day) husi tinan 2010 ba oin. Iha tinan 2012 nia rohan, SES halo kompromisu atu lidera dezenvolvimentu PAN ba FPS.
17
Objetivu no Atividade husi PAN RKSNU 1325 ba Timor-Leste (2016-2020) Bazeia ba análiza kontestu espesífiku ba Timor-Leste, parte interesante sira identifika objetivu espesífiku lubuk ida ba Planu Asaun Nasíonal RKSNU 1325 ba Timor-Leste, ne’ebé organiza ba pilár haat – ka P haat – Partisipasaun, Prevensaun, Protesaun no Harí Pás2.
Pilár Partisipasaun Partisipasaun signifika katak envolvimentu signifikante feto sira nian iha aspetu hotu no iha
nível foti desizaun hotu iha vida públiku no privadu. Partisipasaun igual feto sira nian iha
prosesu foti desizaun ne’e kona-ba hasa’e númeru reprezentante feto sira iha prosesu foti
desizaun no kona-ba asegura katak feto sira bele partisipa ativamente no signifikante iha
prosesu foti desizaun. Partisipasaun signifikante katak feto sira reprezenta sira-nia interese no
nesesidades rasik, iha lian/hanoin ida ne’ebé ema seluk rona no responde ba, liuhusi ukun
nain sira no sira nia responsabilidade ba sira-nia promesas.
Dezafiu ba partisipasaun feto sira-nia iha Timor-Leste
Feto Timor-oan sira iha politiku no governasaun
Iha Timor-Leste, feto barak mak tuur iha Parlamentu no Konsellu Minístrus kompara ho
nasaun sira seluk iha Sudeste Áziatiku. Agredese ba sistema kuota, pursentu 38 husi kadeira
parlamentu ne’ebé oras ne’e daudaun okupa husi feto sira. Governu Konstitusíonal VI iha
feto 8 hanesan membru governu; Ministra na’in 3 (Finansas, Saude no Sosíal Solidariedade)
no vise-ministras na’in 2 (1 iha Saúde no 1 iha Edukasaun), Sekretaria Estadu nain 3 ( SEAP,
SEM no Arte & Kultura). Partisipasaun feto sira iha nível suku ne’e sei sai hanesan dezafiu.
Maski kadeira 2 iha konsellu suku ne’e aloka ba reprezentante feto sira, so iha deit feto 11
mak sai xefe suku husi suku hamutuk 442 iha teritóriu tomak (2.4%). Preokupasaun ida seluk
mak feto sira-nia partisipasaun signifikante, ne’ebé hein katak feto atu partisipa, maibe
dala barak hetan presaun atu nonok deit. Presaun hirak nee tamba apoiu ne’ebé limitadu
husi líder feto sira no mos limitasaun informasaun, la dun fiar an ka konfidensia atu koalia sai
mos hanesan dezafiu. Feto sira hato’o sira-nia preokupasaun, karik ukun nain sira la rona no
la responde ba sira-nia kontribuisaun. Sei iha buat barak ne’ebé presiza atu halo hodi
asegura feto sira-nia partisipasaun signifikante iha nível hotu prosesu foti desizaun.
Feto sira iha PNTL no F-FDTL
Iha fulan Novembru 2009, Polisía Nasíonal Timor-Leste (PNTL) iha ofisíal feto hamutuk 608,
kuaze pursentu 18%. Maibe, bareiras ba feto sira-nia partisipasaun igual no signifikante iha
PNTL ne’e kontinua eziste. Avaliasaun munisipiu ne’ebé foin dadauk ne’e hala’o husi UN
Women no Gabineti Jéneru PNTL (2014) deskobre katak maioria ofisíal feto sira ne’e ho
pozisaun menus (logistik no administrasaun), ladun iha oportunidadi (igual) kareira ba
futuru no oportunidadi ba edukasaun, menus fasilidades – hanesan fatin troka no sintina
ketak husi mane sira – no la permite lori kilat durante operasaun, maski sira treinadu atu uza
kilat. Kazu diskriminasaun no asediu seksuál sei makaas no kontinua impede seguransa
ofisíal polisía feto sira, no rekrutamentu ba ofisíal feto sira foun3. Bazeia ba estatístika 2013,
forsa F-FDTL oras ne’e daudaun nian hamutuk 1,821, ho deit feto sira hamutuk 173 (9.5%).
Iha mos númeru feto sira menus tebes ne’ebé reprezenta iha kuadru ofisiais, agora
daudaun iha porsentu rua4.
2 Prioridade sia ne identifika liu husi fontes tuir mai : Konsulta públiku iha munisipiu 13, rekomendasaun CHEGA, rekomendasaun husi komite CEDAW,
no avaliasaun jéneru PNTL husi munisipiu 13) 3Myrttinen 2009: 32. 4Timor-Leste Plataforma ba Asaun Peking (Beijing). Revizaun nasionál, relatóriu avaliasaun (2014). Prepara husi SEPI.
18
Objetivu Partisipasaun PAN-RKSNU 1325 ( 2016-2020)
Atu promove no hasa’e partisipasaun feto sira nian iha prosesu foti desizaun, inklui iha setór
defeza no seguransa, Planu Asaun Nasíonal Timor-Leste ba RKSNU 1325 kona-ba Feto, Páz
no Seguransa (2016-2020) defini ona objetivus hirak tuir mai:
Aumenta reprezentasaun feto sira ne’ebé eleitu no nomeia ona ba kna’ar sira iha
posizaun foti desizaun iha setór seguransa no justisa iha nível lokal no nasíonal.
Dezenvolve, lei, politika no programa sira kona-ba pás no seguransa ho partisipasaun
másimu husi grupu feto no mane oin-oin, no promove igualdade jéneru.
Hasa’e promosaun, rekrutamentu no
reprezentasaun feto sira nian iha
instituisaun nasíonal sira ba seguransa,
defeza no justisa.
Mekanizmu rezolusaun konflitu
komunitáriu no lider sira fornese
oportunidades ba feto sira atu partisipa
ativamente nudar mediador no pontu
fokál sira iha páz no seguransa.
Pilár Prevensaun Prevensaun ba konflitu no violénsia
bazeia ba jéneru, inklui violénsia seksuál
tenki hetan prioridade hodi sustenta pas.
Prevensaun bele alkansa liu hosi
inkorporasaun perspetiva feto sira nian
iha sistema alerta sedu, edukasaun
publika no akuzasaun ba sira ne’ebé
viola feto nia direitu.
Dezafiu ba prevensaun konflitu iha Timor-Leste
Prevensaun Konflitu Komunitáriu
Timor-Leste nuúdar sosiedade koletivista ida signifika katak interese grupu ne’e domina
interese indivídu. Nuúdar konsekuensía ida, konflitu komunitáriu barak mak hahu iha familia
no uma-kain laran no hafoin dezenvolve ba konflitu ida entre familia rua. Violénsia
doméstika no violénsia bazeia ba jéneru ne’e dala barak mosu nudar fatóres husi konflitus
komunitáriu hirak ne’e, hanesan haktuir husi Diretora Nasíonal ba Prevensaun Konflitu
Komunitariu. Diresaun Nasíonal ba Prevensaun Konflitu Komunitáriu treina ona mediadores
barak iha rezolusaun konflitu la-hó violénsia, no fasilita ona dialogu régular no atividades
mediasaun iha nível komunidade. Maski feto sira barak hetan ona treinamentu atu sai
nudar mediador nasíonal, maibe, en jerál númeru mediador feto sira nian sei menus
kompara ho mane sira. Presiza rekruta tan feto barak no foti sira nudar ajente páz no
mediadores. Sira mos bele fasil liu dezempena papel hodi fo apoio ne’ebé hanesan no sai
referensia ba servisu feto sira vitima hosi violénsia domestika duke mediadores mane sira,
no iha potensia hodi hakotu insidente sira ne’ebé hamosu violénsia antes atu hadaet
(escalate) ba konflitu komunitariu.
“Planu Asaun Nasíonal ne’e ho intensaun atu partikularmente rekuiñese feto sira-nia kapasidade nudar autóres ba prevensaun no rezolusaun konflitu ou mediadores hodi elimina persepsaun ne’ebé eziste katak feto sira deit mak sai vitima. Feto barak tenki sai mediadores nasíonal no pontu fokal ba prevensaun konfltiu”, tuir Anacleto Ribeiro, Asesór Primeiru Minístru nian ba Asuntu Defeza no Seguransa, katak kna’ar feto sira nian ne’e importante wainhira rezolve konlfitu arte marsial ida iha Comoro. “Ami la gasta osan ba inisíativa ida ne’e,” hateten Anacleto. “Simplismente, prezensa komunidade no feto sira nian ne’ebé sai nudar fasilitador ne’e natoon - hamosu espasu ka fatin ba tipu dialogu inklusivu ne’e importante.”
19
Lei (kustomáriu)sira sensivel ba jéneru
Tuir mai atu hasa’e númeru mediadores feto sira, presiza mos halo rezolusaun disputa sira
sai sensivel ba jéneru. Hanesan ezemplu, kazu violénsia doméstika, dalabarak tenta atu
rezolve nudar kestaun respeita/dignidade entre familia sira, duke responde ba nesesidades
ba rekuperasaun no seguransa vitima nian. Nune’e mos, dipustas ba rai ne’ebé tenta atu
rezolve la-hó konsiderasaun ba impaktu husi desizaun relasiona ho feto sira-nia asesu ba rai
no rekursus. Atu asegura katak rezolusaun disputa lokal la diskrimina hasoru vitima no
reklamador feto sira, presiza revê lei kustumariu no lei formal sira hodi inklui dimensaun
jéneru. Hanesan ezemplu, lejislasaun foun ba definisaun na’in ba propriedade imovel
(Rejimi Espesíal ba Definisaun Na’in ba Propriedade Imovel) seidauk reve kona-nia ninia
sensibilidadi jéneru: kona-ba oinsá ida ne’e sei fó impaktu ba direitu ba rai no propriedade
ba feto no mane sira, labarik mane no feto sira.
Objetivu Prevensaun husi PAN RKSNU 1325 (2016-2020)
Atu tulun prevene tipu konflitu violentu hot-hotu no forma violénsia sel-seluk, Planu Asaun
Nasíonal atu halao tuir mai:
Integra modul jéneru ba iha manuál treinamentu/formasaun instituisaun defeza,
seguransa no justisa no fornese kursus mandatóriu ba igualdade jéneru, direitu umanu
no hasa’e konsiensia ba HIV/AIDS.
Inklui perspetiva jéneru iha mekanizmu prevensaun konflitu.
Promove kultura pas ba rezolusaun konflitu iha komunidade.
Asegura katak lei no politika sira ne’ebé gia rezolusaun konflitu no mediasaun ne’e
sensivel ba jéneru.
Hasa’e konsiensia (públiku) kona-ba prevensaun konflitu ne’ebé sensivel ba jéneru
liuhusi atividades hasa’e konsiensia no liu husi média
Pilár Protesaun Protesaun ba feto no labarik feto sira husi formas hotu violensía bazeia ba jéneru: fiziku,
seksuál, psikolojiku no ekonómiku inklui esperiensia sira iha konflitu no periode agora iha
uma ka iha komunidade. Feto no labarik feto sira iha direitu umanus baziku atu moris livre
husi violénsia. Protesaun garantia feto no labarik feto sira-nia seguransa, fiziku, saúde
mental no seguransa ekonómiku, no asegura katak ema respeitu sira-nia direitu umanu.
Dezafiu ba protesaun feto sira-nia direitu iha Timor-Leste
Violensía Doméstika
Violénsia doméstika sai hanesan violasaun diretu umanus ne’ebé aas tebes iha Timor-
Leste. Ho kuaze feto 6 husi nain 10 ne’ebé moris iha relasaun ho ema seluk hetan ona
forma de violénsia fiziku ka iha sira nia moris, bazeia ba Fundasaun Ázia nia estudu
prevalensia ba Feto sira esperiensia ba violénsia5. Iha tinan hirak ne’e, violénsia doméstika
sei kontinua sai krimi ida ne’ebé kazu barak hato’o bebeik iha relatóriu no ida neé iha
relasaun makaas ho sistem valores patriarkal no sosiedadi ne’ebé sei sofre husi trauma
funu.
Lei Kontra Violensía Doméstika (LKVD, 2010) sai nu’udar etapa importante ida atu rekuiñese
violénsia doméstika nudar krimi ida. Ofisial Polisia sira agora iha obrigasaun atu prosesa
kazu sira violénsia doméstika. Maibe sei iha difikuldade atu hatoo keixa tamba ta’uk, iha
presaun atu rezolve kazu iha nível familia ka suku laran no mos tamba la dun /menus
5Fundasaun Ázia, Kumpriende violénsia hasoru feto no labarik iha Timor-Leste: Resultadu husi Nailan nia Estudu Baze de Dadus , 2016,. Estudu anterior
ida– Timor-Leste- Levantamentu Demografiku & Saude, 2009-2010,( Diresaun Nasionál Estatistika– Ministerio Finansas, 2013, hetan katak 38% feto Timor
oan sira relata sofre husi abuzu fíziku)
20
konfiansa ba polisia no sistema justisa
formal. Kolesaun ba dadus no sistema
monitorizasaun ne’e sei fraku kontribui mos
ba limitasaun keixa ba kazu sira ne’ebé
hato’o.
Direitu no Saúde Seksuál no Reprodutiva
Área seluk ne’ebé sai preukupasaun mak
direitu reprodutivu feto no labarik feto sira
nian no sira nia protesaun hasoru moras
infesaun sira. Bazeia ba UNFPA, Timor-Leste
iha rasio prevalensia HIV ida ne’ebé
menus (2%) maibe iha parte seluk, hasoru
vulnerabilidade espesífiku ne’ebé bele
aselera transmisaun HIV no infesaun
ne’ebé transmite husi relasaun seksuál. Ida
ne’e inklui movimentu ema ho nível aas,
no dezlokadu sosial, dezempregu aas,
konsiensia menus ba HIV no infesaun
transmite husi relasaun seksuál no menus
uza kondom. Ema foin sa’e barak mak la iha konesimentu no abilidadi/skil moris atu jere
risku infesaun trasmite husi relasaun seksuál no HIV/SIDA no STI ino limitasaun ba asesu ba
fasilidade teste no akonsellamentu ba HIV/SIDA no STI iha munisipiu sira.
Reparasaun no rekoñesimentu ba veteranu no vitima feto sira funu nian
Estabelese ona mekanizmu justisa tranzisíonal oin-oin iha Timor-Leste atu suporta
rekuperasaun no prosesu rekonsiliasaun ba vitima sira nia direitu humanu ne’ebé akontese
entre tinan 1974-1999. Maski prosesu hirak ne’e suporta prosesu pás no justisa iha Timor-
Leste, sira la fornese rekuperasaun no moris sustentavel ba feto sira ne’ebé sofre husi
violasaun ou hala’o kna’ar importante nuúdar kombatentes ou apoiantes indenpendensía
durante konflitu. Eis kombatentes feto no veterana sira seidauk simu reparasaun tamba sira
sidauk hetan rekoñesimentu no valorizasaun ba sira-nia kontribuisaun ba luta ba
independensía no prosesu pás.
Objetivus Protesaun PAN RKSNU 1325 (2016-2020)
Atu asegura protesaun ba feto sira husi formas hot-hotu violénsia bazeia ba jéneru durante
no hafoin konflitu, Planu Asaun Nasíonal Timor-Leste ba Feto, Pás no Seguransa (2016-2020)
atu halao objetivus tuir mai:
Hasa’e sensibilidade jéneru ba sistema justisa formál liu husi implementasaun lei sira
nebe sensivel ba jéneru no interpretasaun igual no sensitivu ba jéneru ba lei no
regulamentu sira.
Hasa’e sensibilidade no asesu ba akonsellãmentu no teste voluntariu ba HIV/SIDA no
STI iha munisípiu sira.
Asegura feto eis kombatente no veteranu sira hetan justisa no rekuoñesimentu ba sira-
nia kontribuisaun ba pás.
Maria do Rosario F. Correia, Diretóra Ezekutiva ba ALFeLa, organizasaun ne’ebe fo asistensia legal ba feto no labarik sira, identifika ona katak “tanba pratika monitorizasaun ne’ebé ladun diak, sira ne’ebé hetan akuzasaun ba kazu violénsia domestika la serve sira nia sentensa iha prizaun. La iha supervizaun minimu ba sira ne’ebé hetan deit suspensaun pena” Nia rezultadu mak, prokuradoria no sentensa ba kazu VBJ sai hanesan ad hoc deit. Correia mos identifika katak AlFela koko ona atu hataan ba asuntu ida ne’e liu husi advokasia ba monitorizasaun ne’ebé serio ba kazu violénsia dometika sira, ho esperansa katak perpretrador sira sei serve duni iha prizaun bainhira hetan kastigu
21
Dezafiu ba Feto sira-nia Inkluzaun iha prosesu Harí Pás iha Timor-Leste
Justisa tranzisíonal no implementasaun rekomendasaun sira husi CAVR
Rekomendasaun sira husi CAVR iha preokupasaun kona-ba feto sira-nia direitu no
partisipasaun iha prosesu harí pás, fornese baze importante hodi haríi futuru ne’ebé
estavel no sustentavel ba Timor-Leste. Rekomendasaun hirak ne’e inklui apoiu programas
kontra diskriminasaun hasoru vitima sira violensía seksuál nian, ba inisíativas feto sira nian
atu prevene no rezolve konflitu no ba abordajen integradu igualdade jéneru no
partisipasaun maxímu feto sira nian iha vida ekonómiku, sosíal, kultura no polítiku Timor-
Leste nian6. atu harí sosiedade ida ne’ebé nakonu ho pás no estabilidade, presiza
rekoñese no responde ba nesesidades vitimas feto no kombatente funu nian.
Rekoñesimentu no justisa ba vitima feto sira sei kontribui ba harí sosiedade sivíl ida forte no
asesu aumenta ba justisa ba grupus vulneravel sira.
Empoderamentu sosial no ekonómiku Feto sira nian
Atu partisipa no kontribui máximu ba rekonstrusaun no dezenvolvimentu Timor-Leste,
empoderamentu sosíal no ekonómiku feto Timor-oan sira ne’e importante. Organizasaun
sosiedade sivíl feto nian enjerál fo énfaze ba direitu ba rai no eransa, asesu ba kréditu
(inklui subsidius no impréstimu livre la hó lukru), asesu ba edukasaun ba feto no labarik feto
sira, investimentu ida forte iha treinamentu skils no harí kapasidade, no atensaun espesíal
ba nesesidades feto sira ne’ebé xéfia uma-kain sira7. Sensu ikus ne’ebé hala’o iha Timor-
Leste iha tinan 2015 indika katak pursentu 20 uma-kain sira ne’e xéfia husi feto sira. Feto sira
no sira-nia familia ne’e vulneravel tebes ba pobreza tamba feto sira tradisíonalmente la
iha direitu ba eransa rai no propriedade, maski sira depende maka’as ba ida ne’e atu
hamosu rendementu. Ho ida ne’e, Autóridades ministerial no munisipal tenke halo esforsu
ida atu asegura katak programa rekuperasaun no dezenvolvimentu sosíu-ekonómiku ne’e
benefisia tebes feto ki’ak no vulneravel sira.
Objetivu Harí Pás husi PAN RKSNU 1325 (2016-2020)
Atu asegura partisipasaun feto sira nian iha prosesu harí pás no iha área pos-konflitu hotu
hanesan planeamentu, rekonstrusaun no dezenvolvimentu ekonómiku, Planu Asaun
Nasíonal Timor-Leste kona-ba Feto, Pás no Seguransa atu halao objetivus tuir mai:
Asegura feto sira iha asesu ba rekursus naturais – inklui rai, bee moos no nesesidades
báziku seluk – atu permite sira hodi harí moris sustentavel no kontribui ba sosiedade
ida ne’ebé nakonu ho pás no estabilidade.
Promove feto sira-nia kna’ar iha prosesu harí pás no rezolusaun konflitu iha nível
komunidade.
Governu implementa rekomendasaun no provizaun sira husi CAVR no CVA Timor-
Leste nian kona-ba feto sira-nia direitu
Pilár Harí Pás Harí pás so bele mantein iha ambiente ida ne’ebé promove inkluzaun no igualdade. Ida
ne’e kona-ba promove feto sira nia knaar iha prosesu harí pás no rezolusaun konflitu no
asegura partisipasaun feto sira nian iha área hotu hotu planeamentu pos-konflitu, inklui
rekuperasaun ekonómiku no orsamentu sensivel ba jéneru.
6Comissão de Acolhamento, Verdade, e Reconciliação de Timor-Leste, CAVR, 2005a, parte 11, 4.1) 7Ibid
22
Estrutura Implementasaun PAN RKSNU 1325 Timor-Leste nian
Ho supervizaun tomak husi Gabineti Primeiru Minístru nian:
Ministériu Interior mak lidera no responsabiliza tomak ba koordenasaun no
implementasaun PAN RKSNU 1325 Timor-Leste nian (2016-2020)
Ministériu Sosíal Solidariedade (MSS), Ministériu Justisa (MJ), Ministériu Defeza (MD) no
Sekretariu Estadu ba Apoiu no Promosaun Sosiu-Ekonomiku Feto no instituisaun
relevante sira (hanesan PNTL, F-FDTL, Provedoria Direitu Umanus entre sira seluk) sei
responsabiliza ba implementasaun atividades keta-ketak/separadu ne’ebé sei
implementa iha kada pilár haat nia okos iha sira-nia área serbisu respetiva. Sira ida-
idak sei:
Aloka orsamentu ba atividades relasiona ho sira nia servisu/mandatu,
Koordena ho parseiru oinoin ne’ebé envolve iha atividades hirak ne’e,
Monitoriza no hato’o relatóriu ba progresu no rezultadu, no
Asegura akontabilidade no transparansía ba públiku no benefisíarius.
Organizasaun sosiedade sivíl sira sei suporta implementasaun atividades PAN RKSNU
1325, halo advokasia ba alokasaun rekursu no dezenvolve relatóriu sombra kona
progresu ka rezultadu ne’ebé alkansa ona
Komité Diretíva ba implementasaun PAN RKSNU 1325 kompostu husi Diretór Jéral husi
Ministérius ne’ebé envolve no Diretóres Ezékutivu husi organizasaun sosiedade sivíl sira
ne’ebé envolve. Komité Diretíva sei:
Fornese orientasaun , ba implementasaun no halo revizaun ba progresu PAN
RKSNU 1325.
Dezenvolve no submete proposta finansiamentu ba doador sira karik fundu
nasíonal sira la sufisiente.
Sai nu’udar embaixador no ativista ba PAN RKSNU1325.
23
PIL
AR
I -
PA
RTI
SIP
ASA
UN
Fe
to n
ia p
art
isp
asa
un
ha
ne
san
no
ativu
ih
a p
rose
su fo
ti d
esi
zau
n r
ela
sio
na
ho
go
ve
rna
sau
n, p
ás
no
se
gu
ran
sa
Re
zulta
du
A
tivid
ad
es
Esp
esí
fik
u
Ind
ika
do
r D
eze
mp
eñ
u
Tin
an
Im
ple
me
nta
sau
n
*Au
tor
Go
ve
rnu
ne
’eb
e lid
era
20
16
20
17
20
18
20
19
20
20
* G
ove
rnu
no
Org
an
iza
sau
n s
osi
ed
ad
e s
ivil
no
pa
rse
iru
de
zen
vo
lvim
en
tu r
ele
va
nte
se
i id
en
tifika
tu
ir m
ai
1.1
. H
asa’
e re
pre
zenta
sau
n f
eto
ne’
ebé
elei
tu k
a no
mea
du a
tu h
ala’o
knaa
r ih
a p
ozi
sau
n
foti
des
izau
n n
ian
iha
seto
r se
gura
nsa
no
just
isa
iha
nív
el
lokál
no
nasi
onál
1.1
.1. D
ezen
vo
lve
no
ref
ors
a kap
asid
ade
ne’e
bé
nes
esá
riu b
a kand
idat
a fe
to s
ira
ba
elei
saun
nas
ionál
no
lo
kál
ante
s no
dep
ois
de
elei
saun
# n
o %
fet
o n
o m
ane
elei
tu i
ha g
over
nasa
un
lokál
no
nasi
onál
hanes
an:
- X
efe
ald
eia
- X
efe
suk
u
- P
ost
o A
dm
inis
trat
ivu
-
Munis
ipiu
#
no
% f
eto
ele
itu b
a p
arla
men
to
x
x
x
x
S
EM
1.1
.2. H
alo
ad
vo
kas
ia n
o l
ob
y a
tu d
ezen
vo
lve
kri
teri
a ho
di
pro
mo
ve
igual
dad
e jé
ner
u h
anes
an
pre
-rek
ezit
u b
a no
mea
sau
n f
eto
ba
go
ver
nas
aun
no
lid
er k
om
unit
áriu
x
x
x
x
x
SE
M
1.1
.3. In
tegra
mo
dul
ko
na-b
a p
rom
ove
feto
iha
elei
sau
n g
over
nasa
un l
okál
no
nas
ionál
iha
edukas
au
n s
ívik
a b
a ko
mun
idad
e ko
na-b
a le
i el
eito
rál,
no
pro
sesu
po
líti
ku n
o k
am
pañ
a
# n
o %
suk
u
ne’e
bé
het
an/s
imu o
na
edu
kas
aun
sívik
a re
lasi
ona
ho
feto
nia
par
tisi
pas
aun
po
liti
ka.
x
x
x
x
S
EM
1
.2.
Lei
, P
olí
tika,
p
rogra
ma
ko
na-b
a p
áz n
o s
egura
nsa
d
ezen
vo
lve
ho
p
arti
sip
asau
n
más
imu
hu
si g
rup
u
oin
-oin
, fe
to h
o
man
e si
ra n
o
pro
mo
ve
igual
dad
e jé
ner
u
1.2
.1. D
ezen
vo
lve
kap
asid
ade
hak
erek n
ain h
od
i in
tegra
ig
ual
dad
e jé
ner
u i
ha
leji
slas
aun,
po
líti
ka,
no
pro
gra
m s
ira
ba
pás
no
seg
ura
nsa
in
klu
i
mem
bru
par
lam
entu
no
ofi
siais
min
isté
rio
fet
o n
o
man
e si
ra
# n
o %
min
iste
rio
ka
insi
tuis
aun s
ira
inte
gra
p
ersp
etiv
a jé
ner
u i
ha
sira
nia
lei
, p
oli
tika
no
p
lanu.
x
x
x
x
MJ
1.2
.2. K
onsu
lta
entr
e m
em
bru
Par
lam
ento
(fe
to n
o
man
e) h
o o
rgan
izasa
un s
osi
edad
e si
vil
sir
a at
u
anal
iza
no
hal
o r
eviz
aun b
a le
i, p
olí
tika
no
p
rogra
ma
sira
ho
per
spet
iva
jéner
u a
lin
ha
ho
C
ED
AW
, R
KS
ko
na-b
a fe
to p
áz n
o s
egura
nsa
no
o
bri
gas
aun i
nte
rnat
ionál
sel
uk
han
esa
n d
irei
tu
um
an
us
# n
o %
mem
bru
par
lam
entu
sir
a fe
to h
o m
ane
ne’
ebé
par
tisi
pa
iha
ko
nsu
lta
ho
so
sied
adi
siv
il
sira
re
lasi
ona
ho
is
u
pas
, d
efes
a, s
egura
nsa
no
just
isa
ne’
ebé
inklu
i p
ersp
etiv
a jé
ner
u
x
x
x
x
GM
PT
L
1.2
.3.
Ase
gura
kata
k p
ersp
etiv
a fe
to n
o g
rup
u
min
ori
a /m
arg
inal
izad
u s
ira
ko
ntr
ibui
ba
pla
nea
mentu
, h
aker
ek n
o i
mp
lem
enta
sau
n
leji
slas
aun,
po
líti
ka
no
pro
gra
ma
sira
liu
-liu
re
lasi
ona
ho
pro
jetu
b
oo
t/m
ega
pro
jetu
(T
asi
Man
e, Z
EE
SM
, et
c)
% l
ejis
lasa
un,p
rogra
ma
rela
sio
na
ho
pro
jetu
b
ot
inte
gra
ona
reko
men
das
au
n
ne’e
bé
reko
ila
hu
si g
rup
u f
eto
no
so
sied
adi
sivíl
sir
a
x
x
x
x
x
SE
M
24
1.3
. H
asa’
e re
pre
zenta
sau
n f
eto
ne’
ebé
rekru
ta o
na
no
pro
mo
ve
ona
iha
inst
itu
isaun n
asio
nál
b
a se
gura
nsa
, d
efez
a no
just
isa
1.3
.1. H
alo
rev
izau
n b
a re
gu
lam
entu
(r
ekru
tam
entu
, p
rom
osa
un n
o r
ekurs
u u
man
u)
iha
inst
itu
isaun D
efe
sa i
nklu
i (F
-FD
TL
) no
Seg
ura
nsa
in
klu
i (P
NT
L)
Bo
mb
eiro
no
Seg
ura
nsa
siv
il a
tu
hal
ako
n d
iskri
min
asa
uan i
nklu
i vio
lasa
un h
usi
p
eso
ál s
ira
def
eza
no
seg
ura
nsa
no
pro
mo
ve
par
tisi
pas
aun n
e’e
bé
hanes
an.
# n
o %
ko
na-b
a re
ko
mend
asaun a
tu h
adi’
a p
rose
su/k
rite
ria/
reg
ula
men
tu a
do
pta
ona
# i
nst
ituis
au
n d
efes
a no
segura
nsa
iha
ona
anal
ize
ho
per
spet
iva
jéner
u i
ha
regula
mentu
re
kurs
usu
um
an
us
x
x
x
x
x
MD
, M
I
1.3
.2. H
ala’
o t
rein
am
entu
ba
feto
po
tensi
ál s
ira
ne’
ebé
iha
inte
rese
atu
tam
a ih
a in
stit
uis
aun
def
eza
no
seg
ura
nsa
inklu
i F
-FD
TL
, P
NT
L,
Seg
ura
nsa
Siv
il,
Bo
mb
eiro
no
Guar
da
Pri
zaun
(sir
a ne’
ebé
do
ku
mentu
sel
esi
onad
u)
# n
o %
par
tisi
pan
te s
ira
( tu
ir s
eksu
) ne’e
bé
sim
u o
na
atu
tam
a ih
a se
ntr
u f
orm
asau
n
def
esa
no
seg
ura
nsa
x
x
x
x
MD
, M
I
1.3
.3. D
ezim
ina
info
rmas
au
n h
usi
PN
TL
no
F-
FD
TL
sir
a b
a es
ko
las
sek
und
ari
a in
klu
i es
tud
ante
fe
to n
o m
ane
sira
ko
na-b
a re
kru
tam
entu
no
kar
eira
ih
a in
stit
uis
aun d
efez
a no
seg
ura
nsa
.
# n
o %
est
ud
ante
sir
a ne’e
bé
rekru
ta o
na
iha
inst
itu
tisa
un d
efe
sa n
o s
egura
nsa
x
x
x
x
x
MI
/PN
TL
1.3
.4. F
orn
ese
kap
asit
asa
un h
od
i p
rom
ove
feto
iha
knaa
r li
der
ansa
iha
inst
ituis
au
n D
efez
a no
S
egura
nsa
nia
lar
an i
nklu
i F
ors
a D
efesa
(F
-FD
TL
) no
Po
lisi
a N
asio
nál
(P
NT
L),
Bo
mb
eiru
no
S
egura
nsa
siv
il l
iu h
usi
bo
lsa
de
estu
du,
edukas
au
n,
form
asa
un,
ori
enta
sau
n,
aso
siasa
un
feto
, no
est
ud
u k
om
par
ativ
u
% p
esso
al f
eto
d
efesa
no
segu
ransa
tu
ir o
na
ativ
idad
e d
ezen
vo
lve
kap
asid
ad
e k
ada
tinan
x
x
x
x
x
F-F
DT
L
1.3
.5. A
do
pta
kuo
ta a
tu p
rom
ove
rekru
tam
entu
no
re
pre
zenta
sau
n f
eto
iha
inst
itu
isau
n d
efez
a no
se
gura
nsa
in
klu
i F
-FD
TL
, P
NT
L i
nklu
i O
fisi
al
Po
lisi
a S
uk
u (
OP
S)
Est
abel
isim
entu
q
uo
ta b
a p
eso
al f
eto
iha
inst
itu
isaun s
egura
nsa
no
def
esa
#
no
% f
eto
ne’e
bé
rekru
ta b
a F
-FD
TL
no
P
NT
L (
quo
ta m
ínim
u 1
5%
kad
a ti
nan
)
x
x
x
x
x
MI,
MD
, S
EM
1.3
.6. F
oti
med
idas
atu
hasa’e
nú
mer
u j
uiz
a,
advo
gad
a (p
rokura
do
ra,
def
enso
ra p
úb
liku)
no
m
ós
juiz
a si
ra n
e’e
bé
per
itu i
ha
lei
inte
rnasi
onál
# n
o %
ju
iza,
ad
vo
gad
a si
r (p
rokura
do
ra
&d
efenso
ra p
úb
liku s
ira)
ne’e
bé
hat
ud
u o
na
ku
mp
rien
sau
n
ko
na
ba
lei
inte
rnas
ionál
x
x
x
x
x
MJ
PIL
AR
I -
PA
RTI
SIP
ASA
UN
Fe
to n
ia p
art
isp
asa
un
ha
ne
san
no
ativu
ih
a p
rose
su fo
ti d
esi
zau
n r
ela
sio
na
ho
go
ve
rna
sau
n, p
ás
no
se
gu
ran
sa
Re
zulta
du
A
tivid
ad
es
Esp
esí
fik
u
Ind
ika
do
r D
eze
mp
eñ
u
Tin
an
Im
ple
me
nta
sau
n
*Au
tor
Go
ve
rnu
ne
’eb
e lid
era
20
16
20
17
20
18
20
19
20
20
* G
ov
ern
u n
o O
rga
niz
asa
un
so
sie
da
de
siv
il n
o p
ars
eiru
de
zen
vo
lvim
en
tu r
ele
va
nte
se
i id
en
tifika
tu
ir m
ai
25
1.4
. M
ekan
ism
u
rezo
lusa
un k
on
flit
u
ko
mu
nit
áriu
no
lid
er
sira
fó
op
ort
unid
ade
no
sup
ort
a fe
to a
tu
par
tisi
pa
ativ
u
nu’u
dar
med
iad
ora
no
po
ntu
fo
kal
(ih
a har
ii p
ás n
o
seg
ura
nsa
)
1.4
.1. D
ezen
vo
lve
kam
paña
púb
lik
u h
od
i p
rom
ove
op
ort
unid
ade
no
rek
urs
u a
tu e
nko
raja
/as
egura
fet
o n
ia p
arti
sip
asau
n i
ha
asp
etu h
otu
-ho
tu i
ha
ko
mu
nid
ade
nia
mo
ris
ne’e
bé
rela
sio
na
ho
rez
olu
sau
n k
on
flit
u.
% k
azu s
ira
ne’e
bé
rela
ta/h
ato
o o
na
ba
DN
PK
K k
ada
tinan
ne’e
bé
reso
lve
ona
hu
si
med
iad
ora
(fe
to)
x
x
x
x
M
SS
, M
I
1.4
.2. F
oti
med
idas
atu
hasa’e
nú
mer
u f
eto
iha
rekru
tam
entu
nu’u
dar
Ko
rden
ado
ra,
Med
iad
ora
no
Po
ntu
Fo
kal
ba
pre
ven
saun
ko
nfl
itu i
ha
nív
el
mu
nis
ipiu
.
# n
o %
fet
o m
edia
do
r, k
ord
enad
or
no
po
ntu
fo
kal
ne’
ebé
min
istr
io i
nte
rio
r /D
NP
KK
re
kru
ta o
na.
x
x
x
x
MI
(DN
PK
K)
PIL
AR
I -
PA
RTI
SIP
ASA
UN
Fe
to n
ia p
art
isp
asa
un
ha
ne
san
no
ativu
ih
a p
rose
su fo
ti d
esi
zau
n r
ela
sio
na
ho
go
ve
rna
sau
n, p
ás
no
se
gu
ran
sa
Re
zulta
du
A
tivid
ad
es
Esp
esí
fik
u
Ind
ika
do
r D
eze
mp
eñ
u
Tin
an
Im
ple
me
nta
sau
n
*Au
tor
Go
ve
rnu
ne
’eb
e lid
era
20
16
20
17
20
18
20
19
20
20
* G
ov
ern
u n
o O
rga
niz
asa
un
so
sie
da
de
siv
il n
o p
ars
eiru
de
zen
vo
lvim
en
tu r
ele
va
nte
se
i id
en
tifika
tu
ir m
ai
26
2.1
. S
entr
u f
orm
asa
un
inst
itu
isaun d
efe
za,
seg
ura
nsa
no
just
isa
inte
gra
ona
mat
eria
Jé
ner
u i
ha
sira
nia
fo
rmas
au
n i
nklu
i kurs
u o
bri
gat
óri
u
re
lasi
ona
ho
ig
uald
ade
jéner
u,
dir
eitu
um
ano
s, n
o
ko
nse
nsi
aliz
asau
n b
a H
IV/S
IDA
2.1
.1. D
ezen
vo
lve
no
inte
gra
mat
eria
jé
ner
u,d
irei
tu u
manu
s, t
rata
du
s no
ko
nvenso
ens
(CE
DA
W,
RK
S k
ona-b
a fe
to, p
áz n
o s
egura
nsa
, le
i u
man
itar
ia,
ko
nse
nsi
aliz
asa
un H
IV/S
IDA
etc
.)
iha
kurí
kulu
sentr
o f
orm
asa
un i
ha
Inst
ituis
au
n
seg
ura
nsa
, d
efez
a no
just
isa
. # s
entr
u f
orm
asau
n
seg
ura
nsa
, d
efes
a no
ju
dis
iari
u n
e’e
bé
inte
gra
ona
igual
dad
e jé
ner
u
no
dir
eitu
um
anu
s ih
a k
uri
kulu
ori
enta
sau
n
x
x
x
x
M
I,M
D,M
J
2.1
.2. D
ezen
vo
lve
kurs
u e
spes
iali
zad
u b
a p
eso
al
seg
ura
nsa
, d
efez
a no
just
isa
rela
sio
na
ho
ig
uald
ade
jéner
u,
dir
eitu
um
anus,
sensi
bil
izas
aun
ko
na-b
a H
IV/S
IDA
in
klu
i in
form
asa
un k
ona-b
a sa
úd
e re
pro
duti
va
iha
sentr
u f
orm
asa
un d
efez
a,
no
seg
ura
nsa
.
# n
o %
pes
oal
def
esa
no
segura
nsa
(
tuir
se
ksu
) hatu
du o
na
ku
mp
riensa
un k
ona
ba
iguald
ade
jéner
u,
dir
eitu
um
anus
no
HIV
/S
IDA
x
x
x
x
x
MI,
MD
, S
EM
2.1
.3. D
ezen
vo
lve
kurs
u e
spes
iali
zad
u b
a au
tor
jud
isia
riu s
ira
rela
sio
na
ho
ig
ual
dad
e jé
ner
u,
dir
eitu
um
anu
s ih
a se
ntr
u f
orm
asau
n j
ud
isiá
riu.
x
x
x
x
MJ,
SE
M
2.1
.4. F
orm
asau
n k
ona-b
a p
rote
sau
n b
a em
a si
vil
, in
klu
i d
irei
tu n
o n
eses
idad
e li
u l
iu f
eto
sir
a nia
n
ink
luza
un f
eto
ba
op
eras
aun p
ás n
o h
arii
páz
no
m
os
ko
nse
nsi
ali
zasa
un b
a H
IV/S
IDA
ba
fors
a o
per
asau
n p
ás m
olo
k h
ala’o
mis
aun.
# m
od
ul
fou
n k
urs
u n
o f
orm
asa
un n
e’e
bé
hat
o’o
ona
# n
o %
pes
oal
se
gura
nsa
no
def
esa
par
tisi
pa
iha
op
eras
aun
no
manu
ten
sau
n b
a p
as
( tu
ir
sek
su)
hat
ud
u
ko
nesi
men
tu k
ona
ba
resp
onsa
bil
idad
i jé
ner
u i
ha
pro
tesa
un s
ivil
x
x
x
x
x
Sen
tru
form
asau
n
PN
TL
no
S
entr
u
Fo
rmas
aun F
-F
DT
L M
etin
aro
PIL
AR
II -
PR
EV
EN
SA
UN
Pre
ve
nsa
un
ba
ko
nflitu
vio
len
tu in
klu
i vio
len
sia
ba
zeia
ba
jé
ne
ru
Re
zulta
du
A
tivid
ad
es
Esp
esí
fik
u
Ind
ika
do
r D
eze
mp
eñ
u
Tin
an
Im
ple
me
nta
sau
n
*Au
tor
Go
ve
rnu
ne
’eb
e lid
era
20
16
20
17
20
18
20
19
20
20
* G
ove
rnu
no
Org
an
iza
sau
n s
osi
ed
ad
e s
ivil
no
pa
rse
iru
de
zen
vo
lvim
en
tu r
ele
va
nte
se
i id
en
tifika
tu
ir m
ai
27
2.2
.1. H
alo
rev
izau
n j
éner
u i
ha
deb
ate/
dis
kusa
un
ba
lei,
po
líti
ka,
pla
nu n
o e
stra
teji
a si
ra n
e’e
bé
rela
sio
na
ho
pre
vensa
un k
on
flit
u n
e’e
bé
ezis
te
ona
no
hal
o s
osi
aliz
asaun b
a k
om
unid
ade
/p
úb
lik
u h
ahú h
usi
nív
el n
asi
on
ál t
o’o
áre
a ru
rál
x
x
x
x
x
MI
2.2
. M
ekan
ism
u
pre
ven
sau
n k
on
flit
u
ink
lui
per
spet
iva
jéner
u
2.2
.2. A
val
ia n
o h
alo
rev
izau
n b
a S
iste
ma
aler
ta
sed
u b
a ko
nfl
itu n
o S
iste
ma
ham
enu
s ri
sku b
a d
ezas
tre
no
esk
alas
au
n b
a vio
lénsi
a ho
di
inklu
i/in
ko
rpo
ra t
an i
nd
ikad
or
sensi
vel
ba
jéner
u n
o
mek
anis
mu m
onit
ori
zasa
un
%
rela
tori
o k
ona
ba
ale
rta
sed
u b
a ko
nfl
itu n
o
sist
em
a ham
en
us
risk
u b
a d
ezas
tre
no
vio
lénsi
a
inte
gra
per
spet
iva
jéner
u (
i.e
. d
adu d
esag
red
u
tuir
seksu
no
rek
om
end
asau
n s
pes
ifik
u t
uir
jé
ner
u)
x
x
x
x
MI
2.2
.3. D
esim
inas
au
n k
ona-b
a, s
iste
ma
aler
ta s
edu
ba
auto
rid
ade
lokál
, L
ider
Ko
mu
nit
ariu
, in
klu
i m
em
bru
s ko
nse
llu s
uk
u n
o k
om
unid
ade
sira
liu
-li
u f
eto
, ju
ven
tud
e si
ra n
o
Gru
pu m
ino
ria
% p
op
ula
sau
n a
dult
u (
tuir
sek
su,
tinan
no
d
efis
iensi
a)
iha
ku
mp
riensa
un
k
ona
ba
Sis
tem
a al
erta
sed
u
x
x
x
x
MI
2.2
.4. F
orm
asau
n b
a m
edia
do
res
sira
(m
ane
no
fe
to)
atu i
ha
ko
ñesi
mentu
ko
na-b
a re
zolu
saun
ko
nfl
itu h
o p
ersp
etiv
a jé
ner
u (
ink
lui
MS
S n
ia
med
iad
or)
% m
edia
do
r si
ra (
tuir
sek
su)
hat
ud
u
ku
mp
rien
sau
n k
ona
ba
pra
tika r
eso
lusa
un
ko
nfl
itu h
o p
resp
etiv
a jé
ner
u
x
x
x
x
MI
2.3
. P
rom
ove
ku
ltura
d
ame
ba
rezo
lusa
un
ko
nfl
itu i
ha
ko
mu
nid
ade
2.3
.1. H
alo
ko
nsi
ensi
aliz
asa
un
ba
juven
tud
e fe
to
ho
mane
ko
na-b
a re
zolu
sau
n b
a ko
nfl
itu l
a ho
vio
lén
sia
# i
nsi
den
te k
rim
i vio
lentu
ne’e
bé
ko
met
e h
usi
jo
ven
sir
a (
tuir
sek
su)
iha
suk
u
het
an a
tivid
ade
sira
rel
asio
na
no
has
a’e
ko
nse
nsi
aliz
asau
n k
ona
ba
reso
lusa
un k
on
flit
u
la h
o v
iolé
nsi
a
x
x
x
x
x
MI
2.3
.2. E
dukas
aun s
ívik
a in
klu
i re
zolu
sau
n k
onfl
itu
la h
o v
iolé
nsi
a ne’
ebé
sensi
tiv
u b
a jé
ner
u i
nte
gra
ih
a k
urí
kulu
esk
ola
báz
iku,
seku
nd
áriu
#
kla
se i
ha
ensi
nu b
asik
u n
o s
eku
nd
ariu
(h
usi
kla
se 1
2)
iha
pla
nu b
a li
saun s
ira
ko
na
ba
re
solu
saun k
on
flit
u l
a ho
vio
lénsi
a ne’e
bé
sen
sivel
ba
jéner
u
x
x
x
x
x
MI
PIL
AR
II -
PR
EV
EN
SA
UN
Pre
ve
nsa
un
ba
ko
nflitu
vio
len
tu in
klu
i vio
len
sia
ba
zeia
ba
jé
ne
ru
Re
zulta
du
A
tivid
ad
es
Esp
esí
fik
u
Ind
ika
do
r D
eze
mp
eñ
u
Tin
an
Im
ple
me
nta
sau
n
*Au
tor
Go
ve
rnu
ne
’eb
e lid
era
20
16
20
17
20
18
20
19
20
20
* G
ov
ern
u n
o O
rga
niz
asa
un
so
sie
da
de
siv
il n
o p
ars
eiru
de
zen
vo
lvim
en
tu r
ele
va
nte
se
i id
en
tifika
tu
ir m
ai
28
2.4
. A
seg
ura
kat
ak
lei
no
po
líti
ka
sira
re
lasi
ona
ho
ko
nfl
itu
sen
sivel
ba
jéner
u
2.4
.1. H
alo
ko
nsu
lta
ho
so
sied
ade
sivil
no
p
arla
mentu
inklu
i o
rgniz
asau
n f
eto
atu
bel
e as
egura
kat
ak l
ei n
o p
olí
tika
sira
rel
asio
na
ho
pre
ven
sau
n k
on
flit
u t
rad
isau
n/p
ráti
kas
tra
dis
ionai
s (b
arla
ke)
ne’
ebé
sensi
vel
ba
jéner
u
% l
ei n
o p
oli
tika
sira
rel
asio
na h
o p
reven
sau
n
ko
nfl
itu/
cost
um
e tr
adis
ional
(bar
lake)
inte
gra
re
ko
mend
asu
n s
ira
rela
sio
na
ho
jén
eru
x
x
x
x
SE
M
2.4
.2. H
alo
diá
logu h
o f
eto
sir
a ih
a nív
el
ko
mu
nid
ade
ho
di
iden
tifi
ka
kauza
no
ko
nse
kuen
sia
hu
si p
ráti
ka
sira
ne’e
bé
reg
ula
p
ráti
kas
tra
dis
ional
in
klu
i hat
un #
bar
lake
# n
o %
su
ku s
ira
ne’e
bé
hat
oo
rek
om
end
asaun
atu h
adia
pra
tika
kust
um
ariu
ne’e
bé
resp
onsi
vel
na
jéner
u
x
x
x
x
MJ
2.4
.3. S
osi
aliz
asau
n l
ei b
a ra
i no
pro
pri
edad
e ne’
ebé
apro
va
tiha
ona
iha
PN
atu
in
form
a ko
na-
ba
ema
nia
dir
eitu
legál
ink
lui
po
líti
ka
ko
mp
ensa
sau
n b
a ko
mu
nid
ade
liu
-liu
ba
feto
sir
a nia
ase
su n
o d
irei
tu b
a ra
i no
pro
pri
edad
e b
ainhir
a go
ver
nu h
ala’
o m
ega
pro
jetu
ex.
ZE
ES
M (
Zo
na
Esp
ecia
l d
e E
ko
no
mia
So
sial
de
Mer
kad
u T
imo
r-L
este
-Oek
usi
), K
ost
a S
ul
ho
Ko
val
ima
% s
uk
u s
ira
ne’e
bé
sim
u
info
rmas
au
n k
ona
ba
feto
nia
ase
su o
dir
eitu
a r
ai n
o p
rop
ried
adi
tuir
le
i b
a ra
i no
pro
ried
adi
x
x
x
x
MJ-
SE
. T
erra
s e
Pro
pri
edad
es
2.5
. R
efo
rsa
med
ia
ne’
ebé
sensi
vel
ba
jéner
u n
o p
ersp
etiv
a p
reven
sau
n k
on
flit
u
2.5
.1. D
ezen
vo
lve
kap
asid
ade
no
en
vo
lve
med
ia
liu
-liu
iha
ativ
idad
es s
ira
iha
áre
a ru
rál
atu h
abel
ar
info
rmas
au
n s
ira
ne’e
bé
sensi
vel
ba
jéner
u h
o
per
spet
iva
har
ii p
áz n
o s
egura
nsa
# n
o %
su
ku s
ira
nee
het
an o
na
ko
ber
tura
m
edia
re
lasi
ona
ho
ig
ual
dad
e jé
ner
u (
pub
lika
ka
tra
nsm
ite
liu
husi
jo
rnal
, ra
dio
ka
TV
)
x
x
x
x
SE
M
* G
ove
rnu
no
Org
an
iza
sau
n s
osi
ed
ad
e s
ivil
no
pa
rse
iru
de
zen
vo
lvim
en
tu r
ele
va
nte
se
i id
en
tifika
tu
ir m
ai
PIL
AR
II -
PR
EV
EN
SA
UN
Pre
ve
nsa
un
ba
ko
nflitu
vio
len
tu in
klu
i vio
len
sia
ba
zeia
ba
jé
ne
ru
Re
zulta
du
A
tivid
ad
es
Esp
esí
fik
u
Ind
ika
do
r D
eze
mp
eñ
u
Tin
an
Im
ple
me
nta
sau
n
*Au
tor
Go
ve
rnu
ne
’eb
e lid
era
20
16
20
17
20
18
20
19
20
20
29
3.2
. S
iste
ma
just
isa
form
al s
en
sivel
ba
jéner
u n
o
imp
lem
enta
lei
sira
ne’
ebé
rela
sio
na
ho
ig
uald
ade
jéner
u h
o
man
eir
a ka
inte
rpre
tasa
un
ne’
ebé
han
esa
n
3.2
.1. K
apas
itas
aun b
a ju
iza
no
def
enso
ra p
úb
lik
u
sira
ko
na-b
a d
irei
tu u
man
us
feto
nia
n,
nau
n
dis
kri
min
asa
un i
ha
lei
no
po
líti
ka
sira
ne’e
bé
rela
sio
na
ho
igual
dad
e jé
ner
u i
nklu
i is
u r
elasi
ona
ho
prá
tika
kult
ura
ne’e
bé
fó
efe
itu n
egat
ivu b
a fe
to i
nte
gra
iha
kurí
kulu
sentr
u f
orm
asa
un
jud
isiá
riu
# n
o %
juiz
, ad
vo
gad
u/d
efenso
r p
úb
liku s
ira
( tu
ir s
eksu
) p
arti
sip
a ih
a at
ivid
adi
des
envo
lve
kap
asid
ade
kad
a ti
nan
x
x
x
x
MJ
3.2
.2. H
ala’
o a
kuza
sau
n b
a au
tor
kri
me
sira
d
ura
nte
fu
nu t
en
ke
pro
sesu
tuir
tem
pu n
e’e
bé
det
erm
ina
% k
azu k
rim
i gra
ve
halo
pro
sesu
tuir
m
ekanis
mu j
ust
isa
form
al
kad
a ti
nan
x
x
x
x
MJ
PIL
AR
III -
PR
OTE
SA
UN
Pro
teje
no
re
spo
nd
e a
de
ku
ad
am
en
te b
a k
on
flitu
vio
len
tu n
o v
iole
nsi
a b
aze
ia b
a je
ne
ru
Re
zulta
du
A
tivid
ad
es
Esp
esí
fik
u
Ind
ika
do
r D
eze
mp
eñ
u
Tin
an
Im
ple
me
nta
sau
n
*Au
tor
Go
ve
rnu
ne
’eb
e lid
era
20
16
20
17
20
18
20
19
20
20
3.1
. Ih
a o
na
ases
u b
a te
ste
HIV
/SID
A n
o
ST
I ih
a m
unis
ipiu
si
ra.
3.1
.1. D
esim
inas
au
n b
a es
tud
ante
s no
mó
s b
a ko
mu
nid
ade
en J
erál
inklu
i ko
mu
nid
ade
iha
fro
nte
ira
no
sta
ff i
mig
rasa
un/p
eso
al s
ira
ne’e
bé
fó
aten
dim
entu
iha
fro
nte
ira,
po
rtu,
aero
po
rtu a
tu
hat
ene
sed
u s
inai
s b
a vio
lén
sia,
tráf
iku u
manu
s,
dro
ga,
HIV
/SID
A n
o I
nfe
sau
n T
ransm
isaun
Sek
suál
(S
TI)
% p
ost
u P
NT
L h
o i
nfo
rmas
au
n n
aklo
ke
ho
di
fo k
on
seil
u v
olu
nta
riu n
o t
este
no
ate
nti
mentu
b
a H
IV/S
IDA
no
in
fesa
un t
ran
smis
aun s
ek
suál
x
x
x
x
KN
KS
/
MS
3.1
.2. K
ria
ases
u n
o f
orn
ese
aten
dim
entu
no
fa
sili
dad
e b
a p
úb
liku /
ko
mun
idad
e at
u h
alo
tes
te
ba
HIV
/SID
A n
o S
TI
ho
di
bel
e hal
o p
reven
sau
n
sed
u.
% p
ost
u s
aud
e si
ra n
e’e
bé
iha
ona
ekip
am
entu
no
fo
nese
ate
nd
imentu
ako
nse
lam
entu
no
te
ste
vo
lunata
rio
b
a H
IV/S
IDA
no
in
fesa
un
tran
smis
au
n s
eksu
ál
x
x
x
x
MS
* G
ov
ern
u n
o O
rga
niz
asa
un
so
sie
da
de
siv
il n
o p
ars
eiru
de
zen
vo
lvim
en
tu r
ele
va
nte
se
i id
en
tifika
tu
ir m
ai
30
4.1
. F
eto
sir
a ih
a o
na
ases
u b
a re
kurs
u
nat
ura
is i
nklu
i ra
i,
bee
mo
os
no
nes
esi
dad
e b
ázik
us
selu
k n
o u
tili
za h
od
i su
sten
ta s
ira
nia
m
ori
s ho
di
gar
ante
p
ás n
o s
egura
nsa
4.1
.1. H
alo
mo
nit
ori
zasa
un b
a d
ezen
vo
lvim
entu
in
frae
stru
tura
báz
iku a
tu f
ó b
enef
isiu
ba
ko
mu
nid
ade
liu
-liu
fet
o s
ira
% p
op
ula
sau
n f
eto
rel
ata
ase
su b
a fa
sili
dad
e in
fras
trutu
ra b
asik
u i
nklu
i sa
ud
e, s
anit
asaun n
o
bee
mo
s
x
x
x x
MS
S
4.1
.2. S
osi
aliz
a no
hab
elar
m
ekan
ism
u n
e’e
bé
sen
sivel
ba
jéner
u b
a d
ezas
tre
nat
ura
is a
tu
ko
mu
nid
ade
hat
ene
oin
sa m
ak a
tu f
ó a
tend
imentu
im
edia
tu b
ain
hir
a ak
onte
se d
ezas
tre
nat
ura
is
% r
ede
hat
an b
a d
esas
tre
suk
u h
atud
u
ko
nsi
ensi
a ko
na
ba
red
usa
un r
isk
u b
a d
isas
ter
ne’
ebé
sensi
vel
ba
jéner
u
x
x
x
x
MI/
MS
S
4.2
. P
rom
ove
knaa
r fe
to i
ha
har
ii p
ás n
o
rezo
lusa
un k
on
flit
u
iha
nív
el
ko
mu
nid
ade
4.2
.1. T
rein
am
entu
/fo
rmasa
un
ba
auto
rid
ade
lokál
, li
der
ko
mun
itár
iu,
mem
bru
ko
mun
idad
e no
m
edia
ko
na-b
a el
em
entu
s har
ii p
áz n
o r
ezo
lusa
un
ko
nfl
itu n
om
os
dir
eitu
um
anu
s in
klu
i d
irei
tu f
eto
% p
arte
inte
rsad
us(
sta
keho
lders
) ih
a su
ku
(tuir
sek
su n
o a
fili
asaun)
trei
nad
u h
o a
ttit
ud
e ek
uit
abil
idad
i jé
ner
u
x
x
x
x
MS
S
4.2
.2. K
ria
ativ
idad
es k
ult
ura
l no
des
po
rtu a
tu
pro
mo
ve
pás
ba
ko
mu
nid
ade
iha
area
fro
nte
ira
(esp
esíf
iku b
a jo
ven
sir
a)
% j
oven
( t
uir
sek
su)
ne’e
bé
ko
bre
ona
( re
ached
) li
u h
usi
ati
vid
ade
des
po
rtiv
u n
o
kult
ura
l r
elat
a ko
na
ba
mud
anas
a si
ra n
ia
atti
tud
e b
a p
as
x
x
x
x
SE
JD,
SE
M
4.2
.3. F
asil
ita
ex-r
efuji
adu T
imo
r o
an s
ira
ne’e
bé
hel
a ih
a In
do
nez
ia a
tu f
ila
mai
Tim
or-
Les
te h
od
i hal
ibur
hik
as
fam
ilia
sir
a ne’e
bé
fahe
mal
u
dura
nte
ko
nfl
itu n
o a
segura
segura
nsa
ba
sira
% r
efuji
du.m
em
ber
u f
am
ilia
ne’e
be
lako
n,
has
oru
/rei
nte
rgra
hik
as h
o d
am
e kad
a ti
nan
x
x
x
x
M
NE
C
4.2
.4. K
onti
nua
hal
a’o
ati
vid
ade
Rek
on
sili
asau
n
iha
nív
el k
om
unid
ade
x
x
x
x
MN
EC
/Gab
. P
M
PIL
AR
IV
- H
AR
I’I
PÁ
S
Ha
ri’I p
ás
liu
hu
si jsu
tisa
no
pla
ne
am
en
tu p
os-
ko
nflitu
Re
zulta
du
A
tivid
ad
es
Esp
esí
fik
u
Ind
ika
do
r D
eze
mp
eñ
u
Tin
an
Im
ple
me
nta
sau
n
*Au
tor
Go
ve
rnu
ne
’eb
e lid
era
20
16
20
17
20
18
20
19
20
20
* G
ov
ern
u n
o O
rga
niz
asa
un
so
sie
da
de
siv
il n
o p
ars
eiru
de
zen
vo
lvim
en
tu r
ele
va
nte
se
i id
en
tifika
tu
ir m
ai
31
4.
3.
Est
adu/g
over
nu
imp
lem
enta
R
eko
mem
dasa
un
no
p
roviz
aun C
om
issã
o
de
Aco
lhim
ento
,
Ver
dad
e e
Rec
onsi
liaç
ão
(CA
VR
) no
C
om
issã
o d
e V
erd
ade
e A
miz
ade
(CV
A)
Tim
or–
Lest
e nia
n r
elasi
ona
ho
fe
to s
ira
nia
dir
eitu
4.3
.1. E
stab
eles
e In
stit
uto
de
Mem
ori
a at
u b
ele
tau m
ata
n b
a im
ple
menta
sau
n r
eko
mend
asau
n
hu
si K
om
isaun d
e A
ko
llãm
entu
Ver
dad
e e
Rek
onsi
lias
aun (
CA
VR
) ho
Ko
mis
aun V
erd
ade
no
Am
izad
e (C
VA
) (i
nk
lui
hat
am
a fi
la f
ali
ezb
osu
L
ei I
nst
itutu
de
Mem
ori
a ih
a agen
da
PN
)
% r
eko
mend
asau
n C
AV
R n
ian k
ona-b
a d
irei
tu f
eto
ne’e
bé
imp
lem
enta
o
na
ho
dia
k
x
x
x
x
G
ab.
PM
4.3
.2. Im
ple
men
tasa
un C
AV
R n
o C
VA
nia
re
ko
mend
asau
n i
nklu
i m
onit
ori
zasa
un s
ira
ne’e
bé
rela
sio
na
ho
fet
o n
ian d
irei
tu i
nklu
i fe
to v
itim
a vio
lén
sia
seksu
ál n
o e
ma
ho
pro
ble
ma
dif
isie
nte
s si
ra l
iu-l
iu s
ira
ne’
ebé
vit
ima
hu
si f
un
u
x
x
x
x
G
ab.
PM
4.3
. 3.
Hal
o m
onit
ori
zasa
un a
tu g
arante
kurí
kulu
is
tóri
a ko
nfl
itu h
usi
rel
ató
riu C
AV
R h
o C
VA
atu
hab
elar
ba
esko
la t
om
ak i
ha
Tim
or
Lest
e (e
nsi
no
b
ázik
u t
o’o
nív
el s
up
erio
r)
# e
dukas
aun e
sko
la b
asik
u u
za m
ater
ia h
isto
ria
ne’
ebé
sensi
vel
ba
jéner
u
x
x
x
x
x
M
E
4.4
. F
eto
anti
go
s ko
mb
atente
no
vet
eran
a si
ra h
etan
ona
just
isa
no
re
ko
ñes
imentu
ba
sira
nia
ko
ntr
ibu
isaun b
a p
áz
4.4
.1. H
afo
rsa
aso
sias
aun
/red
e vit
ma
nia
ser
vis
u
liu
hu
si f
orm
asaun n
o a
tend
imen
tu b
a si
ra n
ia
nes
esi
dad
e at
u r
ekup
era
hu
si
ko
nfl
itu l
iu h
usi
: (a
). A
tend
imen
tu b
a ak
onse
llam
entu
no
ase
su b
a tr
atam
entu
sau
de,
ba
sira
ne’e
bé
sei
iha
situ
asau
n
sep
aras
aun/
trau
ma
fun
u;
(b).
Ap
oio
atu
het
an a
sesu
ba
kre
dit
u n
o
fasi
lid
ades
agri
kult
ura
nia
n n
o o
insa
jer
e re
nd
imentu
. 4
.4.2
. H
alo
mo
nit
ori
zasa
un b
a p
rogra
ma
/pro
jetu
si
ra n
e’e
bé
forn
ese
ba
vet
eran
us
sira
ho
di
aseg
ura
kat
ak s
ira
het
an d
uni
ben
efi
siu
% M
em
bru
s as
osi
asau
n
nasi
onál
ba
vit
ima
(
tuir
sek
su)
het
an a
sesu
asi
stensi
a k
a at
end
imentu
( t
uir
tip
u-
saud
e ak
onse
llãm
entu
et
c)
x
x
x
x
x
MS
S
x
x
x
x
G
ab.
PM
PIL
AR
IV
- H
AR
I’I
PÁ
S
Ha
ri’I p
ás
liu
hu
si ju
stis
a n
o p
lan
ea
me
ntu
po
s-k
on
flitu
Re
zulta
du
A
tivid
ad
es
Esp
esí
fik
u
Ind
ika
do
r D
eze
mp
eñ
u
Tin
an
Im
ple
me
nta
sau
n
*Au
tor
Go
ve
rnu
ne
’eb
e lid
era
20
16
20
17
20
18
20
19
20
20
* G
ov
ern
u n
o O
rga
niz
asa
un
so
sie
da
de
siv
il n
o p
ars
eiru
de
zen
vo
lvim
en
tu r
ele
va
nte
se
i id
en
tifika
tu
ir m
ai
32
4.4
.3. E
stab
eles
e ko
mis
aun i
nd
epen
den
te a
tu h
alo
m
onit
ori
zasa
un b
a ver
ifik
asa
un d
e d
adus/
apli
kas
aun
/do
ku
mentu
vet
eran
us
# n
o %
vet
eran
a si
ra n
e’e
bé
reji
stu n
o s
imu
apo
iu b
a kre
dit
u/
ka
ekip
am
en
tus
4
.4.4
. H
alo
ad
vo
kas
ia n
o l
ob
y b
a es
tad
u n
o
go
ver
nu a
tu f
ó R
eko
ñesi
men
tu b
a ko
ntr
ibu
isaun
feto
no
lu
ta f
eto
nia
n b
a in
dep
end
ensi
a no
páz
liu
hu
si h
ari
mo
nu
men
tu n
o a
tivid
ade
mem
ori
aliz
asaun t
uir
ko
mu
-nid
ade
nia
des
izau
n,
etc.
-
Ko
nse
rva
fati
n i
stó
rik
u h
anesa
n a
trai
sau
n
turi
stik
u.
x
x
x
x
M
SS
4.4
.5. H
alo
ad
vo
kas
ia a
tu
Est
adu f
ó p
ensa
un b
a vet
eran
a si
ra t
uir
lei
ne’
ebé
vig
ora
% v
eter
an i
ra n
e’eb
é het
an a
sesu
ba
sira
nia
p
ensa
un k
ada
tinan
x
x
x
x
MS
S
4.4
.6. H
alo
ad
vo
kas
ia a
tu
Est
adu n
o g
over
nu f
ó
reko
nhesi
men
tu n
o r
epar
asau
n b
a E
is P
rizi
onei
ras
po
líti
kas
ink
lui
kuid
adu b
a sa
úd
e
x
x
x
x
M
SS
PIL
AR
IV
- H
AR
I’I
PÁ
S
Ha
ri’I p
ás
liu
hu
si jsu
tisa
no
pla
ne
am
en
tu p
os-
ko
nflitu
Re
zulta
du
A
tivid
ad
es
Esp
esí
fik
u
Ind
ika
do
r D
eze
mp
eñ
u
Tin
an
Im
ple
me
nta
sau
n
*Au
tor
Go
ve
rnu
ne
’eb
e lid
era
20
16
20
17
20
18
20
19
20
20
* G
ove
rnu
no
Org
an
iza
sau
n s
osi
ed
ad
e s
ivil
no
pa
rse
iru
de
zen
vo
lvim
en
tu r
ele
va
nte
se
i id
en
tifika
tu
ir m
ai
x
x
x
x
M
SS
, G
ab.
PM
33
ANÉKSU
34
35
36
1
Ministeriu Interior
Republilka Demokratika Timor-Leste
Rua de Vila Verde
Dili, Timor-Leste