Definicije i temeljni pojmoviPolitike geografije i geopolitikeDefinicije i temeljni pojmoviPolitike geografije i geopolitike

Prirodne ili drutvene znanosti? Dualistiki pristup geografiji objekt Zemlja Dihotomija zemlja (tlo) vs. Prostor Fizika geografija vs. Drutvena geografija Drutvena ili socijalna geografija(antropogeografija, human geography) ima triglavna istraivacka polja:

A. ekonomsko B. socijalno C. politiko

Politika geografija je stoga jedna oddisciplina unutar drutvene ili socijalnegeografije

Dualistiki pristup geografiji objekt Zemlja Dihotomija zemlja (tlo) vs. Prostor Fizika geografija vs. Drutvena geografija Drutvena ili socijalna geografija(antropogeografija, human geography) ima triglavna istraivacka polja:

A. ekonomsko B. socijalno C. politiko

Politika geografija je stoga jedna oddisciplina unutar drutvene ili socijalnegeografije

Geografsko prouavanje nuno ulazi u sferu iprirodnih i drutvenih znanosti koje imajudefiniran objekt i metodologiju prouavanja

Prouavanje uzronih veza i odnosa izmeupojedinih geografskih elemenata, prirode iovjeka, odnosno drutva, rezultiralo je srazvojem dviju doktrina:

PRIRODNI DETERMINIZAM POSIBILIZAM

Geografsko prouavanje nuno ulazi u sferu iprirodnih i drutvenih znanosti koje imajudefiniran objekt i metodologiju prouavanja

Prouavanje uzronih veza i odnosa izmeupojedinih geografskih elemenata, prirode iovjeka, odnosno drutva, rezultiralo je srazvojem dviju doktrina:

PRIRODNI DETERMINIZAM POSIBILIZAM

Politika geografija Osniva politike geografije Ratzel, 1897. Ratzel je svoj koncept politike geografijerazvijao pod utjecajem teorije evolucije i tzv.socijalnog darvinizma u doktrini prirodnogdeterminizma

Objekt prouavanja politike geografije je dravakao politika tvorevina

Drava i danas ostaje kljuni i temeljni okvirizuavanja u okviru politike geografije igeopolitike

Osniva politike geografije Ratzel, 1897. Ratzel je svoj koncept politike geografijerazvijao pod utjecajem teorije evolucije i tzv.socijalnog darvinizma u doktrini prirodnogdeterminizma

Objekt prouavanja politike geografije je dravakao politika tvorevina

Drava i danas ostaje kljuni i temeljni okvirizuavanja u okviru politike geografije igeopolitike

Politika geografija geografski orijentiran i geografskiinterpretiran studij politike (Pavi,1973)

studij meuovisnosti geografskog prostora ipolitikog procesa (Udruga amerikih geografa)

studij politikih fenomena u njihovu prostornomkontekstu (Jackson, u Glassner, 1993:2)

Politika geografija je studij promjenljivostipolitikih fenomena od mjesta do mjesta umeuovisnosti s promjenljivocu ostalihsadraja Zemlje kao ovjekova zaviaja(Hartshorne, u Glassner, 1993:3)

geografski orijentiran i geografskiinterpretiran studij politike (Pavi,1973)

studij meuovisnosti geografskog prostora ipolitikog procesa (Udruga amerikih geografa)

studij politikih fenomena u njihovu prostornomkontekstu (Jackson, u Glassner, 1993:2)

Politika geografija je studij promjenljivostipolitikih fenomena od mjesta do mjesta umeuovisnosti s promjenljivocu ostalihsadraja Zemlje kao ovjekova zaviaja(Hartshorne, u Glassner, 1993:3)

Politika goegrafija istrauje povezanost, utjecaji meuzavisnost politikih fenomena i fizikih isocijalno-geografskih faktora.

Iz navedenih definicija je vidljivo kako su imzajedniki odreeni termini kao to su politikiprocesi i prostorna dimenzija.

Bit politike geografije nalazi se u prostornojanalizi politikih fenomena, ona izuavaprostorne aspekte politikih procesa.

Polazi se od pretpostavke da je poloaj (lokacija)bitna u objanjavanju prostornih uzroka iposljedica politikih procesa

Politika goegrafija istrauje povezanost, utjecaji meuzavisnost politikih fenomena i fizikih isocijalno-geografskih faktora.

Iz navedenih definicija je vidljivo kako su imzajedniki odreeni termini kao to su politikiprocesi i prostorna dimenzija.

Bit politike geografije nalazi se u prostornojanalizi politikih fenomena, ona izuavaprostorne aspekte politikih procesa.

Polazi se od pretpostavke da je poloaj (lokacija)bitna u objanjavanju prostornih uzroka iposljedica politikih procesa

Spoznaje koje sunastale do dananjih dana na podruju politikegeografije uvjetno moemo podijeliti u trifaze:

1. prouavanje odnosa u okolini,2. prouavanje nacionalne moi3. prouavanje politikih regija

1. prouavanje odnosa u okolini,2. prouavanje nacionalne moi3. prouavanje politikih regija

GeopolitikaGeopolitika je nastala u drugojfazi koja se bavila prouavanjemnacionalne moi i dravomkao osnovnim oblikom zapoveavanje i irenjenacionalne moi

Geopolitika je nastala u drugojfazi koja se bavila prouavanjemnacionalne moi i dravomkao osnovnim oblikom zapoveavanje i irenjenacionalne moi

Geopolitika Geopolitika je vrlo est pojam, popularan ak i usvakodnevnom govoru

ak je kao samostalnu disciplinu svrstavajuunutar geografskih znanosti, politolokihznanosti i li unutar meunarodnih odnosa

Neki autori joj priznaju znanstvenu autonomijudok drugi smatraju da je samo doktrina kojadaje prostornu podlogu i objanjenje dravnepolitike

Geografi smatraju da je dio geografskih znanosti,odnosno da je to samo sinonim za politikugeografiju

Geopolitika je vrlo est pojam, popularan ak i usvakodnevnom govoru

ak je kao samostalnu disciplinu svrstavajuunutar geografskih znanosti, politolokihznanosti i li unutar meunarodnih odnosa

Neki autori joj priznaju znanstvenu autonomijudok drugi smatraju da je samo doktrina kojadaje prostornu podlogu i objanjenje dravnepolitike

Geografi smatraju da je dio geografskih znanosti,odnosno da je to samo sinonim za politikugeografiju

Geopolitika Politolozi je smjetaju unutar politikih znanosti Neki pak tvrde da zapravo danas vie ni nepostoji, barem ne u onom obliku u kakvom jenastala

Postoje tvrdnje kako treba napraviti razlikovanjeizmeu ueg i ireg pojma geopolitike

Ue metafizika geopolitika znanstvenageopolitika, izuavanje starih geopolitikih kolai njihova utjecaja

ire razumijevanje odnosi se na rasprave o tomeu kojoj mjeri geografski imbenici utjeu napolitike odluke praktina razina u realnomvremenu

Politolozi je smjetaju unutar politikih znanosti Neki pak tvrde da zapravo danas vie ni nepostoji, barem ne u onom obliku u kakvom jenastala

Postoje tvrdnje kako treba napraviti razlikovanjeizmeu ueg i ireg pojma geopolitike

Ue metafizika geopolitika znanstvenageopolitika, izuavanje starih geopolitikih kolai njihova utjecaja

ire razumijevanje odnosi se na rasprave o tomeu kojoj mjeri geografski imbenici utjeu napolitike odluke praktina razina u realnomvremenu

Geopolitika Subjektivna interpretacija politiko-geografskih idrugih relevantnih sadraja u cilju promatranjanacionalistikih, dravnih ili blokovskihinteresa. (Pavi, 1973)

Podrazumijeva izoblienja i zlouporabugeografskih injenica u interesu agresivnenacionalne politike (Pounds, 1972)

Geopolitika je primjenjena politika geografija,odnosno propagandistika verzija geografije(Parker, 1985)

Studij drava u kontekstu globalnih prostornihfenomena (Glasser, 1993)

Subjektivna interpretacija politiko-geografskih idrugih relevantnih sadraja u cilju promatranjanacionalistikih, dravnih ili blokovskihinteresa. (Pavi, 1973)

Podrazumijeva izoblienja i zlouporabugeografskih injenica u interesu agresivnenacionalne politike (Pounds, 1972)

Geopolitika je primjenjena politika geografija,odnosno propagandistika verzija geografije(Parker, 1985)

Studij drava u kontekstu globalnih prostornihfenomena (Glasser, 1993)

Geopolitika Osniva geopolitike je Kjellen, 1899. Svoje uenje temelji na Ratzelovim radovima Geopolitiku definirao kao znanost o dravi kaofenomenu u prostoru i teoriju drave kaogeografskog organizma ili fenomena u prostoru

Geopolitika jedan od aspekata za znalizu drave:geopolitika, demopolitika, ekonomopolitika,sociopolitika i kratopolitika

Dolazi do zakljuka kako je geopolitikanajvanija jer jedina objedinjuje sve navedeneelemente analize

Osniva geopolitike je Kjellen, 1899. Svoje uenje temelji na Ratzelovim radovima Geopolitiku definirao kao znanost o dravi kaofenomenu u prostoru i teoriju drave kaogeografskog organizma ili fenomena u prostoru

Geopolitika jedan od aspekata za znalizu drave:geopolitika, demopolitika, ekonomopolitika,sociopolitika i kratopolitika

Dolazi do zakljuka kako je geopolitikanajvanija jer jedina objedinjuje sve navedeneelemente analize

Politika geografija i geopolitikanastale su i utemeljile se kaoznanstvene discipline krozprouavanje drave, odnosnonjezinog razvoja

Politika geografija i geopolitikanastale su i utemeljile se kaoznanstvene discipline krozprouavanje drave, odnosnonjezinog razvoja

Drava sastavni elementi TERITORIJ STANOVNITVO VLAST----------------------- ORGANIZIRANO GOSPODARSTVO PROMETNI SUSTAV----------------------------------------------------------- SUVERENITET MEUNARODNO PRIZNANJE

TERITORIJ STANOVNITVO VLAST----------------------- ORGANIZIRANO GOSPODARSTVO PROMETNI SUSTAV----------------------------------------------------------- SUVERENITET MEUNARODNO PRIZNANJE

Sredinje mjesto u novom sustavu dravaustanovljenim Westphalskim mirom zauzimao jekoncept legitimiteta, suvereniteta iobveza.

Legitimitet je znaio da svaka drava ima pravopostojati i organizirati vlast na svom teritoriju.

Suverenitet, pojednostavljeno reeno znai da nepostoji vii autoritet od onog kojeg drava ima.

Obveze znae ponaanje drave u skladu sdogovorenim princima u odnosima s drugimimbenicima meunarodnih odnosa.

Kriterij za odreivanje tih faza je rjeavanjedominantnog problema funkcioniranja drave

Sredinje mjesto u novom sustavu dravaustanovljenim Westphalskim mirom zauzimao jekoncept legitimiteta, suvereniteta iobveza.

Legitimitet je znaio da svaka drava ima pravopostojati i organizirati vlast na svom teritoriju.

Suverenitet, pojednostavljeno reeno znai da nepostoji vii autoritet od onog kojeg drava ima.

Obveze znae ponaanje drave u skladu sdogovorenim princima u odnosima s drugimimbenicima meunarodnih odnosa.

Kriterij za odreivanje tih faza je rjeavanjedominantnog problema funkcioniranja drave

Osiguranje mira, slobode pojedinca isocijalne pravednosti tri su bitna obiljejarazvoja moderne drave.

Formiranjem moderne suverenosti poeoje nastanak moderne drave.

Razdoblje formiranja modernesuverenosti poinje religijskim ratovima, azavrava Francuskom revolucijom

U razvoju moderne drave mnogi autoriuoavaju tri faze

Osiguranje mira, slobode pojedinca isocijalne pravednosti tri su bitna obiljejarazvoja moderne drave.

Formiranjem moderne suverenosti poeoje nastanak moderne drave.

Razdoblje formiranja modernesuverenosti poinje religijskim ratovima, azavrava Francuskom revolucijom

U razvoju moderne drave mnogi autoriuoavaju tri faze

U prvoj fazi razvoja moderne drave glavni je problembilo kako uspostavitimir u vrijeme religijskih ratova.Rjeenje je pronaeno u pojmu suverenosti.

Druga faza razvoja drave bila je obiljeena pitanjimaograniavanja suverene vlasti da bi se ouvala slobodapojedinca. Svemo drave koja je proizlazila iz suverenevlasti trebalo je ograniiti = usvojiti odreena pravilakojima se trebao regulirati odnos drave i pojedinca. Utom procesu stvarala se ustavna ili pravna drava kojatiti slobodu pojedinca nasuprot svemoi drave.

Treu fazu razvoja moderne drave zaokupili suproblemi socijalne raspodjele drutvenogbogatstva. Kao odgovor na to pitanje javlja se konceptsocijalne drave.

U prvoj fazi razvoja moderne drave glavni je problembilo kako uspostavitimir u vrijeme religijskih ratova.Rjeenje je pronaeno u pojmu suverenosti.

Druga faza razvoja drave bila je obiljeena pitanjimaograniavanja suverene vlasti da bi se ouvala slobodapojedinca. Svemo drave koja je proizlazila iz suverenevlasti trebalo je ograniiti = usvojiti odreena pravilakojima se trebao regulirati odnos drave i pojedinca. Utom procesu stvarala se ustavna ili pravna drava kojatiti slobodu pojedinca nasuprot svemoi drave.

Treu fazu razvoja moderne drave zaokupili suproblemi socijalne raspodjele drutvenogbogatstva. Kao odgovor na to pitanje javlja se konceptsocijalne drave.

Godina / razdoblje Svjetski sustav i dravne tvorevine

1648. Westhphalski sustav utemeljene moderne drave

16., 17. i 18. stoljee Prekomorske kolonije europskih zemalja - carstva

1775 1780. Revolucije u Francuskoj i SAD mijenjaju poloaj kralja

1804 1815. Napoleonovo carstvo prijeti uruavanju sustava drava

1815 1870. Europski sporazum legitimacija drava i prava kralja

1850 1914. Drugi val kolonizacije i stvaranja velikih carstava1850 1914. Drugi val kolonizacije i stvaranja velikih carstava

1914 1918. Prvi svjetski rat oslabio europski sustav drava

1870 1930. Prva vea proliferacija drava s 15 na 35 u Europi

1918 1939. Izmjena legitimacije sustava drava(boljevici i nacisti)

1939 1945. Drugi svjetski rat

1945 danas Druga proliferacija drava pod dekolonizacijom,najdue razdoblje mira u sustavu drava, 50 - 200

Drava teorije o nastanku dravaU okviru politike geografije razvilo se est glavnihteorija:

1. Teorije koje su se razvila na temeljimasocijalnog darvinizma (Ratzel, Kjellen,itd.)

2. Funkcionalni pristup (Hartshorne)3. Teorije integracije i dezintegracije (KarlDeutsch)

4. Jedinstvena teorija podruja (Stephen B. Jones)5. Teritorijalna drava (John Herz)6. Geografski modeli analize politikog sistema(Saul Cohen, L.D. Rosenthal)

U okviru politike geografije razvilo se est glavnihteorija:

1. Teorije koje su se razvila na temeljimasocijalnog darvinizma (Ratzel, Kjellen,itd.)

2. Funkcionalni pristup (Hartshorne)3. Teorije integracije i dezintegracije (KarlDeutsch)

4. Jedinstvena teorija podruja (Stephen B. Jones)5. Teritorijalna drava (John Herz)6. Geografski modeli analize politikog sistema(Saul Cohen, L.D. Rosenthal)

Teritorij Temeljni dio drave = prostor Sve moderne teorije drave slau se u jednom:drava mora imati teritorij.

Temeljna obiljeja teritorija drave su: stjecanje,veliina i oblik

Samo drave mogu stjecati teritorij Stjecanje: okupacija, zastara, osvajanje ianeksija, dobrovoljno udruivanje, akcesija,stjecanjem prava (Hong Kong, Panama)

Ustanici priznati kao zaraena strana - prijelazni

Temeljni dio drave = prostor Sve moderne teorije drave slau se u jednom:drava mora imati teritorij.

Temeljna obiljeja teritorija drave su: stjecanje,veliina i oblik

Samo drave mogu stjecati teritorij Stjecanje: okupacija, zastara, osvajanje ianeksija, dobrovoljno udruivanje, akcesija,stjecanjem prava (Hong Kong, Panama)

Ustanici priznati kao zaraena strana - prijelazni

Veliina

PATULJASTE (Vatikan, Monako, Andora)MALE (do 60 000 km2)SREDNJE VELIKE (do milijun km2)VELIKE (od 1 do 3 milijuna km2)MAMUTSKE (preko 3 milijuna km2)

PATULJASTE (Vatikan, Monako, Andora)MALE (do 60 000 km2)SREDNJE VELIKE (do milijun km2)VELIKE (od 1 do 3 milijuna km2)MAMUTSKE (preko 3 milijuna km2)

Oblik dravnog teritorija IZDUENI (Italija, Norveka, ile, Panama)

KOMPAKTNI (Francuska, Poljska)

KOMPAKTNO KORIDORSKI (DR Kongo)

PERFORIRANI (Junoafrika Republika)

FRAGMENTIRANI (Malezija, Indonezija)

IZDUENI (Italija, Norveka, ile, Panama)

KOMPAKTNI (Francuska, Poljska)

KOMPAKTNO KORIDORSKI (DR Kongo)

PERFORIRANI (Junoafrika Republika)

FRAGMENTIRANI (Malezija, Indonezija)

Nepravilne politike jedinice Vojna okupacija (TRSC) Teritoriji u prijelaznom statusu; podijeljenedrave (Koreja); kolonije i protektorati (Puerto Rico) ipolitika okupacija (Tajvan)

Teritoriji s neizvjesnim statusom; nezavren ilineuspjean proces dekolonizacije (Zapadna Sahara);neraspodjeljene interesne sfere (Antarktika nekad,Arktik u budunosti)

Teritoriji pod stranom upravom kondominijumi neutralne zone (Sudan)

Meunarodni teritorijimeunarodna uprava(mandator UN) Kosovo do proglaenja neovisnosti

Vojna okupacija (TRSC) Teritoriji u prijelaznom statusu; podijeljenedrave (Koreja); kolonije i protektorati (Puerto Rico) ipolitika okupacija (Tajvan)

Teritoriji s neizvjesnim statusom; nezavren ilineuspjean proces dekolonizacije (Zapadna Sahara);neraspodjeljene interesne sfere (Antarktika nekad,Arktik u budunosti)

Teritoriji pod stranom upravom kondominijumi neutralne zone (Sudan)

Meunarodni teritorijimeunarodna uprava(mandator UN) Kosovo do proglaenja neovisnosti

Pseudodrave1. Institucionalizirane pseudo-drave. Imaju deklariranusuverenost, imaju sve atribute normalne drave i upotpunosti kontroliraju svoj teritorij. Njih nije priznalameunarodna zajednica i imaju vrlo malo ansi zatakvo priznanje. TransDnjestarska moldovskarepublika (TMR), eenija, Abhazija, Nagorno-Karabah

2. Neinstuticionalizirane politike jedinice koje se nalazepod djelominom kontrolom odreenih skupina(politikih, religijskih, kriminalnih) nad kojima vladaodredene drave ima formalnu suverenost, ali je obavljasamo djelomino.U ovu skupinu ulaze:

a) podruja sukoba unutar neke drave, koja nisu podpotpunom kontrolom ni jedne strane u sukobu

b) teritoriji koje kontroliraju teroristike ili kriminalneskupine

1. Institucionalizirane pseudo-drave. Imaju deklariranusuverenost, imaju sve atribute normalne drave i upotpunosti kontroliraju svoj teritorij. Njih nije priznalameunarodna zajednica i imaju vrlo malo ansi zatakvo priznanje. TransDnjestarska moldovskarepublika (TMR), eenija, Abhazija, Nagorno-Karabah

2. Neinstuticionalizirane politike jedinice koje se nalazepod djelominom kontrolom odreenih skupina(politikih, religijskih, kriminalnih) nad kojima vladaodredene drave ima formalnu suverenost, ali je obavljasamo djelomino.U ovu skupinu ulaze:

a) podruja sukoba unutar neke drave, koja nisu podpotpunom kontrolom ni jedne strane u sukobu

b) teritoriji koje kontroliraju teroristike ili kriminalneskupine

StanovnitvoU klasinom poimanju kategorija kojaje sastavni dio drave

U modernom poimanju postajesamostalna kategorija izuavanja

U klasinom poimanju kategorija kojaje sastavni dio drave

U modernom poimanju postajesamostalna kategorija izuavanja

GraniceFiloloke dvojbe pojma granice Boundary = granica Frontier = granica

Granica u obliku tanke linije izum je Europljana

Border landscapes Prekogranine zajednice Pogranine zajednice

Boundary = granica Frontier = granica

Granica u obliku tanke linije izum je Europljana

Border landscapes Prekogranine zajednice Pogranine zajednice

Filozofske dvojbe pojma granice Granica je socioekonomski element kojeg semoe promatrati iz dvije perspektive:

OTVORENOSTI vs. ZATVORENOSTI

granica postoji u zavisnosti od kuta promatranja u istoj mjeri i kao zatita i kao brana, kao netoto omoguava ukljuivanje i iskljuivanje.(Becker i Komlosy)

Granica je socioekonomski element kojeg semoe promatrati iz dvije perspektive:

OTVORENOSTI vs. ZATVORENOSTI

granica postoji u zavisnosti od kuta promatranja u istoj mjeri i kao zatita i kao brana, kao netoto omoguava ukljuivanje i iskljuivanje.(Becker i Komlosy)

Politoloke dvojbe pojma granice Tradicionalni pristup temi politikih granica nakopnu ukljuivao je dva osnovna smjeraistraivanja:

1. smjetaj, narav i nastanak granice, ukljuujuii ocjenu njezine povoljnosti sa stajalitajedne od graninih drava

2. utjecaj granice na okolni krajolik, stanovnitvokoje ivi u tom podruju i oblikovanje vanjskepolitike koju drava vodi

Tradicionalni pristup temi politikih granica nakopnu ukljuivao je dva osnovna smjeraistraivanja:

1. smjetaj, narav i nastanak granice, ukljuujuii ocjenu njezine povoljnosti sa stajalitajedne od graninih drava

2. utjecaj granice na okolni krajolik, stanovnitvokoje ivi u tom podruju i oblikovanje vanjskepolitike koju drava vodi

Problem svih tradicionalnih limitolokih radovau politikoj geografiji sadran je njihovuprihvaanju nacionalne drave kao neupitnepojave ime su granice bile nedodirljive iprirodno zadane.

Suvremeni kritiki pristup zasniva se nauvianju novih funkcija granica (njihovapropusnost) i novim razinama promatranja(lokalne razine).

Problem svih tradicionalnih limitolokih radovau politikoj geografiji sadran je njihovuprihvaanju nacionalne drave kao neupitnepojave ime su granice bile nedodirljive iprirodno zadane.

Suvremeni kritiki pristup zasniva se nauvianju novih funkcija granica (njihovapropusnost) i novim razinama promatranja(lokalne razine).

U tradicionalnim okvirima meunarodno pravnadefinicija granice glasi:granica je ploha nepravilna oblika kojaomeuje povrinu tla, zrani prostor i podzemljekoji su sastavni dio dravnog podruja nijecrta nego je ploha ali ne u horizontalnom ve uvertikalnom smislu; definicija vezana uzdefiniciju drave = dimenzije suvereniteta!

U tradicionalnim okvirima meunarodno pravnadefinicija granice glasi:granica je ploha nepravilna oblika kojaomeuje povrinu tla, zrani prostor i podzemljekoji su sastavni dio dravnog podruja nijecrta nego je ploha ali ne u horizontalnom ve uvertikalnom smislu; definicija vezana uzdefiniciju drave = dimenzije suvereniteta!

Frontieri

Terra nullius; nekad nepregledna podrujaizmeu dva udaljena arita suvereniteta, danastakvih podruja vie nema (djelomino polarnikrajevi)

Danas je svijet uglavnom podijeljen izmeupolitikih entiteta

Prostori proglaeni opim dobrom ovjeanstva:otvoreno more, Zona, svemir

Terra nullius; nekad nepregledna podrujaizmeu dva udaljena arita suvereniteta, danastakvih podruja vie nema (djelomino polarnikrajevi)

Danas je svijet uglavnom podijeljen izmeupolitikih entiteta

Prostori proglaeni opim dobrom ovjeanstva:otvoreno more, Zona, svemir

Geopolitike dvojbe pojma granice Prirodne nasuprot dogovorenih granica Imaginarne i mentalne granice (globalne) Kraj geografije i granice

Globalizacija deteritorijalizacija krajgeografije ?

Glokalizacija reteritorijalizacija vanostgeografije

Prirodne nasuprot dogovorenih granica Imaginarne i mentalne granice (globalne) Kraj geografije i granice

Globalizacija deteritorijalizacija krajgeografije ?

Glokalizacija reteritorijalizacija vanostgeografije

Geografske i geopolitikekarakteristike granica Struktura fizika geografija Nastanak Funkcija Interpretacija(a) u kontekstu tradicionalne geopolitike

poloaj, povoljnost, korist(b) u kontekstu postmoderne geopolitike

stanovnitvo, sigurnost, reteritorijalizacija

Struktura fizika geografija Nastanak Funkcija Interpretacija(a) u kontekstu tradicionalne geopolitike

poloaj, povoljnost, korist(b) u kontekstu postmoderne geopolitike

stanovnitvo, sigurnost, reteritorijalizacija

Morfoloka podjela granica Odnosi se na grubu podjelu s obzirom nakarakter granice

PRIRODNE GRANICE DOGOVORENE (GEOMETRIJSKE) GRANICE----------------------------------------------------------- ANTROPOGEOGRAFSKE GRANICE (BUFON)

Odnosi se na grubu podjelu s obzirom nakarakter granice

PRIRODNE GRANICE DOGOVORENE (GEOMETRIJSKE) GRANICE----------------------------------------------------------- ANTROPOGEOGRAFSKE GRANICE (BUFON)

Prirodne graniceOrografski prirodni elementi

Prirodne graniceHidrografski prirodni elementi

Prirodne graniceZonalni prirodni elementi

Geometrijske granice Dogovorene opisom toaka ili koordinata, vrloesto prate meridijane i paralele

Antropogeografske granice Antropogeografske granice slijede u prostorupostojee granice drutva.

To mogu biti kulturne, vjerske, etnike ili jezinegranice, ali i razliite upravne granice, poputkatastarskih granica, opinskih granica i granicadrugih poddravnih upravnih jedinica

Antropogeografske granice slijede u prostorupostojee granice drutva.

To mogu biti kulturne, vjerske, etnike ili jezinegranice, ali i razliite upravne granice, poputkatastarskih granica, opinskih granica i granicadrugih poddravnih upravnih jedinica

Huntingtonova podjela civilizacija

Genetska podjela granica Pionirske nastale na mjestu gdje nemanaseljavanja

Antecedentne (prethodne) naseljeno podruje,ali odreuju smjer budueg irenja

Subsekventne (naknadne) gusto naseljenopodruje - najproblematinije

Nametnute najee ratne, odnosno mirovnegranice

Reliktne granice koje vie ne postoje naterenu, ali postoje u svijesti stanovnitva

Pionirske nastale na mjestu gdje nemanaseljavanja

Antecedentne (prethodne) naseljeno podruje,ali odreuju smjer budueg irenja

Subsekventne (naknadne) gusto naseljenopodruje - najproblematinije

Nametnute najee ratne, odnosno mirovnegranice

Reliktne granice koje vie ne postoje naterenu, ali postoje u svijesti stanovnitva

Podjela granica prema funkciji BARIJERNE

FILTRIRAJUE

KONTAKTNE

INTEGRATIVNE

BARIJERNE

FILTRIRAJUE

KONTAKTNE

INTEGRATIVNE

Faze odreivanja dravnih granica(ukljuuje dva politika entiteta) (1) Definicija *

(2) Delimitacija

(3) Demarkacija

(4) Administracija *

(1) Definicija *

(2) Delimitacija

(3) Demarkacija

(4) Administracija *

Granice i sigurnost Moemo zakljuiti da je geografski faktor idalje vaan faktor meunarodnih odnosa

Teritorij osnova za dravnost Teritorij je omeen granicama Nekad se prekrajanjem granica osvajaoteritorij koji je podrazumijevao mo

Danas se mo ostvaruje na vie naina, ali jeteritorijalna mo, smjetaj i poloaj i daljepreduvjet za izgradnju mrea moi

Moemo zakljuiti da je geografski faktor idalje vaan faktor meunarodnih odnosa

Teritorij osnova za dravnost Teritorij je omeen granicama Nekad se prekrajanjem granica osvajaoteritorij koji je podrazumijevao mo

Danas se mo ostvaruje na vie naina, ali jeteritorijalna mo, smjetaj i poloaj i daljepreduvjet za izgradnju mrea moi

Mo Klasino poimanje = mo = teritorijalnakomponenta = posjedovanje teritorija

Moderno poimanje = mo = virtualnakomponenta = utjecaj

Mree moi u dravi Izvori druvene moi prema Mannu (1993)a) Politika mob) Ideoloka moc) Ekonomska mo MREEd) Vojna mo MOI

isprepletene strukture

Klasino poimanje = mo = teritorijalnakomponenta = posjedovanje teritorija

Moderno poimanje = mo = virtualnakomponenta = utjecaj

Mree moi u dravi Izvori druvene moi prema Mannu (1993)a) Politika mob) Ideoloka moc) Ekonomska mo MREEd) Vojna mo MOI

isprepletene strukture

SG