peto p.iz bioetike
TRANSCRIPT
-
8/9/2019 Peto p.iz bioetike
1/22
SLO ENOST ODNOSABIOETIKE I MEDICINE(I)
Fra Velimir Valjan
Franjeva ka teologijaAleja Bosne Srebrene 11171000 Sarajevo
-
8/9/2019 Peto p.iz bioetike
2/22
Sadr aj predavanja:Bioetika i medicinaBioetika i medicinska etikaBioetika i medicinska deontologija
-
8/9/2019 Peto p.iz bioetike
3/22
I. Bioetika i medicinaU pravilu se odnos izme u bioetike i medicineuzima:
kao ne to samorazumljivo.Ili, drugim rije ima, bioetika i medicina odnosile bi se po na elu obrnute proporcionalnosti,
u smislu da ono to ne mo e rije iti medicina mo e
bioetika, ali i obrnuto.Takvo poimanje njihova odnosa predstavljatipi an slu aj predrasude po kojoj se medicina i bioetika definiraju samo u nazivu.
-
8/9/2019 Peto p.iz bioetike
4/22
Prvo, problemati nost takva obja njenja pojavljuje se ve kod samog spomena bioetike
budu i da je u sklopu medicine, tj. medicinske praksenjegovanamedicinska etikakoju valja poistovjetiti s bioetikom naprosto.
Drugo, proizlazi iz prvoga,u emu je onda novima bioetikeako je ona samo i jedino nastavak tradicionalne medicinske etike?
-
8/9/2019 Peto p.iz bioetike
5/22
Tre e, medicinska klini ka praksa je
eminentno humanisti ka djelatnost pa se utom segmentu bioetika i medicina gotovo poistovje uju. Me utim,
medicinanije danas vi e samo klini kadjelatnost, dakle neposredan rad s pacijentima, nego vi e i slo enije od toga.
-
8/9/2019 Peto p.iz bioetike
6/22
to se ti e prvog stava, valja re i da bioetikunije mogu e potpuno, dakle posvim idejnim, sadr ajnim i
metodolo kim avovima, poistovjetiti s tradicionalnom medicinskom etikom. Ni suvremenu medicinu nije mogu e potpuno
poistovjetiti s tradicionalnom medicinom.Suvremena medicina jevisoko tehnologizirana, sofisticirana,umnogome dehumanizirana i stavljena na ispit predautonomijom pacijenta.Tradicionalna seuglavnom temeljila na paternalisti kom susretulije nika s pacijentom, a ne lije nika i pacijenta, dakle dvaautonomna subjekta
-
8/9/2019 Peto p.iz bioetike
7/22
to se ti e drugog stava, valja re i da bioetika u jednoj od svojih najprodornijih interpretativnih
varijantizadr ava kontinuitets tradicionalnom medicinskometikom,ali je bitno pro iruje, oboga uje i posuvremenuje.
Suvremena medicinska klini ka praksa postala je prezahtjevna, prisjetimo se samo klini kih istra ivanja, a da bi joj usvemu mogao pomo i tradicionalni lije ni ki paternalizam.
-
8/9/2019 Peto p.iz bioetike
8/22
Glede tre eg stava, valja re i da je sasvim to nosmatrati medicinsku klini ku praksuhuman(isti k)om djelatno u,ali ona u svim svojim aspektimanije svediva na
humanum, jer su s njime isprepleteni mnogi elementitehnike.
Prema tome, tehni ki aspekti medicine, i to nesamo na klini koj nego i na osnovnoj znanstvenoj
razini, predstavljaju jedan u nizu drugih razlogakoji bioetiku razlikuju od medicine, i obrnuto.
-
8/9/2019 Peto p.iz bioetike
9/22
U svakom slu aju, mo e se primijetiti da isprepletenost irazgrani enje u odnosima izme u bioetike i medicine nije
lako utvrditi. Najva nije je imati na umu injenicu dame u njima postojizna ajno pro imanje, ali da je me u njima tako er mogu eutvrditi crte razgrani enja.
To se isti e zbog napasti, kojoj su osobito skloni neki
lije nici, da (bio)eti ko promi ljanje o lije ni kom, biloklini kom ili znanstvenom djelovanju i pona anjuspada samo na lije nike,a ne i na profesionalne(bio)eti are, bilo filozofijske iliteologijske inspiracije. No, bioetika od medicine zahtijeva i vi eod toga.
-
8/9/2019 Peto p.iz bioetike
10/22
II. Bioetika i medicinska etikaMnogi ne znaju kako postupati i to misliti
o odnosu izme u medicinske etike i bioetike.Medicinska etika se naime bavi prou avanjem moralnih dilema proizi lih iz
konkretne lije ni ke prakse.Zar to nije posao bioetike?
-
8/9/2019 Peto p.iz bioetike
11/22
Ne ele i preduhitriti zaklju ak moramo ustvrditida je medicinska etikamnogo starija nego bioetika.
No, starost ne bi smjela nipo to ometati odnos izme umedicinske etike i bioetike.Istina je,medicinska etika je prisutnakao posban na inrazmi ljanja i pona anja specifi nih lije nicima jo u starojGr koj.O tome najbolje svjedo iHipokratov Korpusu kojem se jasnoocrtavaju prava i du nosti, lije nika i njegova odnosa prema pacijentima. Op enito se mo e re i da je ondje rije o na elune tetiti, nego uvijek initi dobro pacijentu.Hipokratova prisega najprije bi trebala imati poruku da jelije ni ka praksa ak i u tim davnim vremenima po ivala na
na elima po tivanja i o uvanja dobra svakog pacijenta.
-
8/9/2019 Peto p.iz bioetike
12/22
Stvari se po inju mijenjati po etkom modernogvremena
otkad seve i naglasak stavljana ljudska prava i autonomiju.Tako se nasuprot tradicionalnom paternalisti kom pristupurazvija autonomniantipaternalisti ki pristupu lije ni koj praksi.U vremenima bli e na im razvija se sociokulturalnonagla avanje na ela pravednostikao jedno od polazi ta ustvaranju eti kih sudova u domeni lije ni ke prakse. Ne ulaze i u utemeljenost pojedinih na ela, valja ustvrditi dasvaki ima odre enu vrijednost i k tomu prakti nu primjenjivost.
-
8/9/2019 Peto p.iz bioetike
13/22
U granicama u kojima se mo e govoriti otradicionalnoj medicinskoj etici nailazimo nakritike da je ona bila
previ e teolo ki uvjetovanadogmatskim zadanostimai nekriti kim pristupom znanstvenim danostima. Nadalje, kad je rije o kritikama,radi se i o irini polja kojima se medicinska etika i bioetika bave.
Medicinska etika, kako sama rije ka e, odnosi se isklju ivona lije ni ku praksu, dok je polje djelatnosti bioetike mnogo
ire.
-
8/9/2019 Peto p.iz bioetike
14/22
to se ti e irine, po eljnije je da medicinska etika bude sastavnicom
irih horizonata za to joj bioetika pru aidealnomjesto.Bioteika, pak, po svojem temeljnom odre enjusmatra se,ne tek slijednicom medicinske etike, ve
pravim mjestom u kojem se medicinska etika mo e imora promi ljati na nov na in u novim kulturolo kimodrednicama, sociolo kim okolnostima i znanstvenimzadanostima.
-
8/9/2019 Peto p.iz bioetike
15/22
III. Bioetika i medicinskadeontologija
Pojam deontologijadolazi od gr kogdeomai sa zna enjemtrebati , morati
ili jo preciznijedeon-ontos-logos s jednostavnim zna enjemnauka o du nosti, nu nosti .
Iako je ovaj pojam prvi put u literaturi spomenut 1834.godine, u djelu Z nanost o moralnosti (Jeremiah Bentham,The Science of Morality )
ondje se njegova teoretska interpretacija stavljau kontekstutilitaristi kogodmjeravanja stvarnosti kakve koristi moguimati od ovoga ili onoga.
-
8/9/2019 Peto p.iz bioetike
16/22
Sasvim drugo zna enje ima sintagmamedicinska deontologija.
Ona najprije ozna ava odre ivanje temeljnih postavkimedicinske profesije koje se izri u pojmomdu nosti, ali i prava.
Medicinska deontologija je, stoga, sustavdu nosti lije ni ke profesije.
Medicinska praksa se u svjetlu deontologije promatranadalje u svrhu odre ivanja du nosti na poljuznanstveno-medicinskog istra ivanja, konkretnelije ni ke prakse i odnosa lije nika prema drugimzdravstvenim djelatnicima.
-
8/9/2019 Peto p.iz bioetike
17/22
Osim toga, medicinska deontologija prou avatako er
odnose izme u lije ni ke prakse i dru tvenih odnosate, jo konkretnije, bavi se samim lije nikom te muodre uje obna anje lije ni ke vlasti u odnosu na potrebe i o ekivanja pojedinaca i skupina.
Sve du nosti lije nika sadr ane su udeontolo kim kodeksima koji se oblikuju uovisnosti o socio-kulturolo kim zadanostima podru ja, naroda ili dr ave.
-
8/9/2019 Peto p.iz bioetike
18/22
U najuzornija deontolo ka pravilazdravstvene profesije svakako spadaju
kompetencija,marljivost,savjest i integritette pravednost.
-
8/9/2019 Peto p.iz bioetike
19/22
K ompetencija razotkriva samu bit lije ni ke profesijeutoliko to e lije nik trajno raditi na bli oj i daljnjoj
(in)formiranosti o/u vlastitoj profesiji. Marljivost u lije ni koj praksi ne smije biti samo stvar navike ili osje aja odgovornosti, ve odraz iskrene ljubav prema svojoj profesiji. Tada ona vi e ne mora bitidu nost, nego istinska krepost.
Savjest i integritet u lije ni koj praksi ukazuju na samosredi te lije nikove osobnosti. Njegova praksa mora bitili ena svakog oblika podmi ivanja, potkupljivanja,mistificiranja i zastra ivanja.
-
8/9/2019 Peto p.iz bioetike
20/22
P ravednost ima sna nu poruku:u temeljima pravednosti le i istina.
Stoga, lije nik mora biti svjestan da je uvjet pravednosti pravosvih na zdravstvenu skrb, za titu zdravlja i ivota u svimrazvojnim fazama.Sve dosad re eno o bitnim deontolo kim vlastitostima lije nikamo e se smatrati njihovim pravima i sa eti u ono staruvir
bonus, sanandi peritus , doslovno dobar ovjek i vje t lije nik.
-
8/9/2019 Peto p.iz bioetike
21/22
U odnosu na bioetiku medicinska deontologija ne smije biti izdvojena jer upravo bioetika predstavlja eti ko
odre enje mo i koje biomedicinske znanosti pokazuju iostvaruju.Bioetika i medicinska deontologija susre u se upravo na
ovjeku.Obadvije pretendiraju baviti se ovjekom ili, konkretnije,obadvije se ukr tavaju u istoj to ki biti ljudskog ivota.Bilo bi zato krivo dr ati medicinsku deontologiju za suhoparnuznanost o pona anju lije nika. Naprotiv, ona je prou avanjelije ni kog pona anja onakvim kakvim bi ono trebalo biti, jer jeusmjereno na ovjeka. A zar to nije zada a i svrha bioetike!?
-
8/9/2019 Peto p.iz bioetike
22/22