p-3 potraznja i ponasanje potrosaca

Potražnja i ponašanje potrošača

Predavanje br. 3

Primjer.

Kada prosječni potrošač dođe u trgovinu i kupuje mlijeko po cijeni od 5,00 kn, razmišlja kako je ta cijena previsoka, dok s druge strane imamo učestale štrajkove poljoprivrednika da je cijena mlijeka niska!Postoji li opće prihvaćena cijena mlijeka u društvu?

O čemu ćemo danas diskutirati

Kako potrošač odlučuje koje proizvode kupiti

Kako potrošač reagira na promjenu cijene nekog proizvoda i na promjenu dohotka

Zašto su dijamanti skupi, a voda jeftina

Geometrijskom određivanju potrošačeve ravnoteže

O čemu ćemo danas diskutirati

Fokus predavanja ipak će biti na ekonomskom blagostanju koje ostvaruju potrošači i proizvođači sudjelujući u procesu razmjene na tržištu.

Potrošačev višakProizvođačev višakVišak od razmjene

Teorija korisnosti

U svakom trenutku svoga života usklađujemo zahtjeve i želje, odnosno činimo izbor.

Ukupna suma izbora nalazi se u pozadini krivulje potražnje i cjenovne elastičnosti.

Individualna krivulja potražnjeKako će se ponašati potrošač kada cijena proizvoda raste?

Smanjiti će svoju kupovinu

To je u skladu sa zakonom potražnje

Kako će potrošač razmišljati kada ima na raspolaganju više od jednog proizvoda?

Teorija korisnosti i individualan izbor

Prema razmišljanjima ekonomista, potrošači se ponašaju na način na koji se ponašaju zato što se rukovode idejom racionaliziranja vlastitog interesa.

Teorija korisnosti i individualan izbor

Koristeći teoriju korisnosti, dvije su stvari važne u ponašanju ljudi:

Ljudi ostvaruju zadovoljstvo čineći nešto ili konzumirajući nešto.Postoji cijena tog konzumiranja i činjenja.

Teorija potrošača

Tri važna koraka u analizi teorije potrošača:1) Proučavaju se potrošačke preferencije

- zašto i kako potrošač preferira jedno dobra nad drugim

2) potrošač ima ograničena novčana sredstva3) Određuje se kombinacija proizvoda kojom potrošač maksimizira zadovoljstvo u danim uvjetima

Primjer.

Odlučili ste prodati gitaru kojom se ne služite duže vremena i za koju niste emotivno vezani.Prodaju ste oglasili u novinamaU svojim razmišljanjima formirali ste minimalnu za Vas prihvatljivu cijenu od 500,00 kn

Primjer.

Temeljem objavljenog oglasa javile su Vam se tri osobe zainteresirane za kupnju

Osoba A je bila spremna odvojiti 1000,00Osoba B je bila spremna odvojiti 800,00Osoba C je bila spremna odvojiti 700,00

Tražili ste cijenu od 600,00 kn

Primjer.

Osoba B je brzo reagirala i ponudila Vam traženi iznosKupnja je obavljenaZAKLJUČAK:

Osoba B je kupila gitaru koja joj se jako sviđala i po cijeni koja je ispod onoga što je osoba namjeravala platitiProdavatelj je dobio više novaca nego je očekivaoSudionici ove transakcije su profitirali? Koliko?

Primjer.

Osoba A i nije bila previše zainteresirana za kupnju jer je s obzirom da je imala ograničena sredstva razmišljala da ih možda usmjeri na kupnju CD player-a.

Ponovimo: Teorija potrošača

Tri važna koraka u analizi teorije potrošača:1) Proučavaju se potrošačke preferencije

- zašto i kako potrošač preferira jedno dobra nad drugim

2) potrošač ima ograničena novčana sredstva3) Određuje se kombinacija proizvoda kojom potrošač maksimizira zadovoljstvo u danim uvjetima

Teorija potrošača

Potrošač uvijek bira onaj proizvod (uslugu) koji za njega ima najveći značaj, koji najviše cijeni, odnosno koji će mu pružiti najviše zadovoljstva.

Kako mjerimo zadovoljstvo?

Korisnost (Util) – mjera zadovoljstvarazvijena u 19. stoljeću ( za mjerenje zadovoljstva.Subjektivni osjećaj zadovoljstva –zadovoljstvo koje potrošač ostvaruje konzumiranjem nekog proizvoda ili usluge

Zadovoljstvo

Je li Vaše zadovoljstvo koje se javlja konzumiranjem prve jutarnje kave isto, veće ili manje od zadovoljstva Vaše kolegice?

PONOVIMO: Riječ je o subjektivnom PONOVIMO: Riječ je o subjektivnom osjećaju zadovoljstvaosjećaju zadovoljstva

Zadovoljstvo

To je stupanj u kojem potrošači preferiraju jedan proizvod nad drugimPodsjetimo se: Osoba A ipak nije kupila gitaru iako je imala novaca i mogla je platiti više od tražene cijene jer je preferirala CD player.

Ukupna i granična korisnost

Važno je razlikovati ukupnu i graničnu korisnost.Ukupna korisnost (TU) -Total utility

predstavlja cjelokupno zadovoljstvo koje potrošač ostvari konzumiranjem određene količine nekog proizvoda ili usluge


Granična korisnost (MU) - Marginal utility

promjena ukupne korisnosti koja nastaje zbog konzumiranja dodatne jedinice nekog proizvoda ili usluge.


Koliko Vam zadovoljstva pruža prva jutarnja kava?Druga?Treća?…Nakon pete kave osjećate se loše!


Ukoliko ste jako žedni prva čaša vode pružiti će Vam određenu količinu zadovoljstva; druga će Vam još uvijek prijati, ali manje nego prva; treća manje od prve…


Dodatnom potrošnjom jedinice nekog proizvoda, granična korisnost opada, a ukupna korisnost raste po opadajućojstopi


Kada je ukupna korisnost dostigla svoj maksimum, granična korisnost je jednaka nuli.Iza te točke, ukupna korisnost se smanjuje, a granična korisnost postaje negativna.

Opadajuća granična korisnost

Zakon opadajuće granične korisnost – nakon određene točke, granična korisnost od svake dodatne jedinice proizvoda se smanjuje s povećanjem potrošnje tog proizvoda.

Zakon opadajuće granične korisnosti govori da granična korisnost opada s povećanom potrošnjom proizvoda i usluge.

Opadajuća granična korisnost

Ovaj princip ne govori da potrošač ne uživa konzumirajući dobro. Primjer.

Prvi kupljeni automobil predstavlja neizrecivo zadovoljstvo, drugi nešto manje, a treći?

Troškovi održavanjaParkiranje…

Ukupna i granična korisnostKoličina

123456789

TU

142636445054565654

MU

Granična korisnost

MU=∆TU/∆Q

Ukupna i granična korisnostKoličina

123456789

TU

142636445054565654

MU

14121086420-2

Ukupna korisnost Granična korisnost

MU

Količina proizvoda (Q)

70605040302010

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9Količina proizvoda (Q)

16141210

86420

-2 1 2 3 4 5 6 7 8 9

TU

Teorija potrošača

Zašto osoba A nije kupila i gitaru pored CD playera?Zašto Vi ne biste imali 3 automobila?

NITKO OD NJIH NIJE IMAO NEOGRANIČENI DOHODAK NA RASPOLAGANJU!

Podsjetimo se!

Koji osnovni zakon leži u biti ekonomije?

Racionalan izbor i granična korisnost

Potrošač prilikom izbora koliko jedinica nekog proizvoda konzumirati suočava se sa jednim ograničenjem, a to je njegov dohodak.CILJ POTROŠAČA: Pronaći košaricu proizvoda i količinu potrošnje koja će mu dati maksimalno zadovoljstvo uz dani dohodak.

Izbor potrošača

Racionalni potrošač želi što je moguće veće zadovoljstvo konzumacijom dobara iz raspoloživog dohotka.

Izbor potrošača

Sve dok želite dobiti najviše iz vašeg novca, vršit ćete izbor između proizvoda i usluga koji će imati najveću korisnost po jedinici troška.

Tržišna košarica

Tržišna košarica predstavlja izbor dvaju ili više proizvoda između neograničenog broja proizvodaPotrošač može imati više sklonosti prema jednoj u odnosu na drugu košaricu (jabuka i majica u odnosu na kemijska i sunčane naočale; itd.)

Podsjetimo se:Princip graničnosti

Povećavati razinu aktivnosti dok granična korist nadilazi granične troškove; smanjiti razinu aktivnosti ukoliko granični troškovi prelaze graničnu korist; Ako je moguće zadržati se na razini aktivnosti gdje je granična korist jednaka graničnim troškovima.

Potrošačev izbor

Kada je potrošač najzadovoljniji sa potrošenim dobrima? Potrošač želi maksimizirati svoju korisnost i bira za njega najpoželjnije dostupno dobro (košaru dobara).

Princip racionalnog izbora potrošača

U skladu sa osnovnim principom racionalnog izbora potrošač troši svoj novac na one proizvode koji mu daju najvišu graničnu korisnost (MU) po novčanoj jedinici.

Automobil i knjiga

Dobra nemaju istu graničnu korisnost;Automobil košta tisuću puta više od knjigeKako izvršiti izbor?


Ako je:

y

y

x

x

PMU

PMU

<

Povećati potrošnju proizvoda y.

Potrošač može povećati svoje zadovoljstvo prilagođavanjem svog izbora


Ako je:

y

y

x

x

PMU

PMU

>

Povećati potrošnju proizvoda x.

Potrošač može povećati svoje zadovoljstvo prilagođavanjem svog izbora

Potrošačeva ravnoteža i maksimalna korisnost

Potrošač varira s potrošnjom proizvoda sve dok ne ostvari maksimalno zadovoljstvo.

y

y

x

x

PMU

PMU

=


Potrošač ostvaruje maksimalno Potrošač ostvaruje maksimalno zadovoljstvo, uz uvjet fiksnog dohotka i zadovoljstvo, uz uvjet fiksnog dohotka i danih tržišnih cijena, kada je granična danih tržišnih cijena, kada je granična korisnost zadnje potrošene novčane korisnost zadnje potrošene novčane jedinice na svaki proizvod potpuno jedinice na svaki proizvod potpuno jednaka graničnoj korisnosti zadnje jednaka graničnoj korisnosti zadnje potrošene novčane jedinice na bilo koje potrošene novčane jedinice na bilo koje drugo dobro. drugo dobro.


Kada je:

y

y

x

x

PMU

PMU

=

Potrošač je u ravnoteži.Potrošač ne može povećati svoju korisnost prilagođavanjem svog izbora.

Koliko proizvoda A i koliko proizvoda B će konzumirati potrošač?

Q

01234567

TU

020344447474232

MU MU/P Q

01234567

TU

029465355565652

MU MU/P

Proizvod A (P = 2) Proizvod B (P = 1)

Primjer potrošačeva izbora

Q

01234567

TU

020344447474232

MU

201410

30

-5-10

MU/P

1075

1,50

-2,5-5

Q

01234567

TU

029465355565652

MU

2917

7210

-4

MU/P

2917

7210

-4

Proizvod A (P = 2) Proizvod B (P = 1)


Kada je:

y

y

x

x

PMU

PMU

=

Potrošač je u ravnoteži.Potrošač ne može povećati svoju korisnost prilagođavanjem svog izbora.2 proizvoda “A” i 3 proizvoda “B”

Princip racionalnog izbora potrošača više proizvoda

Ako je MUx /Px > MUz/Pz, povećajte potrošnju proizvoda x.Ako je MUy/Py > MUz/Pz, povećajte potrošnju proizvoda y.

z

z

y

y

x

x

PMU

PMU

PMU

==Kada jepotrošač je ostvario maksimizaciju svoje korisnosti


Kada je prethodno navedeni princip postignut, potrošač je u ravnoteži.

Trošak dodatne jedince korisnosti je jednak za sve proizvode i potrošač je tu najzadovoljniji.

Racionalan izbor i zakon potražnje

Princip racionalnog izbora vodi do zakona potražnje. Kada cijena proizvoda raste, granična korisnost po novčanoj jedinici koju dobivamo se smanjuje i potrošač smanjuje potrošnju.

Zbog opadajuće granične korisnosti, kada cijena proizvoda raste, trošimo manje tog proizvoda.

Racionalni izbor i zakon potražnje

Ako MUx/Px = MUy/Py i ako se cijena proizvoda y poveća, tada MUx/Px > MUy/Py.

Uvjet maksimalne korisnosti se narušava.Potrebno je smanjiti potrošnju proizvoda Y, kako bi se povećala njegova granična korisnost i potrošač ponovno ostvario ravnotežu.


Kako bi nastavili maksimizirati korisnost potrebno je:

Povećati graničnu korisnost koju nam daje proizvod čija se relativna cijena povećala (što ćemo ostvariti smanjujući njegovu potrošnju) i/iliSmanjiti graničnu korisnost proizvoda čija je relativna cijena pala (što ćemo ostvariti povećavajući njegovu potrošnju).

Racionalni izbor i Zakon potražnje

Sve dok je naša potražnja za proizvodima definirana našom spremnošću da platimo za neki proizvod, potraživana količina povezana je s graničnom korisnošću.


Potraživana količina raste, ako cijena pada uz ostale stvari nepromijenjene.

Potraživana količina pada ako cijena raste, uz ostale stvari nepromijenjene.

Oportunitetni trošak

Oportunitetni trošak je korist koju dobivamo od slijedeće najbolje alternative.U kontekstu korisnosti, to je granična korisnost po novčanoj jedinici koju potrošač ostvaruje konzumiranjem slijedeće najbolje alternative.


Ako kažemo MUx/Px > MUy/Py znamo da je oportunitetni trošak ne konzumiranja proizvoda X veći od oportunitetnog troška ne konzumiranja proizvoda y.

Stoga će potrošač nastaviti s potrošnjom proizvoda x.


Kada je granična korisnost po potrošenoj novčanoj jedinici jednaka, oportunitetni trošak dviju alternativa je jednak.

Ukusi

U teoriji racionalnog izbora potrošača pretpostavlja se da je funkcija korisnosti dana i da je ne oblikuje društvo.To nije točno – ukusi su često pod snažnim utjecajem društva.

Geometrijska analiza potrošačeve ravnoteže

Potrošačeva ravnoteža

Analiza potražnje bez pojma korisnostisuvremena teorija indiferencijskeanalize

Vilfredo Pareto.

Anin izbor

Ana najviše voli jesti čokoladu i piti mlijeko.Ona želi ostvariti maksimum zadovoljstva s novcem kojega ima na raspolaganju.

Budžetski pravacČokolada košta 1 € and a mlijeko 0,50 €.Ana ima 10 €.Koliko čokolade može kupiti Ana?Koliko mlijeka može kupiti Ana?

ANA MOŽE KUPITI 10 ČOKOLADAANA MOŽE KUPITI 20 litara MLIJEKAPOSTOJI JOŠ MNOGO RAZLIČITIH KOMBINACIJA MLIJEKA I ČOKOLADA KOJE SE NALAZE IZMEĐU OVIH DVIJU KRAJNJIH

Budžetski pravac

Budžetski pravac prikazuje sve moguće kombinacije dvaju proizvoda (usluga) koje potpuno iscrpljuju potrošačev dohodak.

Kombinacije ispod budžetskog pravca su moguće, ali potrošač ne iscrpljuje svoj dohodak.

Primjer. Budžetski pravacKombinacije CD Knjiga Ukupna potrošnja

PCD=1€ PK = 4€ PKK + PcDCD = I

A 0 40 160

B 40 30 160

D 80 20 160

E 120 10 160

G 160 0 160

ZAPAMTIMO!

Budžetski pravac može se pisati kao:

IBPBAPAili

ICDPKPK CD

=+

=+

**

**

Budžetski pravac

Budžetski pravac predstavlja sumu produkata cijena i količina proizvoda na koje potrošač troši svoj dohodak.

Crtanje budžetskog pravca

Budžetski pravac K + 4CD = $160

KCD/PPCDK - 41- /- Nagib ==∆∆=

10

40

(I/PK) = 40

CD (kom)80 120 160 = (I/PCD)40

10

20

30

0

A

B

D

E

G

Knjiga (kom) Pk = 4 € PCD =1 $ € I = 160 €

Zaključak prethodne slike!

Nagib budžetskog pravca je odnos cijena dvaju proizvoda

Cijena proizvoda na osi X/cijena proizvoda na osi X (nagib je negativan broj)

Kada se mijenja cijena jednog ili oba proizvoda mijenja se i nagib budžetskog pravca

Budžetski pravac

Što mjerimo na osi X?Količinu proizvoda X

Što mjerimo na osi Y?Količinu proizvoda Y

Budžetski pravacŠto nam prikazuje odnos I/Pk?

Maksimalnu količinu knjiga koju možemo kupiti uz dani dohodak. Odsječak na osi Y

Što nam prikazuje odnos I/PCD?

Maksimalnu količinu CD koju možemo kupiti uz dani dohodak.Odsječak na osi X

ZAPAMTIMO!

Nagib budžetskog pravca jednak je odnosu cijena dvaju proizvoda i to cijeni proizvoda na osi X/ cijena proizvoda na osi Y.

Nagib budžetskog pravca se mijenja kada se promjeni jedna ili obje cijene.

Nagib budžetskog pravca

Pokazuje odnos po kojem se dva proizvoda mogu supstituirati a da se ne promijeni količina potrošenog dohotka.Efekt supstitucijeEfekt supstitucije – kada cijena jednog proizvoda raste potrošači ga nastoje supstituirati s jeftinijim proizvodom kako bi na gotovo istoj razini zadovoljili svoje potrebe.

Krivulja indiferencije

Podsjetimo se: osoba A je više preferirala CD player nego gitaru. Možda je osoba B više preferirala gitaru nego CD player (ona ju je kupila)Postoji i teoretska mogućnost da osoba bude indiferentna u odnosu na dvije tržišne košarice jer su joj obje podjednako interesantne.

Preferencije potrošačaMogućnosti Knjiga CD

A 20 30

B 10 50

D 40 20

E 30 40

G 10 20

H 10 40

Preferencije potrošača

Prethodno prikazane kombinacije od A do H su potrošačeve preferencije u odnosu na dvije skupine proizvoda, ali je li potrošač indiferentan prema svim kombinacijama?

Ucrtajmo točke u koordinatni sustav

I1

Kombinacije B, A i D pružaju Potrošaču istu razinu zadovoljstva


CD (kom)

10

20

30

40

10 20 30 40

Knjige (kom)

50

GD

A

EH

B

Što znače točke E i G?


Krivulja indiferencije – prikazuje set kombinacija dvaju proizvoda koje za potrošača imaju jednaku razinu zadovoljstva

indiferentan je koju kombinaciju izabrati.

Krivulja indiferencije je opadajućaprema dolje udesno

A

B

D

EG-1

-6

1

1

-4

-21

1

Da bi dobili 1 jedinicu dobra BOdustajemo od 6 jedinica dobra A


Dobro B

Dobro A

2 3 4 51

2

4

6

8

10

12

14

16


Nagib krivulje indiferencije jednak je odnosu graničnih korisnosti dvaju proizvoda.


Dobro B

Dobro A

2 3 4 51

2

4

6

8

10

12

14

16 A

B

D

EG

-6

1

1

11

-4

-2-1

MRS = 6

MRS = 2

BAMRS ∆

∆−=


Apsolutna vrijednost nagiba krivulje indiferencije naziva se granična stopa supstitucije (marginal rate of substitution)= MRS

MUBMUAMRS /=


Granična stopa supstitucije (MRS) Marginal rate of substitution – je stopa po kojoj se jedan proizvod dodaje dok se drugi smanjuje da bi potrošač zadržao istu razinu zadovoljstva.

stopa po kojoj je potrošač voljan zamijeniti jedno dobro drugim


Opadajuća granična stopa supstitucije– ako dobivate sve više i više jednog proizvoda, dok drugog smanjujete kako bi ostvarili istu razinu zadovoljstva, onda se granična korisnost smanjuje.

Što je dobro oskudnije njegova je granična korisnost veća u odnosu na dobro kojega ima puno.

Razina zadovoljstva i krivulja indiferencije

Što je košarica dobara iznad krivulje indiferencije i desno?to je ona košarica dobara koja je za potrošača poželjnija od košarice na krivulji indiferencije. Zašto?

I1

Košarica dobara u točki E pruža višu razinu zadovoljstva Od košarica u točki A, B i DKošarica H i G su manje poželjne Jer se nalaze ispod krivulje Indiferencije I1

Razina zadovoljstva

CD (kom)

10

20

30

40

10 20 30 40

Knjige (kom)

50

GD

A

EH

B

Mapa indiferencije

Kada se u koordinatnom sustavu prikazujemo puno krivulja indiferencije dobivamo mapu indiferencije.

Mapa indiferenicje predstavlja više krivulja indiferencije zajedno,zadovoljstvo raste kako se krećemo prema višoj krivulji indiferencije, udaljenijoj od ishodištaZadovoljstvopada kako se krećemo prema krivuljama indiferencije koje su bliže ishodištu

I2

I3

Mapa indiferencije

CD (kom)

Knjiga (kom)

I1

AB

D

Košarica proizvodana krivulji indiferencijeI3 je poželjnija od Košarice B, odnosno B je poželjnija od košariceD.

U1U2

Krivulje indiferencije

CD (kom)

Knjige (kom)

A

D

B

Potrošač je indiferentanizmeđu A, B i A i D. Kombinacija B dajepotrošaču veće zadovoljstvo do D.Krivulje indiferencije

ne smiju se sjeći


maslac

Margarin

2 3 41

1

2

3

4

0

Savršeni supstitutiSavršeni supstituti


Automobil

Benzin

2 3 41

1

2

3

4

0

Savršeni komplementi

Savršeni komplementi

Ravnoteža potrošača

Potrošač će maksimizirati svoju korisnost i ostvariti ravnotežu ako ostvari potrošnju u točki gdje budžetski pravac tangetira najudaljeniju krivulji indiferencije.

I2

Maksimizacija potrošačeva zadovoljstva

Budžetski pravac

A

U točki A budžetski pravac tangira najudaljenijukrivulju indiferencije

U točki A:MRS =-PCD/PK =- 0,25

CD (kom)

Knjige (kom)

80 16040

20

30

40

0


Najbolja kombinacija potrošnje dvaju proizvoda ostvaruje se u točki gdje su nagibi budžetskog pravca i krivulje indiferencije izjednačeni.

B

B

A

A

B

A

A

B

PMU

PMU ili

MUMU

PP

==


Odnos cijena dvaju proizvoda (P proizvoda na osi X/P proizvoda na osi Y)=MRS

y

y

x

x

y

x

Y

X

PMU

PMU ili

MUMU

PP

==−

Maksimizira li potrošač svoje zadovoljstvo?

CD (kom)

Knjiga (kom)

0

I1

Maksimizira li potrošač svoje zadovoljstvo?

I3

D Kombinaciju proizvodaprikazanu točkom Dpotrošač ne može kupitipostojećim dohotkom

CD (kom)

Knjiga (kom)

0

Izvođenje krivulje potražnje iz krivulje indiferencije

Krivulja potražnje nam prikazuje količinu proizvoda koju će potrošač kupiti pri različitim cijenama.


Točka tangentacije budžetskog pravca i krivulje indiferencije prikazuje količinu proizvoda koju će potrošač kupiti pri danoj cijeni.


Varirajući cijenu jednog proizvoda, dok je cijena drugog nepromijenjena, točka tangetiranja će se mijenjati.

Nove točke tangetacije dat će nam odnose količine i cijene za izvođenje krivulje potražnje.

cijenaB količinaB

1,00 6

I3

Promjenom cijene jednog proizvoda budžetski pravac

rotira

Kol

ičin

a pr

oizv

oda

A

Količina proizvoda B

12

10

8

6

4

2

02 4 6 8 10 12


Je li smanjena ili povećana cijena proizvoda B?

cijenaB količinaB

1,001,50

63

Porastom cijene proizvoda “B smanjenaJe količina koju potrošač kupuje

U2U3

Kol

ičin

a pr

oizv

oda

A


12

10

8

6

4

2

02 4 6 8 10 12


Izvođenje krivulje potražnje

cijenaB količinaB

1,001,50

63

Bilježenjem podataka o potraživanim količinama i cijenama dobiva se krivulja POTRAŽNJE

cijena B

Količina B

$1.50

1.00

02 4 6 8 10 12

DB

U2

U3

Kol

ičin

a pr

oizv

oda

A


12

10

8

6

4

2

02 4 6 8 10 12

Efekt promjene cijene

Promjena cijena dovodi do promjene u potražnji za tim proizvodom.

Visina promjene ovisi o:

-Efektu supstitucije

-Efektu dohotka

U2

U3

Kol

ičin

a pr

oizv

oda

A


12

10

8

6

4

2

02 4 6 8 10 12


Efekt supstitucije A-C

A B

CEfekt dohotka C-B

+

UKUPNI EFEKT PROMJENE CIJENE

A-B


Početna potrošačeva ravnoteža označena je točkom A.Kada se cijena dobra B smanji potrošač povećava svoju kupovinu i nova ravnoteža je u točci BRazlika u promjeni potraživane količine proizvoda B NAZIVA SE EFEKT PROMJENE CIJENE.


Efekt supstitucije identificira se povlačenjem novog budžetskog pravca koji je paralelan s BP broj 2 (nakon promjene cijene) i dobije se nova točka tangentacije i označava ukupnost efekta supstitucije.

Promjena dohotka i potrošačeva ravnoteža

Kako se na potrošačevu ravnotežu manifestira promjena dohotka?Ukoliko dohodak raste, uz ostalo isto, budžetski pravac se pomiče udesno i ravnoteža je pri višoj razini potrošnje, tangetiramo višu krivulju indiferencije. Ukoliko se dohodak smanjuje situacije je obrnuta

Efekt dohotka

Kako je potrošačev dohodak fiksan, promjenom cijene jednog proizvoda (ili više), realni dohodak potrošača se smanjuje i on kupuje manje proizvoda i usluga.

Za određivanje kvantitativne mjere efekta dohotka koristi se dohodovna elastičnost

Efekt promjene dohotka na potrošačevu ravnotežu

U3

U1

Pri nižem dohotku ravnoteža jeu točki A, a pri višem jeRavnoteža u točki B

BU

Z

R

Dobro A

Dobro B

O S

A

Potrošačev probitak

to je razlika između maksimalnog iznosa kojeg je potrošač spreman platiti za neko dobro i cijene koju on plaća za to dobro.

Probitak se javlja zato što svaku jedinicu nekog proizvoda plaćamo isto, a ne daje nam istu graničnu korisnost. Svaku jedinicu plaćamo koliko vrijedi posljednja jedinica.

Paradoks vrijednosti

Kako voda koje ima relativno puno, a koja za svaki ljudski organizam znači život, košta malo dok dijamanti, kojih ima relativno malo, nisu funkcionalno značajni za ljudski organizam, koštaju puno?

Paradoks vrijednosti

Mnogi nužni proizvodi za život (npr. Voda) imaju nisku tržišnu vrijednost, dok drugi luksuzni proizvodi (npr. Dijamanti) s malom upotrebnom vrijednosti imaju visoku tržišnu vrijednost. Zašto?

Zato što cijena ne odražava ukupnu nego GRANIČNU KORISNOST ROBE.

Potrošačev probitak (višak)

RAZLIKA IZMEĐU UKUPNE KORISNOSTI NEKOG DOBRA I NJEGOVE UKUPNE TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI.Sve ispod krivulje potražnje, a iznad linije cijene.

Količina proizvoda

SpremniPlatiti

Plaćena cijena


1 22 10 12

2 19 10 9

3 16 10 6

4 13 10 3

5 10 10 0

6 7 10

Ukupan probitak potrošača 30

Proizvođačev probitak (višak)

Proizvođačev probitak – je vrijednost koju ostvaruje proizvođač prodajom proizvoda iznad njihove cijene koštanja.

To je područje iznad krivulje ponude, ali ispod linije cijene koju proizvođač ostvaruje za svoj proizvod.

Količina proizvoda

Najniža cijena naplate

Dobivenacijena

Proizvođačev probitak

1 2 10 8

2 4 10 6

3 6 10 4

4 8 10 2

5 10 10 0

6 12 10

Ukupan probitak potrošača 20

Tržišni probitak

Višak od razmjene ili tržišni probitak predstavlja sumu potrošačeva i proizvođačeva probitka.

Tržišni probitak

P

Ravnotežna cijena

0 količinaRavnotežna količina

A

S

C

BD

D

Proizvođačevprobitak

Potrošačevprobitak

E

Efikasnost tržišnog mehanizma

Kada je tržište u ravnoteži ostvaruje se maksimalno mogući tržišni probitak i proizvođača i potrošača (probitak od razmjene) i ukoliko se uspostavi cijena ispod ili iznad ravnotežne stvaraju se neefikasnosti.

Probitak od razmjene

Kada je ukupni probitak od razmjene (proizvođača i potrošača) maksimalan?

Ukupni tržišni probitak

0

10987654321

S

Q10987654321



Potrošačev + Proizvođačev=Probitak od razmjene

P

Ukupni tržišni probitak

Kada tržište nije u ravnoteži, odnosno kada je tržišna cijena iznad ravnotežne, tada se smanjuje i potrošačev i proizvođačev, a time i ukupni tržišni probitak.Javlja se gubitak blagostanja (mrtvi gubitak)

Q

P

0 Ravnotežna Q

S

D

troškovi

prodavatelja

troškovi

prodavatelja

vrijednost

kupaca

vrijednost

kupaca

Vrijednost kupaca jeVeća od troškova prodavatelja

Vrijednost kupaca je manja od troškovaprodavatelja

Proizvođačev i potrošačev probitak

P

S

D

Q0

10987654321

10987654321

Proizvođačev

Potrošačev

GUBITAK

E

Dodatak

ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE

Pročitajte

Izvođenje Engel-ove krivulje

U1

Dobro A

Dobro B

O

A U3

U1

B

C

Izvođenje Engel-ove krivulje

Spajanjem točaka A, B i C koje predstavljaju potrošačevu ravnotežu pri različitim razinama dohotka dobiva se EngelovaEngelova krivulja.krivulja.Prikazuje odnos između dohotka i potrošnje nekog proizvoda.

Država i oporezivanje

Podsjetimo se da država svoje temeljne zadaće obavlja kroz fiskalnu politiku i porezni sustav.

Kakav je efekt uvođenja poreza za potrošača i proizvođača?Za sada definirajmo porez kao namet koji država propisuje za određene aktivnosti sudionika u društvu?Kakve su koristi i troškovi poreza?

Troškovi oprezivanja

Troškovi oporezivanja uključuju:Direktni trošak

dio prihoda koji ste platili državi

Gubitak potrošačeva i proizvođačeva probitkaTrošak administracije.

Troškovi oporezivanja

Porez koji plaća proizvođač pomiče njegovu krivulju ponude za iznos poreza

65

500

S1

400

70

D

S0

Količina (Q)0

Cije

na p

roiz

voda

(P)

Efekt uvođenja poreza na ravnotežnu cijenu i količinu na tržištu

Krivulja ponude pomiče se prema gore za iznos poreza

60

600


Kada država povećava poreze, tada nastaje gubitak potrošačeva i proizvođačeva probitka, koji se ne usmjerava prema državi.

Taj je gubitak poznat kao gubitak blagostanja ili mrtvi gubitak.

Troškovi oporezivanjaS1

P1–t

Q

P

P0

Q0

P1

Q1

Proizvođačev

S0

D

Potrošačev

Gubitak blagostanja

porez


P1

Q

P

P0

Q0

P2

Q1

S

D

A

B

D

F

C

E

P0- cijena bez poreza

P1 – cijena koju dobiva proizvođač

P2 – cijena koju plaća potrošač


Opis Bez poreza Sa porezom Promjena

Potrošačev A+B+C A -(B+C)

Proizvođačev D+E+F F -(D+F)

Prihod poreza

nema B+D +(B+D)

Ukupni probitak

A+B+C+D+F

A+B+D+F -(C+E)


Ostali troškovi oporezivanja su administrativni troškovi prikupljanja poreza.

Prebacivanje poreznog tereta

Snose li proizvođač i potrošač uvije isti dio tereta?Mogućnost prebacivanja tereta ovisi o elastičnosti krivulja ponude i potražnje.

Koristi oporezivanja

Koristi oporezivanja za građane su dobra i usluge koje pruža država.Mjerenje njihove korisnosti je u velikoj mjeri otežano jer nisu postavljeni u potpunosti na tržišnim principima.


Ukoliko je potražnja ne elastičnija od ponude, potrošač plaća više poreza, na njega se prebacuje porezni teret.

Ako je ponuda ne elastičnija od potražnje, proizvođač plaća veći dio poreza i na njega se prebacuje porezni teret.

Prebacivanje poreznog teretaP

Q600200 400

S1

D

S0

510

TPotrošač plaća

Proizvođač plaća

Proizvođač plaća

Prebacivanje poreznog teretaP

Q600200 400

S1

S0

Neelastična potražnja

D

TPlaća potrošač

Plaća proizvođač

Prebacivanje poreznog teretaPotrošač plaća porez

P

Q600200 400

D0

S0

T

Potrošač plaća

Proizvođač plaća

D1


Prebacivanje poreznog tereta ovisi o tome tko je određen da fizički plati porez.

Uloga države u tržišnoj ekonomiji

Porezna politika je samo jedan od segmenata gdje država ima utjecaja na naš život, postoje i druga područja.Podsjetimo se:

Plafoniranje cijenaOdređivanje minimalne nadnice

Efekt plafoniranja cijena

P0

Q0 Q

P

Q1

S

DProizvođačev


Gubitak

P1 PlafoniranjecijenaPrebacuje se

na potrošača

Određivanje minimalne nadnice

P0

Q0Q1

S

DProizvođačev

P2 Minimalna nadnica


Gubitak

Prebacuje se na

proizvođača

Q

P

p-3 potraznja i ponasanje potrosaca

Documents