oslobođenje [broj 23752, 26.1.2013]

7/29/2019 Oslobođenje [broj 23752, 26.1.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/oslobodenje-broj-23752-2612013 1/63

ISTINA O SMRTI MOGA SUPRUGA

OSLOBO\ENJESUBOTA, 26. 1. 2013. Godina LXIX • Broj 23.752Cijena: 1 KM/6 KN

BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www .os lob odj enj e.b a

2-3. strana

Abdulah Sidran

ODLASKOMKOM[I]A POLITI^KII LJUDSKI IZGUBILISMO JAKO MNOGO

HASAN BE]IROVI]

HAD@EM HAJDAREVI]

OTKUP

@IVE KO@E

Da li je baš tako lakoSenadom AvdićemSidranove gloginje mlatiti?

OSLOBO\ENJE NA INAUGURACIJI

DRUGI MANDAT BARACKA OBAME

Reagiranje na Nastavak 5 serijala Abdulaha Sidrana“Ditli} poginuo sa svoga kljuna”, objavljen u Oslobo|enju

- Pogledi, 19. sije~nja/januara 2013. godine

PRVI PILOTIZA DUBROVNIK,DRUGA POSADAZA SARAJEVO!

[TA SU ÎNJENICE,[TA GLASINE O SMRTID@EMALA BIJEDI]A

Sastanak u kabinetupotpredsjednika FBiH

KEBO NE]EPODR@ATINOVU VLADUSafet Su{i} ne èli ulogu favorita protiv Slovenaca

Dr. Amira Redì}, supruga akademika Redì}a

NEMOJ NAS TI,SRE^KO, HVALITI,MOLIM TE!

4.

strana

46-47. strana

Pogledi



OSLOBO\ENJEsubota,26. januar/sije~anj 2013.2

U @I@I

VIJES

TI

ZLATKO LAGUMD@IJA

Uskoro sjedniceVlade Srbije i VMBiH

Zamjenik predsjedava ju}eg Vi je}a ministara BiH i mi-nistar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdì ja u raz-govoru za Fenu rekao je da su odnosi u regionu pono-vo dinamizirani te da itekako ima pomaka.

- Premi jer Srbi je bio je u zvani~noj posjeti BiH, kao i mi-nistar vanjskih poslova Srbi je. Tako|er, kao ministar vanj-skih poslova BiH bio sam u zvani~noj posjeti Srbi ji, a us-koro tamo odlazi i predsjedava ju}i Vi je}a ministara BiH.U me|uvremenu, odràne su bilateralne konsultaci je nanivou zamjenika ministara vanjskih poslova, ko je nisu odr a-ne od 2009, kazao je ministar Lagumdì ja.

Pot vrdio je da je istina da na stolu imamo otvorena

pitanja sa Srbi jom te da Beograd ima dinami~ni je odno-se s Banjom Lukom.- Kad je ri je~ o otvorenim pitanjima, uspostavili smo di-

namiku njihovog rje{avanja i to je kontinuiran proces. [tose, pak, odnosa Beograda i Banje Luke ti~e oni se odvi-

ja ju u skladu s Ustavom BiH, gdje je jasno predvi|ena mo-gu}nost uspostave speci jalnih i paralelnih veza. Uo~ili smoodre|eni disbalans i dogovorili da uskoro krenemo s re-

dovnim odràvanjem za jedni~kih sjednica Vlade Srbi je i Vi je}a ministara BiH - precizirao je Lagumdì ja.

Tako|er, naglasio je da BiH s Hrvatskom ima veomadinami~ne i vrlo otvorene radne kontakte. - S hrvatskomministricom vanjskih poslova u pro{loj godini sreo samse pet puta i na redovnoj smo telefonskoj komunika-

ci ji. Na{i ek spertni timovi sasta ju se svaka tri mjese-ca u Bruxellesu. Zahvalju ju}i tome, uspjeli smo dobrimdi jelom ri je{iti pitanje na{eg slobodnog pristupa LuciPlo~e nakon {to Hrvatska u|e u EU. Uskoro otpo~inje-mo razgovore o svim aspektima teritori jalnog povezi-vanja Hrvatske u podru~ju Neuma. Nastavit }emo tra-gati za najboljim modalitetima da BiH ne ostane odsje-~ena, kazao je Lagumdì ja.

“Poku{a vamo, i k}erke i ja, uovim danima sa~u vati prisebnost,hrabro, ponosno prolaziti krozsva ova isku{enja, iako jo{, uprkossvim ovim ljudima, Sulejmano vimi mo jim pri jateljima, kolegama,poznanicima, nepoznatima, ko jinam dolaze, nikako do svi jesti nedopire osno vno: da na{eg supru-ga i oca vi{e nema”, kaè nam ju-

~er dr. Amira Redì}, profesoricana Medicinskom fakultetu u Sara- je vu, ko ja je za Oslobo|enje ispri-~ala ono {to porodica rahmetliakademika prof. dr. SulejmanaRedì}a zna o njego vom nestan-ku i smrti, a o ko joj bh. ja vnost nepresta je naga|ati, ali i uveliko ko-ristiti za “interne” cilje ve.

Na{ je razgo vor u petak tra jao sa-tima. Stalno je bio prekidan dugimkolonama onih ko ji su porodici do-{li izraziti sau~e{}e. Na stoli}u je na-slagano stotinjak telegrama iz ci je-loga svi jeta, od raznih instituci ja,akademiko vih kolega, po{to vala-ca, posebno onih s ko jima je Red i}di jelio istu strast, prema prirodi uko joj je, na Lapi{nici, u kanjonu Mi-ljacke, kao {to se zna, njego vo ti je-lo i prona|eno 21. januara.

Svakodnevne {etnje

Ispo vi jest Amire Redì} drago-cjena je i zbog toga {to se njomedemantu ju mnoge na vodne ~inje-nice o ko jima se dosad u ja vnostigo vorilo kao nepobitnim.

“Taj sedmi januar je bio neradnidan na fakultetu, jer bio je pra vo-sla vni Boì} i mi smo ga pro vodi-li u uobi~a jenoj porodi~noj atmo-sferi. Planirali smo, preko Relaxa,da 23. januara idemo sve ~etvero

na puto vanje izvan zemlje (tog jedana na Barama obav ljen akade-mikov ukop), kako bismo zao-kru ili jedan ciklus napornih pre-da vanja i ispita za na{e k}erkeIsmetu i Belmu, ali i da bismonas dvo je nakupili no vu energi juza nasta vak rada. Rado vali smo setom puto vanju, a, eto, sada jeme|u telegramima i Relaxov”, go-

vori Amira Red i}, napominju}i dasu taj dan ru~ali i ona misli da je bi-lo dvadesetak minuta do 15 sati ka-da je njen suprug iza{ao iz ku}e u{etnju.

“I to da ne bi nakon jela legao.Imao je takav obi~aj. Svakodne vne{etnje, posebno u starom di jelugrada, bile su ne{to po ~emu su gasvi znali. Oti{ao je u zimskoj jaknitamne bo je s kapulja~om, ne ko-`noj, kako su to neki rekli, i u futro-

vanim tamnim zimskim hla~a-ma, nikako u trenerci, iako se sa-da go vori da je na|en u njoj. Bio je,ne u cipelama, ko je sada svi spo-minju, nego u crnim dubokimko`nim ~izmama, a imao je topli{al si ve bo je na kockice”, prisje}a se

Amira, napominju}i da njen su-prug ni je imao kapu niti ruka vice,ko je, tako|er, pominju u nekimnapisima. No, po{ao je s kamerom,u originalnoj crnoj futroli, od ko-

je se nikad ni je odva jao.Ova kamera kao da je u zemlju

propala. Porodici je re~eno da nije prona|ena na mjestu na kome je bilo ti jelo Redì}a: “Spominjuneki kao da nema ni nov ~anika, aSulejman nikad nov ~anik ni je niimao. Ali, on je, u to sam sigurna,u jednoj ko verti, u dèpi}u futro-le, ~u vao 150 eura. U d epi}u su bi-

la i njego va razna dokumenta”,tvrdi Amira, negira ju}i i izja ve poko jima akademik ni je taj dan imaomobitel.

“To ni je ta~no. On je ponio svojmobitel, a kako je jo{ pri je oko go-dinu izgubio li~nu kartu, i nikakone nalaze}i vri jeme da izvadi no-

vu, uvi jek je nosio paso{“. Amira kaè da je njen suprug,

~ak i kada bi {etao ulicama Starog

Pri~a o rekonstrukci ji Vlade FBiHtreba biti za vr{ena do sredine velja-~e, jer posli je to pitanje za nas gu-bi svaki smisao i odgo vornost pre-lazi na one ko ji opstruira ju ovaj pro-ces, rekao je ju~er u Mostaru nakonsastanaka ~elnika stranaka ~etvor-ke predsjednik HDZ-a 1990 BoòLjubi}. Lideri HDZ-a BiH, HDZ-a1990, SDP-a i SBB-a sastali su se ju-~er u restoranu Romanca, kako birazmotrili situaci ju oko rekonstru-kci je Vlade FBiH i pro vo|enja pre-sude Sejdi} - Finci.

- Sastali smo se na inici jati vukolege Radon~i}a, ko ji nam je pre-nio poruke iz Bruxellesa. Te poru-

ke se odnose na put BiH ka EU,odnosno pro vedbu presude Sejdi}- Finci. @elimo ti jekom velja~e do-go voriti modalitet pro vedbe te pre-sude. Sli~an }emo sastanak odrà-ti i sa strankama iz RS-a. Sredinom

velja~e, pak, o~eku jemo odrà va-nje no vog sastanka {estorke ko je-mu }e doma}in biti gospodin Ra-don~i}. Ove konsultaci je ko je je ini-cirao su u kontek stu organizaci jetog sastanka, izja vio je Ljubi}.

Dva ishoda

Na ju~era{njem sastanku ~e-tvorke, pot vrdili su Ljubi} i Ra-don~i}, razgo varano je i o rekon-strukci ji Vlade FBiH, te je zaklju~e-

no kako je taj proces nezaustav ljiv.- Razgo varali smo i o rekonstru-kci ji vlasti u Federaci ji. Nakon odbi-

janja ve}ine u Vladi FBiH da se o~i-tu je o zahtje vima Parlamenta, misada imamo dva proceduralna is-hoda. Jedan je da premi jer izvi jes-ti Parlament da se Vlada ne eli o~i-to vati o smjeni ili da se ~eka rok ko-

ji istje~e 11. velja~e, dokad se onimora ju o~ito vati o zahtje vima zasmjenama. Ako se i ne izjasne, na-kon toga roka }e biti kao da su seizjasnili. Mi }emo pristupiti izgla-sa vanju nepo vjerenja Vladi u Par-lamentu i samo je pitanje datumakada }e se to desiti. O~eku jem da senikakve akti vnosti ne poduzima ju

sve dok se ne ri je{i osno vno pitanjeko je se ti~e zahtje va ParlamentaFBiH za smjenom Vlade, rekao jeLjubi}.

Istaknuo je da, ako se rekon-strukci ja Vlade ne za vr{i do sredi-ne velja~e, odgo vornost za fun-kcioniranje FBiH prelazi na SDA i

druge stranke u opozici ji.- Ovaj dana{nji sastanak pot-

vr|uje da mi ozbiljno shva}amoporuke iz EU. Mi o~ajni~ki trebamokandidatski status za EU. To ne}e-mo mo}i dobiti ako ne predamokredibilnu aplikaci ju do kra ja pro-lje}a, rekao je Ljubi}, go vore}i opro vo|enju presude Sejdi} - Finci,ali i sveukupno funkcioniranjuFBiH i BiH.

Radon~i} je izja vio da mu jeoba veza bila da nakon susreta sa[tefanom Füleom, komesarom EUza pro{irenje, upozna stranke {es-torke sa sadrà jem tog susreta.

Mrkva i {tap- Zada}a mi je bila preni jeti po-ruke iz Bruxellesa kolegama iz ~e-tvorke, odnosno {estorke. Druga jetema bila odluka Vlade FBiH da sene izja{nja va o zahtje vu Parlamen-ta za smjenama. To zna~i da ~eka-mo 11. februar, nakon ~ega }e biti

zakazana sjednica oba doma Par-lamenta i izglasano nepo vjerenje

Vladi. Sastanak {estorke bi trebaobiti organiziran polo vinom slje-de}ega mjeseca u Sara je vu, rekao

je Radon~i}, te dodao da su lideristranaka vrlo zainteresirani i odlu-~ni da pro vedu presudu Sejdi} -Finci.

- Nepro vo|enje presude zna~ibezna|e i izolaci ju BiH. S drugestrane, otvara ju nam se vrata Euro-pe, europski fondo vi i mi posta je-mo dio europske porodice. Izme|umrkve i {tapa lako je izabrati, pose-bno jer se ista stvar odnosi i na opo-zici ju, odnosno SDA. Ako ne pro-

vedemo Sejdi} - Finci, poru~u ju izBruxellesa, izbori 2014. godine ne-}e biti po{teni, a kao takvi ne}e vo-diti nigdje gra|ane ove zemlje, re-kao je Radon~i}.

Lagumd i ja i o vi} su, pak, izbje-gli no vinare te nisu da vali izja ve na-kon sastanka. J. GUDELJ

PITANJE DATUMAMi }emo pris tupi ti

izglasa vanjunepo vjerenja Vladi u

Parlamen tu i samo jepi tanje da tuma kada

}e se to desi ti,kazao je Ljubi}

Sastanak ~etvorke u Mostaru

KRAJ ROMANSESREDINOM VELJAÊ?!Poslije toga, rekonstrukcija Vlade FBiH gubi svakismisao i odgovornost prelazi na one koji opstruirajuovaj proces, rekao je Boò Ljubi} nakon sastanka umostarskom restoranu Romanca

Dr. Amira Redì}

ISTINA O SMRTI MOZvala sam isljednika Adì}a i nije ta~no da smoodbili i}i na Lapi{nicu, nego su Sulejmanovabra}a to uradila da bi nas po{tedjela i tih trauma



U @I@IOSLOBO\ENJE subota, 26. januar/sije~anj2013. 3

MOON U BLAGAJU I STOCU

SAD obnavljaju crkve i dàmijeU Blaga ju kod Mostara ju~er je odràna zavr{na

ceremoni ja pro jekta za jedni~ke restauraci je crkava

ko ji je finansiran iz Fonda za o~uvanje kulturnog na-

sli je|a ambasadora SAD-a u BiH Patricka Moona,

javlja Anadoli ja.

Ri je~ je o katoli~koj crkvi Presvetog Trojstva i

srpskoj pravoslavnoj crkvi Sv. Vasili ja Ostro{kog ko-

je je ameri~ki ambasador obi{ao u pratnji predsta-

vnika Komisi je za o~uvanje nacionalnih spomenika

BiH te zvani~nika Grada Mostara, Vlade HNK-a i vjer-

skih velikodostojnika.

U proteklih nekoliko godina, rekao je Moon, 15 pro-

jekata u BiH je finansirano iz njegovog Fonda za o~u-

vanje kulturnog naslje|a. Ti pro jekti su obuhvatali obno-

vu mostova, grobalja, crkava, dàmi ja i drugih spome-nika kulture u iznosu od 600 hiljada ameri~kih dolara.

- Nadam se da }e restauraci ja ovih crka va, za jedno

sa blagajskom dàmi jom, promovirati svi jest o nasli-

je|u multietni~kog suìvota u BiH, istakao je Moon.

Ameri~ki ambasador posjetio je ju~er i Stolac, gdje

je razgovarao sa predstavnicima Islamske vjerske za-

jednice u BiH i stola~kim na~elnikom Stjepanom Bo-

{kovi}em. Moon je kazao kako je bilo ri je~i o budu}nos-

ti Stoca, me|uetni~kim odnosima i gospodarskoj situ-

aci ji u tome gradu. Tako|er, kazao je da je bio {okiran

~injenicom da predstavnici Katoli~ke crkve i Islamske

za jednice u Stocu ne komunicira ju, a dobio je, naime,

uvjerenje da su ~elnici tih instituci ja posve}eni uspos-

tavljan ju i odr avanju izvrsnih odnosa.- Bio bi vaàn korak da lokalni lideri odrè za jedni-

~ki sastanak i ni je mi jasno za{to se to ne moè do-

goditi i u Stocu kad se ve} doga|a u ci jeloj BiH. Vje-

ru jem da }e budu}nosti ove lokalne za jednice biti bo-

lja i da }e se zasnivati na demokratskim principima i

po{tivanju ljudskih prava, kao i na reformama ko je }e

se morati provesti u ci jeloj BiH, kazao je Moon.

OGLASIO SE HADEN SA

Jedini posredniku BiH je Eurohaus

Molimo da prenesete javnosti informaci je o akti-

vnostima ko je na trì{tu Bosne i Hercegovine pro-

vodi na{a kompani ja, o ko joj se posljednjih dana kroz

dio medi ja plasira ju neta~ni, pa i zlonamjerni navo-

di, sto ji u saop}enju ko je je ju~er medi jima odasla-

no iz HA DEN SA s potpisom Pascala Hennuya, ma-

naging direktora, ko ji na javlju je skoro predstavljan-

je kako Bosnali jeku, tako i Vladi FBiH i resornom mi-

nistarstvu. Saop}enje prenosimo u ci jelosti:

“HA DEN SA je investicijska grupaci ja osnovana i pra-

vno utemeljena po vaè}im zakonskim propisima drà-

ve Luksemburg. HA DEN SA ni je nikakva {pekulativna

kompani ja, kako su nas nazvali po jedini medi ji, ko ji unama nisu èljeli da prepozna ju strate{kog investito-

ra. Na{ novac je na transparentan na~in, putem Sara-

jevske berze (SA SE), utro{en na kupovinu dionica kom-

pani je Bosnali jek d.d. Sara jevo.

HA DEN SA se ovim putem ogra|uje od svih {peku-

laci ja o razli~itim posrednicima i navodnim predstavni-

cima ko ji, u ime i za ra~un HA DEN-a, zastupa ju na{e

interese. Jedini ovla{teni i zakonom zastupljeni profe-

si onalni posrednik ko ji, u na{e ime i za na{ ra~un, a u

skladu sa zakonom, izvr{ava naloge kupovine dionica

na SA SE, jeste brokerska ku}a Eurohaus d.o.o. Sara-

jevo. Predstavnici HA DEN SA }e u skoro vri jeme posje-

titi kompani ju Bosnali jek d.d. Sara jevo, obaviti sasta-

nak sa njenom upravom i o svemu blagovremeno in-formisati javnost.

Predstavnici na{e kompani je }e u narednom periodu

tako|er posjetiti Vladu FBiH i nadle no ministarstvo,

kao predstavnike drugog najzna~ajni jeg vlasnika dioni-

ca Bosnali jeka. Cilj tih kontakata je transparentno usa-

gla{avanje stavova u cilju za{tite kako ve}inskih tako

i manjinskih dioni~ara Bosnali jeka d.d. Sara jevo.”

Grada, uvi jek ne{to snimao. Tog da-na, oko 18 sati, po~ela je sa zabri-nuto{}u da se pita gdje je Sulejman.

“Prozvala sam ga, ali je bio nedos-tupan. Zvala sam pono vo, ko zna ko-liko puta, i svaki put je bilo isto”, is-ti~e Amira, tvrde}i da to ni je bilo nje-go vo pona{anje: “Znalo se desiti daon, recimo, nakon sesi je Kruga 99negdje sjedne i ne ja vi mi se, ali me‘ukine’, da mi znak da me je ~uo”. I,

ima ju}i u vidu njego vo zdrav stvenostanje u posljednje vri jeme, aritmi-

je, po vi{en {e}er, a, pri je svega seki-raci je na poslu ko je je te{ko podno-

sio, pomislila je da mu se ne{to de-silo i odmah je zvala KUM, Hitnupomo}, Drà vnu bolnicu, raspitu-

ju}i se da li se njen suprug nekome ja vio za pomo}. U tome je pro{lano}. Sutradan, Amira odlazi u sveove zdrav stvene instituci je i daljeuvjerena da njenog supruga nema

jer ga je ne{to zaboljelo.

Bez pompe“On nas nikada ni je htio optere-

}i vati, pa je jednom, tako, sam oti-{ao u Drà vnu bolnicu da se malo,kako je rekao, opusti. I ja sam stal-no mislila da je i sada takvo {to”, go-

vori Amira, a njena k}erka Ismetanam kaè da je ona s ocem bila vrlo

bliska. (“Znali smo slati poruke je-dno drugom iz na{ih soba”). I ona je bila uvjerena da je njen otac, mo-`da, poèlio oti}i na neko pustomjesto, u neki od planinarskihobjekata, te da ga je neki objekti vnirazlog spri je~io da se ja vi.

Izme|u 14 i 15 sati, 9. januara, Amira Redì} zo ve Policijsku stani-cu Stari Grad i potom odlazi tamo,te deùrnom Me vludinu Hrvatupri jav lju je nestanak supruga: “Re-kao mi je da ne da jemo ni{ta u ja-

vnost, da se ne diè pompa, te ka-ko }e oni, preko GPS-a, prona}i Su-lejmana u roku od 24 sata. No, ni-

{ta od toga ni je bilo i meni je tadakazano da se ja vim u kantonalniMUP. U njemu sat i po razgo vara saisljednikom Antom Andì}em, a

malo kasni je i sa portparolom Ira-nom Nef}em. “Portparol mi suge-ri{e da se ne jav ljamo na teleonskepozi ve, da nikome ni{ta ne go vori-mo i mi, porodica, postupamo potim uputama. Osta jemo zatvoreni,sa velikom brigom, stalno u konta-ktu sa istraìteljem, ko ji nas uvjera-

va da se pro vode uobi~a jene radnje.Mislim da je bio ~et vrtak, 17. janu-ar, kada me zo vu s portala dozna-

jemo.ba i pita ju da li je ta~no to da je nestao moj suprug. Korek tnosu preni jeli moj kratki odgo vor”, is-ti~e Amira, napominju}i da ju je de-kan akulteta na ko jem je radionjen suprug pro. dr. Riat [kri jeljzo vnuo dan pri je po~etka zvani~ne

istrage, a ona mu je rekla da }e Su-lejman uskoro do}i: “Nisam elje-la pri~ati ni{ta vi{e, jer je moj suprugposljednjih godina upra vo od go-spodina [kri jelja bio izloèn mo-bingu. Evo, dekan je dao da seuredi no vi kabinet za moga supru-ga, ali Sulejman nikada ni je u{ao unjega. Zato {to je zauz vrat, vjero va-tno, trebao da napra vi neke ustup-ke. Centar za prirodne resurse CE-PRES, ko ji je on osno vao, uga{en

je... Nekada je znao re}i da eli na-pustiti akultet, no, to je sada dru-ga pri~a”, kaè Amira, isti~u}i da jena internetu, na jednom portalu,

pro~itala vi jest o prona lasku mu-{karca na Lapi{nici.

“Niko nas ni je nazvao, nego sam ja zvala isljednika Adì}a i ni je ta-

~no, kao {to se pi{e, da smo odbilii}i na Lapi{nicu, nego je istina da je mene Adì} uve~er, iza osam,oba vi jestio da moèmo do}i naidentifkaci ju, tada ili ujutru. Sulej-mano va bra}a su to uradila umjes-to nas da bi nas po{tedjeli i tih tra-uma. Isto vremeno, elim re}i i to da

su oni bili kod nas upra vo taj danu ko jem je moj suprug prona|en.”

Amira Redì} kaè da su i nju i

k}erke pogodili napisi po jedinihmedi ja, pri je svih, na portalu Pos-kok i u Dne vnom avazu: “Poskok sepona{a u skladu sa svo jim imenom,a Dne vni avaz je plasiranjem pri-~e o vezi moga supruga sa [e vamao~ito htio posti}i neki svoj cilj, u svo-

joj prlja voj borbi protiv ko zna ko-ga. Jadno je koristiti za to bilo koga,najmanje ~o vjeka poput moga mu-à, ko ji je bio toliko predan svomeposlu i toliko vodio ra~una o tomeda sve {to radi bude po{teno.”

Akademiko va supruga ne znani za kakve pri jetnje ili ru`ne ri je-~i {to je, eventualno, Red i} ~uo kao

vje{tak-biolog na su|enju pripadni-ku AID-a Edinu Garapli ji, u vezi spoznatim slu~a jem Herenda.

Boli {utnja“On je analizirao uzorke na na-~in ko ji je traìla struka i tada, i uslu~a ju Nedàda Ugljena, a ba-rem ja ne znam da je imao tada ika-kvih nepri jatnosti”, go vori Amira,odbi ja ju}i i pomisao da je SulejmanRedì} iz vr{io samoubistvo.

“Zar bilo ko ko ga je jednom vidiomogao i pomisliti na to. Mi smo, kaoporodica, ogor~eni na to {to se niko

iz akademske za jednice, ili goto vo ni-ko, a ko joj je Sulejman pripadao ta-ko sr~ano, ni je na{ao da uz vrati nate te{ke kvalifkaci je ko je su u Avazuprili jepili za na{eg oca i supruga. Ci-

jelog je sebe da vao toj za jednici, a odnje sada {utnja, ne razumi jem to”, go-

vori Amira, ko ja zbog toga ni je do-zvolila komemoraci ju.

“Sulejman bi mnogima mogaobiti primjer, a ne da sada slu i za ki-}enje, posebno onima ko ji ga nisupo{ti vali za ì vota”, kaè Amira,ko ju ostav ljamo u dogo vorima okohatma-do ve. Za prvi tev hid ni jeimala snage. Edina KAMENICA

GA SUPRUGA

JAKNA I ÎZMEOti{ao je u zimskoj jakni tamne bo je skapulja~om, ne ko`noj, kako su to neki rekli, i ufu tro vanim tamnim zimskim hla~ama, nikako u

trenerci, iako se sada go vori da je na|en u njoj

PRLJAVA BORBAPoskok se pona{a u

skladu sa svo jimimenom, a Dne vni

avaz je plasiranjempri~e o vezi moga

supruga sa [e vamao~i to htio pos ti}i neki

svoj cilj, u svo jojprlja voj borbi pro tiv

ko zna koga



DOGA\AJI OSLOBO\ENJEsubota,26. januar/sije~anj 2013.4

Jo vo Kapi~i},

DOBAR LO[ ZAO

IZJAVA DANA

Nije na{ federalni premijer samo premijer i pra-vnik, ve} i dobar tehni~ar. Iako je ~ak devet mi-nistara ignoriralo njegovu nakanu da stavi na dne-vni red izglasavanje nepovjerenja njegovom Ka-binetu, Nik{i}, ipak, tvrdi kako je to samo pita-nje tehnike. Jedan, pak, drugi tehni~ar, @ivko Bu-

dimir, me|utim, ne misli tako.

Kad se jedan esdeesovac i jedan esenesdeovacsretnu u Banjoj Luci, razva|aju ih jake snage UN-PROFOR-a. U Sarajevu je to druga pri~a. Tako,evo, Bosi}evi doglavnici od Dodika traè ili vla-du nacionalnog spasa ili prijevremene izbore. Pro-zvani ih zasad ignorira.

VIJEST UBROJU 1.700kilograma namirnica i 31.727,08 litara robe uni{teno je zbog raznih ne-pravilnosti u januaru ove godine po nalogu Zdravstvene inspekcije.

Dodijeljene stipendijeSrpsko prosvjetno i kulturno dru-

{tvo Prosvjeta prigodnim programom idru enjem ju~er je obilje ilo praznik Sve-toga Save, velikog prosvjetitelja. Tako|er,u okviru svo jih skromnih materi jalnih mo-gu}nosti, Dru{tvo je nastavilo tradici justipendiranja u~enika i studenata, te nataj na~in sli jede}i jednu od osnovnih mi-si ja ustanovljenu po~etkom 1902, dodi-

jeljene su stipendi je za 18 stipendista uvri jednosti od 100 i 150 KM. - Na{ pri-oritet je da mlade ljude {to vi{e okuplja-mo, radi njih ivimo, oni su na{a budu-}nost. Ulaèmo u mladost i znanje, to

je jedini znak da ova zemlja moè pro-sperirati, rekao je za Fenu Savo Vla{ki,predsjednik Dru{tva.

Krajem januara bosanskohercegova~ki mladi

umjetnici i kompozitori nastupi}e u maloj dvo-rani Carnegie Halla u New Yorku. Nastup u jednojod najcjenjenijih dvorana svijeta, nije samo ve-liko priznanje na{im glazbenicima nego je i pri-lika da se u sredi{tu svjetske diplomatije progo-vori o BiH.

Zavr{na rije~ grbavi~kog monstruma sol je na ra-nu njegovih `rtava i cinizam kakav se odavno ni-je mogao ~uti. Optuèni za 34 smrti, 11 nesta-naka, 13 silovanja, 5 mu~enja... kazao je kako è-li da se zlo vi{e nikad ne ponovi. Moè li se mon-strum doista pokajati?! Znat }e to, valjda, sudi-je prosuditi i presuditi!

VE SELIN VLAHOVI]

BH MUZIÂRI

SDS

NERMIN NIK[I]

VIJEST U OBJEKTIVU

Zatvorenici

su na Golom

otoku imali vi{e

hrane i bolje

li je~nike nego

paci jenti u

bolnicama

O aktuelnoj trenutnoj politi~kojsituaci ji u Federaci ji BiH razgo va-ralo se ju~er kod Mirsada Kebe,potpredsjednika FBiH. On je pri-mio delegaci ju federalnih minis-tara, predvo|enu Adilom Osma-no vi}em, i predsta vnike KlubaBo{njaka Doma naroda Parla-menta FBiH, predvo|ene Ami-rom Zuki}em.

Potpredsjednik Federaci je je oci- jenio da se FBiH nalazi u pat-pozi-ci ji, pot vrdiv {i da je sada{nja situ-aci ja ne samo usta vna nego i poli-ti~ka kriza, ko ja pri jeti daljoj unu-tra{njoj destabilizaci ji odnosa ifunkcioniranju instituci ja vlasti.

Nedvosmislene poruke- Sve strane mora ju prona}ikompromisna rje{enja u interesunaroda i gra|ana Federaci je BiH,kazao je Kebo.

On je istakao da se nisu stekliuslo vi u ko jima bi on dao sagla-snost u eventualnom postupkuimeno vanja no vih ~lano va VladeFBiH, konstatu ju}i da je za izgla-sa vanje takve odluke potrebankona~an politi~ki dogo vor, ko jimora sadrà vati jasne i nedvo-smislene poruke gra|anima da}e op}e stanje biti bolje.

- Niko nema pra vo otvarati pro-cese ko jim }e se do vesti u pitanjefunkcioniranje vlasti, a pogoto vo

paralizirati rad instituci ja Federa-ci je BiH, {to bi nani jelo veliku {te-tu njenim narodima i gra|anima,rekao je potpredsjednik Kebo.

Zuki} je kazao da }e Klub Bo-{njaka, koriste}i sinergi ju, za je-dni~ki djelo vati sa potpredsjedni-kom Kebom.

- Dogo vorili smo se da ne dozvo-limo da se Bo{njaci gura ju na pe-riferi ju doga|aja. U djelo van juDoma naroda Parlamenta Federa-ci je, mi iz Kluba Bo{njaka smo ma-lo gurnuti u stranu, a s tim smoupoznali i potpredsjednika Ke-bu. Rekli smo da }emo ubudu}e

koristiti sve usta vne, zakonske i po-slo vni~ke mogu}nosti i da sigurnone}emo dozvoliti da se Bo{njacigura ju tamo gdje ne treba, ve} dasvi narodi i gra|ani budu jednako-pra vni i da ne}emo dozvoliti da sedesi i{ta {to bi i{lo na {tetu BiH i

vra}alo je u neka nedemokratska vremena, napomenuo je Zuki}.

Ju~er zakazani Kolegij Doma

naroda Parlamenta FBiH, na kojem se trebala zakazati vanrednasjednica Doma za po~etak nare-dne sedmice, otkazan je nakon {to

se Vlada Federaci je na poslje-dnjem zasjedanju u ~et vrtak uMostaru ni je izja{nja vala o inici ja-ti vi no ve parlamentarne ve}ine(SDP, SBB, dva HDZ-a) o izglasa-

vanju nepo vjerenja iz vr{noj vlas-ti. Tako po~etkom naredne se-dmice ne}e biti odràne vanrednesjednice domo va ParlamentaFBiH, ve} }e se ~ekati da se Vladao inici jati vi izjasni ili ne u roku odmjesec, {to je propisano poslo vni-cima o radu domo va. Da li }e dokra ja januara biti odràna ijednasjednica domo va Parlamenta, upi-tno je. Podsjetimo da je posljednjaredo vna sjednica Doma naroda skra ja decembra 2012. prekinuta na

glasanju o RTV-u FBiH, u trenut-ku kad je ve}ina Kluba Bo{njakapo tom pitanju pokrenula proce-duru za{tite vitalnog nacionalnoginteresa.

Zakazivanje-otkazivanje- Evo ci jeli januar nemamo sje-

dnicu. Predsjeda va ju}i Doma na-roda Rado je Vido vi} samo voljnoprekida sjednice pri kra ju, zakazu-

je i otkazu je sjednice, a u tome mupomaù delegati iz Kluba Hrvatai dio njih iz Kluba Srba, naglasio jeZuki}.

Kebo je istakao kako se nada da}e, za dobrobit svih naroda igra|ana Federaci je i BiH u cjelini,

do}i do dogo vora ko jim }e se pre- vazi}i aktuelna situaci ja politi~kekrize i sveukupnog dru{tveno-po-liti~kog zasto ja. M. \. R.

Sastanak u kabinetu potpredsjednika Federacije BiH

KEBO NE]E PODR@ATI NOVU VLADUPotpredsjednik FBiH kaè da se moraju na}i kompromisna rje{enja,a {ef Kluba Bo{njaka poru~uje da Bo{njaci ne smiju biti naperiferiji doga|aja

SAMOVOLJA VIDOVI]APredsjeda va ju}i Domanaroda Rado je Vido vi}samo voljno prekida

sjednice pri kra ju,zakazu je ih i otkazu je,a u tome mu pomaùpo jedini delega ti izklubo va Hrva ta i

Srba, kaè Zuki}



DOGA\AJIOSLOBO\ENJE subota, 26. januar/sije~anj2013. 5

VIJESTI

Misija BiH priEU ima srce!

Misi ja Bosne i Hercegovine pri Evrop-skoj uni ji u Bruxellesu i njeni slu`beni-ci po jedina~no su u humanitarne svrheotkupili 65 kalendara Mi je Jeli~i} za2013. U dnu kalendara od{tampali su po-ruku na jezicima BiH i na engleskom:“Misi ja BiH pri EU u Bruxellesu ima srce!”

Misi ja BiH pri EU u Bruxellesu ove ka-lendare planira uru~iti svo jim kontaktimau Evropskoj komisi ji, Odjelu za presa|iva-nje organa saveznog javnog servisa za

zdravstvo u Kraljevi ni Belgi ji, predsjedni-ku Komiteta za javno zdravstvo Evropskogparlamenta... Mia Jeli~i} je mlada umje-tnica iz BiH ko ja u Itali ji, nakon transplan-taci je bubrega, ~eka transplantaci ju pan-kreasa. Budu}i da umje tnica ne eli nov-~ane donaci je za skupu operaci ju, ona pro-da je svo je kalendare po ci jeni od 10 KM.

Netransparentnovlasni{tvo medija

Parlamentarna skup{tina Vi je}a Evro-pe je na prvom ovogodi{njem plenarnomzasjedanju, od 21. do 25. januara, usvo-

jila Rezoluci ju o stanju medijskih slobo-da u Evropi. Skup{tina je u Rezoluci ji po-sebno istakla problem nedostatka tran-sparentnosti u vezi sa vlasni{tvom me-dijskih ku}a, te slu~a jeve tajnih dogovo-ra medi ja i vlasnika medi ja sa politi~a-rima i dràvnim zvani~nicima, saop}e-no je iz Ureda Vi je}a Evrope u BiH. Ta-ko|er, PSVE isti~e da sloboda izraàva-nja i informaci ja ~ine temelj dobrogupravljan ja i uspje{ne demokrati je, kao

i fundamentalnu obavezu svih dràva ~la-nica po ~lanu 10 Evropske konvenci je oljudskim pravima. Skup{tina pozivadràve - ~lanice da poduzmu primjere-nu akci ju, kako bi se osigurala transpa-rentnost medi ja, pluralizam i promoci-

ja novinarskih standarda.

NSRB: Raspu{tanjeParlamenta

Po jedini politi~ki faktori ve} mjeseci-ma ~ine sve kako bi potkopali rad fede-ralne izvr{ne vlasti, no na taj na ~in ja-vnosti dokazu ju kako nema ju nikakvogupori{ta u svo jim zahtjevima za smjenuaktuelnog saziva federalne Vlade, navo-di se u ju~era{njem priop}enju Narodnestranke Radom za boljitak. “Ukoliko klu-bovi zastupnika stranaka ~etvorke bu-du blokirali odràvanje redovnih sjedni-ca Zastupni~kog doma, Ivankovi} isti~ekako }e zatraìti od predsjednika FBiHda postupi u skladu sa Ustavom i raspus-ti Parlament, kako bi gra|ane FBiH za-{titili od {tete ko ju svo jim neradom prou-zroku ju klubovi stranaka ~etvorke”,sto ji u saop}enju Boljitka.

Saslu{anjem Slobodana Guta jaju~er je u Sudu BiH nastav ljenosu|enje Ramizu Av do vi}u i Iullian-Nicolaeu Vintili, optuènima zazlo~in po~injen u kasarni “ViktorBubanj” u Sara je vu, odnosno da suod kra ja juna do kra ja no vembra1992, kao ~lano vi udruènog zlo~i-na~kog poduhvata, u~estvo vali uuspostav ljan ju i odr a vanju sistemazlostav ljan ja ci vila srpske nacional-nosti, ~ime su po~inili kri vi~no dje-lo ratni zlo~in protiv ci vilnog stano-vni{tva.

Ispitivanja

Gutaj je, odgo vara ju}i na pitanjatuìtelja Dè vada Muratbego vi}a,ispri~ao da su ga u no vembru 1992,uhapsili pripadnici Teritori jalneodbrane Armi je BiH, nakon ~ega jeodveden na ispiti vanje u ze muni-cu, a potom i ku}u gdje je bio ZakirPu{ka i njegov zamjenik.

- Prethodno mi je jedan pripa-dnik vojske uzeo pi{tolj za ko ji samimao dozvolu, a onda mi je opso-vao majku ~etni~ku. Tokom ispiti-vanja su me udarili prvo u li je vo oko,a ubrzo su udarali i po drugim di-jelo vima ti jela i to kako je ko htio.Pu{kin zamjenik me je toljagom

udarao po listo vima. Za vezali su mio~i i odveden sam u kombi, gdje sumi pu{tali ilahi je i kaside, dodao jesvjedok, po jasniv {i da su ga ispiti-

vali o Karadì}u.Posli je je, rekao je svjedok, do{ao

Puki sa momcima u crnim unifor-mama, ko ji su ga odvezli u Central-ni zatvor, na peti sprat. Gutaj je po-

tom odvezen u kasarnu “ViktorBubanj”, gdje ga je do~ekala grupaljudi obu~ena u crne uniforme. Tu

je, kako je svjedok kazao, bila tortu-ra i premla}i vanje zatvorenika odgla ve do spolnih organa.

- Udarali su nogama, rukama ipalicama. Ja sam bio sav crn odudaraca, na vodi svjedok u iskazu.

On je tokom ju~era{njeg saslu{a-nja u sudnici prepoznao drugoop-tuènog Vintilu, ko jeg su tada zva-li kuhar, na vode}i da je on bio taj ko-

ji ga je naj vi{e udarao u kasarni “Vi-ktor Bubanj”. U unakrsnom ispiti va-nju, svjedok je odgo vara ju}i na pi-tanja advokata Vlade Adamo vi}a dali je mogu}e da je zami jenio Vinti-lu sa nekim, odgo vorio pot vrdno.Svjedok je, naime, tokom svjedo~e-nja rekao da je Vintila za vri jeme kri-ti~nog perioda bio plav, dok je od-brana istakla kako je Vintila u tomperiodu bio “izrazito crn ~o vjek”.

Vrisak ènaGutaj je ispri~ao i da su u kasar-

ni “Viktor Bubanj” bile smje{tene iène i djeca.

- Po no}i se ~uo vrisak. [ta su ra-dili, ja ne znam, ali znam da je bi-lo stra{no. Bila je tu i rodica Nede-ljka Odàko vi}a, ko ja je imala 15 ili16 godina i ko ja je oti{la na iv cima,rekao je Slobodan Gutaj.

Su|enje se nastav lja 1. februaraove godine saslu{anjem svjedoka.Ina~e, optu`nicom je bio obuhva-}en i Besim Muderizo vi} ko ji je udecembru pro{le godine preminuo.

A. BRKI] - ÊKI]

GUTAJ PREPOZNAO VINTILUSu|enje optuènima za zlo~in po~injen u kasarni “Viktor Bubanj” u Sarajevu

Odgovaraju}i na pitanja advokata da li je mogu}e da je zamijenio Vintilu sanekim, svjedok odgovorio potvrdno Zatvorenici su premla}ivani od glave do

spolnih organa, izjavio je svjedok

Godina kazneSlobodan Gutaj je rekao da je bio zatvoren od novembra 1992. do ma ja 1994.

godine, te da je u tom periodu bio saslu{an pred istra nim sudi jom MuhidinomKapom. Dodao je da je bio osu|en na godinu zbog saradnje sa Vojskom Re-publike Srpske, te da mu je kazna kasni je pove}ana za jo{ {est mjeseci.

Promoci ja knjige pod nazivom “Foren-zi~na genetika, teori ja i aplikaci ja” auto-ra Damira Mar janovi}a, Dragana Primor-ca i saradnika odràna je ju~er na Priro-dno-matemati~kom fakultetu u Sara jevu.Pred mnogobrojnim uglednim profesori-ma, gostima i studentima, profesor i mi-nistar nauke, obrazovanja i mladih Kan-tona Sara jevo Mar janovi} i uvaèni hrvat-ski li je~nik, pedi jatar, forenzi~ar i gene-ti~ar Primorac rekli su ne{to vi{e o sa-moj knjizi, ali i potrebi za njenim pisanjem.

Ovo je druga knjiga iz ove zanimljiveznanstvene oblasti iza{la u posljednje trigodine, a autori su osjetili da posto ji ve-lika potreba za pisanjem nadopunjenogizdanja knjige “Molekularna forenzi~kagenetika”, jer se u me|uvremenu po ja-vilo dosta novih, zna~ajnih informaci ja,hipoteza i modela.

- Hrvatska i BiH, {to se ti~e forenzi~kegenetike, ima ju vo|stvo u svi jetu, naà-lost, najvi{e zbog rata. Kada pogledateu {ta je to sve preraslo, da mi danas iz

Sara jeva {aljemo jednu poruku da ovaknjiga, kada bi sada bila prevedena naengleski jezik, zasigurno bi bila najboljei najpriznati je {tivo s podru~ja forenzi~kegenetike u svi jetu. To je jedan veliki us-pjeh regionalne znanosti, a meni je za-dovoljstvo {to sam nekada davno biomentor mladom ~ovjeku kakav je Mar ja-novi}, ko ji je danas ministar nauke,obrazovanja i mladih, kazao je Primorac.

Sa timom mladih entuzi jasti~kih sara-dnika, ura|en je kvalitetan posao, zaklju-~io je Mar janovi}, te dodao da knjiga sa-drì najmoderni je podatke, posebno onevezane za nove multiplek sne STR susta-ve ko je kompani je prezentira ju na tr i{tu.

- Jako mi je drago {to mogu po hilja-diti put ponoviti da je BiH u jednojoblasti znanosti - velesila. @alosni su po-vodi doveli do toga, ali mi smo sa kole-gama iz Hrvatske uspjeli da iz tih najte-ìh momenata izvu~emo ne{to korisno zanauku, naglasio je Mar janovi}.

E. GODINJAK

Literatura pomi~e granice

“Forenzi~na genetika, teorija i aplikacija”

F o t o : D .

] U M U R O V I ]

Bh. intelektualci o izmjeni Ustava BiH

Bosanskohercegova~ki intelektu-alci, okupljeni u Odbor nau~noistra-ìva~kog pro jekta “BiH - mogu}nos-ti i perspektive razvo ja”, ju~er su po-novo aktuelizirali diskusi ju o Dekla-raci ji o nu`nosti izmjena UstavaBiH i ustrojstvu federalne RepublikeBiH, ko ja je prvobitno objavljena2003. godine.

- Ide ja ko ju imamo je da se dejton-

ska BiH transformi{e u federalnu re-

publiku, odnosno u federaci ju regi-ona. To je pristup ko ji danas zastu-pa EU, jer regioni igra ju vrlo zna~aj-ne uloge. Istovremeno, stvaranje re-giona u BiH ne bi moralo da remetidana{nje osnove kada imamo dvaentiteta i distrikt, {to u principu zna-~i tri entiteta. Transformaci jom BiH

u federalnu republiku dobilo bi se ono{to mi i jesmo, bez obzira na broj re-giona, kazao je Jakub Finci, dodav-{i da regioni ne bi bili nacionalni, ve}bi bili ustro jeni na geografskim i eko-nomskim principima.

Odgovara ju}i na pitanje koliko je ova

ide ja prihvatljiva aktuelnoj politici u BiH,kazao je:

“[ta je danas uop{te prihvatljivo po-litici BiH, ako se tri godine ~eka na im-plementaci ju jasne odluke Evropskogsuda za ljudska prava u Strasbourgu?Mislim da je evropski komesar za pro-{irenje [tefan Füle jasno poru~io da

je dosta vi{e pri~e, te da je krajnje vrijeme da se ne{to u~ini. Me|utim, na-

{i politi~ari ni na {ta ne reagu ju. Osim

statusa quo u ko jem, o~ito, vrlo dobroìve, bo jim se da im ni{ta ni je prihva-tljivo, pa ni ova na{a ide ja”.

Prof. dr. Luka Marke{i} je istakao daUstavom BiH treba osigurati ustavnu de-mokrati ju ko ja }e zagarantirati ravno-pravnost svakog po jedinca, nacional-nih i drugih manjina te naroda BiH.

- Ove tri stvari su posebno va`ne iono {to je specifi~no u izgradnji demo-kratske dràve. Da bi se to ostvarilo,ne treba nam kriterij ve}ine ve} krite-rij op}eg dobra, ko ji se izgra|uje mo-ralnim i eti~kim kriteri jima, kazao jeMarke{i}. L. R.

POLITIÂRIMAODGOVARA STATUS QUO

F o t o : A .

K A J M O V I ]



CRNA HRONIKA OSLOBO\ENJEsubota,26. januar/sije~anj 2013.6

Prijedor: Uhva}enkradljivac nakita

U ku}i krio ru~nopravljenu kuburu

Rade}i na ras vjetlja van jupro vale u ku}u u pri jedorskojUlici srpskih velikana, iz ko je jeu ~et vrtak ukradena ve}a ko-li~ina zlatnog nakita, a ~ime je

vlasnik o{te}en za 3.000 KM,polici ja je iste ve~eri otkrila ipri vela osumnji~enog. Premaneslu benim inormaci jama,

radi se o Senadu Kurto vi}u(1969) iz Pri jedora, ko ji je saslu{an, dok je nakit prona|eni vra}en vlasniku. Nakonkompletiranja, protiv Kurto-

vi}a sli jedi iz vje{taj tuìla{tvuzbog te{ke kra|e. L. S.

Adnan ]ure vac (24) uha-p{en je u ~et vrtak zbog izazi-

vanja op{te opasnosti, pot vr|-eno nam je iz sara jev ske polici je. Kako se moglo saznati,na osno vu naredbe Op}insk ogsuda u Sara je vu polici ja je pr-etresla ku}u ko ju ]ure vac koristi u Ulici Bardak~i je i tom pri-

likom prona{la ru~no prav lje-nu kuburu, pi{toljsku ~ahuru iokvir za pi{tolj, te de vet meta-ka za pu{ku. ]ure vac je predatu Odsjek za zadrà vanje osoba li{enih slobode MUP-a Kan- tona Sara je vo. D. P.

Obavje{tenjeJP "[ume TK" d.d. Kla danj oba vje{ta va sve za in-

teresova ne kupce da je na web stra nica ma:www.jpsumetk.ba i www.ekapija.ba i na ogla s-nim ta bla ma Preduze}a objavljen oglas broj:804/13 od 25.1.2013. godine o proda ji roba -{umskih drvnih sor timena ta - putem pisa nih po-nuda (licita ci ja).

Slu benici Policijske stanice zabezbjednost saobra}a ja Bosan-ska Gradi{ka u ~et vrtak su, nakon niza istra nih radnji, otkri-li voza~a ko ji je 30. decembrapro{le godine na magistralnomputu Gradi{ka - Banja Luka, umjestu Romanov ci, u~estvo vaou nesre}i u ko joj je Dragan Ka-ra} (66) smrtno stradao.

Kako sazna jemo iz izvora bli-skih istrazi, radi se o LjubomiruMarinko vi}u (1965) iz BosanskeGradi{ke, ko ji je Kara}a pregaziomercedesom.

Uvi|ajem iz vr{enim na mjes-tu udesa, kako smo tada pisali,ut vr|eno je da se nesre}a dogo-dila u ve~ernjim satima kada jetada nepoznati voza~ automo-bilom pre{ao preko bicikliste, tese udaljio u prav cu Banje Luke.

Potraga, ko ja je za voza~em za-po~ela isti dan, okon~ana jekrim-obradom Marinko vi}a, ko-

ji }e Tu ila{tvu biti pri jav ljenzbog kri vi~nih djela ugroà vanje

ja vnog saobra}a ja i nepruànjepomo}i po vri je|enom u saobra}ajnoj nesre}i.

A tokom saslu{anja Marin-ko vi} je, na vodno, polici ji ispri-~ao da je stradali leào na cestikada je on nai{ao, te kako pret-postav lja da ga je pri je njegaudarilo drugo vozilo i odbacilona sredinu magistralnog puta.Na vodno je dodao i to da ni jeuspio da zako~i, te ga je pregazioli je vim to~ko vima.

Istragom je ut vr|eno da jestradali vozio ili gurao bicikl, tese u jednom trenutku, iz nepo-znatih razloga, na{ao u leè}empoloà ju na sredini ceste. Tada

je Marinko vi} nai{ao mercede-som, te li je vim to~ko vima pre{aopreko Kara}a i nasta vio vo`nju,dok je ti jelo stradalog ostalo nasredini ceste, gdje je i na|eno.Naime, polici ju je pozvao jedan

voza~ iz Hrvatske, ko ji je nai{aocestom i uo~io ti jelo.

L. S.

BOSANSKA GRADI[KA Na|en odbjegli voza~

Biciklistu pregazioLjubomir Marinko vi}

Vahid I. (45) iz Sara je va ju~er ujutro teè je po- vri je|en na Luka vi~koj cesti, nedaleko od pumpeTurkOil, gdje ga je udario autobus Grasa (T07-O-860), ko ji saobra}a na relaci ji Vi je}nica - Dobrinja,poznat kao komerci jala.

Pje{ak je u ovom udesu zadobio prelom tri re- bra te blaù po vredu ki~me u vidu o{te}enjalumbalnih i torakalnih nasta vaka ki~menog stu- ba, sazna jemo iz KCUS-a, gdje je, nakon nesre}e,kolima Hitne pomo}i pre vezen.

Prema ri je~ima putnika iz autobusa ko ji je udariopje{aka, on je do{ao iz prav ca brda Mojmilo kre}u-}i se prema naselju Dobrinja III, a na vodno je pri~aona mobitel. S obzirom na to da je bio zaklonjen gr-mljem, K. A, voza~ Graso vog zglobnog autobusa, primi jetio je pje{aka tek kada je iza{ao na cestu. Voza~autobusa poku{ao ga je zaobi}i, ali se, prema tvrdnja-ma po jedinih o~e vidaca, pje{ak, na vodno, baciopred autobus, udario u prednje vjetrobransko staklo,a potom pao na cestu i ostao nepomi~no leàti.

Ubrzo je na mjesto doga|aja stigla policijska pa- trola, te ekipa Hitne medicinske pomo}i.

Istog dana na dionici magistralnog puta Vogo-{}anska petlja - Semizo vac do{lo je do sudara gr-

talice, autobusa i kombi ja. U tom sudaru lak{e jepo vri je|en D. E, voza~ kombi ja.

Pretpostav lja se da je do ove nesre}e do{lozbog neprilago|ene brzine stanju puta na ko ji jetokom no}i i jutra pao sni jeg. D. P.

Dvi je za sada nepoznate ma-skirane osobe u ~et vrtak na ve-~er upale su u ku}u 77-godi-{njeg Stanka Perano vi}a iz se-la Mladiko vine kod Tesli}a sve-

zale ga, a potom oplja~kale.Prema podacima iz CJB-a

Doboj, razbojnici su oko 20 sa-ti polomili cilindar bra ve naulaznim vratima Perano vi}e-

ve ku}e i u{li unutra. Starca je,kako se moglo saznati, iz sna tr-

gnula buka ko ja je dolazila izhodnika. U me|u vremenu, ra-zbojnici, sa najlon ~arapamapreko gla ve, pri{li su kre vetu nako jem je bio Perano vi}, sa vla-

dali ga, vezali mu ruke i noge se- lotejpom, a potom ispreturalistvari po ku}i u potrazi za nov- cem i dragocjenostima.

Bahati razbojnici su po zavr{etku "posla", odnosno pri iz-lasku iz ku}e starcu saop{tili da

su mu uzeli 30 maraka i 10 eura,te se udaljili u nepoznatom prav- cu. Nakon iz vjesnog vremena,Perano vi} se uspio osloboditi,nakon ~ega je iza{ao iz ku}e te

od kom{i ja zatraìo da mu po- mognu i pozo vu polici ju.

Ubrzo su na mjesto doga|ajastigli pripadnici PS-a Modri~a,iz vr{ili uvi|aj te zapo~eli rad naidentifkaci ji i pronalasku napada~a. D. P.

Udesi na Lukavi~koj cesti i Vogo{}anskoj petlji

Komercijala

udarila pje{aka

Tesli}ka policija traga za dvojicom napada~a

Svezali starca i odnijeli 50 KM

Vahida I, koji je do{ao iz

pravca brda Mojmilo, voza~

autobusa, prema rije~ima

putnika, nije mogao vidjeti od

grmlja Pri~ao na mobitel?



CRNA HRONIKAOSLOBO\ENJE subota, 26. januar/sije~anj2013. 7

Iz kladioniceoteto 1.120 KM

Mu{karac sa fantomkomna vu~enom preko lica u srijedu na ve~er iz vr{io je raz-bojni{tvo nad radnicomsportske kladionice Bet li veu Modri~i od ko je je, uz prijetnju upotrebe pi{tolja, uzeono vac u iznosu od 1.120 KM.Plja~ka{ je potom pobjegao

u ne poznatom prav cu. Slu-èbnici PS-a Modri~a iz vr{i-li su uvi|aj i preduzima jupotrebne mjere i radnje u cilju pronalaska iz vr{ioca ovogkri vi~nog djela, saop{teno

je iz CJB-a Doboj.

Provalnicizate~eni na djelu

Op}inski sud Kalesi ja prihvatio je pri jedlog Tuìla{tvaTK-a i odredio pritvor Kasimu\ulbego vi}u (26), nastanje-nom u Tuzli i Selmiru [ehi}u(23), nastanjenom na podru-~ju Kalesi je, ko ji se sumnji~eza poku{aj te{ke kra|e. Na teret im se stav lja da su u utorak

u mjestu Dubnica kod Kale-si ja obili prozor i u{li u ku}u,u namjeri da ukradu vri je-dnosti, ali su ih u tome spri je-~ili policajci. Ina~e, njih dvojica su rani je u vi{e na vrataosu|ivani zbog kra|a. L. S.

Za Anela ]emu (23), osum-nji~enog za ubistvo poli-cajca Muhidina Pi vodi}a,

ko ji je uo~i No ve godine ~u vaopra vosla vnu crkvu u Reljev skojulici, Kantonalno tuìla{tvo Sa- ra je vo ju~er je zatraìlo produ-ènje pritvora za jo{ dva mjese-ca, pot vr|eno nam je iz ove pra- vosudne instituci je.

Saslu{anja svjedokaKako sazna jemo iz Tuìla{tva,

produènje pritvora je zatraè-no zbog bo jazni od ugroà vanjasigurnosti gra|ana, te naru{a va-nja ja vnog reda i mira, ali i posebnih okolnosti jer je za djeloko je mu je stav ljeno na teretzapri je}ena kazna od 10 godinado dugotrajnog zatvora. Ina~e,istraga ovog zlo~ina jo{ tra je, a utoku su saslu{anja svjedoka.

Iz sara jev skog Kantonalnogsuda nam je re~eno da prvobi-tno odre|eni pritvor ]emi tra jedo 1. februara, te da }e odluka oproduènju te mjere biti done-sena sljede}e sedmice.

]emo je, podsje}amo, jo{ prilikom saslu{anja u polici ji, nakonhap{enja, izja vio da je Pi vodi}aslu~ajno ubio. Ispri~ao je da jebio pi jan, te da je vidio lisicu ublizini nepoznatog vozila i u njuispalio ci jeli {anèr automatskepu{ke. Me|utim, nakon toga uTuìla{tvu se ]emo, u prisustvuadvokata, branio {utnjom.

A ]emo je, podsje}amo, "ga-|a ju}i u lisicu "ispalio 21 metak u vozilo u ko jem je bio Pi vodi}i pogodio ga u grudi sa pet-{esthitaca.

Me|utim, da se ni je radilo o

nesretnom slu~a ju, kako je to]emo htio prikazati prilikomsaslu{anja u polici ji, pot vr|ujepri~a ko ja se mogla ~uti odmahnakon ovog stra vi~nog zlo~ina,a prema ko joj je dan pri je ubis-tva Pi vodi}a, polici ja ]emi odu- zela voza~ku dozvolu. Tada je onu re voltu akti virao ru~nu bom- bu u parku u Hrasnici, a na vo-dno je polici ji kazao da }e ubi-

ti njiho vog kolegu.Kako ]emo u blizini hrama u

Relje vu ima vikendicu i zemlju,znao je da polici ja stalno ~u va taj

vjerski objekat. Posljednjeg danapro{le godine u ranim jutarnjimsatima svo jim renoom 5 pro{ao

je pored crvene {kode, u ko joj jesjedio polica jac Pi vodi}, te na tajautomobil iz automatske pu{keispalio rafal iz svog vozila, o{te-tiv {i su voza~e va vrata i zadnje

vjetrobransko staklo na renou.

Prijetnje i hap{enjePotom se dao u bi jeg, ali je ot-

kri ven na osno vu do ja va svjedoka ko ji su uo~ili njego vo vozilo.Tokom potjere za njim, polici jaga je pozvala na mobitel i traì-la da se preda, me|utim, on jeodgo vorio da }e akti virati bom- bu ako vidi nekog od pripadni-ka polici je. Uhva}en je u Vele{i-}ima, na terasi ku}e u vlasni{tvunjego vog tetka, gdje je namje-ra vao da se sakri je. D. P.

Istraga ubistva sarajevskog policajca Muhidina Pivodi}a

Zatraèno produènjepritvora Anelu ]emiZadràvanje 23-godi{njeg ]eme iza re{etaka predloèno zbog bojazni od ugroàvanjasigurnosti gra|ana, te naru{avanja javnog reda i mira, ali i posebnih okolnosti jer je zadjelo za koje je osumnji~en zaprije}ena kazna od 10 godina do dugotrajnog zatvora

Slu`benici FUP-a ju~er su,nakon pribav ljan ja naredbeOp}inskog suda u Zenici, pre-tresli stambeni objekat i po-

mo}ne prostori je u mjestu Gra-di{te, op}ina Zenica, te pro-na{li oko 31 kg ek splozi va,odre|enu koli~inu oru`ja, veli-ku koli~inu munici je, trom -blonskih mina, protupje{adij-skih mina, ru~nih bombi, inici-jalnih kapisli i drugih minsko-

ek splozi vnih sredsta va.Prona|eno oru`je, munici ja

i minsko-ek splozi vna sredstvasu oduzeti i ut vr|uje se nji ho-

vo pori jeklo, saop}eno je izFUP-a te na jav ljeno da }e nakon kriminalis ti~ke obrade,protiv H. D. (1968) iz Zenice Tu-ìla{tvu ZDK-a biti podneseniz vje{taj zbog nedozvoljenogdrànja oru`ja ili ek splozi vnihmateri ja.

Oduzeti oru`je, minei 31 kg eksploziva

Pretres u Gradi{tu kod Zenice



OGLASI OSLOBO\ENJEsubota,26. januar/sije~anj 2013.8



REGIONOSLOBO\ENJE subota,26. januar/sije~anj 2013. 9

VIJESTI

Podr{ka ~etnikaMihailovi}u

Pred Vi{im sudom u Beogradu ju~er

je nastavljen postupak rehabilitaci je

~etni~kog komandanta iz Drugog svjet-

skog rata Dragoljuba Draè Mihailovi}a,

javlja Anadoli ja. Kao i tokom prethodnih

ro~i{ta, ispred suda su se i ovoga puta

okupile pristalice rehabilitaci je, slje-

dbenici ~etni~ke ideologi je i ~lanovi ra-

znih desni~arskih organizaci ja. S druge

strane, okupili su se pobornici Narodnoo-

slobodila~ke borbe i srbi janski ljevi~a-

ri. Dvi je grupe od po nekoliko desetina

osoba razdva jalo je gotovo isto toliko po-

lica jaca. Tokom odràvanja ro~i{ta dvi-

je grupe su razmjenjivale uvrede, ali nije do{lo do incidenta, nakon ~ega su se

razi{le. Okon~anje ovog postupka o~e-

ku je se u aprilu ove godine.

Saslu{an Tadi}Biv{i predsjednik Srbi je Boris Tadi} sa-

slu{an je ju~er u Prvom osnovnom su-

du u Beogradu, prema tu`bi ko ju je

2004. protiv njega podnio penzionisani

na~elnik Uprave za bezbjednost Vojske

Srbi je i Crne Gore Aco Tomi}. Po izlas-

ku iz sudnice, Tadi} je rekao da i dalje

misli da je bilo ispravno i po zakonu

otpustiti Acu Tomi}a. Penzionisani ge-

neral tereti Tadi}a da je kao ministar od-

brane po~inio zloupotrebu poloà ja, jer

je njegovom odlukom penzionisan nakon

neosnovanog hap{enja u akci ji Sablja.

Tomi} je u tu`bi naveo da su ga biv{i tu-

èni funkcioneri neosnovano povezali sa

zemunskim klanom i uhapsili suprotno

propisima zbog ~ega je proveo 100 da-

na u pritvoru. Penzionisanom generalu

je zbog neosnovanog boravka u pritvo-

ru kasni je ispla}eno oko {est miliona di-

nara od{tete. Tomi} je rani je bio pod su-

mnjom za umi je {anost u ubistvo premi-

jera Zorana \in|i}a i za skrivanje gene-

rala Ratka Mladi}a.

Jo{ ni je jasno ho}e li se politi~kakriza u Slo veni ji, jedna od najte ihdo sada, okon~ati pri je vremenimizborima ve} za nekoliko mjeseciili }e se stranke ko je zahti je va jusmjenu premi jera Janeza Jan{euspjeti dogo voriti o no voj ve}ini uparlamentu, ko ja bi s do voljnoglaso va Jan{u prisilila na po vla~e-

nje, ocjenju je slo venska {tampa.

Te{ke posljediceKako u komentaru na vodi lju-

bljansko Delo, Slo veni ja se na{la upoliti~koj i soci jalnoj krizi ko ja seprodublju je te zato treba stabilnuvladu s ~vrstom parlamentarnomve}inom, podr{kom ja vnosti i sa-veznicima, jer u suprotnom ni jemogu}e pro vesti reorme i teme-ljite promjene ko je ~eka ju dr a vu.

"Politi~ku krizu jednom }e tre-bati okon~ati, ili no vom vladom ilidogo vorom o pri je vremenim izbo-rima, u suprotnom bi jes ja vnostiprotiv politike mogao bi izma}ikontroli", na vodi list u komentaru.

Tvrdnje premi jera Janeza Jan{eda }e njego va vlada i dalje raditi spunim ovla{tenjima, iako vi{e ne-ma parlamentarne ve}ine, te daostav ka ne dolazi u obzir, jer oniko ji to traè nisu svjesni te{kih po-sljedica ko je bi usli jedile, komen-tator mariborskog dne vnog listaVe~er smatra nelogi~nim, pa iarogantnim.

"Janez Jan{a je proglasio da Slo-veni ja bez njega u ovom trenutkunema alternati ve, on s nepodno-{lji vom lako}om tvrdi da od njegai njego ve stranke nema boljih, daje on gospodar drà ve", na vodi ukomentaru Mati ja Stepi{nik, doda-ju}i da se Jan{ino ustra janje na

mjestu premi jera unato~ raspadu

njego ve koalici je i produblji van jukrize moè nazvati politikom -posli je mene potop.

Mariborski list na vodi da }eizlaskom jo{ dvi ju koalicijskihstranaka, Demokratske stranke

umirov ljenika (DESUS) i Slo ven-

ske pu~ke stranke (SLS), {to je na- jav ljeno za manje od mjesec, Vladu u parlamentu podrà vatisamo tre}ina zastupnika te da jeu tom smislu nelogi~no {to aktu-alni premi jer go vori o potrebi

osiguranja dvotre}inske ve}ine za

neke zakonske pro jekte i za rati-fkaci ju hrvatskog pristupnogugo vora s EU.

Tako|er podsje}a na Jan{ineizja ve dok je bio u opozici ji, ka-da je kra jem 2010. tvrdio da }e ta-da{nju Pahoro vu vladu smi je-niti narod na pri je vremenimizborima jer je diskreditirana

aerama i jer je podrà va samo~et vrtina ja vnosti. Jan{ina vla-da, prema ispiti vanjima, danasima manje od 20 posto ja vnepodr{ke.

Na vode}i da je do potpisi vanjakoalicijskog ugo vora pet stranakao ormiranju sada{nje vlade do{lota~no pri je godinu, 25. januara2012, list isti~e da je Jan{a tom pri-likom izja vio kako je to na jozbiljni-

ji koalicijski dokument ikad potpi-san u Slo veni ji te da }e no va vla-da stabilizaci jom ja vnih fnansi jai {tednjom izbje}i pri jete}u fnan-sijsku katastrou i daljn je sni a va-nje kreditnog rejtinga drà ve.

Prisiljeni na pozajmicu Aktuelna politi~ka kriza, ne bu-

de li vrlo brzo ri je{ena, po ocjena-ma doma}ih analiti~ara mogla biopet obno viti {pekulaci je o tomekako }e Slo veni ja ipak biti prisilje-na zatraìti fnansijsku podr{ku EUi MMF-a, jer tro{ko vi kamata nanjene drà vne ob veznice zadnjihsedmica opet rastu.

U slu~a ju izglasa vanja nepovjerenja Vladi, proceduralno jepredvi|eno da parlament u ro-ku od mjesec moè iz tri poku-{a ja izabrati no vog mandatara.

Ako nije dan od poku{a ja neuspi je, predsjednik drà ve mo-ra raspustiti parlament i sazva-

ti no ve izbore.

Kolona vozila u ko joj su bili pripadniciEULEX-a i kosov ske pograni~ne polici jezaustav ljena je ju~er ujutro u Zubinom Po-toku, gdje su Srbi blokirali magistralni putPri{tina - Ribari}e.

Okupljeni Srbi isti~u da propu{ta ju sva vo-zila osim onih ko ja pre voze kosov ske cari-nike i polici ju, prenosi RTS. Preko obje ko-lo vozne trake bili su prepri je~eni kamioni iputni~ka vozila tako da osoblje EULEX-a i

kosov ske polici je ni je uspjelo tim putem dastigne na integrisani prelaz Brnjak. Na ba-rikadama je bilo 150 demonstranata ko ji subenzinom zapalili automobilske gume.

Srbi su i u ~et vrtak dràli u blokadi taj pu-tni pra vac, a u op{tini Zve~an, u mjestu Ru-dare, tako|er su zausta vili vozila EULEX-ako ja su se kretala ka prelazu Jarinje.

Po vod za blokadu jeste protiv ljen je Srbaprisustvu kosov skih carinika i pograni~nepolici je na tim prela zima. Srbi su i ju~er po-no vili da ne ele da pla}a ju dad`bine kosov -skim instituci jama i da ele da u|u u pores-ki sistem Srbi je.

Ju~er posli je podne pute vi su deblokira-ni, ali gra|ani prate situaci ju na terenu,odlu~ni, kako kaù, da svim demokratskimsredstvima onemogu}e kosov ske carinike i

pograni~ne policajce da kopnenim putemstignu na Brnjak.Srbe na sje veru Koso va zbunju ju kontradi-

ktorne izja ve iz Beograda i Pri{tine i zato o~e-ku ju da predsjednik i premi jer Srbi je prime narazgo vor ~elnike lokalnih samoupra va i razja-sne im {ta je stvarno dogo voreno tokom po-sljednje runde prego vora u Bruxellesu.

Ne nazire se izlaz iz politi~ke krize

Bijes Slovenaca mogao

bi izma}i kontroliTvrdnje premijera Janeza Jan{e da }e njegova vlada i dalje raditi

s punim ovla{tenjima, iako vi{e nema parlamentarne ve}ine, te

da ostavka ne dolazi u obzir, tuma~e se nelogi~nim i arogantnim

GOSPODAR DR@AVEJanez Jan{a je proglasio da Slo veni ja bez

njega u ovom trenutku nema al terna ti ve, ons nepodno{lji vom lako}om tvrdi da od njega i

njego ve stranke nema boljih, da je ongospodar drà ve

Svakodnevne napetosti na Kosovu

Ponovo blokada puteva Srbi i Hrvati bra}a,ali kratko

Grafit u centru Beograda opstao je sa-

mo nekoliko dana. Grafit "Srbi i Hrvati

bra}a", napisan }irilicom na zgradi Re-

ktorata Univerziteta u centru Beograda,

ni je bio dugog vi jeka. Posli je fotografi-

je objavljene u Mondu, ko ju su preni je-

li mnogi medi ji u zemlji i regionu, neki

"du{ebri`nik" ga je spre jem pre{vrljao

i pored napisao, opet }irilicom, "Smrt us-

ta{ama". Osim brojnih komentara, odonih ko ji pozdravlja ju grafit, do onih ko-

ji ga se gnu{a ju, ve}ina zamjera na uni-

{tavanju li jepe zgrade ko ja se nalazi u

centru grada i djelo naziva ju vandali-

zmom. Da li su nadle`ni ~itali komenta-

re i pratili kratki ìvot grafita, ne zna se,

ali je ju~er ovaj zid osvanuo prekre~en.



SVIJETOSLOBO\ENJE subota, 26. januar/sije~anj2013. 11

VIJESTI

Zuckerberg u politici Vlasnik dru{tvene mreè Facebook

Mark Zuckerberg zakora~it }e u politi~kevode i sljede}i mjesec organizirati dona-torsku ve~eru za republikanskog guver-nera Chrisa Christi ja. Potenci jalni kandi-dat za predsjedni~ke izbore 2016. godinetime je dobio vrlo mo}nog saveznika, jav-lja Telegraph. Zuckerberg }e u februaruve~eru prirediti u svom kalifornijskom do-mu sa suprugom Priscillom Chan, a ula-znica }e po osobi ko{tati 3.800 dolara. IzFacebooka su potvrdili da se Zuckerberg

s Christijem upoznao pri je dvi je godine ka-da je dao 100 miliona dolara za izgradnju{kola u New Jerseyu. Ova vi jest je izne-nadila mnoge jer je vlasnik Facebooka dosada uspje{no izbjegavao povezivanje snekom od dvi je vode}e politi~ke opci je ito ~ak nakon {to se u Silikonskoj dolini dva-put susreo s Barackom Obamom.

Portret s lobanjomNakon {to je iz Mali ja objavljena foto-

grafi ja Issoufa Sanogoa na ko joj je fran-cuski vojnik ko ji nosi masku s nasmi je-{enom lobanjom, francuska vojska po-krenula je istragu kako bi otkrila identi-tet vojnika. Pukovnik Thierry Burkhardosudio je no{enje maske s nasmi je{enomlobanjom, ko ja je identi~na maski ko jukoristi lik Ghost u ra~unarskoj igri Callof Duty. - Ovo je neprihvatljivo pona{a-nje! Ova fotografi ja ne predstavlja fran-cusku akci ju u Mali ju, rekao je Burkhard.Iako je maska postala popularna zbogsvog po javljivan ja u igri Call of Duty Mo-dern Warfare 2 i 3, gdje ju je nosio SAS-

ov speci jalac, sli~na maska mogla se vi-djeti i na raznim fotografi jama ameri~kihvojnika i pri je no {to je igra pu{tena u pro-da ju. Francuska vojska trenutno ima 200svo jih vojnika stacioniranih u Mali ju.

Prijedlog zakonao nevjen~animparovima odba~en

Poslanici poljskog parlamenta odba-cili su tri odvo jena pri jedloga zakona odavanju zakonskih prava pripadnicimanevjen~anih parova, uklju~u ju}i osobeistog pola. Premi jer Donald Tusk pozvao je poslanike pri je glasanja da usvo je pre-dlo ene zakone i time podignu dosto jan-

stvo mnogih Poljaka, uklju~u ju}i homo-seksualce. Predloèna zakonska rje{e-nja odnosila su se na prava naslje|ivanja, pristupa informaci jama o partnero-vom zdravstvenom stanju i alimentaci- je. Poslanici Donjeg doma parlamentaodbacili su sva tri pri jedloga, od ko jih je jedan do{ao od Tuskove vlada ju}estranke Gra|anska platforma, pa jeovakav ishod glasanja iznena|uju}i,prenio je AP. Ostali nacrti stigli su od De-mokratske li jeve ali janse i Pokreta Pa-likot, ko ji se zalaè za prava gej-osoba.

Vi{e od 8,4 miliona êha

ima priliku prvi put dadirektno izabere predsjednika

U ê{koj se i danas odrà va drugi krugpredsjedni~kih izbora, na ko jima }e êsiimati priliku da izaberu jednog od dvo jiceproe vropskih kandidata, biv {eg soci jaldemo-kratskog premi jera Milo{a Zemana ili aktu-elnog {efa diplomati je Karela Schwarzenber-ga. Vi{e od 8,4 miliona êha ima priliku prviput da direk tno izabere predsjednika.

Jazz i EvropaU prvom krugu predsjedni~kih izbora

biv {i lje vi~arski premi jer Milo{ Zeman osvo-jio je 24,2 posto glaso va, dok je njegov pro-tukandidat Karel Schwarzenberg, politi~a-ra aristokratskog pori jekla, osvo jio 23,4 pos-

to glaso va. Na taj je na~in eliminisao statis-ti~ara Jana Fischera, ko ji je vaìo za fa vori-ta u anketama ja vnog mni jenja pri je izbora.“[anse su podjednake. Te{ko je prognozira-ti kakvi }e biti rezultati glasanja”, oci jenio jeza agenci ju Frans Pres Mihal Pink, politi~kianaliti~ar Uni verziteta Masarik u Brnu.Ko god da bude pobjednik, a to }e seznati tokom vikenda, vjero vatno }ezemlju da pribli i evropskim toko vima.Ovakav razvoj situaci je }e svakako bi-ti indikati van, s obzirom na vi{egodi-{nji negati van stav, drugog po redu,

predsjednika Vacla va Klausa prema EU, ko-me drugi petogodi{nji mandat isti~e 7. mar-ta. Komentator BBC-a Rob Cameron je zaKlausa rekao da je poput sa vremenog jazza:ili ga volite ili ne.

Kontra komunizmaZeman (68), Klausov nekada{nji kolega iz

komunisti~kog Prognosti~kog instituta, tvo-rac tzv. opozicionog sporazuma manjinskesoci jaldemokratske vlade od 1998. do 2002.

sa opozicionom desnicom sa Klausom na ~e-lu, kandidat je ljudi ko ji bi èljeli nasta vak Klauso ve ere i bira~a komunista. Za Schwar-zenberga (75), ~i ju su porodicu komunistiotjerali 1948. u emigraci ju, akti vno uklju~e-nog u pomo} disidentima, predsjednikaHelsin{kog komiteta za ljudska pra va, {efakancelari je pokojnog predsjednika Vacla vaHa vela, a sada {efa diplomati je, glasa}emladi, stano vnici u velikim grado vima inostalgi~ari za Ha velo vom erom ko ja je uprvi plan u politici stav ljala moral.

U ja vnost je procurio internimemorandum du`nosnika Sa-udijske Arabi je u ko jem se uborbu u Siri ju protiv Asado vogreìma {alje 1.200 osu|enikana smrt u zamjenu za pomilo-

vanje ì vota.“Postigli smo dogo vor s njima

kako }e im se ukinuti smrtna ka-zna i da }e njiho ve porodice do-biti mjese~nu pla}u, ali }e im bi-

ti zabranjen izlazak iz zemlje, uzamjenu za njiho vu rehabilita-ci ju i trening kako bi ih poslaliu dìhad u Siri ju”, sto ji u na ve-denom memorandumu. Iz me-moranduma se da zaklju~iti ka-ko su osu|enici na smrt dobili

jednu od dvi je opci je - obezglav -lji van je ili odla zak u rat u Siri ju,a ve}ina osu|enika ko ji su iz Je-mena, Palestine, Saudijske Ara-bi je, Sudana, Siri je, Jordana,Somali je, A f ganistana, Egipta,Pakistana, Iraka i Ku vajta, oda-brala je dìhad u Siri ji.

No vinska agenci ja AINA pre-nosi izja vu neimeno vanog ira-~kog du`nosnika, ko ji je poru-

~io da je Rusi ja bila izrazitoprotiv takve odluke saudijskih vlasti. Rusi ja ima nekoliko voj-nih ugo vora s Ba{arom al-Asa-dom te je opeto vano stav ljala

veto na bilo kakve odluke Vi je-}a sigurnosti UN-a ko jima bi se

svrgnuo Asad s vlasti u Siri ji.Ipak, njihov slu`beni stav ni jepretje rano na strani samog

Asada, ve} vi{e na strani o~u va-nja su vereniteta Siri je. Saudij-ska Arabi ja i SAD su sura|iva-le na vi{e vojnih i para vojnih

upada, uklju~u ju}i vojnu ope-raci ju Pustinjska olu ja iz 1991.godine, kao i trgo vinu oru`jems libijskim pobunjenicima. ês-to je ta saradnja uklju~i vala ipodr{ku okor jelih islamskihboraca.

Procurio vladin memorandum Saudijske Arabije

Dìhad u SirijiSaudijska Arabija {alje 1.200 osu|enika na smrt

da se bore protiv Asada u Siriji

Reuters

Drugi krug predsjedni~kih izbora u ê{koj

Nostalgija za Havelom

Reuters

Zanimljiva izborna trka Aktuelna predizborna utrka za tre}eg predsje-

dnika ê{ke je svakako bila zanimljiva, jer seme|u kandidatima na{ao i potpuno istetovira-ni kompozitor i umjetnik, a sada je u na juèmkrugu aristokrata Schwarzenber, vitez i ro|ak princa Raniera od Monaka. Iako je Vaclav Kla-us najkonzervativni ji u pore|enju sa protukan-didatima, vrlo je direktan u izraàvanju svo jih po-liti~kih i drugih stavova, a {to je i u~inio u svo-

joj popularnoj knjizi “Plava, ne zelena planeta”.

Reuters

Reuters



BIZNIS I EKONOMIJA OSLOBO\ENJEsubota, 26. januar/sije~anj2013.12

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINEKursna - te~ajna lista - broj 018 - 26. 1. 2013. godine.

Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/

Zemlja [ifra Oznaka Jedinica Kupovni za Srednji Prodajnivalute valute valute devize i za devize za devize

efek.valutu

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.510367 1.514152 1.517937Kanada 124 CAD 1 1.439489 1.443097 1.446705Hrvatska 191 HRK 100 25.733587 25.798082 25.862577ê{ka R 203 CZK 1 0.076194 0.076385 0.076576Danska 208 DKK 1 0.261429 0.262084 0.262739Ma}arska 348 HUF 100 0.654920 0.656561 0.658202Japan 392 JPY 100 1.589879 1.593864 1.597849Litvanija 440 LTL 1 0.565032 0.566448 0.567864Norve{ka 578 NOK 1 0.262788 0.263447 0.264106[vedska 752 SEK 1 0.224532 0.225095 0.225658[vicarska 756 CHF 1 1.567776 1.571705 1.575634

Turska 949 TRY 1 0.820170 0.822226 0.824282 V.Britanija 826 GBP 1 2.291450 2.297193 2.302936SAD 840 USD 1 1.448467 1.452097 1.455727Rusija 643 RUB 1 0.048239 0.048360 0.048481Kina 156 CNY 1 0.232836 0.233420 0.234004Srbija 941 RSD 100 1.753549 1.757944 1.762339SDR (Special Drawing Rights) na dan 24. 01. 2013 = USD 1.53432SDR (Special Drawing Rights) na dan 24. 01. 2013 = BAM 2.248011

Stopa promjene industrijskeproizvodnje u BiH u decembru2012. u odnosu na decembar2011. je negati vna i iznosi - 4,8posto, ja vila je Fena.

Stopa promjene kumulati- vne proizvodnje prema istomperiodu 2011. iznosi - 5,2 pos-to, obja vila je ju~er Agenci ja zastatistiku BiH.

U podru~ju va|enje ruda ikamena stopa promjene proi-zvodnje u odnosu na decem-bar 2011. je - 6,8 posto. Bazniindeks je manji od indeksa uno vembru 2012. za 14,3 in-dek sna poena. U podru~ju pre-ra|iva~ka industri ja stopa pro-mjene proizvodnje u odnosuna decem bar 2011. iznosi - 6,6posto. Bazni indeks je manji odindeksa u no vembru 2012. za7,8 indek snih poena.

Rast plata

U podru~ju proizvodnja isnabdi je vanje elek tri ~nomenergi jom, gasom i vodom sto-pa promjene proizvodnje uodnosu na decembar 2011.iznosi 2,2 posto. Bazni indeks

je ve}i od indeksa u no vembru2012. za 23,1 indek sni poen.

Prosje~na mjese~na ispla}e-na neto plata po zaposlenom upra vnim subjektima u BiH zano vembar 2012. iznosila je 832KM, {to pokazu je nominalnirast pla}e od 0,4 posto u odno-su na decembar 2011.

Prema podacima Agenci jeza statistiku BiH, prosje~namjese~na ispla}ena neto plataza no vembar 2012. u odnosuna isti mjesec 2011. nominalno

je vi{a za 0,9 posto. Prosje~namjese~na bruto plata u BiH zano vembar 2012. iznosila je1.300 KM, {to pokazu je nomi-nalni rast od 0,5 posto u odno-su na decembar 2011. Prosje-~na mjese~na bruto plata zano vembar 2012. u odnosu naisti mjesec 2011. nominalno

je vi{a za jedan posto.

Sve vi{e nezaposlenih

U BiH je u no vembru 2012. upra vnim subjektima bila za-poslena 686.681 osoba, a od to-ga 280.659 èna, kazao je na

konerenci ji za no vinare u Sa-ra je vu direktor Agenci je za sta-tistiku BiH Zdenko Milino vi}.Na biroima za zapo{lja van je uno vembru 2012. u BiH su regis-trirane 547.823 nezaposleneosobe. Broj nezaposlenih uno vembru 2012. po ve}an je za0,3 posto, a i broj nezaposlenihèna je, tako|er, po ve}an za 0,2posto u odnosu na oktobar2012. Naj ve}i broj nezaposle-nih osoba je s VKV i KV kvali-fkaci jom - 193.726, zatim NK osoba - 159.946 i sa srednjomstru~nom spre mom - 139.970.

Najmanje nezaposlenih oso-ba je sa V[S - 7.499 i osoba s vi-sokom {kolskom spremom -33.702 (uklju~u ju}i doktore na-uka i magistre).

Sindikat ArcelorMittala posti-gao je dogo vor sa Upra vom kom-pani je o pla}anju no}nog, preko-

vremenog i minulog rada.Od ovog mjeseca radnicima }e

nov ~ana pra va ostvarena poosno vu tih stav ki biti obra~una-

ta na pla}u onako kako je to re-gulirano Op}im kolekti vnimugo vorom, pot vrdio je Zuhdi jaKapetano vi}, predsjednik Sindi-kata ArcelorMittala.

Kapetano vi} isti~e da je Sindi-kat, uvaà va ju}i op}e te{ko}e u

poslo vanju, prihvatio da se ovegodine ne mi jenja najnià satni-ca, defnirana aneksom kolekti-

vnog ugo vora od jula 2012. i koja va i do kra ja jula teku}e godi-ne, tako da }e visina najniè sa-tnice u iznosu od 2,78 KM vaì-ti do aprila 2014. godine.

Na sastanku sa predsta vnici-ma Upra ve, ~lano vi Sindikata

jo{ jednom su istaknuli da suprotiv daljeg smanjen ja bro jauposlenih, te su zatraìli da sepo{tu je soci jalni paket ko ji pre-dvi|a minimalno 2.850 radnoangaìranih.

O ukupnoj problematici ra-dni~kih pra va u ArcelorMittaluZenica delegaci ja Sindikata BiHprotekle sedmice razgo varala jei sa ederalnim premi jerom Ner-minom Nik{i}em, ko ji bi usko-ro trebao posjetiti ovu zeni~kukompani ju.

Agenci ja za pri vatizaci ju uFBiH (APF) namjera va raspisatino vi ja vni poziv za proda ju, me-todom neposredne pogodbe, Te-hni~ko-tehnolo{ke cjeline zaproizvodnju obu}e Goru{a, vla-sni{tvo KTK Visoko d.d. Visoko,

ja vila je Fena.

Direktor APF-a [uhret Fazli}izja vio je da je bilo zainteresiranihkupaca za kupo vinu te proizvodnecjeline u vlasni{tvu KTK Visoko, alida u prego vorima ni je postignutdogo vor s kupcem u vezi s kupo-prodajnom ci jenom.

Tehni~ko-tehnolo{ku cjelinu zaproizvodnju obu}e Goru{a ~ineposlo vne zgrade po vr{ine 3.569kvadratnih metara, s pripada ju}im

zemlji{tem po vr{ine 11.551, {toukupno ~ini 15.120 kvadratnihmetara.

Po~etna ci jena na prethodnom ja vnom pozi vu bila je 4.256.277KM, uz uvjet da se cjelokupaniznos ugo vorene ci jene predmetaproda je pla}a u goto vom nov cu i

da se ponude s ci jenom niòm od70 posto ne vrednu ju po tom kri-teri ju. Tako|er, uvjet je bio preuzi-manje 150 radnika KTK Visokod.d. Visoko u roku od 30 dana pozaklju~i van ju kupoprodajnog ugo-

vora i njiho vo zapo{lja van je naneodre|eno vri jeme, odnosnonajmanje tri godine od dana pri-

jema, te no va fnansijska ulaganjaod 400.000 KM.

Agencija za statistiku BiH

U padu industrijska

proizvodnjaNa biroima za zapo{ljavanje u novembru 2012. u BiH su registrirane

547.823 nezaposlene osobe Prosje~na plata 832 KM

Javni poziv za prodajupogona Goru{a

Predstavljeni ~etverogodi{nji rezultati

U organizaci ji Kantonalne pri- vredne komore Tuzla i USAID/Si-da FARMA pro jekta u Tuzli jeodràna promoci ja izvoznih rezul-tata bh. proizvo|a~a {lji ve, tokomko je su prezentirani ostvareni re-zultati u protekle ~etiri godine,

ja vila je Fena.Od 2009. do 2012. iz BiH je izve-

zeno {lji ve u vri jednosti vi{oj od 20miliona KM, a procjenju je se da jeu proizvodnju za potrebe izvozauklju~eno vi{e od 1.000 velikihproizvo|a~a na podru~ju sje vero-isto~ne BiH.

Prema podacima Kantonalnepri vredne komore Tuzla, samo u

2012. godini BiH je izvezla vi{e od

5.500 tona {lji ve, time stvoriv {i6,3 miliona KM prihoda ko ji su u{liu zemlju.

Svjeè {lji ve iz BiH su se na{le natrpezama kupaca u Berlinu, Mos-kvi, Be~u, Rimu, Ljubljani i mno-gim drugim ve}im grado vima

Nakon ormalnog di jela sastan-ka, usli jedila je konstrukti vnadiskusi ja o izazo vima ko je ima juizvoznici {lji ve. Me|u klju~nimizazo vima spomenute su carin-ske procedure, vra}anje statusaspeci jalnih veza s Ruskom Fede-raci jom, blago vremena isplatapodstica ja proizvo|a~ima te ne-dostatak sa vjetoda vnih usluga

za proizvo|a~e.

Izvoz {ljive ve}i

od 20 miliona KM

Sindikat i Uprava ArcelorMittala postigli dogovor

Pla}anje no}nog i

prekovremenog rada



BERZEOSLOBO\ENJE 13subota,26. januar/sije~anj 2013.

Bira~ a.d Zvornik 0,018 -5,26 0,018 0,018 1.520 27,36

Banjalu~ka pivara a.d. Banja Luka 0,679 -3 0,679 0,679 444 301,48

Elektrokrajina a.d. Banja Luka 0,201(A) 0 0,201 0,201 3.305 664,31

Elektro Doboj a.d. Doboj 0,6 0 0,6 0,6 700 420,00

Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje 0,422 0,24 0,422 0,422 1.000 422,00

Rafinerija ulja a.d. Modri~a 0,22 0 0,22 0,22 130 28,60

RiTE Gacko a.d. Gacko 0,171 -2,29 0,171 0,171 4.500 769,50

Telekom Srpske a.d. Banja Luka 1,59 0,63 1,64 1,59 24.045 38.292,55

ZIF Balkan investment fond a.d. Banja Luka 2,56 0,39 2,56 2,56 20 51,20

ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka 4 0 4 4 46 184,00

ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka 9,3 -0,11 9,3 9,3 35 325,50

ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina 0,046 4,55 0,046 0,046 200.000 9.200,00

ZIF Jahorina Koin a.d. Pale 4 0 4 4 318 1.272,00

ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka 5,5 0,36 5,5 5,48 395 2.172,10

ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka 5,38 -19,58 5,38 5,38 250 1.345,00

ZIF Privrednik invest a.d. Banja Luka 1,4 0 1,4 1,4 400 560,00

ZIF VB fond a.d. Banja Luka 3,39 -10,55 3,39 3,39 95 322,05ZIF VIB fond a.d. Banja Luka 4,1 0 4,1 4,1 1.040 4.264,00

ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 7,2 0 7,25 7 763 5.492,30

Mrkonji}putevi a.d. Mrkonji} Grad 1 0 1 1 199 199,00

Nestro Petrol a.d. Banja Luka 0,8(A) 56,56 0,8 0,8 242 193,60

Republika Srpska - stara devizna {tednja 3 92 0 92 92 4.985 2.751,72

Republika Srpska - stara devizna {tednja 4 90,67 -0,02 90,7 90 47.385 42.964,40

Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 53,69 -0,26 54 53,55 16.104 8.647,04

Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 52,37 0,69 52,7 52,01 27.061 14.170,72

Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 53 0,74 53 53 8.000 4.240,00

Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 48,93 -0,29 49,07 48,53 7.800 3.816,66

Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 44,82 0,02 44,85 44,8 15.064 6.751,25

Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 6 45,69 -0,2 46 45,6 21.860 9.987,20

Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 7 43,57 44,2 42,01 734.635 320.062,04

Banjalu~ka berza Kursna lista za 25. januar 2013.

Dioni~ko dru{tvo Srednji Promj. Max. Min. Koli~ina Vrijednostkurs k ursa cijena cijena (dionice) (KM)(KM) (%)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA

Bosnalijek d.d. Sarajevo 14,00 0,00 14,00 14,00 17.462 244.468,00 2

ZIF Naprijed dd Sarajevo 2,32 -4,92 2,32 2,32 185 429,20 2

ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo 3,76 0,27 3,76 3,76 278 1.045,28 2

ZIF CROBIH Fond dd Mostar 5,60 -0,36 5,60 5,60 70 392,00 1

FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. C 40,00 2,59 40,00 40,00 11.921 4.768,40 3

FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. D 36,99 5,99 36,99 36,99 246 91,00 1

FBiH stara devizna {tednja serija J 97,70 -0,33 97,70 97,70 1.665 1.626,70 1

FBiH stara devizna {tednja serija K 93,00 -2,62 93,00 93,00 2.766 2.572,38 1

FBiH stara devizna {tednja serija L 90,00 -2,17 90,00 90,00 200 180,00 1

FBiH stara devizna {tednja serija R 87,50 -0,57 87,50 87,50 10.000 8.750,00 1

FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. F 30,11 -2,87 30,11 30,11 1.078 324,59 1

FBiH obveznice ratna potrazivanja ser. G 34,00 1,49 34,00 34,00 516 175,44 1

FBiH stara devizna {tednja serija Z 88,00 6,67 88,00 88,00 149.255 131.344,40 2

BH Telecom d.d. Sarajevo 19,75 -1,09 19,99 19,43 6.376 126.613,16 14

JP Elektroprivreda BIH dd Sarajevo 24,00 2,13 24,00 24,00 83 1.992,00 2

JP Elektroprivreda HZHB Mostar 32,90 2,81 32,90 32,90 218 7.172,20 2

IK Banka dd Zenica 65,20 0,31 66,99 65,00 30 1.955,97 3

Rudnik soli Tuzla dd Tuzla 4,21 0,24 4,21 4,21 100 421,00 1

Vemal dd Te{anj 11,50 15,00 11,50 11,50 86 989,00 1

Siporex d.d. Tuzla 30,03 0,10 30,03 30,03 36 1.081,08 1

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 25. januar/sije~anj 2013.

Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. Max. Min. Koli~ina Vrijednost Broj

slu`beni kursa cijena cijena (dionice) (KM) trans-kurs (KM) (%) akcija

KOTACIJA KOMPANIJA

KOTACIJA FONDOVA

PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE

SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE

KOTACIJA OBVEZNICA FBiH

SREBRO

31,54 $0,61 %

SASX-30

931,37

ERS10 705,02

BIFX

1.572,74

BIRS

784,60

SASX-10

773,05

FIRS 1.957,74

NAFTA

PLIN

ZLATO

KUKURUZ

113,75 $0,38 %

3,45 $0,06 %

1.663,90 $0,36 % 765,75 $

0,36 %

P[ENICA

723,50 $0,10 %

UNIVERZITET U SARAJEVUInstitut za istraìvanje zlo~ina protiv~ovje~nosti i me|unarodnog prava

S A R A J E V O

Na osnovu ~la na 36. Za kona o nau~noistra iva ~koj djela tnosti ("Slu`bene novine KS", br. 10/04)i ~la na 31. Pra vila Instituta za istra iva nje zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|una rodnog pra va, Upra -vni odbor Instituta ra spisu je

K O N K U R SZA IZBOR U ISTRA@IVA^KO ZVANJE

Raspisu je se konkurs za izbor u zvanje:

1. Vi{i stru~ni saradnik- Magistar historijskih nauka 1 izvr{ilac- Magistar pravnih nauka 1 izvr{ilac

Pored op{tih uvjeta predvi|enih Za konom o visokom obra zova nju, Za konom o nau~noistra iva -~koj djela tnosti i Pra vilima Instituta, kandida ti treba ju ispunja va ti i doda tne kriteri je.

Doda tni kriteri ji su:- da je ma gistar historijskih na uka;- da je ma gistar pra vnih na uka;- pozna va nje jednog stra nog jezika;- pozna va nje ra da na ra ~una ru;- da je u~estvovao u istra iva njima i sa op{ta vao ra dove na stru~nim i nau~nim skupovima iz

oblasti zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|una rodnog pra va;- objavljeni ra dovi iz oblasti zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|una rodnog pra va.

Kandida ti su du`ni, uz pri ja vu, dosta viti sljede}u ovjerenu dokumenta ci ju:- diplomu o za vr{enoj VSS spremi;- dokaz o nau~nom stepenu;- biogra fi ju sa doka zima o u~e{}u u istra iva njima, posebno iz oblasti zlo~ina protiv ~ovje-

~nosti i me|una rodnog pra va;- objavljene ra dove;- dokaz o pozna va nju jednog stra nog jezika;- dokaz o pozna va nju ra da na ra ~una ru;- uvjerenje o dràvljanstvu.

Konkurs osta je otvoren 15 da na od da na objavljivan ja.Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e biti ra zma tra ne.Pri ja ve sla ti na adresu: Ha lida Na ze~i}a br. 4, Sa ra jevo, sa na zna kom "Za konkurs".

UPRAVNI ODBOR

Na osnovu odreda ba Za kona o privrednim dru{tvima (Sl. novine FBiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07 i84/08), kao i u skla du sa odredba ma ~la nova 40. i 42. Sta tuta "Umel-da lekovodmonta a" d.o.o. Tuzla, Nadzor ni odbor dru-{tva na osnovu Odluke o sa ziva nju Skup{tine dru{tva broj: 010-02-95/13 od 24.1.2013. godine, objavlju je

O B A V J E [ T E NJ Eo sazivanju XVII Skup{tine osniva~a/~lanova "Umel-dalekovodmontaà" d.o.o. Tuzla

Sa ziva se XVII redovna skup{tina "Umel-da lekovodmonta a" d.o.o. Tuzla za petak, 15.2.2013. godine, sa po~et kom u 10sati u sjedi{tu dru{tva u Tuzli, ulica Oslobodilaca broj 2.

Za skup{tinu se predla e sli jede}i

DNEVNI RED1. Izbor ra dnih ti jela skup{tine, i to:

- predsjednika skup{tine- za pisni~a ra i- dva ovjeriva ~a za pisnika.Odbor za gla sa nje imenovan na sjednici Nadzor nog odbora

2. Odluka o dopuni djela tnosti dru{tva 3. Odluka o izmjena ma i dopuna ma Sta tuta dru{tva "Umel-da lekovodmonta a" d.o.o. Tuzla

Skup{tini }e prisustvova ti notar.

I. Do izbora predsjednika skup{tine, skup{tinom }e predsjeda va ti prisutni ~lan ili punomo}nik ~la na sa najve}im % udje-la u osnovnom ka pita lu. Skup{tina ve}inom gla sova izme|u prisutnih ~la nova ili punomo}nika ~la nova bira predsje-dnika skup{tine, za pisni~a ra i dva ovjeriva ~a za pisnika.

II. ^lan / osniva~ ili grupa ~la nova / osniva ~a sa najma nje 5 % ugovorenog (upisa nog) i upla }enog ka pita la ima pra vo pi-sa no predloìti pita nja i pri jedloge odluka za uvr{ta va nje na dnevni red na redne skup{tine dru{tva, u sva ko doba pri jeobjavljivan ja oba vje{tenja o odrà va nju skup{tine, kao i izmjenu dnevnog reda i pri jedloga odluka skup{tine ko ja je sa -zva na, najka sni je osam da na od da na objavljivan ja oba vje{tenja u dnevnom listu.

III. Gla sa nje na skup{tini se vr{i putem gla sa ~kih listi}a ko ji sa drè redni broj spiska sa osniva ~ke skup{tine "Umel-da le-kovodmonta a" d.o.o. Tuzla i broj gla sova ko jima ~lan ra spola e.

1 . P ra vo u~e{}a u ra du i odlu~iva nju skup{tine ima ~lan ko ji je evidentiran u aùrira noj Knjizi udjela i ko ji je dosta viodokumenta ci ju za aùrira nje iste, najka sni je 3 da na pri je da tuma odrà va nja skup{tine.

2 . P ra vo u~e{}a u ra du i odlu~iva nju skup{tine ~lan moè ostva riti li~no ili putem punomo}nika ko ji je duàn postu-pa ti u skla du sa uputa ma vlastodavca, a ako upute ni je dobio, u skla du sa ra zumnom prosudbom najboljeg interesa ~la na-vlastodavca.

3. Punomo} se da je u obliku pisa ne izja ve potpisa ne od ~la na-vlastodavca i punomo}nika i dostavlja dru{tvu neposre-dno preporu~enom po{tom, fa ksom na broj 035 393853 ili putem e-ma ila na adresu [email protected] najka snije 30 minuta pri je vremena odre|enog za po~etak skup{tine.

4. Punomo} presta je ako se ~lan-vlastoda vac registrira za u~e{}e i prisustvu je skup{tini s izri~itom iska za nom na mje-rom da li~no gla sa, za tim izda va njem punomo}i drugom licu ili opozivom punomo}i u obliku pisa ne izja ve potpi-sa ne od ~la na-vlastodavca, sa u~inkom da nom dostavljan ja Dru{tvu, odnosno da nom upisa u Knjizi udjela novog ~la -na-vlastodavca.

5. Najka sni je 30 minuta pri je vremena odre|enog za po~etak skup{tine sva ki punomo}nik ~la na duàn je Odboru za gla sa nje predo~iti li~nu ispra vu za identifika ci ju.

Uvid u ma teri ja le, uz predo~enje li~ne ispra ve za identifika ci ju i preda ju punomo}i, ka da uvid vr{i punomo}nik ~la na, moè seizvr{iti sva kim ra dnim da nom u prostori ja ma "Umel-da lekovodmonta a" d.o.o. Tuzla, ulica Oslobodila ca br. 2 od 9 do 15 sa ti.

Predsjednik Nadzornog odbora



SARAJEVSKA HRONIKA OSLOBO\ENJEsubota, 26. januar/sije~anj2013.14

Zbog odrà vanja energetskih postro jenja, danas }e bez stru jeod 8 do 14 sati ostati Rako vica kamenolom 2, a od 9 do 11 Fra-nje va~ka 1.

Isklju~enja stru je

Za vr{ena je dvosedmi~na{kola ski janja na Igmanu zamali{ane op}ine Ilidà, ko ja jeorganizo vana je tokom zim-skog raspusta. Bio je to za je-

dni~ki pro jekat Op}ine i Udru-ènja ratnih vojnih in validaIlidè.

[kolu je uspje{no poha|alo120 dje~aka i dje voj~ica, odko jih su mnogi prvi put stalina ski je. âso ve ski janja su imdràli proesionalni instru-ktori sa sara jev skog Fakulteta

sporta i tjelesnog odgo ja.- Djeca su bila odu{ev ljena

borav kom na planini i svi susa vladali osno vne ski ja{ke te-hnike. Drago nam je {to smo

na ovaj na~in uljep{ali njihov raspust i nau~ili ih jednoj ko-risnoj vje{tini, kazao je EsadDeli}, predsjednik UdruènjaRVI Ilidè.

Ju~er su polaznicima {kole uprostori jama Bazena RVI u So-kolo vi}-Koloni ji podi jeljene idiplome. Z. T.

Saradnja Op}ine i UdruènjaRVI-ja Ilidà

Skijati nau~ilo120 djece

Oslobo|enje vas vodi u Narodno

Kad bi ovo bio film... Almir Im{ire vi} dramu o opsadi Sara je va “Kad bi ovo bio flm...”

smje{ta u dom prosje~ne gra|anske porodice kroz ko ju se prelamasav uàs rata. itatelj ko ji nam se prvi od 12 sati ja vi na teleon 276-982 mo}i }e prisustvo vati predsta vi. Dobitnik karte moè preuze-ti najkasni je pola sata pri je po~etka predsta ve.

Zbog podr{ke radnicima Osnovne muzi~ke {kole

Sivro na udaru

Bajraktare vi}aOno {to Bajraktarevi} ne zna ili èli prikriti je to da su u Sindikatu

kako bi se izbjegao bankrot Kantona, zapo~eli pregovore za izmjenu

Kolektivnog ugovora za djelatnost osnovnog obrazovanja u FBiH

Ne svi uposlenici, naprotiv,manji dio njih gr~e vito i iz samosebi znanih razloga podupireMehmeda Bajraktare vi}a, dire-ktora Osno vne muzi~ke {kole naIlidì. U svo joj borbi radnici ko-

ji su zbog druga~i jeg mi{ljen japroìv lja vali raznorazna maltre-tiranja od Bajraktare vi}a dobili supunu podr{ku predsjednika Sin-dikata osno vnog obrazo vanja

Kantona Sara je vo Saudina Si vre,ko ji se u posljednjim danimazbog takvog sta va, tako|er, na{aona meti direktora Bajraktare vi}a.

@ivotni standardTako je Bajraktare vi} u po jedi-

nim medi jima po~eo hu{ka~kukampanju protiv Si vre, go vore-}i o na vodnim osni vanjima po-sebnog sindikata u {koli u ko joj,sada je o~ito, radi {ta ho}e. Si vrise spo~ita va njego va borba za ra-dnike gdje ga Bajraktare vi} op-tuù je da je nago vorio uposleni-ke osno vnih {kola da tuè VladuKantona Sara je vo zbog razlike uneispla}enim pla}ama.

Me|utim, ono {to Bajraktare- vi} ne zna ili eli prikriti je i to dasu u Sindikatu, kako bi se izbje-gao bankrot Kantona, zapo~eliprego vore o izmjeni Kolekti-

vno g ugo vora za djelatnostosno vnog obrazo vanja u FBiH.

Prema Si vrinim ri je~ima, saovom akti vno{}u se krenulo dabi se napra vio kompromis.

- Ne è limo da Kanton ban-krotira jer mi odatle dobi jamopla}e. @elimo da se napra vikompromis i da se isplati ona ra-zlika ko ja je trebala biti ispla}e-na zbog rasta i votnog standar-da, istakao je Si vro.

Da Si vro go vori istinu, pot-

vr|uje i inormaci ja ko ju je na je-

dnoj od decembarskih sjednica Vlade Kantona Sara je vo prezen-tirala ministrica prav de i upra veKantona Sara je vo Velida Memi}.

Radni~ka pravaMinistrica Memi} je upozna-

la ~lano ve Vlade o akti vnostimana pro vo|enju Zakona o pla}a-ma i naknadama u organima

vlasti Kantona Sara je vo i izmje-nama kolekti vnih ugo vora zadrà vne slu`benike, namje{teni-ke, polici ju i zaposlenike kanto-nalnih ja vnih ustano va.

Me|utim, optu`be protiv Si vrenisu se zausta vile na ovome. Iz

Osno vne muzi~ke {kole Ilidà sa

potpisom Antisi vristi poslat jemail ve}ini osno vnih {kola Kan-tona Sara je vo u ko jima se moledirektori da sadràj dopisa pos-ta ve na oglasne plo~e.

U dopisu {kolama na najbrutal-ni ji na~in iznesen je niz laì o Si-

vri poput onih da je bio najlo{i jistudent, da je pokrao no vac Sin-dikata, izgradio kule i dvoro ve...

Si vro je kazao da ne èli ko-mentarisati ovakve optu`be, alii naglasio da ga u borbi za radni -~ka pra va uposlenih u osno-

vnom obrazo vanju ne}e pokole-bati mi{ljen je Bajraktare vi}a injego vih poslu{nika.

S. HUREMOVI]

Materijal sa dokazima o nezakonitom raduSivro je u ime Sindikata osnovnog obrazovanja u zadnjih nekoliko dana ja-

vno obznanio i svim nadle`nim instituci jama, kao {to su [kolski odbor, In-spekci ja rada, Vi je}e roditelja KS-a i resorno ministarstvo, u skladu sa za-konom prosli jedio dio obimnog materi jala iz ko jeg je jasno vidljiva odgovor-nost za nezakonit rad direktora Bajraktarevi}a. Sivro je istakao kako vjeru-

je u instituci je pravne dràve, te dodao da je siguran da }e ubrzo do}i do le-galne smjene direktora Bajraktarevi}a.

Saobra}ajna inspekci ja Kantonalne upra veza inspekcijske poslo ve uz asistenci ju MUP-aKantona Sara je vo od 14. januara vr{i po ja~aneinspekcijske nadzore nad obav ljan jem taksi -pre-

voza na podru~ju Kantona Sara je vo. Za 11 danaakci je ~etiri kantonalna saobra}ajna inspekto-ra iz vr{ila su 192 inspekcijska nadzora te sa~ini-la 86 zapisnika. Na osno vu konstato vanog sta-nja do sada su iz saobra}a ja isklju~ena 34 taks-

vozila zbog neposjedo vanja licence za obavljan je taksi-pre voza i dopunske taksi oznake.Doneseno je i 25 rje{enja ko jima je pri vremeno

zabranjeno obav ljan je taksi pri je voza onim prevoznicima ko ji nisu ispunja vali zakonom propi-sane uslo ve. Osim na vedenih upra vnih mjera, in-spektori su u okviru svo je nadle`nosti izdali i 70prekr{ajnih naloga u iznosu od 24.600 KM. Cje-lodne vne kontrole saobra}ajnih inspektora, ko-

je se pro vode u dvi je smjene, kao i u dane viken-

da, bi}e nastav ljene. U slu~a je vima kada saobra-

}ajni inspektori ut vrde da se taksi-pre voz obav -lja vozilom za ko je je rani je izre~ena mjera isklju-~en ja vozila iz saobra}a ja, ko ja je jo{ na snazi, in-spektori }e izricati pri vremene mjere oduzi-manja vozila u skladu sa Pra vilnikom o isklju~i-

van ju vozila iz prometa i pri vremenom oduzima-nju vozila.

Kantonalna saobra}ajna inspekcija

Poja~ana kontrola taksista

Vlada Kantona Sara je vo ju-~er je usvo jila zaklju~ke ko jim seimenu ju no vi predsjednici i ~la-no vi skup{tina 14 ja vnih pre-duze}a. Vlada KS-a, je, izme|uostalog, smanjila broj ~lano va spet na tri radi u{tede od oko300.000 KM.

Za vr{ioce du`nosti predsje-dnika i ~lano va skup{tina u KJKPTr`nice - pi jace Sara je vo imeno-

vani su: Mirza êlik, Ne venkoêngi} i Fahrudin Tinjak, u KJKP

Vodo vod i kanalizaci ja: EnesKasumagi}, Alen êngi} i Ja-smin Pezo, a u KJKP Pokop: Mir-sad Mu{ino vi}, Fadil Suljano vi}i Asim Radelja{.

No vi v.d. predsjednici i ~lanovi skup{tina KJKP Rad su: HalidGani ja, Na jim Nali} i Ibro Pa je-

vi}, KJKP Park: Naser ôpelj,Nehru Gani} i En ver Kreso, KJKPToplane-Sara je vo: Isak Krpi},Bega jeta Mustaf} i Tea Kule-no vi}. U KJKP Sara je vogas ime-no vani su: El vedin êko vi},

Mustaa êngi} i Nev zet Mura-dba{i}, u KJP za gospodarenjedrà vnim {umama Sara je vo -{ume: Emir Veli}, Aziz Fazli} iSanela Alibego vi}, u KJP Poljo-pri vredno dobro Butmir: SuadKari}, Esad [e}eragi} i LejlaSma ji}, u KJP Centar Skenderi-

ja: Dèmila Jusi}, Vahid Ala|uzi Senad Osmanagi}, u KJP ZOI 84Olimpijski centar Sara je vo: Mid-hat Hubi jar, Dragoljub Tomi} iIneska Huremo vi}, u KJP Kanto-nalna veterinarska stanica Sara-

je vo: Senad Tahiro vi}, Faruk en-gi} i Milka Seni} - Pita, u JP Tele-

vizi ja Kantona Sara je vo: AmraSomun - Dolare vi}, August Jan~ik i Sun~ica [ehi}, te u KJKP GRAS:Saet Balti}, Dèmal Agano vi} iSaet Gagula. No voimeno vanepredsjednike i ~lano ve skup{tina

ja vnih preduze}a, ko ji }e ovu du-`nost obav ljati dva mjeseca, od-nosno do kona~nog imeno va-nja, treba ju pot vrditi i poslaniciSkup{tine Kantona Sara je vo.

VLADA KANTONA SARAJEVO

Imenovani ~lanovi skup{tina14 javnih preduze}a



SARAJEVSKA HRONIKAOSLOBO\ENJE subota, 26. januar/sije~anj2013. 15

VA@NIJI TELEFONIMUP 122, 206-666, 207-777

Vatrogasci 123, 664-115

Hitna pomo} 124, 611-111

Pomo} ovisnicima 062/761-415

Porodi~no savjetovali{te 209-112

Nasilje u porodici 222- 000033/ 223-366, 1209

Klini~ki centar 297-000Op}a bolnica 285-100

Bolnica Podhrastovi 297-281

Veterinarska stanica 767-025

Prijava tel. kvarova 1272

Telefonski brojevi 1182

Elektrodistribucija 080 02 01 33

Vodovod 210-707, 220-435

Kanalizacija 203-059,668-259

Toplane 650-979, 650-956

Sarajevostan 715-680

KJKP Rad 658-038

Eko telefon 660-000

Ta~no vrijeme 125

[tab CZ KS 472-636, 443-720

Operativni centarCivilne za{tite 121

Pri java kvarova na javnoj rasvjeti 713-100

Dimnja~ar 616-105

Sarajevogas 592-095, 592-096,

592-097, 061/487-787Gras 293-333

Velepekara 648-505

Bakije 533-763

Pokop 551-370

Pogrebne uslugeMartinovi} 061 191 010

Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800

Uprava za inspekcijskeposlove KS 770-156, od 8 do 14 sati,

061/252-252, od 14 do 22 sata

Autobuska stanica 213-100

@eljezni~ka stanica 655-330

Aerodrom Sarajevo 289-100

Izgubljeni prtljag 289-105

Turisti~ki centar 580-999

BIHAMK, pomo} na cesti 1282

Informacije o stanjuna putevima 1282

BH Telecom-podr{kakorisnicima 1444

Me|unarodnitelefonski brojevi 1183

CENTROTRANS -Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKEBA[ÂR[IJA 272-300

MARINDVOR 714-280

NOVOSARAJEVO 713-831

HITNA 716-331

ILID@A 762-180

DOBRINJA 766-380

ILIJA[ 428-810

HAD@I]I 428-220

VOGO[]A 424-250

INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

276-982

PORODILI[TA

4DJEVOJÎCE

3 DJEÂKA

VOZOVI

Polasci iz Sarajeva:Zagreb 11.17, Plo~e 6.51, Zenica 4.47, 7.09,

12 i 19.24, Konjic 7.17, 15.30 i 19.26,

Banja Luka 15.54

Dolasci u Sarajevo iz:Zagreb 18.12, Plo~e 21.13, Zenica 6.45,

9.26, 13.57 i 20.57, Konjic 6.40, 10.43 i

18.55, Banja Luka 9.48

AVIONIDolasci:Istanbul 10.25, Munich 12.35, Stut-tgart 13.30 i 18.45, Zurich/Banja Luka14.10, Vienna 14.20, Koeln 16.20 i

18.30, Beograd 21.40, Zagreb 22.00

Odlasci:Beograd 6.20, Zagreb 6.30, Banja Lu-ka/Zurich 7.35, Vienna 7.40 i 15.05, Is-tanbul 11.20, Munich 13.15, Stuttgart14.10, Koeln 17.00 i 19.10, Stuttgart19.25

AUTOBUSI

Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda iMastriht utorkom i subotom u 8 sati,

Roterdam i Amsterdam utorkom i

subotom u 8 i ~etvrtak u 16 sati, DenHag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom

u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u

9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u

17 sati, Dortmund, Essen i Dusseldorfponedjel jkom, utorkom, sri jedom,

~etvrtkom, subotom i nedjel jom u 8 sati,

Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki

dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kasselsubotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati,

Munchen svaki dan u 8 i subotom u 17

sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati,

Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljanautorkom, ~etvrtkom i nedjel jom u 20.40

sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati,

Pula i Ri jeka petak i nedjel ja u 6 sati,

Split svakim danom u 10 i 21 sat, Zagrebsvakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata,

Herceg-Novi petkom u 11 sati, Br~kosvakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati,

Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i

15.30 sati, Bi jeljina svaki dan u 5 i 15

sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15

sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30

sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i

svaki dan osim nedjel je u 16.30 sati, Palesvaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki

dan osim nedjel je u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki

dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30,

13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10,

14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8,

Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, NoviTravnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki

dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovosva ki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30,

10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30,

15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Mostsvaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan

u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30,

8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15,

15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim

danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30,

9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i

22 sata, Velika Kladu{a svaki dan, osim

subotom, nedjel jom i praznicima u 15.30

sati, Visoko svaki dan u 8.45, 10.45 i

15.15 sati, Visoko - Kakanj svaki dan u

5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12,

12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30,

17.30, 18, 19.30 i 20 sati, Zenica svaki

dan, osim subotom, nedjel jom i

praznicima u 5.30 sati via Visoko i

Kakanj, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjel jkom,

utorkom, sri jedom, ~etvrtkom i petkom u

7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30 i 17.30 sati

autoputem, Zenica svaki dan 6.30, 8.30,

10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati

autoputem.

BESPLATNA VAKCINACIJA PROTIV GRIPE I DALJE TRAJE

Besplatna vakcinaci ja protiv gripe rizi~nih skupina osigurani-ka u Kantonu Sara je vo ko ja jepo~ela u no vembru pro{le godi-ne i dalje tra je. Do sada je, pre-ma ri je~ima Enesa [a~i}a, epide-miologa u Domu zdrav lja Kan-tona Sara je vo, vakci nisano11.300 gra|ana.

Hroni~ni bolesnici- Ostalo je vi{e od tri hiljade va-

kcina i gra|ani mogu do}i i vakci-

nisati se kako bi se za{titili od gri-pe. Ministarstvo zdrav stva i Za vodzdrav stvenog osiguranja Kanto-na Sara je vo osigurali su 15.000doza vakcina, kazao je [a~i}.

I ove godine, vakcine su bes-platne za penzionere i osobeod 65 godina, hroni~ne bole-snike, lica sa posebnim potreba-ma, RVI i ci vilne rtve rata, zapo-slenike u ja vnim zdrav stvenimustano vama, u MUP-u Kantona

Sara je vo i zaposlenike u ja vnomgradskom saobra}a ju angaò va-ne na pre vozu putnika, te pros-

vjetne radnike.

Rizi~ne skupineGra|ani su du`ni, prilikom

posjete ambulanti, posjedo vatiovjerenu zdrav stvenu legitima-ci ju i odgo vara ju}i dokumentko jim dokazu ju da pripada ju

jednoj od gore na vedenih rizi-~nih skupina.

Vakcinaci ja se pro vodi u sara-dnji sa ja vnim ustano vama Domzdrav lja Kantona Sara je vo i Za vo-dom za ja vno zdrav stvo KS-a na50 lokaci ja. Za gra|ane ko ji ne pri-pada ju na vedenim rizi~nim sku-pinama Za vod za ja vno zdrav stvoKS-a obezbi jedio je do voljan brojkomerci jalnih vakcina po ci jeniod 20 KM, ko je mogu naba viti uprostori jama Doma zdrav lja Vra-zo va. J. Ma.

Do sada vakcinisano

11.300 gra|anaOstalo je vi{e od tri hiljade vakcina i gra|ani mogu do}i i vakcinisati se kako bi se za{titili od gripe

Civilna za{tita Op}ine Ilidà

Vodostaj rijeka u opadanjuNema opasnosti od poplava, ali se jo{ nisu povuklepodzemne vode u Ulici Hendeku{a u Osjeku

Zbog visokih temperatura i to-pljen ja sni jega na planinama, vo-dosta ji ri jeka na podru~ju op}ineIlidà, a pogoto vo @eljeznice i Bo-sne po ve}ali su se, ali stanje se ju-~er ipak normalizo valo. Podzemnevode se jo{ nisu po vukle jedino unaselju Osjek u Ulici Hendeku{a, alise njihov ni vo i ne po ve}a va. EkipeCi vilne za{tite Ilidè su i dalje na te-renu i prate situaci ju, a spremne sureago vati na svaku do ja vu gra|ana.

- Ci vilna za{tita ne moè ni{tauraditi kada su u pitanju podzemne

vode, niti moè pomo}i gra|animako jima se voda ulila u ukopanepodrume ku}a. Tek nakon potpu-nog po vla~enja vodosta ja ri jekatreba o~eki vati da i ova voda nesta-

ne. Po{to se radi o bespra vno iz-gra|enim objekti ma, ugroènigra|ani ne}e imati pra vo na nado-knadu {tete, kazala je Mira Boras,pomo}nica na~elnika za Ci vilnuza{titu Ilidè.

Kako bi ublaìla i spri je~ila plav -ljen je na podru~jima oko ri jeka,Op}ina Ilidà je mnogo toga uradi-la. Sva korita su na vri jeme o~i{}e-na i njiho va proto~nost je znatnopo ve}ana i sada je stanje u odno-su na prethodne godine puno bo-lje. Jedino je i dalje kriti~no korito

ri jeke Bosne ko je je gla vni uzro~nik popla va, jer se na nekim mjestima voda nagomila va i vra}a nazad,pa pla vi okolno zemlji{te.

Z. T.




Broj: 11.7.2-7.1-8483-2/12 E.B.Dne, 23.1.2013. godine

Na osnovu Odluke o potrebi zasnivanja radnog odnosa broj: 00.1.2-10.1-22383-5/12 od 6.11.2012. godine i ~lana 42. Pra-vilnika o radu-prilog broj 1. Organizaci ja rada d.d. BH Telecom, Sara jevo, direktor Regionalne direkci je Sara jevo-Dioni-~kog dru{tva BH TELECOM Sara jevo objavlju je

O G L A Sza zasnivanje radnog odnosa na odre|eno vri jeme u Dioni~kom dru{tvu BH TELECOM Sara jevo - Regionalna direkci jaSara jevo, na radno mjesto broj:

27. Tehni~ar za komutacije II - SSS - 1 (jedan) izvr{ilac, na odre|eno vri jeme, u tra janju od 12 (dvanaest) mjeseci, uzprobni rad od 3 (tri) mjeseca, u Slu`bi za komutacione sisteme Centar telekomunikaci ja Direkci je Sara jevo. Potrebna za-vr{e na elektrotehni~ka {kola ili druga odgovara ju}a sre dnja {kola, voza~ka dozvola za B kategori ju, pasivno poznavanje engleskog jezika i 6 ({est) mjeseci radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima nakon sticanja IV stepena stru~ne spreme.

Radno mjesto 27. Tehni~ar za komutaci je II obavlja sljede}e poslove:- Radi na pri jemu, ispitivanju i otklanjan ju smetnji te njihovoj odjavi prema nadle`nim slu`bama.- Rad na odr avanju i eksploataci ji komutacionih sistema.- Radi na pu{tanju novih i pro{irenju posto je}ih kapaciteta.- Kontaktira sa korisnicima zbog realizaci je pretplatni~kih usluga.- Obavlja poslove deùrnog u odjel jen ju i vodi odgovara ju}e dnevnike.- Obavlja i druge poslove po nalogu neposrednog rukovodioca.

I. Kandidati za pri jem u radni odnos mora ju ispunjavati sli jede}e op}e uslove:- da ima op}u zdravstvenu i psihofizi~ku sposobnost za obavljan je traènih poslova (kandidati ko ji u|u u uì izbor

du`ni su dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj i psihofizi~koj sposobnosti za obavljan je traènih poslova)- da je dràvljanin Bosne i Hercegovine

II. Pored navedenih op}ih uslova, kandidati mora ju ispunjavati i sli jede}e posebne uslove:- zavr{ena elektrotehni~ka {kola ili druga odgovara ju}a srednja {kola - SSS, IV stepen- voza~ka dozvola B kategori je i pasivno poznavanje engleskog jezika- 6 ({est) mjeseci radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima nakon sticanja IV stepena stru~ne spreme na po-

slovima kao {to je u opisu radnog mjesta navedeno

III. Uz pri javu na oglas potrebno je priloìti sljede}e dokumente (original ili ovjerenu fotokopiju):- biografi ju sa adresom i kontakt-telefonom,- diplomu/svjedo~anstvo o sticanju IV stepena stru~ne spreme (SSS),- izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stari ji od 6 mjeseci),- uvjerenje o dràvljanstvu (ne stari je od 6 mjeseci),- dokaze o ispunjavan ju posebnih uslova (voza~ka dozvola B kategori je i uvjerenje o pasivnom poznavanju engles-

kog jezika),- potvrdu o radnom iskustvu na istim ili sli~nim poslovima nakon sticanja IV stepena stru~ne spreme u tra janju od

najmanje 6 ({est) mjeseci (radna knjiìca i listing PIO/MIO-a ne prihvata se kao dokaz o radnom iskustvu).

IV. Oglas za podno{enje pri java osta je otvoren 8 (osam) dana od zadnjeg dana objavljivan ja u dnevnim listovima.

V. Kandidati ko ji su dosad aplicirali za zasnivanje radnog odnosa u Direkci ju Sara jevo, potrebno je da dopune doku-mentaci ju iz aplikaci je.

Pri jave sa svim traènim dokumentima, ko ji mora ju biti na jednom od zvani~nih jezika u BiH, treba dostaviti li~no na protokol ili po{tom na sljede}u adresu:

Dioni~ko dru{tvo BH TELECOM Sarajevo

REGIONALNA DIREKCIJA SARAJEVOSa naznakom "prijava na oglas (navesti broj oglasa i radno mjesto) - ne otvarati"Ulica Zmaja od Bosne broj 88

71000 Sarajevo

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaci ji Bosne i Hercegovine ("Slu`benenovine FBiH", broj 34/03), a u vezi sa odredbama ~lanova 262, 264. i 310. Zakonao privrednimdru{tvima ("Slu beneno-vineFederaci je BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 7/09 i 63/10) i ~lana 24. Statuta JP "RTV Ze-nica" d.o.o. Zenica, Skup{tina JP "RTV Zenica" d.o.o. Zenica ponovo raspisu je

O G L A Sza izbor kandidata za ~lanove Nad zornog odbora JP "RTV Zenica" d.o.o. Zenica

Nad zorni odbor JP "RTV Zenica" d.o.o. Zenica sasto ji se od tri ~lana.

I Opis pozici jeNadzor ni odbor JP "RTV Zenica" d.o.o. Zenica ima sli jede}e na dle`nosti:- nadzire poslova nje Dru{tva;- priprema poslovnike i predla e ih skup{tini;- priprema eti~ki kodeks i predla e ga skup{tini;- vr{i izbor kandida ta Odbora za revizi ju i podnosi pri jedlog za njegovo imenova nje skup{tini;- ra zma tra provedbeni propis za postupak na bavki i nadzire njegovo provo|enje;- da je mi{ljen je skup{tini o pri jedlogu Upra ve za ra spodjelu dobiti;- predla e na ~in pokri}a gubit ka;- imenu je i ra zrje{a va ~la nove Upra ve u skla du sa postupkom ut vr|enim u Sta tutu Dru{tva;- da je ovla {tenja za aktivnosti ko je su ogra ni~ene propisima Za kona o ja vnim preduze}ima;- da je upute direktoru za provo|enje preporuka u vezi sa uo~enim nepra vilnostima;- usva ja izvje{taj Upra ve o poslova nju po polugodi{njem i godi{njem obra ~unu, sa bilansom sta nja i bilansom uspje-

ha i izvje{ta jem revizi je;- podnosi skup{tini godi{nji izvje{taj o poslova nju Dru{tva, ko ji oba vezno uklju~u je izvje{taj revizora, izvje{taj o ra -

du Nadzor nog odbora i Odbora za revizi ju, i plan poslova nja za na rednu poslovnu godinu u okvirima posto je}eg pla -na i revidira nog pla na;

- odobra va kupovinu, proda ju, za mjenu, uzima nje u lizing i druge transa kci je s imovinom, direktno ili posredstvomsupsidi jar nih dru{ta va u toku poslovne godine u obimu od 15% (petna est odsto) do 33% (trideset i tri odsto) knji-govodstvene vri jednosti ukupno imovine dioni~kog dru{tva;

- nadzire upra vu u provo|enju preporuka da tih od Odbora za revizi ju te vanjskog revizora sa specificira nim rokovima;- sistemat ski nadzor nad poslova njem i za konito{}u poslova nja Dru{tva;- redovno izvje{ta va nje skup{tine Dru{tva o svom ra du;- da va nje instrukci ja or ga nima Dru{tva ra di ot kla njan ja nepra vilnosti u ra du;- prisustvova nje sjednica ma skup{tine Dru{tva i u~e{}e u raspra vi bez pra va gla sa;- pregled poslovnih knjiga i dokumenta ci je Dru{tva;- drugi poslovi predvi|eni za konom.Mandat ~la nova Nadzor nog odbora tra je 4 (~etiri) godine, s mogu}no{}u ponovnog imenova nja u skla du sa Za konom.Na kna du za rad predsjednika i ~la nova Nadzor nog odbora ut vr|uje svo jim aktom Skup{tina dru{tva.Kandida ti mora ju ispunja va ti op}e i posebne uvjete.

II Op}i uslovi za imenovanjeSva ki kandidat mora ispunja va ti sljede}e op}e uslove:- da j e d r a vlja nin Bosne i Her cegovine,- da ni je otpu{ten iz drà vne slu`be, kao rezultat disciplinske mjere na bilo ko jem nivou vlasti Bosne i Her cegovine,

u periodu od tri godine od da na objavljivan ja ja vnog ogla sa,

- da ni je pod optu`nicom Me|una rodnog suda za ra tne zlo~ine u biv{oj Jugosla vi ji (~lan IX 1. Usta va Bosne i Her cegovine),- da ni je na funkci ji u politi~koj stranci u smislu ~la na 5. Za kona o ministar skim, vla dinim i drugim imenova njima uFedera ci ji Bosne i Her cegovine ("Slu`bene novine FBiH", broj 34/03),

- da ni je iza bra ni zva ni~nik, nosilac izvr{nih funkci ja ili sa vjetnik u smislu Za kona o sukobu interesa u instituci ja ma vlasti Bosne i Her cegovine ("Slu`beni gla snik BiH", broj 16/02 i 12/04),

- da ni je ~lan upra vnog ili nadzor nog odbora drugog dru{tva ili instituci je,- da nema priva tni/finansijski interes u instituci ji u ko joj se kandidu je,- da ni je osu|ivan za krivi~no djelo i za privredni prestup nespo jive s du`no{}u u instituci ji u ko ju se kandidu je, pet

godina od da na pra vosna nosti presude, isklju~u ju}i vri jeme za tvor ske ka zne,- da ni je lice ko jem je pra vosna nom presudom suda za bra njeno obavljan je aktivnosti u na dle`noj instituci ji u ko joj

se kandidu je,- da ni je sta ri ji od 65 godina.

I II Posebni uslovi za imenovanje:- da ima visoku stru~nu spremu (VII stepen) i pet godina ra dnog iskustva u struci i spremi,- da posjedu je stru~no zna nje iz oblasti dru{tvenih ili tehni~kih na uka, veza nih za oblast privrede i medi ja,- da posjedu je zna nje iz oblasti ra da i or ga niza ci je ja vnih preduze}a,- da je uspje{an privrednik-mena dèr ili ja vni djela tnik,- sposobnost kreativnog doprinosa refor mi, priva tiza ci ji i tranzici ji drà vne imovine,- sposobnost za sa vjesno, odgovor no i odlu~no obavljan je pozici je,- sposobnost nepristra snog dono{enja odluka,- komunika cijske i or ga niza tor ske sposobnosti,- rezulta ti ra da ostva reni tokom poslovne ka ri jere,- preporuke ra ni jih neposrednih rukovodila ca.

IV Uz pri javu kandidata, ko ja treba da sadrì kra}u biografi ju, adresu i kontakt-telefon, potrebno je priloìti slje-de}u dokumentaci ju:1. uvjerenje o dràvljanstvu ili ovjerenu kopi ju CIPS-ove li~ne kar te,2. izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih (rodni list),3. uvjerenje MUP-a da ni je osu|ivan za krivi~no djelo na vedeno u op}im uvjetima,

4. uvjerenje Op}inskog suda da ni je lice ko jem je pra vosna nom presudom suda za bra njeno obavljan je aktivnosti u instituci ji u ko joj se kandidu je,5. izja va o ~injenica ma na bro ja nim u aline ja ma 2 do 7 op}ih uslova iz ogla sa,6. dokaz o {kolskoj spremi,7. dokaz o ra dnom iskustvu.

Dokumenti ko ji se prila u uz pri ja vu na oglas mora ju biti originalni ili ovjerene kopi je.Kandida ti ko ji u|u u uì izbor bi}e pozva ni na inter vju.Oglas za podno{enje pri ja va osta je otvoren 15 da na od da na objavljivan ja. Posljednji dan podno{enja pri ja va ra ~una se pre-ma da tumu obja ve u gla silu ko je posljednje bude obja vilo ovaj oglas.Oglas }e biti objavljen u "Slu`benim novina ma Federa ci je Bosne i Her cegovine" i dnevnom listu "Oslobo|enje".Nebla govremene i nepotpune pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.

Pri ja vu sa tra enom dokumenta ci jom dosta viti li~no na protokol ili preporu~eno po{tom sa na zna kom "PRIJAVA NA OGLAS-NE OTVARATI", a na sljede}u adresu:

JP "RTV Zenica" d.o.o. ZenicaKomisi ja za izbor

Bulevar kralja Tvrtka I bb72 000 ZENICA

88300 ÂPLJINABra }e Ra di}a bbBroj: 43/2/13

Na temelju ~lanka 242. Za kona o gospodar skim dru{tvima (Sl. novine FBiH, broj: 23/99, 45/00, 2/02, 6/02,29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09) i ~lanka 50. Sta tuta Dru{tva "BREGAVA" d.d. a pljina, Nadzor ni odbor na sjednici odrà noj 24.1.2013. g. donio je odluku o sa ziva nju Skup{tine Dru{tva, te ovim putem objavlju je

O B A V I J E S To sazivanju 14. Skup{tine Dru{tva "BREGAVA" d.d. âpljina

Skup{tina dioni~a ra Dru{tva odràt }e se 18.2.2013. g. u prostori ja ma "Brega ve" d.d., ul. Bra }e Ra di}a bb,â pljina sa po~et kom u 16 sa ti.

Za rad Skup{tine predla e se sli jede}i

DNEVNI RED1. Izbor ra dnih ti jela Skup{tine

(predsjeda telja i dva ovjera va telja za pisnika)2. Dono{enje odluke o za mjeni zemlji{ta

Pra vo sudjelovan ja u ra du Skup{tine i odlu~iva nju ima ju dioni~a ri ko ji se na la ze na listi dioni~a ra kod Re-gistra vri jednosnih pa pira 30 da na pri je da tuma odrà va nja Skup{tine.

Dioni~ar ili punomo}nik u skla du sa za konom je duàn najka sni je 3 da na pri je odrà va nja Skup{tine podni- jeti Dru{tvu pri ja vu o sudjelovan ju u ra du i odlu~iva nju na Skup{tini.

Uvid u ma teri ja le za Skup{tinu, kao i drugu dokumenta ci ju Dru{tva moè se izvr{iti u sjedi{tu Dru{tva sva -kim ra dnim da nom od 7 do 15 sa ti.

Dioni~a ri ili grupa dioni~a ra sa najma nje 5 % ukupnog bro ja dionica sa pra vom gla sa ima ju pra vo predloì-ti izmjenu dnevnog reda i pri jedloga odluka Skup{tine u pisa noj for mi najka sni je 8 da na od da na objavlji-van ja sa ziva Skup{tine.

Predsjednik Nadzornog odbora Mar sela Jer ki}



OGLASIOSLOBO\ENJE subota,26. januar/sije~anj 2013. 17



KULTURA OSLOBO\ENJEsubota, 26. januar/sije~anj2013.18

Rok za pri ja vu pro jekata naupra vo otvorenom no vom natje-~a ju za flmske stvaratelje iz jugoisto~ne Evrope za sudjelo-

van je u CineLink radionicama zarazvoj pro jekata i koprodukcij-skom mar ketu CineLink je do 15.oùjka ove godine, ja vili su iz Sa- ra je vo Film Festi vala. Ovogodi-{nje njego vo 19. izdanje bit }e od16. do 24. augusta.

Najno vi ji realizirani pro jekti srani jih izdanja CineLinka ve} su

prisutni na me|unarodnim es-ti valima, a ova je godina po~elauvr{ta vanjem flma “Krugo vi”Sr|ana Golubo vi}a u selekci ju

World Cinema Dramatic Com- petition Sundance Film Festi-

vala, kao i u program Forum

ovogodi{njeg Berlinala. Tako|er,flm “Matei Chlid Miner” Alexan-dre Gulee uvr{ten je u selekci juBright Future Rotterdam FilmFesti vala, dok }e “Obrana i za{ti-ta” Bobe Jel~i}a biti premi jernoprikazan u okviru Foruma Berli-nala, a “Harmony Lessons” Emi- ra Baigazina u utrci je za Zlatnogmed vjeda.

Ina~e, CineLink oso vina indu-strijskog odjela SFF-a je plat-orma za razvoj i fnanciranje

pa`lji vo odabranih pro jekata iz jugoisto~ne Evrope predo-dre|enih za evropsku kopro-dukci ju. Ova platorma, u sklo- pu selekci ja CineLink Plus i

Work in Progress, podrà va pro- jekte u svim azama razvo ja,

kao i pro jekte u produkci ji i

postprodukci ji.CineLink je u proteklih de-

set godina izrastao u jednuod na juspje{ni jih platormi zarazvoj i inanciranje ilmo va uEvropi.

Izabrani pro jekti takmi~e se

Prvi put u histori ji sla vne dvo- rane, u nju jor{kom Carnegie Hal- lu bi}e izvedena djela bh. kompozitora uz u~e{}e mladih muzi~a-ra iz BiH. Koncert }e biti izveden31. januara, a sve u organizaci ji

Ameri~ko-bosanske ondaci je iStalne misi je BiH pri Ujedinjenimnaci jama. Koncert }e otvoritiMirsada ôlako vi}, stalna predsta vnica BiH pri Ujedinjenimnaci jama i Jan Eliasson, zamjenik generalnog sekretara UN-a.

- New York je centar svjetskediplomati je i ovo je odli~na prilika da se predsta vimo ne~im li- jepim i na poziti van na~in, kaèMak Kamenica iz Ameri~ko-bosanske ondaci je.

Ali{er Si jari}, bh. kompozitor~i ja }e djela, izme|u ostalih, bi-

ti izvedena na koncertu, nagla-{a va kako je ovo pri~a o uspjehubh. muzike.

- Bh. kompozitori prvi put }e bi-ti predstav ljeni u koncertnoj saliko ja ima renome na me|unaro-dnom ni vou, kazao je Si jari}, ko-

ji je dodao da je ovaj nastup bitaniz najmanje dva aspekta. - Prvi jeda }e bh. kompozitori prvi put bi-ti predstav ljeni u Carnegie Hallu.Drugi je da su Fondaci ja i spon- zori na{li sluha za ovo umjetni~kostvarala{tvo, za ko je u BiH, naà-lost, nema do voljno sluha.

Pored njego vih, na koncertu}e biti izvedena i djela \or|a Jo- van~i}a, Igora Kara~e i Dine Ra-{idbego vi}a, a njih }e izvestiDragan Opan~i}, Naomi Dru-{ki}, Vedran Tuce i Ivan [ari}, te

dvi je ameri~ke umjetnice TaliRoth i Simone Baron.

- Misi ja ovog koncerta je mul- tikulturalnog i multietni~kog karaktera. Pored koncerta, odrà-}emo i panel-diskusi je na JohnHopkins uni verzitetu u Washin-gtonu, u centru za transatlantskeodnose”, istakao je Kamenica. On

je dodao da }e biti odràni i sa-stanci sa ljudima iz State Depart-menta i Kongresa. N. S.

Djela bh. kompozitora u Carnegie Hallu

PREDSTAVLJANJE NAme|unarodnom renomeuNa koncertu }e biti izvedena djela Ali{era Sijari}a, \or|a Jovan~i}a,Igora Kara~e i Dine Ra{idbegovi}a, a izve{}e ih Dragan Opan~i},Naomi Dru{ki}, Vedran Tuce, Ivan [ari}, Tali Roth i Simone Baron

Otvoren natje~aj

CineLink projekti

Atelje “Ismet Mujezinovi}” Tuzla

U tuzlanskom Ateljeu “IsmetMu jezino vi}” otvorena je izlo`baotograf ja “Ororots: ste}ci iz Arme- ni je”, autora Gor~ina Dizdara. Izlo-`ba je rezultat autoro vog rada nadoktorskoj disertaci ji na Uni ver-zitetu York u Torontu iz oblasti humanisti~kih nauka, gdje mu jegla vna tema rada upra vo simbo-lika ste}ka.

“Na osno vu nekih indikaci ja iknjiga iz ko jih sam saznao o specif~nosti arme-nijske srednjo vje-ko vne umjetnosti,odlu~io sam proputo vati isto~nuTursku, Gruzi ju i

Armeni ju. Tamosam nai{ao na ri- jedak oblik nad-grobnog spome-nika ko ji se nazi vaarmenijskom ri je-~ju za be{iku ilikoli jev ka ‘ororots’.Kao {to i sami mo-ète vidjeti, na ovoj izlo`bi ti nad-grobni spomenici ima ju ne vjero-

vatnu sli~nost sa na{im ste}cima”,rekao je autor Dizdar.

Ina~e, on je potomak velikogMaka Dizdara, otuda ne treba nida ~udi njego va ascinaci ja ste}ci-ma. On smatra da su upra vo ste-}ci na jautenti~ni ji i na joriginalni-

ji proizvod ove zemlje, odnosnonjene kulture, i zbog toga mu te-{ko pada odnos drà ve premaovom kulturnom nasli je|u.

“Kada pogledamo odnos dru-{tva i drà ve prema kulturnomnasli je|u u razvi jeni jim zemljama,onda je {okantno kada vidimokako se kod nas tretira ju ste}ci. Mipu{tamo da na{e srednjo vjeko vneskulpture jednosta vno propada jupored puta, ne zna ju}i kolika je njiho va vri jednost”, istakao je Dizdar.

Izlo`bu je otvorio na~elnik Tu- zle Jasmin Imamo vi}, ko ji je tomprilikom izja vio da je autor napra-

vio spektakularnootkri}e.

“Ja sam pozdra- vio entuzi jazamGor~ina Dizdara.Zahvalju jem mu{to za misi ju imaBosnu i bosanskeste}ke. Ovo je spe-ktakularno otkri}eko je go vori ne sa-mo o nad vreme-nosti ste}aka negoi o jednom ogrom-nom prostoru. Ovo

je dragocjena izlo`ba o ste}ku saprostora za ko ji mi nismo ni znali da tamo ste}ak i posto ji. Ovomprilikom èlim da dam i li~nu po-dr{ku radu Fondaci je Mak Dizdar”,kazao je Imamo vi}.

Ina~e, Gor~in Dizdar radi i kaodirektor Fondaci je “Mak Dizdar”,~i ji je jedan od gla vnih cilje vapromoci ja i za{tita ste}ka. Izlo`baotograf ja “Ororots: ste}ci iz Ar- meni je” osta je otvorena do 7. e- bruara. D. OSMANAGI]

Ororots: ste}ciiz ArmenijeKada pogledamo odnos dru{tva i dràve premakulturnom naslije|u u razvijenijim zemljama,

onda je {okantno kada vidimo kako se kodnas tretiraju ste}ci, kaè Gor~in Dizdar



KULTURA/SCENAOSLOBO\ENJE subota, 26. januar/sije~anj2013. 19

za CineLink nagrade: Eurimages

(30.000 eura), CNC (10.000 eura),EUR Arte International Relations(6.000), Li ving Pictures Ser vice(do 10.000 eura) u uslugama i 3 x Synchro Film Vienna (do 2.500eura) u uslugama EAVE Scholar-ship. An. [.

Comrade Booking u saradnji saSara je vo Punk Festom odlu~ili suda za kraj januara ponude ononajbolje sara jev skoj publici.

Naime, u sara jev skom klubu AG ve~eras }e u 20 i 30 po~etikoncertni program pod nazi-

vom Enter the Cosmos.Ulaz na ovaj doga|aj je {est KM

i ura~unata je i konzumaci ja. Pu- blici }e se predsta viti tri bendaConsecration iz Beograda, te Mo-ontrip i Steeltiger iz Sara je va.Consecration, kosmos rock ekipa

iz Beograda, je trio proesionalnihmuzi~ara ko ji prvi put dolaze uSara je vo. Posto je ve} preko deset

godina i jedan su od najboljihbendo va ovog tipa u regi ji. Njihov post/ambient/experimental/co-smos zvuk je ne{to {to nemamoprilike ~esto ~uti u na{em gradu.Pored njih, u klubu AG nastupit}e i bend Moontrip iz Sara je va. To

je mladi bend iz Bosne i Herce-go vine, a svira ju ne{to {to bi semoglo nazvati uzi jom postrock/experimentala, sa indie pri- mjesama i math uletima. Uskoroobjav lju ju svoj prvi album. Na En- ter the Cosmos nastupa i heavy

metal bend Steeltiger ko ji za sa-da ima {est autorskih pjesama inekoliko obrada. D`. B.

Nakon nastupa u beogradskoj Areni pro{le godine, pokazali su dagdje god da do|u publici nude sa-mo najbolje od sebe. Uprkos nekim negati vnim komentarima ve- zanim za taj koncert, ipak su jo{ je-dnom pokazali da su jedan od najpopularni jih pop-rock bendo va uregi ji. Neda vno su gosto vali i u Nje- ma~koj, ta~ni je u Berlinu. Dvora-na je bila premala da primi sve njiho ve ano ve.

Sljede}a koncertna destinaci ja

Prlja vog kazali{ta je ako vec. Pro-{le su dvi je godine od njiho vog posljednjeg koncerta u ovom gradu.Tada su odu{e vili prepunu dvora- nu. Uradit }e to pono vo. Iako Pr-lja vo kazali{te tamo nastupa po vodom Valentino va, koncert }e zbogpreuzetog termina biti odràn tek 16. ebruara i spremni su za pra vimuzi~ki spektakl.

Prljav ci, kako ih popularno nazi va ju u regi ji, nada ju se sjajnojpro|i. Ulaznice su u proda ji.

Drugi ciklus Bi jenala D-O Ark Underground (osno vna ide japro jekta je transormaci ja Atom-skog skloni{ta u Muzej sa vre-mene umjetnosti) bit }e otvoren26. trav nja u Konjicu u Atom-skom skloni{tu, gdje }e biti izlo-èna djela 35 umjetnika iz 19 ze-malja. U po vodu onoga {to }e se

desiti u predsto je}em periodu, uBo{nja~kom institutu - Fonda-ci ja Adil Zulfkarpa{i} odràna jekonerenci ja za no vinare na ko-joj su sudjelo vali selektori/kura-tori drugog ciklusa pro jekta Bi-jenale sa vremene umjetnostiBasak Seno va iz Turske i Bran-ko Francescia iz Hrvatske, teEdo Hozi}, direktor pro jekta D-O Ark Underground. Ina~e, ovajdrugi ciklus odvi ja se u partner-stvu s Republikom Turskom i Re-publikom Hrvatskom, a pod-sjetit }emo da je u 2011. Vi je}e

Evrope pro jekt proglasilo za kulturni doga|aj Evrope.

70 radovaNakon otvaranja drugog ci-

klusa, odnosno Bi jenala ko jepredsto ji u Atomskoj ratnoj ko- mandi ostat }e 70 rado va, a odEde Hozi}a se saznalo da mu jekapacitet jo{ za tri bi jenala.

Selektorica Turske Basak Se- no va ukratko je go vorila o kon-

ceptu i predsta vila je svo ju listuumjetnika na ko joj se nalazeimena njih 16, dok je BrankoFranceschi predsta vio svo ju (iza-brao je 19 rado va). Odnosno,izabrali su umjetnike iz BiH,Hrvatske, Nizozemske, Turske,SAD-a, Itali je, Poljske, Njema~ke,Ma|arske, Srbi je, Koso va, Make-

doni je, Velike Britani je, Bugar-ske, [panjolske...

U VenecijiPro jekt D-O Ark Undergro-

und bit }e predstav ljen na 55. veneci janskom bi jenalu, a prvaprezentaci ja }e tra jati od 27.ma ja do 10. juna, a odràt }e seu UNESCO-ovoj Palazzo Zorzi.Od Ede Hozi}a se ~ulo da }e Pro- jekt biti predstav ljen i u Zagrebu,a bit }e organizirana i tre}a prezentaci ja kra jem ove godine u Is-tanbulu. An. [IMI]

Enter the Cosmos

Gosti iz Beograda

Napravit }e muzi~ki spektakl

D-O Ark Underground

Foto: D. SEKULI]

Bijenale savremene

umjetnosti u KonjicuU ~etvrtom mjesecu u Atomskom skloni{tu u Konjicu bit }e

otvoren drugi ciklus Bijenala D-O Ark Underground i bit }e

izloèno 35 djela umjetnika iz 19 zemalja

PARTNERIDrugi ciklus odvi jase u par tnerstvu s

Republikom Turskomi Republikom

Hrvatskom, a Vi je}eEvrope pro jekt

proglasilo za kul turnidoga|aj Evrope




BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEZENI^KO-DOBOJSKI KANTONOP]INA TE[ANJOP]INSKI NAÊLNIK

Na osnovu ~la na 8. Za kona o ministar skim, vla dinim i drugim imenova njima Federa ci je Bosne i Her cegovi-ne ("Slu`bene novine Federa ci je BiH", broj 34/03), ~la na 8. Odluke o ut vr|iva nju Standar da i kriteri ja za imenova nje na upra`njene pozici je u regulira nim ti jelima Op}ine Te{anj ("Slu`beni gla snik op}ine Te{anj",broj 8/03, 1/04 i 10/06) i ~la na 30. Sta tuta Op}ine Te{anj ("Slu`beni gla snik Op}ine Te{anj", broj 11/07),op}inski na ~elnik objavlju je

JAVNI OGLASza izbor kandidata za ~lanove Nadzornog odboraJP Agenci ja za razvoj op}ine Te{anj - "TRA" d.o.o.

I Naziv pozici je^lan Nadzor nog odbora....................................................3 (tri) izvr{ioca na mandat od 4 (~etiri) godine

II Opis poslova:Vr{i nadzor nad poslova njem i ra dom Dru{tva; ra zma tra izvje{taj upra ve o poslova nju po polugodi{njemi godi{njem obra ~unu sa bilansom sta nja i bilansom uspjeha; podnosi godi{nji izvje{taj Skup{tini dru{tva ko ji oba vezno uklju~u je finansijski izvje{taj, izvje{taj revizora i Odbora za revizi ju; podnosi godi{njiplan ra da za na rednu poslovnu godinu; predla e na ~in upotrebe i ra spodjele dobiti, te na ~in pokri}a gubit ka; imenu je ~la nove i predsjednika Odbora za na kna de i Odbor za imenova nja; ut vr|uje pri jedloge materi ja la za Skup{tinu i sa ziva Skup{tinu Dru{tva, komisi je i ti jela za obavljan je odre|enih ra dnji u inte-resu i za potrebe Dru{tva; odobra va, odlu~u je o kupovini, proda ji, razmjeni kreditnom za duìva nju i dru-gim finansijskim poslovima u nov~a nom iznosu; priprema poslovnike i predla e Skup{tini na usva ja nje;ra zma tra provedbeni propis za postupak na bavke i druge poslove u skla du sa Za konom o privrednimdru{tvima i ja vnim preduze}ima.

III Op}i uslovi ko je kandidat treba ispunjavati:1. da je dr avlja nin Bosne i Her cegovine i da ni je sta ri ji od 70 godina na dan imenova nja;

2. da ni je otpu{ten iz drà vne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo ko jem nivou u Bosni i Her -cegovini u periodu od tri godine pri je da na objavljivan ja ovog ja vnog ogla sa;

3. da ni je obuhva }en odredba ma ~la na IX 1. Usta va Bosne i Her cegovine;4. da ni je "kandidat ko ji se ne kva lifiku je" iz ~la na 5. Za kona o ministar skim, vla dinim i drugim imen-

ova njima FBiH ("Slu`bene novine FBiH", broj 12/03 i 34/03);5. da ni je ~lan upra vnog ili nadzor nog odbora u vi{e od jednog regulira nog or ga na;6. da ni je osu|ivan za krivi~no djelo i za privredni pri jes tup ko ji je nespo jiv s du`no{}u u nadzor nom

odboru, pet godina od da na pra vosna nosti presude, isklju~u ju}i vri jeme za tvor ske ka zne;7. da mu presudom suda ni je za bra njeno obavljan je aktivnosti u na dle`nosti nadzor nog odbora.

IV Posebni uslovi:- VSS - VII stepen stru~ne spreme i 5 (pet) godina ra dnog iskustva na kon stica nja {kolske spreme.

V Za pri javu na javni oglas kandidat je duàn dostaviti sljede}e (original ili ovjerenu kopi ju):1. pri ja vu sa biogra fi jom, adresom i kontakt-telefonom;2. izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih;3. uvj erenje o dràvljanstvu;4. ovjerenu izja vu da ispunja va op}e uslove broj 2, 3, 4. i 5. (obra zac izja ve moè se preuzeti na {alteru);5. dokaz o {kolskoj spremi;6. dokaz o ra dnom iskustvu.Sa kandida tom ko ji bude ispunja vao sve potrebne uslove bit }e obavljen inter vju.Kandidat ko ji bude iza bran duàn je u roku od 8 (osam) da na dosta viti: uvjerenje da ni je osu|ivan za kri -vi~no djelo i za privredni pri jestup nespo jiv s duzno{}u u nadzor nom odboru, pet godina od da na pra vo-sna nosti presude, isklju~u ju}i vri jeme za tvor ske ka zne; uvjerenje da mu presudom suda ni je za bra nje-no obavljan je aktivnosti u na dle`nosti nadzor nog odbora.

Pri ja vu na oglas, odnosno sve tra ene dokumente treba dosta viti u roku od 15 da na od obja ve ja vnog ogla sa u "Slu`benim novina ma FBiH" li~no ili po{tom na adresu: Op}ina Te{anj, Trg Ali je Izetbegovi}a 11, 74260Te{anj, sa naznakom: Pri java na javni konkurs za imenovanje Nadzornog odbora "TRA".

Nepotpune, nebla govremene i neuredne pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.

OP]INSKI NAÊLNIKmr. sci. Suad Huski}, profesor

A: Trg Ali je Izetbegovi}a T: +387 32 650 022 F: +387 32 650 220 W: opcina-tesanj.ba E: [email protected]

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

UNSKO-SANSKI KANTON

ZDRAVSTVENA USTANOVA LJEÎLI[TE "GATA" - BIHA]Na osnovu ~la na 25. Sta tuta ZU Lje~ili{te "Ga ta" - Biha}, te ~la na 8. Pra vilnika o ra du, te Odlu-ke o potrebi za sniva nja ra dnog odnosa br. 39/13 od 24. 1. 2013. g, di rektor ZU Lje~ili{te "Ga ta"ra spisu je

K O N K U R Sza pri jem u radni odnos na neodre|eno vri jeme

1. Doktor medicine - speci jalista fizi jatar ................................................................1 izvr{ilac

Posebni uslovi:Za vr{en medicinski fa kultet, poloèn speci ja listi~ki ispit i jedna godina ra dnog iskustva u struci.

Pored na pri jed na vedenih posebnih uslova ut vr|enih Pra vilnikom o unutra {njoj or ga niza ci ji i sistema tiza ci ji ra dnih mjesta, potrebno je da kandida ti uz pri ja vu dosta ve doka ze o ispunja van ju op-{tih uslova predvi|enih za konom.

Uz pri ja vu na konkurs kandida ti treba ju priloìti kra }u biogra fi ju.

Pri ja ve sa doka zima o ispunja van ju posebnih i op{tih uslova na vedenih u konkur su dosta viti na adresu:ZDRAVSTVENA USTANOVA LJEÎLI[TE "GATA" - BIHA]Ilidànska br. 9, 77207 Ga ta ili li~no preda ti u ka drovsku slu`bu ZU Lje~ili{te "Ga ta".

Konkurs osta je otvoren 15 da na od da na obja ve u sredstvima ja vnog infor misa nja.

Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.

Na osnovu ~la na 24, a u vezi sa ~la nom 74a. Za kona o drà vnoj slu`bi u Federa ci ji BiH ("Slu`bene novineFedera ci je BiH", br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12) i ~la na 1. Za kona o preuzima nju Za kona o drà vnoj slu`bi u Federa ci ji BiH ("Slu`bene novine TK", br. 12/10 i 1/12), Agenci ja za drà vnu slu`bu Fe-dera ci je Bosne i Her cegovine, u ime Op}ine Luka vac, objavlju je

J AV N I K O N K U R Sza popunu radnog mjesta dràvnog slu`benika u Op}ini Lukavac

4 / 329

- Stru~ni saradnik za odràvanje DGP-a, katastra podzemnih instalaci ja ikatastra zemlji{ta u Slu`bi za geodetske i imovinskopravne poslove - 1 (jedan) izvr{ilac

Opis poslova: Opis poslova sa dràn je u tekstu ja vnog konkur sa, ko ji je objavljen na web stra nici Agenci jeza drà vnu slu`bu Federa ci je BiH www.adsfbih.gov.ba .

Uvjeti: Pored op}ih uvjeta predvi|enih ~la nom 25. Za kona o drà vnoj slu`bi u Federa ci ji Bosne i Her cegovine,kandida ti treba ju ispunja va ti i sli jede}e posebne uvjete predvi|ene Pra vilnikom o unutra {njoj or ga niza ci ji:

- VSS - VII stepen stru~ne spreme, za vr{en geodet ski fa kultet, odnosno visoko obra zova nje prvog, drugog ili tre}eg ciklusa bolonjskog sistema studira nja geodet ske struke,

- najma nje 1 (jedna) godina ra dnog sta a u struci, na kon za vr{ene VSS.

Pri javljivan je na konkurs:a) Kandida ti ko ji su evidentira ni u Registru drà vnih slu`benika Federa ci je BiH ko ji vodi Agenci ja za

drà vnu slu`bu Federa ci je BiH (posto je}i drà vni slu`benici) pri javlju ju se na konkurs dostavljan jemuredno popunjenog pri ja vnog obrasca Agenci je (moè se preuzeti u prostori ja ma Odjel jen ja Agenci jeza Tuzlanski i Posavski kanton, Sla tina broj 2, 75 000 Tuzla, ili na web stra nici Agenci je za drà vnu

slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba ).b) Osta li kandida ti du`ni su dosta viti sli jede}u dokumenta ci ju (original ili ovjerene kopi je):

1. fa kultet sku diplomu (nostrificira na diploma ukoliko fa kultet ni je za vr{en u BiH ili je diploma ste-~ena u nekoj od drà va nasta loj ra spa dom SFRJ, na kon 6.4.1992. godine),

2. pot vrdu / uvjerenje o ra dnom sta u u struci, na kon za vr{ene visoke stru~ne spreme,3. kandida ti ko ji obavlja ju poslove na mje{tenika u or ga nu drà vne slu`be i ko ji su stekli VII stepen

stru~ne spreme ili visoko obra zova nje prvog, drugog ili tre}eg ciklusa bolonjskog sistema studira -nja, du`ni su dosta viti i:- dokaz da su za posleni u or ga nu drà vne slu`be kao na mje{tenici i dokaz o pet godina ra dnog is-

kustva u or ga nima drà vne slu`be, na kon poloènog stru~nog ispita za na mje{tenika i- dokaz o poloènom stru~nom ispitu za na mje{tenika,

4. popunjen pri ja vni obra zac Agenci je za drà vnu slu`bu FBiH (moè se dobiti u prostori ja ma Odjel- jen ja Agenci je za Tuzlanski i Posavski kanton, Sla tina broj 2, 75000 Tuzla, ili na web stra nici Agen-ci je za drà vnu slu`bu FBiH www.adsfbih.gov.ba ).

Kandida ti ko ji dosta ve dokaz o poloènom stru~nom upra vnom ispitu, ja vnom ispitu za drà vne slu`benikeu instituci ja ma Bosne i Her cegovine ili pra vosudnom ispitu izuzima ju se od pola ga nja ispita op}eg zna nja.

Napomena: U slu~a ju da Agenci ja ne ra spola e poda cima ko ji se odnose na po jedine uslove konkur sa, kandida ti ko ji ima ju sta tus drà vnog slu`benika bi}e du`ni potrebne doka ze o ispunja van ju uvjeta konkur sa dos-ta viti Agenci ji u roku od 5 da na od da na pri jema oba vi jesti Agenci je ko jom se tra i dostavljan je doka za.

O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati }e biti obavi je-

{teni putem web stranice Agenci je za dràvnu slu`bu Federaci je BiHwww.adsfbih.gov.ba . Imena kandidata se ne objavlju ju.

Iza bra ni kandidat je duàn u roku od 8 da na od da na pri jema oba vje{tenja o rezulta tima konkur sa dosta vitiAgenci ji sve doka ze o ispunja van ju uvjeta konkur sa.

Pri ja vu na konkurs, odnosno sve tra ene dokumente treba dosta viti u roku od 15 da na od obja ve ja vnog kon-kur sa u "Slu`benim novina ma FBiH", putem po{te, preporu~eno na adresu:

Agenci ja za dràvnu slu`bu Federaci je BiHOdjel jen je Agenci je za Tuzlanski i Posavski kanton

Slatina broj 2, 75 000 Tuzlasa naznakom:

"Javni konkurs za popunu radnog mjesta dràvnog slu`benika u Op}ini Lukavac"

Nepotpune, neuredne i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.DIREKTOR

mr. sc. Sead Maslo

BOSNA I HERCEGOVINAKANTON SARAJEVOOP[TINA STARI GRAD

JU OSNOVNA [KOLA "SABURINA"Broj: 01- 474 / 2013

Datum: 25.1.2013. Na osnovu odredbi Zakona o osnovnom od go ju i obrazovanju, Odluke [kol skog odbora broj: 01-450/13 od 9.1.2013. i saglasnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sara jevo broj: 11-38-22632-56- 2/12, JU O[ "Saburi na" Sara jevo raspisu je

J AV N I K O N K U R Sza pri jem uposlenika u radni odnos

1. Nastavnik/nastavni ca matemati ke 1 izvr{ilac, 20 ~asova nastavne norme sedmi~no, na odre|eno vri je-me do povrat ka uposlenice sa bolovanja, a naj kasni je do 15.8.2013. godine,

2. Nastavnik/nastavni ca bi olo gi je 1 izvr{ilac, 6 ~asova nastavne norme sedmi~no, na odre|eno vri jeme do povrat ka za poslenice sa porodilj skog od sustva, a naj kasni je do 15.8.2013. godine.

USLOVI KON KURSAZa po zi ci ju 1. - Pored op}ih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa kandidati trebada ispunjava ju i posebneuvjete ut vr|ene Zakonom o osnovnom od go ju i obrazovanju, Pedago{kim standardima i Nastavnim planomi programom za osnovnu {kolu.Uz pri javu na javni konkurs kandidati su du`ni priloìti original ili ovjerene fotoko pi je sli jede}ih dokumenata:

- Kra}u biogra fi ju,- Di plomu kao dokaz stru~ne spreme,- Uvjerenje o poloènom stru~nom ispitu,- Izvod iz mati~ne knjige ro|enih,- Uvjerenje o dràvljanstvu/ne stari je od 6 mjeseci.

Izabrani kandidat je duàn pri je zasnivanja radnog odnosa dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj spo-sobnosti za rad u obrazovanju i uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka. Javni konkurs osta je otvoren osam (8) dana od dana objavljivan ja. Pri javu sa dokazima o ispunjavan ju uslova iz javnog konkursa dostaviti na adresu Javna ustanova Osnovna{kola "Saburi na" Sara jevo, Ul. Saburi na br. 4, 71000 Sara jevo, sa naznakom "za javni konkurs". Kandidati ko ji ne budu izabrani na konkursu svo ju dokumentaci ju mogu podi}i u prostori jama {kole, a na-kon {to dobi ju obavje{tenje o izabranom kandidatu. Ne potpune i neblagovremene pri jave ne}e se razmatrati.

Zamjenik pred sjedni ka [kol skog odbora



Reuters



Pogledi 26. januar/sije~anj 2013.22

Specijalno za Oslobo|enjeLeila Vite{ki}

Mnogi sa ko jima sam raz-go varala bili su svje-doci istori je ~etiri godi-ne rani je. Ni gu`va ni

mjere sigurnosti ko je su bile po ja~a-

ne ni je ih spri je~ila da pono vo kre-nu u Washington DC. Kate iz Kalior-ni je zaista me iznenadila tvrdnjomda je ovo “doìv ljaj ko ji te prati do kra-

ja i vota”, ali da ipak atmosera, iakouzbudlji va, ni je ista kao ona od pri-

je ~etiri godine. Po njenim ri je~ima,prva inauguraci ja predsjednikaObame zra~ila je ponosom Ameri-kanaca i nadom u bolje dane i pro-mjene ko je dolaze sa prvim aro-ameri~kim predsjednikom. “Svi subili nasmi jani”, kaè Kate i primje-}u je da je ove godine mnogo manjeosmi jeha na licima smrznutih po-sjetilaca. Tuma~i to ekonomskim te-{ko}ama Amerikanaca, problemi-ma sa trì{tem ku}a, blokadom

politi~kog sistema, kao i pozici jomSAD-a u svi jetu.

Ameri~ki san

Me|utim, ja sam bila sretna da na-kon ne vi|enih mjera sigurnosti i{anse da dobi jem kartu za speci jal-ni voz stignem do WDC-a i odje-dnom je umor ko ji sam osje}alanestao: zasta ve, zna~ke, su veniri nainauguraci ji, djeca zamotana u de-ke i u{u{kana u maminim jaknama- po{to su kolica zabranjena, vetera-ni rato va u ko jima je u~estvo vala

Amerika, a du` gla vne ulice Pensil- vani ja aveni je, ko ja je mjesto za pa-radu i po vezu je Capitol i Bi jelu ku-}u, slika je ko ja me je impresionira-

la. Ofciri i kadeti ameri~ke armi je -marinci, avi jati~ari, mornari u para-dnim uniormama su pa lji vo gleda-li i spremni su bili za bilo kakvu akci-

ju, jer ovakva vrsta doga|aja pred-stav lja pra vu moru sa stano vi{ta si-gurnosti.

Pri je nego {to je donesen 20.

amandman, datum za prenos vlas-ti i zakletvu no vog predsjednika bio

je 4. mart, ko ji se poklapa sa Usta vomutemeljenim 1789. godine. Posljednjipredsjednik ko ji je inauguriran 4.marta bio je Franklin D. Rose velt,1933. Iako Ustav Amerike opisu jeinauguraci ju kao prenos vlasti i za-kletvu no vog predsjednika mirnimputem, {to je po ameri~kim i svjet-skim standardima naj vi{e dostignu-}e demokrati je, u godinama nakonprve inauguraci je predsjednika Ge-orga Washingtona, ko ja ni je ni odr a-na u WDC-a (30. aprila 1789. u Fe-deral Hillu u New Yorku), tokom go-dina inauguraci ja je postala moza-ik razli~itih doga|aja, uklju~u ju}i

parade i balo ve. Nakon 1933. inaugu-raci ja je tra jala 10 dana - pet dana pri-

je i pet dana nakon. 20. amandman je i odredio inauguraci ju za 20. janu-ar. Ukoliko pada u nedjel ju, mora sedo podne tog dana odràti pri vatnaceremoni ja, a zatim ja vna u pone-djel jak, 21. januara. To je bio slu~aji sa ovogodi{njom ceremoni jom.

I predsjednik i potpredsjednik suna pri vatnim ceremoni ja ma polo i-li zakletvu da }e {tititi Ustav SAD-a.

Valja se prisjetiti: tokom prve inaugu-raci je predsjednika Obame 2009.predsjednik Vrho vnog suda je na-pra vio gre{ku, te je Obama, za sva-ki slu~aj, nakon dolaska u Bi jelu ku-}u po no vio zakletvu i na taj na~inpostao jedan od ri jetkih predsje-dnika ko ji su oba mandata dva pu-ta ponav ljali zakletvu.

Od predsjednika Andrewa Jac-ksona do Jimmija Cartera ceremoni-

ja inauguraci je na prostorima Capi-tola odrà vana je na isto~noj strani.Me|utim, na zahtjev Ronalda Rega-na tokom njego ve inauguraci je 1981.ceremoni ja je preba~ena na zapadnustranu, da bi se Regan okrenuo pre-ma svo joj dr a vi Kaliorni ji. Od tada

je to postalo dio no ve tradici je, uklju-~u ju}i i inauguraci ju predsjednikaObame. Tokom rata 1812. i Drugogsvjetskog rata, samo dvi je inaugura-ci je su odr ane van WDC-a. Predsje-dnik Je erson je bio prvi predsjednik ko ji je podnio zakletvu u WDC-u.

Tema ovogodi{nje inauguraci je je bila posve}ena i istori ji vrha zgra-de u ko joj je smje{tena Vlada - ljepo-ta i veli~ina kao simboli vjere u ame-ri~ku budu}nost. Ova zgrada je na

vrhu breùljka: to je ne sa mo izuze-tno li jepa zgrada, veli~anstvena, ve}predstav lja i simbol ameri~ke demo-kratske instituci je. Predsjednik Was-hington je izabrao pro jekat za neo-klasi~nu konstrukci ju kupole 1793.godine. Me|utim, prva verzi ja zgra-de, ko ja je za vr{ena 1824. ni je imalani{ta od te ide je - tre}ina dana{nje ku-pole bila je od drveta i pokri vena ba-

Predsjedni~ka inauguracija u SAD-u

U hladnom i oblacima pokrivenom Washington DC-u 21. januara odràna je 57. predsjedni~kainauguracija: Barack Obama krenuo je u svoj drugi mandat. Uprkos minusu i hladnom vjetru, traìlo semjesto vi{e za svjedo~enje historiji i izraze po{tovanja 44. predsjedniku SAD-a

Drugi mandat Barac

DVA PUTA PONAVLJAOZAKLETVUTokom prve inauguracijepredsjednika Obame 2009.predsjednik Vrhovnog sudaje napravio gre{ku, te jeObama, za svaki slu~aj,nakon dolaska u Bijeluku}u ponovio zakletvu ina taj na~in postao jedanod rijetkih predsjednikakoji su oba mandata dvaputa ponavljali zakletvu



26. januar/sije~anj 2013. Pogledi 23

krom. Izme|u 1824. i 1850. godine,Amerika je osvo jila no ve teritori je,osno vala sedam no vih dr a va, {to jeutje calo da se WDC suo~i sa po ve}a-nim bro jem no vih predsta vnika isenatora. No vi plano vi 1854. godinesu trebali da budu replika klasi~nihkupola u evropskim katedralama i

nakon toga je po~ela izgradnja, da binakon pet godina, kada je 4. marta1861. Abraham Lincoln polo io prvuzakletvu, samo pola kupole bilo iz-gra|eno. 12. aprila te godine po~eoje Gra|anski rat u Americi, a u ma-ju te godine donesena je odluka dase obusta ve rado vi na kupoli i sred-stva koriste za ratna dejstva.

Me|utim, kompani ja “Janes,Fowler i Kirtland” je nasta vila gradnjubez pla}anja, uklju~u ju}i gvozdenustrukturu. I dok su oni radili, okolo jebjesnio rat. Radnici, od ko jih sumnogi po~eli pro jekat kao robo vi, na-kon osloba|anja od ropstva 1862.nasta vili su da rade. Zatim je stigaozadatak da na vrh posta ve Statuu slo-

bode, ko ja je otkri vena 2. decembra1863. uz topov sku paljbu za 35 drà-va ko je su bile u Konfederaci ji. Sta-tua je postala simbol ameri~ke de-mokrati je. Tokom druge inaugura-ci je 1865. predsjednika Lincolna,svi su (kao i danas) mogli uì vati uovoj ljepoti ko ju su podigli iz pepe-

la rata, simbolu neuni{ti vog duhaameri~kih ljudi. I danas Amerikapri vla~i milione ljudi iz ci jelog svi je-ta ko ji dolaze u ovu zemlju traè}isvo ju {ansu i ele}i ostvariti ameri-~ki san.

Ukoliko se posmatra ceremoni jainauguraci je, vidi se da je to veoma

precizan i odgo voran posao u komeakti vno u~estvu ju i predsta vnici ar-mi je i oru anih snaga, po{to je pred-sjednik drà ve ujedno i komandantoru anih snaga. Do voljno je samopogledati gdje su smje{teni gu verne-ri i senatori: na desnoj strani zapadnezgrade Capitola, a nasuprot su pred-sta vnici diplomatskog kora. Platformese pra ve posebno za svaku inaugu-raci ju i mogu da izdrè 1.600 ljudi. Usredini su platforme za muzi~keperformanse, a pozvani prolaze krozulaz sa crvenom pli{anom za vjesom.Tu su i veliki monitori, tako da svimogu pratiti ceremoni ju.

Po ve} rani je ut vr|enom protoko-lu, u 9 sati ulaze rani ji predsjedni-

ci SAD-a: ove godine George Bushi njegov otac nisu prisustvo vali, jer je stari ji Bush u bolnici ve} nekoli-ko mjeseci zbog ozbiljnih zdrav stve-nih problema. No, bili su tu Jim Car-ter i Bill Clinton, nara vno i Hillary Clinton, ko ja je u prvoj Obaminojadministraci ji bila drà vni sekretar.

Ovaj bra~ni par, sude}i po sal viaplauza, jo{ je iznimno popularanna ameri~koj politi~koj sceni. Prisu-tni su bili i gu verneri i kongresme-ni, zatim ~lano vi porodice predsje-dnika Obame - njego ve k}erke suzaista porasle i pra ve su ljepotice. Odmame Mishelle nasli jedile su osje-

}aj za modu. Bile su obu~ene u svi- jetloljubi~asti i kaput bo je cikla-me. Tu su bili i ~lano vi porodice pot-predsjednika.

U 11.18, uz sal vu odu{ev ljen ja,do{ao je potpredsjednik Biden, po-tom dva minuta kasni je predsje-dnik Obama. Masa se ustalasala.Znali smo da Obama sti e, jer je iza-zvao buru odu{ev ljen ja ve} kada jeiza{ao iz auta, pozdrav lja ju}i se s lju-dima ko ji su sta jali u tom di jelu.

Kasni je sam pri~ala sa Barbaromiz Kaliforni je, ko ja je sa k}erkom imu em do{la u posjetu pri jateljimai imala tu priliku da vidi inauguraci-

ju predsjednika Obame. Sa njomsam sta jala tri sata nakon zvani~ne

ceremoni je. Na stotine ljudi je sta ja-lo i nakon za vr{etka, èle}i da videpredsjednika izbliza. I ja sam osje}a-la to uzbu|enje. Me|utim, sre}anam se ni je osmjehnula. Predsjedni-ka i prvu damu, ina~e u Americi vrlopopularnu, neri jetko popularni ju~ak i od muà, vidjeli smo samo u

autu. Sretnici, ko ji su sta jali dalje nizPensil vani ja aveni ju, mogli su ih vi-djeti izbliza.

Ja sam bio tu

Nakon ceremoni je u ko joj je zakle-tvu prvo poloìo potpredsjednik, u11.55 bio je red na Obamu. Tradici-

ja nalaè da no vi predsjednik odrìgo vor. Pri je inauguraci je su uvi jek ve-like raspra ve {ta }e taj go vor sa-drà vati, ko je rani je predsjednike}e citirati i ~i ju politi~ku dok trinu nas-ta viti. Obama je, prema ovaci jamako je je dobio, u svom go voru imaomnogo interesantnih ide ja i ponu-dio odgo vore na aktuelna pitanja sako jima se suo~a va ova zemlja. Ali,ono {to je naj va`ni je, pono vio je dabez za jedni~kog rada ne}e biti punoprogresa. Po{to je ova inauguraci jasimboli~no pala na dan MartinaLuthera Kinga, predsjednik i pot-predsjednik sa suprugama su oda-li po~ast ovom velikanu ci vilnih pra-

va u rasno razdvo jenoj Americi, {to

je potencirano i izborom prvog, a za-tim reizborom afroameri~kog pred-sjednika Obame. Vrlo je interesan-tno da je u subotu, da bi se obilje iodan MLK, organizo vana akci ja vo-lontera {irom SAD-a, uklju~u ju}ipomo} u {kolama, hrani, besku}ni-cima. Njima su se pridru ili i Barack

i Mishelle bo je}i klupe u {koli, apotpredsjednik je pripremao po-klone i pomo} za vojne snage.

I dok se zvani~na ceremoni ja zavr{a vala i pozvani napu{tali sjedi{ta(i ja sam bila me|u sretnicima), {kljo-cale su kamere, a jo{ vi{e mobilni te-lefoni da se napra ve slike ispred zgra-

de, da uz zna~ku “ja sam bio tu” po-ka e onim ko ji sumnja ju da je bio tu.Iza posjetilaca su ostale tone papirai, o~ito, najtraèni ji artikal - gri ja~i zaruke, noge ili ti jelo, za visno ko {ta vo-li. Odjednom, sunce je granulo nakon{to je po~ela parada (sa satom zaka-{njen ja). Sunce je uni jelo dodatnientuzi jazam u mase i simboli~nopokazalo da drugi mandat Obamepo~inje sa sun~e vim sja jem.

Ja sam morala poùriti da uhvatim voz i oprostila se sa no vim pri jatelji-ma iz Chicaga, ko ji je od 1970. godi-necommunity organizator, sa u~ite-ljicom iz Kaliforni je, ko ja je trauma-tizirana ubistvom djece u toj {koli, sapri jateljicom mo je najbolje pri jate-

ljice Celi je iz Wilmington North Ca-rolina, ko ju sam upoznala tokom bo-rav ka na Duku Uni versity... sa mla-dim i starim, crnim, bi jelim, hispa-nic, azi jatima... Iza mene je ostalo {a-renilo ljudi ko ji ~ine Ameriku Ame-rikom i di van doìv ljaj inauguraci jepredsjednika Obame.

a Obame




Razgovarao: Asaf Be~irovi}

Predsjednik SDP-a BiH je Vi je}u mi-nistara BiH dosta vio set pri jedloga za-

kona, me|u ostalima, i izmjene i dopune Za- kona o Centralnoj banci BiH, Vanjsko-trgo vinskoj komori BiH, drà vnoj slu`bi, su-kobu interesa u instituci jama BiH, Visokomsudskom i tuìla~kom vi je}u BiH, Izbornomzakonu BiH... Da li su ovi pri jedlozi zakona,izmjene i dopune, pro{li partijske organeSDP-a BiH?

- Koliko je meni poznato, ne. Me|utim, toi ne smatram nu`nim ima li se u vidu proce-dura predlaganja i dono{enja zakona. Bilo bidobro da je, o prvom dra tu zakona, pri je upu-}i vanja Vi je}u ministara, rasprav ljalo Predsje-dni{tvo SDP-a, jer bi sigurno do{li do kvalite-tni jih rje{enja. Ovako su na{i poslanici i dele-gati u PSBiH do vedeni pred svr{en ~in. Ja ta -kve iznu|ene situaci je ne smatram korisnimniti produkti vnim. Pogoto vo u konkretnomslu~a ju, s obzirom na to da imam vrlo ozbiljnihprimjedbi na rje{enja iz nekih zakona, pri je sve-ga sa aspekta programskih opredjel jen jaSDP-a. Mo je primjedbe temeljene su na tek stu za-kona ko ji su upu}eni Vi je}u ministara. Iskre-no se nadam da }e tek st tih zakona biti zna-~ajni je pobolj{an u pripremi kona~nih pri je-dloga od nadle nih ministarsta va, pri je upu-}i vanja u parlamentarnu proceduru.

Mo ete li na vesti neke Va{e primje-dbe?

- Prostor mi ne dozvolja va detaljnu anali-zu predlo enih zakona, kao i ~injenica da za-koni jo{ nisu pripremljeni u kona~nom tek -stu i upu}eni u parlamentarnu proceduru.Zbog toga }u se ograni~iti samo na neka na-~elna zapa anja. Veoma su upitna neka rje{e-nja u tek stu Zakona o postupku zaklju~i van jai iz vr{a vanja me|unarodnih ugo vora, saaspekta usta vnih nadle`nosti. Ov dje, pri je sve-ga mislim na defniranje pojma me|unaro-dni ugo vor i ovla{tenja organa pri pokretanjupostupka, prego vora, potpisi vanja i ratifka-ci je me|unarodnih ugo vora. Neke odredbeUsta va BiH su, slu~ajno ili ne, pogre{no pre-pisane u zakon. Zakon o izmjenama i dopu-nama Zakona o ja vnim nabav kama, ne ba vise uop{te otklanjan jem su{tinskih nedosta-taka u procesu ja vnih nabav ki kao {to su nad-zor nad pro vo|enjem zakona, spre~a vanje su-koba interesa u procesu ja vnih nabav ki,uvo|enja oba vezu ju}ih odredbi kod odgo vor-nosti ugo vornih organa i op}enito ve}om od-go vornosti za kr{enje procesa ja vnih nabav -ki i na taj na~in ostvari vanja osno vnog ciljaovog zakona, smanjen ja korupci je i ekonomi-~ni jeg i efkasni jeg kori{tenja ja vnog nov ca. Na-protiv, osno vni cilj ovih izmjena je {to drasti-~ni je sankcionisati one ko ji se ale na neza-konitosti ovog procesa. Istine radi, ~injenica

jest da se, zbog slabosti sada{njeg zakona, al-bama manipuli{e, ali to se ne rje{a va restrikci-

jom pra va na albu, nego odredbama zako-na ko jima se precizni je reguli{e albeni pos-

tupak. Indikati vno je da su naknade pre-dvi|ene za podno{enje albi desetak puta ve-}e nego u nekim susjednim zemljama, a dasu kazne predvi|ene za ugo vorne organe (oniko ji nabav lja ju robe, usluge ili rado ve) u pro-sjeku 12 puta ni e. Takav pristup potpuno obe-smi{lja va cilje ve zakona. S druge strane, pos-

tav lja se pitanje svrsishodnosti ovih izmjena,s obzirom na to da je nadle na agenci ja ve}pripremila nacrt no vog zakona o ja vnim na-bav kama

Korak nazad

Zakon o izmjenama zakona o Centralnojbanci BiH je, po mom mi{ljen ju, nepotrebani korak nazad. Predlo enim izmjenama neposti e se cilj iz obrazlo enja zakona. Komer-ci jalne banke i danas u prosjeku drè kod Cen-tralne banke oko 1,5 mili jardi KM iznad oba-

vezne rezer ve. Ta sredstva nisu plasirana u re-alni sektor. Dozvola komerci jalnim bankamada 10 posto sredsta va oba vezne rezer ve kodCentralne banke mogu dràti u vri jednosnimpapirima ne zna~i nikakvu korist za realni se-ktor, ali moè imati proporci jalne posljedice

na bruto rezer ve Centralne banke i sigurno vo-di u no va zaduènja budèta entiteta i niìhni voa vlasti.

Dakle, ne mislim da su ovo prioritetna pi-tanja, ~ak i u oblastima ko je tretira ju, a pogo-to vo ne reormski zahvati. Prioriteti su, po me-ni, usta vne promjene i implementaci ja odlu-ke Suda iz Strasbourga i odluke Usta vnog su-da BiH o drà vnoj imo vini i na temelju te odlu-ke dono{enje zakona o ja vnom dobru, kao idrugi uslo vi iz Mape puta. Nara vno, svjestansam da ovo ni je nimalo lako u zadatim poli-ti~kim odnosima. To se jednosta vno mora ura-diti, jer time otvaramo put ka EU. Ako je ovaoblast te{ka za politi~ki dogo vor, realno je bi-lo o~eki vati, a to je interes svih, paralelan do-go vor o kreiranju zakonoda vnog i instituci-onalnog okvira za stvarne ekonomske reor-

me sadràne u no vom modelu ekonomskograzvo ja temeljenom na rastu proizvodnje iizvoza. U uslo vima kada se zemlja suo~a va sadubokom ekonomskom krizom, nema ni{ta

U uslovima kada se zemlja suo~ava sa dubokom ekonomskom krizom, nema ni{ta

Hasan Be}irovi}, ~lan Predsjedni{tva Socijaldemokratske partije BiH

Odlaskom Kom{i}a

politi~ki i ljudski izgubilismo jako mnogo SDP jeste multietni~ka

stranka ljevice i ja mislimda stalno moramo raditiupravo na oplemenjivanjuove dvije demokratsketekovine • Vrlo malo smouradili na realizaciji na{ihpet politika iz izbornog

programa za op}e izbore2010. godine. Li~no samposebno nezadovoljanu~incima u realizacijiprogramskih ciljeva izoblasti pravde, ekonomskei socijalne politike

?

?




logi~ni je od o~eki vanja da se politi~ari priori-tetno okrenu rje{a vanju ovih problema.

Ko je pripremao te zakone u imeSDP-a BiH? Je li neke od njih, mo`da,

predsjednik SNSD-a Milorad Dodik po-slao po{tom na adresu SDP-a BiH?

- Po konstrukci ji i intonaci ji pitanja vidimda ste u trendu, a danas je trend kompromi-to vati SDP?! Ina~e, ne znam ko je pripremaote zakone, osim inormaci je da su ormiraneuè grupe ove dvi je stranke ko je su radile napripremi tek sta zakona.

Kako Vi osobno gledate na spora-zum SDP-a BiH sa SNSD-om? Jeste li

na Predsjedni{tvu SDP-a BiH dali svoj glasovom sporazumu ili ste bili suzdràni,imali nekih zamjerki?

- Prema svakom sporazumu izme|u poli-ti~kih stranaka ko ji su u interesu relaksiranjapoliti~kog i vota u BiH i op{teg napretka ze-mlje, odnosno boljeg i vota njenih gra|ana,imam veoma poziti van odnos. Ta ko i premasporazumu izme|u SDP-a BiH i SNSD-a.Druga je stvar odnos spram konkretnih rje{e-nja u tim dokumentima. Svoj odnos spramsporazuma SDP-a i drugih politi~kih strana-ka temeljim, pri je svega, na saglasnosti tih spo-razuma sa programom SDP-a, realnim poli-ti~kim prilikama i prioritetima uslov ljenim timpoliti~kim prilikama. U pomenutom sporazu-mu najmanje su zastupljena opredjel jen jaSDP-a iz izbornog programa. I ona ko ja jesusu daleko od prioriteta iz na{eg programa ionih ko je zahti je va aktuelni trenutak u BiH.Zbog toga sam izrazio rezer ve na dio spora-zuma ko ji se odnosi na ja vne nabav ke, Cen-tralnu banku, zaklju~i van je me|unarodnihugo vora, Elek troprenos - u me|u vremenu tosu predsta vnici EU “popra vili”, Vanjskotrgo-vinsku komoru, jer dogo vori o tim pitanjima,po mom mi{ljen ju, nisu u skladu sa program-skim opredjel jen jima SDP-a, a jo{ manje sureormskog karaktera. Naàlost, ve}ina ni jeuvaìla mo je sugesti je.

Vi ste za zatvorene ili otvorene izbor-ne liste? Mislite li da tuìoce na svim

ni voima treba da imenu je zakonoda vnavlast na pri jedlog VSTV-a?

- Znate li vi defnici ju superpoltrona? Ne! Su-perpoltron vam je osoba ko ja napi{e {eu go-vor i kad ga {e ~ita, autor sav ushi}en {eo vomgeni jalno{}u pa lji vo slu{a i hvata bilje{ke. Bo-jim se, ako bi u na{u praksu uveli takozvanezatvorene ili poluzatvorene liste, a ima ju}i uvidu stepen demokrati~nosti dru{tva u cjeli-ni pa time i politi~kih stranaka, da bi se naj-ve}i broj stranaka pretvorio u dru{tva “pisa-ca go vora”. Pored toga, u PSBiH ve} je u pro-ceduri izmjena Izbornog zakona ko jom se rje-{a va zastupljenost na izbornim listama ma-njinskih polo va, tako da i ovaj argument to vi-{e ni je. [to se izbora tuìlaca ti~e, evidentnoje da pra vosudni sistem u cjelini hitno trebau~initi efkasni jim, s obzirom na to da korup-ci ja i kriminal razara ju dru{tvo i predstav lja-ju naj ve}u ko~nicu razvo ja zemlje. Uostalom,korupci ja i jest suprotnost stvarala{tvu. Da lije to ubrza vanje takozvanog strukturnog di-jaloga u pra vosu|u, izmjena Zakona o Viso-kom sudskom i tuìla~kom vi je}u na ovaj ili

neki drugi na~in, trebala bi odgo voriti EU pra-ksa i doma}a stru~na ja vnost.

Dotaknimo se i sporazuma SDP-aBiH sa HDZ-om BiH! Ho}ete li, ako i

kada do|e na dne vni red Parlamenta BiH,dati svoj glas, di}i ruku, za pro vedbu presude Suda u Strasbourgu u slu~a ju Sejdi}- Finci na na~in kako su SDPBiH i HDZ todogo vorili?

- Ono ~ime sam bio rustriran kada je ras-prav ljano na Predsjedni{tvu SDP-a o ovom spo-razumu je saznanje da, po mom mi{ljen ju, rje-{enja iz tog sporazuma do vode u pitanje te-meljna programska-politi~ka opredjel jen jaSDP-a, izgradnju multietni~ke BiH i umjestomultietni~kog, afrmi{u troetni~ki koncept kaobudu}nost ove zemlje, sa svim negati vnim im-plikaci jama ovog koncepta. Na drugoj stranipotpuno se zanemaru je su{tina presude izStrasbourga, ali i presude Usta vnog sudaBiH o konstituti vnosti naroda i gra|ana na ci-

jelom prostoru zemlje. Soci jaldemokratskaparti ja ima jasnu politiku kada je u pitanju ra-

vnopra vnost svih naroda, ali i gra|ana na ci- jelom prostoru BiH i mora se boriti za njenoo i votvorenje. Uslo vi realpolitike u ko jima tre-nutno djelu jemo, ne mogu biti izgo vor zaodusta janje od temeljnih politi~kih cilje vaSDP-a, bez obzira na kratkoro~ne politi~ke ilibilo ko je druge interese. Iz tog razloga nisamni na Predsjedni{tvu SDP-a podrào taj spo-razum i iskreno se nadam da amandmani naUstav, ko ji }e zna~iti pro vedbu presude iz Stra-sbourga, ne}e biti temeljeni na rje{enjima izovog sporazuma.

Najpri je, kako Vam je osobno palo ko-aliranje SDP-a BiH sa SDA, potom sa

Sa vezom za bolju budu}nost i dva HDZ-a?S potonjima, ako se ne varam, SDPBiH niu snu ni je htio u vlast!

- Koaliranje sa SDA je za mene, kao i za sve~lano ve SDP-a, bila veoma te{ka politi~kaodluka i ona ni je donesena lako. Mislim da smopotro{ili nekoliko pro{irenih sjednica Predsje-dni{tva na raspra ve o tome. To je i razumlji voima ju li se u vidu programsko-politi~ke razli-ke izme|u ovih stranaka. Dono{enje te odlu-ke posebno je optere}i vala ~injenica da je na-{e ~lanstvo, naro~ito u manjim sredinama, du-gi niz godina trpjelo najrazno vrsni je oblike tor-ture i diskreditaci je od nekih predsta vnika SDA.Isto se moè re}i i za HDZ, samo za druga po-dru~ja u BiH. Tu odluku su optere}i vala i sa-znanja da su ove dvi je stranke, dugogodi{njom

vlada vinom autorizirale mnoge dru{tveneprobleme ko je i sada ispa{tamo. Me|utim,izborni rezultati 2010. godine su naprostooba vezi vali SDP da u|e u vlast i poku{a reali-zirati svoj izborni program, jer sami nismo ima-li kapacitet za takvo {to. injenica jeste da jePredsjedni{tvo puno manje vremena posve-tilo raspra vi o raskidu koalicionog partnerstvasa SDA, HSP-om i NSRB-om i dono{enjuodluke o no vom koalicionom partnerstvu saHDZ-om, HDZ-om 1990 i SBB-om, iz meni ne-poznatih razloga.

Ko su, u aktuelnom Predsjedni{tvuSDP-a, nazo vimo ih oponenti politi-

ci Zlatka Lagumdì je ili je ono, Predsje-dni{tvo, jednoglasno u odlukama?

- Predsjedni{tvo SDP-a je organ koga ~inepo jedinci sa svim svo jim osobenostima, sa te-meljnom oba vezom {to efkasni jeg o i votvo-renja programskih opredjel jen ja SDP-a kaopoliti~ke parti je. Prirodno je da o mnogim stva-rima razli~ito mislimo u skladu sa svo jim in-telektualno-obrazo vnim i drugim mogu-}nostima, obimom inormaci ja ko jima raspo-la emo, te moti virano{}u za po jedine teme.Dakle, sasvim je normalno da ~esto nismo je-dinstveni u dono{enju odluka. Mi{ljen ja sam,me|utim, da bismo trebali kreati vni pristupkriti~kom odnosu spram onoga {to radimo,i po jedina~no i tematski, razvi jati i vi{e razu-mi je vati. Pogoto vo zbog ~injenice da smo miri jetka politi~ka parti ja ko ja i statutarno imadefnirano takozvano manjinsko mi{ljen je.

Uvjeren sam da bismo na taj na~in efkasni- je realizirali na{a programska opredjel jen ja usvim oblastima.

Izbore 2010. SDPBiH je dobio zahva-lju ju}i i “pet politika”. [ta bi s Drà vom

za ~o vjeka?- injenica jeste da smo vrlo malo uradili na

realizaci ji na{ih pet politika iz izbornog pro-grama za op}e izbore 2010. godine. Li~no samposebno nezado voljan u~incima u realizaci-

ji programskih cilje va iz oblasti prav de, eko-nomske i soci jalne politike. Jo{ vi{e me rus-trira ~injenica da se vi{e anga u jemo na pita-njima ko ja su sekun darnog zna~a ja (bar ne-ka od njih), u odnosu na mjere iz na{egizbornog programa. Tako|e je i ~injenica daSDP kao dio vlasti nema kapacitet da sam re-alizira taj program i o svim mjerama iz na{egprograma mora se posti}i dogo vor sa drugim

strankama ko je ~ine vlast. Situaci ja u zemlji -gra|ani sve teè i ve, proizvodnja pada, izvozse smanju je, raste broj nezaposlenih, radni-ci gube posao, raste zadu enost zemlje i ja vnapotro{nja, korupci ja i kriminal razara ju dru-{tvo, posebno u ja vnom sektoru, a naro~ito u

ja vnim preduze}ima, preostali dio realnog se-ktora gu{i se u nelikvidnosti i pod teretom fs-kalnih i parafskalnih nameta, vanbudètskiondo vi su sve nestabilni ji - moralo bi biti do-

voljno snaàn motiv za vanredne napore u re-alizaci ji mjera iz na{eg programa. Pogoto vo {tote mjere koincidira ju i sa oba vezama iz par-tnerstva BiH sa EU i oba vezama iz pri vreme-nog Sporazuma o stabilizaci ji i pridru i vanju.Oprav danje ne moè biti niti kriza u svi jetu,

jer, naprosto, to ni je smetnja za realizaci ju najve}eg di jela tih mjera. Potrebna je posebna po-sve}enost realizaci ji ovih mjera i napor da sesa ostalim politi~kim strankama ko je ~ine vlastpostigne konsenzus o tome, s obzirom na toda je to interes svih.

Na lokalnim izborima, op{ti je do jam,SDPBiH je obrao bostan. Pozna jem

redo vne glasa~e SDP-a BiH ko ji su svojglas na lokalnim izborima dali SDA, a da ni-kada pri je za nju nisu glasali! Koliko je ru-ko vodstvo SDP-a BiH uop{te svjesno padapopularnosti, gubitka popularnosti i redovnih bira~a?

- SDP je na lokalnim izborima 2012. godineostvario preko 1.000 glaso va vi{e - 186.610 gla-so va - u odnosu na prethodne lokalne izbore{to je rezultiralo, posmatrano na ni vou BiH, is-tim bro jem mandata. U FBiH su ne{to bo lji re-zultati a u RS-u i Distriktu Br~ko ne{to lo{i ji.Me|utim, u pore|enju sa onim {ta smo plani-rali i u odnosu na rezultate op{tih izbora iz 2010.godine, ti rezultati su daleko lo{i ji i ukazu ju napad popularnosti SDP-a. Razlozi takvog rezul-tata su mnogobrojni, me|u ko jima su svaka-ko i na{e gre{ke. Nara vno, ruko vodstvo i orga-ni stranke su svjesni te ~injenice i otuda ismatram da je u preostalom periodu, do na-rednih op{tih izbora, imperativ SDP-a posve-titi se realizaci ji na{eg izbornog programa.

Posta je li SDPBiH postepeno bo-{nja~ka stranka? I skre}e li, poma-

lo, udesno?- Ne mislim da je va{a ocjena ta~na, iako ne

sporim da je takva percepci ja di jela ja vnostipa ~ak i nekih na{ih ~lano va mogu}a. Takvapercepci ja rezultat je, pri je svega, djelo van jana{ih politi~kih suparnika i u nekim slu~a je-

vima licemjernog sta va njiho vih lidera i viso-kih du`nosnika, iako bi politi~ka kultura nu-

`no podrazumi je vala i kulturu di jaloga me|upoliti~kim strankama. Sa druge strane, mi smoupu}eni da sara|ujemo i koaliramo sa etni-~kim politi~kim strankama i u uspostav ljenimpoliti~kim odnosima u zemlji je te{ko izbje-}i zamke te politi~ke konstrukci je.

Ljubav, mr`nja i medijiBa{ zbog toga, mogu}e da i mi, u ovako kon-

cipiranom i etni~ki podi jeljenom dru{tvu, do-go vara ju}i se sa etni~kim strankama, ne hti-

ju}i, napra vimo poneku gre{ku. Pod gre-{kom podrazumi je vam nedosljednosti u re-alizaci ji na{eg programa i “ukliza vanja”, unekim dogo vorima i sporazumima, na isklju-~i vo etni~ki teren. Me|utim, SDP jeste mul-tietni~ka stranka lje vice i ja mislim da stalnomoramo raditi upra vo na oplemenji van ju ovedvi je demokratske teko vine.

SDPBiH ostao je i bez najpopularni- jeg ~lana @eljka Kom{i}a, ~o vjeka ko-

ji je na izborima 2010. dobio vi{e glaso va odsvo je parti je? Kako ste Vi podni jeli njegovo napu{tanje SDP-a?

- Svoj stav u vezi s tom odlukom gospodinaKom{i}a iznio sam na sjednici Predsjedni{tvaSDP-a. Razumio sam ra zloge ko ji su ga moti-

visali za takvu odluku, tada sam i rekao, a i sa-da to mislim, da je odlazak gospodina Kom{i-}a, iz vi{e razloga, personalno naj ve}i mogu-}i gubitak za SDP. Iskreno mi je veoma ao {to

je gospodin Kom{i} napustio SDP, jer smo ti-me i politi~ki i ljudski izgubili jako mnogo.

Medi ji pi{u da }e neki od op{tinskihodbora SDP-a BiH kolekti vno pre}i u

stranku ko ju osni va @eljko Kom{i}. Na vo-de i kako }e tre}ina zastupnika ko je je SDPdao u drà vni i federalni Parlament tako|eru njego vu stranku!?

- Ja to, nara vno, ne mogu znati. Svakigra|anin ima pra vo izraziti svo je politi~koopredjel jen je i pristupiti bilo ko joj politi~kojstranci temeljem li~ne odluke. Me|utim, i vii ja smo svjedoci da je odnos po jedinih me-di ja i SDP-a u najmanju ru ku nepredvidiv i ve-oma sklon evoluiranju, od strastvene mr`njedo strastvene ljuba vi i obrnuto, uz na{ nese-bi~an i po jedina~ni i kolekti vni doprinos ta-kvom odnosu. Dakle, nisam iznena|en {to semedi ji ba ve tim {pekulaci jama.

Zanima me Va{a ocjena rada ZlatkaLagumd i je, lidera SDP-a BiH? Ima li

ne{to {to mu zamjerate?- Ocjenu rada predsjednika SDP-a da ju or-

gani i ~lanstvo SDP-a, odnosno, u kona~ni-ci, gra|ani na izborima. Ja mo je zamjerke kao~lan Predsjedni{tva i Gla vnog odbora i na radpredsjednika iznosim na tim organima. Po-znato je da sam na sjednicama tih organaiznosio svo ja mi{ljen ja ko ja su o odre|enimstvarima druga~i ja od predsjedniko vih ali i ve-}ine ~lano va Predsjedni{tva. Te razlike seodnose ugla vnom na, po mom mi{ljen ju,postepeno gubljen je ili nedo voljnu iz-gra|enost politi~ke autenti~nosti Soci jalde-mokratske parti je, nedo voljnu posve}enostrealizaci ji programskih cilje va SDP-a, a timei op{tim interesima i boljem i votu gra|ana,kadrov sku politiku ko ja pre~esto ne odraà-

va dva osno vna principa ut vr|ena na orga-nima stranke: kompetentnost i sposobnost re-alizaci je programskih cilje va SDP-a, te odsus-tvo spremnosti na racionalan kriti~ki odnos

velikog bro ja ~lano va ruko vodstva spramnekih po ja va u stranci.

i~nije od o~ekivanja da se politi~ari prioritetno okrenu rje{avanju ovih problema

CENTRALNA BANKA Predloènim izmjenama ne postiè se cilj izobrazloènja zakona. Komercijalne banke i danas u prosjeku drè kodCentralne banke oko 1,5 milijardi KM iznad obavezne rezerve. Ta sredstvanisu plasirana u realni sektor. Dozvola komercijalnim bankama da 10posto sredstava obavezne rezerve kod Centralne banke mogu dràti uvrijednosnim papirima ne zna~i nikakvu korist za realni sektor, ali moèimati proporcijalne posljedice na bruto rezerve Centralne banke i sigurno

vodi u nova zaduènja budèta entiteta i niìh nivoa vlasti

SUPERPOLTRON Znate li vi definicijusuperpoltrona? Ne! Superpoltronvam je osoba koja napi{e {efu govori kad ga {ef ~ita, autor sav ushi}en{efovom genijalno{}u pa`ljivo slu{ai hvata bilje{ke. Bojim se, ako biu na{u praksu uveli takozvanezatvorene ili poluzatvorene liste,a imaju}i u vidu stependemokrati~nosti dru{tva u cjelinipa time i politi~kih stranaka, da bise najve}i broj stranaka pretvoriou dru{tva “pisaca govora”

? ??

?

?

?

?

?

?

?

?

?




Bosanskoher cego va~kipre voznici ko ji se ba veme|unarodnim auto-busnim pre vozom su

pred bankrotom, jer Ministar-stvo komunikaci ja i prometaBiH od 2005. godine ni je doni-

jelo no vi pra vilnik o na~inu ipostupku izda vanja dozvola zaobav ljan je me|unarodnog linij-skog pre voza putnika BiH.

Zastoj od 2005.

Iz tog razloga, Ministarstvoniti odobra va niti rje{a va njiho-

ve zahtje ve za no ve pr i jedlogeredo va vo`nji kako bi stari ino vi pre voznici mogli da zdra-

vom konkurenci jom neometa-no rade, pre voze putnike i sa-mim tim zapo{lja va ju ljude.

- Pri je godinu Ministarstvo je

pripremilo pri jedlog no vog pravilnika ko jim bi se napokonusposta vili no vi redo vi vo`nje,me|utim, taj pra vilnik je ostaogdje jeste, u ladici, zaborav -ljen. Ministar Damir Hadì} je

na na{ problem zabora vio, anjim bi se otko~ile sve negati-

vnosti i napokon bismo moglida radimo. Tako|er, stalo bi seukraj monopolu jedne firme,konkretno Centrotransa, ko jigazdu je me |unarodnim auto-busnim lini jama, isti~e VedadDuri}, opunomo}enik vi{e pre-

voznih firmi u BiH, ko ji su-mnja da je ci jela stvar oko pra-

vilnika i gurnuta pod tepih zbogbliskih pri jateljskih veza ko jeministar Hadì} njegu je s dire-ktorom Centrotransa Safudi-nom êngi}em.

“Radi se o direktoru ko ji se javno hvali po Sara je vu da suministro vi roditelji penzi ju ste-kli u Centrotransu i da Hadì}njega slu{a, jer êngi}u ni je uinteresu da se ovo trì{te libe-ralizira. Monopol je u njego vimru ka ma kada je u pita nj ume|unarodni autobusni pre vozu BiH”, kategori~ni su pre vozni-ci.

Zabrinuti su i zbog ~injenice

da je êngi}, po njima, uspioisposlo vati i da Ministar stvouputi entitetskim ministarstvi-ma saobra}a ja zahtje ve da do10. 1. 2013. godine dosta ve svo-

ja mi{ljen ja o pra vilniku {to je,prema njiho vim ri je~ima, potpu-no nepotre ban i korup cijskipotez, jer êngi}u ni je u inte-resu da se pra vilnik objav lju je,s obzirom na to da mu statusquo naj vi{e odgo vara.

- Me|unarodni pri je voz jedrà vna nadle`nost, pa prematome, ko ja je svrha traìti odentiteta mi{ljen ja kada je drà-

vno regulatorno ti jelo - Konku-rencijsko vi je}e - dalo svo jemi{ljen je o tom pra vilniku?,pita se Duri} i tvrdi: “Ov dje seradi o poku{a ju za {tite mono-polski ste~enih pozici ja Centro-transa, ko ji je, uzgred budi re-~eno na kantonalnom ni vou uSara je vu, digao sve na noge dasru{i monopol Grasa u Kanto-nu u ovoj vrsti posla.”

O Grasu bi se dalo razgo vara-ti, no najmanje s ovog aspekta.[to se me|unarodnog saobra-}a ja ti~e, odgo vor na problemepre voznika potraìli smo u Mi-

nistarstvu prometa i komunika-ci ja, gdje nam je pomo}nik mi-nistra u sektoru za transportZoran Andri} pot vrdi o da jesporno {to prema vaè}em Pra-

vilniku od 2005. godine do da-nas ni je pro vedeno ni jedno us-kla|ivanje redo va v o`nje.

- Od 2005. do danas nemamoni jednu no vu autobusku lini juko ja po vezu je bilo ko ji grad uBiH s nekim od grado va kako uokruènju, tako i u zemljamako je su dalje od nas. Ministar-stvo komunikaci ja i transporta

je sv jesno odre|enih nedosta-taka ko ji se nalaze u vaè}emPra vilniku i pokrenulo je inici-

jati vu za nje go vu izmjenu. Ta-~no je da ta procedura tra je

ve} godinu, me|utim, nadamse da }e do kra ja januara tapri~a biti okon~ana, istakao je

Andri}, te pot vrdio da “ovimodga|anjem uskla|ivanja redo-

va vo`nji ugroà vamo pozici juBiH u odnosu na druge zemljes ko jima imamo uspostav ljen li-nijski pri je voz”.

Napominje da se poku{a vana}i kompromis izme|u zahtje-

va pre voznika ko ji ima ju re-gi stro vane redo ve vo `nje, ahtjeli bi neke no ve, te no vihpre voznika, ko ji se sada po jav -lj u ju s za htj e vo m o no vi mme|unarodnim lini jama.

- No vim pri je voznicima ko jiima ju sve potrebne dokumen-te, odnosno uslo ve po zakonuda se uklju~e u me|unarodni li-nijski pri je voz putnika morabiti to omogu}eno. Ne posto jini jedan razlog kontra toga. Svizakoni ko ji su na snazi u BiHidu u prilog tome da je slobo-dan izbor djelatnosti ako seispunja va ju uslo vi. To bi istotrebalo da bude i kod me|una-rodnog pri je voza putni ka ilibilo ko je druge djelatnosti. Pro-blem ko ji imamo jeste nemogu-}nost pro vo|e nja samog pos-tupka uskla|ivanja, jer taj pos-tupak uskla|ivanja lini ja ni jepro vo|en od 2005 . do danas.Zato je potrebno da {to pri jedonesemo no vi pra vilnik, aliu isto vri je me on mora bitiura|en tako da svi budu s njimzado voljni, kazao je Andri}.

Koliko je apsurdna situaci jada od 2005. godine sto je isti redo-

Ve}ina sagovornika slaè se da pravilnik mora biti ura|en da napravi red, jer su a

Me|unarodni redovi vo`nje na ~ekanju

Koga je zaboravio

ministar Hadì}?Prije godinu Ministarstvo je pripremilo prijedlog novog pravilnika kojim bi se napokon uspostavili novi redovi vo`nje,me|utim, taj pravilnik je ostao gdje jeste, u ladici, zaboravljen, isti~u bh. prevoznici • Nadam se da }e do kraja januara ta pri~a biti okon~ana i da }e kona~no stupiti na snagu novi pravilnik, kaè pomo}nik u Ministarstvu ZoranAndri} • Centrotrans ne drì monopol, tvrdi êngi}

Iz Sarajeva u Evropu sa razli~itim prevoznicima

MINISTARSTVO I PROCEDURA Od 2005. do danas nemamonijednu novu autobusku liniju koja povezuje bilo koji gradu BiH s nekim od gradova kako u okruènju, tako i uzemljama koje su dalje od nas. Ministarstvo komunikacija

i transporta je svjesno odre|enih nedostataka koje senalaze u vaè}em Pravilniku i pokrenulo je inicijativu zanjegovu izmjenu. Ta~no je da ta procedura traje ve} godinu,me|utim, nadam se da }e do kraja januara ta pri~a bitiokon~ana, istakao je Andri}




vi vo`nje, vidi se i na primjeru su-sjednih zemalja. Naime, u tim ze-mljama jednom godi{nje pro-vodi se uskla|ivanje lini ja izme|utih zemalja i BiH. To omogu}a vabh. pre voznicima da konkuri{unekim no vim redom vo`nje,usposta ve neku no vu relaci ju,ali ne mogu jer mora ju po{ti va-ti redo ve vo`nje iz 2005, a tu ~ak i nema nekih frmi ko je su osno-vane nakon te godine, a sposo-bne su i u punom kapacitetu daobav lja ju ovu djelatnost.

Na opasku da su se mnogiautobusni pre voznici upra voàlili na monopol ko ji neki pre-voznici ima ju kada su u pitanjulini je i da zbog toga i nasta ju op-strukci je oko primjene no vogpra vilnika ko ji bi omogu}io dase status quo iz 2005. promi je-ni, na{ sugo vornik kaè: “Ima-mo problema kod dono{enjapra vilnika, jer posto ji vi{e zain-tereso vanih aktora u ovoj ze-mlji, jedni ima ju svoj stav, dru-gi neki sasvim druga~i ji stav, tre-}i uop}e i nema ju sta va. Ono{to je stav Ministarstva jeste damoramo imati pra vilnik ko ji jeuskla|en sa ostalim zakonimako ji se ti~u pristupa trì{tu i dakoristimo one mehanizme ko-ji su nam do stupni, da {titimoljude ko ji ve} ima ju linijski pri-je voz ko ji danas unkcioni{e”.

Poru~u je da niko ne moèo~eki vati da }e Ministar stvougroziti bilo koga ko ima regis-tro van red vo`nje, ali napominjeda isto tako posto ji oba veza dase zabrani monopol u smislu daniko drugi ne moè voziti na li-ni jama ko je su ve } u unkci ji.

- Pri je voznici ko ji ima ju regis-tro vane redo ve vo`nje, u je-

dnu ruku ima ju i mo nopol, jerniko drugi ne moè da u|e ured vo`nje. Problem nasta jeako je monopol uzroko van time{to ne valja Pra vi lnik o us-kla|ivanju ko ji tako na dire-ktan na~in da je neko me mono-pol u pri je vozu. Zbog toga, ap-solutno je potreba izmjena va-è}eg Pra vilnika, jer na{ pra vil-nik ko ji je trenutno na snaziima odre|enih manjka vos ti,rekao je Andri}.

“Pro vode se posljednje kon-sultaci je po pitanju no vog pra-

vilnika. Konsulto vana su i enti-tetska ministarstva, kao i Vanj-skotrgo vinska komora BiH, je-dnosta vno kako bi ovaj pra vil-nik bio {to bolje ura|en.Me|unarodni pri je voz jeste udrà vnoj nadle`nosti i nemadodira, osim ko ri{tenja auto-buskih stanica, s entitetskimni voom. Ali, zatraèn je i njihov stav, jer sve {to radimo radimou saradnji sa entitetima, pa iovaj dio”, na pomenuo je An-dri}, objasniv {i zbog ~ega su setraìla i mi{ljen ja entitetskihministarsta va.

Vri jeme je da no vi pra vilnik ugleda svjetlo dana, mi{ljen ja jei portparol Biss Toursa DèmalRo{i}, ko ji isti~e: “Pra vilnik usvo jim rje{enjima ne smi je daima neke odredbe ko je izazi va jumonopolsku pozici ju. Da bu-dem konkretan, pra vilnik ne smi-

je imati zausta vna vremena zame|unarodne redo ve vo nje, jeronda prakti~no no ve frme nemogu da usklade svo je redo ve

vo`nje sa takvim rje{enjima i ve}u startu su osu|ene na propast”.

- To zna~i da mnogi bizni-smeni ko ji ima ju pro jekte za

prodor na evropska trì{ta nemogu da realizira ju svo je ide je.Evropska uni ja ne moè da to-leri{e neke na{e propuste i zbogsvega toga moramo imati jedanno vi pra vilnik ko ji }e m o}i daomogu}i konkuren tsku pre-dnost svih pre vozni~kih irmi,kazao je Ro{i}.

Dodao je da resorno minis-tarstvo u svo jim redo vima imasposobne kadro ve ko ji su umogu}nosti da napra ve do barpra vilnik i da treba to {to pri je

ri je{iti. “O~eku jemo da do kraja ebruara pra vilnik stupi nasnagu jer dugo vremena tra jetaj proces. Ministar Hadì} jenapra vio dobar tim i nadamose da }e ova oblast kona~no bi-ti ur e|ena”, rekao je Ro{i}.

Pr ema ri je ~i ma dire kt oraCentrotransa Saudina êngi}a,pra vilnik mora biti ura|en nana~in da sve bude u skladu sazakonima i propisima.

Nema govora o monopolu- Nikada se ne mogu svi zado-

voljiti, jer neko ispunja va uvje-te, a neko ih ne ispunja va zabav ljen je me|unarodnim auto-pre vozom. Pra vilnik i zakon tre-ba ju sta viti u ra vnopra van polo-

àj sve i jasno deinisati ko jiuslo vi mora ju biti propisani dabi neko mogao obav ljati auto-pre voz. Zakon i pra vilnik nesmi ju omogu}iti svima da rade,nego po istim uslo vima dati dasvako ko ispunja va te uslo vera di, istakao je êngi} te dodaoda napadi na Centrotrans suu~estali jer ispunja va ju sve uslo-

ve za bav ljen je ovim poslom,dok kod drugih to ni je slu~aj.

- Kada bi se sada pro vjeriloko pla}a poreze i doprinose, vi-

djelo bi se za {ta se m i borimo.Za{to mi insistiramo da svakipre voznik od karte plati drà vi{to joj pripada? Imamo pre vo-znika ko ji dr à vi nisu platili nieninga, ili su platili minornasredstva, a voze i kupu ju no veautobuse. Odakle im sredstvaza to, kako su zara dili taj no-

vac?, naglasio je êngi}, teodbacio kao apsurdnim pri~e omonopolu Centrotransa.

U prilog tome, kazao je kakou BiH posto je i drugi pre vozni-ci ko ji im a ju re gi str o va neme|unarodne lini je, a da samoiz Sara je va za g rado ve u Evro-pi vozi 16 drugih bh. pre vo-znika ko ji nema ju nikakve ve-ze sa Centrotransom.

- Slo veni ja - BiH, primjeraradi, ima 45 polazaka, odnosnoredo va vo `nje, a traì se jo{ 15redo va vo` nje. Me|utim, od45 redo va vo`nje ne odrà va se25. Najlak{e je re}i, ja kupioautobus, a Centrotrans mi neda da vozim, opstruira ju i drèmonopol. Na snazi je pra vilnik ko ji omo gu}a va sve {to biloko ji pre voznik èli da dobi je.Problem je {to Ministarstvo neraspisu je oglas po tom pra vilni-ku kako bi pre voznici dobilired vo`nje, poru~io je êngi}.

Ono u ~emu se ve}ina sago vor-nika slaè jeste da pra vilnik mo-ra biti ura|en na na~in da napra-

vi red jer su autobusni pre vozni-ci u zadnje vri jeme po~eli da seba ve pre vozom svega osim ljudi.Podsjetili su da u ovom momen-tu, naprimjer, na lini ji Sara je vo -Stockholm ima 12 polazaka te seupitali koga oni pre voze. Napo-menuli su i na aere kada seumjesto ljudi u Evropu pre vozi-la droga i oru`je, {to je rezultira-lo i zatvorskim kaznama.

S obzirom na to da od 2005.godine nisu mi jenjani redo vi

vo`nje, o monopolu po jedinihautopre voznih kompani ja ni jemogu}e go voriti, pa tako ni u tajkontek st stav ljati Centrotrans.Kri vaca za to {to se ve} sedamgodina ~eka na no ve redo ve vo -nje sigurno ima dosta, ali me|unjima nisu autopre voznici ko ji suimali sre}u da pri je 2005. osnu-

ju kompani ju i pre voze putnikena me|unarodnim autobusnimrelaci jama. Na potezu je Minis-tarstvo i resorni ministar, ko jitreba da ovaj problem ve} je-dnom pri vede kra ju.

Lana Rizvanovi}

busni prevoznici u zadnje vrijeme po~eli da se bave prevozom svega osim ljudi

Centrotrans: Kolege ih optuùju zbog nerada Ministarstva

NAJLAK[E JE NA CENTROTRANS Slovenija - BiH, primjeraradi, ima 45 polazaka, odnosno redova vo`nje, a traì sejo{ 15 redova vo`nje. Me|utim, od 45 redova vo`nje neodràva se 25. Najlak{e je re}i, ja kupio autobus, aCentrotrans mi ne da da vozim, opstruiraju i drè monopol.Na snazi je pravilnik koji omogu}ava sve {to bilo kojiprevoznik èli da dobije. Problem je {to Ministarstvo neraspisuje oglas po tom pravilniku kako bi prevoznici dobili

red vo`nje, poru~io je êngi}




Rekonstrukci ja arhitekton-skog nasli je|a u Stocu -Obno va i razvoj ratom ra-zru{ene za jednice, pro je-

kat je ~i ja se tre}a aza odvi ja uz po-dr{ku Evropske komisi je. Imple-mentator je Federalno ministarstvokulture i sporta, a rado vi tra ju od 29.oktobra 2012. Evropska komisi ja f-nansira pro jekat sa 1.500.000 eura,a Za vod za za{titu spomenika priFederalnom ministarstvu kulture isporta uradio je pro jekte za ~etiri

vrste objekata: Stari grad Stolac, }u-pri je na Brega vi, mlinice na Brega-

vi, te [ari}a ku}u.- Kona~na odluka Evropskog

parlamenta donesena je 2007. go-dine i kada sam do{ao 2011, to setretiralo kao propao pro jekat. Mo-ram re}i da je Stolac ve} tada kaoopci ja odmah usvo jen i ja na to ni-sam uticao. To je pokrenuto pri jemog mandata i kada je postignutkonsenzus ko ji }e objekti bitiobnov ljeni, onda je Bruxelles toodobrio i na to me se stalo. Posli je

je trebalo pro vesti mnoge procedu-re, ispro jekto vati sve i raspisati ten-der za izvo|a~a rado va. Imali smone vjero vatne probleme jer kadsmo poslali dokumentaci ju svim li-cenciranim ku}ama ko je ima jupra vo pro jekto vanja na nacional-nim spomenicima, ni jedna se ni-

je ja vila. I tada je pro jekat mogaopropasti, kaè ederalni ministarkulture i sporta Salmir Kaplan.

Skele u rijeciPrema njego vim ri je~ima, arhite-

kte iz Za voda za za{titu spomenika,pri Ministarstvu, uradile su pro jek -tnu do kumentaci ju na osno vu ko-

je je raspisan ja vni poziv.- Imamo u Za vodu sedam arhite-

kata ko ji ima ju svo je redo vne aktivnosti. Onda su oni meni rekli kako

mjesec ne}e raditi ni{ta drugo, a janjima - ne}ete dva ako treba. Tu sam

vidio da je mo`da jednako te{ko kaoi dobiti sredstva iz me|unarodne za-

jednice, do}i do aze implementa-ci je. Neki dan sam gledao prilog ostarom gradu Golubarniku u Srbi-

ji, na \erdapu, dobili su tri milionaeura iz ondo va IPA i evo tri godinene mogu ih implemen tirati. U Sto-cu rado vi teku uveliko, po~inju i prvapla}anja izvo|a~u rado va. U pitanju

je na{a frma - Neimari d.o.o. Sara- je vo. Oni su bili najpo voljni ji odpet frmi, koliko ih se pri ja vilo. Pos-tupak izbora izvo|a~a je pro velaEvropska komisi ja - ured u Sara je-

vu, ko jem su se preda vale pri ja ve,napominje ministar Kaplan.

Kaplan isti~e kako radnici sadakonkretno rade na Starom gradu,a {to se ti~e pet mlinica, sve su ihra{~istili i do veli u azu da mogupo~eti konkretnu obno vu.

- Kada su u pitanju tri mosta,oni su ostav ljeni da se rade u lje-to, kad se voda po vu~e, da se mo-gu posta viti skele u korito Brega-

ve. Stari grad se radi, [ari}a ku}a je ve} obnav ljana, ali ostali su f-

Podr{kavjerskimobjektimaSanaci ja prve apotekesa Behram-begovom

medresom - Tuzla5.000 KM

Obnova Stare dàmi je u[enkovi}ima - Novi Travnik15.000 KM

Dogradnja biblioteke usklopu Teki je - Fojnica28.000 KM

Ure|enje Sefer-aginedàmi je - Stolac5.000 KM

Rehabilitaci ja Ljubovi}adàmi je - Mostar15.000 KM

Zamjena krova naRepova~koj dàmi ji - Konjic

22.000 KMNastavak obnovekatoli~ke crkve - Blagaj20.000 KM

Konzerviranje crkveu Koluni}u - Biha}10.000 KM

Izgradnja kapelicesv. Bernarda - Novi Travnik10.000 KM

Rekonstrukci ja ùpnecrkve - Posu{je30.000 KM

Sanaci ja Hrama sv. Vaznese-nja Gospodnjeg - Gra~anica20.000 KM

Restauraci ja Sabornecrkve - Sara jevo25.000 KM

[ARI]A HAN Imamoobjekat u vlasni{tvuMed`lisa IZ-a Stolac,vakuf, zove se Musafirhana

ili [ari}a han. Njegovimi ru{enjem dàmijeizmijenjena je totalnoslika uè gradske jezgre.Dàmija je obnovljena iobnovom [ari}a hana za80 posto }e jezgra dobitistari izgled, sa du}animakoji su se tu nalazili

Stari grad se radi, [ari}a ku}a je ve} obnavlja

Obnova kulturno-historijskog naslije|a u FBiH

Stolac dobija umivenemostove na Bregavi




ni rado vi iznutra i instalaci je. To sene vidi izvana, ali se ugla vnomplanira da se svi rado vi za vr{etokom 2013. godine. Sad kada surado vi manjeg intenziteta, zbogvremenskih prilika i godi{njegdoba, uposleno je 40-ak ljudi, odko jih je polo vina iz Stoca. Kadakrenu rado vi, sigurno }e se taj brojzna~ajno po ve}ati i mislim da sepoziti vni ja pri~a u Stocu posli je ra-ta ni je desila, nagla{a va ministarkulture i sporta.

Da li }e lokalna za jednica biti nadobitku, posebno ugostitelji, vi-dje}e se po okon~a nju pro jekta,smatra Kaplan.

Javno dobro

- To su objekti ko ji se u katastruvode kao ja vno dobro. Razgo vara-li smo sa predsta vnicima Op}ine,na~elnik je samo traìo da po{tu-jemo ono {to pi{e u katastru. Ve} oddesetog mjeseca rado vi tra ju i ve-liki dio posla je za vr{en. Pokrenut}emo obno vu jo{ nekih objekata uStocu. Recimo, imamo objekat uvlasni{tvu Med`lisa IZ-a Stolac,vaku, zo ve se Musafrhana ili [a-ri}a han. Njego vim i ru{enjem dà-mi je izmi jenjena je totalno slika uègradske jezgre. Dàmi ja je obnov -ljena i obno vom [ari}a hana za 80posto }e jezgra dobiti stari izgled,sa du}anima ko ji su se tu nalazili.Sve je to srav njeno i na tom mjes-tu naprav ljen je parking. Med`lisIZ-a Stolac se obratio Ministar-stvu i osigurali smo oko 100.000 KMza prvu azu rado va. Imamo pro-blema sa dozvolama. To je u pro-ceduri u Ministarstvu prostornogure|enja, a imamo u planu da u2013. pristupimo prvoj azi obno-ve Bego vine u Stocu. U BiH posto-je takva dva stambena kompleksaiz osmanskog perioda, prvi je Ve-

lagi}e vina u Blaga ju, a drugi Bego- vina u Stocu.

Velagi}e vina je o{te}ena u ratu,ali su dosad sanirana ta o{te}enja,ko ja su bila znatno manja nego onana Bego vini. Bego vini u Stocuobnov ljene su dvi je ku}e, a ostalihsedam-osam ima tek ~etiri zida i toizgleda vi{e nego sablasno. Prvedvi je godine mandata ni jedan zna-~ajni ji pro jekat iz transera za obno-

vu kulturno-historijskog nasli je|ani je podràn a ko ji je do{ao iz Sto-ca. Bio sam malo i rezer visan, a Mi-nistarstvo je pomagalo pro jekte izci jele FBiH, nagla{a va ministarKaplan.

Kako kaè Kaplan, svake se go-dine iz budèta Ministarstva otpri-like izdva ja do 30.000 KM za obno-

vu Velagi}e vine, a za Bego vinu bitrebali milioni.

- Ali, smatrali smo da ta prva a-za moè obuhvatiti rado ve na obje-ktima sa ~etiri zida, da se urade kro-

vne konstrukci je, da ne propada judalje. Sa 80.000 KM Ministarstvo }epodràti obno vu [ari}a hana, aMed`lis IZ-a Stolac je izna{ao jo{ne{to nov ca, pa }emo u tu prvu a-zu u}i sa 120.000 maraka, napomi-nje Kaplan.

Ministarstvo kulture i sporta, uokviru mogu}nosti, podràlo je ipodrà va obno vu brojnih vjer-skih objekata. Me|u njima suSaborna crkva u Mostaru, obno-

va Saborne crkve u Sara je vu, zavr{etak gradnje Hasan Kaf jinedàmi je u Pruscu, zatim crkva uBlaga ju, za vr{eni su neda vno ra-do vi na Husejni ji dàmi ji u Gra-da~cu...

Malo novca- Vlada FBiH ima sli~an transer

u Ministarstvu prostornog ure-|enja, ali i tu go vorimo o nekoliko

stotina hiljada KM. Posto ji koordi-naci ja o usmjera vanju tih sredsta-

va. Kod nas je taj transer iznosio

921.000 KM pro{le godine, a i za2013. on je na tom ni vou. Oko po-la miliona ima i na ni vou Ministar-stva prostornog ure|enja, {to jeonda uzima ju}i Vladu FBiH, 1,5miliona KM i sa 300.000 KM rezer-

ve Vlade za vjerske objekte, sveukupno dva miliona KM kada go-

vorimo o podr{ci vjerskim objekti-ma sa ni voa Federaci je, ka e minis-tar Kaplan.

Uzima ju}i u obzir da je budèt Vlade FBiH dvi je mili jarde i 200.000miliona KM, pitanje je, smatra Ka-plan, da li bi i ci jeli taj iznos bio do-

voljan za oblast na ko ju se godi{njeraspore|uje 900.000 KM.

- I{li smo dosad po sistemu ja-

vnog pozi va, ko se pri ja vio, taj je itretiran u dodjeli nov ca, zaklju~u-

je ministar Kaplan.Jelena Milanovi}

Projektipodràniu 2012.Sanaci ja Uzeir-begovog konaka - Maglaj

15.000 KM

Obnova reljefa i za{titnezgrade Mitreuma - Jajce

20.000 KM

Istra ni arheolo{ki radovibiv{e zgrade Konaka - Biha}

30.000 KM

Pro jekat restauraci je i sanaci jeSahat-kule - Gra~anica

10.000 KM

Revitalizaci ja Tepe - Mostar

15.000 KM

, ali ostali su fini radovi iznutra i instalacije

• Uz projekat Evropske komisije, kojimse obnavljaju mlinice i mostovi, slijedipo~etak obnove Begovine u Stocu• Svake godine izdvajaju se sredstvaza opravke na Velagi}evini




- @elim da gradim svo ju kari- jeru izvan Bosne i Hercego vine,znam da }u uspjeti jer sam dosada uspjela u svemu u ì votu,rekla nam je 27-godi{nja Saraj-ka malo nakon {to je za vr{ila satestiranjem za rad na putni-~kim brodo vima, poznati jimkao kruze ri, u orga ni za ci jime|unaro dne fir me za zapo-{lja van je na brodo vima Em-ployment Power, ko ja ima pred-sta vni{tvo u Sara je vu.

Sarajka ni je èljela da joj spo-minjemo ime jer, izme|u osta-log, o svom naumu da se zapo-

sli na jednom od kruzera, ni jeoba vi jestila ni svo je najbliè.Ona isti~e da je za uspjeh bi tna

volja, a iskustva i obrazo vanja,kako kaè, ima do voljno.

Nema predrasuda

“Pri ja vila sam se na pozici juasistenta menadè ra hotela.Na brodu nikada nisam radila.Brodom sam ~esto puto vala ito mi je omiljeno pre voznosredstvo. Proputo vala sam ci-

jelu Evropu, volim da se dru-ìm sa ljudima i da upozna jemno ve kul ture. [to se ti~e odvo-

jenosti od porodice i mo je z e-mlje, nemam nikakvih prepre-

ka. Predrasuda bilo ko je v rstenema, a ako odem, è lim da tobude na neodre|eno vri jeme.U BiH imam dobar posao, ta-ko da ni je r i je~ o tome da bje-ìm iz svo je zemlje. @elim danapre du jem u kari jeri, kakone bih ov dje ostala i, uslo vno

re~eno, nasta vi la da stagni -ram. Ide ja o s tagni ranju mi senimalo ne svi|a”, ka è ova Sa-rajka, te doda je kako smatra dau ì votu moè vi{e posti}i, alida joj trenutno stanje u BiH tone dozvo lja va.

Dvadesetdvogodi{nji Goran Aladì} iz Dobo ja se pri ja vio zaposao {ankera. Lo{a ekonom-ska i politi~ka situaci ja u BiH

Aladì}a je moti visala da se pri- ja vi na testiranje iz znanja engles-kog jezika ko ji je neophodan zarad na jednom od kruzera.

“U Dobo ju moè{ biti kono-bar ili diler droge, tako da ni jebilo dileme trebam li poku{atida ne{to promi jenim u ì votu.Straha od nepoznatog nema,

volim puto vati i ako me prime

mislim da }e mi trebati mo`damjesec-dva da se prilagodim”,smatra ovaj Dobojli ja ko ji jeza posao na kruzerima saznaood pri jatelja ko ji je nekolikogodina na jednom od brodo varadio kao maser.

Aladì} kaè ono o ~emu se

naglas {uti u ci jelom zemlji -ako nisi ni u jednoj politi~kojparti ji ili ako t i neko iz najblièpo ro di ce ni je ~l an ni je dn estranke, u BiH je posao skoronemogu}e dobiti. Na na{e pita-nje da li }e mu, ako bu de pri-mljen, i dok bude plo vio sv jet-skim morima, nedosta jati vi jes-ti o sastancima lidera {estorkeili ~etvorke, Aladì} se slatkonasmi jao.

Jedan od kandidata za radna kruzerima je i Goran (26) izSara je va. On je po zanimanju

no vinar, a pri ja vio se za posaofotografa.

“Pri ja vio sam se da probamne{to promi jeniti u ì votu. Nabi jeg iz BiH me moti visala lo{aekonomska situaci ja, a s dr uge

strane mnogo mo jih pri jatelja je r ani je oti{lo da radi na bro-do vima i svi ima ju dobra iskus-tva. Mislim da je ovo odli~naprilika da se zaradi no vac i vi-di svi jet”, na gla{a va Goran.

Predsta vnik kompani je E m-ployment Power Sini {a Go-

lac tvrdi da kandi dati iz BiHugla vno m zado vo lja va ju kr i-te ri je am eri ~kih kruze rskihko mpani ja.

“Iz BiH ve} imamo odre|enibroj ljudi ko ji su se zaposlili na

brodo vima i ko ji p okazu ju z a- vidno znanje. Neki od njih sunapre do vali i do top mena-d`menta. Traìmo mlade ljudeko ji ima ju iskustva u hoteli jer-stvu i ugostiteljstvu, ko ji dobrogo vore engleski i dodatne jezi-ke. Mlada generaci ja u BiH je

informati~ki opismenjena i imarelati vno visok ni vo pozna vanjastranih jezika”, kaè Golac.

Osim pozna vanja najmanjeengleskog jezika, svi kandida-ti mora ju pro}i ljekarski pre-

gled, platiti ameri~ku vizu i putdo SAD-a. Mjese~na plata zarad na brodu iznosi od hiljadudo 2.500 ameri~kih dolara, ko-liko mogu zaraditi someli jeri.

“Predstav ljam najst ari juagenci ju (iz Engleske op.a.) uEvropi ko ja se ba vi zapo{lja-

Ne razmi{ljajte od TitanicuKome prvo, kada pomisli o plo vidbi, na um padne Titanic ili Cos-

ta Concordia, takvom ni je pametno da se kandidu je za posao nabrodu. Ipak, treba pone{to znati i o pomorskim nesre}ama.

“Costa Concordia je zapela za dno i pre vrnula se, ali je spa{eno4.200 putnika s broda. Putnici Costa Concordie su spa{eni u ote-àni okolnostima - brod je bio pre vrnut, a vladalo je i ne vri jeme.Putnike su spa{a vali upra vo ovi kandidati ko ji }e posli je testiranjasutra biti dio jedne velike posade”, rekao nam je Golac.

Testiranje za rad na putni~kim brodovima

Ameri~ki san po~inje

u Bosni i Hercegovini

@elim da napredujem u karijeri, kako ne bihovdje ostala i, uslovno re~eno, nastavila da

stagniram, kaè 27-godi{nja Sarajka koja seprijavila za rad na brodu • Oni koji dobiju posao

na brodu nau~e da nema odustajanja i da je svedostupno ako si vrijedan, po{ten i pametan

Aladì}: Potrebna je promjena




van jem na brodo vima. Mi se nereklamiramo, a informaci ja onama se {iri putem soci jalnihmreà ko je mladi ljudi danasnaj vi{e koriste. Ovo testiranjeni je eliminatorno, nego preli-

minarno i oba vezno. Oni ko jine zado volje na testiranju izznanja engleskog jezika dobi-ju uputu da jo{ vje`ba ju en-gleski jezik i da nam se vratenakon tri do {est mjeseci”, n a-glasio je Golac.

Osim u Sara je vu, testiranje

kandidata za rad na brodu }eovih dana biti obav lje no i uTuzli, te Banjoj Luci. Najboljikandidati }e biti pozvani na fi-nalni odabir ko ji }e biti obav -ljen u Zagrebu, Beogradu i Du-

bro vniku.“Na{ plan je da u prvom

kvartalu godine iz ci jele regi jeregru tu jemo nekoliko stotinakandidata, od ~ega }e odre|enibroj biti iz BiH. Traè se kan-didati od 21 do 30 godina. Tra-ìmo konobare, kuhare, soba-

re, foto gr afe ili eventu al noadministrativ ce za rad na bro-du. Dakle, profesi je k o je ima-mo u svakom velikom hotelu.Na brodu }e dobiti puni smje-{taj, prehranu, zdrav stveno iosiguranje u slu~a ju ne zgode,unifor me, odnosno normalanì vot . Ugo vori tra ju izm e|u{est i osam mjeseci”, kazao jeGolac.

Di jana Miro je vi} iz Sa ra je vapri je nekoliko mjeseci za vr{ila

je svoj prv i ugo vor za rad nabrodu, a ve} narednog mjesecapono vo }e na “put oko s vi jeta”.

Ona kaè da ni je lako doni je-ti odluku za odlazak u potpunonepoznato okruènje.

“Ne zna{ gdje ide{, ne zna{{ta te ~eka, ne zna{ da li }e{ bi-ti zado voljna?! Svjesna si daide{ sama, daleko, na sve ilini{ta, gdje nema{ podr{ku po-rodice i pri jatelja. Me|utim,kada prvi put zakora~i{ na brodnema{ vi{e vremena razmi{lja-ti o svim tim pitanjima. Stvarise de{a va ju same od sebe. Naj-

vi{e se radi, a najmanje uì va.Brod je stalno u pokretu, svakidan si u nekoj no voj lu ci i to je

jedan di van o sje}aj. Ko voli daputu je, ovo je idealna {ansa

da se ujedno i zara|uje i putuje jer ina~e puto vanje punoko{ta. Ovako spo ji{ k orisno saugodnim. Brod je kao mali mul-tikulti grad. Upozna je{ ljudeiz ~ita vog svi jeta, druìte se,upozna jete, smi jete, pla~ete,radite skupa, stvarate pri jatelj-

stva od ko jih }e n eka do kra jaì vota tra jati. Nalazite podr{ku

jedni u drugima, jer ste ugla- vnom s vi tu iz istih razloga, dase pobrinete za egzistenci ju i da

vidite svi jeta”, pri ~a Di jana.Ipak, ponekad ima i lo{ih

dana kada se pitate {to vam jeto trebalo, kaè ona i nastav lja:“To su dani kada radite ~itav dan, kada imate neki problemsa gostima ili super vizorima,kada imate zdrav stveni pro-blem, kada vam se sve sasta vii najradi je biste se iste sekun-de spako vali i oti{li. Ali, svaka

olu ja pro| e. Naj va`ni je je da

kaète sami sebi da ste sretni jer imate posao (s obzirom nato koliko je ljudi u na{oj zemljinezaposle no) i da se fokusira-te na sve ono li jepo {to vam sede{a va”.

Ko mpa ni ja Em ploymentPower traì kandidate za rad nabrodo vima ~i ji su vlasnici ame-ri~ke firme Carni val Cr uise Li-nes i Royal Caribbean Cruisesko je ima ju po 24 b roda.

“Na{ zadatak je promoci jakari jera, a ne soci jalno zbri-

nja van je. Kandidati ko ji d obi- ju p osao na brodo vima nau~etri osno vne stv ari: nema odus-ta janja, sve je dostupno ako si

vri jedan, po{ten i pametan imora{ ci jeniti sve oko sebe, jer

je ri je~ o ti mskom radu”, rekaonam je Golac.

Mali gradovi

Brodo vi spomenutih kompa-ni ja u gla vnom krst are iz ame-ri~kih luka Miami, Los Angeles,San Huan, New York, Balti mo-re, Seattle i Vancouver (Kana-da), a na brodo vima su prete-

`no gosti iz SAD-a.

Na na{e pitanje jesu li kandi-dati ko ji su rani je regruto vaniimali proble ma sa morskombole{}u, Golac odgo vara da jeto normalno, ali da se na takvestvari lako na viknuti.

“Brod duìne 350, visine 70metara i {irine 90 metara serelati vno malo ljul ja. Megaline-ri su kao mali grado vi i pri ma-

ju i zme|u 4.00 0 i 6.00 0 putni-ka oko ko jih brine posada ko ju~ini od 1.500 do 2.000 ljudi”, do-da je Go lac. Darko Omeragi}

DILER ILI KONOBARU Doboju moè{ biti konobar ili diler droge, tako da nijebilo dileme trebam li poku{ati da ne{to promijenim uìvotu. Straha od nepoznatog nema, volim putovati i akome prime mislim da }e mi trebati mo`da mjesec-dva dase prilagodim, kaè Goran Aladì} iz Doboja

Golac: Promocija karijera, a ne socijalno zbrinjavanje

Sa sarajevskog testiranja Foto: S. GUBELI]



332 Pogledi 26. januar/sije~anj 2013. Pogledi

odopisi Dragana Marijanovi}a (30)

SeloPerutacnajve}eje(pra)sta-ronaselje smje{tenoizme|uGornjei DonjeDre nice,ko-

jese me|ustarijimsvijetomjejo{zovuGornjeiDonjeselo,aoviìteljiGornjeselcii Donjesel-erutacnijelako prona}i,jerako

mnematkopokazatio{troskreta-strminukojasespu{tadorijeke,odit}evamse{toimeni:nekoli-

putapogre{nosam skrenuo,alit,nemogure}idajetobilotolikore{no,jerputopiscujei togdjejeoskrenuo,opettemomiprviput

enom.Takosamnai{aonagrupudihljudikojisusepentralipouz-cii, kaoalpinisti kojipoku{avajuitivrho{trog~eki}au stijenu,ka-i stavilialkui provukliuè,tesenouspeliondjegdjeseve}uspi-takosui ovimomcipodo{trim

om,odmahponad ceste udarali

}imaukamen,beznamjeredaseju.Toje samodiood ogromnogaDre`njakakojisu kamenupo-iliìvot,a danaspreìvljavajuza-juju}iisklju~ivonjemu.Pa`ljivoirnoodvajajukamene plo~e izihmilenijskihleì{ta,spu{taju ihtrminu,a drugidioekipeihuzi-slaèsdrugestraneceste,tikuzjervaljat}e svetotransportirati.

je u podzidamadje,momci?UMe|ugorje,tamodinogradi,tamojo{imaonihko-le zido ve ba{ od na{eg kamenai}eovumukufnoplatiti.Muka,avno je opisao de~ko sa strmineposao. Sli~an se radi i u Podve-

u,no,ovdjejepunokvalitetnijika-n,granitnestrukture.Onajpodve-i ni je za zido ve, samo za kro vo-vajjeza sve.Napokondoznajem

one prekrasne vile i pansioni,o sela i ostala ~udesa po|ugor ju i zapadnoj Hercego vini,

je sva od kamena, ali ni je kao

ovajdre`ni~ki,ba{ njimesagra|ena.Dreànjskimajstori danaspreìv-

ljavajuzahvaljuju}itim,sveskromni- jiminvesticijama,nojo{uvijekdovo-ljnimzailustracijuda jeposao- po-sao,asvedrugoijeste-drugo.PitamihzaPerutac,e, zajebanojeskrenutiakonezna{,vozitolikoitoliko,paakoproula{,okreniseividi}e{ku}icusje-dnestrane,mainijekoku}a,vi{ejetokoskloni{tezaljudekoji~ekajuauto-bus,patikontrateku}enizbrdo.Na-ravnodasamproma{io,jedvana{aoprostorzaokretanje;doljeispodces-testarakrovi{ta,uzdièsedimnadne-kimzaselkomi{iriseomamljivmirisru~kau spremanju.@enastoji uavli-

ji,veselaidru eljubiva,odmahmezo- venaru~ak:“Kaljak’odu{a,narebri-ma,ajdebola{tone{,na}e{PerutaciMiju,nijeMijootamostogodinama-ko,pane}eni|enidanas!”,tipi~anje

dreànjskidijalogsastrancem:ovdje vassvivukuuku}u.

Valjdajenekadatakosvugdjebilo,alive} odavnose zaklju~avamo uku}eivazdapitamokoje,akoseitkoprimaknena{imvratima.Dreànkainjezinaselaodvojenisumostomodostalogdijelasvijeta,tuse,utomne-obi~nomkopnenomotokusa~uvalastarina,ivizualnaisu{tinska,sa~uvaosestarijeziki stariobi~aji.Vezanostje-dnihuzdruge,matkodasu.Ostalojetoi danas.Jedna{aljivapri~akaè ka-kojenekiDre`njak,Donjeselactrebaopo}iizJNA, “skinutise”,kako senekadgovorilo, alipar danaprijeodlaska,upoznaojeGornjeselca,dragomubi-lo,tajimaomjesecdoskidanja.Pajeovajprvioti{aokomandiruipitaogamoèliostatiukasarnijo{mjesecda-na,akapetan,sjebaniprviputsuo~enstakvimzahtjevompitao jeza{to,aovajmrtavhladan:“Ma,na{osamze-mljaka,sa~ekobigadaseskinepadazajednoi|emo ku}i!”

Prostor Perutca ujedno je i sredi-

na tjesnaca, tu je i Dreànjka ne{todublja,opasanavisokimìvimstije-nama ispod ko jih su vodene po vr{i-nedrugdjenazivane kazanima,jerjedo voljno duboko za sko~iti sa sti je-ne, ali ni je ba{ toliko {iroko, a pros-tor oko je uzdiè se brego vima ipodzidanim nji vama. Podzide suovdjeenomen,svejeupodzidama;ku}e,groblja,njive... No,Perutacje sdruge strane, okolo je fno, izne-na|uju}evelikopolje,podsamom jeplaninom to selo. Zapra vo planina-ma. Jer ga “ka~i” i abulja. U selo sedolazi preko uskog mosta, lo{om aliprohodnomcestomkojajepro{lego-dinedugovremenaostala neproboj-na i za hrabre spasitelje njego vih ri-

jetkih stano vnika, kada je, negdje uovovrijemepaoonamitskisnijeg.Vi-dim ostatke nekada{njeg vise}egmosta, pa se pitam kako li su ljudi

prekotogkanjona,preko nesigurnogmosta“prigonili ajvan”,odlazili ido-lazili, kako su op}e i vjeli tu.

No,surovostjesamopo~etnami-saokojavamsetumoèdogoditi,jer

jepitomostipakprevladala:neobi~no jeplodnazemljaovdje,ljudimirniiti-hi,me|usuhozi|empasenjihovasto-ka,svejepuno{ume,vodeipolja,pla-ninaponadnjihovihglavado|e imkaostraàrnica ispasonosno sjenilouvrelaljeta,roditiseovdjezna~ibitinagra|en.Barembimikojinikadatunismoìvjeli,nitiukakvimsli~nimpo-dru~jimaprvoto pomislili,ve}umo-renigradskimìvotom,oskudnomusvemuosimugu`viibudalastimna-~inimatro{enjaenergije.

U dvori{teJuri}evih,do~ekaomepasTigo,djelovaomikone{tosumnji-~aviopasan,aliglasnjegovagospo-daraVinka “ne}etini{ta!”,utrenga jepretvorioupravumazu,{tose izvrnu-tanale|a ho}epomilovatisaprido-{licom.Ku}ajelijepa,prelijepa,nono}

jeskoropala,nemogujeotografra-

ti.Jeliovoku}aMijeJuri}a?Jes’,ajde,evotamanru~ak(opet!),ja sammusin,Vinko.Staracjesjedionarubuka-u~a,takoda moèistovremenogle-datiikrozvratapremahodniku,akrozprozor,nanjiveiplaninukojaseuz-diènadselom.Nematupunoljudi,nekolikoobitelji,uglavnomsitogpre-zimenaiusrodstvu.Mijojejedanodnajglasovitijihinajomiljenijihljudici-

jelogakraja,gdjegodupitatezanj,svi}ere}i:tra i{didadiplara?Ili“Jel’pi-ta{za onogodsto godina?”Dnevnibora vak mirisao je na kalju, suhomeso,vatru,kruhupe}nicii fnidu-

hanskidim izcigaretekojaje uvijek me|utankimstar~evimprstima.Ko-sasijeda,aligusta.Kosakrozkojujeprohujalostolje}e,naglavi tihogi si-tnogstarcakojiumagliprvihsje}anja

vidiaustrougarskuvojskui~inovnikeuodlasku.Staracpojmanemanitkosamniza{tosamdo{ao,aliustajeiru-kujese.Nagla{avamustajanje,jerseispostavilodaMijo,kadgod netkou|e,istoustajeirukujese,iakosunakna-dniposjetiteljisvakidantu.

U~tivoststjecanai njegovanacije-lostolje}e.TamankadseMijorodio,potpisanjemirnakonDrugogbalkan-skograta,zimejekao dje~akprovo-dioovdje,aljetaumaloj^vrsnici,ka-dabi secijelaselapomjeralapremaplaninamaipa{njacima,gdjeseìvioìvotdanasnama nezamislivpatime

ineopisiv.TogaseMijoradosje}a:“Di-plesamzavoliokodite,etoneznam{to,alinisamimanipetgodinakadasamprviputzadiplija,itediplesumesvudapratile,svedodevesto~eteresdruge,kadsuji~etniciodniliizoveku-}e,bilesusmenoniuvojskikraljaAle-ksandra,naCetinju,nosijosamjiikadnasjepodiglourezervu,uNik{i},kad

jebijokraljPetar,a mipi{ke,sveno-guza nogomu Albaniju,prikoonijeProkletijai{tatijaznambrate,prikosvi-

jeoninevolja.DoSkadra.TutebiliTa-lijaninapali,nekakviva{isti,a mikobraniliSkadar.Odmame ranilo,po-

sikameTalijanmitraljezon,nijebiotri-desmetaradaleko,alinevi|oganavri-mepasenesakri,aion,kadjevidiodasampa,nijevi{epuca,tamogame

jeubitnamrtvo.Leà tute,ni|e bol-ni~ara,nekolikodanai{asanodbol-nicedobolnice,i ku}ebilepritvore-neubolnice,ani|emista,nagrdilinaTalijani...Dalomikrpuijoda,umo~iizavi.Takoibilo,ostaìv,ranesamezacilile,iopetpi{kenazad,jedvado-~ekaviditènuidicu.Jerbosanse jasmojompokojnicomoènijatridesineke,avazdame ne|egonilo.Jani-kadnisanvolijoodavleni},alikadmo-ra{,mora{,jebiga,{ta}e{.I,vrnense

javamo,kadPaveli}napravijodrà- vu,endea,i odmameposlalonaslu-`buu BanjuLuku,menei brata,toji}emi tamopoginit.A mojaènabi-

lavodin,i~etersdruge,uno}ikad}e~etnicinapas,ridila,iujitrabiùpla-ninu.Iostalaìvaionaidite.E,kadjeitojiratsvr{ijo,kontamja,evo,nebiliBogdao da pro ivim i dicu podi-èm,krozìvotsmo ji{esteropodigli,trojenamumrilo,sveugodinan,apo-kojnicatamanpridovirat.Reklobi-loda jeonaamnestija,ali janikavinpolitikamanikadnisamvirova,pa jeiutojamnestijidovudstradalopunoljudinapravdiBoga, jersuvirovali,te

jabiù ’{kripariju’,dvisansegodinekrijapoplanini,inikadmenisumo-gliuitit,jerbooni neznaduplaninu,ajajeznamkosvojdèp.Ali,dojadi-lo,daku}e,vidi{svojuku}u,dicuiè-nuanesmi{si},i,kadmijedojavlje-no da ne}u stradat, zarizika san imogutire}damenisupunodirali.Jaseprivatioposlau selu,litiplanine,po-sanikadu njinisantraìo,a ikog }e

mivraga,imasanposlaokoku}eko-likoo}u,iìtaipovr}aisuamesaikra-

veiteladi,junica,maliposanja ìvi- ja,da{talipi,svepomalorade}iBo-gusemole}.Evo,mojVinkoikStanaidanasvodinsvedrè,ikrmenjaikra-

ve,u zimutrojekrmadiu su{aru,uproli}evazdajednotele,vodaosva-klen{ikljapanei|unapijacunikako,svesvoje imamo.”

Kakoste ovajrat predurali,dide?“A, kako. Za jebano, ko i svaki rat. I

druge diple mi je neko oda vlenodniodevedesettre}e, reknimupri-ko no vina da mi ji vrne, iiij jj, jadna timajka di su sve te diple svirale, a dabine{torekaprotivmoji kom{ijamu-slimana, ne bi brte, laga bi, mi smo

vazda jedni s drugim fno ì vili, mismo se, ov di prvi nakon zadnjeg ra-ta vodin vrnuli, nikad ru`ne ri~i, nji-

jo ve su ku}e pri je na{i, mora si ji vi-dit uz put kad si dolazi jo, tri godinesmosamojaimojVinkoinevistaSta-na(narezalape~enicu,zgotovilaku-kuruzni i p{eni~ni kruh, i vazda me

pitala ho}u li kalje, razlika izme|unjezine kalje i one od ene ko ja me

ve} nudila samo je u pori jeklu reba-ra,op.a.),bilismouMostaru,i~imsesmirilo mi odma vamo, ni je grad zanas,idobrosmou~inili.Da senismo

vratili, ne bi ja mislim stotu do~eka,ajo{miseneùrinaonajsvit,lipomi

je i na ovom. Do|i mi na ro|endan,u jedanestom misecu. Kad smo se

vratili, popra vili smo ku}u, uvelonamteleon,vazdajezvonijo,vazdazvali muslimani da vide triba li nam{ta, bio onaj belaj s An|eli}ima kodKonjica, ama ne triba nam ni{ta. Dati pra vo ka em, ovi rat me|u Rvatini Bo{njacim neko nam je, kako bi tireka, ’primaka’.”

Va`no je da se zove TigoMisli{ li ti, dedo, meni malo za-

svirat?

AjderVinko,napu{idiple.Zvukkojijestarcapratiokrozcije-

liìvotrazlegaose dre`ni~kimsuto-nom.Tajzvuknosioje svuda zaso-bom,krozzemlje,ratovei vojskeka-monikadanijehtioodlaziti.“Pa,pri-znamda sambijomaloprivilegirankadsamsluìjovojskutrides~etvrtenaCetinju,nikoni{tanijesvira,nikaddiplenisunividili,pajimjauve~ema-lodipleamalodvojnice,paseoniovi-cirinebidernjaliname,konadruge,e...” prizna}e mi didMijo,a meniodmahuglavu prizorbrkatogaofci-rakraljaPetra, ukrvavojnevoljidale-keAlbanije,kakotraìmijuizapovje-da:“De, bre,Mijo,duvaju tuovcu!”

Eto,Mijosvepro{ao,utihoibezve-likepompe.I opetdipli,svoj i nasvom.UPetrucu,usred~arobnediv-ljine.Gdje}u muopetdo}i,akobu-demìv,naro|endaniulazakudru-go stolje}e. Tigo me opet ispra}a,

Vinkodobacuje:“]a}ajeciliìvotimo}uku.Isvakimusezva-Tigo.Koznakojijeovoporedu.”

Stolje}ar Mijo,njegovih pet ratova,troje diple i jedan pas

dna {aljiva pri~a kaè kako je neki Dre`njak,onjeselac trebao po}i iz JNA, “skinuti se”, kako

nekad govorilo, ali par dana prije odlaska,oznao je Gornjeselca, drago mu bilo, taj imaoesec do skidanja. Pa je ovaj prvi oti{aomandiru i pitao ga moè li ostati u kasarni jo{esec dana. Kapetan, prvi put suo~en s takvimhtjevom pitao je za{to, a ovaj mrtav hladan:a, na{o sam zemljaka, sa~eko bi ga da sene pa da zajedno i|emo ku}i!” Neobi~no je plodna zemlja ovdje, ljudi mirni i tihi, me|u suhozi|em pase njihova stoka,

sve je puno {ume, vode i polja, planina ponad njihovih glava do|e im kao straàrnica

U MAGLI SJE]ANJADnevni boravak mirisao je na kalju, suho meso, vatru, kruh upe}nici i fini duhanski dim iz cigarete koja je uvijek me|utankim star~evim prstima. Kosa sijeda, ali gusta. Kosa krozkoju je prohujalo stolje}e, na glavi tihog i sitnog starca koji

u magli prvih sje}anja vidi austrougarsku vojsku i ~inovnike uodlasku. Starac pojma nema ni tko sam ni za{to sam do{ao,ali ustaje i rukuje se. Nagla{avam ustajanje, jer se ispostaviloda Mijo, kad god netko u|e, isto ustaje i rukuje se

Hajd na kalju! I mrtvi nad podzidama ârolije Perutca

Majstori Drežanjske podzide




Pi{e: prof. dr. Husnija Kamberovi}

Dèmal Bi jedi} je u jutro 18. januara 1977. na Batajni~komaerodromu, skupa sa goto vosvim li~nostima jugosla ven -sko ga politi~kog vrha, ispra-}ao Josipa Broza Tita, ko ji jekrenuo u posjetu Libi ji, a plani-rana je bila i posjeta Egiptu.Zbog poledice na pisti avion jekasnio u odlasku, a nakon {tose Titov kona~no vinuo put Tri-poli ja, na pistu u Batajnici je saSur~ina doletio Bi jedi}ev avionko jim je tre bao krenuti u Sara-

je vo na sje dni cu Centralnogkomiteta Sa veza komunista Bo-sne i Hercego vine.

Pozdra vio se sa p ri jateljima isaradni cima, u{ao u avion ipo~eo pregledati materi jale zasjednicu na ko ju je jurio. Ali, ni-

je imao pr ilike da izgo vori svo- ju diskusi ju - njegov avion nika-da ni je sletio na sara jev ski aero-drom. Na tom se putu ispri je~i-lo brdo Ina~ iznad Kre{e va.

Za jedno sa Dèmalom Bi jedi-}em poginuli su njego va su-pruga Razi ja, p iloti Ste van L e-ka i Murat Hani}, podsekretaru Bi je di }e vo m ka bi ne tu dr.Sma jo Hrle, aviomehani~ar Ili-

ja Jev|e no vi}, li~ni Bi jedi}ev pratilac Zi ja Alikalfi} i doma}i-ca u rezidenci ji predsjednika

Sa ve znog iz vr {n og vi je }a An|e lka Muzi~ka.

Neprimjerenabrzina aviona

S obzirom na to da je DèmalBi jedi} bio predsjednik Sa vezne

vla de, formirana je posebnaKomisi ja, ko ja je pro vela deta-ljnu istragu o okolnostima po-gibi je. (... ) Na kra ju Iz vje{ta jaKomisi ja je zaklju~ila kako jeizra vni uzrok udara aviona ugreben planine Ina~ brzina avi-ona.

Naime, greben u ko ji je avionudario visok je 1.366,3 metra,{to je za 280 metara niè od mi-

nimalno propisane visine za

taj sektor u proceduri za prilazi sli jetanje na aerodrom Sara je-

vo. Komisi ja je zaklju~ila da je“do udara aviona u preprekudo{lo (...) zbog nepreciznog iz-

vr{ a vanja zalaznog zaokre tapo mestu i visini. Udalja van jeaviona od radio-fara KG vi{enego {to je procedurom propi-sano je prouzroko vano ve}ombrzinom i po ve}anim vreme-nom odleta. Prema tome, bezobzira na ostale posredne i ne-

posredne faktore, ovaj udes jeposledica direk tnih propustaposade u odrà vanju propisa-nih elemenata leta”.

Osim tog izra vnog u zroka zaudes, Komisi ja je zaklju~ila ka-ko su na ovaj udes utje cali ibrojni drugi, posredni faktori.

Pri je svega, na vodi se lo{aorganizaci ja Vazduhoplo vneslu`be SIV-a za ovakve speci jal-ne zadatke, {to se vidi iz ~inje -nice da je sastav posade izmi-

jenjen u odnosu na prvobitnopredvi|eni, na temelju ~ega semoè zaklju~iti da Vazduho-plo vna sl u`ba SIV-a ni je ovo mletu dala odgo vara ju}i zna~aj,

“jer je skoro isto vremeno isti tipaviona Vazduhoplo vne s lu`beSIV-a poleteo za Dubro vnik sadva prva pilota”.

Osim toga, ka{njen je sa poli- jetanjem aviona moglo je iza-zvati napetost i ner vozu kod~la no va posade. “Planiranjehorizontalnog leta na visini od26.000 fita u tra janju od svega9 minuta {to je prakti~no pre-

tvo ri lo prelet od aerodro ma

Batajnica do aerodro ma Sara- je vo u let penjan ja i snià vanja.”

Kao naredni posredni uzrok udesa Komisi ja na vodi zaka-{njen je od oko 2 minuta sa po-~etkom snià vanja leta avionanakon preleta radio-fara “Valje-

vo”, {to je “unelo snaàn ubrza- va ju}i faktor, po ve}a va ju}i brzi-nu aviona”.

Komisi ja je, tako|er, zaklju~i-la da je nadli jetanje VOR-a Sa-ra je vo ve likom brzinom na vi-sini od 14.000 ft uvjeto valo sla-

bi ju kontrolu leta, posebno sobzirom na veliku brzinu od

VOR- a do radio-fara Kobiljagla va, pa je “gre{ka u odletu(zbog ve}e brzine) od radio-fa-ra KG uslo vila (...) udalja van jeaviona za skoro 6 km dalje odprocedurom predvi|ene puta-nje, {to ne bi bilo kobno da jeposada dràla bezbednu visinuleta ili da je, proporcionalno

porastu brzine, umanjila tra ja-

nje vreme na pra vo li ni jskogodleta. Snià vanje visine letaispod propisane za ovaj sektoru toku vr{enja pra volinijskogodleta i zaokreta bio je gla vniuzrok nesre}e. (...)

Visinomjeri bili ispravni(...) Iz nepoznatih razlo ga,

posada ni je u fazi odleta odradio-fara KG kon trolisala visi-nomere (ustanov ljeno je da subili ispra vni i ispra vno pode{e-ni), tako da je posle ve}e g

pre|enog puta u pra volinij -skom letu, od radio-fara KGu{la u desni zaokret i nasta vi-la let ne kontroli{u}i visinu.”

Komisi ja ni je isklju~i vala mo-gu}nost i da se let odvi jao “krozmestimi~nu, a ne kompak tnuobla~nost (donja baza oblaka

je bila na oko 1.400 m), pa jemogu}e da je kapetan uprav lja-

ju}i avion u prav cu ‘rupa’ (de-

li mi~na vidlji vos t zemlji{ta)

zaposta vio os matranje visino-mera. (...)”

“Ipak, posto ji i druga verzi ja,ko ja posebno insistira na tomeda ni je u pi tanju bila nesre}a,nego klasi~na urota protiv Bi je-di}a”. Te{ko je pro vjeriti vjero-dostojnost ovih razli~itih teza ona vodnoj za vjeri ko ja se kri jeiza Bi jedi}e ve pogibi je. Dodir-na ta~ka ovih teori ja za vjere jeborba za Tito vo naslje|e, {to jeu vrhu vlada ju}e elite moralootvoriti prostor za pre vlast, bu-

du}i da su mnogi sebe vidjeli upozici ji Tito va na sljednika.“Sedamdesete - to~ni je: dru -

ga polo vica sedamdesetih - bi-le su ~udno razdoblje u po vi jes-ti SFRJ. Naizgled mirno i siro-ma{no va`nim, jo{ manje pri-

jelomnim doga|ajima, a, za-pra vo, vrlo turbulentno i neka-ko podmuklo mirno, obiljeè-no tada jo{ ugla vnom ‘ne vi-dlji vim’ konfliktima (...) Pose-bno va`na stav ka u svemu tomebila je gr~e vita borba za pre-

vlast u vrhu vlada ju}e komunis-ti~ke nomenklature. Sve je bi-lo u znaku pitanja: tko }e ‘nasli-

jediti’ Josipa Broza Tita nakon

njego ve smrti? ” Ve} koncem 1976. bilo je ja-sno da se Titov ì vot vrtogla vombrzinom bliì kra ju, ali borba zanjego vog nasljednika ni je sa-mim time morala dobiti na svo-

joj dramati~nosti i ubrzanju, jer je Tito usta vnim amandma-nima 1971. pitanje nasljednikari je{io uvo|enjem instituci jeko le kt i vnog Pr ed sj edn i{tva.Ipak, tada su najmo}ni je i naj-mar kantni je dvi je li~nosti u

vrhu bili Stane Dolanc i generalNikola Ljubi~i}, ko ji je pozici juministra odbrane obna{ao od1967. sve do 1982. godine. Sre-dinom 1970-ih Jo vanka Broz je

bila pomjerena u stranu. Jedan

Oni su bili saglasni samo kada su Tita “spa{avali” okoja je zbog toga mogla sloviti i kao Bijedi}ev

[ta su ~injenice, {ta glasine o smrti Dèmala Bijedi}a

Prvi piloti za Dubrovnik,druga posada za Sarajevo!Prema svjedo~enju Marka Vrhuneca, general Nikola Ljubi~i} je, nakon jednog razgovorasa Titom u julu 1972, rekao: “Ne sredi li stvari sa Jovankom, Josip Broz }e morati oti}i”

KO JE SKLONIOJOVANKU Posebnoje vaàn razgovor{to su ga Bijedi},Dolanc, Stamboli}i Ljubi~i} imali saTitom na brodu“Galeb” u Zeleniki12. februara 1975.godine, nakon ~egaje Jovanka Broz svebrè uklanjana izTitove blizine. Od

avgusta 1976. ona jesve ~e{}e izostajalasa zvani~nih Titovihsusreta




od onih ko ji je pomogao u tomebio je i Dèmal Bi jedi}, ko ji je unekoliko na vrata, kao premi-jer i jedan od najbliìh Tito vihsaradnika, skupa sa Petrom

Stamboli}em i Stanetom Dolan-com, razgo varao sa Jo vankomBroz poku{a va ju}i je sklonitiod mogu}nosti politi~koga utje-ca ja i stvoriti {to bezbjedni ju si-tuaci ju oko Tita.

Razgovor na “Galebu”

Posebno je vaàn razgo vor{to su ga Bi jedi}, Dolanc, Stam-boli} i Ljubi~i} imali sa Titomna brodu “Galeb” u Zeleniki12. februara 1975. godine, na-kon ~ega je Jo vanka Broz svebrè uklanjana iz Tito ve blizine.Od av gusta 1976. ona je sve~e{}e izosta jala sa zvani~nihTito vih susreta. Podsjetimo, Bi-

jedi} je, prema nekim mi{ljen ji-ma, bio jedan od klju~nih ~la-no va “~ etverice koordinatora”(Stamboli}, Bi jedi}, Dolanc,Gligorov) ko ji su presudno utje-cali na Tito vo politi~ko djelo-van je sredinom 1970-ih godina,mada je bilo jasno da niti me|unjima ni je posto jala saglasnostu svim pitanjima.

Njih ~etve rica su samo pofunkci jama ko je su obav ljalibili najmo}ni je politi~ke li~nos-ti i u tom smislu su za jedni~kinastupali, ali su se u mnogimpi ta nj ima znatno razi la zi li .Mnogi stenogrami sa zasjeda-nja naj vi{ih partijskih foruma iz

1970-ih godina, a mi smo u

ovoj knjizi na neke skrenulipa` nju, pokazu ju neslaganjaDolanca, Gligoro va i Bi jedi}a,pri ~emu su prva dvo jica ~estobili skloni kritizirati u~inak Bi-

jedi}e ve Vlade, ali je Bi jedi}na kra ju uvi jek do bi vao Tito vupodr{ku. Oni su bili saglasni sa-mo kada su Tita “spa{a vali” odJo vanke Broz, ko ja je zbog togamogla slo viti i kao Bi jedi}ev proti vnik. Ali, pri tome trebaimati u vidu da Jo vanka Brozni je imala nikakvu podr{ku uofici jelnom vojnom vrhu. âk

je, prema svjedo~enju Marka Vrhuneca, general Nikola Lju-bi~i}, nakon jednog razgo vorasa Titom u julu 1972, rekao:“Ne sredi li stvari sa Jo vankom,Josip Broz }e morati oti}i.”

Me|utim, sve dalje {to bi se naovome temeljilo bilo bi ~ista

spekulaci ja. Sigurno je jedinoto da je Bi jedi} bio do kra ja odanTitu i da je uì vao Tito vu podr{kui u doba kada je Tito polaganogubio kontrolu nad svim poluga-ma vlasti u Jugosla vi ji. Da li jezbog toga mogao biti i gla vnameta napada? O tome }emo za-uvi jek mo}i samo naga|ati!

Dokaza o za vjeri nema, a svekasni je konstrukci je o tome vi-{e su slika vremena u ko jemusu konstruirane nego stvarniodraz vremena kada je Dè-mal Bi jedi} poginuo.

(Izvod iz nedavno promoviraneknjige autora, ina~e direktora

Instituta za historiju BiH: “Dèmal

Bijedi} - Politi~ka biografija”)

Jovanke Broz,rotivnik

ZAVJERA Te{ko je provjeriti vjerodostojnost ovihrazli~itih teza o navodnoj zavjeri koja se krije izaBijedi}eve pogibije. Dodirna ta~ka ovih teorija zavjereje borba za Titovo naslje|e, {to je u vrhu vladaju}eelite moralo otvoriti prostor za prevlast, budu}i dasu mnogi sebe vidjeli u poziciji Titova nasljednika

K ako bi osigurala ka-kvo-takvo funkcioni-sa nje zdrav stveno gsistema, Vlada Repu-

blike Srpske izdala je naredbuPoreskoj upra vi da iz vr{i de-blokadu ra~una svih zdrav -stvenih ustano va ko je nisu,unatrag neko li ko mjese ci ,izmirile svo je oba veze pre-ma fondo vima.

Ri je~ je o milionskim dugo- vanjima, pri je svega premafondo vima PIO i zdrav stva,zbog ~ega je medicin skomosoblju i ~lano vima njiho vihporodica ko ji su preko njihosigurani od Trebinja do No-

vog Grada uskra}eno pra vona li je~enje.

Privremena deblokada

Deficit FZO iznosi, premapodacima samog Fonda, 130miliona KM, dok na drugojstrani iz Ministarstva zdrav ljatvrde da je ri je~ o 30 m ilionamaraka.

Ministar zdrav lja i soci jalne

za{tite RS-a Ranko [krbi}, go- vore}i o finansiranju zdrav -stva u ovom entitetu, na veo jekako je do{lo do pada uplatedoprinosa iz realnog sektora.

- Manje od 50 odsto realnogsektora upla}u je 80 odsto do-prinosa za zdrav stvo, penzi-oneri upla}u ju manje dopri-nose nego u okruènju, a po-ljopri vrednici do sada nisuupla}i vali doprinose za zdrav -stvo, {to se nemino vno odra-zilo na FZO, izja vio je [ krbi}.

Istakao je da }e se u nare-dnom periodu sigur no ra-zmatrati “ne{to {to je priori-tetno i {to se mora hitno rje{a-

vati, a to je sistem punjen jaFonda zdrav stvenog osigu-ranja, ko ji ne}e mo}i da osta-ne i opstane samo na dopri-nosima”.

[krbi} je negirao tvrdnjeprema ko jima je deficit Fon-da zdrav stvenog osiguranja130 miliona KM, te da je po-trebno jo{ 128 miliona KMda bi sistem zdrav stva funkci-onisao kako treba.

Pri vremene deblokade ra-~una zdrav stvenih ustano va iodluka o reprogramu pla}anjadoprinosa iz rani jeg periodaprema mi{ljen ju St ruko vnogsindikata doktora medicine

RS-a ni je rje{enje i li~i na po-ku{aj da se ~a{om vode uga-si poàr.

U otvorenom pismu oni su ja vno upozorili premi jera, mi-nistra zdrav lja, v.d. direktora

FZO-a, kao i organe uprav -ljan ja i direktore svih ja vnihzdrav stvenih ustano va u RS-u, da je potrebno da se odmahi bez odga|anja ut vrdi o dgo-

vornost za nastalo stanje u ja vnom zdrav stvu, kao i da sehitno i prioritetno osigura jufinansijska sredstva potrebnaza redo vno i ne smetano pru-ànje usluga zdrav stvene za-

{tite osiguranim licima u Re-publici Srpskoj.- Struko vni si ndikat dokto-

ra medicine RS-a unazad vi-{e godina je upozora vao naovu situaci ju u ko joj s e nala-zi na{e zdrav stvo, da ju}i pre-dl oge i mogu }nosti da nedo|e do ove situaci je. Nara-

vno, uradilo se druga~i je jerdoktori i ostali zdrav stveniradnici nisu bitni oni ko jiodlu~u ju o sudbini svih nas izdrav stvenog sistema u cjeli-ni, na vodi se u pismu.

Uz pitanje vlastima RS-azbog ko jih i zb og ~ i jih razlo-ga se opet ne traì pra vi uzrok ovakvog stanja u zdrav stvu,

Sindikat doktora RS-a isti~ekako je mogu}e da cjelokupna ja vnost i zaposleni u zdrav -stvu iskazu ju zabrinutost zazdrav stveni sistem i one ko jiga ~ine, a samo ga resor niministar vidi kao naj ve}i po-ziti van li~ni uspjeh u RS-u.

Uzmi ili ostavi

I dok ministar zdrav lja RS-a tvrdi kako je gloma za nzdrav stveni sistem, ta~ni jepre velik broj domo va zdrav ljai bolnica, kri vac za trenutnostanje, zdrav stveni radnici is-ti~u da ja vnost mora znati dasu direktori zdrav stvenih us-

tano va morali potpisati ugo- vore sa FZO po tipu “Uzmi iliosta vi”, da su mjese~ne ugo vo-rene tran{e kod mnogih sma-nji vane bez obzira na po ve-}an broj usluga sa manjim

bro jem ljudi, da se uvode nove pro cedure bez finansijskepodr{ke, uvode se no vi sis te-mi ko ji nisu za na{e podne-blje, a pla}eni su na{im nov -cem bez mogu}nosti posti-zanja maksimalnog efekta.

Struko vni s indikat doktoramedicine RS-a stoga smatrada “upra vo Vlada RepublikeSrpske je oba ve zna prema

nama svima, a pogoto vo pre-ma onima ko ji rade u zdrav -stvu, da ut vrdi pra vo stanje u

ja vnom zdrav stvu RepublikeSrpske, jer na osno vu StatutaFZO RS-a, jedino Vlada imatrajnu, potpunu i ni~im ogra-ni~enu kontrolu nad dosada-{njim poslo vanjem ovoga ja-

vnog fonda”.Uz to, iz ovog sindikata pod-

sje}a ju da je V lada RS-a jedi-na nadle`na i za imeno vanjesvih ~lano va Nadzo rno godbora, Upra vnog odb ora,kao i direktora ovog fonda i pozakonu ima oba vezu da vr{inadzor nad zakonitosti njego-

vog poslo vanja.U RS-u, prema na vodimaministra zdrav lja, 20 domo vazdrav lja nema uslo va za pos-to janje, jer ne pokri va ju po-dru~je na kome ì vi vi{e od10.000 stano vnika, te da su lo-kal ne za jedni ce odgo vor ne{to ve}ina zdrav stvenih us-tano va ima duplo ve}i broj ra-dnika od potrebnih. Ono {toministar pre{u}u je jeste dase svi direktori imenu ju is-klju~i vo iz reda vlada ju}ihstranaka i da su upra vo oni tiko ji su naj~e{}e bez ja vnihkonkursa vr{ili zapo{lja van je.

Pucanje cijevi

I dok tra je jalo va raspra vako je kriv za ovakvo stanje uzdrav stvu, naj ve}i gubitnicisu sami paci jenti. Ovu zimu uposebno te{kim uvjetima ~e-ka ju bolnica u Kasindolu iKlinika za hirurgi ju Klini~kogcentra Banja Luka.

Podsje}amo, banjalu~ka hi-rurgi ja ve} je 43 godine “pri vre-meno” smje{tena u {kolskomobjektu, a pro{le zime u vi{ena vrata osta jala je bez gri janja,po naj ve}im hladno}ama do-lazilo je do pucanja vodo vo-dnih ci je vi i izli je vanja kanali-zaci je. Tokom godine ko ja je

iza nas ni je ni{ta u~injeno namakar saniranju tog objekta, apo~etak rado va na izgradnjino ve klinike prolongiran je,po ko zna ko ji put, za prolje}e.

Gordana Katana

POTPUNA KONTROLA

Jedino Vlada imatrajnu, potpunu i ni~imograni~enu kontrolunad dosada{njimposlovanjem Fondazdravstvenog osiguranjai jedina je nadle`nai za imenovanje svih~lanova Nadzornog iUpravnog odbora, tedirektora ovog fonda

Kolaps zdravstvenog fonda Republike Srpske

Vlada morana}i odgovorneU Fondu zdravstvenog osiguranja kaù da im se deficit popeo na

130 miliona KM, a u Ministarstvu zdravlja da ta cifra ne prelazi 30

miliona maraka




K

ad su mi pri jatelji rekli da me jeNaj ve}i Bo{nja~ki Pjesnik opa-njka vao pri je ko ji dan, na je-

dnoj od svo jih se(j)ri jalnih su-sreta u Kamernom teatru 55 (~et vrtak,17. januar 2013.), samo sam slegnuo ra-menima: ni{ta stra{no, ni je bitno, nema

veze... Naj ve}i je, obra~una va ju}i sasvima ko ji Mu nisu po volji, tu ve~er spo-menuo mo ju malenkost u smislu da sam

ja, pri je ko ju godinu, Naj ve}emu nudio,nekakvo mito, kako bi me On udjenuou neki od svo jih tele vizijskih istupa, te,

valjda, afrmirao neki moj pjesni~kiknjiùl jak. Samo sam slegnuo rameni-ma kad mi je to bilo preneseno i pomi-slio: Naj ve}i ima pra vo i na tu vrstu ja-

vne halucinaci je.S Naj ve}im Bo{nja~kim Pjesnikom

sam godinama imao normalne, recimopri jateljske relaci je. Od Medrese, studi-

ja, pa sve do danas, zadrào sam punopo{to vanje prema Njego vu pjesni{tvu iflmskim scenari jima. Rado vale su memnoge Njego ve li~ne ì votne radosti iàlostile ne volje sa zdrav ljem i soci jal-nim problemima, ko je je On ~esto, i ja-

vno, isticao. Kao {to su me alostile i oneNjego ve pjesme objav lji vane u ratu i izarata ko je nisu bile na razini Njego va pje-sni{tva. Pri je nekoliko godina, za je-dnu izda va~ku ku}u iz Tuzle, Naj ve}e-mu sam priredio izabrana djela u pet to-mo va. Autor sam predgo vora u knjizi-i-zboru pjesama objav ljenih u “Preporo-do voj” edici ji “Bo{nja~ka knjiè vnost u100 knjiga”. Naj ve}i Bo{nja~ki Pjesnik najbolje zna koliko Ga je mo ja genera-ci ja uvaà vala i voljela. A On kao da po-

sljednjim svo jim pisanjima èli svimanam pokazati kako nas je, zapra vo, sveove godine mrzio?

U pro{losubotnjoj epizodi svoga i vo-pisnog seri jala “Ditli} poginuo sa svogakljuna” (Nasta vak 5), od 19. januara2013. (dodatak “Pogledi”) Naj ve}i nas-tav lja halucinirati kako sam ja do{ao “Si -dranu u stan, Mar se la [naj de ra 9c/II, i bez naro~i tog okoli {anja ponudio 500 KM mi ta, a da bi Si dran u svo joj ve omaugle dnoj rubri ci u Central nom dne vni -ku Se nada Hadì ej zovi }a kazao ko ju po-hval nu ri je~ o knji zi ko ju je donio i me -tnuo na stoli}…” Onda sli jedi to kako jeNaj ve}i izmar{kao doti~noga, tj. mene,uz kurzi vni pljusak: “\ubre je dno! \u-bre je dno! \ubre je dno od vratno!” Da bi

sve ovo On i potkri jepio, pri je toga je “ci-tirao” mo ju “izja vu” za medi je kako “OSi dranovom pona{anju se moè kazati samo je dna ri je~: od vratno!”

Sve bi ovo moglo biti i beskrajnosmi je{no i uveselja va ju}e da ni je po-razno po Naj ve}ega ima li se u viduprosta ~injenica da je On knjiè vnokri-

ti~ki i knjiè vnoteorijski elementarnoneobrazo van.

Ne èlim odgonetati {ta je na veloNaj ve}ega da sebe promo vira kao rtvuprotiv ko jeg su se goto vo svi urotili. Pa,evo, i ja… Kao da smo kri vi svi mi ko jismo i vi, ko ji svi jet oko sebe ne posma-tramo kao melodramske podru`nice“Karitasa” ili “Merhameta” i ko ji Bo{nja-ke i bosanskohercego va~ke gra|ane netretiramo mentalnim sirotanima da imse osobne parano je mogu poturati kaonacionalne i uni verzalne istine. Ako jepro{le godine mogao medi jima name-tnuti opskurnu la` da je Ot kup si rove ko-

è ispao iz konkurenci je za Nagradu“Me{a Selimo vi}” samo zato {to to, kao,“ni je roman”, onda je, kako se vidi, sebiuzeo za pra vo da nasta vi izmi{ljati, ha-lucinirati, lagati, podvalji vati, opanjka-

vati, prozi vati, plju vati, |ubriti, svetiti sesvima ko ji bi, kao, mogli ugroziti naj ve -}nost Naj ve}ega… Naj ve}em Bo{nja-~kom Pjesniku se na sve strane pri-

vi|aju nepri jatelji. Sveti se niza{ta ionima ko ji su Ga svih ovih deceni ja vo-ljeli i mir jeli kad bi na{ Naj ve}i, recimo,tepao ru{iocima Starog mosta u Mosta-ru ili se srda~no grlio s negatorima ge-nocida u Srebrenici.

Naj ve}i Bo{nja~ki Pjesnik je, od Tita iMilo{e vi}a, pa do Izetbego vi}a i Kustu-

rice, vi{e ì vio kao “bubreg u lo ju” ne-goli kao soci jalni izop}enik. Pitam se {taMu, zbilja, zna~i halucinaci ja kako ga jeneki mla|i kolega mi tio ne bi li ga On“proturio” kao pjesnika? Uz to, kao {toga nikada nisam “mitio”, nikada i nigdjenisam rekao da je “Sidrano vo pona{a-

nje” od vratno, nego sam, jednom (zaDne vni avaz, koliko se sje}am), rekao ka-ko je “od vratan odnos prema proesoruZdenku Le{i}u”. U tom kolu od vratnos-ti u igri ni je bio samo Naj ve}i; bili suuklju~eni i oni medi ji ko ji su teto{ili Nje-gov ego i na veliko obmanji vali zbunje-nu ja vnost. Proesora Le{i}a, kao pred-sjednika @iri ja za Nagradu “Me{a Seli-mo vi}”, napadalo se (i vri je|alo) samozato {to @iri ni je Nagradu dodi jelio Naj-

ve}emu, nego ju je, redo vnom demo-kratskom procedurom u radu @iri ja,dodi jelio boljem, talentirani jem, perspe-kti vni jem piscu (uz to, i Bo{njaku) - Fa-ruku [ehi}u i njego vu romanu Knji ga oUni . Kao da Naj ve}i, naprosto, ne mo-è podni jeti da iko ikoliko pi{e/objav lju-

je/misli/sudjelu je/ì vi {to bi, kako Onosje}a, moglo zasjeniti Njego vo mi-{ljen je o Samome Sebi?

Tako je i ci jeli moj li~ni problem sNaj ve}im Bo{nja~kim Pjesnikom po~eoupra vo onoga trenutka kad je Naj ve}isam sebe obznanio kao planetarnu`rtvu nakon {to @iri za dodjelu tuzlan-

ske Nagrade “Me{a Selimo vi}” ni je judodi jelio za Ot kup si rove koè , a ja, iovakvi kao ja, usudili se odgo voriti nabenigna no vinarska pitanja {ta misle osvemu tome, gdje se, i u datim izja va-ma, nasto jalo za{tititi Naj ve}ega odNjega Samoga.

Ne obzirem se na to {to me Naj ve}ioptuù je za sudjelo van je u ov da{njempoliti~kom ì votu i {to ponekad imampotrebu komentirati neke dru{tveneprocese. I sam znam da }u time vi{e iz-gubiti negoli dobiti. Ali, narod, kakav godda je naprema vlastitoga pam}enja, do-bro zna {ta je, kada je i u ~i ju je sve po-

liti~ku ~ast i promoci ju go vorio Naj ve-}i od de vedesetih godina pro{log stolje-}a pa, evo, do danas. Niko to ni je preci-zni je determinirao od proesora R. M.(“Si dran je ~uven sa svo je moral ne insu- fci jenci je” - citat Naj ve}ega). Zaba vno je zbog ~ega Naj ve}i Bo{nja~ki Pjesnik ne otkri va vlasnika na vedenih inici jala.

Jednako se paranoi~nim doima i spo-~ita vanje kako ja, kao, pre vi{e sudjelu-

jem u bosanskohercego va~kim i regi-onalnim knjiè vnim ìri jima. Kao, onbi?! Za to je, me|utim, nu`no sli jede}e:

1. Knjiè vokriti~ka kompetenci ja iobrazo vanje;

2. Odgo vornost prema po vjerenomposlu;

3. Po vjerenje od strane onoga koodre|uje/imenu je @iri.

Naj ve}i Bo{nja~ki Pjesnik, naàlost,nema ni{ta od ovoga troga.

Na kra ju, dolazi mi svi jesti da sam sena{ao na odstrjelnom spisku Naj ve}e-ga za to {to sam neda vno ja vno rekao {ta

mislim o tzv. Svjetskom bo{nja~komkongresu. Kako je On trenutno na kari-tati vnoj milosti jednog od utemeljitel jaKongresa (stan u Te{nju, itd.), onda je ra-zumlji vo da Naj ve}i Bo{nja~ki Pjesnik,izme|u ostaloga, mora trgo vati vlastitomkoòm ne bi li opstao tamo gdje misli damu je najbolje...

Za to vri jeme, svim na{im malenkos-tima i malehnostima osta je da se i dalje~udimo do ko jih granica mogu i}i ovakvei sli~ne {izorene bahatosti i juri{i na sveono {to bi, u paranoidnim pro jekci jama,moglo ugroziti veli~ajnost ve} isklesanihbisti, poprsja, apsolutnih spomenika na-{eg Naj ve}ega. A Njemu, usli jed samona-metnutih, agresi vnih tugalji vohaoti~nihopsjena, insinuaci ja, pro jekci ja, {to ih

objav lju je u seri jalu “Ditli} poginuo sasvoga kljuna”, nikada ne}e ni biti jasno dase velikim piscem svoga jezika, svo jezemlje, naroda, podneblja posta je i osta-

je, izme|u ostaloga, u mjeri koliko se otje-lotvori zdra va ra vnoteà sa dolaze}imknjiè vnim generaci jama, autorstvima ipoetikama...

POLEMIKE

Otkup ìve koèReagiranje na Nastavak 5 serijala Abdulaha Sidrana “Ditli} poginuo sa svogakljuna”, objavljen u Oslobo|enju - Pogledi, 19. sije~nja/januara 2013. godine

PLANETARNA @RTVATako je i cijeli moj li~ni problem s Najve}im Bo{nja~kim Pjesnikompo~eo upravo onoga trenutka kad je Najve}i sam sebe obznanio kaoplanetarnu `rtvu nakon {to @iri za dodjelu tuzlanske Nagrade “Me{aSelimovi}” nije ju dodijelio za Otkup sirove koè, a ja, i ovakvi kao ja,usudili se odgovoriti na benigna novinarska pitanja {ta misle o svemutome, gdje se, i u datim izjavama, nastojalo za{tititi Najve}ega odNjega Samoga

HadèmHajdarevi}

Priznanje Fonda“Hasan ef. [kapur”

Glavni imam MIZ Fuad ef. Omerba{i} i zeni~ki

muftija Ejub ef. Dautovi} ~estitali GHM na priznanju

Nagra|ena Gazi

Husrev-begovamedresaNagrada i priznanja uru~ujuse zaslu`nim pojedincima,

organima i ustanovama IZ-a BiH

za doprinos u razvoju islamskih,a posebno hadiske znanosti

Ute{anjskoj ar{i-dàmi ji, uz prisustvo

imama ovog med`lisa, odràn je tra-dicionalni me vlud i dodjela priznanjai nagrade iz Fonda “Hasan e. [kapur”.

Sredstva iz Fonda nami jenjena su za stipendi-ranje u~enika i studenata. Dodjela nagrada i pri-znanja se uru~u ju zaslu`nim po jedincima, or-ganima i ustano vama Islamske za jednice uBiH i {ire za doprinos u razvo ju islamskih, po-sebno hadiske znanosti. Nagrada i priznanje sedodjel ju ju jednom godi{nje i to u po vodu 12. re-biu-l-ev vela, a uru~u ju se ja vno na centralnojmaniestaci ji Med`lisa IZ-a Te{anj i Mu tilukazeni~kog, ko ja se organizu je svake godine 12. re-

biu-l-ev vela posli je podne-namaza u âr{i-dàmi ji u Te{nju. Ovaj ond je Med`lis IZ-a Te-{anj utemeljio 2005. godine i iz njega je do sa-da dodi jeljeno osam priznanja i nagrada. Ovegodine dobitnik priznanja i nagrade od 1.000maraka je Gazi Husrev-bego va medresa u Sa-ra je vu, saop{teno je iz Med`lisa IZ-a Te{anj.

U proteklom periodu, za doprinos u razvoju hadiske znanosti, dobitnici nagrade i prizna-nja bili su: pro. dr. Omer Naki~e vi} (2005.),pro. Mehmedali ja Hadì} (2006.), dr. [efk Kurdi} (2007.), dr. Fuad Sedi} (2008.), pro. Ma-hmut Karali} (2009.), Kulturni centar KraljFahd Sara je vo (2010.), mu ti ja biha}ki Hasane. Maki} (2011.), Mirsad e. Mahmuto vi}(2012.), te Gazi Husrev-bego va medresa u Sa-ra je vu ove godine. M. Begi}




P jesnik je za{ao u pozne godinesvoga smu{enog ì vota i vi{e ga jutrom iz sna ne otrù i na ja vu nedo vode spolja{n ji zvuko vi nego u

oraho vu koru mozga, u njene vi juge upi-sana re~enica o blizini kra ja. The end. Theend. The end. Kraj. Ona, ta re~enica, sa-ma sebe ~ita i sama sebe izgo vara. Konec.Fi ne. Kraj.

Zato iz postelje ne usta je nego ska~e, za-to jutarnju toaletu obav lja temeljito ienergi~no poput kakvog pje{adijskog vo-dnika prve klase, kao da je to, ta njego vajutarnja toaleta, naj va`ni ja od svih mogu-}ih va`nih stvari u ovom nesre|enom di-jelu Sun~e va sistema i kao da }e odmahnakon nje, te njego ve valjano obav ljene ju-tarnje toalete, krenuti sveop}e preustroj-

stvo planetarnih gibanja, odnosa i sila. Za-to, ni zbog ~ega drugog, u saobra}anju sljudima, svo ja osje}anja, misli i re~enicevi{e ne umota va u svilene maramice dru-{tvenih obzira i obi~a ja nego ih izru~u jegole, onakve kakve su se u mozgu zgodi-le, drit to, u brk, pred sugo vorniko vo lice.

Nazvao ga no vinar Senad Av di}, urednik i vlasnik na juticajni jeg doma}eg tjednoglista, i ponudio mu gosto vanje u emisi ji ko-ju na OBN tele vizi ji vodi za jedno sa nekimmed vjedolikim ~etni~kim simpatizerom(ko jeg, dodu{e, predstav lja ju kao ‘pjesni-ka i knjiè vnika’) - a na{ mu Poeta odgo-vorio kako, s obzirom na obo jici dobro po-znate ~injenice, od sada pa nadalje i ubu-du}e , nikaka va saradnja ne dolazi u obzir:

Ti si je dno notor no |ubre i bolje ti je da

odmah pre ki ne{ ovaj raz govor! Kako se no vinaru ni je prekidalo, u~inioje to pisac, i nakon tri minute primio jez-gro vitu sms-poruku sna`nih i obe}a va ju-}ih pri jetnji:

Dobro je, maj store. Hvala. A sad }e mo dru-k~i je. Krvni ~ki, ne mi losrdno, be zosje }aj no.

Odgo vorio je najkra}e:Izvoli, |ubre! Kakva je sad ovo mutljaà?Zar je mogu}e da je urednik Av di} zabo-

ra vio {ta je pjesniku Sidranu, svome do ju-~era{njem drugaru, neda vno napra vio?Zar se moè zamisliti i{ta ‘krvni~ki je, ne-mislosrdni je, bezosje}ajni je’ od onog {tomu je ve}, u pretpro{lom bro ju svo je no-vine, smjestio i upako vao? Kako je to mo-gu}e? [ta je to? Perfdi ja? Ili mu je pi va

stvarno pamet popila?O ~emu se radi?Po po vratku sa 17 godina dugog izbi va-

nja iz domo vine, Goran Simi}, uvaèni~lan, takoreku} miljenik Upra ve PEN Cen-tra BiH (objekti vno: knjiè vni jebi vjetar sajednim igrokazom za djecu i jednom mla-dala~kom knjiìcom psihodeli~ke poezi-

je), taj, dakle, knjiè vni minorus Goran Si-mi} u ‘Slobodnoj Bosni’ broj 824 od 23. 8.2012. razra|uje tezu ko ju je dvanaest go-dina rani je - spiskom onih ko ji su, na vo-dno, ‘dali svoj doprinos zlu’ - posta vila ne-sretna udba{ka no vinarka ~i je ime u na-{em spisu vi{e ne èlimo pominjati. Simi}ide dalje: abulira, izmi{lja, laè kao pse-to! O Sidranu veli:

Na po~et ku rata napi sao je u kolumni uOslobo|enju da ako ~e tni ci do|u i pokoljuci je li grad, “ono malo |ubre Si mi} je di ni }e bi ti ko jeg }e po{te di ti” - {to je bio poziv nalin~, tako da sam tada s njim zavr{io ka-ko bih na mi ru mo gao ~i tati nje gove sjaj -ne pje sme. Zami sli te me ne kako sa dvo je dje ce u Sara je vu 1992. ~e kam da mi na vra-ta pokuca ne ko sa ot ko~e nim pi {toljem i

tek stom kole ge Si drana kao ali bi jem. Av di} zna svaki Sidranov korak u ratu isvako Sidrano vo u ratu napisano i objav -ljeno slo vo, i zna da je Sidran i radio i go-

vorio i pisao sve suprotno od onoga {to

tvrdi sara jev sko-kanadska vucibatina Go-ran Simi}.

Av di} tako|er veoma dobro zna da zatraume i straho ve Goranu Simi}u uop}eni je bio potreban Sidran! Kao i ostalim Sa-rajli jama, do voljna mu je bila ~etni~ka op-sada, a nad svim ostalim gra|anima Sara-

je va Goran Simi} jeste imao golemu pre-dnost ko ja se sasto jala u ~injenici da mu

je ro|eni brat No vica Simi}, ~etni~ki gene-ral, komando vao ‘poslo vima i zadacima’u bosanskoj Posa vini!

Senad Av di} je ~itao, Senad Av di} voli dase hvali svo jom ~itala~kom stra{}u, i on izknjiga pamti da su Englezi u Londonu, podnjema~kim bombama, ubi jali i pseto ko-

je je imalo njema~ko ime! Zato bi pra vo pi-tanje bilo: kako to da Simi}u za ~etiri go-dine ì vota u opsjednutom gradu ni dla-ka sa gla ve ni je usalila?

Budu}i da Av di} o ovim stvarima svezna, a dopu{ta da se Sidran u njego voj no- vini iz usta brata ~etni~kog generala ime-nu je ‘podstreka~em zlo~ina’ (SB, 830, 4. 10.2012.), onda se na pitanje: a ko je Senad

Av di}? - ne moè odgo voriti druk~i je ne-go: osoba ko ja ser visira ma{inu ~etni-~koga pro jekta!

Da li to ~ini pod prisilom ili iz na vi ja-~kih pobuda, dobro voljno ili za no vac,amaterski ili proesionalno - raspra vu otome ostav ljamo za drugu priliku (nas-tavak broj 33).

Nakon {to mu je Poeta, na izre~enepri jetnje, odrezao sa ‘Izvoli, |ubre’, stiglamu je, i to odmah sutradan, jedna pla~lji-

va, samosaàlna poruka:3.10.12. (23,8 h)Ni sam, bolan, ja |ubre, ponosan sam i an-

ga i ran jadnik ko jem re bra otpada ju, sve mu je me di cinski spor no, samo mu va`no da svoj posao ~asno i ~esti to dove de do kra ja...

Usli jedila je prepiska iz ko je otud-ov dud,a zarad narodnog veselja, izdva jamo za-nimlji ve ragmente. Teme su, dakle, dvi-

je: inter vju G. Simi}a u SB i tuzlanska knji-

è vna nagrada ‘Jasmin Imamo vi}’ 2012.Stilske razlike izme|u poruka ko je jedandrugome {alju knjiè vnik i no vinar tako suupe~atlji ve da ih nema potrebe ozna~a va-ti imenima po{iljalaca:

28.8.12. (23,8 h)Stvar iz gle da ovako: ako bih ja, na {ta

sam imao pravo, odvadio sve {to mi ne od - govara, to kur cu ne bi valjalo. Da sam ja touradio, od stranio zlo}udno, autori zi ranotki vo..., sje balo bi stvari... (propao bi tek st?)

29.8.12. (9,29 h)Glupo mi bi lo u gluho doba si no} nastav -

ljati pre pisku ko ja ni gdje ne vodi. Si mi }uni sam izbacio slova, zarez, iz inter vjua jer je on ra~uno da ho}u, pa da razmahali ka-ko sam ga osakatio, cen zuri so i od to ga na-pravi poso. Bio hulja osto hulja. Hef tupri je nas dao inter vju ‘Dani ma’ , ne zna se ni ko je autor, ne potpi sano, mi slim da je onsam sa sobom popri ~ao...

29.8.2012. (9,42 h)Gle de Jasmi nove na grade ja sam u za-

dnjih 10 godi na na svo ja kri va ple }a nato-vario hipten du{mana i pone kog kati la. Je -

dnom kad je ni je dobio Ne dàd ne go ne kaham{a iz Srbi je, pa kad ni je na gra|en ne - go nagr|en Andrej. Lovre novi}, Kazaz, Buri}, Sto ji}, Ve {ovi}, Baz dulj, svi su mi se zdu{no na je bali fami li je {to turam nos unji hov zabran.

24.10.12. (18,32 h)Te be bi tre balo vrati ti u osnovnu {kolu,

ili mo`da u prvi sre dnje, jer ne ma{ poj mao poj movi ma. Ve se le me tvo je poruke i mo-lim te da ne budu tako ri jet ke. Da je mi snagu nji hova konzistenci ja, mjesti mi ~na lu-ci dnost i duboka, takore }i or ganska har -moni ja izme|u tri ju tvo jih bi je da: moral -ne, umne i duhovne! Ne popu{taj, pre kli -njem te, ne go na gazi do daske. Bi }u ti za-hvalan do groba, onog na ko je mu sam bioplani rao odràti li jep govor, ali mi plan sje -bao li ~no on, nje gov fri {ki stanovnik, ot kriv -{i mi kako je beskraj no polje mo gu}nosti da~ovjek i u svoj stvu novi nara bude ve li ko te -{ko \ubre!

23.10.12. (23,47 h)Da ni si |ubre, moè{ dokazati samo

na je dan na~in: da javno pri zna{ da tek -stove iz SB ne ~i ta{ ni dok se pri pre ma ni

kad se od {tampa broj.* * *û ven kao onaj ko ji reagu je munje vito

- pet mjeseci nakon {to se stvar dogodi -Poeta je napokon doku~io va`nu stvar: dasu tuzlanska aera sa namje{tenim rezul-tatima knjiè vnog natje~a ja za nagradu‘Me{a Selimo vi}’ i verbalni kriminalno-politi~ki atentat na njega u ‘Slobodnoj Bo-sni’, tempiran pred odrà vanje tuzlan-skih knjiè vnih susreta - jedan te isti po-sao. Ko ji nikako ni je od ju~e i ko jimuprav lja ju mnogo ja~e ruke i znatno pa-metni je gla ve od ovih s ko jima se onnadgornja va, tu~e i hrve.

Svi mu se njego vi ‘proti vnici’, stvarni inestvarni, umi{ljeni i zbiljski - sva ta no-

vinarsko-knji e vna sitnje`, od senada av -

di}a i rade vi} ma ja, slav ka {anti}a i se ja e-tahagi}a, durako vi}ki i {agolja, buri}a, jasmina imamo vi}a, ba{i}ki, horozo vi}a,hajdare vi}a, sto ji}a, ivanko vi}a, {ehi}a iinih, vinih i ne vinih ja vnih djelatnika - na-

jednom mu se ukaza kao gomila pa jaca,lutaka i fgurica, spletena i zgu`vana uprlja voj mreì od vlastitih konopaca, gaj-tana i svilenih konaca, ba~ena na tle, uzdvostruki gradski kontejner, na uglu, tamogdje se si jeku Vrazo va i Branko va ulica.

Mili Boè! A {ta ako sv aki od ovih lutaka, htio to

ili ne, znao to ili ne, bi ja{e tek nekome po-trebni, onaj iz bezobrazne poslo vice -tu|i k...c ko jim je lako svakakve gloginjemlatiti!?

Mu~nina.

Mu~nina od ko je Poeta pade u stuporpotpune emocionalne indierenci je.Pipka ju}i po mra~nim hodnicima vlas-

tite otupjele du{e, nakon vi{edne vne potra-ge, Poeti se u~ini da mo`da i ni je ba{ sve iz-gubljeno. Odnekud, pod jezikom i u noz-drvama, osjeti zelen i bljutav okus ~istog,apstrak tnog - saàljen ja. Bez adrese.

Ditlić poginuosa svoga kljuna 6

Da li je baš tako lakoSenadom Avdićem Sidranove

gloginje mlatiti?

Pi{e: Abdulah SIDRAN

SENAD ZNASenad Avdi} je ~itao, Senad Avdi} voli da se hvali svojom ~itala~komstra{}u, i on iz knjiga pamti da su Englezi u Londonu, pod njema~kimbombama, ubijali i pseto koje je imalo njema~ko ime! Zato bi pravopitanje bilo: kako to da Simi}u za ~etiri godine ìvota u opsjednutomgradu ni dlaka sa glave nije usfalila?

M. Ibrahimpa{i}

Pisac, knjièvnik, usto akademik, nacionalna vrijednost uporediva sa rijekom Neretvom, samo za Oslobo|enje pi{e o prirodii porijeklu sukoba u knji evnom ivotu BiH 1992-2012: Abdulah Sidran svojim silaskom sa akademskih visina u blato medijskestvarnosti izaziva na spisateljski megdan kolege, {tovaoce, provokatore i sve druge koji ne pristaju na pogan{tine i nepravde




Pred sami kraj godine ko ja jeza nama u Kairu je u izda-nju ugledne i probirlji veegipatske izda va~ke ku}e,

Nacionalnog centra za pre vodila-{tvo, na arapskom jeziku objav lje-na knjiga akademika Esada Dura-ko vi}a Dirasat f adab al-Busna

wa al-Harsak wa f al-adab al-Ara-bi (Studi je o bosanskohercego va-~koj i arapskoj knjiè vnosti). Ri je~

je o pri je vodu Durako vi}e ve knji-ge ko ja je na bosanskom jezikuobjav ljena u Sara je vu 2005. godinepod naslo vom Prolegomena zahistori ju knji e vnosti ori jentalno-islamskoga kruga.

Knjiga sadrì {esnaest tek sto vako ji su tematski podi jeljeni u dva di-

jela: knjiè vna ba{tina u Bosni iHercego vini i arapska knji e vnost.

Pionirski radSafvet-bega Ba{agi}a

Autor je, kako sam na po~etkuknjige kaè, u ovoj knjizi sabraotek sto ve ko ji su nasta jali u duèm

vremenskom periodu i u ko jima jenasto jao da vrednu je odre|ena

pitanja iz bo{nja~ke knjiè vne ba-{tine na ori jentalnim jezicima,kao i neka pitanja, odnosno djelaiz arapske knjiè vnosti ko ja semogu nazvati predsta vnima za tuknjiè vnost.

U di jelu knjige ko ji je posve}enknjiè vnoj ba{tini u Bosni i Herce-go vini, Durako vi} obra|uje osamtema, od ko jih je prva “Ori jentalis-tika - problemi metodologi je i nor-miranja”. U okviru ove teme, autorse zalaè za ono na ~emu ina~esna`no istra ja va u svom pisanju iop}enito nau~nom djelo van ju, a to

je da se u bav ljen ju ori jentalnim je-zicima, knjiè vnostima, kulturomili kulturama, razlu~i nepristra-

sni, akademski pristup (ori jentolo-{ki), od pristupa ko ji je kontamini-ran ideologi jom eurocentrizma(ori jentalisti~ki pristup). U tek stu“Razvoj knjiè vnohistorijske i knji-è vnokriti~ke misli u rado vimabo{nja~kih ori jentalista” Durako-

vi} posebnu pa`nju posve}u je pi-onirskom radu Sa vet-bega Ba{a-gi}a, ko ji je svo jim nau~nim rado-

vima, pri je svega doktorskom di-sertaci jom “Bo{njaci i Hercegov -ci u islamskoj knjiè vnosti”, {to jeodbranjena u Be~u 1910. “po ja~a-

vao zanimanje na Zapadu za bo-{nja~ku ba{tinu, ali je u isti mahpredstav ljao podstrek bo{nja~kimistra i va~ima, ko jima se dugo vre-

mena taj rad nametao kao meto-dolo{ki ori jentir...”Ba{agi}ev doprinos u izu~a vanju

stvarala{tva bo{nja~kih autora naori jentalnim jezicima predupri je-dio je jo{ ve}u {tetu, ko ja je ina~e

velika, zbog toga {to u njego vo vrijeme i dugo posli je njega ni je pos-

to jalo institucionalno i organizira-no bav ljen je stvarala{tvom Bo-{njaka na ori jentalnim jezicima, u

vidu posto janja katedre, studi ja ilisl. Tu su i vri jedna razmatranja odoprinosu Mehmeda Handì}aknji e vnokriti~koj misli - ko jem jeposve}ena i zasebna studi ja u ovojknjizi, a ti~e se njego va pros vjetitelj-skog zanosa - a potom i o doprino-sima Fehima Bajraktare vi}a, Hazi-

ma [abano vi}a, [a}ira Sikiri}a,Dèmala ]eha ji}a, Mehmeda Mu- jezino vi}a, Nedima Filipo vi}a, Su-lejmana Grozdani}a, Fehima Na-metka, Amira Ljubo vi}a, Be}iraDàke, Omera Naki~e vi}a, LejleGazi}, Jasne [ami}. U rado vima bo-{nja~kih ori jentalista ko ji su posve-}eni bo{nja~koj knjiè vnoj ba{tinina ori jentalnim jezicima Durako-

vi} pronalazi brojna pitanja i odgo- vore vezane za razumi je vanje kon-tinuiteta bo{nja~ke knjiè vne tra-dici je, probleme normiranja, razu-

mi je vanja {ta je to “na{a” knjiè- vnost i dr.Dva su tek sta posve}ena klasi-

~noj arapskoj stilistici, odnosnoretorici, u ko jima autor razmatraepistemolo{ka i metodolo{ka po-lazi{ta ove znanosti ko ja je u arap-sko-islamskoj tradici ji imala i ima

vrlo zna~ajno mjesto, budu}i jenezaobilazna u tuma~enju tek -sta/Tek sta. Pri tome, u kontek stuarapske retori~ke, odnosno stilis-ti~ke tradici je go vori i o djelimabo{nja~kih autora, posebnu pa`-nju poklanja ju}i Ahmedu Bo-{njaku i njego vom komentaru al-Samaraqandi je va Traktata o me-taori - ko ji je Durako vi} pre veo iobja vio uz popratnu studi ju - i dje-

lima Hasana Kaf je Pru{~aka izove znanosti.Zanimlji vo je i kako se prepozna-

tlji vost Durako vi}e va nau~nog pris-tupa ogleda u ne velikom tek stuposve}enom naziri, odnosno “pan-dan-pjesmi” u stvarala{tvu mostar-skih pjesnika. Naime, Durako vi}naziru ne posmatra kako je touobi~a jeno, u tuma~enju sli~nih pi-tanja, kao hibridnu pjesni~ku or-mu ve} kao izraz “prezrelosti” knji-è vne tradici je. U Durako vi}e vupristupu tuma~enju poetske tradi-ci je na ori jentalnim jezicima, ina-~e, stalno je prisutno istra ja vanje nasvo je vrsnoj esteti~koj semiologi jiko ja knjiè vnu ormu razumi je va

kao pouzdani izraz duha knji e vnetradici je, a ne kao puku datost koja determinira samu tradici ju.

Posljednje poglav lje u prvomdi jelu knjige go vori o Andri}e vomdjelu u toko vima ideologi je euro-centrizma, gdje se Andri}e vo dje-lo ne posmatra, kako je uobi~a je-no u lokalnom kontek stu, ve} uznatno {i rem - kao izraz globalniheurocentri~nih odnosa prema Ori-

jentu i njego voj duho vnosti u naj-{irem smislu ri je~i.

U drugom di jelu knjige, ko ji jeposve}en arapskoj knjiè vnosti,dva tek sta go vore o staroj, odnosnoklasi~noj arapskoj knji e vnosti, i too dva vrlo va`na ostvarenja te knji-

è vnosti, Sedam zlatnih arabljan-skih oda i Hiljadu i jednoj no}i. Obaova ostvarenja Durako vi} je, kako

je poznato, pre veo na bosanski je-

zik. U spomenutim tek sto vimaautor analizira poeti~ke postulateko ji su odredili karakter na vedenihdjela, potom ormalne odlike, re-cepci ju ovih djela i dr. Ova dvatek sta svo jim zahvatom predstav -lja ju vrlo vri jedan poetolo{ki prikazduha klasi~ne arapske knji e vnos-

ti. Pod naslo vom “Uz arapsku po-ezi ju 20. stolje}a” sintetski se prika-zu ju gla vni toko vi, odnosno gla vneknjiè vno-stilske odlike u arap-skoj poezi ji 20. stolje}a, u okviru to-ga posebno je interesantno ra-zmatranje o dugom i mukotrpnompre vlada vanju tradicionalizma. O

palestinskoj poezi ji otpora, {to je za-sebna tema u ovom di jelu knjige,autor go vori kao o poezi ji ko ju tre-ba posmatrati kao “simultan dvos-truki otpor: s jedne strane, kaootpor izraelskom potiranju pales-tinske kulturne samosvi jesti, a sdruge strane - kao otpor tradiciona-listi~kim i larpurlaristi~kim stru ja-ma u arapskoj knjiè vnosti”.

Velikanu arapske i svjetske knji-è vnosti, Halilu Dùbranu, posve-}eno je poglav lje pod naslo vom “Is-to~no-zapadni di van Halila Dù-brana”. Ovaj najzna~ajni ji predsta-

vnik mahdèra, arapske knjiè- vnosti u emigraci ji, isto vremeno jebio i jedan od najzna~ajni jih i na ju-

tjecajni jih protagonista arapskeknjiè vne renesanse. Njego vu otvo-renost stru janjima istoka i zapada,Durako vi} tuma~i, izme|u ostalo-ga, po vla~e}i paralele izme|u Dù-brano vog jezika i stila i Emersono-

vog transcendentalizma i indi vidu-alizma, te panteizma i dùbranov -ski “prera|ene” verzi je misticizmaitd. Dva tek sta posve}ena su arap-skom romanu, jedan pod naslo-

vom “Ka modernom strukturiranjuarapskog romana”, ko ji go vori osudanskom autoru Taj jibu Salihui njego vom proslav ljenom romanu“Vri jeme seobe na Sje ver”, a drugipod naslo vom “Ibrahim Dèbra ilistasa vanje arapske proze” go vori o

jednom od najzna~ajni jih ostvare-nja arapske romaneskne proze,romanu “U potrazi za VelidomMesudom” - ko ji je objav ljen na bo-sanskom jeziku u Durako vi}e vompri je vodu.

O Taha Huseinu, pioniru arap-ske moderne knji e vnosti i knjiè-

vne kritike, go vori se u tek stu podnaslo vom “Taha Husein - putizme|u tradicionalizma i tradici-

je”. Durako vi}, uz sva priznanjaovom velikom autoru, naro~ito zanjego va nasto janja na polju pre vla-da vanja tradicionalizma, kritiku jenjegov kauzalni metod u knjiè -

vnohistorijskim studi jama ko ji ga je tjerao da presudnu ulogu pripi-su je dru{tveno-historijskim okol-nostima, a kritiku je i njegov odnosprema tradici ji.

îtanje iznutraDurako vi}e vi sta vo vi su uteme-

ljeni, ali ne sputani oprezom, omnogim pitanjima go vori hrabroi pomalo nekon vencionalno - upoziti vnom smislu ove ri je~i - ra-zmi~u}i ve} poznate granice. Oda-tle i pre vodilac u predgo voru ka-è kako }e se na}i “na{ih (~itaj egi-patskih ili arapskih) autora i kriti-~ara ko ji se ne}e posve slagati sasta vo vima iznesenim u knjizi”. Ka-

da smo ve} spomenuli pre vodioca,da kaèmo kako je GamaluddinSayyid zasluàn i plodan pre vodi-lac ko ji je pre veo vi{e djela sa je-zika naroda biv {e Jugosla vi je naarapski i obratno.

Iako ova knjiga uklju~u je vi{erazli~itih tema, u Durako vi}e vompristupu uvi jek je prisutna svo je-

vrsna “dinami~ka ra vnoteà” - ru-ko vodi se imanentnim pristupom,odnosno ~itanjem “iznutra” i isto-

vremeno ne ispu{ta iz vida {irikontek st, kako knji e vni, odnosnopoeti~ki, tako ni onaj historijski. Za-hvalju ju}i ovakvom pristupu, do-meti ove knjige ne zaustav lja ju sesamo na nazna~enim temama. Is-

to tako, iako je ri je~ o knjizi ko ja sa-drì raznolike teme, na vedeni jepristup preporu~u je kao hvale vri-

jedan op}i uvid u najzna~ajni japitanja vezana kako za stvarala{tvoBo{njaka na ori jentalnim jezicima,tako i za arapsku knjiè vnost.

Munir Muji}

NA[A KNJI@EVNOSTTu su i vrijedna razmatranja o doprinosu Mehmeda Handì}aknjièvnokriti~koj misli - kojem je posve}ena i zasebnastudija u ovoj knjizi a ti~e se njegova prosvjetiteljskogzanosa - a potom i o doprinosima Fehima Bajraktarevi}a,Hazima [abanovi}a, [a}ira Sikiri}a, Dèmala ]ehaji}a,Mehmeda Mujezinovi}a, Nedima Filipovi}a, SulejmanaGrozdani}a, Fehima Nametka, Amira Ljubovi}a, Be}iraDàke, Omera Naki~evi}a, Lejle Gazi}, Jasne [ami}

Studije o bosanskohercegova~koj i arapskoj knjièvnosti

Knjiga akademika Durakovi}aobjavljena u KairuEsad Durakovi}, Dirasat fi adab al-Busna wa al-Harsak wa fi al-adabal-Arabi, al-Qahira, al-Markaz al-qawmi li al-targama, 2012., 424 str.,prev. Gamaluddin Sayyid Muhammad

Esad Durakovi}: Knjièvna

ba{tina u BiH i arapska knjièvnost




[ta zna~i kada se kaè da je bo-{nja~ki identitet pred izazo-

vom, kao {to je u sri jedu uve-~e bio naziv tribine u Nau-

~no-istra i va~kom institutu Ibn Si-na? Da li se to moè jednosta vno“pre vesti” onako kako je u~inio pro.dr. Munib Maglajli}, rekav {i da se tomoè posmatrati i kao: Bo{njacipred izazo vom? Kako god bilo, ri je~ovog uvodni~ara i pro. dr. SenadinaLa vi}a, o~ito da je pobudila ne samoveliko zanimanje publike, nego injiho ve brojne reakci je, ko je su, mo-`da, najbolji dokaz koliko su organi-zatori bili u pra vu {to su, po vodom

jo{ jednog od izazo va Bo{njaka, po-pisa stano vni{tva, odabrali ovu temu.Iako je dr. La vi} odmah naglasio dadr. Maglajli} i on, ko ji po ci jeloj BiHgo vore o bo{nja~kom identitetu, tone ~ine da bi nekoga uvjera vali da je- Bo{njak.

Mi jesmo narod

“Mi nemamo krizu identiteta, ni-kad je nismo ni imali. Uvi jek smoznali ko smo, ali je druga stvar {tozbog po vi jesnog kontek sta, u ko jemsmo se do sada nalazili, nismo mo-gli to i re}i”, ustvrdio je dr. La vi}. Pri-je njega, spominju}i Bo{njake, ali i nesamo njih, ko jima je jo{ u 19. stolje-}u bilo mnogo toga oko bo{nja~kog

identiteta jasni je nego {to je to danas~ak i samim Bo{njacima, dr. Maglaj-li} je za primjer uzeo i dr. Sa vet-be-ga Ba{agi}a, ko ji, u jednoj od svo jihpjesama, {to ih je potpisao kao Mir-za Sa vet, ka e da }e Bo{njaci radi-je u smrt nego se odre}i svoga bo-{nja{tva. A dr. Ba{agi}a, kao i Ljubu-{aka, na veo je i dr. La vi}, ali i primi-jetiv {i da njiho ve jake ide je bo{nja-{tva ipak nisu uspjele zaì vjeti u po-liti~koj praksi, kao {to je danas.

“Jer, mi jesmo narod, i nemamokome to dokazi vati. Imamo staro na-rodno ime, i u odnosu na druge na-rode, mi jako dobro znamo {ta je na-{a zemlja. Kroz ci jelu po vi jest, kadasretnete Bo{njaka, on stalno pje va o

svo joj Bosni, njegov identitet proizi-lazi iz zemlje Bosne. I, dok Srbi iHrvati svoj identitet grade na crkvi ina religi ji, mi, Bo{njaci, crpimo ga izbo{nja{tva, iz zemlje Bosne, iz drà-ve Bosne. Na{a je specif~nost, ko jumi ~esto pre vi|amo, da se nikada ni-smo odva jali od drà ve Bosne”, ista-

kao je dr. La vi}, naglasiv {i da su Bo-{njaci tek u 20. stolje}u, posta ju}i ne-mo}ni i po vi jesno i ekonomski i in-telektualno, po~eli se predstav ljatipod religijskim imenom:

“Izgledalo je da smo jedna religij-ska skupina, i, u interpretaci ji naro-da oko nas to je bilo dobro, to je nji-ma odgo varalo. Jer, religijska skupi-na u Evropi moè imati svo ju auto-nomi ju, ali ne i dr a vu. Onoga ~asakada smo rekli, mi smo narod, tada

je bilo jasno da }emo postati i nekisubjekt na ovome prostoru. Ali, jednustvar nismo znali: da bismo bili su-bjekt, mora posto jati logistika, stra-

{na logistika...”, rekao je dr. La vi},na vode}i potom lutanja ko ja su Bo-{njaci imali oko svo jih kulturno-po-

vi jesnih organizo vanja, preko Gajre-ta, pretvorenog posli je u srpsko dru-{tvo, ali i preko Narodne uzdanice,ko ja je, opet, kroatizirana: “Tako dasu unutar na{eg bi}a nametnutadva druga etni~ka identiteta”, na-glasio je dr. La vi}, isti~u}i AhmedaMuradbego vi}a, za njega, jednogod naj ve}ih Bo{njaka, ko ji je ra vanumu i djelu Mirosla va Krleè, Sae-

ta Krupi}a, Marsela [najdera, i ko ji je shvatio da Bo{njacima ne treba ni jedno ni drugo priklanjan je, odno-sno plemensko grupiranje.

Ni lijevo ni desno

Nakon Drugog svjetskog rata jeoormljen Preporod (obo jica uvodni-~ara su njego vi ~elnici, dr. Maglajli}biv {i, dr. La vi} sada{nji): “Neki inte-lektualci kaù da su njega komunis-

ti napra vili, i da se treba opet vratitiGajretu i Narodnoj uzdanici... Namane treba to pono vno vra}anje na dra-mati~no isku{a vanje drugih naro-dnih entiteta... Mi smo 1993. godine

vratili svo je po vi jesno staro narodnoime. Imate YouTube, i moète na nje-mu vidjeti priloge sa skupa na ko jem

se to desilo i vidjeti kako neki ljudi’brane’ Bosnu i vidjeti druge kako jeistinski brane, odupiru}i se njenomdi jeljen ju na etni~ke republike... No,mnogi od takvih, zbog svo je hrabros-ti su sve do danas {ikanirani”, kazao

je dr. La vi}, isti~u}i da su Bo{njaci ~i-ta vo 20. stolje}e bili raz vla~eni, u sva-kom smislu, ali je uvi jek posto jala svi-

jest o tome ko su oni: “I, niko vi{eme|u nama ne sumnja u svo je ime,niko, odav de do Amerike, odav de doTurske (mada u Turskoj to jo{ nesmi ju re}i ja vno)... Dakle, vratili smoime, a ime je sveta stvar”, isti~e La vi},iznose}i asoci jaci je na flozoe: tamo

gdje nema imena, ne posto ji ni bi}e:“A antasti~no je nekima odgo vara-lo ime musliman... To su onda Srbiko ji su izdali pradjedov sku stvar, tosu Srbi ko ji i ve na starim etni~kimsrpskim teritori jama, ili, to je cvi je-}e hrvatskog naroda...”

Najve}i musliman u Evropi

A, ime je i teret. Ime treba nositi,a to ni je lahko, pogoto vo kada seizvu~e iz neke po vi jesne magline, iztmine, iz gurnutosti na marginu:

“Ni je se lahko vratiti u proces kao su-bjekt ko ji ho}e da odlu~u je o svo jojsudbini... Genocida ne bi bilo nadBo{njacima da su pristali biti Srbi iliHrvati, da su se odrekli imena, iden-titeta”, smatra dr. La vi}, a da isto nemisle svi ko ji su ga slu{ali u Ibn Sinipokazale su replike, zasno vane i natvrdnji da su Bo{njaci ubi jani zbogsvo je vjere, neovisno od toga kako seizja{nja va ju.

Dr. La vi} je zamoljen i da proko-mentari{e optu`be kako ne vodido voljno ra~una o zna~a ju religi je, pai u i votu Bo{njaka, spomenuta je iHuntingtono va teori ja o sukobu ci-

vilizaci ja, ali proesor sa FPN-a se nije dao omesti: “Ja sebe smatramnaj ve}im muslimanom u Evropi,

ali tvrdnja o presudnoj ulozi religi jeu etni~kom bi}u Bo{njaka ima inkvi-zicijske orme... Ne prav dam se ja ni-kome, pa ni reisu Ceri}u, ali svi mo-ra ju da zna ju: ovo je 21. stolje}e, i Bo-{njaci nisu ni~i ja vre}a za bokso va-nje, i, ne moè niko biti vladar Bo-{njaka, a pri tome ne odgo varati ni-kome... Ne moè vi{e... Nismo mi te-lad, nismo budale... Ponav ljam, Bo-{njaci nikada nisu religijsku kompo-nentu stav ljali u prvi plan u okvirusvoga narodnog bi}a, niti su se iden-tifko vali kao religijska skupina, to suod nas drugi htjeli u~initi”, rekao je dr.La vi}, iznose}i brojna neslaganja s

onim {to neki Bo{njaci shvata ju kao vjerske, pa i etni~ke prioritete, tedoda ju}i da mnogi vi{e gleda ju na toko jom nogom ulaze u dàmi ju, odtoga koliko su stvarno u srì islama,i same âsne Knjige: “Na{u vjerusmo proanizirali, mi se moramo uo-zbiljiti”, kazao je dr. La vi}, isti~u}i ne-koliko istorijskih ~injenica o tome ka-da su i kako Srbi i Hrvati spozna va-li svo ju etni~ku dimenzi ju: “Dakle,po~etkom 19. stolje}a nema nikakvihSrba i Hrvata po BiH u ovom dana-{njem etni~kom smislu kako onipri~a ju, od Jo vana Cvi ji}a do Milo-rada Ekme~i}a, ko ji su”, tvrdi dr. La-

vi}, “nabildali na vodni znanstvenisrpski etni~ki teritorij, tako da smo mi

po vjero vali da posto je nekeve kovne srpske te ri tori je na ko je smo mi, Bo-{njaci, do{li, Osmanli je nas do vele...Pa, ispada da smo mi njihov recidiv,nasli je|e, ko je, kada Osmanli je odu,treba pomesti. Ali je pra vo pitanje,kako to da niko iz ozbiljne akadem-ske za jednice ne ospori ove teze, re-cimo Ekme~i}a, ko ji go vori da je BiHla`? Kako niko da mu ne kaè: [tapri~ate, gospodine, kako moètealsifcirati po vi jest?”

Za dr. Senadina La vi}a nema di-leme za{to je tako: “Zato {to mi,Bo{njaci, svo je bo{nja{tvo, svo juodanost Bosni licemjerno ~u vamo,pa tako i ’veliki’ proesori svega i sva-~ega u svo jim kabinetima... mi pri-

~amo djeci i ljudima bajke, pla{imose, ne daj Boè, da neki medi ji izHrvatske ili Srbi je ne bi napisali ru-`nu ri je~ samo zato {to }emo mi re-}i: nemoj dirati Bosnu... Onda ispa-da da su La vi}, Filandra, Maglajli} ve-liki ek stremisti...”

La vi} je na kra ju zaklju~io da ve-

}ina na{ih problema ne poti~e ni odSrba ni od Hrvata, nego je problemto {to mnogi Bo{njaci jo{ ne shvata-

ju {ta zna~i to {to je BiH ~lanicaOUN: “Mi smo neodgo vorni, nespo-sobni, mi smo kulturno vrlo zapu-{ten narod, na{e obrazo vanje je po-

vr{no, imamo licemjeran odnosprema vjeri, ni jedan na{ politi~ar nepo{tu je pra vne i sociolo{ke norme,nismo jo{ nau~ili na timski rad, nepo{tu jemo nikoga, a kako }emo,kad: ’ja sam najpametni ji, ja sambeg, ja sam kralj, ja sam instituci ja’...Taprimiti vna gordost nas moè skupo

ko{tati”, upozorio je dr. La vi}, podvu-kav {i jo{ jednom da ni on ni dr. Ma-glajli} ne}e nikoga tjerati da se izja-{nja va na popisu kao Bo{njak, a{to su neki i na tribini goto vo tra i-li od njih, pa ~ak i spominjali meto-de ko jima nikako ni je bilo mjesta utoj pri~i. Edina Kamenica

Imamo prilikuPro. Senadin La vi} je naglasio da ~ak i ilegalni, Dejtonski us-

tav nabra ja me|u tzv. konstituti vnim narodima, i Bo{njake: “I,

za{to da se mi ne izjasnimo kao Bo{njaci, ko ji go vore bosanskim jezikom. Uvaìte to, po{tujte to! Na{i preci su to dobro znali, i ne-mojte stalno to do voditi u pitanje! Imamo priliku da u evropskestatistike u|emo sa svo jim imenom, a, ne zabora vite, ime je ne-{to sveto, ko nema imena ni ne posto ji...”

Tribina Ibn Sina Bo{nja~ki identitet pred izazovima

Bo{njaci vi{e nisu ni~ijavre}a za boksovanjeAli, primitivna gordost Bo{njake moè skupo ko{tati, upozorio prof. dr. Senadin Lavi}

Pometenii zbunjeni

“...Ovako pometene i zbu-

njene lako nas je uzdrmati, i jo{ kada se tu uplete i no vacme|unarodne za jednice, on-da do|emo do toga da se go-

vori o nekom bosanstvu,umjesto nekada{njeg jugo-slo venstva sada nekima trebabosanstvo da bude izlaz, bje-ànje u neku internacionalu,u neki kosmopolitizam... Bo-{njaci su u ~ita vom jednomstolje}u pobjegli u vjersko,prihvativ {i ime musliman kaosvo je narodno ime... naro-dno namjerno go vorim a nenacionalno, jer, treba isticatistalno, narod je po vezan satom samosvojno{}u, a naci ja

sa drà vom, pa mi sada ì vi-mo u jednoj tranzici ji... drugi-ma to odgo vara jer su oni pi-tanje svoga narodnog i naci-onalnog osje}anja i iskazi va-nja toga ve} ri je{ili”, rekao jepro. dr. Munib Maglajli}, na-

vode }i di jelo ve iz knjige Hrva-ta Josipa Ljubi}a, ko ji je jo{ po-~etkom 19. stolje}a shvatioda “Bo{njaci nisu bile lude”, pasu, na pozi ve s desna ili s li je-

va vidjeli o ~emu se radi, i ve}tada zaklju~ili da ne}e “ni ta-mo ni amo”, te da i oni mogubiti narod kao i Hrvati i Srbi jeroni to ve} po svemu jesu. Na-àlost, jo{ ni Preporod nema

tu Ljubi}e vu knjigu.

F o t o : D i d i T O R C H E



F

ini{ je prvog teniskog GrandSlam turnira sezone, Austra-lian Open (otvoreno prven-stvo Australi je), ko ji je 14. ja-

nuara po~eo na terenima Melbour-ne Parka. To je jedan od najstari jihturnira na svi jetu, a prvo izdanje jedoì vio jo{ 1905. godine pod nazi-

vom Australian championships, a1968. ime je promi jenjeno u Austra-lian Open. Godinama su najboljisvjetski teniseri i teniserke igrali natra vnatim terenima, ali kada se1988. godine iz predgra|a Kooyon-ga pre{lo u centar u MelbournePark, igra se na tvrdoj podlozi.

Stotine tenisera i teniserki na-dme}u se na turniru u singlu za mu-{karce i ène, kao i u paro vima i umje{o vitim paro vima, a paralelno uistim disciplinama se odvi ja i juni-orsko takmi~enje. Kao i svake godi-

ne, organizatori o~eku ju da }e tur-nir posjetiti vi{e od 550 hiljada gle-dalaca, a putem tv-prenosa prati}ega i nekoliko stotina miliona ispredmalih ekrana. Iako oda vno nisuimali pobjednika ni u mu{koj ni uènskoj konkurenci ji, doma}ini seponose da naj vi{e titula me|u teni-

serima ima Australac Roy Emerson(ukupno {est) te Australka Marga-ret Smith Court (~ak 11). Naàlost,me|u svim tim igra~ima i igra~ica-

ma u zvani~noj konkurenci ji nemani jednog iz Bosne i Hercego vine.Ove godine u kvalifkaci jama suu~estvo vala tro jica na{ih tenisera:Damir Dùmhur, Aldin [etki} i Mir-za Ba{i}. Naàlost, nisu uspjeli izbo-riti mjesto na gla vnom turniru.

Uz zmije i krokodile

Mada je osno vna pa nja usmje-rena na teniske terene, AustralianOpen, kao i sva velika takmi~enja {i-rom svi jeta, posta je sjedi{te svjetskog

jet-seta, biv {ih velikana bi jelog spor-ta ({to je i dalje sinonim za ovaj sport,ali se moè primi jeniti jo{ jedino na

Wimbledon) i ko ji i na ovom takmi-~enju ima ju svo je egzibicione nas-

tupe. Sve, nara vno, po~inje slu`be-nim partyjem za sve u~esnike. To jeprilika i da se pokaù najno vi je ha-ljine, ali je ove godine uvedena i je-dna no vina. Pored ve} uobi~a jenihkoala, kengura i vombata, ove godi-ne su se teniserke mogle slikati i samnogo opasni jim stano vnicima

autralske div ljine. Tako je Ruskinja Arina Rodiono va za partnericu u po-ziranju probrala nekoliko metaradugu zmi ju, a Samantha Stosur je u

rukama dràla mladog krokodila,kome su ~eljusti bile svezane ljeplji- vom trakom, ali je, sude}i premaizrazu njenog lica, i dalje djelo vaoprili~no opasno. Dan kasni je su sepro{logodi{nji pobjednici, No vak \oko vi} i Victoria Azarenka, mora-li za jedno sa peharima pro vozati~amcem du` obale i kanalima gra-da te na taj na~in na ja viti veliki te-niski spektakl.

Na ovogodi{nji turnir se pri je ne-koliko mjeseci nadvila sjenka, kadasu najbolji svjetski teniseri na ja vili da}e bojkoto vati turnir ukoliko orga-nizatori ne ponude ve}e nagrade.Nisu tu u pitanju bile one nagradenami jenjene onim najboljima, ve}

onima ko ji ispada ju u prvim kolima.Na taj na~in su se najbolji solidari-sali sa onim slabi jim. Naime, pro-blem je u tome {to igra~i ko ji su ran-girani oko 100. mjesta i ni e ne za-ra|uju do voljno da bi se fnansira-li tokom ci jele godine. No, to ni jeproblem samo Grand Slam turnira


Oda radostibijelom sportuIako je fokus na najboljim svjetskim teniserima i teniserkama, spektaklu Melbourne Parku postaje ovih dana sjedi{te svjetskog jet-seta i prilikaza promocije najnovijih dostignu}a sportske odje}e i rekvizita

Teniski Grand Slam turnir AustralianOpen nije samo sportski spektakl

Pogled no}u nagrandiozne objekte

u Melbourne Parku

Italijanski teniser Andreas Seppi potraìo je osvjeènje u fontani

Promotivna vo`nja ~amcem Victorije Azarenke i Novaka \okovi}a

Kids day, dan posve}en samo djeci, mo`da i budu}im teniserima



Arina Rodionova i Samanta Stosu pozirale sa zmijom i krokodilom


ve} kompletnog tenisa.Organizatori Australian Opena

reago vali su odmah i po ve}ali nagra-dni ond za igra~e i igra~ice ko ji bu-du eliminisani u rani joj azi. Tako }e

gubitnici u prvom kolu u obje kon-kurenci ji sada dobi jati 27.600 aus-tralskih dolara, odnosno 29.000ameri~kih dolara, {to je za 32,7 pos-to vi{e u odnosu na 2012. Teniseriko ji budu eliminisani u drugomkolu odni jet }e sa sobom 45.500ameri~kih dolara, odnosno 36,6

posto vi{e. Ovom odlukom se umi-rilo igra~ko vi je}e, na ~i jem je ~eluosva ja~ 17 Grand Slam turnira Ro-ger Federer.

Jo{ u oktobru pro{le godine je di-rektor Australian Opena Craig Tiley obja vio da }e se teniseri i teniserkena Australian Openu boriti za raspo-djelu rekordnih 30 miliona austral-skih dolara, ali ni je rekao kako }e bi-ti raspodi jeljen taj no vac. Pro{legodine su \oko vi} i Azarenka zara-dili po 2,3 miliona ameri~kih dola-ra za svoj uspjeh, a oni ko ji ove go-dine podignu pobjedni~ke peharedobi}e 2,43 miliona dolara. Ovasuma djelu je zaista impresi vno, alitreba znati i da na putu do nje sto-

je hiljade sati mukotrpnog rada, abrojne ljekarske ekipe mogu pos vje-do~iti o patnjama igra~a i igra~ica na

vrelom betonu terena Melbourne

Park.Prilika za promociju

Grand Slam turnir ni je samo na-dmetanje na terenima, mada jeono i dalje u prvom planu. Pozna-to je da svi vrhunski teniseri i teni-serke ima ju ugo vore sa najpoznati-

jim svjetskim proizvo|a~ima spor-tske opreme. Za svaki Grand Slamturnir priprema ju se no ve kolekci-

je odje}e, obu}e, pa i no vi tipo vi re-

keta, a najbolji teniseri i teniserke suu oba vezi da poput pra vih maneke-na u~estvu ju na brojnim promoci-

jama. Uostalom, cire ko je izdva jaju proizvo|a~i sportske opreme suzaista velike i treba ih oprav dati.

Kolike su one ta~no, moèmosamo naga|ati, ali je, naprimjer,poznato da je itali janski proizvo|a~Sergio Tachini rekao da mu je pro-da ja porasla 24 puta otkako je njiho-

ve ma jice i ga}ice nosio No vak \oko vi}. No, Itali jani se nisu moglinositi sa japanskim gigantom Uni-klom, ko ji je samo dio velike korpo-raci je Fast Retailing Co, i naj ja~i jebrend u Japanu i poslo vni gigant naglobalnom ni vou. Oni ima ju 92

proda vnice u Toki ju, 840 {irom Ja-pana i 200 proda vnica u svi jetu.Na jek skluzi vni ja je ona na Petojaveni ji u New Yorku, ko ja se prosti-re na vi{e od 8.000 kvadratnih me-tara. \oko vi} }e u narednih petgodina nositi njiho vu opremu i naterenu i van njega. Zato i moè,

kao u susretu protiv Stanislasa Wawrinke, poderati dres na kra jume~a, ali i odmah obu}i drugi, sa-svim drugog dizajna za odlazak sa

terena ili posli jepodne vnu {etnju.Poznato je da je sport u svi jetupostao tre}a pri vredna grana. Rekre-ati vaca je teniskih {irom svi jeta sve

vi{e, a milioni dolara ko je zara|ujuoni najbolji su neodoljiv mamac zamlade. Zato australski organizato-ri na ovom spektaklu ima ju posebanprogram, jedan dan nami jenjensamo djeci (kids day), a djecu zabav -lja ju svi najpoznati ji. Serena Willi-ams i No vak \oko vi} ove godine ni-su propustili priliku da zaple{u i uzplanetarno popularni Gangam Style.Mo da }e neko od brojnih mali{a-na ko ji su se po ja vili na speci jalno zanjih pripremljenim terenima biti za15-ak godina pobjednik. Ko zna.

Izuzetno zaposlena je bila i Ma-ria [arapo va. Poznato je da je Rus-kinja sportistkinja ko ja naj vi{e za-ra|uje na WTA Touru. Svoj talent zaposlo ve izrazila je pri je nekolikomjeseci pokrenuv {i proizvodnjuslastica za mlade Sugarpo va. Kud }ebolja prilika za promoci ju no vih

proizvoda od Grand Slam turnira.[arapo va je neumorno animiraladje~icu, obu~ena u speci jalno pri-premljen kostim, i pored toga {to je

taj dan bilo stvarno toplo. To joj, ipak,ni je smetalo da na terenu poka e ve-oma impresi vne parti je i na putu dopolufnala ne izgubi ni jedan set.

Kompleks terena u MelbourneParku djelu je zaista grandiozno, aorganizatori se trude da svake godi-ne ne~im no vim pri vuku i iznena-de gledaoce. Nisu tu samo sitnicekao {to su ventilatori sa raspr{i va~i-ma vode, kako bi se posjetioci ras-hladili na paklenim vru}inama. Ka-ko je na jav ljeno, u naredne dvi je go-dine gradski oci Melbournea namje-ra va ju da ulo e jo{ 363 miliona do-lara kako bi ovaj sportski kompleksi park oko njega izgledali jo{ ljep{e.Bi}e tu no vi most, no vi tereni, ali i

platorma kako bi se mogli posma-trati najbolji svjetski teniseri i teni-serke i prilikom zagri ja vanja. Oni suti oko ko jih se sve vrti i ko ji treba juda budu u centru pa`nje, iako je te-nis oda vno prestao da bude samosport.

Branko Majstorovi}

Crvenilo [arapoveTurnir u Melbourneu je prilika i da se razmjene najno vi ji svjetski

tra~e vi. U centru pa`nje pono vo se na{la jedna od najljep{ih teni-serki Maria [arapo va, za ko ju se tvrdi da je nakon prekida sa slo ven-skim ko{arka{em Sa{om Vu ji~i~em utjehu na{la u naru~ju ~etiri go-dine mla|eg bugarskog tenisera Grigora Dimitro va, ili kako ga odmilja nazi va ju Baby Federerom, zbog stila ko ji podsje}a na sjajnog[vajcarca. Kako su preni jeli goto vo svi svjetski portali, Mari ju [ara-po vu iznenadili su no vinari ESPN-a pitanjem da li je ~ula rezultatDimitro va u prvom kolu (sa 3:0 ga je porazio Julien Benneteau), na{to je teniserka ek spresno pocrvenjela.

“Nemam {to za re}i. Bez komentara sam”, kroz smi jeh je rekla Ma-

ria. Ipak, osim crvenih obraza, od nje nisu izvukli ni{ta drugo, ba{kao ni od mladog Bugarina. No, ni Dimitrov ni [arapo va nisu pot-

vrdili, ali ni demanto vali svo ju vezu. Mjesec pri je turnira u Austra-li ji paparazzi su ih uhvatili u {etnji ulicama Milana. Slu~ajno se, va-ljda, dogodilo da isto vremeno obnav lja ju garderobu. Tako je li jeparuska teniserka ostala i dalje zakop~ana do grla kada je njen pri va-tni ì vot u pitanju.

Mirkinetenisice

Grand Slam turnir je pri-lika za promoci ju no vih mo-dela odje}e i obu}e tenise-ra. U centru pa`nje ove go-dine na{ao se Roger Federerza koga su pripremljene te-nisice sa upadlji vom ljubi-~astom ni jansom peta i per-tli. Taj modni detalj legendesvjetskog tenisa ni je pro-pustio da prokomentari{ehrvatski teniser Ivo Karlo vi},

ko ji ~esto uz dozu humorana dru{tvenoj mreì opisu-

je doga|anja u svi jetu bi je-log sporta.

“Izgleda da je Fed slu~aj-no uzeo Mirkine (Federero-

va supruga, op. a) tenisice”,napisao je na svom profluKar lo vi} , alu dira ju}i nacrno-ljubi~aste tenisice ko-

je Federer nosi.

Upadljive tenisice RogeraFederera privukle su pa`nju

Maria [arapova i Grigor Dimitrov snimljeni u Milanu

Svetlana Kuznjecova i Serena Williams imale su problema sa uljevima

Novak \okovi} i Serena Williamszaplesali su Gangnam Style

Vi{e od 550 hiljada gledalaca o~ekuje se na prvom Grand Slamu sezone

Ventilatori sa vodenim raspr{iva~em za rashla|ivanje [arapova je promovisala svoje slastice Sugarpova



Pogledi 26 januar/sije~anj 2013.42

SEDAM SVJETSKIH DANA Priredila: Ajla Terzi}

Njema~ka kancelarka Angela Mer-kel tokom obra}anja na za jedni-~kom sastanku njema~kog Bundes-taga i Fran cuskog nacionalnog vi je -}a u Berlinu. Speci jalni sastanak jeorganiziran kao dio prosla ve 50 go-dina potpisi vanja Elizejskog ugo-

Ima nade Yair Lapid, vo|a stranke Yesh Atid

(Ima budu}nosti), tokom obra}anjasvo jim pristalicama u Tel Avi vu. Lapid je biv {i tele vizijski no vinar ~i ja jestranka zauzela drugo mjesto na pred-sjedni~kim izborima u ovoj zemlji. Po-liti~ki blok premi jera Benjamina Ne-tanyahua i njego vi ri vali - strankecentra i lje vice, osvo jili su po 60 man-data. Lapid je pri je izbora na ja vio da}e u vladu u}i samo ako se ona oba-

veè na radikalne ekonomske reformei ozbiljan napor za nastav ljan je miro-

vnih prego vora sa Palestincima, ko jihni je bilo tokom Netanyahuovog ~etve-rogodi{njeg mandata.

REUTERS/Ammar Awad

Na straìporedAir Forcea

Vojnik iz Mali ja ~u va stra u pred dola-zak ameri~kog transportera Air ForceC-17 sa francuskim trupama na aerodro-mu u Bamaku. Sjedinjene Ameri~keDrà ve su po~ele da prebacu ju francus-ke vojnike i opremu u Mali. Ovaj ~in je diologisti~ke pomo}i inter venci ji FrancoisaHollandea u ovoj afri~koj drà vi, gdje sefrancuske snage bore protiv islamisti~kihmilitanata na sje veru zemlje.

REUTERS/Eric Gaillard

Protestiu Ljubljani

Demonstranti su se u sri jedu oku-pili u gla vnom gradu Slo veni je daizraze svo je nezado voljstvo zbogsmanji van ja plata u ja vnom sektoruza pet posto. Oko 10.000 ljudi je bur-no reagiralo na korupcijski skandalko ji je potresao zemlju, a ko ji bi vla-da ju}oj koalici ji mogao da onemogu-}i ve}inu u parlamentu. Do {trajka,kako se na vodi, dolazi na vrhuncu po-liti~ke krize ko ja pri jeti raspadomkoalicione vlade u ko joj premi jer Ja-nez Jan{a za sada odbi ja svaku pomi-sao na ostav ku zbog iz vje{ta ja Anti-korupcijske komisi je. Komisi ja je pri-

je dvi je sedmice obja vila iz vje{taj onjego voj pri jav ljenoj imo vini i imo-

vini ljubljanskog gradona~elnika Zo-rana Janko vi}a.

REUTERS/Sr|an @i vulo vi}

Sjednica u B




Dramau Alìru

Alìrska àndarmeri ja prati nor ve-{kog taoca nakon {to su pripadnici Al-Ka-ide napali postro jenje frme Statoil. Pri-padnici alìrskih speci jalnih snaga uhva-tili su {estoricu ek stremista u gasnompostro jenju na jugu Alìra, gdje se ~eti-ri dana ove sedmice odvi jala dramazbog otmice velikog bro ja alìrskih istranih radnika. Me|u ubi jenim taocimaima Britanaca, Amerikanaca, Filipinacai Francuza. Iz gasnog postro jenja je spa-{eno 107 stranaca, a alìrske vlasti saop-{tile su rani je da je uspjelo da pobjegneukupno 685 alìrskih radnika, ne na vo-de}i koliko se njih vode kao nestali.

REUTERS/Louaf Larbi

vora izme|u Francuske i Njema-~ke, dvi je zemlje ko je su u pro{lostibile u nepri jateljskom statusu, no ko-je su, isti~u zvani~nici, uspjele dapre vazi|u me|usobna neslaganja irazlike.

REUTERS/Fabrizio Bensch

Oprezni

realizamOd oko 1.600 ekonomskih i politi-~kih lidera, uklju~u ju}i 40 {eo vadrà va i vlada, bi}e zatraèno daiznesu no ve ide je na 42. okupljan ju u{vicarskom planinskom odmarali{tuDa vosu ko je }e se za vr{iti u nedelju.Me|u u~esnicima }e, kako prenoseagenci je, biti i generalni sekretar UN-aBan Ki Moon i {e Me|unarodneagenci je za atomsku energi ju Juki ja

Amano, a o~eku je se i dolazak {efceMe|unarodnog monetarnog ondaChristine Lagarde. Osni va~ orumaKlaus Schwvab je u inter vjuu za agen-ci ju AP rekao da su neophodni “opre-zni realizam” i opora vak po vjerenja ja-

vnosti da bi se izbjegla no va velika f-nansijska kriza.

REUTERS/Denis Balibouse

Cameron(ne)odlu~an

Britanski premi jer Da vid Camerontokom svog go vora u centralnomLondonu o Evropskoj uni ji i mjestu

Velike Britani je unutar ove za jednice. Ako bude izabran 2015, Cameron jeBritancima obe}ao reeren dum o os-tanku, odnosno, izlasku iz EU. Reakci-

je me| unarodnih zvani~ni ka napremijerov neodre|en stav o statusu

Velike Britani je bile su vrlo o{tre i ne-dvosmisleno kriti~ki usmjerene.

REUTERS/Suzanne Plunkett

destagu



Prolje}e uznaku suknji

Ovo prolje}e donosi mno{tvo bo ja i uzo-raka, me|u ko jim }e se na}i za svakoga po-ne{to. Pono vo su moderne àrke bo je i ja-ki uzorci. Odaberete li samo jedan “lu|i” ko-mad i kombinu jete ga s neutralnim i ozbi-ljnim ostatkom garderobe, ne samo da }e-te izgledati zanimlji vo ve} }ete pokazati i ka-ko imate stil. Apsolutni hit }e biti suknje suzorcima, me|u ko jim }e se posebno isti-cati oni cvjetni. Znamo kako je tako svakogprolje}a, no ovog puta naglasak je na ap-strak tnim uzorcima, a suknje neri jetko iz-

gleda ju kao umjetni~ka djela, mala ulja naplatnu. Zato su su klju~ni komadi ove sezo-ne upra vo suknje s printom.

POMO] U KU]I OSLOBO\ENJEsubota, 26. januar/sije~anj2013.44

Umjetne trepa vice

Ako èlite izgledati ek straglamurozno, jedan od na~ina za to su i umjetne trepa vi-ce. Proizvode se u vi{e razli~itih duljina, anaj va`ni je je da odaberete onu ko ja odgo-

vara duljini va{ih prirodnih trepa vica. Onese pra ve od umjetne ili prirodne dlake, a

mogu se nanositi kao ci jeli vi jenac ili kao pojedina~ni snopo vi.

Umjetne trepa vice vam mogu, odmah postav ljan ju, pruìti sja jan i glamurozan izgled,ali njiho vo postav ljan je izis ku je punostrpljen ja i koncentraci je. Mo`da }e vam upo~etku djelo vati neprirodno ili }ete ima-ti pote{ko}a pri li jepljen ju, ali brzo }ete tosa vladati.

LJEPO TA, KOZME TIKA

Porast bro ja inekci ja otpornihna antibiotike moè se uporedi-ti s pri jetnjom ko ju predstav ljaglobalno zatopljen je, ocjenju justru~njaci. Oni isti~u da bakte-ri je posta ju otporne na li jeko veko ji su trenutno na raspolaganju,te da je malo no vih antibiotikako ji bi mogli zauzeti mjesto onihna ko je se razvila otpor-nost. Tako bi odla-zak na rutinskuo p e r a c i j um o g a op o s t a t i

smrtono-san zbogo p a -s n o s t iod ine-k c i j e .âk semogu ~uti iapokalipti~niscenari ji da }ese zbog rutin skihoperaci ja za 20 godina umiratiod inekci je, jer vi{e ne}e biti an-tibiotika.

Stru~njaci, tako|er, upozora- va ju da se radi o globalnom pro-

blemu ko jizahti je va puno vi-

{e pozornosti. MRSA jebrzo postala jedno od na-

jomra eni jih imena u bolni-cama, a sve je vi{e iz vje{ta ja ootpornosti so je va e{erihi je koli,

te uzro~nika tuberkuloze i gono-re je. Ljekari ukazu ju kako, naprimjer, u slu~a ju gonore je pos-

to ji jo{ samo je-dan u~inko vit

antibiotik. Stanje je vrlo ozbiljnozbog toga {to antibiotike ne ko-ristimo na pra vi na~in. Svjetskazdrav stvena organizaci ja upozo-ra va da se svi jet kre}e premapostantibiotskoj eri ukoliko seubrzo ne poduzmu odgo vara ju-}i koraci. U budu}nosti nam semoè desiti da mnoge ~este in-ekci je ne}e imati li jeka.

MODA, STIL, TRENDOVI

Ajvar torta

NOVOSTI I PREPORUKE

Grejpfrutprirodniantibiotik

Grejprut je naj ja~i raspoloì- vi prirodni antibiotik ko ji uni{tava {irok spektar mikroba, uklju-~u ju}i viruse, bakteri je i glji vice,a ek strakt iz sjemenki grejpapoznat je i kao citroft.

Ovo vo}e je poznato kao antio-ksidans i po sna`nom antibakte-rijskom djelo van ju. Bogat je vi-taminom C, sadrì vitamine A, B,D, E, kao i kalcij, osor, magne-zij, mangan, cink, bakar i èlje-zo. Ali njego vo pra vo blago ipak se kri je unutar sjemenki.

Iz sjemenki i pulpe grejpa do-bi ja se citroft, naj ja~i raspoloì-

vi antibiotik ko ji djelu je na ja~a-nje imuniteta. Zbog velikog bro-

ja polienola, bioa vonoida (60-70 posto), ek strakt sjemenkigrejpa pokazu je ne vjero vatnasvojstva.

Priprema:

Umutiti ùmanca, bra{no, pra-{ak za peci vo i aj var, pa dodati sni-

jeg od bjelanaca.Pe}i u velikom plehu na papiru

za pe~enje u zagri janoj rerni oko 20

minuta.Ohla|enu koru presje}i na tri di- jela i naflo vati kompletnu tortu.

Preko fla premazati pa vlaku iposuti izrendanim ka~ka valjem. Bi-lo bi poèljno da torta preno}i u ri-ìderu da bi se li jepo sjekla.

Po trebno:KORA

5 ja ja 5 ka{ika bra{na 1 pra{ak za peci vo 1 teglica aj vara 1 ~a{a pa vlakeFIL

1 ~a{a pa vlake 500 g krem-siraPREMAZ

1 ~a{a pa vlake 100 g ka~ka valja

OTPORNOST NA ANTIBIOTIKE

Opasnost poput

globalnog zatopljenjaAntibiotici se ne koriste napravi na~in, pa bakterijepostaju otporne na lijekove



FELJTONOSLOBO\ENJE subota, 26. januar/sije~anj2013. 45

IVAN ORLI]: SUHA KI[A, VRU]I MRAZ (23)

Jaz izme|u usta vnih na~ela ipoliti~ke realnosti, ko ji je posto-jao od 1993, smanju je se. Usta vneinstituci je, ko je su do tada bile po-tpuno bez zna~a ja, poput Sena-ta i samoupra ve regiona, po~injuì vjeti svoj posebni ì vot. U~-vrstila se i drà vna upra va, a i lo-kalna samoupra va. Time se diobamo}i i stabilizaci ja politi~kog sis-tema po~ela ostvari vati uspje-{no. Sudski sistem je 2003. dopu-njen na na~in da je ormiranVrho vni upra vni sud, ko ji je do-prinio kvaliteti ja vnoga ì vota.

Promjene u izbornom susta vu,osobito za Zastupni~ki dom Par-lamenta, bile su vrlo dobre. Podu-prle su politi~ku konkurenci ju iostvarile stabilizaci ju strana~kogsistema. Gla vne dru{tvene skupi-ne su u Parlamentu zastupljene.Svaki sli jede}i izbori u ê{kojRepublici omogu}ili su da seme|u gra|anima polako {iriuvjerenje da su za dvadeset godi-na doista birali vlade prema vlas-titom uvjerenju.

Klijentelizam i korupcijaU postkomunisti~kom prostoru

su ~e{ke vlade relati vno nestabil-ne. Niti jedna politi~ka stranka nemoè i ni je osvo jila u posljednjihdvadeset godina do voljno glaso va,da bi sama mogla ormirati vladu.

Dioba realne mo}i objekti vnoposto ji. Biv {i predsjednik Ha veli Usta vni sud ispunili su svo juunkci ju u sistemu diobe vlasti, azabranili tada{njem mo}nompoliti~kom kartelu SSD-a i ODS-a, ko ji je stvorio takozvani opozi-cijski dogo vor da radikalno mi je-nja ju politi~ki sistem.

Usta vni sud spri je~io je promje-nu izbornog zakona 2004, ko ji jedeormirao izborni sustav u ko-rist velikih politi~kih stranaka.

Tada je koalici ja ^SSD-a i ODS-a htjela za sebe uzeti svu vlast uzemlji, u prvom redu u drà-vnim fnanci jama.

Kao poseban doprinos i demo-kratska korist se promatra i egzis-tenci ja dvi je komore parlamenta.Senat ko ji radi od 2000. tako|er jezabranio mo}nom kartelu SSD-a i ODS-a promi jeniti izborni za-kon i ostvariti usta vne promjene,ko je bi ugrozile demokraci ju ze-

mlje. Senat se pot vr|uje kao va anaktor usta vnog osiguranja.

Drà vne i dru{tvene instituci- je su jo{, me|utim, djelomi~nopodlo`ne kli jentelizmu i korup-ci ji. Korupci ja potpla}enog drà-

vnog aparata u doba komunisti-~ke vlada vine, uzimana za ne{to"prirodno", ek splozi vno se ra{iri-la u doba pri vatizaci je u de vede-setim godinama.

U ranoj azi transormaci je sekorupci ja razvi jala brzo i nezaus-tav lji vo. Ra{irila se pri vatizaci jomdrà vne imo vine i u{la u svakuporu dru{tvenog ì vota. Neor-malne soci jalne veze, ko je su sestvorile za komunizma, preì-

vjele su i jo{ se vi{e u~ vrstile.Prema ocjeni gra|ana, korup-

ci ja je naj vi{e prisutna u politi-~kim strankama, ja vnim institu-ci jama, polici ji. Gospodarski kri-minalitet 80% gra|ana e{ke Re-publike smatra naj ve}im pro-blemom zemlje. S pra vom. e{kaRepublika je 2008. u indeksu ko-rupci je renomirane me|unaro-dne organizaci je Transparency International na àlosnom 51.mjestu, skupa s Butanom, Male-zi jom i Kostarikom. Austri ja iNjema~ka, sa ko jima se sa sta ja-li{ta ì votnog standarda êsi ra-do uspore|uju, zauzima ju 13. i15. mjesto. Stotine mili jardi ja vnihdrà vnih nabav ki potro{ene su ukorupciona{kim kanalima, ~ak uoblasti zdrav stva i {kolstva, i ko-~e razvoj ci jeloga dru{tva.

Svaka sli~nost sa BiH, slu~ajna je!?

Tako|er je va`na i konsolidaci- ja drugih politi~kih aktera, kao {to je vojska, poduzetni~ka sera, f-nancijski kapital. Kardinalno pi-tanje za sve je da li se ostvaru ju uokvirima zakona ili izvan njega.

[to se ti~e vojske, ona je u ê-

{koj tradicionalno lo jalna i ~im-benik demokraci je.

Veliki dio poduzetnika i po-duzetni~ke sere poku{a va dasvo je interese ostvari u prostoruizvan pra va pomo}u nelegiti-mnih pristupa. Izvanredno niskaefkasnost sudskog sistema tomeide na ruku. U zemlji operira ju ione interesne skupine ko jimabilo kakvo re volucioniranje dru-{tva ne ide na ruku.

To je bilo vrlo vidlji vo pri izmje-ni zakona o ve}im oporezi va-njima hazardnih igara ko je u ve-likoj mjeri vode poslodav ci iz Is-toka i Balkana. Ta se skupina

vrlo otvoreno opirala europskimintegraci jama ili odlukama uBruxellesu, na ko je ipak nisumogli tako bitno da utje~u.

Konsolidaci ja gra|anskog dru-{tva je naj va ni ja za demokratskeori jentaci je gra|ana. ê{ka poli-ti~ka kultura je, s jedne strane,obliko vana utjeca jem demokrat-ske tradici je austrougarske i prveêhoslo va~ke Republike, ali i ~e-trdeset i jedne godine komunis-ti~ke diktature. Oba aktora ostva-ra ju su vremenu politi~ku kultu-ru êha, ko ja je vrlo specif~na.Moè se nazvati postkomunisti-~kom. Politi~ka kultura pokazu-

je, u komparaci ji sa zapadnim de-mokraci jama, jo{ ozbiljne defci-te. Op}a potpora demokraci ji,zado voljstvo sa ostvari vanjemdemokraci je i vjera u instituci je jenià nego u zapadnim demo-kratskim zemljama.

êsi prihvata ju sada{nji reìmkao slobodni ji, ali s velikom nesi-gurno{}u. Mogu}nost utjeca ja napoliti~ki i vot u zemlji smatra ju mi-nimalnim. Na jednakoj razini kaoza vri jeme komunizma. Osje}a juda taj demokratski reìm gra|ani-ma u ci jelosti jo{ ne ispunja vaobe}anja. Lo{em shvatanju poli-ti~ke i gospodarske situaci je jakodoprinose populisti~ki medi ji, ko-

ji, kao i kod nas, inormaci je dono-se negati visti~ki, ~esto u agresi-

vnom i u destrukti vnom stilu.

Dobar primjerJo{ tra je i relati vno niska kvali-

teta ja vnih slu`bi, neunkcional-no sudstvo, niski standard sigur-nosti, {kolstva. Poduzetni~ke akti-

vnosti su jo{ nedo voljno uspje-{ne. ê{ka i dalje zaosta je u go-spodarskom razvo ju i ì votnomstandardu za najrazvi jeni jim ze-mljama EU. Po kvalitetu potro{a-~ke ko{are je e{ka ispred Portu-gala, Gr~ke, Cipra, skoro je na ra-zini [panjolske, ko ju je ve} pre-tekla Slo veni ja, ko ja je na juspje-{ni ja no va zemlja EU, ê{ka jeodmah iza nje.

Sve to, me|utim, ni na ko ji na-~in ne djelu je na gla vni pra vac ~e-{kog razvo ja; preuzimanje vri je-dnosti EU, u smislu stvaranjaslobodnog trì{ta, robe, ljudi ikapitala, otvorenog i demokrat-skog dru{tva, politi~kog plurali-

teta i po ve}anja materi jalnogstandarda gra|ana. U tome jeê{ka Republika primjer zemlja-ma no ve Europe. Bosni i Herce-go vini, zasigurno.

(Sutra: Slova~ka,prijatelj iz altruizma)

Dr. sci. Ivan Orli} ro|en je u Sara jevu. Zavr{io je studi je ekonomi je i mena-d`menta u Sara jevu, Toki ju i Bledu, a doktorirao u Sara jevu, socioekonomskomanalizom “Mediteran i BiH”. U mladosti bio aktivista SSOBiH, zastupnik u Skup-{tini SR Bosne i Hercegovine. Kasni je gospodarstvenik, poduzetnik i diploma-ta. Prvi je rezidentni veleposlanik BiH u ê{koj Republici, od kra ja 2005. dopo~etka 2010. Veleposlanstvo BiH u Pragu u to je vri jeme progla{eno najbo-ljim diplomatsko-konzularnim predstavni{tvom BiH.

Objavio je knjigu “S ambasadorom na kavi, kahvi, kafi” (izdava~ HKD Na-predak, 2011). Ova memoarska ese jistika, ~i je di jelove feljtoniziramo, govorio odnosima e{ke, Slova~ke i BiH, kulturolo{ki, ekonomski, diplomatski i ulo-zi aktualne bh. diplomaci je u tome.

1500.[panski moreplovac Visente Janjes Pin-son otkrio Brazil.

1531.Sna an zemljotres pogodio Portugal, gla-vni grad, Lisabon, potpuno je razoren, a

poginulo je vi{e od 30.000 ljudi.

1699.Potpisan Karlova~ki mir, kojim je poslije16 godina okon~an rat izme|u Turske i

Svete alijanse. Sporazumom koji su u Sremskim Karlov-

cima s Turskom sklopile Austrija, Rusija, Poljska i Veneci-ja, Turci su izgubili Ugarsku, Slavoniju, Liku i Baniju, za-dràli Banat i dio Srema do Mitrovice. Venecija je dobilasrednju Dalmaciju, Boku kotorsku do Risna i Moreju.

1823.Umro engles ki ljekar Edvard Dèner, kojije 1796. prona{ao vakcinu protiv velikih

boginja.

1885.Sudanski ustanici Muhameda AhmedaAbdule zauzeli Kartum i pogubili engles-

kog generala arlsa Gordona. Britanci su ponovo preuzelivlast 1898, a Sudan je ostao pod britanskom vla{}u do 1.januara 1956.

1891.Umro njema~ki inènjer Nikolaus AugustOto, koji je 1861. napravio prvi benzinski

motor, a 1876. je izumio ~etvorotaktni motor s unutra-{njim sagorijevanjem, poznat kao “Oto motor”.

1905.Kod Pretorije, u Ju`noj Africi, prona|en

najve}i dijamant na svijetu Kalinan. U siro-vom stanju on je te io 622 grama i imao je 3.106 karata.

1934.Potpisan desetogodi{nji njema~ko-poljskipakt o nenapadanju, koji je Hitler prekr{io

napadom na Poljsku 1. septembra 1939.

1935.Iza{ao prvi broj beogradskog nedjeljnika“Nedeljne informativne novine” (NIN).

1942.Prve trupe SAD-a u Drugom svjetskomratu stigle u Evropu, u Sjevernu Irsku, a u

borbe na evropskom rati{tu uklju~ile su se 1943. napa-dom na Italiju.

1947.U avionskoj nesre}i u Danskoj poginuo{vedski prestolonasljednik Gustav Adolf

(40). Bez oca je ostalo petoro djece, me|u kojima i sada-{nji kralj [vedske Karl Gustav XVI.

1950.

Indija formalno progla{ena republikom uokviru Britanskog komonvelta.

1965.Hindi postaozvani~ni jezik Indije, {to jeizazvalo nemire na jugu zemlje, gdje sta-

novni{tvo govori drugim jezicima, pa je vlada Indije u fe-bruaru 1965. odlu~ila da u zvani~noj upotrebi ostane iengleski.

1972.Iznad ehoslova~keje, poslije eksplozijepodmetnute bombe, pao avion JAT-a DC-

9 na liniji Kopenhagen - Beograd. Poginulo je 26 putnika i~lanova posade, a preìvjela je jedino stjuardesa VesnaVulovi}.

1994.Rumunija je, kao prva zemlja biv{i hladno- ratovski protivnik NATO-a, potpisala doku-

ment “Partnerstvo za mir” tog vojnog saveza.

1996.Senat SAD-a odobrio sporazum START-2o smanjivanju broja ameri~kih i ruskih

strate{kih nuklearnih raketa.

2000.Me|unarodni sud za ratne zlo~ine donio jekona~nu presudu bosanskom Srbinu Du-{ku Tadi}u (44) u postupku koji je trajao skoro ~etiri godi-ne. Prvi ~ovjek kojem je su|eno za zlo~ine po~injene to-kom bosanskog rata (1992 - 95) osu|en je na 20 godinazatvora. Nakon dvije tre}ine odslu ene kazne pu{ten naslobodu u julu 2008. godine.

2001.U zemljotresu ja~ine 7,7 stepeni Rihteroveskale u zapadnoj Indiji poginulo je oko

18.000 ljudi.

2003.Slijetanjem u [angaj, obavljen prvi komer- cijalni let tajvanske aviokompanije u Kinu,

nakon vi{e od 50 godina.

2005.U stampedu i poàru koji je nastao tokomhodo~a{}a kod hrama boginje Mandre

Devi, u blizini sela Vai, na zapadu Indije, poginulo je 258hinduisti~kih hodo~asnika, uklju~uju}i ène i djecu.

2006.Zastupnici Narodne skup{tine RS-a ve}i-nom glasova izglasali nepovjerenje enti-

tetskoj Vladi premijera Pere Bukejlovi}a iz SDS-a. Odlukao smjeni Vlade donijeta na poticaj SNSD-a i predsjednikate stranke Milorada Dodika, biv{eg predsjednika VladeRS-a.

2009.Deset planinara izgubilo ivot u snje`nojlavini Zigana na sjeveroistoku Turske.

NA DANA[NJI DAN

1788.

1990.Umrla ameri~kaflmska glumica

Ava Gardner i ho-li vudska zvi jezda

pedesetih godina.Snimila je oko 60

flmo va, od ko jihsu najpoznati ji“Bosonoga konte-

sa”, “Mambo”,“Snjego vi Kili-

mandàra”, “Suncese pono vo ra|a”.

1990.Knjiè vnik Va-clav Ha vel iza-

bran za predsje-dnika no ve ê{keRepublike, nakonraspada ~ehoslova~ke ederaci je.

Britanski brodovi s prvim naselje-

nicima iz Engles-ke, uklju~u ju}i

grupu robi ja{a,uplo vili u zaliv Bo-tani Bej (Sidnej) u Australi ji, gdje suosno vali koloni ju.

1930.Mahatma Gan-di, lider pokreta

za neza visnost In-di je, zapo~eo

mar{ kroz Indi juzbog poreza naso. “Mar{ soli”

trebalo je daohrabri Indijce dasamostalno proi-

zvode so kao sim-bol neza visnosti.

ê{ka i dalje zaostaje u gospodarskomrazvoju i ìvotnom standardu za najrazvijenijim

zemljama EU. Sve to, me|utim, ni na kojina~in ne djeluje na glavni pravac ~e{kograzvoja - preuzimanje vrijednosti EU

Slobodno trì{te



SPORT OSLOBO\ENJEsubota,26. januar/sije~anj 2013.46

D vadeset igra~a, me|u kojima i po vri je|eni Men- sur Mujdà, na{lo se na

spisku selektora nogometne selekci je BiH Saeta Su{i}a, za me~protiv Slo veni je, ko ji }e se predpunim stadionom Stoìce odigrati 6. ebruara u 18 sati.

Zdravlje najbitnije

“Razgo varao sam sa Mujdòmi istina je da on ima problema sale|ima. Me|utim, rekao sam injemu, ukoliko bude u kombi-naci ji za me~ u subotu, onda jeduàn da se po ja vi u Ljubljani, aako ne bude igrao, ne}u insisti-rati da dolazi u Slo veni ju”, obja-snio je Su{i}, te dodao kako }e ususretu protiv zmaj~eka koristi-ti 17 igra~a, te da ni je imao potre- bu pozi vati ve}i broj, s tim {to }eza me~ kvalifkaci ja protiv Grkana spisak uvrstiti 22 igra~a.

Pape je no vinare upoznao isa razlozima zbog ko jih je pozvaoJosipa Kvesi}a, ko ji }e protiv Slo- venaca zami jeniti po vri je|enogSe jada Saliho vi}a.

“Kvesi}a ve} duè vri jeme pra- tim, kao i sve igra~e iz mlade reprezentaci je. Ve} nekoliko igra-~a iz U21 tima je u A selekci ji i sa-da se oslobodilo mjesto za Kve- si}a i traìo sam igra~a ko ji mo-è zami jeniti Saliho vi}a. Kvesi}

je odli~no igrao u mladoj repre-zentaci ji, jako je dobar u dresu@elje i moè pomo}i.”

Na upit da li }e dobiti priliku zaigru, s obzirom na to da je na spi-sku jedini igra~ ~i ja je prirodna

pozici ja li je vi bo~ni, Su{i} je odgo vorio:“Dobi}e priliku. Znate da i Lu-

li}a koristim na toj pozici ji, aKvesi} }e sigurno dobiti prilikuda se dokaè.”

Selektor bh. reprezentaci je

smatra kako orma, go vore}i iz li-~nog iskustva, ne igra veliku ulogu u reprezentati vnim utakmi-cama, a najbitni je mu je da svibudu zdra vi.

“Forma ne mora zna~iti puno,ali zdrav lje igra~a je bitno. Sadasmo imali dva peha, sa Saliho-

vi}em i Mujdòm i samo mi je naumu da nas zaobi|u po vrede”,kazao nam je Su{i}, doda ju}ikako ga je i malo strah susretaprotiv Slo veni je, jer...

“Mo`da bi bilo dobro da se napra vi pauza od dobrih rezultata.Protiv Slo veni je ne o~eku jempobjedu po svaku ci jenu, pogo-to vo jer nisu slabi ji od nas. Zamene }e u ovoj utakmici bitinaj va`ni ji odnos i za jedni~kipro vedeno vri jeme, jer ve} sadau gla vi imam ekipu ko ja }e igrati protiv Gr~ke. Uz to, Slo venci }ebiti moti visani, jer nas nisu nikada dobili”, ri je~i su na{eg sele-ktora, ko ji se os vrnuo i na izja vukolege sa klupe reprezentaci jeSre~ka Kataneca, ko ji tvrdi da je

REPREZENTACIJA BiH Safet Su{i} ne eli ulogu favorita protiv Slovenaca

Nemoj nas ti, Sre~ko,

hvaliti, molim te!Katanec, selektor Slovenije, izjavio da je BiH me|u 10 najboljih selekcija svijeta,

na {to je Su{i} kazao da je pretjerao u hvaljenju: Znamo gdje nam je mjesto i

sigurno nismo me|u 10. Hvala Sre~ku na pohvalama, ali to nije ni blizu istini,

odgovorio je Pape • Mujdà dolazi, ako bude u konkurenciji • Mo`da bi bilo

dobro da napravimo pauzu u dobrim rezultatima, kaè selektor BiH

Misimovi},

Papac, Rahimi}...Selektor bh. reprezentaci je

priznao je kako je o~ekivao da

ga Zvjezdan Misimovi} konta-

ktira i ~u je njegovo mi{ljen je oko

transfera u Kinu, kao {to je to

uradio Adnan Zahirovi}, ali isto

tako je dodao kako vrata repre-

zentaci je nikome nisu zatvore-

na, uprkos rani jim izjavama da

ne}e pozivati igra~e ko ji odu uKinu.

“Zahirovi} me nazvao i rekao

da ima ponudu iz Kine, a o~e-

kivao sam da to uradi i Misi-

movi}. Me|utim, to se ni je de-

silo. No, idemo dalje, i ja ra~u-

nam na svakog igra~a, jer mi je

protiv Gr~ke bitan samo interesreprezentaci je. Ako Papac po~ne

trenirati zva}u i njega, zva}u Ra-

himi}a, zva}u bilo koga, ako }e

nam to pomo}i protiv Grka”, ka-

zao je Su{i}.

Bh. navija~i }e ispuniti StoìceSve ulaznice za utakmicu izme|u Sloveni je i BiH su rasprodate, dakle njih

16.000, a pola od toga }e biti navi ja~a iz BiH, saop{tio je generalni sekretar

N/FSBiH Jasmin Bakovi}.

“Iako su nam Slovenci ostavili 2.400 ulaznica, navi ja~i iz BiH su raznim kanalima dolazili do karata i sada ve} sa sigurno{}u mogu re}i da }emo imati

ogromnu podr{ku u Ljubljani”, istakao je Bakovi}, dodav{i kako su uslovi na

Stoìcama fenomenalni.

“Svaka tribina je natkrivena, a teren ima gri janje, tako da }e se utakmica,

uprkos vremenu, igrati u idealnim uslovima”, otkrio nam je Bakovi}.

Ibi{evi} zadovoljan{to Labbadija ostaje

Jedan od najsretni jih ljudi u Stuttgartu nakon produ enja ugo vora trenera Bruna Lab- badi je (do 2016.) bio je na{ reprezentati vac

Vedad Ibi{e vi}.“Trener zna ta~no kako se osje}am, bilo do-

bro ili lo{e, bilo da sam proma{io penal ili dasam postigao hat-trick”, komentarisao je Ibi-{e vi}, stri jelac deset bundesliga{kih golo va u15 nastupa u dosada{njem di jelu sezone:

“To je super. O~eki vao sam njego vo potpisi vanje i zaista sam sretan {to je to goto vo sad.

To mi da je samopouzdanje”.U narednoj prvenstvenoj utakmici Ibi{e- vi}ev Stuttgart u nedjel ju do~eku je Bayern.Za prvu me|usobnu ovosezonsku utakmi-cu ne veù ga li jepe utakmice budu}i je dobio crveni karton, a Ba varci su sla vili pobje-du rezultatom 6:1.

“Oni su trenutno najbolja ekipa na svi jetu”.

Dugo se igralo gluhih teleona na rela-ci ji N/FSBiH/Saet Su{i}, pa su u medi ji-ma izlazile kontradiktorne inormaci je, pa~ak i te{ke ri je~i, kada je u pitanju akci jabh. Sa veza da u goste pozo ve Seada Haj- ro vi}a, Alena Halilo vi}a, Harisa Seero-

vi}a i Seada Kola{inca.Hrvatski medi ji su od Su{i}a traìli ko-

mentar, predsta viv {i kako je N/FSBiHposlao poziv da pomenuti nastupe za BiH,{to se ni je svidjelo Papetu. Dok je klup- ko odmotano, {teta je ve} u~injena, ali...

“Nisam znao da je poslat poziv i to je jedina gre{ka u svemu. Sa ljudima iz Sa ve-za imam jako dobar odnos i njiho va ide-

ja je jako dobra. Sa ve}inom tih igra~a samu stalnom kontaktu i kod njiho vih poro-dica i menadèra sam insistirao da se dokumentaci ja {to pri je ri je{i. Da mogusad bih pozvao Seero vi}a, ali on nemadràv ljanstvo. Dakle, ide ja je dobra, ali nisam bio upoznat sa svime”, objasnio je Su-

{i}, na ~i je se ri je~i nado vezao Jasmin Ba- ko vi}...

“Medi ji u Hrvatskoj su obja vili pogre{nuinormaci ju da smo mi poslali poziv Ha- lilo vi}u kako bi igrao za nas, {to ni je isti-na. Mi smo svu ~etvoricu igra~a pozvalikao goste, kako bismo se upoznali sa njima. Rani je smo gubili igra~e zbog indo-lentnosti i htjeli smo da u budu}nosti sprije~imo sli~ne situaci je, da pokaèmo timigra~ima koliko nam je stalo. Utakmicaprotiv Slo veni je, bila je idealan trenutak za poziv, ali je u susjednim medi jima svepogre{no interpretirano”, kaè Bako vi} idoda je kako }e se u Ljubljani po ja viti

dvo jica, od ~etvorice gosti ju.“Hajro vi} i Seero vi} su pot vrdili dola-

zak. Ja vio se i Kola{inac, ko ji ni je dobio su- glasnost Schalkea za dolazak, dok odHalilo vi}a nismo dobili po vratnu inor-maci ju”, ustvrdio je Bako vi}.

J. Li.

Safet Su{i} pohvalio ideju N/FSBiH

Dolaze Seferovi} i Hajrovi},Halilovi} nije odgovorioRanije smo gubili igra~e zbog indolentnosti i htjeli smo da u budu}nosti sprije~imo

sli~ne situacije, da pokaèmo tim igra~ima koliko nam je stalo, kazao je Bakovi}



SPORTOSLOBO\ENJE subota, 26. januar/sije~anj2013. 47

BiH me|u 10 najboljih repre-zentaci ja svi jeta.

Moèmo samo izgubiti“[pani ja je prva, slaète li

se? Ko ima jo{ tu: Brazil, Nje-ma~ka, Holandi ja, Argentina,Itali ja..., oni su me|u 10, a mismo 26. na svi jetu. Realan sam~o vjek, i ja i igra~i znamo da neposjedu jemo kvalitet za prvih10 i ~ini mi se da u utakmiciprotiv Slo veni je mo emo samoizgubiti, nikako dobiti. Ako po-

bi jedimo 1:0, svi }e re}i kako ni-ste u stanju dobiti dva razlike.

Ako izgubimo, svi }e nas napa-sti {to nismo pobijedili. Znamogdje nam je mjesto i sigurno nismo me|u 10. Hvala Sre~ku, iliSlo vencu, kako sam ga zvaodok smo igrali za jedno, ali ma-lo je pretjerao”, uz smije{ak jekonstato vao Saet Su{i}, ko ji}e bh. reprezentativ ce okupiti4. ebruara u hotelu AustriaTrend u Ljubljani.

J. LIGATA

Su{i}ev spisak za SlovenceNa spisku igra~a za utakmicu protiv Sloveni je nalaze se: Asmir Bego-

vi} (Stoke City), Asmir Avduki} (FK Borac, Banja Luka), Ervin Zukanovi}(KAA Gent), Emir Spahi} (Sevilla FC), Toni [unji} (FC Zorya Lugansk), Men- sur Mujdà (SC Freiburg), Ognjen Vranje{ (FC Alania Vladikavkaz), Muha- med Be{i} (Ferencvarosi FC), Senad Luli} (SS Lazio Roma), Miralem Pja- ni} (AS Roma), Josip Kvesi} (FK @eljezni~ar), Adnan Zahirovi} (PFC Spar- tak Nalchik), Ivan Sesar (Elazigspor), Haris Medunjanin (Gaziantepspor),Seni jad Ibri~i} (FC Kasimpasa), Muamer Svraka (FK @eljezni~ar), MiroslavStevanovi} (Sevilla FC), Edin Dèko (Manchester City FC), Vedad Ibi{evi}(VfB Stuttgart) i Avdi ja Vr{a jevi} (HNK Hajduk Split).

Reprezentaci ja Gane sa vlada-la je u drugom kolu Ari~kogkupa naci ja Mali rezultatom 1:0

i tako se izdvo jila na prvoj pozi-ci ji grupe B, te se pribliìla pla-smanu u ~et vrtfnale.

Do pobjede u Port Elisabet-hu stigli su zahvalju ju}i pogo-tku Mubaraka iz penala u 38.minuti, ko jem je pre thodioprekr{aj Adama Tamboura u

svom kaznenom prostoru nadEmmanuelom AgyemangomBaduauom.

U drugom me~u ove grupereprezentaci je DR Konga i Nige- ra odigrale su bez golo va (0:0).

Rezultati (grupa B): Gana -Mali 1:0 (Mubarak 38 pen), Kon- go - Niger 0:0. Poredak: 1. Gana4, 2. Mali 3, 3. DR Kongo 2, 4. Ni- ger 1 bod.

AKN: Gana blizu~etvrtfinala

Me|unaro dni nogomet

ITALIJA Serie A

Subota: Lazio - Chievo (18), Juventus - Genoa(20.45). Nedjel ja: Bologna - Roma (12.30), Ata-lanta - Milan (15), Cagliari - Palermo (15), Cata-nia - Fiorentina (15), Parma - Napoli (15), Sam-pdoria - Pescara (15), Udinese - Siena (15), In-ter - Torino (20.45).

NJEMA^KA Bundesliga

Subota: Augsburg - Schalke (15.30), Frankfurt- Hoffenheim (15.30), Furth - Mainz (15.30),Hannover - Wolfsburg (15.30), M’Gladbach -Dusseldorf (15.30), Freiburg - Leverkusen(18.30). Nedjel ja: Hamburger - Bremen (15.30),Stuttgart - Bayern (17.30).

ENGLESKA FA CupSubota: Stoke - Manchester City (13.45), Bol-

ton - Everton (16), Brighton - Arsenal (16), Derby- Blackburn (16), Huddersfield - Leicester (16),Hull - Barnsley (16), Macclesfield - Wigan (16),Middlesbrough - Aldershot (16), Norwich - Luton(16), QPR - Milton Keynes (16), Reading - Shef-field Utd (16), Manchester Utd - Fulham (16).Nedjel ja: Brentford - Chelsea (13), Leeds - Tot-tenham (15), Oldham - Liverpool (17).

[PANIJA Primera

Subota: Celta Vigo - Real Sociedad (16), Le-vante - Valladolid (18), Zaragoza - Espanyol(20), La Coruna - Valencia (22). Nedjel ja: RealMadrid - Getafe (12), Vallecano - Betis (17), Bar-celona - Osasuna (19), Ath. Bilbao - Atl. Madrid(21), Mallorca - Malaga (21). Ponedjel jak: Sevil-la - Granada (21.30).

FRANCUSKA Ligue 1

Subota: Rennes - Marseille (17), Evian TG - Ajaccio (20), Montpellier - Sochaux (20), Nancy- Lorient (20), Reims - Toulouse (20), Troyes -Brest (20). Nedjel ja: St. Etienne - Bastia (14),Nice - Bordeaux (17), PSG - Lille (21).

Sarajevo -Vitez 1:0

Fudbaleri Sara je va su, u pri-

jateljskom me~u igranom napomo}nom terenu stadionaKo{e vo, pobi jedili Vitez s mi- nimalnih 1:0. Igra~ odlukebio je Ivan Tatomiro vi}, ko ji jeu 28. minuti postigao gol gla- vom nakon kornera.

Trener bordo tima DraganJo vi} u ovom me~u dao je priliku svim igra~ima, pa su takou prvom di jelu zaigrali: Ban- do vi}, Torlak, Dupo vac, Ta- tomiro vi}, [unje vari}, Todo-ro vi}, Horton, Tade je vi}, Sulji},F. Handì} i Meluno vi}, a u na-stav ku: Abdihodì} (E. Plaka-lo), Mi ju{ko vi}, îzmi}, Zlat- ko vi}, î va, Rado vac, Osma-

nagi}, A. Plakalo, Ra~i}, Huse-inba{i} i Ahmetspahi}.

Ina~e, Sara je vo je me~ za vr{i-lo me~ s 10 igra~a jer je u 75. minuti pocrvenio Amer Osma- nagi}.

M. K.

Foto: [. SULTANOVI]

Prijateljska

utakmica

Veznjak Muhamed Dàkmi}po ja~ao je redo ve FK Sara je vo.On je postigao dogo vor sa svojim mati~nim klubom i danas }ese priklju~iti treninzima ekipe,rekao je {e stru~nog {taba Dra- gan Jo vi} na ju~era{njoj kone-renci ji za no vinare odrànoj u

VIP salonu ko{ev skog stadiona.Tako }e Dà kmi}, ko ji ni je rea-lizo vao prelazak u azerbejdàn-ski Simurq pono vo igrati za bordo sastav, iz ko jeg je kao kapitenoti{ao po~etkom 2011. u ju`no-korejski Gangwon.

“Prego varamo sa jo{ jednimigra~em ko ji ni je iz na{e regi je.Nismo vi{e u prego vorima sadrugim udbaleima, pa tako ni saIsako vi}em i Martino vi}em. [tose ti~e Aarona Hortona, prerano

je za dono{enje zaklju~ka. Ame- rikanac }e odigrati ~etiri kontrol- ne utakmice i onda }emo odlu-~iti”, izja vio je Jo vi} i nasta vio:

“Na pripreme u Me|ugor jeputu jemo 29. januara i osta jemodo 6. ebruara. Ugo vorene su tripri jateljske utakmice. Igra}emosa Braniteljem 30. januara, 2. e- bruara sa Veleòm, a ~etiri danakasni je protiv Borca. Posli je togase vra}amo u Sara je vo, dok }emoza vr{nu azu priprema oba vitiod 10. ebruara u Opati ji.”

Na pitanje koliko }e se osjeti-ti odlazak tri ponajbolja igra~aSaida Huse jino vi}a, Zorana Be-lo{e vi}a i Ivana Sesara, strategSara je va Jo vi} odgo vorio je dastru~ni {tab ~ini sve kako bi senadoknadio odlazak doskora-{njih prvotimaca.

“Nadam se da smo ovaj put se- lektirali dobar tim. Uvjeren samda smo do veli kvalitetne no veigra~e. Oni }e nas opredi jeliti kojim stilom i modelom igre }emonastupati na prolje}e. Dosadsmo objekti vno za visili od nada-hnu}a po jedinaca, a sada }emopoku{ati da izgledamo kao ho- mogena ekipa”, naglasio je Jo vi}.

Predstav ljena su i dvo jica no- vajli ja Ognjen Todoro vi} i ErminHuseinba{i}.

“Prezado voljan sam pri jemomi pristupom svih u klubu. Naj va-`ni je je da se spremim i oprav- dam o~eki vanja”, kazao je vezniigra~ Todoro vi}.

Huseinba{i} je izrazio zadovoljstvo dolaskom u bordo klubi Sara je vo, za ko je ka e da je preli jep grad.

“Radi}u maksimalno kako bihizborio mjesto u ekipi i ispunioukazano po vjerenje”, podvukao

je napada~ Huseinba{i}.Z. RA[IDOVI]

Fudbalski klub Borac iznena-da se na{ao u velikim proble-mima. Naime, banjalu~kom premi jerliga{u blokirani su banko-

vni ra~uni zbog duga ko ji ovajklub im prema [koli udbalaDà ja.

Da stvar bude gora, ni je ri je~o maloj svoti nov ca, nego o izno-su od oko milion KM. Ta~ni je,812.000 KM i to zbog toga {to susedmorica igra~a premi jerliga-

{a iz grada na Vrbasu trenirali uovoj {koli udbala. To su: Emil- ko Janko vi} (66.625 KM), BorisRaspudi} (58.500), Dani jel Tadi}(45.500), Sini{a Gagula (65.406),Nemanja Damjano vi} (107.259),Marko Maksimo vi} (37.375) iDragan Vukajlo vi} (39.000). Spor

tra je od 2004. godine, a od tadasu dvi je strane nekoliko putasjedale za sto kako bi prona{lirje{enje. Pri je tri godine [F Dà-

ja je dobila sudsku presudu daim je Borac duàn vi{e od mili-on maraka, sa zateznim kama-tama, a Banjalu~ani su do sadaotplatili samo 250.000 KM.

Iz [F Dà ja nagla{a va ju da seo svemu oba vi je{teni i predsje-dnik N/FSBiH El vedin Begi},

Komisi ja za licenciranje klubo- va, te Komisi ja za fnansijskukontrolu klubo va u UEFA.

U Borcu ne negira ju dug, ali senada ju da }e sa ~elnim ljudimaDà je kroz razgo vore prona}ikompromisno rje{enje.

S. [.

Blokirani im ra~uni

Borac duguje 812.000 KM

Nekada{nji kapiten vratio seu FK Sarajevo

Ugovorene su tri prijateljske utakmice na

pripremama u Me|ugorju. Igra}emo sa

Braniteljem 30. januara, 2. februara sa

Veleòm, a ~etiri dana kasnije protiv Borca,

rekao je {ef struke Dragan Jovi}



SPORT OSLOBO\ENJEsubota, 26. januar/sije~anj2013.48

Broj 1 -61/13Sa ra jevo, 25. 1. 2013. godine

Na kon u~esta lih poziva dioni~a ra Bosna li jeka d.d. Sa ra jevo prema Sa ra jevskoj ber zi - bur zi vri jednosnih pa pira d.d. Sa ra jevo (SASE) sa zahtjevom o~itova nja o kreta njima dionica Bosna li jeka, kao i po jedinih medijskih inter preta ci ja, Upra va Ber ze da je sli- jede}e sa op{tenje za ja vnost.

Dionice kompa ni je Bosna li jek d.d. Sa ra jevo su uvr{tena u zva ni~nu kota ci ju Ber ze. Dionica ma Bosna li jeka se slobodno prometu je putem Ber ze, a u skla du sa va e}im Za konskim propisima, odnosno Pra vilima Ber ze.Ci jene dionica Bosna li jeka d.d. Sa ra jevo, kao i svih osta lih dionica ko je se prometu ju putem Ber ze su apsolutno transpa rentne i dostupne putem Ber ze u obliku medijskih saop}enja, odnosno putem web por ta la www.sase.ba.

Koriste}i priliku da jemo zva ni~nu infor ma ci ju o kreta njima dionica Bosna li jeka d.d. Sa ra jevo 24.1.2013.

Simbol Datum Srednji Promjena Ci jena Ci jena Najbolja Najbolja Najbolja Najbol ja Ma x. Min . Bro j Koli~ina Vri jednost Trì{na Max. Min.kurs % otvaranja zatvaranja kupovna prodajna kupovna prodajna ci jena ci jena transa- kapitalizaci ja ci jena u ci jena u

ci jena ci jena koli~ina koli~ina kci ja 52 sedmice 52 sedmice

BSNLR 24.1.2013 14 0 14 14 13,5 14,9 1 42 14 14 2 150 2.100,00 106.347.584,00 14,2 7,81

Kako se pribli a va za vr{etak regularnogdi jela sezone, tako je sve iz vjesni je da }eko{arka{i Igokee ostati na vrhu i Final-Four do~ekati sa prve pozici je. Osam ko-la je do kra ja, a Aleksandrov ~ani trenu-tno ima ju tri pobjede vi{e od beogradskihri vala, Crvene zvezde i Partizana, {to je

kapitalna prednost.Ipak, u redo vima lidera ni{ta ne pre- pu{ta ju slu~a ju. Svi su slo`ni u ocjeni daopu{tanja ne smi je da bude i sa takvimrazmi{ljan jima igra~i bh. viceprvakado~eku ju okr{aj 19. kola sa Union Olim- pi jom.

“Ljubljan~ani jo{ ima ju {anse da se plasira ju na za vr{nicu i sigurno je da }e protiv nas biti veoma moti visani. Odli~na jeto ekipa, vidjeli smo to i u na{em prvomodmjera vanju snaga u Lakta{ima i mo-ra}emo dobro da zagrizemo ako elimoda ostanemo na pobjedni~kom kursu”, is-takao je Milan Dozet, kapiten Igokee.

Prema njego vim ri je~ima, euori je uIgokei nakon velikog tri juma protiv Cr-

vene zvezde nema:“Pre vi{e smo iskusni da bismo podle-

gli pri~ama o tome kako smo ve} za vr{i-li posao i kako smo se plasirali u Euroli-gu. O elitnom takmi~enju zaista niko nerazmi{lja. Ima mnogo da se igra do kraja i ne}emo dozvoliti da nas takve pri~e

opuste. Utakmica protiv Olimpi je je prava prilika da to i pokaèmo”. Aleksandrov ~ani su platili ceh pobje-

di u derbi ju 18. kola, jer su se u fni{u uta-kmice po vri jedila ~ak tro jica igra~a. Fi- lipu Adamo vi}u je stradala arkada, Mar- ko Brki} je po vri jedio vratni pr{ljen, a Ne- boj{a Joksimo vi~ list desne noge.

“Kako sada stvari sto je, sva tro jica }e bi-ti spremni za okr{aj u Ljubljani. To binam, nara vno, mnogo zna~ilo, jer sunam potrebni svi igra~i u rotaci ji kako bismo sa vladali doma}ina. Olimpi ja jeambiciozna ekipa, ali vjeru jem da }emopruìti jo{ jednu dobru parti ju ko ja }enam doni jeti no vu pobjedu”, zaklju~io jeDozet. A. M.

Ko{arka{i sara jev ske Bosne uokviru 15. kola Lige 12 gostu ju uKaknju kod istoimenog proti vni-

ka gdje ima ju priliku da samos-talno preuzmu vrh tabele. Studen- ti se trenutno nalaze na diobiprve pozici je sa istim bro jem bodo va kao i prvoplasirana Mla- dost, ko ja svoj susret ovog kola igrasutra u Vogo{}i.

Svakako da se ekipa iz na{eg gla-

vnog grada nalazi u boljoj ormi ida je iskustvo na njenoj strani, aliiz tabora studenata pozi va ju na

oprez pred ovo gosto vanje.“Mi smo blagi a voriti i sigurnoda protiv Kaknja idemo na pobje-du, kao i u svakoj utakmici. Ta-ko|er, èlimo prvu pozici ju i nesmi jemo sebi dozvoliti neko izne-na|enje. Ipak, ne}emo tako lakodo}i do pobjede i od prve minute

moramo biti maksimalno kon- centrisani na igru”, rekao je NerminBuza, ko{arka{ Bosne.

Pred utakmicu sa Bosnom ko-{arka{ki klub Kakanj po ja~ao seLukom Drezgom, ko ji je stigao iz[ibenika. Drezga (25) igra na pozici ji bek-{utera, a pri je Kaknjanastupao je za [ibenik, Zagreb,Trogir, ukra jinski Khimki, turskeklubo ve Olin Edirne i Fener Ulker,

Sonik Puntamiku i zadnju sezonuza slo venskog prvoliga{a Helios izDomàla.

“Drezga je pro vjeren igra~ i pu-no }e nam zna~iti u borbi za opstanak u prvoliga{kom dru{tvu. Po- krenuli smo postupak registraci jei ako sve pro|e u redu, mogao bi

debito vati protiv Bosne”, izja vio jeMe vludin Deliba{i}, predsjednik KK Kakanj.

U preostalim susretima dana-{njeg programa sasta ju se: Zrinjski- Radnik, Posu{je - Varda, te Leotar- Ser vitium.

A. M.

LIGA 12 Bosna gostuje u Kaknju

STUDENTI IMAJUpriliku za vrh tabelePred utakmicu sa Bosnom ko{arka{ki klub Kakanj poja~aose Lukom Drezgom, koji je provjeren igra~ i puno }e imzna~iti u borbi za opstanak u prvoliga{kom dru{tvu

ABA Igokea u Ljubljani èli novu pobjedu

Dozet: Nema opu{tanja,mora}emo da zagrizemoPrevi{e smo iskusni da bismo podlegli pri~ama o tome kako smo

ve} zavr{ili posao i kako smo se plasirali u Euroligu. O elitnom

takmi~enju zaista niko ne razmi{lja, rekao je kapiten bh. viceprvaka

Bojan Radeti}novi igos

Igokea je u svo je redove dovela 24-go-di{njeg krilnog centra Bo jana Radeti}a.

Ovaj 203 cm visoki igra~ me|u igose sti-è iz {vedske ekipe White Eagles, gdje je odigrao samo {est utakmica uz 5,8poena po me~u.

Kari jeru je Radeti} po~eo u Borcu izâ~ka, nakon ~ega je pre{ao u FMP, anakon ujedinjena FMP-a i Crvene zve-zde krenuo je dobro i u novom timu, ali je do ivio te{ku povredu koljena ko ja ga je odvo jila od parketa gotovo pola godine.

Ovu sezonu po~eo je u Rumuni ji u ekipi Pitesti ja, a nastavio ju je u [vedskoj.Sada je dogovorio sve uslove oko pre- laska u Igokeu, {to }e biti sasvim sigurno veliko po ja~anje za lidera ABA lige.



SPORTOSLOBO\ENJE subota, 26. januar/sije~anj2013. 49

Larisa Ceri}, sjajna bh. reprezen-tativ ka u dùdu, progla{ena je zaukupno najboljeg sportistu u 2012.na sino}njem 68. izboru na juspje-{ni jih sportista i ekipa u organizaci-ji Sportskog sa veza BiH. Larisa Ceri}osvo jila je naslov evropske prvaki-nje kod mla|ih seniorki do 23 godi-ne na EP-u u Pragu, ostvariv {i ~etiripobjede. Osva ja~ica je bronzanihmedalja na svjetskim kupo vima uRimu, Bukure{tu, Pragu i Celju tesrebrne medalje na Balkani jadi uTrebinju.

Velika konkurencija

U po jedina~noj ènskoj konku-renci ji u u i izbor u{le su Sanela Ter-zo (bodybuilding), Selma Sejdino-vi} (d udo), Emina Hadìahmeto-vi} (stoni tenis) i Larisa Ceri}, ko jojje odlukom ìri ja sa Muhamedom

Konji}em na ~elu pripao naslov najbolje takmi~arke.

Naj-sportista u po jedina~noj mu-{koj konkurenci ji je Admir Zukan,~lan karate reprezentaci je BiH, ko-

ji je izborio peto mjesto na 21. SP-u u Parizu. Za dobi janje laska vogpriznanja konkurisali su jo{ DarioStoj~i} (bo}anje) i Adnan Adilo vi}(karate).

Dr. Branislav Crnogorac, sele-ktor dùdo reprezentaci je BiH, izabran je za najboljeg trenera. Konku-

risali su jo{ dr. Suad ]upina (kara-te) i Jakov Lon~ar (bo}anje).

Baca~ kugle Mesud Pezer, ko ji jepro{le godine osvo jio peto mjestona Svjetskom prvenstvu u Barce-loni, izabran je za na juspje{ni jeg ju- niora. Kandidati su jo{ bili Edin Sa-ri} (karate) i Eldina Kasumo vi}a(jiu-jitsu).

Najbolja juniorka je Sana Musli},ko ja je osvo jila zlatnu medalju naSvjetskom amaterskom prvenstvuza juniorke u bodybuildingu open

u Budimpe{ti. Kandidatkinje su jo{ bile Aleksandra Samard i} (dù-do) i Adna Stamboli} (kick boks).

Karatisti najbolji

Karate reprezentaci ja BiH, ko ja jeizborila bronzu u ekipnim borba-ma na 47. EP-u na Tenerifma, progla{ena je za najbolju mu{ku ekipuu konkurenci ji bo }arske i aeromo-delarske reprezentaci je.

Za na juspje{ni ju ènsku ekipuizabran je AK Borac iz Banje Luke(u konkurenci ji SFK 2000 Sara je vo,

STK Pri jedor, enske karate repre-zentaci je BiH), dok je najbolja drà-

vna selekci ja, odnosno, ekipa -OKK Spars .

Maniestaci ja izbora najboljegsportiste odràna je u Narodnompozori{tu u Sara je vu, a njen pokro- vitelj bio je ~lan Predsjedni{tva BiH@eljko Kom{i}. Odrà vanje sve~a-nosti podràli su i Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sara je vo, generalni sponzor Sara je vo osigura-nje, kao i mikrokreditna ondaci jaSunrise Sara je vo. G. V.

Na Svjetskom rukometnomprvenstvu ko je se odrà va u Bar-celoni, sino} su odigrana dvapolufnalna me~a nakon ko jih supoznati i fnalisti ko ji }e se sutraboriti za titulu svjetskog prvaka.To su doma}in [pani ja i evrop-ski prvak Danska.

Doma}in takmi~enja [panijasino} je oprav dala ulogu a vori-

ta protiv Slo veni je i sla vila sa26:22. U prvom di jelu oba timasu sakupila po 23 {uta u gol, aprednost [panaca bile su ~etiriblokade. S druge strane Slo ven-ce je u igri drào golman GorazdSko sa ~ak 10 odbrana u prvompolu vremenu ko je je za vr{eno s13:12 za doma}ine. U nastav ku[panci su ubacili u brzinu vi{e i"razbili" Slo vence. Pet minutapri je kra ja me~a uri ja je vodila s24:18 i tada je ve} sve bilo jasno.

Kod [pani je na jefkasni ji jebio Canellas sa pet pogodakadok je Viran Morros postigaotri, kao i Julen Aguinagalde. KodSlo venaca od stri jelaca su se is-

takli Marguc sa sedam, te Dole-nec sa {est golo va. Golman [pa-ni je [terbik kraj je do~ekao saodli~nih 10 odbrana, dok je nadrugoj strani Sko imao ~ak 12uspje{nih inter venci ja.

U drugom sino}njem me~uevropski prvaci Danci bili su bo-

lji od na{ih zapadnih susjedaHrvata ko je su pobi jedili sa 30:24.

Hrvatska je jako lo{e otvorila

susret te je ve} nakon desetak minuta gubila sa 1:6. Ipak, na pauzuse oti{lo sa dosti`nih 14:11 zaDance. Na samom otvaranjudrugog polu vremena, kaubo jisu golo vima Hor vata i Kopljarauspjeli da se primaknu na 16:14,ali su Danci seri jom 3:0 uspjeli da

vrate pet golo va prednosti i tu suprakti~ki zape~atili sudbinu Hr-

vatske ko ja do kra ja ni je uspje-

vala da anulira prednost proti- vnika. Iako je Landin na goluDanske djelo vao skoro nesa vla-di vo, problem Hrvata ni je bio sa-mo u njemu ve} i u sporom pro- toku lopte. S druge strane Dan- ci su jako dobro izlazili na poku-{a je {ute va Hrvata s vanjskih

pozici ja. Bili su mnogo brì iagresi vni ji u napadu, a takav pristup im se na kra ju itekako is-

platio.Dance je predvodio sjajni An- ders Eggert s de vet golo va, a Ni- klas Landin je sakupio ~ak 16 odbrana. Kod Hrvata, Bi~ani} se is-takao sa sedam golo va dok je golman Mirko Alilo vi} ubiljeìoosam odbrana. M. K.

NBA

Knicksi slaviliu Bostonu

Ko{arka{i New York Knicksadugo nisu znali za pobjedu nad

Celticsima u njiho vom TD Gar- denu i to do ~et vrtka na ve~erkad je seri ja od 13 uzastopnihporaza prekinuta pobjedomKnicksa sa 89:86. Bila im je prvapobjeda Knicksa u Bostonu odno vembra 2006. godine.

Goste je vodio do pobjedeCarmelo Anthony ko ji je ubacio28 ko{e va uz de vet skoko va.Kod Celticsa najbolji je bio Ra- jon Rondo, ali ni njegov triple -double u~inak (23 ko{a, desetskoko va i 11 asistenci ja) ni jepomogao ekipi.

U preostale dvi je odigraneutakmice ve~eri Toronto je sla- vio na gosto vanju kod Orlanda

97:95, dok je Phoenix izne-na|uju}e kod ku}e sa vladaoLA Clipperse 93:88.

NBA, ~et vrtak: Orlando - To- ronto 95:97, Boston - New York 86:89, Phoenix - LA Clippers94:88.

Izbor naj-sportiste BiH za 2012. godinu

Larisa Ceri}bez premca

Posebna priznanjaPosebno priznanje “Mirza Deliba{i}” pripalo je ko{arka{u OKK Spars Nedi-

mu Buzi. SSBiH dodi jelo je Edinu Dèki i Mirzi Teletovi}u speci jalno priznanje Ambasador sporta, dok su nagrade sportske nade uru~ene Aleksandri Samar-dì} (dùdo), Petru Zadri (dùdo) i Asji Reizbegovi} (taekwondo). Nagrada zaìvotno djelo pripala je Alojzu Reni}u i Miodragu Mrdi}u.

Specijalne nagradeSpeci jalnim priznanjima za razvoj i unapre|enje sporta nagra|eni su: dr. Ad-

nan Hadìmuratovi}, dr. Husni ja Hajmovi}, Asim [aki}, Enver Kukuruzov}, Haj- ro Bo jadì} (posthumno), Islam Dùgum, Ahmet Dilek, Husein Rami}, FerdoMikuli}, Mirsad Terzo, STK Bosna, Fuad Me{i}, Nihad Veli}, NK Travnik, Kick boxing savez BiH, sportsko plesni centar Virus, aeromodelarska reprezenta-ci ja BiH, Jiu - jitsu savez BiH, [K Ttravnik, Planiraski savez BiH.

Primaoci nagrade za vrhunski rezultat bili su jo{: Me hmedali ja Bajri}, Bo-}arski savez BiH, ko{arka{ka juniorska selekci ja BiH i reprezentaci ja BiH u sje- de}oj odbojci.

Poznati finalisti Svjetskog rukometnog prvenstva

[panija i Danska za prvaka svijetaFavorizovana [panija u polufinalu savladala Sloveniju s 26:22 • Golman Landin sa 16 odbranai Eggert sa devet golova bili su nerije{iva enigma za Hrvate koji su poraèni rezultatom 24:30

Reuters

Foto: D. TORCHE

Dùdistkinja Larisa Ceri} progla{ena ukupno za najboljeg sportistu BiHu pro{loj godini • Karatista Admir Zukan najuspje{niji u pojedina~nojmu{koj konkurenciji u 2012. • Dèko i Teletovi} - ambasadori sporta

Reuters




Javno preduze}e za upravljanje,za{titu i odràvanje objekata u vlasni{tvu Op}ine Novi Grad Sarajevo"LOKOM" d.o.o. S a r a j e v o

NADZORNI ODBORBroj: 118/13Sa ra jevo, 17.1.2013. godine

Na osnovu ~la na 8. Za kona o ministar skim, vla dinim i drugim imenova njima Federa ci je Bosne

i Her cegovine ("Slu`bene novine Federa ci je Bosne i Her cegovine", br. 12/03 i 34/03), te ~la na 18, 20. i 54. Sta tuta Ja vnog preduze}a za upravljan je, za {titu i odrà va nje objeka ta u vla sni{tvuOp}ine Novi Grad Sa ra jevo "LOKOM" d.o.o. Sa ra jevo ("Slu`bene novine Kantona Sa ra jevo", br.4/10) i ~la na 24. Poslovnika o ra du Nadzor nog odbora JP "LOKOM" d.o.o. Sa ra jevo, Nadzor niodbor, na 15. sjednici, odrà noj 17.1.2013. godine, donio je

O D L U K Uo poni{tavanju javnog oglasa za izbor i imenovanje na pozici je predsjednika i

~lanova Odbora za revizi ju Javnog preduze}a za upravljan je, za{titu i odràvanjeobjekata u vlasni{tvu Op}ine Novi Grad Sara jevo, "LOKOM" d.o.o. Sara jevo,

~i ji je osniva~ Op}ina Novi Grad Sara jevo

IPoni{ta va se ja vni oglas za izbor i imenova nje na pozici je predsjednika i ~la nova Odbora za revizi ju Ja vnog preduze}a za upravljan je, za {titu i odrà va nje objeka ta u vla sni{tvu Op}ine NoviGrad Sa ra jevo, "LOKOM" d.o.o. Sa ra jevo, ~i ji je osniva~ Op}ina Novi Grad Sa ra jevo, ra spisanna osnovu odluke Nadzor nog odbora JP "LOKOM" d.o.o. Sa ra jevo, br. 687/12 od 19.12.2012.godine, a objavljen u Slu`benim novina ma Federa ci je BiH br. 111/12. od 26.12.2012. godine,dnevnom listu Oslobo|enje 26.12.2012. godine i na web stra nici i ogla snoj plo~i JP "LOKOM"

d.o.o. Sa ra jevo.

IIOdluka stupa na sna gu da nom dono{enja, a ista }e biti objavljena u jednom od dnevnih listova Kantona Sa ra jevo, u "Slu`benim novina ma Federa ci je Bosne i Her cegovine", na web stra nici iogla snoj plo~i JP "LOKOM" d.o.o. Sa ra jevo.

IIIZa realiza ci ju ove odluke za duù je se direktorica JP "LOKOM" d.o.o. Sa ra jevo.

VD PREDSJEDNIKNadzornog odbora

JP "LOKOM" d.o.o. Sara jevo

Jusuf Va tre{

"ASA OSIGURANJE" d.d. Sara jevoBulevar Me{e Selimovi}a br. 16

71 000 Sara jevo

Na osnovu ~la na 243. Za kona o privrednim dru{tvima ("Sl. novine FBiH" br. 23/99, 45/00, 2/02,6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/10) i ~la na 41. pre~i{}enog teksta Sta tuta Dru-{tva za osigura nje ASA OSIGURANJE d.d. Sa ra jevo broj OPU-IP-235/09 od 25.6.2009. god.,Nadzor ni odbor Dru{tva na pri jedlog dioni~a ra ASA FINANCE d.d. Sa ra jevo vr{i dopunu dne-vnog reda XIII Skup{tine Dru{tva ASA OSIGURANJE d.d. Sa ra jevo, ko ja se odrà va 14.2.2013.godine sa po~et kom u 9 sa ti i ovim putem objavlju je:

DOPUNU OBAVJE[TENJAo sazivanju XIII Skup{tine dioni~ara Dru{tva za osiguranje

ASA OSIGURANJE d.d. Sara jevo

Vr{i se dopuna dnevnog reda za XIII Skup{tinu dioni~a ra Dru{tva za osigura nje ASA OSIGU-RANJE d.d. Sa ra jevo sa ta ~kom 4. dnevnog reda:

4. Dono{enje odluke o izmjena ma i dopuna ma Sta tuta Dru{tva.

Predsjednik Nadzornog odboraHajrudin Sma ji}, s.r.

[kolski odbor JU O[ "Za im Kolar" Dej~i}i, na osnovu ~la na 90, a u vezi sa ~la nom 75. Za kona o osnovnom odgo ju i obra- zova nju ("Slu`bene novine Kantona Sa ra jevo" broj: 10/04, 21/06, 26/08 i 31/11), Odluke [kolskog odbora broj: 01-525/13od 24. 1. 2013. godine, uz pret hodnu Sa gla snost Ministar stva za obra zova nje, na uku i mla de Kantona Sa ra jevo broj: 11-38-22632-14-1/12 od 4. 1. 2013. godine, ra spisu je

K O N K U R Sza popunu upra`njenih radnih mjesta

1. Nasta vnik/nasta vnica njema ~kog jezika 8 ~a sova sedmi~no, ra dni odnos se za sniva na odre|eno vri jeme - do povrat ka za poslenice sa porodiljskog odsustva, a najka sni je do 15. 8. 2013. godine.

2. Nasta vnik/nasta vnica infor ma tike na 5 ~a sova sedmi~ne nor me, ra dni odnos se za sniva na odre|eno vri jeme, a najduèdo 15. 8. 2013. godine.

3. Nasta vnik/nasta vnica tehni~kog odgo ja na 5 ~a sova sedmi~ne nor me, ra dni odnos se za sniva na odre|eno vri jeme, a naj-duè do 15. 8. 2013. godine.

Uvjeti za pri jem:Pored op}ih uslova za za sniva nje ra dnog odnosa, kandida ti treba da ispunja va ju i posebne uslove predvi|ene Za konom o os-novnom odgo ju i obra zova nju, Nasta vnim pla nom i progra mom za osnovnu {kolu i Peda go{kim standar dima i Pra vilnikomo unutra {njoj or ga niza ci ji i sistema tiza ci ji ra dnih mjesta.Uz pri ja vu na konkurs kandida ti su du`ni dosta viti kra }u biogra fi ju i doka ze o ispunja van ju op}ih i posebnih uslova (u ori-gina lu ili ovjerenoj kopi ji) i to:

- diplomu o za vr{enoj {koli- izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih (ne sta ri ji od 6 mjeseci)- uvjerenje o dràvljanstvu (ne sta ri je od 6 mjeseci)- uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti }e dosta viti kandida ti ko ji budu primljeni u ra dni odnos

Konkurs osta je otvoren 8 da na od da na objavljivan ja.Pri ja ve sa dokumenta ci jom dosta viti na adresu:JU O[ "ZAIM KOLAR" - Dej~i}i71 223 DELIJA[ (sa naznakom za konkurs)Konkurs }e biti objavljen u dnevnom listu Oslobo|enje 26. 1. 2013. godine.Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.

UNI VER ZI TET U SA RA JEVU

FA KULTET ZDRAV STVE NIH STU DI JAU SA RA JEVU

Na osnovu Odluke Upravnog odbora Fakul teta zdravstve nih studi ja u Sara jevu broj: 01 - 1 - 43/13 od 25.1. 2013. godi ne

FA KULTET ZDRAV STVE NIH STU DI JA U SA RA JEVU raspi su je

K O N K U R S I

Za izbor nastavni ka u sva nastavni ~ka zvanja:

1. Nau~na oblast 7. "Okolinsko zdravlje", Nau~na oblast 8. "Upravljan je vodom, hranom iishranom" i Nau~na oblast 9. "Sanitarna inspekci ja i metode sanitarnog nadzora".................................................................................................................................................(1 izvr{ilac)

2. Nau~na oblast 13. "Radiolo{ke tehnologi je u radiodi jagnostici"................................................................................................................................................(2 izvr{ioca)

II Za izbor saradni ka u zvanje vi {eg asistenta:

1. Nau~na oblast 1. "Za{tita i njega individualnog zdravlja".................................................................................................................................................(1 izvr{ilac)

2. Nau~na oblast 2. "Za{tita i njega zdravlja porodice".................................................................................................................................................(1 izvr{ilac)

3. Nau~na oblast 3. "Za{tita i njega zdravlja za jednice".................................................................................................................................................(1 izvr{ilac)

4. Nau~na oblast 4. "Kineziologi ja i kineziterapi ja"................................................................................................................................................(2 izvr{ioca)

5. Nau~na oblast 5. "Rehabilitaci ja"...............................................................................................................................................(5 izvr{ilaca)

6. Nau~na oblast 6. "Okupaciona terapi ja"................................................................................................................................................(2 izvr{ioca)

7. Nau~na oblast 7. "Okolinsko zdravlje".................................................................................................................................................(1 izvr{ilac)

8. Nau~na oblast 8. "Upravljan je vodom, hranom i ishranom".................................................................................................................................................(1 izvr{ilac)

9. Nau~na oblast 9. "Sanitarna inspekci ja i metode sanitarnog nadzora".................................................................................................................................................(1 izvr{ilac)

10.Nau~na oblast 10. "Sistemi zdravstvene za{tite".................................................................................................................................................(1 izvr{ilac)

11.Predmet: "Fizikalna terapi ja u rehabilitaci ji neurolo{kih i senzornih onesposobljen ja".................................................................................................................................................(1 izvr{ilac)

Kandida ti ko ji se pri ja ve pored op{tih uslova predvi|enih Za konom treba da ispunja va ju i posebne uslove pre -dvi|ene Za konom o visokom obra zova nju ("Slu bene novine KS" br. 22/10) i Pra vilima Fa kulteta zdrav-stvenih studi ja u Sa ra jevu.

Kandida ti ko ji su se pri ja vili za izbor u jedno od nasta vni~kih i sa ra dni~kih zva nja, uz pri ja vu dostavlja juo Biogra fi ju (CV),o Ovjerenu kopi ju diplome o za vr{enom fa kultetu i ovjerenu kopi ju diplome o nau~nom stepenu,o U pri ja vi kandidat mora na zna ~iti jedno od zva nja za ko je se pri javlju je i ma ti~nu oblast. U suprotnom

se takve pri jave ne}e razmatrati.o Objavljene knjige, monogra fi je i druge nau~ne ra dove iz oblasti za ko ju se pri javlju ju,o Kandida ti za izbor u zva nje vanredni ili redovni profesor prila u pot vrdu o provedenom najma nje je-

dnom izbor nom periodu u pret hodnom zva nju, odnosno pot vrdu da su proveli u nasta vi najma nje trigodine na kon posljednjeg izbora ukoliko su ispunili uslove za izbor u vi{e zva nje pri je isteka perioda na ko ji su bira ni,

o Kandida ti za izbor u zva nje vanredni profesor ili redovni profesor prila u pot vrdu o mentor stvu naj-

ma nje jednom kandida tu za stepen drugog ciklusa studi ja, odnosno najma nje po jednom kandida tu za stepen drugog i tre}eg ciklusa studi ja, odnosno mentor stvo kandida tu za stica nje nau~nog stepena ma -gistra i doktora na uka, po dobolonjskom progra mu,

o Kandida ti ko ji se pri ja ve za izbor u zva nje vi{eg asistenta treba da ispunja va ju sli jede}e uslove:• Da ima stepen drugog ciklusa studi ja (ma gisterij);• Da pozna ju jedan svjet ski jezik, {to doka zu ju uvjerenjem od odgova ra ju}e usta nove.

Svi kandida ti ko ji se pri javlju ju za izbor u zva nje nasta vnika ili sa ra dnika oba vezni su priloìti:o Uvjerenje o dràvljanstvu - original ili ovjerena fotokopi ja o Izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih - original ili ovjerena fotokopi ja o Kandidat ko ji bude iza bran po konkur su oba vezan je dosta viti uvjerenje o neka`nja van ju Ministar stva

unutra {njih poslova i suda - original ili ovjerena fotokopi ja (ne sta ri je od tri mjeseca) u roku od 15 da -na od dono{enja odluke o izboru.

Kandida ti ko ji su stekli diplome u inostranstvu, prila u nostrificira ne diplome (ovjerena fotokopi ja).

Konkurs osta je otvoren 15 da na od da na objavljivan ja.

Nebla govremene i nepotpune pri ja ve se ne}e ra zma tra ti!

Dokumenta ci ja priloèna po konkur su ne}e se vra }a ti kandida tima.

Pri ja ve sa tra enom dokumenta ci jom dostavlja ju se sa na zna kom

"PRIJAVA ZA KONKURS"na adresu

FA KULTET ZDRAV STVE NIH STU DI JA U SA RA JEVU BOL NI KA 25

71 000 SA RA JEVO



MIJENJAM trosoban stan u Kova~i}i-ma za veci u Centru ili Novom Sara je-vu. Tel: 062/449-929.sms

SARAJEVO-Zagreb, stan u centru Sa-ra jeva, za trosoban u centru Zagreba, napotezu tramva ja. Tel. 00387/62-279-428,00387/33-214-595.k

PRODAJEM mi jenjam stan 81m2 dvabalkona, eta`no gri janje plin, stru jaMari jin Dvro Kralja Tvrtka. Tel.033/668-460.k

TRA@IM za iznajmiti namje{tenu gar-sonjeru, na potezu Pofali}i-êngi} Vila.Mob: 063/789-212.k

AGENCIJI potrebno vi{e stanova u Vo-go{}i, za poznate kli jente. Mob. 061/579-493.k

AGENCIJI potrebno vi{e stanova za po-znate kli jente. Tel. 033/654-793.k

POTREBAN dvosoban namje{ten stan,u Hrasnici, sa gri janjem, internet kone-kci jom i kablovskom, na period od 3-4

mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.kAGENCIJI potrebni stanovi za izdava-nje i proda ju, li jenti poznati.Tel. 061/360-084.k

TRA@IM ZA iznajmiti namje{tenu gar-sonjeru, na potezu Pofali}i-êngi} Vila.Mob: 063/789-212.k

AGENCIJI potrebno vi{e stanova uzgradi za iznajmljivan je. Tel. 061/437-732i 061/214-306.k

POTREBNO vi{e stanova za proda ju iizdavanje u kantonu Sara jevo. Tel:062/200-777, 033/203-127.k

POTREBNO vi{e praznih i namje{tenihstanova i ku}a za iznajmljivan je.Tel:061/214-306 i 061/437-732.k

IZDAJEM kancelarijski prostor uNe|aricima. Mob. 061/221-706.sms

IZDAJEM namje{ten stan u Ne|aricima.Mob.061/221-706.sms

IZDAJE se stan na stupu kod omwpumpe. novogradnja dvosoban, namje-{ten,kablovska tv, internet itd ci jena400km. kon Tel: 061/811-759.sms

IZDAJEM jednosoban namje{ten stanna ko{evskom brdu ènskim osobama.Tel: 061/253-382.sms

IZDAJEM trosoban polunamje{ten stan,ul. Grada~a~ka, 300 KM. Tel. 061/140-554.sms

IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz, Vraca. Tel.033/972-299.k

IZDAJEM namje{teno garsonjeru 30m2i stan 60m2 ul. Bjelave. Tel. 061/356-535.k

IZDAJEM sobu sa gri janjem kablovskatv kod Hitne pomo}i mu{karcu zapo-slenom. Tel. 033/659-895 i 062/619-677.k

IZDAJEM dvosoban namje{ten stanIlidà-Luàni samcu/ici 400KM+reì je.Tel. 061/177-610.k

IZDAJEM komfornu sobu studentica-ma ili zaposlenoj eni strogi Centar. Tel.063/931-407.k

IZDAJEM jednokrevetnu sobu samcimana Stupu, ci jena 180 KM, reì je ura~u-nate. Tel: 033/452-995.k

IZDAJEM nov poslovni prostor 40m2 dopo{te na Ba{~ar{i ji ci jena 450KM. Tel.061/925-106.k

IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, centar, Mejta{, za jednu ili dvi je osobe, novsamostalan objekat, sa nus prostori jama.Mob. 061/869-396.k

2448.k

POVOLJNO izda jem ku}a, prize-mlje+sprat, 4 sobe, kuhinja, mokri~vor+nus prostori je, namje{teno, strogicentar, Mejta{. Mob. 061/869-396.k

IZDAJEM jednokrevetnu ili dvokreve-tnu sobu djevojkama za stanovanje. ul.Mula Mustafe Ba{eski je br. 3/II, Sara-

jevo. Mob. 061/252-663.k

IZDAJEM dvokrevetnu komfornu sobu,Bjelave, upotreba kuhiinje i interneta. Tel.443-938, 062/224-836.k

IZDAJEM sprat ku}e u Donjm Vele{i-}ima sve zasebno voda, stru ja, plin i ulaztek renoviran namje{ten komplet cjena

200KM. Tel.061/305-132.kIZDAJEM garaù kod Drveni je mosta.Mob. 061/157-677 i 033/218-490.k

IZDAJEM dvoiposoban namje{ten stansa centralnim gri janjem, II sprat, inter-net, Trg Hero ja. Tel. 544-863, 061/809-336.k

IZDAJEM jednosoban namje{ten stan,Marin dvor. Mob. 066/775-459.k

IZDAJEM trosoban namje{ten stan,kod okretaljke Jezero. Tel. 442-998,061/525-795.k

IZDAJEM dvosoban namje{ten stan,centar. Mob. 061/654-738, 0627562-244.k

IZDAJEM manju ku}u, praznu, bez gri- janja, B. potok, Sisovi}a 39. Tel. 618-384.k

IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, Tre- bevi~ka 64, N. Sara jevo. Mob. 062/203-680.k

IZDAJEM garaù na Grbavici I, kod{kole, Grbavi~ka. Mob. 062/623-640.k

BA[ÂR[IJA, trosoban 75m2, renovi-ran, namje{ten, eta`no, zaposlenim.Mob. 061/350-448.k

IZDAJEM dvoiposoban namje{ten stan,69m2, parno gri janje, 300 KM, Saraj pol-

je. Tel. 212-022, 061/502-773.k

IZDAJEM garaù, centar grada, [tro-sma jerova. Tel. 200-227, 061/908-587.k

IZDAJEM garsonjeru, sve po dogovoru,poseban ulaz, osebno stru ja, I. Samako-vli je 155. Tel. 242-378, 060/319-13610.k

LJEKARIMA na speci jalizaci ji ili bra-~nom paru, izda jem dvosoban namje{tenstan. Mob. 061/871-218.k

IZDAJEM garaù na duì period, Radi-}eva, kod BBI. Mob. 061/388-858.k

IZDAJEM namje{ten stan na Vrba-nju{i (Ba{~ar{i ja). Tel. 061/191-781.k

IZDAJEM dom odmora i oporavka uprirodi u Ledi}ima, 8 leà ja, kamin sa-la, dnevni boravak, kuhinja, sanitari je.Mob. 061/131-726.k

IZDAJEM namje{tenu garsonjeru za je-dnu osobu, Donji Vele{i}i, poseban ulaz,centralno gri janje. Mob. 061/530-045.k

IZDAJEM dvosoban namje{ten stanna Alipa{ino B faza, 300KM. Tel.061/842-989.k

IZDAJEM dvosoban namje{ten stanna obani ji, ci jena 300KM + reì ja. Mob.061/209-334.k

IZDAJEM garaù u Papagajci. Mob.061/140-442.k

IZNAJMLJUJEM namje{ten stan ucentru strancu ili zaposlenom br.paru.Tel: 062/169-663.k

IZDAJEM garaù, povoljno, Bulevar M.

Selimovi}a 43. Tel. 654-204.kIZDAJEM jednosoban namje{ten stan,gri janje,. Tel. 062/692-255.k

SOBA studenticama, I god. studia, kodHoliday Inna, prekoputa kampusa. Tel.00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k

IZDAJE se soba sa upotrebom kuhinje,centralno gri janje blizu fakulteta, tram- vaj. Tel: 063/454-517. k

IZDAJEM 2 poslovna prostora u zgradi Papagajka povr{ine 40m2 drugi 20m2.Tel. 033/535-165 i 061/141-676.k

POSLOVNI prostor zgrada Lorisa,70m2, I sprat, 700 KM, pos. prostor uHrasnom, Dàmijska, 250m2, V sprat,sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k

IZDAJEM luksuzno opremljen apart-man 120m2, lokaci ja 300 m od OHR-a,priklju~ak interneta, kablovska i mjes-to za parking. Apartman se izda je isklju-~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k

IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na

duè vri jeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744-523.k

IZDAJEM poslovni prostor 15m2 uCentru grada. Tel: 757-908.k

IZDAJEM manju garsonjeru. Tel.033/204-706.k

IZDAJEM namje{ten stan, privatnaku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k

IZDAJEM dva jednosobna polunamje-{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4.Mob. 061/103-258, 225-632.k

IZDAJEM prostor za nadogradnju no-kti ju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809-319.k

SLATINA kod porodili{ta Jezero, pos.prostor pogodan za ssve namjene, 190m2,2.500 KM/m2. Mob. 061/170-254.k

IZDAJEM stan u privatnoj ku}i 1200kvadrata.Tel. 033/440-747.k

IZDAJEM pos. prostor 25m2, Zelenihberetki 12. Mob. 061/252-663.k

IZDAJEM pos. prostor 60m2, êkalu-{a 10. k

IZDAJEM garaù u Trnovskoj 4 Kova-~i. Tel: 204-678.k

IZDAJEM sprat ku}e fameli jarnoj po-rodici ili studentima. Tel: 655-787 ili061/778-245.k

IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u,iznad pi jace Markale, ènskoj osobi.Tel. 225-747, 063/947-075.k

IZDAJEM gara u, privatna ku}a, na Gr-bavici I. Mob. 063/639-213.k

PRODAJEM dvosobne stanove u Nedà-

ricima-Tibra Pacific, 67m2, ci jena povo-ljna. Mob. 061/245-976, 061/375-640.sms

PRODAJEM vikendicu u Resni-ku,132m2, zemlji{te 3 duluma pod vo}-njakom sa sadrvanom.Kontakt. 033/712-865.sms

PRODAJEM garsonjere na Stupu, no-vogradnja-Tibra Pacific, ci jena povoljna.Mob. 061/245-976, 061/375-640.sms

PRODAJEM poslovni prostor u Otesu26m2, pogodan za vi{e namjena, 1.200KM/m2. Tel. 061/171-174.sms

PRODAJEM stan adaptiran- p.v.c., usvakoj sobi klima,blindirana vrata,elek-tro-vodovodne instalaci je promjenjene ufulu sredjen 52 kv. u ul. Ale ja lipa. Tel:063/500-415.sms

HRASNO, A. lipa, 12 sprat (zadnji),53m2, renoviran, 115.000 KM, Marindvor, K. Tvrtka, 96m2, 1 sprat, 2.200

KM/m2. Mob. 062/383-064.kSTAN . Vila 96m2, 60m2. Tel.063/157-832.k

IMANJE Grdonj: parcela 31.000m2 sa3 ku}e i parcela 800m2 Brusulje, Vikdenku}a Pale Potoci Kriva~e Brezik. parce-la 4.000m2 Kasindo -Lukavica parcela30.000m2 Tilava Lukavicawww.neras?teol.net. Tel. 066/488-818.k

NOVO Sara jevo 55,44 i 35m2 Hrasno 53i 65m2 Vele{i}i 35m2 Dobrinja 55,68 i 89m2 Ilidà 55m Mojmilo 55m2.www.neras?teol.net. Tel. 061/375-787.k

PRODAJEM stanove Dobrinja I 55m274.000 KM, Vraca- Tranzit - 73m2115.000KM, Ko{ev. Brdo 31m2 43.000KM, Isto~no Sara jevo 60m2 80.000KM,www.neras?teol.net. Tel. 065/294-840.k

DOBRINJA V, S. Filipovi}a, potkrovlje,77m2, 1.500 KM/m2, Dobrinja III, TrgSar. olimpi jade, 30m2, 2 sprat, 1.800KM/m2. Mob. 062/383-064.k

HRASNO, 38m2, suteren, dobro stanje,65.000 KM, Centar, E. Mulabdi}a, 93m2,potpuno i luksuzno adaptiran, 2 sprat,3.000 KM. Mob. 062/383-064.k

DOBRINJA C-5, E. Cocali}a, 56m2, 2sprat, 1.400 KM/m2, Dobrinja I, Trg sa-bora bosanskog, 2 sprat, 76m2, odli~nostanje, 1.250 KM/m2. Mob. 062/383-064.k

MARIN Dvor, K. Tvrtka, 1 sprat, 128m2,uknji en, (140m2 fizi~ki), 2.000 KM/m2.Mob. 062/383-064.k

PRODAJEM dvosoban stan 65m2, bezulaganja, ul. Zma ja od Bosne 36/7. Mob.061/566-689.k

PRODAJEM garaù 12m2, vl. 1/1, centar, Kranj~evi}eva ispod Konzuma. Mob.061/869-396.k

DVOSOBAN 58m2, Alipa{ino, B. Zenu-ni ja, 4 kat, 95.000 KM. Mob. 061/320-439.k

CIGLANE, trosoban, cen. gr. 80m2+os- taba, balkon, namje{ten, 200.000 KM.Mob. 062/619-361.k

PRODAJEM 700m2 gra|evinskog ze-mlji{ta u Nedàri}ima, ul. Branislava Nu-{i}a br. 46. Mob. 061/191-521.k

PRODAJEM staru Bosansku ku}u uStarom gradu. Mob. 062/153-603.k

PRODAJEM ve}u ku}u na tri nivoa sazemlji{tem od 1.117m2 Ilidà. Tel. 440-747 i 064-4484-083.k

STAN u centru Vogo{}e, 113m2, ci jena1050KM/m2, petosoban, dvoeta`ni. Tel.061/733-956.k

KU]A Kova~i 150m2 garaà ba{ta250m2. Tel. 061/299-911.k CENTAR75m2, 80m2, 147m2, 79m2. Tel. 061/299-911.k

CIGLANE 79m2, H. Kulenovi}a. Tel.062/758-330.k

KU]APofali}i p+1 na 350m2 placa. Tel.061/299-911.k

BREKA 105m2, dvoeta`ni 79m2 48m2.Tel. 063/157-832.k

STAN ~etverosoban (94m2+42m2), sadva wc i terasom. Tel. 061/733-956.k

EKSTRA povoljno - ku}a i 1,5 dunumzemlje u Blaù ju, papiri uredni, ci jena65.000 KM. Mob. 061/913-140.k

DALMATINSKA Centar stan 121 m2vp. Mogu}a stambeno pos. kombinaci-

ja. Tel:033/221-533.k

PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2, IIsprat, kod doma armi je. Tel. 445-370. po-sli je 15 sati.k

PRODAJEM ku~u i dulum zemlje, ci jena po dogovoru, Ul. Remze ahmetovi}a250. Tel. 062/295-492.k

TOPAL Osman Pa{e 66m2 1. sprat,kancelarijski prostor. 700KM.

MARIJIN Dvor, K. Tvrtka, dva stana,96m2, 1 sprat, 2.200 KM/m2 i 128m2, 1sprat, 2.000 KM/m2. Mob. 062/383-064.k

DOBRINJA 5, Trg G. Prato, 7 sprat,77m2, 105.000 KM. Mob. 062/383-064.k

PRODAJEM dvosoban stan, C faza

Alipa{ino polje, ul. Bosanska br. 1, 59m2po 1.200KM/m2. Mob. 062/215-030 ili061/235-257.

ÊNGI] V. ul. F. Be~irbegovi}a, 56m2,5 sprat, 1.800 KM/m2. Mob. 062/383-064.k

VIKENDICA sa placem za ku}u na dobrom mjestu, svi priklju~ci do placa, fik- sno 20.000KM, Mi{evi}i. Mob. 061/268-442.k

PRODAJEM stan 72m2, ul. Muse ]a-zima ]ati}a br. 18/III. Tel. 033/458-700i Mob. 061/906-641.k

BREKA, proda jem stan, 3 sprat, 70m2,I. Mu jezinovi}a, 180.000 KM. Mob.062/316-379.k

DVOSOBAN stan 60m2, dva balkona po40m2+WC+odvo jeno kupatilo, kod sta-nice Pofali}i, 128.000 KM. Mob. 061/205-000.k

CENTAR, Skenderi ja, 75m2, cen. grij.lift, balkon, 82.000 eura. Mob. 061/205-235.k

STAN 160m2, potpuno renoviran, strogi centar. Mob. 062/766-946, iza 16 sati.k

KU]A, ul. Sara jevskih gazi ja 7, StariGrad. Tel. 240-895.k

PRODAJEM stan na Ko{evskom brdu,42m2, 82.400KM, II sprat, extra stanje.Mob. 061/136-705.k

PRODAJEM stan na Dobrinji IV, extrasre|en, 52m2. Mob. 061/510-371.k

ALIPA[INO P, S. Fra{te 67m2, 5 sprat,1.400 KM/m2. Mob. 062/383-064.k

ÊNGI] V. F. Be~irbegovi}a, 60m2, 5sprat, potpuno adaptiran, 1.950 KM/m2.Mob. 062/383-064.k

PRODAJEM se stan Ilidà- Pejton 61m2

ci jena povoljna. Tel. 061/284-875.kSTAMBENO poslovni prostor dim. 12x8parking 422m2 novogradnja Ilidà.Mob:061/552-542.k

VI[E gra|. placeva na podru~ju gradaod 500m2 Tel. 061/299.-911.k

CENTAR, M. Kantardì}a, 27m2, 4sprat, 63.000 KM. Mob. 062/383-064.k

POLJINE, zemlja 8+2 duluma, pogodnaza gradnju, povoljno. Mob. 066/669-696.k

MALE[I]I donji, dva duluma zemljepod vo}em, moè i gradnja, voda, stru- ja, put, povoljna. Mob. 061/217-897.k

PRODAJEM ku}u hitno, prize-mlje+sprat+pot krovlje+ba{ta 350m2,urbanisti~ka+gra|evinska dozvola, vo-da, stru ja, 29.000 eura. AbdurahmanaMuharemi je br. 76, naselje Bare.k

PRODAJEM vikend ku}u sa oku}nicomoko 1800m2 garaòm, potokom pri-klju~cima. Tel. 543-043.k

PRODAJAPONUDA

IZDAJEM dvosoban li jepo namje-{ten stan na Mejta{u, blizu Kate-drale, stambena zgrada, centralnogri janje, adsl. i telefon, mjese~na ki-ri ja 500 KM+reì je. Kontakt:033/211-101. 000

POTRA@NJA

ZAMJENA

MALI OGLASIOSLOBO\ENJE subota, 26. januar/sije~anj 2013. 51

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

KANTON SARAJEVOOP]INSKI SUD U SARAJEVU

Broj: 65 0 I 236858 12 ISara jevo, 22. 1. 2013. godineOp}inski sud u Sa ra jevu i to sudi ja Ra dmila \aji} u pra vnoj stva ri tra ioca izvr{enja Tur kish Zira at Bank Bosnia d.d, ul.Dèneti}a ~ikma 2, protiv izvr{enika Memi} Elmir iz Sa ra jeva, ul. Ka menica 7, ra di izvr{enja, na osnovu ~la na 348. stav3. Za kona o par ni~nom postupku

O B J A V L J U J Eda je van ro~i{ta, 13. 3. 2012. godine, donio

RJE[ENJE O IZVR[ENJUDozvoljeno 13. 3. 2012. godine, a na osnovu mjenice AF2964447 od 26. 1. 2010. godine, ra di na pla te nov~a nog potra i-va nja u ukupnom iznosu od 508,73 KM sa pripa da ju}im za teznim ka ma ta ma po~ev od 1. 3. 2012. godine pa do ispla te.Tro{kovi izvr{enja odre|eni su u iznosu od 25,43 KM.Izvr{enje }e se provesti pljenidbom, procjenom i proda jom pokretnih stva ri u vla sni{tvu izvr{enika na adresa ma sta nova -nja izvr{enika i na mirenjem tra ioca izvr{enja iz iznosa dobi jenog proda jom i pri jenosom nov~a nog iznosa na transa kcijski

ra ~un tra ioca izvr{enja br. 1860001090186031, sve do na mirenja tra bine.Sudi ja

Radmila \aji}Pouka o pravnom li jeku:Protiv rje{enja o izvr{enju moè se izja viti prigovor ovom sudu u roku od 8 da na od da na pri jema istog. Prigovor se pod-nosi u dovoljnom bro ju primjera ka za sud i stranke.Prigovor na rje{enje o izvr{enju ne za ustavlja tok izvr{nog postupka, ali odga|a na mirenje tra ioca izvr{enja do izvr{nostirje{enja o izvr{enju, osim ako za konom ni je druga ~i je odre|eno. Dosta va se sma tra obavljenom protekom roka od 15 da na od da na objavljivan ja.

BOSNA I HERCEGOVINAFederaci ja Bosne i Hercegovine

Zeni~ko-dobojski kantonOP]INSKI SUD U TE[NJU

Zemlji{noknji`ni ured

Broj: 039-0-Dn-13-000 089Te{anj, 23. 1. 2013. godine

Op}inski sud Te{anj, Zemlji{noknji`ni ured, na osnovu~la nova 63. i 67. a u skla du sa ~la nom 88. stav 2. Za kona o zemlji{nim knjiga ma FBiH ("Sl. novine FBiH", br. 19/03i 54/04)

NAJAVLJUJEUSPOSTAVU ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA

U zemlji{noknji`nom predmetu br. 039-0-Dn-13-000 089 a po zahtjevu Kur di} Izudina, sina Osma na, iz Piljuì}a, utoku je postupak usposta ve zemlji{noknji`nog ulo{ka.

Nekretnine za ko je se uspostavlja zemlji{noknji`ni uloàksu upisa ne po novom premjeru u posjedovni list br. 1708k.o. Jelah, ozna ~ene kao k.~. broj 332/3 Njive, ku}a i zg. upov. 187 m2, k.~. broj 332/4 Njive, dvori{te u pov. 500 m2i osta lo nepl. zemlji{te u pov. 937 m2, k.~. broj 332/11 Nji-ve, njiva 5. kl. u pov. 58 m2 i k.~. broj 347 Ja ruge, njiva 5.kl. u pov. 2.397 m2 i njiva 4. kl. u pov. 1.886 m2, a ko je seodnose po sta rom premjeru na nekretnine upisa ne u zk. ul.broj 8967 i 8968 K.O. SP-TE[ANJ, ozna ~ene kao k.~. broj

5986/5 Njive, ku}a i zg. u pov. 187 m2, k.~. broj 5986/6Njive, dvori{te u pov. 500 m2 i osta lo nepl. zemlji{te u pov.937 m2, k.~. broj 5964/5 Njive, njiva 5. kl. u pov. 58 m2 ik.~. broj 5988/2 Ja ruge, njiva 5. kl. u pov. 2.397 m2 i nji-va 4. kl. u pov. 1.886 m2.Prema poda cima ka tastra op}ine Te{anj, vla snik je nekre-tnina Kur di} Izudin, sin Osma na, iz Piljuì}a, dok se pre-ma poda cima sta rog premjera ZK ureda Op}inskog suda Te{anj, kao suvla snici na vedenih nekretnina vode upisa ni\onla gi} Ibra himbeg, Ba {i} Ibra him, Ba {i} Ra miz, Hrnji}Pa {a, Tur ke{ Ha nifa, Dur ka li} Reuf, Dur ka li} Rifat, Dur -ka li} Sejdo, Dur ka li} Re{id, Dur ka li} Sa fet, Te{njak Sedi- ja, Menji} Refi ja, Ba {i} [a }ira, Kondì} Sa bira, â plja [emso, Ba {i} Ha san i Gra hi} Ha siba.Poziva ju se sva lica ko ja pola u pra vo vla sni{tva ili nekodrugo pra vo na na vedenim nekretnina ma da svo je pra vo pri- ja ve u roku od 60 da na od da na na ja ve podneska u dva pri-mjer ka i to doka u, a u suprotnom, njihovo pra vo ne}e biti

uzeto u obzir prilikom usposta ve zemlji{noknji`nog ulo{ka.Lica ko ja po la u pra vo na toj nekretnini mogu na vedenirok na zahtjev produìti za najma nje sli jede}ih 90 da na, ka -ko bi im se da la mogu}nost da priba ve potrebne doka ze.Ukoliko u produènom roku ne usli jedi pri ja va, zemlji{no-knji`ni uloàk }e se usposta viti na osnovu do ta da pribav-ljenih doka za.

Zemlji{noknji`ni referentNedàd Ljevakovi}



STAKLENI sto 100x100 cm, sa metalnimpostoljem. Mob. 062/858-258.k

PRODAJEM nov kau~ crvene bo je.Tel. 061/211-508.k

PRODAJEM 2 ormara stara 6 mjeseci,novi. Tel. 033/665-091.k

PRODAJEM TEA pe} 3 i po kilovata.Tel. 522-662.sms

PRODAJEM Zastavu 128 u veoma dobrom stanju povoljno. Tel. 033/668-460.k

RENAULT Rapid 1,4, benzin, put. vozilo, 97. god. registrovan do 8/2013. god.cen. brava. Mob. 061/219-909.k

PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk,2000 godina, ni je registrovana,

ci jena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k

PRODAJEM [kodu felici ja, 99. god. 75km, 4 vrata, 120.000 km, odli~no tehni-~ko stanje, dosta novih di jelova. Mob.061/388-858.k

OPEL Corsa 1,2 benzin, 98. god. Mob.061/375-168.k

KOMBI Citroen, povi{eni, putni~ki, re-gistrovan, u dobrom stanju, moè zam-

jena za manji auto. Mob. 061/268-442.k

ALFA romeo 145 1,6 god. 1996. benzin,plin. Tel. 062/257-789.k

POLO 1.4 TDI 2003. full oprema crnimetalik pre{ao 177.500. Tel. 066/376-807.k

PRODAJEM bukova iscjepana drva75KM/1m. Tel. 061/691-621.Edin.k

PRODAJEM plinsku pe} Emina i plinski {poret i {poret na drva. Tel. 062/480-365.k

PRODAJEM plinsku u odli~nom stanjupe} moè na zid i u dimnjak ci jena100KM. Tel:061/553-633.k

ZBOG zatvaranja salona, vr{im raspo-da ju vjen~anica, povoljno. Mob. 061/106-540.k

PRODAJEM stajsko gno jivo. Mob:061/515-235.k

PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4mi raznog drugog

drve~a. Tel. 066/092-978.k

PRODAJEM kacu i lulu od kazana zape~enje raki je. Tel. 061/367-103.k

PRODAJEM skoro novu bundu odnerca br. 40. Tel:033/203-594.k

PRODAJEM {ubaru i okovratnik polar- na lisica. Tel. 033/648-321.k

PRODAJEM braon bundu br. 38. Tel.033/648-231.k

PRODAJEM nova invalidska kolica,cjena po dogovoru. Mob: 061/199-328, od8-13 sati. k

PRODAJEM sjedi{ta i druge djelove

konbi ja I2. Tel. 061/367-103.kDJELOVI auto zastava 101 balkonskavrata. Tel. 061/530-314.k

PRODAJEM djelovi konbi ja 12 Folcva-gen. Tel. 061/367-103.k

PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {i-rina {tampe 180 cm. Tel. 553-865,061/895-017.k

PRODAJEM povoljno pelene za odra-sle br. 3. Tel. 612-776.k

PRODAJEM bundu ensku, krzno lisi-ce, uvoz iz Austri je, kratka nova, ci jena600KM, za 180KM, dovozim li~no. Mob.061/145-504.k

PLINSKA pe} na priklju~ak na dimnjakispravna 50Km. Tel. 062/827-908.k

PRODAJEM plinsku pe}, Holandi ja, 6kw, zidna. Tel. 531-031.k

PRODAJEM proto~ni plinsi bojler, za di-

mnjak, novi ji. Tel. 531-031.k

STIGLA zima, med je li jek. Mob.061/713-410.k

PRODAJEM plinsku pe} Emina za di-njak. Tel. 531-031.k

PLINSKI kombi bojler Valiant, 24 kw,fasadni za cen. gri janje, povoljno. Mob.061/546-018, 033/210-534.k

PRODAJEM ambala u sara jevske piva-re, povoljno. Tel. 061/745-586 Ilidà.k

PRODAJEM ènke belgijskog ori ja{a,veterinarski tretirane. Tel. 064 4257291.k

PRODAJEM ski je sa komplet opre- mom i snoubord. Mob.

061/809- 763.k

PRODAJEM 200 kom cigle, ci jena fik- sno 100KM. Tel. 062/315-540.k

PRODAJEM 100% efikasno sredstvo za

trajno uni{tenje òhara i utih mrava uva{em stambenom ili poslovnom prosto-ru. Mob. 061/243-891.k

PRODAJEM neispravan foto-aparatSamsung, ne moè se zatvoriti poklopac,ci jena po dogovoru. Mob. 061/653-627.k

PRODAJA drva i uglja. Tel: 061/247-186i 061/785-535.k

PRODAJEM uvezane revi je Bosna,Globus, nacional.Tel:524-973.k

PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat

Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel:061/789-290.k

PRODAJEM raki ju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. Tel. 061/249-631.k

PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel.062/326-072.k

KUPUJEM stare ves ma{ine,el pe}i,fri-zidere,sve vrste èljeznog otpada,te po-sebno potro{ene akumulatore..dolazim naadresu ISPLATA ODMAH,SARAJE-VO. Tel: 061/540-533.sms

KUPUJEM staru deviznu stednju ratnuod{tetu obveznice isplata odmah prodajem cetifikate za otkup stanova ci jela BiH.

Tel: 063/351-572.smsDUKATE kupu jem,zlato lomljeno,is-pravno, sorvane,najbolje pla}am do40e/gr.Isplata i dolazak odmah.Kupu jemi ordenje,sablje, bodeze, vojna odliko-vanja,srebro. Tel: 061/377-500.sms

KUPUJEM japanska i ostala rashodo-vana i havarisana vozila. Mob. 063/459-893.k

STARU deviznu {tednju ratnu od{tetuobveznice, isplata odmah ci jela BiH.Tel.061/517-897.k

AGENCIJA kupu je stanove za svo je po-znate kli jente. Tel. 033/654-793.k

KUPUJEM stare devizne {tednje i dion-ice po povoljnoj ci jeni. Tel.065/869-608.k

KUPUJEM umjetni~ke slike, filateli ju,stari nakit i ostala. Tel. 033/456-505 i Mob.061/214-405.k

KUPUJEM stare satove, zidne, |epne,ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel.033/456-505 i 061/214-405.k

KUPUJEM papire saobra}ajnu od kampprikolice ili sli~nu rashodovanu Tel.061/224 -104.k

KUPUJEM sve vrste dionica akci ja i obveznica sa Sara jevske i Banjalu~ke ber-ze. Tel. 061/188-488.k

KUPUJEM mjenja~ za konbi ja Fol- cvagena. Tel. 061/367-103.k

KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice,~avrme, zidne satove austrougarske, de-mirli je, pe{kune, }ilime pirotske i sara-

jevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k

AGENCIJA kupu je ili izda je stanove, uzprovizi ju 3/%, isplata odmah. Mob.061/170-254.k

KUPUJEM nekretnine u Sara jevu ili po-sredu je uz 3% provizi ju pri proda ji. Tel.654-793.k

KUPUJEM umjetni~ke slike, starinskinamje{taj, sablje, ordenje ZOIl 84 i ostalo. Mob. 061/065-126.K

KUPUJEM sablje, ordenje, pe{kune,slike, bakarno su|e, }ilime i ostalo. Mob:061/553-640.k

KUPUJEM mjenja~ konbi ja T2. Tel:061/367-103.k

KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugoi Privrednu banku, isplata odmah. Mob.066/723-731.k

POTREBNI saradnici u [vedskoj ka ta-lo{koj proda ji (uslovi odli~ni). Mob.062/940-550.k

RESTORANU, Op{tina S. Grad potre-bna kuharica. Tel. 061/173-835.k

Potrebna èna, sa poznavanjem francus-kog jezika, za ku}ne poslove u gradi}u na

Azurnoj obali. Stan i hrana obezbje|eni,plata po dogovoru. Samo ozbiljne ponu-de. Kontakt: [email protected]

POTREBNE radnice za rad za ro{tiljemu }evabdìnici u Zenici, moè i bez iskust-va. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k

ISKUSAN radnik traì zaposlenje namarketingu u administraci ji trgovina saznanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999-012.k

ÎSTIMO stanove, kuce i poslovne pro-store. Tel. 062/304-018.sms

PRAVIMO doma}e torte i kola~e po na-rud`bi. dostava na adresu. Tel: 061/229-

961.smsTV VIDEO servis, Porodice Ribar 65,Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original da-ljinski za sve TV apa rate. Tel. 650-867,061/188-410.k

UGRADNJA, proda ja, remont alnasera,alternatora, motora brisa~a i motora ven- tilatora. Mob. 061/365-193.k

“VITALIS” ku}na njega i li je~enje sta-rih i bolesnih osoba, kupanje, hranjen-

je, infuzi je, injekci je, mi jenjan je katete-ra, laboratorij, pregled ljekara (internist).Mob. 061/172-948.k

SANITETSKI prevoz nepokretnih i te-{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob:061/482-882.k

“DOM VI TALIS” smje{taj za stari je i ne-mo}en osobe. Mob. 061/172-948.k

MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje sta-

rih i bolesnih-lica, davanje injekci ja, infuzi ja, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.

2280

“KIRBY” - Dubinsko usisavanje, pranjei ispiranje svih vrsta tepiha, resa, nam-

je{ta ja, auta, pranje portala. Itisoni

1m/1,5 KM. Generalno ~i{}enje od 5 KM- 1 h. Firma “GLANZ”. Tel. 061/350-688.k

KOMBI pri jevoz, selidbe, klavire, kabas-te stvari radna snaga po dogovoru. Tel.061/841-309. 2009

VO\ENJE poslovnih knjiga za d.o.o,obra~un plata, zavr{ni ra~un. Mob.061/188-011, agenci ja.

2581

AUTOPREVOZNIK-kombi prevoz: ro-be, stvari, selidbe, {uta, moè inostran-stvo. Mob. 062/421-050, 033/541-878.

2077

TEPSER S.O.D. profesionalnim ma{i-nama ~istimo: namje{taj, unutra{njost,auta, tepihe (rese), itisone i kamene po-dove (za{tita). Tel. 061/524-461 i 033/200-003. 2467

KOMBI prevoz naj jef tini je u gradu,vr{im sve usluge, prevoz kombi jem.

Mob. 062/134-827.kZIDASKO - tesarski radovi, zidanje, mal- tanje, betoniranje i {alovanje. Radimo svevrste krovova povoljno. Mob. 062/134-827.k

NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, ci jena do20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KMpo komadu, (ku}na dostava). Mob.061/224-704 i 061/367-097.k

BRAVARSKI radovi, dolazim na adre-su, ugradnja i popravka brava, gara`nihvrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k

NUDIMO sve vrste ogreva, iscjepana bu-lova i grabova drva, ugalj kreka, orahkocka, bukovi briketi. Tel. 061/203-119.k

TELEFONIKO servis popravlja starenove beì~ne obi~ne tel. Tel. 061/141-676.k

ELEKTRO SERVIS vr{imo opravkuelektro ure|aja, ma{ine alatljike, stom-

atolo{ka, frizerska, ku}anska elektrooprema. Tel 033/213-040, Mob. 066/889-246.k

MIKADO Al. àluzine, trakaste,rimske, panele zavjese i Dekori, va-njsek PVC i al.roletne. gara`narolo i harmonika vrata. Tel. 033/789-999 i 061/551-515. 2073

USLUGE

ZAPOSLENJE

KUPOVINA

OSTALO

VOZILA

TEHNIKA

NAMJE[TAJ

SJE]ANJA I SMRTOVNICE OSLOBO\ENJEsubota, 26. januar/sije~anj 2013.52

TU@NO SJE]ANJE

na na{e drage

LUKUMIRJANI]A

i

BORISLAVAMIRJANI]A

Oàlo{}eni: Nada,Branka, Mario i Mak

2623

Danas se navr{ava {est godina od smrti na-{eg zauvi jek dragog i voljenog

prof. SEADA (OMERA)FERIZBEGOVI]A26. 1. 2007 - 26. 1. 2013.

S ljubavl ju,

porodica2638

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj, voljenoj i plemenitoj

HALIDI (SADIKA)[AKI]

Tu ni smo beskrajno.

Daidà Safet, Nada i Zlatan [ehovi}

2639



SJE]ANJA I SMRTOVNICEOSLOBO\ENJE subota, 26. januar/sije~anj 2013. 53

OBAVJE[TENJEUkoliko ste zainteresovani,sje}anja i smrtovnice mogu

imati sliku u boji.Prilikom predaje oglasa naglasiteto u na{oj Oglasnoj slu`bi.Cijena ostaje ista!

POSLJEDNJI POZDRAV

ocu na{e kolegicekantonalne tuìteljice @eljke Radovanovi}

MILOVANRADOVANOVI]

KANTONALNO TU@ITELJSTVOKANTONA SARAJEVO

001

Dvadeset {estog januara 2013. navr{ava ju se 4 godine otkako nas jenapustio na{ dragi suprug i otac

NED@AD D@ADA KRILI]

S ljubavl ju,Vesna, Adisa i Tarik

2626

IN MEMORIAM

BOGDANZIROJEVI]

26. 1. 1993 - 26. 1. 2013.

Sa neizmjernom ljubavl ju,po{tovanjem i ponosom,

k}erka Biljana i sin Zoran001A

POSLJEDNJI POZDRAV

ocu na{e Selme

[EFKIJA (ALIJE)KEMALOVI]

Kolege iz "MEDICOIN@ENJERINGA"AX

POSLJEDNJI POZDRAV I ZAHVALNOST

prof. dr. HIBIBA[I] -

ÂBARAVDI]

Istinskoj doktorici, humanisti i nadasve~ovjeku.

Porodica Mikovi} - Premec2624

POSLJEDNJI SELAM

na{oj dragoj kolegici i pri jateljici

HALIDI [AKI]

UPOSLENICI I STUDENTI [UMARSKOGFAKULTETA U SARAJEVU

001

POSLJEDNJI POZDRAV

supruzi i majci na{ih pri jatelja Mili~evi}a

NINETIMILIÊVI]

STK ALAD@A-A001

SJE]ANJE

na na{e drage

Uvi jek ste u na{im srcima i mislima,djeca i unu~ad

2081

Povodom preseljen ja na{eg dragog supruga i oca

SULEJMANA RED@I]A

zahvalju jemo svim pri jateljima, ro|acima i kom{i jama ko ji su bili uz nasu ovim te{kim danima.

Prou~it }e se hatma-dova u Bakarevi}a dàmi ji u nedjel ju, 27. januara,posli je podne-namaza.

Sa tugom i ponosom do kra ja ìvota,njegove Amira, Belma i Ismeta 2636

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj i po{tovanoj pri jateljici, organizatoru i vo|i puta u Igalo

NA\IJA NA\A KURTAGI]

Praznina i bol je u na{im srcima. Zauvi jek }e{ ostati voljena i po{tovana.

Tvo je pri jateljice: Enisa Babi}, Danica Lu~kin, Dara [arac, Snjeà Balaban, Dragana Mitrovi},An|a ôri}, Srebra îzmi}, Marica Zubac, Rada Radi}, Bahra Dervi{evi}

2075

ULFETAHAVERI]

26. 1. 2001 - 26. 1. 2013.

]AZIMHAVERI]

29. 8. 2008 - 26. 1. 2013.



SJE]ANJE

dr.HAZIM MUFTI]26. 1. 1974 - 26. 1. 2013.

Porodica2608

TU@NO SJE]ANJE

profesor

RAMIZ D@ANANOVI]26. 1. 2007 - 26. 1. 2013.

S ljubavl ju i po{tovanjem,

porodica2536

SJE]ANJE

Uz mnogo ljubavi, po{tovanja i zahvalnosti, ~uvam uspomene na mo je drage i plemenite roditelje

K}erka Branka, a suosje}a ju: zet Emir, snaha Bor jana, unu~ad Jasmina, Ana, Sanjin i Bo jan2619

SJE]ANJE

na drage roditelje

S ljubavl ju i po{tovanjem,

k}erka Emina i sinovi Seid i Abduselam2601

SJE]ANJE

Dvadeset {estog januara 2013. godine navr{ava se 6 mje-seci od smrti na{eg dragog Dede

BRANISLAVBRANE SAVI]

Dragi Deda, puno nam nedosta je{ i uvi jek }e{ biti u na-{im mislima i srcima. Ponosni smo {to smo te mogli zvatiDedom.

Nikada te ne}emo zaboraviti.

Po~ivaj u miru.

Tvo ja unuka De jana i unuk Luka111

Dvadeset {estog januara 2013. godine navr{ava setu`nih {est mjeseci otkako ni je s nama na{ voljeni

FEIZALICKO KULENOVI]

U snu jo{ smo za jedno, smi jemo se na{im tvo jim {a-lama i dogodov{tinama...

U javi... NEDOSTAJE[ NAM JAKO!!!

Volimo te.

Porodica2605

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom

dr. OGNJENU(DRAGANA)MARKOVI]U

Dragi kume,

pokazao si nam da se sa trudom i pa`njom na{i snovi mo-gu obistiniti.

Nosi}emo Te vje~no u na{im srcima.

Neka Ti je vje~na slava i hvala.

Porodica Herceg2618


Dvadeset {estog januara 2013. navr{ava se bolna godina od kad je prestalo da kuca dobroi plemenito srce na{eg dragog i mnogo, mnogo voljenog supruga, oca i dede

IVANA (BRACE) VRBIÂdipl. ing. ar hitekture

Neizmjerna je tuga i bol u na{im srcima i du{ama.

Hvala ti za svu ljubav i pa`nju ko ju si nam nesebi~no pruào.

Toga dana zapali}emo svi je}e i poloìti cvi je}e na mjesto njegovog po~ivali{ta na gradskom groblju Bare.

Sveta misa zadu{nica sluìt }e se u nedjel ju, 27. januara 2013. godine, u 9.30 u crkvi Svetog Ante na Bistriku.Po~ivao u miru Boì jem.

S ljubavl ju i po{tovanjem,tvo ja Suda, Samra, Marsela, Mark, Karl Maks i Dinko

2531

KEMALKAPETANOVI]

1984 - 2013.

EMIRAKAPETANOVI],

ro|. FOÔ2008 - 2013.

ALOJZ KEROU[15. 7. 1920 - 19. 1. 1986.

SONJA KEROU[19. 9. 1924 - 28. 2. 1993.




POSLJEDNJI SELAM

dragom tetku

SALKOPODRUG

Pamti}emo te po tvom osmi jehu i tvo joj dobroti.

Alma, Jasmin i Mak [arenkapa i Mula Baru~i ja2080

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj rodici

NINETI NINI MILIÊVI],ro|. DIZDAREVI]

Hvala Ti, draga na{a Nina, za sve plemenitosti i dobrotu ko ju si ci jelog ìvota svima oko sebe darivala.

U na{im srcima osta je vje~na praznina i tuga za Tobom.

Porodice: Jakupovi}, Memi}, Ali~eha ji}2633

POSLJEDNJI POZDRAV

ci jenjenom nau~niku i pedagogu

akademikuprof. dr. sc. hadì

SULEJMANURED@I]U

Sa visokim po{tovanjem i tugom,

porodica Gavranovi}2625

SJE]ANJE

na dragog djevera

dr. FEIZALKULENOVI]

26. 7. 2012 - 26. 1. 2013.

Hida Kulenovi}2604

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri ja-

telje i kom{i je da je na{ dragi

MURAT (ABIDA)RAHMAN

preselio na ahiret u ~etvrtak, 24. januara 2013, u64. godini.

Dènaza }e se obaviti u subotu, 26. januara 2013.godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo.

Oàlo {}eni: sinovi Elvir i Emir, snahe Meliha i Bi-

nela, unuci Kerim, Riad, Aldin, Nedim, Faris, Aneli Tarik, bra}a Edhem i Safet sa porodicama, sestreMina, Hajra i Safi ja sa porodicama, {ura Ismet saporodicom, svastika Muniba sa porodicom, te po-rodice Rahman, Hanjali}, Bo jadì ja, Hodì}, Pita,Muhovi}, Hadì}, Hukara, Karovi}, Gagula, Duri},Podrug, Vraàlica, kao i ostala mnogobrojna rodbina, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i ra-hmetli je u Ulici Brezanska ~ikma do br. 15, NoviGrad, Sara jevo.

000

Tu nim srcem javljamo rodbini, pri jateljima i sus- jedima da je na{ dragi

VLADISLAV (MIJE)KAPETANI]

preminuo 25. januara 2013. u 91. godini.

Sahrana }e se obaviti 26. januara 2013. godine u11.30 sati na gradskom groblju Bare.

Oàlo{}eni: sestra Kseni ja, sestri} Vlatko sa supru-gom Anom i djecom Leonardom i Mateom, sestri}Berislav sa k}erkom Sarom, kao i ostala rodbina,pri jatelji i susjedi

000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{a draga

HA[A (IBRAHIMA)KOMARICA,ro|. DELI]

preselila na ahiret u petak, 25. januara 2013, u 71. godini.

Dènaza }e se obaviti u ponedjel jak, 28. januara 2013.godine, u 13 sati na gradskom mezar ju Vlakovo.

Oàlo{}eni: suprug Omer, k}erke Samira i Azira, unu~ad

Dalila, Nermin, Emina i praunu~ad, sestra Ismeta, bra}aIsmet i Esad, brati} Fikret, zaove Vezira i Mirsada sa po-rodicama, te porodice Komarica, Deli}, Muhi}, Dautovi},Prlja, Husovi}, Hajdarevi}, Isi}, Mahmutovi}, Bardak,ôngo, Muratovi}, Poli}, Alispahi}, Ahmetspahi}, kao iostala brojna rodbina, kom{i je i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u gradskoj dà-mi ji u Vogo{}i.

RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH000

... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)


MURTIJA (UZEIRA)NUKI], ro|. ALI]


Dènaza }e se obaviti u nedjel ju, 27. januara 2013. godi-ne, u 14 sati na mezar ju Skugri}i - Mili}i.

Oàlo{}eni: k}erke Ali ja i Hajri ja, zetovi Nedàd i Mir-sad, unu~ad Esmerlda i Be}ir, pri je Mu{ka, Sevda i Hati-dà, djeveri Ibro i Osman sa porodicama, te porodice Nu-

ki}, Ali}, Be}irovi}, Mehi}, Mehmedovi}, kao i ostalabrojna rodbina, kom{i je i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana posli je ikindi ja-namaza udàmi ji Skugri}i.

RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH

000





ZILA ([A]IRA)KOLAR, ro|. [UKUR

preselila na ahiret u ~etvrtak, 24. januara 2013, u 81. go-dini.

Dènaza }e se obaviti u subotu, 26. januara 2013. godine,u 14.30 sati na mezar ju Kova~i - Hrasnica.

Oàlo{}eni: sinovi Vahid, Seid i Amir, k}erka Vahida,bra}a Jusuf i Sulejmen sa porodicama, sestre Seni ja i Hi-ba sa porodicama, snahe Fazila i Emina, unu~ad Mahir,Muris i Mahira, zaova Begi ja sa porodicom, jetrva Fati-ma sa porodicom, te porodice Kolar, [ukur, Bunar, Baj-

rovi}, Ibi{evi}, Hamza, Zuli}, Hodì}, Gegaj, Prazina,Plo~o, Be}irevi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{i je ipri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana posli je ikindi ja-namaza(14.30 sati) u dàmi ji Kova~i - Hrasnica.


000

SJE]ANJE

na na{e drageroditelje

S ljubavl ju i po{tovanjem,porodica

2390


TU@NO SJE]ANJE

Danas, 26. januara 2013. godine, navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{eg voljenog

prof. dr. ZLATKA TE[ANOVI]A26. 7. 2012 - 26. 1. 2013.

supruga, oca i zeta, nau~nika i dugogodi{njeg profesora fizike na Johns Hopkins Univer-sity (Baltimore) u Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama

Neizmjerno dobar ~ovjek, veliki nau~nik, afirmiran u svi jetu od SAD do Evrope, Kine iJapana, ko ji nam pro{lost i budu}nost nade spa ja u ljepoti duha i ~ina, u smislu ljudskogdosto janstva.

Sa neizmjernom ljubavl ju i zahvalno{}u,

njegovi najdraì: Ina i Rachel, Ademir i Raphaela, Ismeta i Abdulah [ar~evi}2622



hadì RAMIZA -hanuma (MEHE)

FOÂK-ABLAKOVI],ro|. SPAHI]

preselila na ahiret u sri jedu, 23. januara 2013, u 90. go-dini.

Dènaza }e se obaviti u subotu, 26. januara 2013. godine,u 12.30 sati na mezar ju Hambina carina - [iroka~a.

Oàlo{}eni: k}erka Zefira, sin Rasim, zetovi Sakib, Jahi- ja, Sa{a i Kenan, snahe Mersa i Mi lada, unuke Vahdeta,Tahi ja, Jasmina, Naida i Ilma, unuk Tarik, praunu~adTasnim, Hilal, Eman, Lina, Benjamin i Kan, te porodiceAblakovi}, Fo~ak, Spahi}, ]ati}, Feriz, Halvadì ja, Vika-

lo, Musi}, Pleh, Dìndo, Vanderberg, Majstorovi}, @iga,Palini}, Halilovi}, Musli}, Hadìhalilovi}, Bajramovi},kao i ostala brojna rodbina, kom{i je i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana posli je podne-namaza(12.30 sati) u dàmi ji Bakareva - Bistrik.




DERVI[A (ALIJE)TAHIROVI],ro|. BIBI]

preselila na ahiret u ~etvrtak, 24. januara 2013, u 65. godini.

Dènaza }e se obaviti u subotu, 26. januara 2013. godine,u 13 sati na gradskom mezar ju Vlakovo.

Oàlo{}eni: sinovi Kenan, Izet, Rifat i Ernes, k}erkaRemka, snahe Amela, Altuna i Nejra, bra}a Nusret, Adili Nuradin, sestre Selima, Halima i Ismeta, djeveri Sait iMunir, unu~ad Ajla, Amina, Haris, Elhana, Fatima,Hamza, Selma, Ezana i Adnan, zet Dàfer, te porodiceTahirovi}, Bibi}, Huki}, Kla~ar, Kolar, [kri jelj, Bogu~a-nin, Hadì}, Daci}, Crnovr{anin, [aboti}, Omerspahi},Dùho, kao i ostala rodbina, kom{i je i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 13 sa-ti, ul. Mu je Pa{i}a 83, Boljakov Potok.

Prevoz do Vlakova i nazad obezbi je|en sa autobuske okre-tnice Boljakov Potok sa polaskom u 12 sati, sa zaustavljan-

jem na usputnim autobuskim sta jali{tima: Otoka i Stup.



Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{ dragi

hadì IBRO (hadìTAHIRA) BABI]

preselio na ahiret u ~etvrtak, 24. januara 2013, u 82. go-dini.

Dènaza }e se obaviti u subotu, 26. januara 2013. godine,u 13 sati na mezar ju Grli~i}a brdo.

Oàlo{}eni: sinovi Esnef i Esed, k}erka Esnefa, snaheMirzeta, Mensura i Rahima, unu~ad Jasmin, Adelina,Aida, Lejla, Nermin, Emir, Mirsad, Azra i Amina, brathadì Meho, sestra Begi ja, zet Omer, brati}i Aziz, Latif,Dervi{, Osmo i Sehid, ro|ak Asim, te porodice Babi}, Ba-{i}, Kova~, Perla, Sma ji}, Hodì}, Bor~ak, Veiz, Covo,Guti}, Mujki}, Kar{i}, Kafedì}, Hadì}, Pinjo, Drako-vac, Velagi}, Kiselica, Merkez, Kumro, Klinac, Konjo,Sara~evi}, Sa{i}, ânku{i}, Smajkan, kao i ostala brojnarodbina, kom{i je i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetli je u 13 sa-ti, Panjina Kula 55.

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH000

Obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da jena{a draga

TAIBA KUKAVICA,ro|. PA[I]

preselila na ahiret u ~etvrtak, 24. ja nuara 2013, u77. godini.


Prevoz obezbi je|en iz ulice Porodice Ribar br. 51 sapolaskom u 12.15 sati, do groblja i nazad.

Oàlo{}eni: sin Amir, k}erke Fatima i Amra, snaha[ejla, zetovi Teufik i Mirsad, unu~ad Ajman, Emir,Tarik Amir, Lejla, Ar min i Ahmed, bra}a Taib iHasan sa porodicama, sestra Galiba sa porodicom,djever E{ref sa porodicom, zaova Hasiba sa poro-

dicom, te porodice Kukavica, Pa{i}, Kosovac, Nat-sheh, Grada{~evi}, Zuki}, [urkovi} i ostala mnogo-brojna rodbina, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ulici Mu-hameda ef. Pandè br. 101 - Vele{i}i.

000

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri ja-telje i kom{i je da je na{ dragi

HALID (]AMILA)

\EVLAN

preselio na ahiret u ~etvrtak, 24. januara 2013, u73. godini.


Prevoz obezbi je|en ispred samoposluge na Jar~e-dolima u 12 sati sa zaustavljan jima na kombi-sta- jali{tima Hrid, Turbe i Latinska }upri ja, do grobljai nazad.

Oàlo{}eni: bra}a Meho, Ramiz i [a}ir, sestre Haj-ri ja i Hasni ja, snahe Safi ja i Kadri ja, brati}i i bra-ti~ne, sestri}i i sestri~ne, te porodice Dèvlan, Ima-

movi}, Spahi}, Kuldi ja, Muminovi}, Arnautovi},kao i ostala mnogobrojna rodbina, pri jatelji i ko-m{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u Carevojdàmi ji.

000

RAZIJA PA[ALI],ro|. ZAHIROVI]

26. 1. 2010 - 2013.

prof. dr. ESADPA[ALI]

10. 6. 1967 - 2013.




Obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da je na{a draga

HALIDA (SADIKA) [AKI],ro|. ÂMPARA

preselila na ahiret u petak, 25. januara 2013. u 67. godini.

Dènaza }e se obaviti u subotu, 26. januara 2013. godine, u 14.30 sati na mezar ju RavneBaki je.

Oàlo{}eni: suprug Halid, k}erka Harita, sin Nedim, sestra Maida, unuci Enis i Faris, da-idà Safet sa porodicom, zetovi Nedàd i Samir, snaha Sadìda, zaova Halida, djeverAhmed sa porodicom, sestri}i Aida i Mirza sa porodicama, kuma Ned`mi ja sa porodi-com, te porodice [aki}, âmpara, Ak{ami}, ôlakovi}, Trnka, Sokolovi}, [ipilovi}, Ka-zaz, [ehovi}, Lokvan~i}, Babi}, Oru~, Jovanovi}, Kustura, kao i kom{i je, kolege i ostalamnogobrojna rodbina i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u ku}i àlosti u ulici Muhameda Hadì jahi-}a br. 42/III.

002

Sa tugom u srcu obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i ko-m{i je da je na{a draga

NINETA MILIÊVI],ro|. DIZDAREVI]

preminula 24. januara 2013. u 66. godini.

Sahrana }e se obaviti 26. januara 2013. godine u 12 satina groblju Vlakovo u Sara jevu.

Oàlo{}eni: suprug Zoran, sinovi Sr|an i Pe|a, sestra

Esma, brat Mustafa, djever Zlatan sa k}erkom Mari- jom, snaha Razi ja, brati~na Selma, brati} Mirza te po-rodice Mili~evi}, Dizdarevi}, Bajraktarevi}, Radako-vi}, Eminagi}, Ali~eha ji}, î{i}, Jakupo vi}, \onlagi},Mulali}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, pri jatelji ikom{i je.

000

Obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da je na{adraga

FIKRETA (HASANA)SMAJOVI], ro|.

ZUBÊVI]


Dènaza }e se obaviti u subotu, 26. januara 2013. godi-ne, u 13 sati na bakijskom mezar ju Faleti}i 2.


Oàlo{}eni: k}erka Mirela, Sma jo, Edin i Ma ja sa poro-dicama, brat Feko, brati} Tarik sa porodicom, sestraDragana, sestri} Mario, zet Rasim, porodice Sma jovi},Zub~evi}, Vrlec, Klepi}, Kusturica, Jaì}, [aran, kao iostala rodbina, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana posli je podne-namaza udàmi ji Vrbanju{a.

Ku}a àlosti: ul. âdordìna br. 66.000


hadì D@EMILA -hanuma GRADI[I],

ro|. PAND@A


Dènaza }e se obaviti u subotu, 26. januara 2013. godi-ne, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo.

Oàlo{}eni: k}erke Nermana, Suada i Milada sa porodi-cama, te porodice Gradi{i}, Pandà, [pica, Buljuba{i},Karovi}, Crneta, Ku{undì ja, kao i ostala mnogobrojnarodbina, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i àlosti uulici Mihrivode br. 15.

000


Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{ dragi

SALKO (OSMANA)PODRUG

preselio na ahiret u ~etvrtak, 24. januara 2013, u 60. godini.

Dènaza }e se obaviti u subotu, 26. januara 2013. godi-ne, u 13 sati na gradskom mezar ju Vlakovo.

Oàlo{}eni: supruga Mirsada, sin Saud, k}erka Amra,unuk Mirza, unuka Hana, zet Vedad, snaha Sanela, bra-}a Ali ja, Ramo, Munib i Fehim, sestre Selima, Hajri ja iFehma, brati}i, brati~ne, sestri}i i sestri~ne sa porodica-ma, {ura Lutvi ja i svastika Munevera sa porodicama, teporodice Podrug, Mahmutovi}, [ukalo, Sari}, Sma jovi},Bjelak, Deli}, [orli ja, Kr{o, Osmanovi}, Hanjali}, Mare-vac, Mu jezinovi}, Kunovac, [arenkapa, Hukara, ]emo,

Muhovi}, Radmilovi}, Musi}, [undo, kao i ostala brojnarodbina, kom{i je i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu rahmetli je u 13sati, Grada Bakua 3/VI, Dobrinja III.

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH000

S bolom i tugom obavje{tavamo rodbinu, pri jateljei poznanike da je na{ dragi

MIHAJLO MILE(MILO[A) POPOVI]

1937 - 2013.

preminuo 24. januara 2013. u 13.45 ~asova u 77.godini.

Ispra}aj }e se obaviti u subotu, 26. januara 2013.godine, u 13 ~asova ispred pravoslavne crkve uGrada~cu, a sahrana na pravoslavnom groblju uGrada~cu.

Oàlo{}eni: sestra Zora, sestri~na Sla|ana, sestri}Sini{a, zet Slaven, snaha Enisa, unu~ad Ema, Ma-rio i Nino, porodice Popovi}, Vukosavljevi}, Mili-novi}, Stefanovi}, Gligorevi}, Milakovi}, Bakovi},te ostala rodbina, kom{i je i pri jatelji.

000


VALIDA (SALIHA)MAHMUTOVI], ro|.

]EHI]


Dènaza }e se obaviti u subotu, 26. januara 2013. godi-ne, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo.

Oàlo{}eni: sin Damir, snaha Sanela, unu~ad [ejla iOmar, brat Mirsad, sestre Muruveta i Azra, tetka Esma,zet Mustafa, zaova Fahri ja sa muèm, jetrva Ljil ja, sna-he Fatima i Fikreta, ro|aci Muharem, Sena, Subha, Sa-baheta, Azra, Raza sa porodicom, Roko sa porodicom iNihada sa porodicom, pri ja Amira, pri jatelj Sado, te po-rodice Mahmutovi}, ]ehi}, Hodì}, [ari}, Ibragi}, Peku-{i}, Kuli}, Voloder, Omerhodì}, Pra{ovi}, Ga{i}, ]ato-vi}, Ze~i}, Sipovi}, Kulenovi}, Trebo, Zili}, Memi{evi},

Hasagi}, Toholj, Kova~, Selvi}, Ja jetovi}, Haveri}, Kur-tovi}, te ostala mnogobrojna rodbina, pri jatelji i kom{i je.

Ku}a àlosti: ul. Saf vet-bega Ba{agi}a br. 56/A.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u Bakijskojdàmi ji.

000

Obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da je na{a draga

NAZA MURATOVI],ro|. KADRI]

preselila na ahiret u ~etvrtak, 24. januara 2013, u 91. godini.

Dènaza }e se obaviti u subotu, 26. januara 2013. godine, u 13 sati na mezar ju Ni{an -Jar~edoli.

Oàlo{}eni: sinovi Asim i Ibro, k}erke Emina, Dèmila, Halima i Zeki ja, brat AhmedHamdo, sestre Fehri ja, Zulejha i Zilka, snahe Sani ja, Mari ja, Aziza, Remza i Dèhva,unu~ad Dènana, Elvir, Sabrina, Almedin, Midhat, Mersiha, Nedàd, Nikolas, Lela i Ne-la, praunu~ad Jasmina, Jasmin, Zerina, Elma, Adnan, Mesud, Meliha, Iman, Mer jem,Amira Sultani ja i Aleksandra, te porodice Kadri}, Muratovi}, Mrzi}, Tucakovi}, Kapo,Ustamu ji}, Hasovi}, Ba{i}, Memi{evi}, Vru~ak, Pintol, Bo jadì}, Mu janovi}, [adi}, Sina-novi}, Dragini}, Rami}, Kodàga, te ostala mnogobrojna rodbina, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i àlosti u ulici Pa je br. 24.002



PREDAH OSLOBO\ENJEsubota,26. januar/sije~anj 2013.58

HOROSKOP DANASPovoljno je vrijeme za sve vrste investicija. Ukoliko namjera-vate uloìti novac u marketing ili nabavku nove opreme, pravoje vrijeme za akciju. Zauzeti mogu o~ekivati pobolj{anje komu- nikacije s partnerom. Samci }e putem prijatelja upoznati zani-mljivu osobu. Poja~ana aktivnost pokazat }e se klju~nom zaodràvanje dobrog zdravlja.

Neslaganje i razmimoilaènje u mi{ljenju mogli bi dovesti u pitanje jednu poslovnu suradnju. Suzdrìte se od nekontroliranihreakcija ukoliko nemate rezervni plan. S partnerom }ete se na-jvi{e sva|ati oko financijskih problema. Oboje }ete biti suvi{e tvr-doglavi pa }e biti nemogu}e do}i do kompromisa. Oja~ajte imu- nitet vitaminima.

Poznanik }e vam predloìti da se s njim upustite u suradnju. Isko-ristite svaku pruènu priliku, kako vas neko drugi ne bi preduhitrio.Osjetit }ete unutarnji nemir. Neki }e iznenada raskinuti vezu u kojoj nisu sretni, no pripazite da zbog trenutnog nezadovoljstva ne ura- dite ne{to zbog ~ega }ete poàliti. Mogu}e su stoma~ne tegobe, pripazite na ishranu.

Pospanost i umor ostavit }e traga na va{em radnom u~inku.Obavite obaveze koje nikako ne moète izbje}i, a ostale odgo-

dite za neki drugi dan. Samci }e biti nepovjerljivi prema lju-dima koji im budu prilazili. Zbog straha od razo~arenja izbje-gavat }e ulazak u nove veze. Nemiran san pridonijet }e slabomraspoloènju.

Povoljno je vrijeme za odràvanje sastanaka. Mnogi }e sklopitinove kontakte koji }e odigrati klju~nu ulogu u njihovom napret-ku. Samo}a vam ne}e odgovarati. Pozovite prijatelja na pi}e i uì-vajte u ugodnom druènju, a ako ste u vezi, izvedite partnera nave~eru. Boravak na svjeèm zraku bit }e djelotvoran na~in za rje-{avanje stresa.

Nemojte se optere}ivati sitnicama. Ukoliko stvari ne budu te-kle po planu, naoruàjte se strpljenjem pa }e u kona~nici, ipak,sve zavr{iti povoljno po vas. @eljni ste promjena. Veze koje ne- maju smisla privest }ete kraju, a nedavno uspostavljeno poz-nanstvo poku{ati dovesti na ve}i nivo. Izbjegavajte masnu i za-~injenu hranu.

Savjesno }ete pristupiti poslu. Optimizam i pozitivan stav pomo}i}e vam da se uspje{no nosite ~ak i s najteìm zadacima. Pred za-ljubljenim Vagama su uzbudljivi i strastveni trenuci. Samci }e uì-vati u zavo|enju, no mogli bi se prestra{iti ako osjete da druga sta-na èli ne{to ozbiljnije. Mnogo }ete ulagati u svoj izgled.

Prioni te na izra~un mjese~nih tro{kova. Pravi je trenutak da poku-{ate smisliti na koji biste na~in mogli u{tedjeti. Kr{it }ete obe}anjai iznevjeriti drage ljude. Morat }ete se bolje organizirati ukoliko e-lite zadràti njihovo povjerenje. Umorni i bezvoljni, izbjegavat }eteve}e napore.

Promi{ljen pristup poslu bit }e najbolji na~in da otklonite sve te-{ko}e. Vezani }e voditi duge razgovore s partnerom, koji }e im po-

mo}i da ponovno uspostave bliskost. Samci bi mogli pasti na {armzanimljive osobe koja }e ih odu{eviti smislom za humor. Snaàn imu- nitet pomo}i }e vam da izbjegnete sve sezonske bolesti.

Nemojte preuzimati previ{e obaveza ako ste ve} zatrpani poslom.Privedite kraju zapo~ete zadatke prije nego {to se posvetite novimprojektima. Najvi{e razloga za zadovoljstvo imat }e Jarci koji su uvezi. @ivot udvoje pruìt }e vam èljeni osje}aj sigurnosti. Nastoj-te vi{e uga|ati sebi i svojim potrebama.

Povoljno je vrijeme za ulazak u nove suradnje i zapo~injanje projekata. Zanimljivim idejama dokazat }ete okolini da se na vas mo-è ra~unati. [arm i privla~nost olak{at }e vam upoznavanje novihljudi. Ako ste slobodni i traìte vezu, imat }ete mnogo razloga zazadovoljstvo. Redovne posjete teretani bit }e dobar na~in da osta-nete u formi.

Nemojte ulaziti u suradnju s osobama koje ne poznajete i u koje nemate potpuno povjerenje. Rje{enje ljubavne nedoumice nadohvatvam je ruke. Savjetuje vam se da se povu~ete u osamu i dobro ra-zmislite o svemu {to vas ti{ti. Emocionalnu prazninu upra`njavat}ete hranom, posebno slatki{ima.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

[KORPIJA

23. 10. - 22. 11.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

LAV

23. 7. - 22. 8.

RAK

23. 6. - 22. 7.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

BIK

21. 4. - 22. 5.

OVAN

21. 3. - 20. 4.

UREDNI[TVO:Safet HUREMOVI], Mirza ISLAMOVI],Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI],Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], MirelaSEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i JosipVRI^KO

PRODAJA:Fax: 465-727,Tel: 276-967, 455-558e-mail: [email protected]

MARKETING:Meliha Hodì}Fax: 472-901Tel: 472-899, 468-161,276-968, 276-988e-mail: [email protected]

ID broj: 4200492600001

ADRESA:

Dèmala Bijedi}a 185, SarajevoPo{tanski pregradak 686

TELEFONI:Centrala: 276-900, 467-723Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276-902, fax: 468-090, modem: 468-018;Uprava 234-718, fax: 461-007;Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903,

Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937,Sarajevska hronika: 276-901,fax: 468-054, Kultura: 276-906,Sportska rubrika 276-908,Prilozi: 468-142

OGLASNA SLU@BA:Tel/fax: 205-938e-mail: [email protected]

VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo,transakcijski ra~un broj:1602000000317116,

UNICREDIT BANK DD,transakcijski ra~un broj:3383202250044019,SPARKASSE BANK DD Sarajevo,transakcijski ra~un broj:1990490005630121,POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijskira~un broj: 1872000000045887,KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka,filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj:5715000000017279

Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje”Zorica Pandì}, {ef DTP-a

[tampa: Unioninvestplastika dd,Semizovac bb

Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963.godine Ukazom predsjednika Tita odliko-vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat-

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je1989. godine progla{eno za najbolji dnevnilist u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992.godini Oslobo|enje je u Velikoj Britanijiprogla{eno za list godine u svijetu.Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagraduslobode (u Skandinaviji), nagradu "zaizuzetnu odanost istini i slobodi" OskarRomero (Teksas), nagradu "za odràvanje uìvotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i

hrabrosti u izvje{tavanju pod najteìmuslovima" agencije Inter Press i Service,nagradu "za zajedni~ki rad novinararazli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode imira" fondacije Alfons Komin (Barselona),nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Klubaevropskih rektora, nagradu za ljudska prava"Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unar-odnu nagradu za slobodu {tampe" Udruènjaturskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta zanovinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD),Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno peroslobode" Me|unarodnog udruènja novina(FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico PaoloBorsellino” koju listovima koji se bore zaistinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te“Maria ss Assuanta” u saradnji sa Aso-cijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem uRimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA:Vildana SELIMBEGOVI]

DIREKTOR:Nedàd [ADI]

Nezavisni BH dnevnik

Web site: www.oslobodjenje.bae-mail: [email protected]

OSLOBO\ENJE

Vije}e za {tampuu Bosni i Hercegovini

Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za{tampu u BiH www.vzs.ba

Za sve eventualne primjedbe na pisanjelista, obratite se VZ[ u BiHe-mail: [email protected],tel: +387 33 272 270tel/fax: +387 33 272 271

R J E [ E N J E : i s p r e d , l i r i j a , i n a t a n , d d , i k a , a r a n , s , v o l a n , o m a , a s , d , r a s t v a r a ~ , i s m e t a , r o n a , m e , r a n a c , t p , o b r o v a c , k e l j , l j u t , a r i z o n a , u j a m , i d i l a , b a k a l n i c a , t , a n , s e a , e p i r , v i s a k , i r s k a .



Danas prije podne obla~no, u sjeveroisto~nim, isto~nim i ponegdje u centralnim predjelima sa slabimsnijegom, krajem dana prestanak padavina, samo }e u zapadnim krajevima i na jugu Hercegovinetokom cijelog dana biti prete`no sun~ano. Minimalna temperatura od -7 do 2, maksimalna dnevnaod -3 do 6° C. Sutra prete`no sun~ano, samo na sjeveroistoku tokom cijelog dana prete`no obla~no.U ponedjeljak ujutro novo naobla~enje zahvati}e zapadne predjele, a do kraja dana i ve~eri ve}i dio

zemlje donose}i uve~er slab snijeg ponegdje na sjeverozapadu. U utorak ujutro obla~no, u central-nim i sjeveroisto~nim predjelima ponegdje sa slabim snijegom, prije podne prestanak padavina ismanjenje obla~nosti. U srijedu prije podne obla~no, poslije podne razvedravanje.U Sarajevu prijepodne obla~no sa snijegom, popodne obla~no i suho. Puha}e slab, sjeverni vjetar.Minimalna temperatura -5, maksimalna dnevna -2° C.

Na zapadu i sjeveru Evrope kao i na Balkanskom poluostrvu danas obla~no sa ki{om,susnje`icom i snijegom. Jak vjetar olujne ja~ine puha}e u oblasti Atlantika i Sredoze-mnog mora. Najhladnije }e biti na sjeveroistoku Evrope i Skandinavskom poluostrvusa temperaturama od -8 do -13, a najtoplije u ju`nim dijelovima Balkanskog i Pirinej-skog poluostrva sa maksimalnom temperaturom izme|u 13 i 16° C.Na Balkanu obla~no sa ki{om, susnje`icom i snijegom. Jak vjetar puha}e u oblastiJonskog i Egejskog mora. Najhladnije bi}e na zapadu i istoku poluostrva sa temper-aturama od -6 do -4, a najtoplije na jugu sa maksimalnom dnevnom od 12 do 14° C.



KULTURNI VODI^ OSLOBO\ENJEsubota,26. januar/sije~anj 2013.60

KINACINEMA CITY

GANGSTERSKI ODREDakcioni triler,reìja: Ruben Fleischer,uloge: Sean Penn, Ryan Gosling, Emma Stone...po~etak u 22.15 sati.

NEMOGU]Edrama,reìja: Juan Antonio Bayona,uloge: Naomi Watts, Ewan McGregor, TomHolland...po~etak u 15.15 sati.

HOBIT: NEOÊKIVANO

PUTOVANJE 3D

fantazijski spektakl,reìja: Peter Jackson,uloge: Martin Freeman, Ian McKellen,Richard Armitage...po~etak u 13, 16.30 i 19.50 sati.

ZAMBEZIA 3Danimirana avantura,reìja: Wayne Thornley,glasovi: Leonard Nimoy, Abigail Breslin,Jeff Goldblum…po~etak u 11 sati.

PIJEV @IVOT 3Davanturisti~ka drama,reìja: Ang Lee,uloge: Suraj Sharma, Irrfan Khan, Adil Hussain…po~etak u 15 sati.

JACK REACHER

akcioni triler,reìja: Christopher McQuarrie,uloge: Tom Cruise, Rosamund Pike,Richard Jenkins...po~etak u 17.30, 20 i 22.30 sati..

KR[ I LOM 3Danimirana avantura,reìja: Rich Moore,glasovi: John C. Reilly, Jack McBrayer,Jane Lynch...po~etak u 12.40 i 14.55 sati.

U POTRAZI ZA NEMOM 3Danimirana avantura,reìja: Andrew Stanton i Lee Unkrich,glasovi: Vi{nja [iki}, Suzana Nikoli}, Tarik Filipovi}...po~etak u 13 i 15.10 sati.

\ANGOVA OSVETAakcioni triler,reìja: Quentin Tarantino,uloge: Jamie Foxx, Christoph Waltz,Leonardo DiCaprio...po~etak u 17.05, 20.20 i 23.30 sati.

ANA KARENJINAdrama,reìja: Joe Wright,uloge: Keira Knightley, Jude Law, AaronTaylor-Johnson...po~etak u 17.20, 20 i 22.40 sati.

U DOBRU I ZLU

romanti~na komedija,reìja: David O. Russell,uloge: Bradley Cooper, Jennifer Lawrence,Robert De Niro...

po~etak u 17.35 i 19.55 sati.MEETING POINT

MONAH

misterija, dramareìja: Dominik Moll,uloge: Vincent Cassel, Déborah François...po~etak u 20 sati.

SARAJEVOKRITERION

BITI FLYNNdrama,reìja: Paul Weitz,uloge: Robert De Niro, Paul Dano, Olivia Thirlby...po~etak u 18 sati.

360

drama,reìja: Fernando Meirelles,uloge: Anthony Hopkins, Jude Law, RachelWeisz...po~etak u 20.20 sati.

POZORI[TA

NARODNO

KAD BI OVO BIO FILM...autor: Almir Im{irevi},reìja: Dino Mustafi},igraju: Miralem Zup~evi}, Nada \urevska,

Aleksandar Seksan, Aldin Omerovi}, Jasna@alica, Izudin Bajrovi}, Ermin Sijamija,^lanovi orkestra Belma Ali}, Belma[aran~i}, Ermin alki}, Ir fan Tahirovi},po~etak u 19.30 sati.

GALERIJE

COLLEGIUM ARTISTICUMIzlo`ba “Inicijacija u salonu za proslave” uko joj su svoje umjetni~ke sposobnosti poka-zali: Jusuf Hadìfejzovi}, Edo Vejselovi}, EmirKapetanovi}, Emir Muteveli}, Emina Huski},Iva Sim~i}, Jasmina Gavrankapetanovi}-Re-dì}, Vladimir Stani{evi}, Nikola Jezdovi}-Dònka, Samir Sadikovi}-Babo Dòn, KenanHa{inbegovi}, Demis Sinan~evi}, Sa{a [ko-ri}, Slavica Marin, Nardina Zubanovi}, Rikar-do Dru{ki}, grupa YAGE. Izlo`ba je za sve po-sjete otvorena da 13. februara.

ARS AEVI ART DEPOStalna postavka Kolekcije Ars Aevi/Muzejasavremene umjetnosti Sarajevo, najzna~ajnijekolekcije internacionalne savremene umjetno-sti u regionu Jugoisto~noj Evrope, i projekata

budu}eg Muzeja arhitekte Renza Piana. Gale-ri ja se nalazi u Centru Skenderi ja, u ul. Terezi- je bb. Galerija je otvorena od 10 do 22 sata.

RAIFFEISENGrupna izlo`ba mladih umjetnika: Alen Buraze-rovi}, Alma Ga~anin, Anesa Kadi}, Amila Beri-sali}, Adi Karailo, Iman Gavrankapetanovi} i Mu-stafa ôhad i}. Galerija se nalazi u zgradi Ce-ntrale Raiffeisen banke, u ul. Zma ja od Bosnebb, otvorena je radnim danom od 8 do 16 sati.

110795Stalna postavka eksponata ~iji je cilj o~uvatisje}anje na tragediju u Srebrenici i 8.372 osobekoje su tragi~no stradale u genocidu. Galerijase nalazi u ul. Fra Grge Marti}a 2/III. Otvorenaradnim danima od 10 do 18, a subotom od 10do 16 sati, najave na telefon 033/953-170.

ATELJE ZECIzlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a odkamena”. Galeri ja je otvorena od ponedje-ljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do14 sati ili uz na javu na telefon 061/338-186.

UMJETNI^KASamostalna izlo`ba Nele Hasanbegovi}“Govor bjeline”. Hasanbegovi} prezentiradjela nastala od 2009. do 2013. godine,realizirana u razli~itim medijima: svjetlosnainstalacija, video instalacija, performans,skulptura i fotografija. Umjetni~ka djela pre-zentirana na izlo`bi provociraju i propitujustrukturu funkcioniranja dana{nje kulture,identiteta, roda, umjetnosti, ali i dru{tva ucjelini. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do9. februara.

GABRIJELStalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakatKamernog teatra 55”. Otvorena svakim rad-nim danom od 10 do 18 sati.

NOVI HRAMIzlo`ba “Novi svjedoci Holokausta” MuzejaHolokausta iz Skoplja. Izlo`ba je za sveposjete otvorena do 5. februara.

BLACKBOXIzlo`ba “Muha u crnoj kutiji” promovi{e ovajvid saradnje izme|u umjetnika i {tamparije,te ponovo popularizuje Ukiyo-e kao vidumjetnosti multioriginala.

MUZEJI

HISTORIJSKIMuzej je otvoren za posjete radnim danimaod 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

BO[NJA^KIOtvoren za posjete od ponedjel jka dopetka od 8 do 16 sati. Obilasci uklju~u ju GaziHusrev-begov hamam, postavku umjetni~kihdjela U fokusu kolekci je, galeri je Mersad Berberi Ismet Rizvi}, te biblioteku. Posjete u pratnjivodi~a od ponedjel jka do petka od 12.30 do 16sati. Grupne posjete na javiti na 033/279-800 [email protected].

ART-KU]A SEVDAHAOtvorena je za sve posjetioce svakim danomosim ponedjeljka od 10 do 18 sati. Stalnapostavka “Organizaci ja XIV Zimskih olimpij-skih igara“. Otvorena za posjete od ponedje-ljka do petka, od 9 do 15 sati.

SARAJEVO

Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Ali je Izetbegovi}a“ i Despi}a ku-}a otvoreni su svakim radnim danom od desetdo 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete.Muzej Jevre ja otvoren je za posjete svakim ra-dnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne ra-di, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

OLIMPIJSKIStalna postavka “Organizaci ja XIV Zimskiholimpijskih igara“. Otvorena za posjete odponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati.

KINA

MULTIPLEX EKRAN

JACK REACHERakcioni triler,reìja: Christopher McQuarrie,uloge: Tom Cruise, Rosamund Pike,Richard Jenkins...po~etak u 15.30, 18 i 20.30 sati.

U POTRAZI ZA NEMOM 3Danimirana avantura,reìja: Andrew Stanton i Lee Unkrich,glasovi: Vi{nja [iki}, Suzana Nikoli}, Tarik Filipovi}...po~etak u 13 i 15 sati.

\ANGOVA OSVETAakcioni triler,reìja: Quentin Tarantino,uloge: Jamie Foxx, Christoph Waltz,Leonardo DiCaprio...po~etak u 17 sati.

ANA KARENJINAdrama,reìja: Joe Wright,uloge: Keira Knightley, Jude Law, AaronTaylor-Johnson...po~etak u 16, 18.30, 20 i 21 sat.

PET LEGENDIanimirana avantura,

reìja: Peter Ramsey,glasovi: Hugh Jackman, Alec Baldwin, IslaFisher...po~etak u 12 i 14 sati.

KR[ I LOM 3Danimirana avantura,reìja: Rich Moore,

ZENICA

glasovi: John C. Reilly, Jack McBrayer,Jane Lynch...po~etak u 11 sati.

ASTERIX I OBELIX U BRITANIJIkomedija, avanturareìja: Laurent Tirard,uloge: Gérard Depardieu, Edouard Baer,Guillaume Gallienne...po~etak u 11.30 i 13.30 sati.

MUZEJIGRADA ZENICENa raspolaganju posjetiocima su stalnepostavke, etnolo{ka, arheolo{ka ihistorijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka oranom srednjem vi jeku u Bosni. Muzej jeotvoren za posjetioce radnim danima od9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (to-kom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena jeza posjetioce tokom ci jele sedmice, od 9do 17 sati.

KINA

UNA

GANGSTERSKI ODRED

reìja: Ruben Fleischer,uloge: Sean Penn, Ryan Gosling, EmmaStone...po~etak u 18 i 20.30 sati.

GALERIJE

ME\UNARODNAGALERIJA PORTRETAStalna postavka crteà, skica, akvarelaIsmeta Mu jezinovi}a, stalna postavkaLegata “Haim James Pinto“. Galeri ja jeotvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

CENTAR ZA KULTURURetrospektivna izlo`ba slika i bareljefa KemalaKebe, umjetnika ko ji je u Javuz sultan Selimo- vom mesd idu, kod Starog mosta, imao ateljeod 1987. do 1992. godine, u ko jem je bila stal-na prodajna izlo`ba njegovih radova.

KINA

MULTIPLEKS PALAS

GANGSTERSKI ODREDakcioni triler,reìja: Ruben Fleischer,

BANJA LUKA

TUZLA

BIHA]

uloge: Sean Penn, Ryan Gosling, Emma Stone...po~etak u 19 sati.

HAOS U KU]I: MATORCI DOLAZEkomedija,reìja: Andy Fickman,uloge: Lisa Addario, Billy Crystal, Lowell Ganz...po~etak u 13.45, 18 i 19.30 sati.

\ANGOVA OSVETA

akcioni triler,reìja: Quentin Tarantino,

uloge: Jamie Foxx, Christoph Waltz,Leonardo DiCaprio...po~etak u 15.45, 19 i 22.15 sati.

U POTRAZI ZA NEMOM 3Danimirana avantura,reìja: Andrew Stanton i Lee Unkrich,glasovi: Vi{nja [iki}, Suzana Nikoli}, Tarik Filipovi}...po~etak u 11.30 i 15.30 sati.

ANA KARENJINAdrama,reìja: Joe Wright,uloge: Keira Knightley, Jude Law, AaronTaylor-Johnson...po~etak u 13, 17.30, 20 i 22.30 sati.

ZERO DARK THITRYdrama,

reìja: Kathryn Bigelowuloge: Jessica Chastain, Joel Edgerton,Chris Pratt...po~etak u 21.15 sati.

U DOBRU I ZLUromanti~na komedija,reìja: David O. Russell,uloge: Bradley Cooper, Jennifer Lawrence,Robert De Niro...po~etak u 15.45, 18, 20.15 i 22.30 sati.

KR[ I LOM 3Danimirana avantura,reìja: Rich Moore,glasovi: John C. Reilly, Jack McBrayer,Jane Lynch...po~etak za 3D 13.30 sati, a za 2D u 11.45sati.

ZAMBEZIA 3D

animirana avantura,reìja: Wayne Thornley,glasovi: Leonard Nimoy, Abigail Breslin,Jeff Goldblum...po~etak u 12 sati.

PET LEGENDI 3Danimirana avantura,reìja: Peter Ramsey,glasovi: Hugh Jackman, Alec Baldwin, IslaFisher...

po~etak u 13.45 sati.

POZORI[TA

NARODNO RS

PUTUJU]E POZORI[TE

[OPALOVI]drama,autor: Ljubomir Simovi},reìja: Vladimir Lazi},igraju: \or|e Markovi}, Ljiljana êki},

Aleksandra ]osi}, Zlatan Vidovi}, @eljkoStjepanovi}, Nata{a Ivan~evi}, MiljkaBr|anin Babi}, Vedrana Ma~kovi} Zubovi},Koviljka [ipka, Branko Jankovi}, RajkoMar~eta, Dragoslav Medojevi}, Nata{aPeri}, Jovana \ori}, Belinda Boì~kovi},Neda [egrt

po~etak u 20 sati.

Repertoare i programde{avanja u va{oj kulturnoj

ustanovi mo ete slati namail: [email protected] ili na broj

faxa 033/ 468-054.



TV PROGRAMOSLOBO\ENJE subota,26. januar/sije~anj 2013. 61

Apocalypto 21.30 OBN

Victor, 2007.

KOMEDIJA

Reìja: Jerry Ciccoritti

Uloge: Mark Lutz, Ron Lea, Polly Shannon, Sasha Roiz

Pri~a o Victoru Davisu22.15 BHT 1

Istinita ivotna pri~a o velikom kanad-skom pliva~u, dje~aku iz radni~ke kla-se koji je, zahvaljuju}i hrabrosti i odlu-

~nosti, pobijedio fizi~ke i psihi~ke iza-zove i dostigao vrhunac u sportu pos -tav{i olimpijski {ampion i svjetski rekorder.

F I L M

Fanboys, 2009.

KOMEDIJA

Reìja: Kyle Newman

Uloge: Sam Huntington, Chris Marquette, Dan Fogler

Oboàvatelji21.00 MRE@A

êtvorica prijatelja putuju diljemAmerike ne bi li na vrijeme ispunili po-sljednju èlju svog umiru}eg prijate-

lja, a to je da prije svjetske premije-re pogledaju epizodu 1 "Ratova zvi-jezda" - "Fantomsku prijetnju" i to na ran~u Skywalker. Novremena je sve manje, a o~ekivanja je previ{e.

F I L M

I Come with the Rain, 2009.

KRIM. TRILER

Reìja: Anh Hung Tran

Uloge: Josh Hartnett, Tran Nu Yen-Khe,Byung-hun Lee...

Ubistvo dolazi s ki{om23.30 OBN

Kline, biv{i policajac losan|eleske po-licije, postao je privatni detektiv. Sa-da putuje u Hong Kong u potrazi zaShitaom, nestalim sinom kineskogmilijardera. Kontaktirav{i Menga Zija, prijatelja i nekada{njegkolegu u policiji Hong Konga, Kline slijedi blijedi trag kojije ostavio Shitao. Put ga vodi do lokalnog gangstera SuaDongpa i njegove prelijepe, ali o drogi ovisne prijateljice Li-le. No, Klineovu pa`nju odvla~e uspomene na serijskog ubo-jicu Hasforda, ~ija je "obrada tijela" razlog zbog kojeg je Kli-ne napustio policiju.

F I L M

Les femmes du 6eme etage, 2011.

DRAMA/KOMEDIJA

Reìja: Phillippe Le Guay

Uloge: Fabrice Luchini, Sandrine Kiberlain,Natalia Verbeke, Carmen Maura

@ene sa {estog sprata21.05 RTRS

Pariz, rane {ezdesete. @an-Luj jeozbiljan, ali napet berzanski broker,oènjen Suzanom, krutom ènomsvjesnom svoje klase, i otac dvojicearogantnih tinejdèra. On ivi stabilnim, ali dosadnim ìvo-tom. Sve dok mu spletom ~udnih okolnosti, Mari, {arman-tna nova ku}na pomo}nica, ne otkrije jedan novi svijet - odjel-jak za poslugu na {estom spratu zgrade u kojoj @an-Luj ì-vi i ~iji je vlasnik. Tu ivi grupa veselih {panskih ku}nih po-mo}nica koje }e pomo}i @an-Luju da se otvori prema je-dnoj novoj civilizaciji i pogledu na ìvot. U njihovom dru-{tvu, preciznije, u dru{tvu prelijepe Mari, @an-Luj postepe-no postaje novi, bolji ~ovjek.

F I L M

Room for Romeo Brass, 1999.

DRAMA

Reìja: Shane Meadows

Uloge: Andrew Shim, Ben Marshall, Bob Hoskins,Paddy Considine

Soba za Romea Brassa23.00 HAYAT

Romeo i Gavin su dvojica dvanaesto-gi{njaka. Situacija kod ku}e nije ba{najbolja, ali njihovo drugarstvo ih spa-sava od te{ke svakodnevice. Ipak, svese to mijenja kada upoznaju Morela. Morel je pomalo ~udani tajanstven stranac koji se zaljubljuje u Romeovu stariju ses-tru. Nakon {to Gavin, {ale radi, ismije Morela u prisustvu Ro-meove sestre, Morel odlu~uje da razdvoji dvojicu dje~aka.

F I L M

Hamlet, 1990.

DRAMA

Reìja: Franco Zeffirelli

Uloge: Mel Gibson, Glenn Close, Alan Bates, PaulScofield, Ian Holm, Helena Bonham-Carter

Hamlet00.15 HRT1

Kraljevi} Hamlet tuguje zbog smrtisvoga oca, danskog kralja. Jo{ ga vi-{e izjeda spoznaja da majka nije ni dva

mjeseca oplakivala muà, a ve} sepreudala za njegova brata, Hamletovog strica Klaudija. Je-dne ve~eri dvorska straà obavje{tava Hamleta da im se pono}i ukazuje duh preminu log kralja. Hamlet odlu~i no} pro-vesti na straì kako bi provjerio istinitost tih tvrdnji. I nje-mu se ukaè duh oca koji mu kazuje da ga nije ubio ugrizzmije, ve} ga je otrovao ro|eni brat. Hamleta obuzimaju gnjevi mr`nja te on odlu~i osvetiti se...

F I L M

Apocalypto, 2006.AKCIJA/DRAMAReìja: Mel Gibson

Uloge: Rudy Youngblood, DaliaHernandes, Jonathan Brewer...

Stolje}e je {esnaesto, u kasno doba civilizacije Maya. Lovac Jaguarova [apa ìvi tradi-cionalnim na~inom ìvota, sa sinom i trudnom ènom. Jednoga jutra njihovo selo na-padaju ratnici pale}i ku}e i okrutno ubijaju}i ljude. Jaguarova [apa u zadnji tren uspi-jeva spustiti ènu i sina u jednu duboku pe}inu, ostaviv{i uè na vrhu kako bi se oni ka-snije mogli uspeti. Tokom prepada ubijen je i otac Jaguarove [ape, a on je zarobljen.Jedan od napada~a prereè uè, osudiv{i ènu i dijete na polaganu smrt u pe}ini...

S P O R T

Utakmica za 3. mjesto18.55 FTV

SVJETSKO PRVENSTVO U RUKOMETU

Svijet bez kraja13.00 FTV

Vrijeme je previranja u Engleskoj. Kralja Edwarda IIje u bici porazila njegova supruga kraljica Isabella ina prijesto postavila njihovog sina koji postajeEdward III. Pod pokroviteljstvom kraljice, sir Rolandse vra}a u Kingsbridge kao novi namjesnik Shiringai hapsi prethodnog namjesnika zbog izdaje, ali pris-taje da po{tedi ìvote njegova dva sina: Ralpha, ko-jeg postavlja za svog pomo}nika, i Merthina, kojeg {a-lje kao pripravnika kod stanovitog Elfrica. On hapsii Edmunda Woolera, ali njegovu slobodu otkupljujuk}erka Caris i sestra Petranilla.

Po~ivali u miru20.40 FTV

Novinarka Lucija i umi-rovljeni zatvorski ~uvarMartin, istraùju}i po-kopane na zatvorskomgroblju Vukov{}ak, na-ilaze na neobi~nu pri-~u o dvije prodava~iceiz kvartovske samo-posluge koje su po~i-nile oruànu plja~kupo{te. Poku{avaju sa-znati {to je navelo Di-janu Mari} i Saru Ro-goz, dvije naizgled obi-

~ne ène, na tako ris-kantan i nasilan ~in. S obzirom na to da je rije~ o en-skom dijelu zatvora, u istrazi im jo{ jednom pomaèìvopisna ~uvarica Josipa. Lucija slavi ro|endan i do-bije poklone koji je u potpunosti zbune. No, na njezi-nu adresu stiè i nova prijetnja uz jasan zahtjev da seostavi groblja, mnogo zlosutnija od prethodne.

S E R I J E

S P O R T

Maribor: Veleslalom (`)1. utrka 09.55 BHT1

2. utrka 13.10 BHT1

SVJETSKI KUP U ALPSKOM SKIJANJU



TV PROGRAM OSLOBO\ENJEsubota,26. januar/sije~anj 2013.62

Oduvijek je postojala ljudska potrebaza dobrim vidom. Razvoj mnogihìvotnih funkcija, uslovljen je iliolak{an,upravo dobrim vidom:motorika, intelekt, saznanja, emocije,dusevna stabilnost, samopouzdanje,komunikacija, izbor zanimanja... [ta

su sve opasnosti za o{te}enje takvedragocjene funkcije vida? Kroz pri~enasih gostiju, sazna}emo kako suoni godinama prolazili kroz zivotnevihore sa svojim problemom, i kakosu napokon krenuli u susretnovom jutru...

BHT FTV06.40 Operacija “Pilot”,

serija, 3/4 (r)07.35 Gorko-slatko,

serija, 29/228 (r)08.00 Vijesti08.15 Tribunal08.45 Dimenzija vi{e,

programiz kulture (r)Program za djecu (r)

09.15 BeHa Teens09.20 Pravda za

svako dijete, 3/509.55 Maribor: Svjetski kup

u alpskom skijanju:Veleslalom (`), 1.utrka, prijenos

11.00 Govor ti{ine, emisijaza osobe sao{te}enim sluhom igovorom

12.00 Vijesti

12.15 EURO panorama12.40 Pod krovom,

magazin13.10 Maribor: Svjetski kup

u alpskom skijanju:Veleslalom (`),2. utrka, prijenos

14.15 Bar kod, potro{a~kimagazin

14.45 Vijesti15.00 Olimpijski magazin15.35 Jednooki Jack,

ameri~ki igrani film18.00 Tajne biljaka,

strana dokumentarnaserija, 3/4

19.00 Dnevnik19.35 Gorko-slatko, igrana

serija, 30/22820.00 Blagdan kao nekad,

ameri~ki igrani film21.30 Veliki ekran, filmski

magazin22.00 Vijesti22.15 Pri~a o Victoru

Davisu, kanadskiigrani film

23.45 Blagdan kao nekad,ameri~ki igranifilm (r)

07.00 Obale pri~aju rijekaslu{a: RijekaDreànka, dok.program, 1.dio

07.25 Vran planina, dok.program

08.00 Vijesti08.05 Program za djecu09.45 Grimove bajke:

ârobne cipele10.10 Pocoyo10.15 Mali princ10.40 U zmajevom gnijezdu11.05 Harveytoons11.30 Mozaik religija12.00 Dnevnik 112.15 Asi, igrana serija,

141. epizoda (r)13.00 Svijet bez kraja,

serija, 1. epizoda13.55 Real, sportski

dokumentarni film

15.30 Vijesti15.40 Michael Palin: Put

oko svijeta za 80dana, dok. serija,7. epizoda

16.30 Super pas, ameri~kiigrani film

18.00 Lud, zbunjen,normalan, serija

18.30 Grimove bajke:ârobne cipele

18.55 Svjetsko prvenstvo urukometu: prijenosza 3. mjesto

19.45 Dnevnik 220.30 Super Loto, prijenos

izvla~enja20.40 Po~ivali u miru,

serija, 4. epizoda21.25 Pla}enici, film23.05 Dnevnik 323.20 O{amari je,

Francuskinja je,ameri~ki igrani film

00.50 Svijet bez kraja,igrana serija, 1.epizoda (r)

01.40 Dnevnik 2 (r)02.10 Pregled programa za

nedjelju

RTRS06.00 Strasti ,

TV novela (r)07.30 Muzi~ki spotovi08.00 Vijesti

Mala TV08.15 Bili jednom jedni

pronalaza~i,crtana serija

09.05 Viva pinjata,crtana serija

10.00 Nid o radoznalac,ekologija

10.25 Duboko u {umi, film11.40 Muzi~ki spotovi12.00 Dnevnik 112.15 Igraju}i, pjevaju}i...,

emisija izvornognarodnogstvarala{tva

13.15 Gastronomad,riba najerusalemski (r)

13.30 Supersnaga,dokumentarni film (r)

15.30 Kabare ~asnadokolica, vino (r)

16.00 Za.druga, emisija zamlade

16.30 Poprokaut, muzi~kaemisija (r)

17.00 Vijesti17.05 Vremenska prognoza17.10 Ah, ta planeta17.40 Bosnalijekova TV

ordinacija18.30 Art ma{ina, emisija iz

kulture19.30 Dnevnik 2

Sport20.10 Lisice, serija21.05 @ene sa {estog

sprata, film22.55 Dnevnik 323 .15 Spor t23.25 Po~etnici, serija00.15 Supersnaga,

dokumentarni film (r)02.15 Dnevnik (r)02.40 @ene sa {estog

sprata, film (r)04.25 Po~etnici, serija (r)05.15 Strasti, TV novela (r)

TV106.10 Tek ro|eni,

serija, 6/2607.00 Promo07.05 Tek ro|eni,

serija, 7/2608.00 Promo08.05 Pod sretnom

zvijezdom,serija,10/75 (r)

09.00 Promo09.05 Pod sretnom

zvijezdom,serija,11/75 (r)

10.00 Promo10.05 Pod sretnom

zvijezdom, serija,12/75 (r)

11.00 Pod sretnomzvijezdom, serija,13/75 (r)

12.00 Makeover -upoznajnovog sebe

12.15 Blizankinje,serija, 48 (r)

13.10 Vru}e loptice,igrani film

15.00 Promo15.05 Ja biram goste,

dijalo{ka emisija (r)16.45 Makeover - upoznaj

novog sebe17.00 Vijesti u 1717.15 Medicinska istraga,

serija18.15 Zakuhajmo

zajedno,kulinarski show

19.00 Dnevnik TV120.00 Bliznakinje, serija21.00 Obo avatelji,

igrani film22.40 Nomad,

igrani film00.30 Daybreakers,

igrani film02.00 Dnevnik TV1 (r)03.00 Zakuhajmo zajedno,

kulinarski show03.40 No}ni program

HAYAT06.00 Bandini, 258. ep.06.41 Tiha oluja, 36. ep.07.29 Bratz, crtani film08.50 Virus attack,

crtani film10.00 Pokemoni, crtani film10.27 Gormiti, crtani film10.48 Ben 10 Ultimate

Alien, crtani film11.28 Winx 5, crtani film11.50 Jingl ZMBT12.00 Bandini, serija,

255. ep.13.20 Bandini, serija,

256. ep.13.48 Sport centar14.00 ZMBT televoting14.06 Biometeorolo{ka

prognoza14.07 Stanje na putevima14.08 Autoklub,

automagazin

14.30 Svi na selo15.00 Vremenska prognoza15.02 ZMBT 5, (r)18.00 Hayat production,

zabavno-muzi~kiprogram

19.00 Vijesti u 7,informativni program

19.28 Vremenska prognoza19.29 Biometeorolo{ka

prognoza19.30 Sport19.37 Stanje na putevima19.50 Jingl ZMBT19.55 Bandini, 259. ep.20.55 ZMBT 5, nominacije23.00 Soba za Romeo

Brassa, film00.58 Sport centar01.00 Jingl ZMBT01.05 Astro Num Caffe,

uìvoReprizni programHayat TV-a

03.00 Vijesti u 7,informativni program

03.40 Hayat production,zabavno-muzi~kiprogram

04.25 ZMBT 5, nominacije

PINK07.00 Seljaci,serija10.00 Gold music,

muzi~ki show11.30 Vikend vizija,

emisija13.00 Hrabri ljudi,

reality emisija10.05 Grand show,

zabavno muzi~kaemisija (r)

15.45 Sve za ljubav,reality emisija (r)

17.00 Show Time,zabavna emisija

18.00 Kuku Vasa, serija18.30 Info top,

centralne vijesti19.00 Vremenska prognoza19.05 Preljubnici,

reality emisija20.00 Kursadìje,

humoristi~ni serijal

21.00 Zvezde Granda,muzi~kotakmi~arski show

00.00 Sommersby,ameri~ki film

01.45 Gold music,muzi~ka emisija (r)

OBN06.10 Iron man, crtani film06.35 Chaotic, crtani film07.00 Dje~iji program08.25 Casper u {koli strave,

crtani film09.00 In Magazin, show

magazine (r)09.30 Odba~ena, serija (r)11.15 Da, to sam ja,

zabavni program (r)12.00 Bakina kuhinja,

kulinarski show12.50 In Magazin, show

magazine (r)13.30 Sulejman

Veli~anstveni, serija (r)14.30 Sulejman

Veli~anstveni, turskaserija (r)

15.30 SulejmanVeli~anstveni, turskaserija (r)

16.30 SulejmanVeli~anstveni,turska serija (r)

17.30 Dejana,talk show

18.50 OBN Info19.10 OBN Sport19.15 In Magazin,

showmagazine

20.00 Odba~ena,indijska serija

21.30 Apocalypto,igrani film

23.30 Ubojstvo dolazi ski{om,igrani film

01.40 Odba~ena,indijska serija (r)

02.45 OBN Info (r)03.00 OBN Sport (r)03.05 In Magazin,

show magazine (r)03.40 Play off LP:

Fenerbahce-Spartak, snimkautakmice

05.25 ûvari planete,dokumentarniprogram

07.00 Farma, emisija o agraru08.00 Jutarnji program 09.55Vijesti 10.00 Pokemoni 10.30Gormiti 11.00 Ben Ten,Ultimate Alien 11.30 Winx11.55 Vijesti 12.00 Bandini,serija 13.00 Bandini, serija14.30 Auto {op magazin15.00 Stil 15.30 Exkluziv16.30 Ve~e sa IvanomIvanovi}em 18.00 Dolina

sunca, serija 19.00 Vijesti19.55 Bandini, serija 21.00Svijet bez kraja 16+, serija23.00 Soba za Romea Brassa16+, film 01.00 No}niprogram

TV ATV

12.15 Blizankinje, igranaserija, 48. ep. (r) 13.10 Vru}eloptice, igrani film 20.00Bliznakinje, igrana serija, 49.ep. 21.00 Oboàvatelji, igranifilm 22.40 Nomad, igrani film

TV MOSTAR12.15 Blizankinje, igranaserija, 48. ep. (r) 13.10 Vru}eloptice, igrani film 20.00Bliznakinje, igrana serija, 49.ep. 21.00 Oboàvatelji, igranifilm 22.40 Nomad, igrani film

[email protected] probudilica 07.10Program za djecu 10.00Putokaz,obrazovni program 10.30 Sportvikend 11.00 Hod vijekova 11.30Bilans 11.50 Iz dana u dan 12.00Vijesti 12.05Top shop 12.20Glas Amerike 12.45Top shop13.00Mozaik, program iz kulture14.00Kaffe Istanbul, muzi~kiprogram 14.45 Pe~at u vremenu

15.15Medvjedi}i dobra srca16.00Dnevnik 1 16.20Pjesmom o Bosni 17.00 Svijettajni, serija 17.30 Moj dom,magazin 18.00 Na selu na sijelu18.45Crtani film 19.00Dnevnik2 19.30 Za svaku bolest travaraste 20.00 Bliznakinje, serija21.00Oboàvatelji, film 22.40Nomad, film

TV TK07.00 Strasti, serija (r3) 10.00Jednom davno 10.30 Sirene11.00 Ime moje {kole 11.45Legenda o Bruce Lee ju (r)12.30 Darovi prirode (r) 13.00Vijesti TVSA 13.10 Sarajevskahronika 14.00 Obavezan smjer(r) 14.40 Ritam Srebrenice15.00 Autoshop magazin16.00 Vijesti TVSA 16.05

Ljetne ljubavi 16.30 Ljetneljubavi 17.00 MladaPocahontas 18.30 DnevnikTVSA 19.00 Jednom davno (r)19.30 Sirene (r) 20.00 Lovacna potezu, film 22.00 Dangube22.30 Djevojka tvojih snova,film

TV SA

06.30 Jutarnji program 08.30Serija 12.30 Familijarnanamje{taljka 13.20 ]irilica15.00 Subotom u 3 16.00Dnevnik 1 16.20 Subotom u 317.50 Kao kod svoje ku}e19.30 Dnevnik 2 20.05Nijesmo mi od ju~e 21.10Ni{ta li~no 22.15 Dnevnik 322.15 Kanjon pusto{i, film00.00

Crveno,edukativno-zabavnaemisija 01.00 Zvezdano nebo

TV BN13.02 Op~injeni, igrana serija(r) 369. 370. 371 15.40Folk-Top 10, muzi~ka emisija16.30 Nije te{ko biti ja,zabavno muzi~ki program17.25 Virtual-road magazin,magazin o automobilizmu18.00 Crno i bijelo, vikendizdanje 18.25 Vremenskaprognoza 18.34 Teletrgovina...18.52 Kviz znanja, obrazovni

program 20.00 Kviz Extra20.30 [e}ernica, revijalniprogram 22.35 Teletrgovina...23.00 Slon extra Info 23.29Pregled programa za sutra

TV SLON08.00 Ponovno otkrivanjesvijeta 09.00 Alternativnamedicina (r) 10.00 Vijesti10.05 program za djecu 10.30Sveci i grje{nici, dok.program, 6/8 11.20 Hronikakraji{kih gradova 12.00 Vijesti12.15 Bliznakinje, serija 13.10Igrani film 15.00 Vijesti 15.05Skrivena palma, serija 6/816.00 Opstanak, dok. program

16.50 Za svaku bolest travaraste 17.15 Eko kviz 17.45Autoshop magazin 18.15 Onama 19.00 Dnevnik 1 19.30Muzi~ki program 20.05Bliznakinje, serija 21.00 Igranifilm 22.55 Vijesti 23.00 Igranifilm

TV USK07.00 Sa sevdahom u srcu08.30 Hronika op}ine StariGrad (r) 09.00 HronikaJablanice (r) 09.30 Putopisi (r)10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 GlasAmerike (r) 11.00 Tvoja samsudbina, serija 15.00 Hronikaop}ine Stari Grad (r) 15.30Hronika Jablanice (r) 16.00Putopisi (r) 16.30 Sedam danau @ivinicama 17.00 Ba{tine

17.30 Sa sevdahom u srcu18.00 Sedam dana u Vogo{}i18.30 SMS Music 19.30I.R.I.B. 20.00 Ritam regijeSrebrenica 20.30 Putopisi21.00 \avolji ko{mar, igranifilm 22.30 Reportaà 23.00Nije te{ko biti ja 00.00Putopisi (r)

TV VOGO[]A08.00 Sevdah i vrijeme 08.30Stari zanati 09.00 Vjerskiprogram 09.10 Na{a realnost10.00 7 dana u Vogo{}i 10.30Te{anjska hronika 11.00 TVLiberty 11.30 Budimo humani12.00 Svjedok prirode 12.30 Jasam tvoja sudbina, serija 14.30Princeza [eherzada 15.00 Padleta 29, serija 15.30 Okr{aj, film17.00 Flash vijesti 17.05 Put

istine 18.00 Majstori kuhinje18.30 Pad leta 29, serija 19.00Denis napast 19.30 DnevnikFTV 20.00 Vijesti IC 20.15Dom2 21.00 Odjeljenje zaistragu 22.00 Razotkriveni23.00 Nau~ni forum 23.30Autoshop Magazin 00.00 VijestiIC (r) 00.15 Utrka, film

TV KAKANJ08.05 Najbolje od planete,dok. program 09.00 Odlika{i,program za djecu 09.30Program za djecu 11.30Putopisi 12.15 Bliznakinje,serija mreà 13.10 Vru}eloptice, film mreà 15.00Vijesti 15.10 Nije te{ko biti ja,repriza 16.00 Sfera, emisija izkulture (r) 16.30Frejèr,humoristi~ka emisija (r)

17.05 Biografija, dok.program, 18.00 Ba{tina BiH,19.00 Vijesti 20.00 Igranaserija, mreà TV izlog 21.00Oboàvatelji, film 23.00 Vijesti23.15 Muzi~ki spotovi 00.00Istina 00.30 Oni dolaze 01.00O tome se govori (r)

TV ZENICA

Zakuhajmo

zajedno18.15

Pokemoni10.00

Kursadìje20.00

Bakina kuhinja12.00

Poko10.10

Gorko-slatko19.35

Dejana17.30 OBN

Viva pinjata09.05

Iako su sumje{tani bili uvjereni daje poginuo u Gra|anskom ratu ukojem se borio od po~etka 1861,ju njak Jack Sommersby vra}a senakon {est godina ku}i. Izazvav-{i odu{evljenje me|u poznanici-ma, Jack ipak strepi kako }e ga pri-miti supruga Laurel i sin Robert,koji je u vrijeme njegovog odlas-ka bio premali da bi ga se sjetio.Jack nai|e na potporu obiteljisretan {to se vratio normalnom i-votu. Jedini razo~aran Jackovim

povratkom je Laurelin udvara~Orin, dok Laurel primje}uje da jojse suprug promijenio. Od arogan-tnog i samo ivog ~ovjeka postaoje iznimno briàn i susretljiv. Sli-~ne promjene zamijete i ostaliJackovi prijatelji...

DRAMA

Reìja: Jon Amiel

T A L K S H O W



TV PROGRAMOSLOBO\ENJE subota,26. januar/sije~anj 2013. 63

HRT107.56 Hrvatska kronika BiH08.13 Kinoteka - ciklus

klasi~nog vesterna:Na odmetni~komeputu, ameri~ki film (r)

09.40 Voda u pustinji,dokumentarni film (r)

10.14 Ku}ni ljubimci10.46 Vijesti iz kulture (r)11.00 Normalan ivot,

emisija o obitelji12.00 Dnevnik 112 .15 Spor t12.18 Vri jeme12.21 TV Kalendar (r)12.35 Veterani mira13.20 Duhovni izazovi13.50 Prizma14.36 Eko zona15.05 Reporteri: Kolkata -

gospodarsko ~udo15.55 Skica za portret (r)16.04 Ledena prostranstva

Arktika: Rusija iNorve{ka, dok. serija

17.00 TV Kalendar (r)17.12 HAK - promet info17.15 Znanstvene vijesti17.21 Kulturna ba{tina:

Turopoljske {etnje (r)17.37 Na Rije~kom

karnevalu, (r)

18.06 Lijepom na{om:Ka{tela19.10 Tema dana19.30 Dnevnik19 .57 Spor t20.04 Vri jeme20.06 Ve~eras + najava20.08 LOTO 7/3920.18 Lea i Darija, hrvatski

film22.05 Dnevnik 322.25 Vijesti iz kulture22 .33 Spor t22.36 Vrijeme sutra22.38 HAK - promet info22.45 Scott i Bailey 1,

serija00.15 Filmski maraton:

Hamlet, ameri~ko-britansko-francuskifilm (r)

02.23 Filmski maraton: Naodmetni~kome putu,ameri~ki film (r)

03.47 Ledena prostranstvaArktika: Rusija iNorve{ka, dok.serija (r)

04.39 Skica za portret (r)04.44 Voda u pustinji,

dokumentarni film (r)

HRT205.47 Amerika: Pogled

odozgo - Maine, (r)06.33 Po{tar Pat, (r)06.49 Moj mali planet, (r)06.54 Hamtaro, (r)07.15 Ru ica [areni},

crtana serija07.30 Merlin 3, serija (r)08.13 Novi klinci s Beverly

Hillsa 3, serija08.55 Mala TV (r)09.25 Teletubbies, serija09.55 Maribor: Svjetski

skija{ki kup -veleslalom, prijenos1. vo`nje

11.00 Zagreb: EP uumjetni~kom klizanju2013. - plesni parovi,snimka (r)

11.24 Kitzbühel: Svjetskiskija{ki kup - spust,prijenos

12.50 Zagreb: EP uumjetni~kom klizanju2013. - plesni parovi,snimka

13.13 Maribor: Svjetskiskija{ki kup -veleslalom, prijenos2. vo`nje

14.18 Ru ica [areni},

crtana serija14.32 Obrtnik i partner15.02 47. vinkova~ke jeseni

- Smotra KUD-ova16.00 Zagreb: EP u

umjetni~kom klizanju2013. - slobodniprogram, prijenos

16.55 Ko{arka, ABA Liga:Zadar - Cedevita,prijenos

18.50 SP u rukometu -utakmica za 3.mjesto, 1.poluvrijeme

19.46 SP u rukometu -utakmica za 3.mjesto, 2.poluvrijeme

20.41 Wasteland,dokumentarni film

22.21 Zagreb: EP uumjetni~kom klizanju2013. - slobodniprogram, snimka

23.15 Osmrtnica zaEskobara, srpski film

00.38 Peti dan, talk show (r)01.39 Retrovizor: Po{teno i

prema zakonu 1,serija (r)

02.24 Retrovizor: Ludi odljubavi 1, serija (r)

NOVA07.00 TV Izlog07.15 Angie,

serija07.45 Gormiti ,

crtana serija (r)08.10 Pokemoni,

crtana serija (r)08.35 Pokemoni,

crtana serija09.00 Winx Club,

crtana serija (r)09.25 Bratz, crtana serija09.50 Power Rangers

Samurai, serija10.15 Larin izbor, serija (r)12.15 Harry Potter i

zato~enikAzkabana, film

14.50 Nuklearnaopastnost,igrani film (r)

16.10 Zauvijek susjedi,serija

17.00 Vijesti Nove TV17.10 Provjereno (r)17.50 Lud, zbunjen,

normalan,serija (r)

19.15 Dnevnik Nove TV20.05 Obra~un s

Jakuzom,igrani film

21.55 @ena ma~ka, film23.50 Smrtonosna bitka:Istrebljenje,igrani film

01.35 Usamljeniza{titnik, film (r)

03.15 Ezo TV, tarot show04.45 Dnevnik Nove TV (r)

EUROSPORT08.30 Tenis, Australian

Open, polufinale ène09.15 Tenis, Game, Set and

Mats09.30 Tenis, Australian

Open, uìvo, finaleène

11.30 Alpsko skijanje, SKKitzbühel, Austrija

12.45 Alpsko skijanje, SK

Maribor, Slovenija,uìvo14.15 Nordijsko

kombinovanoskijanje, SKKlingenthal

15.15 Nordijskokombinovanoskijanje, SKKlingenthal, uìvo

16.00 Ski skokovi, SKVikersund, Norve{ka

17.45 Tenis, Game, Set andMats

18.00 Fudbal, KAN Ju`naAfrika, ObalaSlonova~e - Tunis

18.45 Fudbal, KAN Ju`naAfrika, uìvo, Alìr -Togo

21.00 Umjetni~ko klizanje,E[ Zagreb, Hrvatska

22.00 Umjetni~ko klizanje,E[ Zagreb, Hrvatska

23.00 Tenis, AustralianOpen, finale ène

00.45 Tenis, Game, Set andMats

01.00 Ski skokovi, SKVikersund, Norve{ka

EUROSPORT 206.00 Tenis, Australian

Open, polufinalemu{karci

08.00 Snowboard09.00 Ski skokovi, SK

Vikersund,Norve{ka

10.00 Alpsko skijanje, SKMaribor,Slovenija, uìvo

11.00 Ski skokovi, SKVikersund,Norve{ka

12.00 Snowboard12.30 Nordijsko

kombinovanoskijanje, SKKlingenthal,Njema~ka, uìvo

13.15 Alpskoskijanje, SKKitzbühel, Austrija

14.15 Tenis, AustralianOpen, finale ène

15.30 Fudbal, Bundesliga,uìvo

17.30 Fudbal, Bundesliga,pregled

18.00 Fudbal, Bundesliga,uìvo

20.00 Bowls21.30 Freestyle skijanje22.30 Tenis, Game, Set and

Mats22.45 Fudbal, KAN Ju`na

Afrika, ObalaSlonova~e - Tunis

00.00 Bowls01.00 Tenis, Australian

Open, finale ène

SPORT KLUB06.00 [panska liga:09.30 Euroleague: Efes -

Zalgiris11.00 SK Studio, direktno13.00 NBA Weekly13.45 FA Cup: Stoke -

Manchester City,direktno

16.00 FA Cup: Brighton -Arsenal, direktno

18.00 Na dana{nji dan18.30 FA Cup: ManchesterUnited - Fulham,direktno

20.30 Pregled Euroleague21.15 Portugalska liga:

Braga + Benfica,direktno

23.15 NBA Live23.30 NBA Action00.00 [panska liga01.45 FA Cup03.30 Belgijska liga:

Lokeren - Anderlecht05.15 Na dana{nji dan05.30 Premier League

Magazin

ARENASPORT 109.00 Ko{arka

Endesa:Bilbao -Gran Canaria

11.00 FudbalFrancuska:Valenciennes -Lyon

13.00 Hokej NHL:Minnesota -

Detroit15.00 MotosportMundial:Magazin

17.00 FudbalFrancuska:Rennais -Marseilleprenos

19.00 Ko{arka Aba:Olimpija - Igokeaprenos

21.00 Ko{arka Aba:Buducnost -Krka prenos

23.00 Fudbal Italija:Lazio - Chievo

ARENASPORT 207.00 Ko{arka

Aba Liga:Missouri -Florida

09.00 FudbalBrazislkaPaulista:

11.00 ESPNDocumentary:

12.00 Ameri~ki Fudbal

NFL:Polufinale 1Atlanta - SanFrancisco

14.30 ESPNWinter X Games2012 Europe:Ep05

15.30 Ameri~ki Fudbal -NFL:Game Day

16.00 Kotv Magazin16.30 Ko{arka - Aba Liga:

Highlights17.00 Ko{arka Aba Liga:

Zadar - Cedevita19.00 Motosport

Mundial:Magazin

19.30 Fudbal - Foot Brazil:Preview

20.00 FudbalBrazislka Paulista:

22.00 Hokej NHL:Colorado - San Jose

00.30 Ameri~ki FudbalNFL: Divisional PlayOffHouston - NewEngland

RTS10.00 Vijesti10.05 @ikina

{arenica11.00 Vijesti11.05 Gra|anin, info11.30 Knjiga utisaka,

dok. program12.15 Gastronomad, (r)12.30 Plava ptica-specijal,

program za decu13.00 Dnevnik13.30 Uvi|aj, info14.05 Vi i Mira

Adanja Polak14.50 Vijesti14.55 Jelen top deset, (r)15.45 Vijesti15.48 Bolji ivot,

serija (r)16.35 U susret osam

vijekova manastiramile{eve

17.00 Petkazanje, dok.program

18.00 Muzi~kiprogram

18.30 Kvadraturakruga

19.00 Slagalica,kviz

19.30 Dnevnik20.05 Bolji ivot,

serija (r)21.00 Ustani~kaulica, film

22.40 Bez vize23.10 Rokovnik, muzi~ki

program23.40 Medalje zauvijek,

sportski program

AL-JAZEERA B.08.00 Pri~e sa istoka -

Kina: Neprirodnaselekcija, dok.program

08.30 Kontekst,talk-show

09.00 Arapi kri{}ani, dok.program

10.00 Kontekst,talk-show

10.30 Moj ivot, dok.program

11.00 Kontekst, talk-show11.30 Evropski san, dok.

program12.00 AJE program14.00 Rijekama

ka zapadu, dok.program

15.00 Kontekst, talk-show15.30 Balkan bluz, II dio,

dok. program16.00 Vijesti17.00 Umjetnost kao spas -

Maestrove k}eri, dok.program

17.30 Kontekst, talk-show18.00 Vijesti19.05 Pri~e sa Istoka -

Tajland: Cijenazdravlja

19.30 Afrika pod

istragom, ep.1,dok. program20.00 Vijesti21.00 Vijesti21.30 Aljazeera

Business - 4122.00 Vijesti23.05 AlJazeera Business

RTCG08.00 Vijesti08.05 Jutarnji

program09.45 Uvijek subotom:

Mihailo Radoi~i}10.00 Vijesti10.05 Znam da

zna, kviz (r)10.30 Argument (r)11.00 Dje~iji tv arhiv:

|e to ima11.30 Robin Hud, serija (r)12.45 Muzika13.00 Tv arhiv14.00 Vijesti14.05 Mozaiku15.05 Sat tv15.30 Dnevnik 116.10 Zapis:16.40 Vi{e od igre17.30 Agrosaznanje18.30 Svoja i {ik,

magazinza ène

19.10 Sat tv - blic biznis idijaspora

19.30 Dnevnik 220.05 Dokumentarna

dinastija Petrovi}2/8, serija

20.40 Muzika21.00 Sat tv

21.30 Sat tv - blic biznis idijaspora22.00 Dnevnik 322.30 Muzika23.00 Svoja i {ik, magazin

za ène23.30 Sportska subota00.00 Vijesti

08.10 Megagraditelji 09.05Mo}ni brodovi 09.55 Izumi iotkri}a koji su promijenilisvijet- 4 epizode 13.30Vrhunsko graditeljstvo 14.25

Ljudskih ruku djelo - Azija15.20 Megagraditelji: MGMgrad u gradu/ Grad glica16.15 Kako se pravi? - 2epizode 17.10 Krizne

situacije: Cirkus Sunce 18.05Razotkrivanje mitova 19.00Kako se pravi?- 2 epizode20.00 Tragom aukcija- 2epizode 21.00 Kraljeviaukcija- 2 epizode 22.00Bezbednost sportskihdoga|aja 23.00 ôvjek sanatprirodnim mo}ima 00.00Ros Kemp: Borba za Amazon

DISCOVERY11.00Pristup 360' svetskojba{tini: Kilimandàro 11.55

Nisam znao, 2 ep. 12.30Poznati kosmos 13.25Gradprevaranata: Marake{ 14.20Opake tune: Udica jezagrièna 15.15Opasnisusreti: Ajkula iz ambisa16.10Opasni susreti 17.05Opasni susreti: Divlja svinja

18.00Ro|enje Britanije:Ledeno doba 19.00 Ljudskoporodi~no stablo 21.00

De{ifrovanje Stounhendà22.00Dje~ak star dvamiliona godina 23.00Ko jepotopio Bizmarka? 23.55

De{ifrovanje Stounhendà00.50Dje~ak star dvamiliona godina

N. GEOGRAPHIC

06.00Bat 21, igrani film08.00 Lambada, igranifilm 10.00Plavi slon,igrani film 12.00 Ostrvogusara, igrani film 14.00

Dèt leg, igrani film 16.00

Svjetlost dana, igrani film18.00 Film subotomuve~e: Pan Tadeu{, igranifilm 20.00Din Spenli,igrani film 22.00 Hanibal,igrani film 00.20 Savr{enodmor, igrani film 01.25

Rajlijev ivot, igrani film02.25Gledaj me, igranifilm

TV100006.20Rimski forenzi~ari07.20Opasni cimeri08.10Put osvete 09.00Put osvete 10.40Red izakon: Zlo~ina~ke namjere11.30Red i zakon:Zlo~ina~ke namjere 12.20Ubrzana istraga 14.10Novi stari slu~ajevi 17.00Rimski forenzi~ari 19.00Tihi svjedok 19.55Forenzi~ki Institut 20.55Zlo~ina~ki umovi 21.55Kraljevi bjekstva 22.50Trinaesti apostol 23.55Rimski forenzi~ari 00.55Tihi svjedok 01.50Brojevi02.40Brojevi 03.25Putosvete 04.15Put osvete05.00 Put osvete 05.50Igra sudbine

FOX CRIME10.28 Jadnici 10.36Lincoln 10.41 Filmskevijesti 10.59 Leif Ericson,film 12.29 Nemogu}e12.37 Parker 12.45Filmske vijesti 13.00Nepodno{ljivi Boudu, film14.49 Zero Dark 30 14.50

Filmske vijesti 15.00Mjesec i zvijezde, film16.51 Filmske vijesti 17.00Zrak koji di{em, film 18.38

U dobru i u zlu 19.01

Pukotina, film 20.51

Filmske vijesti 21.00Riddickove kronike, film23.01 Zero Dark 30 23.03

Filmske vijesti 23.15Parfem-povijest jednogubojice, film 01.41 Lincoln01.46 Filmske vijesti

CINESTAR06.00Ubistva uMidsameru 10.00 Voker,teksa{ki rendèr 15.00Titanik 2, igrani film 17.00

Veliko stopalo, igrani film19.00Bra}a i sestre 21.00Igre irvasa, igrani film23.00Uhvati Kartera,igrani film 01.00Odgovorina ovo!, igrani film 03.00

Veliko stopalo, igrani film05.00 Erika

UNIVERSAL06.00Brza italijanskakuhinja 06.10Sudije zastil 06.35Houp i Fejt07.00Najgora nedjeljamog ivota 08.00

Gimnazijske traume 09.40[tiklama do vrha 12.10

Seks i grad 12.45Seks igrad 14.20Sudije za stil14.45Sudije za stil 15.10Ru`na Beti 16.05Ru`naBeti 16.55 Ludnica uKlivelendu 17.20 Ludnicau Klivelendu 17.45 Houp iFejt 18.15Dòrdan19.10Dòrdan 20.05Dòrdan21.00Sara Rasel 22.50Seksualno vaspitanje23.45 Jednom davno00.40Houp i Fejt

FOX LIFE06.00Bo i}na pri~a, film07.35Medvjed Yogi, film08.55Pitanje ukusa:Kuhinja Paula Liebrandta,film 10.10 Jack, film12.00Drvo ivota, film14.15Auti 2, film 16.00

Pri~a o dupinu, film 17.50

Igra pobjednika, film20.05Charlie St. Cloud,film 21.45 Zlo~estau~iteljica, film 23.20

Crvenkapica, film 01.00

Sveti ratnik, film 02.25

Pravi seks, ep. 31, serija03.00Stra{ilo, film 04.45

Te ina naroda, ep. 1, serija

HBO07.00 Tajm tim godina XI08.00 Napoleon 10.55Misterije olupina na dnuokeana 11.55 @ivo oru je12.55 Napoleon 14.55 ]elija15.55 Farma iz rata 17.05Najgori poslovi u istoriji18.05 Gra|evinska ~udesa:zaboravljeni kineski grad19.00 Lovci na mitove 20.00Misterije olupina na dnu

okeana21.00

Putovanje uMra~no doba 22.00 Hrvatskivladari 22.50 Osvaldov duh00.25 Trambo 02.00 Srednjivijek 03.00 Silverado 04.00

Sto godina Holivuda 05.00Legenda o Stenliju Donenu06.00 Komeda - muzikajednog ivota

VIASAT HISTORY06.00Posjed merkata:Zajedno se borimo 06.25

Sve o psima, ma~kama,ljubimcima07.15 Lovac nakrokodile08.10 ûdnastvorenja Nika Bejkera:Mravojedi09.05 @ivotmajmuna09.30 Dik i Dom usvijetu ivotinja 10.00Ro|enilovci: Snaga 10.25 Upoznajtedivljinu10.55Divljine

Latinske Amerike11.50

Taprelijepa Afrika 17.20 Planetamutanata19.10 Tigrovnapad 1 20.05 DivljineLatinske Amerike 21.00Nevaljali ljubimci 21.55Karina: Uzbudljivi safari- 2epizode 22.50 Divlje i bezcenzure 23.45 Tigrov napad

ANIMAL PLANET

Stoke -ManchesterCity13.45 SPORT KLUB

S P O R T

Vrijeme je previranja uEngleskoj. Kralja EdwardaII je u bici porazila njegovasupruga kraljica Isabella ina prijesto postavilanjihovog sina koji postajeEdward III. Podpokroviteljstvom kraljice,sir Roland se vra}a uKingsbridge kao novinamjesnik Shiringa i hapsiprethodnog namjesnika

zbog izdaje, ali pristaje dapo{tedi ìvote njegova dvasina: Ralpha, kojegpostavlja za svogpomo}nika, i Merthina,kojeg {alje kao pripravnikakod stanovitog Elfrica...

Svijet bezkrajaFTV 13.00

S E R I J A

Braga - Benfica21.15

Olimpija - Igokea19.00



OSLOBO\ENJESARAJEVSKO IZDANJEDžakmić pojačao

bordo tim 47. strana

ZEMLJOTRES KOD GACKA - Zemljotres ja~ine4,2 stepena po Rihteru i s procijenjenim intenzi-tetom u samoj epicentralnoj zoni od {est stepe-ni Merkalijeve skale, evidentiran je sino} u19.52 sati, s epicentrom na podru~je planineVolujak, 15 kilometara sjeveroisto~no od Gacka,potvr|eno je iz Hidrometeorolo{kog zavodaRS-a. @ari{te potresa locirano je na dubini od15 kilometara. Zemljotres se osjetio i na podru-~ju Sarajeva i uznemirio gra|ane. Nema podata-ka o o{te}enjima.

DONESENA PRVA PRESUDA U SLUÂJULJUBLJANSKA BANKA - Op}inski sud u Za-grebu donio je prvu presudu prema kojoj Lju-bljanska banka i Nova ljubljanska banka trebada vrate Hrvatskoj 254 eura plus zatezne kama-te. Iako je rije~ o malom iznosu, ova nepravo-sna na presuda mogla bi otvoriti novu stranicuu pravnoj praksi jer su sudovi godinama odbi- jali hrvatske tu`be protiv Ljubljanske banke iNove ljubljanske banke Protiv LB a do sada je

POSLJEDNJE VIJESTI

No vaku \oko vi}u i Andy Murray igra}e ufnalu Australian Opena za 2013. godinu, na-kon {to je britanski teniser u polufnalu u petseto va bio bolji od Rogera Federera. Ho}eli Murrayu u Melbourneu tre}a biti sre}a?Pobjedom nad Federerom 6:4, 6:7 (5), 6:3,6:7 (2), 6:2 tre}i teniser svi jeta plasirao se usvo je tre}e fnale na Australian Openu.Godine 2010. izgubio je od Federera, a2011. od No vaka \oko vi}a, s ko jim }e se sas-tati i u nedjel ju.

Murray je bolje ser virao, vi{e zabi jao (62-43) i manje gri je{io (47-60). Samo je dvaputizgubio svoj ser vis - oba puta u ~et vrtom se-tu. U odlu~u ju}oj je dionici bio i fzi~kispremni ji od svog suparnika, {to je biloo~eki vano s obzirom na to da je Murray usvo jih pet prethodnih me~e va pro veo puno

AUSTRALIAN OPEN Drugo polufinale tenisera

Murray se pridruìo \okovi}u

U austrijskom Kitzbüheluodràn je ~et vrti super velesla-lom sezone Svjetskog kupa zaski ja{e, a pobjedu je odnio Nor-

veànin Aksel Lund Svindal,svo ju tre}u u toj disciplini ovesezone i prvu u kari jeri u Kit-zbühelu.

Na pobjedni~kom postoljupridruìli su mu se mladi Aus-tri janac Matthias Mayer i Itali-

jan Christo Innerhoer.Ovogodi{nju dominaci ju uovoj disciplini i u Kitzbühelu jenasta vio nor ve{ki ski ja{ Svindal.

Nakon pobjeda u Lake Louiseui Val Gardeni te drugog mjestau Beaver Creeku, Svindal se naj-brè spustio Streiom i do{ao dono vih 100 bodo va, {to mu jeprvi tri jum u kari jeri na ovomski jali{tu.

Za samo 13 stotinki sekundeprva pobjeda u kari jeri pobje-gla je Austri jancu MatthiasuMayeru

Ovaj 22-godi{njak ove je se-zone u super veleslalomu dvaputbio {esti i jednom sedmi, a u Kit-zbühelu je do{ao do najboljeg

rezultata u svo joj kari jeri te seprvi put popeo na pobjedni~kopostolje.

Njemu i pobjedniku Svindalutamo se pridruìo tre}eplasi-rani Christo Innerhoer, po-bjednik spusta u Wengenu pro-{log vikenda.

Ski ja{e u subotu o~eku jespust, u nedjel ju slalom, a rezul-tati tih utrka zbra jat }e se i za

klasi~nu kombinaci ju.Rezultati super veleslaloma:1. A. Svindal (Nor ve{ka) 1:14,48;2. M. Mayer (Austri ja) + 0,13; 3.

C. Innerhoer (Itali ja) +0,40; 4. K.Jansrud (Nor ve{ka) + 0,64; 5. E.Guay (Kanada) + 0,70...

Poredak super veleslaloma:1. A. Svindal (Nor ve{ka) 380bodo va; 2. M. Marsaglia (Itali ja)209; 3. M. Mayer (Austri ja) 196;4. A. Teaux (Francuska) 167; 5.

W. Heel (Itali ja) 165...Ukupni poredak: 1. M. Hir-

scher (Austri ja) 935 bodo va; 2.

A. Svindal (Nor ve{ka) 847: 3. .Ligety (SAD) 736; 4. F. Neureut-her (Njema~ka) 646; 5. I. Koste-li} (Hrvatska) 484...

Messijeva povredalak{e prirode

U Barceloninim redovima odbacili su stra-

hove vezane uz zdravstveno stanje najbo-

ljeg svjetskog igra~a Lionela Messi ja, ko ji

su se po javili nakon revan{-utakmice ~et-

vrtfinalna Kupa kralja protiv Malage. Kata-

lonci su slavili rezultatom 4:2 i sa ukupnih

6:4 pro{li u polufinale, gdje ih ~eka Real Ma-drid, a Messi je zabio posljednji gol u 80.

minuti. No, dvi je minute kasni je je zami je-

njen zbog boli u aduktoru desne noge. “Za-

mi jenili smo Messi ja kao preventivnu mje-

ru. Aduktor desne noge mu je zadavao pro-

bleme, ali ni je ni{ta ozbiljno”, rekao je po-

mo}ni Barcelonin trener Jordi Roura.

Messi je ove sezone za Barcelonu zabio

40 golova u 31 slu`benoj utakmici.

UEFA kaznila Fenerbah~eDisciplinska komisi ja Evropske fudbalske

federaci je (UEFA) kaznila je turski Fenerba-

h~e igranjem jedne evropske utakmice pred

praznim tribinama stadiona Sukru Saraco-

glu i sa 40.000 eura zbog bakljade njego-vih navi ja~a za vri jeme utakmice Evropske

lige protiv Borussi je M’Gladbach u decem-

bru pro{le godine. Fener }e kaznu odradi-

ti 21. februara kada ga o~eku je revan{-su-

sret {esnaestine finala Evropske lige pro-

tiv BA TE Borisova. Prva utakmica igra se 14.

februara u Bjelorusi ji.

kolo

32 75 8 11 64 37 53

25 19 84 86 46 47 5

48 13 66 71 1 87 54

67 22 14 45 59 15 33

40 12 35 89 30 23 7426 28 18 83 68 6

Bingo 37+ jedan dobitak 29.204,38 KM,kartica kupljena u SarajevuDeseterac: 22 dobitnika po 834,41 KM,Peterac: 7.884 dobitnika po 4,30 KM

JACK POT u narednom kolu oko:300 000 000 KM

subota, 26. januar/sije~anj 2013.

SVJETSKI KUP U SKIJANJU Superveleslalom u Kitzbühelu

Svindal nastavio dominacijuNorve{ki skija{ pobijedio je tre}i put ove sezone u ovoj disciplini, a mjesto na postolju su

jo{ obezbijedili Austrijanac Matthias Mayer i Italijan Christof Innerhofer

Reuters Reuters

oslobođenje [broj 23752, 26.1.2013]

Documents