oslobođenje [broj 23685, 20.11.2012]

7/30/2019 Oslobođenje [broj 23685, 20.11.2012]

http://slidepdf.com/reader/full/oslobodenje-broj-23685-20112012 1/64

OSLOBO\ENJEUTORAK, 20. 11. 2012. Godina LXIX • Broj 23.685Cijena: 1 KM/6 KN

BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www .os lob odj enj e.b a

DANAS PRILOG

8. strana

U POJASU GAZE ILI ZATI[JE ILI ZNAÂJNO PRO[IRENJE OPERACIJE

IZRAEL POSTAVIOULTIMATUM HAMASU

20-21. strana

Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH

MOGU]A ODGODA

POPISA STANOVNI[TVA3. strana

PODJELAMINISTARSTAVA

[estorka danas u Mostaru

2. strana

Prof. dr. Muharem Avdispahi}

ORUÊVI]JE OKALJAOUGLED VLADE

4-5.

strana

Bh. dùdistkinja LarisaCeri} pokorila Evropu

Carica tatamijaza ponos 50. strana

Reuters



U @I@IOSLOBO\ENJE utorak,20.novembar/studeni 2012. 3

NASILJE U PORODICI

Izna}i sredstvaza sigurne ku}e

Uvr{tavanje sigurnih ku}a u sistem finansira-nja najva`ni ji je segment ko ji se treba osigura-ti kako bi se do{lo do pri jedloga zakona o za{ti-ti od nasilja u porodici FBiH ko ji }e maksimalnobiti u funkci ji pomo}i rtvama, odnosno da onena adekvatan na~in budu za{ti}ene. Na ovo jeukazano na ju~era{njoj za jedni~koj sjednici Ko-misi je za jednakopravnost spolova i Odbora zarad i za{titu Predstavni~kog doma ParlamentaFBiH. Ministarstvo za rad i soci jalnu politiku FBiH,odnosno Vlada FBiH oci jenila je kako za finan-siranje sigurnih ku}a nema sredstava u budè-

tu tog entiteta, ali predsjednica Komisi je za je-dnakopravnost spolova Katica erkez navodi dase treba ju i mora ju izna}i bar ona inici jalna.

- Sigurne ku}e su instrumenti ko ji }e na najboljina~in za{tititi `rtve i za njih je nu`no u prora~unuza 2013. ko ji }e uskoro biti pred nama osigurati diosredstava. Va`no je da te ustanove u|u u sistem fi-nanciranja, a kasni je je mogu}e izna}i metode zao-

kruìvanja financijske konstrukci je u ci jelosti, oci- jenila je erkez.

Nakon okon~anja javne rasprave u svih deset kan-tona o~eku je se i usva janje strategi je o za{titi od na-silja u porodici ko jim }e se na adekvatni ji na~in pro-pisati po jedina rje{enja, kao {to je edukaci ja svih

ko ji se bave nasiljem u porodici.- Imamo veoma dobru suradnju sa Centrom za edu-kaci ju sudi ja i tuìtelja FBiH ko ji }e biti obvezni nesamo posredstvom ovog centra ve} i svo jih struko-vnih udruga pro}i usavr{avanja kako bi {to spremni- je do~ekali uklju~en je u procese ko ji se ti~u nasiljau porodici, navela je Ana Vukovi}, direktorica Gen-der centra Vlade FBiH. A. T.

BRUXELLES

Uskoro izvje{taj oneumskom koridoru

Zamjenik predsjedava ju}eg Vi je}a ministara i mi-nistar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine ZlatkoLagumdì ja u~estvovao je ju~er u Bruxellesu, na po-ziv evropskog komesara za regionalnu politiku Jo-hannesa Hahna, na ministarskom sastanku o Jadran-sko-jonskom regionu, javlja Fena.

Na sastanku, ~i ji je osnovni cilj bio kreiranje makro-regionalne strategi je EU za Jadransko-jonski region, pouzoru na Balti~ku i Dunavsku makroregionalnu strate-gi ju EU, u~estvovali su ministri vanjskih poslova drà-va Jadransko-jonskog regiona Albani je, BiH, Crne Go-re, Hrvatske, Gr~ke, Itali je, Srbi je i Sloveni je.

Lagumdì ja je tokom izlaganja naglasio da regi-onalna saradnja zauzima jedno od najva`ni jih mjes-ta u vanjskoj politici BiH jer se kroz regionalnu sa-radnju potvr|uju i drugi vanjskopoliti~ki prioriteti ze-mlje, iznad svih evropske i euroatlantske integraci-je, i izrazio podr{ku uklju~ivan ju Jadransko-jonskogregiona u makroregionalnu strategi ju EU. Na sastan-ku sa Hahnom razmi jenjena su mi{ljen ja o tome ka-

ko da se Hrvatska, odnosno Evropska uni ja, {to kva-litetni je i jeftini je poveè preko teritori ja BiH kod Ne-uma i kako za BiH osigurati iste principe kad je upitanju pristup Luci Plo~e.

Prema Hahnovim ri je~ima, predsto ji usagla{avanjestavova unutar same EU, kako bi se poku{ale harmo-

nizira ti razlike izme|u po jedinih resora Evropske ko-misi je, te kako bi se onda u kontaktu sa bh. i hrvat-skim ek spertima na{lo rje{enje. Lagumdì ja je upo-znao komesara Hahna sa zaklju~cima Vi je}a minista-ra BiH, a ko je bi uskoro trebalo razmatrati i Predsje-dni{tvo BiH. Istakao je da BiH èli biti konstruktivanpartner u traènju najboljih rje{enja, kako za tzv. ne-umski koridor tako i za pristup Luci Plo~e.

Predsjednik Je vrejske za jedniceu Bosni i Hercego vini Jakob Fincismatra da }e, iako na jav ljen zaapril naredne godine, popis stano-vni{tva, doma}insta va i stano va uBiH biti prolongiran. Razlog za tovidi i u rezultatima probnog popi-sa, ko ji pokazu je da se veliki broj

anketiranih dràv ljana Bosne iHercego vine ni je izjasnio kao pri-padnik jednog od tri konstituti vnanaroda, te da je mogu}e da rezul-tati popisa poka u da mo`da osta-lih bude vi{e od jednog od tri kon-stituti vna naroda.

Bh. dru{tvo nazaduje- Nama popis treba zato {to tre-

ba i ci jelom svi jetu da se zna trebali u ovoj zemlji graditi obdani{ta i

osno vne {kole ili trebamo graditigroblja i stara~ke domo ve. Mi ni{tane znamo o ljudima ko ji ov dje ì-

ve. Imamo samo procjene omrtvim, o iseljenim... i ukoliko bi re-zultat popisa bio sli~an rezultatuprobnog popisa, oni bi izgubili je-dan broj pripadnika svog naroda

ko ji bi se odlu~io da bude ostali. Mi-slim da se ne treba iznenaditi dapopis bude odgo|en, dok se ne

pro vjeri koliko ko ima svo jih, kazao je Finci ju~er u Sara je vu, u~estvu- ju}i na radionici pod nazi vom No- vinari i pra vnici: Usta vne reformei evropski put BiH, u organizaci jiEvropske akademi je Sara je vo.

On je po jasnio da }e se razlogza odga|anje popisa lako na}i i

da }e to, vjero vatno, biti neusa-gla{eno pitanje na popisnom lis-ti}u.

Finci je dodao da nam popisne}e popra viti standard, ve} da }enam u kona~nici statistike biti ta-~ni je. Popis }e pokazati da li je igdje bilo etni~ko ~i{}enje, te koli-ko je ljudi nestalo, koliko ih je ise-lilo, a koliko uselilo u Bosnu i Her-cego vinu. Oci jenio je da bh. dru-{tvo ne stagnira, ve} nazadu je.

- Rat nas je nau~io jednu ru-`nu ~injenicu da moè biti i go-re. Sad kaèmo ima vode, stru-

je i ne puca. Ni vo zahtje va smosveli na te tri kategori je. To {to

je v i{e od 40 posto nezaposle-nih, {to je korupci ja rasprostra-njena, da je prisutno op{te ra-sulo u sistemu vlasti i da se nezna ni ko je vlast, ni ko je opo-zici ja. To nikoga ne tangira, jerima vode, ima stru je i ne puca.Evropu je zahvatila ekonomskakriza, a ona se osjeti i kod nas.

No, samo kod nas nema {traj-ko va i demonstraci ja. Pali smona jedan politi~ki ni vo razmi-{ljan ja, ko ji je tek malo vi{i odani malnog, presjek je sada-{njeg stanja u BiH ko je je izn ioFinci.

Rje{enje za presuduRekao je da su ostali postali je-

dno nepoznato ti jelo u ko jem sene zna koga sve ima i da sadmnogi poku{a va ju u}i u ovu gru-pu iz raznih razloga, od onih ko-

ji ne ele da budu svrstani u svo-

ju etni~ku grupu, do onih ko ji sezalaù za stvaranje bosansko-hercego va~ke naci je. No, evi-dentne su i zloupotrebe takvogizja{nja van ja i to naj~e{}e zbogdobi vanja radnog mjesta. Finciima i rje{enje za implementaci-

ju presude Sejdi} i Finci za ko jukaè da je treba pro voditi korak po korak.

- Najlak{e bi bilo da se jedan~lan Predsjedni{tva bira iz RS-a,a dva iz FBiH, od ~ega vi{e od je-dnog ne mogu biti iz reda istog

konstituti vnog naroda ili redaostalih. U Domu naroda PSBiHnajmanje promjena bi se iza-zvalo ako bi se iz RS-a biralo {estizaslanika, od ko jih su pet Srbi, a

jedan je nesrbin, a iz FBiH 12, odko jih po pet Hrvata i Bo{njaka idva ko ja su nehrvat i nebo{njak,predlaè Finci.

On kaè da bi se ovako ri je{iousta vni problem, ~ime bi se mo-gla podni jeti kandidatura za EU,a potom bi se trebalo i}i na izmje-ne Izbornog zakona BiH.

M. \UROVI] RUKAVINA

Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH

Rezultati bi mogli pokazati da mo`da ostalih budevi{e od jednog od tri konstitutivna naroda Ta~nijestatistike u kona~nici

Finci:

MOGU]A ODGODA POPISA

STANOVNI[TVA

Individualno i kolektivno- Popisom ne}emo ri je{iti pitanje za{tite individualnih ljudskih prava, jer je

kod nas do{lo do zamjene teza, pa se umjesto za{tite individualnih ljudskihprava, pod za{titom ljudskih prava stavlja ju kolektivna prava etni~kih grupa,konstatu je Finci.

VA@NO JE DA NE PUCA Sad kaèmo ima vode, stru je i nepuca. Ni vo zah tje vasmo sveli na te trika tegori je, veli Finci



INTERVJU OSLOBO\ENJEutorak, 20. novembar/studeni 2012.4

Neboj{a Radmano vi},

DOBAR LO[ ZAO

IZJAVA DANA

Nije, u ovom, kako re~e, stanju zamrznutog kon-flikta, optimista ratni predsjednik Skup{tine BiH.Zapravo, dijeli mi{ljenje ve}ine gra|ana ove ze-mlje, koji, u najmanju ruku, sumnjaju kako bise aktuelna kriza u na{oj zemlji mogla rije{itiprije op}ih izbora 2014. godine. A mo`da ni po-

slije toga.

Predsjednik mostarskog HDZ-ovog Glavnogodbora ima, jasno, pravo na (nacionalni) ponosnakon osloba|anja hrvatskih generala u Ha{komtribunalu. Nema, me|utim, pravo u kontekstu pri-~e o nevinim ~asnicima, du`nosnik HDZ-a '90 Vin-ko Zori} slati pozdrave (i zagrljaje!) osu|enog ra-tnog zlo~inca Darija Kordi}a.

VIJEST UBROJU 3.232vozila odnio je pauk u Banjoj Luci za devet mjeseci ove godine.

Romski jezik“Standardizaci ja romskog jezika”

naziv je knjige autora Rajka \uri}a koju je predstavilo ju~er u Sara jevu Udru-ènje Kali Sara romski informativni cen-tar, ~ime je u~injen veliki korak u razvo-

ju romskog jezika, javlja Fena. Knjiga jepredstavljena u okviru regionalne kon-ferenci je ko joj je bila i povod - “Standar-dizaci ja romskog jezika za zemlje zapa-

dnog Balkana”, odràne u Sara jevu. Ciljknjige je pobolj{ati pravo pripadnika rom-ske manjine na vlastiti jezik, te u tom kon-tek stu i njegovo uvo|enje u obrazovnesisteme. Romski identitet i kultura pre-poznati su kao sastavni dio histori je u Slo-veni ji, Srbi ji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Ma-kedoni ji, Kosovu i BiH.

Ovaj se SDA-ov federalni poslanik odlu~io po-slati poruku i “prijateljima i neprijateljima

BiH”. A na to ga je ponukao osje}aj kako seusred politi~kih pregovora, dogovora, spora-zuma... gubi kompas. I ne samo kompas ne-go se sve vi{e gubi svijest o dràvi Bosni i Her-cegovini. Gotovo svakodnevno.

Jo{ prije negoli smo u Sloveniji doznali protivni-ke u kvalifikacijskoj grupi na Europskom ko{ar-ka{kom prvenstvu, na{ je izbornik kazao kako gato, zapravo, ne zanima. Nikoga se ne bojimo! Toje pravi pristup - i garancija da }emo pro}i gru-pu B, koja, ina~e, podsje}a na balkansko prven-stvo; BiH, Srbija, Crna Gora i Makedonija.

KO [ARKA [I BiH

SAFET KE [O

SLA\AN BEVANDA

MIRO LAZOVI]

VIJEST U OBJEKTIVU

Ve} {est godina

sam ~lan

Predsjedni{tva i

ni jedne godine

se nismo lako

dogovorili o

prora~unu

Razgovarala: Jelena MILANOVI]

• Nakon svega {to ste pro{li posljednjihmjeseci, kada je ri je~ o poku{a jima ospora- vanja Va{eg izbora za prvog ~o vjeka Sara- jev skog uni verziteta, moèmo li re}i da je javnost u na{oj zemlji uop{te svjesna zna~a jaautonomi je UNSA i koli~ine politi~kog utica ja na jedan drà vni uni verzitet?

- Da kantonalna Vlada poku{a va pro vesti ne-ko nasilje nad Uni verzitetom, u julu su prepo-znali i ljudi ~i ji se doticaj s Uni verzitetom sasto-

ji u tom {to oni, njiho va rodbina, pri jatelji ili po-znanici ima ju djecu ko ju {kolu ju ili namjera va-

ju {kolo vati na nekom od fakulteta, kao i oni kodko jih takvog dotica ja nema, nego jednosta vnoprate vi jesti. I zabrinuli su se kud sve vodi. Ovo

je proces u ko jem svi u~imo. Iz na{e histori je u~i-

mo da i 1949, u doba èstokog obra~una s In-formbiroom i doba Golog otoka, vlast tada{njeNarodne republike Bosne i Hercego vine jeUni verzitet osno vala Zakonom o uni verzitetu,a prvog rektora izabrala Skup{tina Uni verzite-ta. Nara vno da su uvi jek bili prisutni politi~ki uti-ca ji, no ostvari valo ih se kroz unutaruni verzitet-ske mehanizme. I kada se u jednom na vratu,1969. godine, desilo da Uni verzitet izabere prof.dr. Hamdi ju emerli}a za rektora, a ne partijskogfa vorita, vlast je shvatila da je jedino razumnotaj izbor prihvatiti.

Dràvni standardiStvarne pretpostav ke za uklju~i van je u evrop-

ski prostor visokog obrazo vanja stvorene suusva janjem Okvirnog zakona o visokom obra-zo vanju od Parlamentarne skup{tine Bosne iHercego vine u julu 2007. godine. Jedna odklju~nih odredaba je da uni verzitet ima pra voizabrati svo ja ruko vodna i upra vna ti jela i odre-diti im mandat. Akademska za jednica se pripre-ma da preuzme punu dru{tvenu odgo vornostko ju sobom nosi zakonom garanto vana auto-nomi ja. Njom su, pored ostalog, obuhva}eni: pi-tanja unutra{nje organizaci je Uni verziteta iuprav ljan ja; predlaganje i usva janje plana pri-hoda iz ja vnog bud eta, raspodjela sredsta va, os-tvari vanje dodatnih prihoda; izbor i zapo{lja van-

je nasta vnika, saradnika i nenasta vnog osoblja;strategi ja razvo ja i ulaganja u razvoj, itd. Ni jedanod tih izazo va ni je jednosta van. No, nema togministra i nema tog ~ino vnika ko ji o ovim pita-njima moè odlu~i vati mjeroda vni je nego ti je-la Uni verziteta, u procedurama unutarnjegusagla{a vanja, kakve se primjenju ju na uni ver-zitetima vri jednim tog imena.

• Mislite li da }e i Va{ primjer do vesti do jedne no ve faze u oblasti visokog obrazo- vanja, da }e do}i do potpune primjene za-

Prof. dr. Muharem Avdispahi},

Oru~evi} je



INTERVJUOSLOBO\ENJE utorak, 20. novembar/studeni 2012. 5

Na{a stranka i Soci jaldemokratska uni- ja pozdravile su napore me|unarodne za je-dnice, posebno ameri~ke administraci je, us-mjerene ka racionalizaci ji i reorganizaci jiadministrativnog ure|enja BiH, javlja Fena.Tako|er, pozdravile su i inici jativu ko ju jena javila ameri~ka administraci ja u vezi sizmjenama Ustava FBiH, usmjerenu prven-stveno ka njenoj racionalizaci ji. Isti~u da

}e reforma Ustava FBiH neminovno vodi-ti ka izmjenama Ustava BiH. Tvrde da uko-liko inici jativa ostane parci jalnog karakte-ra, zadràva ju}i se samo na Federaci ji BiH,ne}e biti otklonjene gre{ke ustavnog sis-tema u cjelini i takav pristup ne}e imatinjihovu podr{ku.

TAKORE]I... GRE[KE

konskih akata, pod vla~enja crte u odno-su Uni verziteta, njego vog Upra vnog odb-ora i iz vr{ne vlasti?

- Zna~ajno je da je Skup{tina Kantona Sa-ra je vo, izglasa va ju}i nepo vjerenje Vladi Kan-tona, kao i odbi ja ju}i neadekvatne izmjenekantonalnog Zakona o visokom obrazo vanju,promo virala i no vi stav u prilog evropskoj bu-du}nosti vode}eg uni verziteta u drà vi. Insti-tucionalna autonomi ja i akademska slobodanisu jedan, nego dva pojma od su{tinske va-

`nosti za uspje{no unkcionisanje istinskoguni verziteta. Tokom ovih godina, na putu odOkvirnog zakona do kantonalnog, zagubilo sena~elo institucionalne autonomi je. I prema va-è}em kantonalnom zakonu, Upra vni odborjeste ti jelo Uni verziteta, ne Vlade. No, tek ga tre-ba konstituirati u skladu s drà vnim standar-dima. Skup{tina Kantona je ta ko ja je svo je vre-meno preuzela osni va~ka pra va nad Uni ver-zitetom. U tom smislu, zalaga}emo se za mo-dalitet prema ko jem Skup{tina, a ne Vlada,imenu je predsta vnike osni va~a u Upra vniodbor Uni verziteta, u proporci ji odre|enojOkvirnim zakonom. I da pritom u to ti jelo bu-du imeno vani istaknuti pri vrednici, nau~nici,kulturni i ja vni radnici, ljudi s vizi jom, spremnida doprinesu radu i razvo ju Uni verziteta, ko-ji ulogu u upra vnom ti jelu ne shvata ju redu-

cirano na politi~ki nadzor.• Ima ju}i u vidu da je jedino oblast viso-kog obrazo vanja u Kantonu Sara je vo os-tala van trezorskog poslo vanja, mislite li da}e u dogledno vri jeme biti politi~ke volje,pri je svega, da se i finansiranje visoko{kol-skih ustano va ri je{i na taj na~in?

- Podvo|enje uni verziteta pod trezorsko po-slo vanje na na~in kako je to u~injeno u ne-kim od kantona ni je rje{enje. Ono nas uda-lja va od poèljnog cilja, sluì kao dodatni ali-bi ko~ni~arima evropeizaci je Uni verziteta ioda vno bi ve} bilo uvedeno i u Kantonu Sa-ra je vo da nadle`no ministarstvo raspola e po-trebnim kadrov skim kapacitetima. Ti kapa-citeti su unutar Uni verziteta i njego vih ~lani-ca. Od uklju~en ja Bosne i Hercego vine u pro-grame evropske podr{ke reormi visokog

obrazo vanja, i po ~etnih pro jekata iz 1996. go-dine do danas, te{ko je na}i bilo ko ji aktual-ni segment bolonjskog procesa ko ji ni je biopredmetom vi{estruke pa`nje, u ko ji nisu ulo-

èna zna~ajna inostrana sredstva, anga o va-ni ljudski i u razli~itom obimu institucional-ni resursi. Prou~eni su razni modeli fnansi-ranja i pri jedlozi pohranjeni u ladice.

Na{ je problem {to se 17 godina nakon ra-ta raspodjela budètskih sredsta va jo{ vr{i poratnom modelu na osno vu zate~enog bro jazaposlenih, uve}ano za 10 posto nami jenje-nih za materi jalne tro{ko ve, bez uzimanja uobzir karaktera studijskog programa, bro jastudenata, standarda i normati va za kvalite-

tno izvo|enje nasta vno-nau~nog procesa. Po-znato je da pad budètskog fnansiranja tro-{ko va poslo vanja na ispod 25-30 posto zna-~i stagnaci ju uni verziteta i blokiranost u ra-zvo ju. Prema posljednjim dostupnim poka-zateljima za 2010. godinu, na{a in vesticijskaulaganja iznose 0,45 posto za kadro ve, 1,98 zaopremu i 1,85 posto za zgrade.

Sporna preraspodjelaUni verzitet nema nikakav uvid na ko ji na-

~in se ustvari distribuira ukupna suma nami- jenjena visokom obrazo vanju u kantonalnombudètu. Tu posto ji prostor za zna~ajna una-pre|enja u djelo van ju Uni verziteta. Pritom jeod klju~nog zna~a ja da i u no vom sistemu f-nansiranja, ko ji }e uva a vati standarde inormati ve u oblasti visokog obrazo vanja,

orga nizacione jedinice zadrà va ju samostal-nost u stjecanju i raspolaganju dodatnim pri-hodima, dalje doprinose}i di versifkaci ji nji-ho vih izvora.

• Senat UNSA je neda vno zastupnikeSkup{tine KS-a dopisom podsjetio na {te-tu nanesenu implementaci ji elaborata ointegraci ji Uni verziteta u Sara je vu, timei pro vedbi akcionog plana usvo jenog uSkup{tini, jer dva miliona KM nikad ni-su dozna~ena iz Vlade Uni verzitetu. Dali }ete ta sredstva odmah zatraìti od novog sazi va Vlade KS-a i na ko ji na~in }eona biti utro{ena?

- Pomenuti elaborat usvo jen je u Skup{tiniKantona 2009. godine, uz predvi|enu mate-ri jalnu podr{ku Kantona od dva miliona KM.U ebruaru 2010. data je saglasnost i na akci-

oni plan. Prema inormaci jama ko jima raspo-la em, do sada je realiziran jedino transer od140.233 KM u 2011. za fnansiranje pro jekta In-ormacioni sistem za podr{ku uprav ljan ja

ljudskim resursima na Uni verzitetu u Sara jevu. Od 622.000 KM za implementaci ju elabo-rata, predvi|enih budètom za 2012. godinu,

Vlada ni je Uni verzitetu dozna~ila ni jednumarku, nego je spornim odlukama iz augus-ta i septembra preraspodi jelila 155.000 KM nadruge pozici je. Od no vog sazi va Vlade o~eku-

jem distanciranje od pristupa prethodne,otvorenost za di jalog o efkasni jem kori{tenjunedostatnih budètskih sredsta va i modalite-tima sistemske podr{ke procesu osloba|anja

inici jati vnosti i kreati vnih energi ja Uni verzite-ta na doma}em i me|unarodnom planu.

• Od Va{eg prethodnika sam saznala da je Rektorat UNSA od Vi je}a ministara u15 na vrata traìo odgo vor gdje su za vr{i-la sredstva od proda je zemlji{ta Amba-sadi SAD-a u BiH, a da odgo vora nikadni je bilo. Kako }e Uni verzitet do}i do ni-ma lo bezna~ajnih de vet miliona KM ka-ko bi Kampus postao veliko gradili{te?

- Pri je 12 godina, 28. jula 2000, u sali Sena-ta sam u ime Uni verziteta potpisao ugo vor sakonzorci jem Seyas/ZNA/UPU, ko ji je name|unarodnom tenderu odabran za izradu

master-plana za Kampus Uni verziteta u Sara- je vu na lokaci ji biv {e kasarne “Mar{al Tito”.Ura|eni master-plan je u SAD-u osvo jio Cam-pus Planning Award 2004. Poziti vni pomaci urje{a vanju pitanja drà vne imo vine bude na-du da bi maketa mogla po~eti prelaziti ustvarnost, premda su fnansijske okolnostineuporedi vo lo{i je (vanjske) nego su bile2000. i pogoto vo lo{i je (unutarnje) nego u do-ba prvih eekata uvo|enja sistema PDV. Uovom ~asu imamo prire|en gla vni pro jekt Po-

ljopri vredno-prehrambenog akulteta i pribav -ljenu urbanisti~ku saglasnost za pro jekt Mu-zi~ke akademi je. Sada{nji prostor ko ji koristiMuzi~ka akademi ja trebalo bi da bude vra}enKatoli~koj crkvi u procesu restituci je. Posto ji po-tpisan protokol izme|u Ekonomskog akulte-ta i Srpske pra vosla vne crkve o po vratu starogdi jela zgrade ko ju koristi Ekonomski akultet.Poduze}emo sve korake kako bi sredstva ko-

ja pominjete bila vra}ena svo joj namjeni.Neophodna su za pokretanje inrastrukturnihrado va da bi Kampus postao veliko gradili{te.Jednako }emo vratiti u i u pa`nje pitanje imo-

vine Uni verziteta, ko ja, primjerice, uklju~u jei odmarali{te u Omi{u.

• Ima li Senat UNSA snage da se ogra- di od onih ko ji kalja ju ugled akademskeza jednice u BiH? Tu, pri je svih, mislim na

odlaze}eg ministra obrazo vanja Fahru-dina Oru~e vi}a, ~i ja su tri rada (na osnovu ko jih je po drugi put izabran u zvanjeprofesora) progla{ena plagi jatima na web stranici naj ve}e svjetske profesi-onalne asoci jaci je posve}ene napretkutehnologi ja IEEE.

- Ministar je, ponajpri je, kaljao ugled Vlade.Op}edru{tvena je sramota imati me|unaro-dno prepoznatog plagi jatora za ministra obra-zo vanja, nauke i mladih u naj ve}em kulturnomsredi{tu. Ugled akademske za jednice kaljalasu dva kandidata za rektora: jedan, proesor his-tori je flozof je, ko ji ovih dana iz kabineta togministra Senatu {alje polupismene dopiseuporan u nasto janju da iz vr{i nezakonituodluku Vlade, i drugi, proesor histori je sre-dnjeg vi jeka, ko ji o~eku je da vi{e iko ikad po-

vjeru je njego voj analizi bilo ko jeg srednjo vje-ko vnog dokumenta nakon {to je pokazao dane zna ~itati svima dostupne i kristalno jasnesa vremene akte.

ektor Sarajevskog univerziteta

okaljao ugled Vlade Poduze}emo sve korake kako bi Kampus postao veliko gradili{te, stari dio zgrade bio vra}enSrpskoj pravoslavnoj crkvi, a tu je i pitanje imovine Univerziteta, koja uklju~uje i odmarali{te uOmi{u Na{a investicijska ulaganja za 2010. godinu iznose 0,45 posto za kadrove, 1,98 zaopremu i 1,85 posto za zgrade

Biblioteka je srce UNSA• Kada je u pitanju izgradnja objekta

Univerzitetske biblioteke, pominjana je mo-

gu}nost organizovanja donatorske konfe-

renci je, sa zvanicama iz Saudijske Arabi-

je. Da li se odustalo od toga?

- Biblioteka je srce Univerziteta. Neizmjer-no smo zahvalni Kraljevini Saudijskoj Arabi ji naspremnosti da na ovaj na~in pomogne Univer-zitet u Sara jevu. Dobio sam uvjeravanja Nj. E.ambasadora da }e nakon dono{enja definiti-vne odluke procesi sa saudijske strane te}i ve-oma brzo. Radi se na pripremi odgovara ju}egme|udràvnog ugovora. Donatorska sredstva

se odnose na zgradu i opremanje. Tro{kovi pri-re|ivanja zemlji{ta i poreska izdva janja oba-veza su bosanskohercegova~ke strane. Nas-to jimo poduzeti sve potrebne zakonske kora-ke da spremno do~ekamo trenutak u ko jem bisredstva Saudijskog fonda za razvoj postalaoperativna. Prirodno je da prof. dr. âklovicanastavi koordinirati ove aktivnosti.



DOGA\AJI OSLOBO\ENJEutorak,20.novembar/studeni 2012.6

VIJESTI

Sau~e{}epredsjedniku Egipta

Predsjedava ju}i Predsjedni{tva BiHNeboj{a Radmanovi} uputio je ju~erpredsjedniku Egipta Mohamedu Morsi-

ju telegram sau~e{}a povodom te{kesaobra}ajne nesre}e u toj zemlji, javljaFena. “S dubokim bolom smo primili vi-

jest o tragi~nom sudaru voza i autobu-sa u centralnoj egipatskoj provinci ji

Asiut, u ko jem je ìvot izgubilo vi{e od50 ljudi, ve}inom djece.

Povodom ove velike tragedi je, èlimda uputim na jiskreni je sau~e{}e uime Predsjedni{tva BiH i naroda BiH,kako Vama, tako i narodu Arapske Re-publike Egipat”, navodi se u telegramusau~e{}a. “Molim Vas, gospodinepredsjedni~e, da prenesete na{e na jis-kreni je sau~e{}e porodicama i pri jate-ljima nastradalih `rtava”, doda je se utelegramu.

Ugroèna pravaSrebreni~ana

V.d. na~elnika Srebrenice i nezavisnikandidat za na~elnika na proteklim lo-kalnim izborima ]amil Durakovi} upu-tio je ju~er otvoreno pismo visokom pred-stavniku Valentinu Inzku ko jima ga je po-zvao da u skladu sa svo jim ovla{tenji-ma pridonese {to brèm potvr|ivanju re-zultata izbora u Srebrenici, sa samo je-dnim ciljem - boljitkom svih gra|ana Sre-brenice, ~i je je fundamentalno pravo gla-sa u proteklih vi{e od mjesec dana ugro-èno na na~in kakav u BiH nema prese-dana, javlja Fena.

“Svakodnevne opstrukci je u CIK-u,

uz nastavak sistematske kampanjediskriminaci je nesrba ko ju u Srebreni-ci provodi MUPRS, ima ju, izme|u os-talog, za posljedicu i uskra}ivanjegra|anima Srebrenice prava na efika-snu op{tinsku upravu za kakvu su i gla-sali”, sto ji u pismu.

Pomo} za 29 radnikadru{tva 21. decembar

Vlada Zeni~ko-dobojskog kantonadoni jela je odluku o isplati 2.900 KM Sin-dikalnoj organizaci ji Ugostiteljsko-tu-risti~kog i trgova~kog dru{tva 21. decem-bar d.o.o. Zenica - u ste~a ju.

Sredstva su odobrena kao pomo}soci jalno intervenira ju}eg karaktera za29 radnika preduze}a nad ko jim je po-~etkom 2011. progla{en ste~aj, javljaFena.

Predstavnici Vlade FBiH, Vlade ZDK-a, Elek troprivrede BiH, Rudnika mrkoguglja Zenica i Op}ine Zenice 23. febru-ara u sjedi{tu Vlade ZDK-a dogovorilisu zbrinjavan je 40 radnika dru{tva 21.decembar.

U dvi je od tri op{tine u RepubliciSrpskoj u ko jima su u nedjel ju, 18. no-

vembra, ponov ljeni izbori za na~elni-ke i skup{tine op{tina, prema prelimi-narnim rezultatima ko je je obja vilaCentralna izborna komisi ja BiH, do-{lo je do promjene u odnosu na onerani je od 7. oktobra.

Tako je u ponov ljenim izbori-ma za na~elnika Isto~nog Drvaranaj vi{e glaso va osvo jio Dragan Lu-ka~ iz SNSD-a, dok je Milo van Mi-hajlo vi} iz Soci jalisti~ke parti je,ko ji je na rani jim izborima bioprvoplasirani, sada dobio samopet glaso va. Tako je zauzeo po-sljednje - ~et vrto mjesto na listikandidata za tu pozici ju.

Prema ponov ljenim izborima, dopromjene na ~elnoj pozici ji do{lo je iu Isto~nom Mostaru. Tako je u ponov -ljenim izborima pobjedu u utrci za na-~elnika odnio Rado van Pala vestra izSDS-a, u odnosu na Mirosla va Ma vra-ka iz Demokratske parti je, ko ji jeimao naj vi{e glaso va na prvim izbo-rima - 7. oktobra.

Na~elnici i mandatiRezultati ponov ljenih izbora jedino

se nisu mi jenjali za na~elnika Op{ti-ne Vukosav lje. I na prvim, ali i na po-nov ljenim izborima, mandat je sanaj vi{e osvo jenih glaso va dobio El virHadìomero vi} iz SDA.

Ponov ljeni izbori u Vukosav lju ni-su doni jeli promjenu ni u bro ju stra-naka ko je }e participirati u Skup{tiniop{tine, kao i bro ju odborni~kih man-data ko je su osvo jile.

Tako }e u SO Vukosav lje biti zastu-pljeno de vet stranaka, a naj vi{e man-data (od ukupno 14), po tri, imat }eSNSD i SDA, dok je SDP dobio dvamandata. âk {est stranaka osvo jilo jepo jedan odborni~ki mandat - PDP,

SDS, SBiH, DNS, HDZBiH i SP.No, ponov ljeni izbori u SO Isto~niDrvar doni jeli su promjene. Tako jeSNSD oja~ao pozici ju za dva man-data vi{e (rani je imao tri), pa }e sa-da od ukupno 11, koliko bro ji SO,imati pet odbornika. Za vi~aj ni soci-

jaldemokrati su ostali sa istim bro- jem mandata - dva, dok su SP iNDS izgubili po jedan mandat (ra-ni je imali dva), pa }e ubudu}e ima-ti po jednog odbornika. Po jednomjesto zadràli su DNS i PDP.

Nakon ponovljenih izbora u tri op{tine u RS-u

PROMJENE U ISTO^NOM

DRVARU I MOSTARU SNSD preuzeo dominaciju u Isto~nom Drvaru, a SDS u Isto~nom Mostaru Elvir Hadìomerovi} iz SDA ponovo pobijedio u utrci za na~elnika Vukosavlja

Konstituisan novi OV Doboj-IstokSedamnaest vi je}nika iz

sedam politi~kih parti ja ~iniOp}insko vi je}e Doboj-Istok.[est vi je}nika je iz SDA, triSDP-a BiH, po dva iz GDS-a iSBB-a, te po jedan iz SBiH, Na-{e stranke, LDS-a i BPS-a.

Na konstituira ju}oj sje-dnici uspostavljena je vi je}ni-~ka ve}ina ko ju ~ine SDA,GDS, Na{a stranka i LDS. Na-kon tajnog glasanja, za pred-sjedava ju}eg Op}inskog vi je-}a sa deset glasova za i{est protiv (jedan glasa~ki lis-ti} bio je nevaè}i) izabran jedr. Ferid Konji} (SDA), dok jenjegov zamjenik sa tako|e 10glasova za i 7 protiv Kasim Mrkanovi} (GDS) izabran za zamjenika predsjedava ju}egovog vi je}a. Na proteklim izborima za na~elnika ove op}ine izabran je Kemo Brati}(SDA), ko ji je pro{le sedmice preuzeo du`nost od biv{eg na~elnika Mehmeda Mehi-novi}a (SDA), ko ji se ni je kandidirao ponovo na ovu funkci ju.

U prvom obra}anju vi je}nicima, predsjedava ju}i Konji} pozvao je vi je}nike na je-dinstvo, a sve s ciljem izgradnje i prosperiteta Doboj-Istoka, dok je novoizabrani na-~elnik Brati} poru~io du`nosnicima ove lokalne za jednice da {to manje budu vlast,a vi{e servis gra|anima. M. B.

Do zna~ajni je promjene do{lo je i uponov ljenim izborima za SO Isto~niMostar, ko ji ima 11 odbornika. Naj vi-{e mandata, ~ak osam, imat }e SDS,{to je za jedan vi{e u odnosu na izbo-re od 7. oktobra, kada je stranka osvo-

jila sedam odborni~kih mjesta.Demokratska parti ja imat }e dvamandata, {to je za jedan manje uodnosu na rani je izbore (imala tri),dok }e SDA ostati da participira sa je-dnim mandatom.

Novi izbori zbog prevaraCIKBiH poni{tio je rezultate izbo-

ra za na~elnika i SO Isto~ni Drvar, teSO Isto~ni Mostar od 7. oktobra na sje-dnici 29. oktobra, jer je ut vr|eno ka-ko su fkti vno pri jav ljeni bira~i ko jimsu pra vosna`nim odlukama poni-{tena rje{enja o prebi vali{tu svo jimglasanjem mogli utjecati na dodjelumandata. Iz istih razloga na sjedniciCIK-a BiH 5. no vembra donesena je

odluka da se poni{te i izbori za na~el-nika Isto~nog Mostara, a dan kasni jedonesena je odluka i o poni{tenju i po-nav ljan ju izbora na jednom bira-~kom mjestu u Vukosav lju za na~el-nika i SO.

Istragom ko ja je pro vedena grao-lo{ki ustanov ljeno je kako je jedna oso-ba na bira~kom spisku dopisi valapotpise bira~a ko ji uop{te nisu glasa-li, a takva situaci ja mogla je utjecati nadodjelu mandata.

Iz tog razloga CIKBiH je naloìoimeno vanje no vih ~lano va bira~kogodbora u Vukosav lju, a protiv starih supokrenuti procesi ut vr|ivanja odgo-

vornosti zbog osno va sumnje da suu~estvo vali u spornim radnjama.

Na preliminarne rezultate ponov lje-nih izbora ko je je obja vio CIKBiHpoliti~ki subjekti ima ju pra vo albe uroku od 48 sati, a nakon {to se okon-~a taj postupak, rezultati izbora za na-~elnike i SO Vukosav lje, Isto~ni Drvari Isto~ni Mostar }e biti pot vr|eni.

A. TERZI]

ISTO^NI DRVARSKUP[TINA OP[TINE

Broj mandata

7. 10. 18. 11.

SNSD 3 5ZSD 2 2SP 2 1NDS 2 1DNS 1 1PDP 1 1

VUKOSAVLJESKUP[TINA OP[TINE

Broj mandata

SNSD 3SDA 3SDP 2

PDP 1SDS 1SBiH 1DNS 1HDZBiH 1SP 1

ISTO^NI MOSTAR

SKUP[TINA OP[TINEBroj mandata

7. 10. 18. 11.

SDS 7 8DP 3 2SDA 1 1

Foto: Srna




VIJESTI

Dan a{ure23. novembra

U povodu tradicionalnog dana a{ure ili

Nuhovog/Noinog/No jevog obroka, Me|ure-

ligijsko vi je}e u BiH i Izdava~ka ku}a Hi-

kmet i ove godine planira ju organizovati

podjelu a{ure na Trgu fra Grge Marti}a is-

pred sara jevske Katedrale, javlja Fena.

Podjela a{ure bi}e organizovana 23. no-

vembra izme|u 14 i 16 sati. Planirano je

da se podi jeli 3.000 obroka a{ure za pro-

laznike. Parola ovogodi{nje podjele a{u-

re glasi “Svi smo mi na istom brodu”, sao-

p}eno je iz Me|ureligijskog vi je}a u

Bosni i Hercegovini. Cilj ove za jedni~ke

aktivnosti jeste slanje poruke mira, huma-

nosti, di jaloga, toleranci je, razumi jevanja,

solidarnosti, ljubavi i bratstva me|u pri-

padnicima razli~itih konfesi ja, uz nagla-

sak na zna~aj multikulturalnosti za bosan-

skohercegova~ko dru{tvo.

Razvoj privrednesaradnje s Turskom

Potpredsjednik Republike SrpskeEnes Suljkanovi} boravi u posjeti Turskoj.

Tokom narednih pet dana planirani su

brojni sastanci Suljkanovi}a s turskim

predstavnicima vlasti, ministrima ener-

getike i prometa te privrednicima, jav-

lja Fena. Entitetski potpredsjednik raz-

govarat }e, izme|u ostalih, i s ~lanovi-

ma Privredne komore Bursa (BTSO) te

prisustvovati prezentaci ji o temi Mogu-

}nosti investiranja u Republiku Srpsku

i Bosnu i Hercegovinu.

SAOP[TENJE ZA MEDIJEZbog proli jeva nja krvi nevinih Pa lestina ca u Ga zi i konstantne agresi je Izra ela, Amba sa da

drà ve Pa lestine u Bosni i Her cegovini sa à ljen jem oba vje{ta va da je ceremoni ja obilje-

à van ja Da na progla {enja neza visnosti Pa lestine i Da na solidar nosti sa pa lestinskim na ro-

dom, za ka za na za sri jedu, 21. 11. 2012., OTKAZANA.

Amba sa da drà ve Pa lestine u BiH, sa amba sa dorom, NJ.E. gdinom Kha ledom Alat -

trashom na ~elu, izra a va à ljen je zbog gubit ka nevinih ivota i o{tro osu|uje nepreki-

dnu agresi ju Izra ela prema Pa lestini, s na dom da }e Pa lestinom za vla da ti mir.

Ni je realno o~eki vati da }e do 30.no vembra u Par lamentarnoj skup-{tini BiH biti usvo jeni amandma-ni na Ustav BiH s ciljem implemen-taci je presude Evropskog suda zaljudska pra va iz Strasbourga u slu-~a ju Sejdi} - Finci. Ovo je re~eno na

ju~era{njoj sjednici Za jedni~ke ko-misi je za evropske integraci je

PSBiH. Time }e biti probi jen jo{ je-dan od roko va iz Mape puta, {to }eza posljedicu imati da }e stupanjena snagu Sporazuma o stabilizaci-

ji i pridru i vanju (SSP) sa EU i da-lje biti na ~ekanju, kao i mogu}nostza podno{enje kredibilne aplikaci-

je za ~lanstvo u EU.

Bespotrebna kriza^lan Komisi je [efk Dàero vi}

oci jenio je kako je za sveukupni

zastoj reormi na evropskom pu-tu kri va bespotrebna politi~kakriza ko ja je nastupila polo vi-nom ove godine i doni jela samo{tetne posljedice.

- Moglo se u~initi bar ne{to ka-ko bi BiH pokazala da je spremna{tititi pra va nacionalnih manjina.Kako su rje{enja za Dom naroda

PSBiH u ve}ini usagla{ena, ona suse mogla doni jeti i osigurati da senapra vi bar neki pomak. Ni je jasnoza{to se ta rje{enja veù za Predsje-dni{tvo BiH, za ko je posto je di jame-tralno suprotna rje{enja, oci jenio jeDàero vi}.

Iako je predsjeda va ju}i Vi je}aministara BiH Vjekoslav Be vandana sjednici Komisi je za evropskeintegraci je istakao kako su iz Ma-pe puta dogo vorene u Bruxellesu

27. juna ri je{ene ~etiri od {est ta-~aka, upra vo one dvi je ko je su os-tale su klju~ne - implementaci japresude Evropskog suda za ljud-ska pra va iz Strasbourga i uspos-ta va efkasnog mehanizma ko-ordinaci je o pitanjima EU. On jeizrazio o~eki vanja kako }e se donarednog di jaloga na visokoj ra-

zini o procesu pristupanja BiH, koji }e se odràti u Sara je vu 27. novembra, napra viti pomaci i uoblasti usposta ve efkasni jeg sis-tema koordinaci je.

- Sistem koordinaci je i sada pos-to ji, ali on je u integriranju uodre|enim segmentima nedo vo-ljan i treba ga oja~ati. Nadamo sekako }e i ova mjera biti pro vedenai kako }e se osigurati da se iz BiH ~u-

je jedan glas o svim pitanjima, ka-

ko od nas o~eku je Bruxelles, na veo je Be vanda.

Plo~e i Neum Veoma va`no za BiH jeste da do

1. jula 2013, kada Hrvatska ulazi uEU, mora ri je{iti ~ak 20 otvorenihpitanja sa tom susjednom dr a vom.Jedno od naj va ni jih je svakako slo-

bodan tranzit kroz Luku Plo~e i ces-to vni koridor kroz Neum.- Bruxelles je tra io da se ova dva

pitanja razdvo je iako je i na{a, a i de-legaci ja Hrvatske, bila za to da seona razmatra ju i rje{a va ju u pake-tu, na veo je Be vanda.

Nu no je da BiH sa Hrvatskompostigne i sporazum o pograni-~nom prometu, te napra vi ugo voro drà vnoj granici.

A. TERZI]

Nova probijanjarokova iz Mape puta

Komisija za evropske integracije nezadovoljna napretkom

Do 30. novembra ne}e biti implementirana presuda Evropskog suda za ljudskaprava, pa }e stupanje na snagu SSP-a i dalje ~ekati

Foto: D. ]UMUROVI]

Vlada Hercegbosanskeùpani je na ju~e odrànojsjednici doni jela je zaklju-~ak o usva janju iz vje{ta ja@upanijskog po vjerenstvaza procjenu {tete uzroko va-ne prirodnom nesre}omprogla{enom 4. velja~e ovegodine, prema ko jem je vi-sina prouzro~ene {tete pro-ci jenje na u iznosu od2.204.000,00 KM, priop}e-no je iz te vlade.

Na temelju toga iz vje{ta ja Vlada je

doni jela odluku o da vanju pomo}istradalim op}inama ko jima se djelomi-~no sanira ju {tete uzroko vane priro-dnom nesre}om. S obzirom na visinuproci jenjene {tete i ~injenicu da suop}ine ove ùpani je do sada u svrhu sa-niranja {tete izdvo jile ukupno 77.000

KM, a Vlada Hercegbosanske ùpani- je 90.000 KM, Vlada }e podni jeti zah-

tjev za dodatnim sredstvima prema Vladi Federaci je BiH. Donesena je iodluka o odobra vanju fnancijskihsredsta va iz posebne naknade za za{ti-tu od prirodnih i drugih nesre}a za rad~lano va Stoèra ci vilne za{tite, preno-si Fena.

Vlada Hercegbosanske ùpanije

Procijenjena {tetaod 2.204.000 KM



DOGA\AJIOSLOBO\ENJE utorak,20.novembar/studeni 2012. 9

VIJESTI

Nasilje u Gaziodgodilo proslavu

Ambasada dràve Palestine u Bosni iHercegovini otkazala je ceremoni ju obi-ljeàvan ja 21. novembra, Dana progla{e-nja nezavisnosti Palestine i Dana solidar-nosti s palestinskim narodom, javlja Fe-na. Ceremoni ja je otkazana zbog proli je-vanja krvi nevinih Palestinaca u Gazi i kon-

stantne agresi je Izraela, navedeno je u ju-~era{njem saop}enju. - Ambasada drà-ve Palestine u BiH, s ambasadorom Ha-ledom Alatra{om na ~elu, izraàva à-ljen je zbog gubitka nevinih ivota i o{troosu|uje neprekidnu agresi ju Izraela pre-ma Palestini s nadom da }e Palestinomzavladati mir, citat je iz saop}enja.

Potpisan sigurnosnisporazum s Norve{kom

Bosna i Hercegovina potpisala je ju~ers Norve{kom sigurnosni sporazum o raz-mjeni i za{titi tajnih podataka. Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mladen ]avar i nor-ve{ka ambasadorica u na{oj zemlji An-ne Vibeke Lilloe prokomentirali su na krat-koj pres-konferenci ji u Sara jevu, kaopotpisnici ovog sporazuma na nivou dvi- ju vlada, da }e to biti jo{ jedan korak usaradnji BiH i Norve{ke ko ji }e otvoriti nji-hove daljn je relaci je u sigurnosnom se-ktoru, javlja Fena.

Sporazum, ko ji je, izme|u ostalog,znak uza jamnog povjerenja, zna~i obos-

tranu za{titu tajnih podataka u okvirupoliti~ke, tehni~ke, nau~ne i drugih vi-dova saradnje, kazao je ]avar, uz isti-canje da ne moè vi{e detaljisati zbogkaraktera dokumenta.

Podr{ka PalestincimaUdruènje Front poziva gra|ane Bo-

sne i Hercegovine da u petak, 23. novem-bra, masovno, mirnom protestnom {e-tnjom u Sara jevu izraze podr{ku naro-du Palestine ko ji se suo~ava s ne-vi|enim zlo~inom izraelskog reìma, sao-p}eno je ju~er iz tog udruènja, javlja Fe-na. Front poziva gra|ane da se tog da-na okupe ispred Begove dàmi je u 15 sa-ti i od{eta ju do Spomenika ubi jenoj dje-ci Sara jeva.

- Svakodnevno ubi janje djece i civilau Gazi ne smi je pro}i bez reakci jegra|ana ko je je ne tako davno mirno pro-matrala me|unarodna za jednica dok sunad njima vr{eni stravi~ni zlo~ini, sao-p}ilo je ovo udruènje.

Predo~a vanjem nalaza i mi-{ljen ja pro. dr. Vlade Azino vi}a,odnosno njego vim ispiti vanjemu svojstvu vje{taka, te ulaganjemdokaza ko ji na prethodnom ro~i-{tu nisu uloèni, ju~er je predSudom BiH okon~an dokaznipostupak protiv Me vlida Ja{are-vi}a, Emraha Fojnice i MunibaAhmetspahi}a, ko ji se terete za or-ganizo vanje teroristi~ke grupeko ja se do vodi u vezu sa napadomna Ambasadu SAD-a u Sara je vu

28. oktobra 2011. godine.

Ve}inom miroljubivi

Dr. Vlado Azino vi}, proesor Od-sjeka za sigurnosne i miro vne stu-di je Fakulteta politi~kih nauka u Sa-ra je vu, go vorio je o nastanku i ko-ri jenima terorizma, kao i njego vomdru{tvenom kontek stu i po ja vnimoblicima.

- Sa akademskog stano vi{ta te-rorizam ne posto ji od 11. septem-bra 2001. godine, nego od najra-ni jih po ja va dru{tva, kazao je dr.Azino vi}.

Go vore}i o vehabizmu i selef-zmu kao pokretima i praksi, dr.

Azino vi} je kazao da su ~lano vi tihza jednica u naj ve}em bro ju mi-roljubi vi i da ima ju osu|uju}istav prema nasilju, isti~u}i da je~itav problem u hari|ijskom po-kretu, nasilnom di jelu selefjskogpokreta, zbog ko jeg ~ita va selefj-

ska za jednica trpi posljedice. Vje-{tak Azino vi} je, go vore}i o za je-dnici u Gornjoj Mao~i, kazao dase moè zaklju~iti da su pripadni-ci te za jednice izdvo jeni, da vodeisposni~ki i vot, da ima ju lidera uliku {ejha Nusreta Imamo vi}a,te da ne prizna ju jurisdikci ju BiH,{to se ogleda u odnosu spram{kolskog sistema, izborima, kao iospora vanjima sekularne vlasti.

Azino vi} je rekao da je napa-dom na Ambasadu SAD-a ugro-èn kredibilitet BiH u pogledu si-gurnosti, uklju~u ju}i i druge ne-gati vne vanjskopoliti~ke impli-kaci je.

- Ne}emo oti}i odav de u uvje-renju da je napad na Ambasadudoprinio odnosima izme|u BiH

i SAD-a, kazao je dr. Azino vi},odgo vara ju}i na pitanja odbra-ne ko ja je, pozi va ju}i se na me-dijske istupe vje{taka i po jedinihameri~kih visokih du`nosnika,poku{ala relati vizirati posljedi-ce napada.

Dr. Azino vi} je istakao da te{koekonomsko i politi~ko stanje, teuru{a vanje temeljnih dru{tve-nih vri jednosti, predstav lja ju po-

godno tlo za razvoj radikalnihpokreta i ideologi ja.

- Terorist, kao i kriminalac, mo-è postati svako. Ne posto ji ormu-la za takvo ne{to, naglasio je on.

Odbrane svih optu enih uputi-le su vi{e prigo vora Sudskom vi je-}u, isti~u}i da vje{tak nikada ni je biou Gornjoj Mao~i, te da nema nepo-sredan uvid u unkcioniranje teza jednice, odnosno da su njego veocjene iz druge ruke.

TV emisijaTre}eoptuèni Ahmetspahi}

obratio se vje{taku Azino vi}u po-hvaliv {i njegov nalaz i mi{ljen je, na-kon ~ega je kazao da ne bi bilo lo-{e da se vje{tak i njemu sli~ni, stru-~ni ljudi na|u u nekoj TV emisi ji uko joj bi se vodila ja vna raspra va osvemu o ~emu je vje{tak pisao usvom nalazu i mi{ljen ju.

Naredno ro~i{te zakazano je za3. decembar, kada }e priliku zaizlaganje za vr{nih ri je~i imati Tu-ìla{tvo BiH i odbrane optu enih.

D. MOCNAJ

Terorista i kriminalac

moè postati svako

SVJEDOÊNJE NA SU\ENJU ZA NAPAD NA AMBASADU SAD-a

Okon~andokaznipostupak protivMevlidaJa{arevi}a,Emraha Fojnicei MunibaAhmetspahi}a Zavr{ne rije~i3. decembra

11. SEPTEMBAR Sa akademskog stano vi{ta terorizam ne

pos to ji od 11. sep tembra 2001. godine, negood najrani jih po ja va dru{tva, kazao je dr.Vlado Azino vi}

Nakon {to je Muzej holokaus-ta Yad Vashem donio odluku dase Nuri ja i De vleta Pozderac izCazina nagrade medaljom Pra-vednik me|u narodima za svo-je po`rtvo vanje za spasa vanje Je-vre ja u Drugom svjetskom ratu,premi jer Unsko-sanskog kan-tona Hamdi ja Lipo va~a je izja vio

da bi na sve~anoj dodjeli ovogpriznanja volio vidjeti i VukaJeremi}a.

Jeremi} je trenutno predsjeda-va ju}i Generalne skup{tine Ujedi-njenih naroda, potomak je Pozde-raca i bliì ro|ak Lipo va~i, a i samkra ji{ki premi jer ~esto isti~e ro-

dbinsku po vezanost sa Pozderci-ma, Nuri jom i Hamdi jom, po ko-

jem i nosi ime.S takvim legitimitetom, Ham-

di ja Lipo va~a je ju~er do bio po-dr{ku na sjednici Vlade Unsko-sanskog kantona da se oglasi i upo vodu izraelskog napada naGazu.

- Osu|ujemo ubi janje nedu-`nih ci vila i djece u Palestini odstrane dr a ve Izrael. Na ovo mora-mo reago vati, jer ni je tako da vnobilo da su neki ubi jali i na{e ci vilei na{u djecu, kada su padale gra-nate i kada smo trebali nestati sa-mo zato {to smo druga~i ji od onih

ko ji su se smatrali ja~im, kazao jepremi jer Lipo va~a.

On je po jasnio da, tako|er,osu|uje i Hamas, da su za njega svi

radikali isti, te da se ne namjerava svrsta vati ni na ~i ju stranu, ne-go osuditi ubi janje djece i ci vila.

F. BENDER

Lipova~a osudioizraelske napade

Na sjednici Vlade Unsko-sanskog kantona

Hamdija Lipova~a:



KOMENTARIOSLOBO\ENJE utorak,20.novembar/studeni 2012. 11

etni

Korisno je i pou~no,a zahv al ju ju}i inte-

rnetu tako|er i vrlolako, vratiti se da-nas godinu i po unatrag, uapril 2011. godine, u vri je-me izricanja prvostepenepresude generalima AntiGoto vini i Mladenu Mark -a~u. Isti ovaj Ha{ki tribunalko ji se sada u Hrvatskoj uodbojno euori~nim reakc-i jama progla{a va skoro pa

vrhunara vnom istorijskominstancom, onomad je uistoj toj Hrvatskoj bio pro-gla{en amatersko-{arlatan-skim pra vnim cirk usom. Je-dna je stvar, me|utim, ista:intenzitet jednoumlja i his-

teri je, pro{log prolje}a ne-gati vno, ove jeseni poziti- vno intoniranih. âk su i(pre)ri jetki disonantni ton-o vi isti: @arko Puho v ski i

jo{ poneki od “the usualsuspects”.

Dva puta u istoj sedmici,gla vna tema u hrvatskimmedi jima bio je rask orak izme|u prvostepenih i pra-

v osna`nih (iliti pra v omo-}nih) sudskih presuda. Ra-domir a~i}, prvi potpred-s jednik Vlade RepublikeHrvatske ko ji je u Ma|ar-skoj izazvao saobra}ajnunesre}u u ko joj su poginu-

le dvi je osobe, najpri je jeprvostepeno osu|en nauslo vnu kaznu, a zatim je~etrnaestog no vembra ovegodine ta kazna pra v osna-`no ipak preina~ena u za-tvorsku. Bilo je tih dana iizraza ~u|enja, kako to dase na vi{oj instanci kaznami jenja, kao da je, dalekobilo, a~i} osu|en na dvi jedoì votne robi je i tri smrtnekazne, a ne da je, po ve} ut-

vr|enoj kri v ici, uslo vna ka-zna pretv orena u zatvor-sku. Ipak, samo dva danakasni je, svi su zabora vili naâ~i}a. I nikom u Hrvatskoj

ni je bio ~udan ovakav ras-k orak izme|u prvostepenei pra v osna`ne presude. I niko u euori ji ni je su-mnjao u pra vnu neza visnost Haaga, dok je svakikomentator imao mi{ljen je o pristrasnosti sudo-

va u Ma|arskoj. A opet, vi{e je bilo onih ko ji su re-kli da a~i} ipak zasluù je i}i u zatvor, jer je dvo-

je ljudi mrtvo, nego onih ko ji su se upitali kako toda za stotine mrtvih i stotine hiljada protjeranihu Olu ji po nalazima ha{ke prav de u zatvor ne}ei}i - niko.

Ide ja o “nepoliti~koj” su{tini Ha{kog tribuna-la, o nekoj idealnoj prav di kao razlogu njego vogposto janja, prav di hladnoj i ~istoj, kao svjetlostMjeseca u vedrim zimskim no}ima (da para ra-ziram Raymonda Chandlera) ni je umrla 16. no-

vembra 2012, nego jo{ 24. ma ja 1999. godine. Tog je dana, u jeku NATO-ovog bombardo vanja SR Ju-

gosla vi je, Louise Arbour ja vno obznanila da je Slo-bodan Milo{e vi} optuèn za ratne zlo~ine. Da serazumi jemo, ni je ov dje ri je~ o meritumu, nego otajmingu. Ni je sporno da je Milo{e vi} trebao bi-ti optuèn za ratne zlo~ine, ali ogromna ve}ina zlo-~ina zbog ko jih mu je naposljetku i su|eno po~-in jena je do kasne jeseni 1995. godine, tri i po go-dine pri je podizanja optu`nice. Posto ji li iko

ozbiljan ko zaista vjeru je dase, eto, nekom ~udnom ko-

incidenci jom ba{ u ma ju1999. godine, ha{kim istra-ìocima ukazao temelj zaoptu`nicu protiv Milo{e vi}a,temelj ko ji im je sve dotad

vol{ebno izmicao? Ve} tada je svakom racionalnom mo-ralo biti do kra ja jasno da jeHa{ki tribunal puki politi~kiinstrument tak oz vane me|-unarodne za jednice ~i ja jesvrha da na teritori ji ko ja seu osni v a~kim aktima Tribu-nala nazi va “biv {om Jugos-la vi jom” pro v odi vlastiteekonomsko-koloni jalisti~keinterese, uvi jene u oblanduljudskih pra va i li jepih ri je~i.

Nesretni jugoslo venski nar-odi, me|utim, u svo jim ja-dnim pro v izori jima nasta-

vili su, istina razli~itim inte-nzitetom, da se ua ju u viso-ke ideale “naprednog svi je-ta” gleda ju}i u “me|unaro-dnu za jednicu” onako kako

je prosje~an podanik u vri j-eme kad su se kralje v ske~asti smatrale Boì jim namj-esni{tvom gledao u “Veli~-anstva”.

Dvadeset petog ma ja idu-}e godine, na Dan mlados-ti, dakle, na vr{i}e se dvade-set godina otkad je osno vanHa{ki tribunal. Bilans mu je,

blago re~eno, tanak, naro~i-to kad je ri je~ o njego vojulozi u tak oz vanom pomire-nju. U ci jeloj pri~i zato i jestnajlicem jerni je njiho vo stal-no pozi vanje na `rtve, `rtveko je su im samo zgodnogori vo za demagogi ju, `rtveko je - {to bi rekao Dòni[tuli} u pjesmi ko ja se, eto,zo ve ba{ “Va{e Veli~anstvo”- tako li jepo prista ju kolaùna njiho vom (ha{kom) zidu.Posl i je dva deset godina,svakom bi moralo biti jasnoda pomirenja ov dje nemapod patronatom “stranaca”.[ta je bilo, ugla vnom se zna.

Ako ov da{nje politi~ke, in-telektualne i druge “elite” nesmognu kuraì da makar za pola koraka budu is-pred “naroda”, da se prizna {ta je bilo, oprosti {tase moè, osudi {ta se treba i odustane od prizi-

vanja pro{losti zbog svake dne vnopoliti~ke sitn-ice, osta}emo svi za jedno jadni k’o {to i jesmo.Pona{a ju}i se kao samoskriv ljeni malol jetnici,kao djeca {to se potuku pa traè prav du od u~i-tel jice, svi ov dje samo pot vr|uju vlastitu nemo}.Kad za ko ji mjesec, po svoj prilici, u Haagu prvos-tepeno osude Prli}a i kompani ju za “udruènizlo~ina~ki pothvat”, ovi {to sad sla ve, opet }e dapla~u, onda }e se ~ek ati pra v osna`na presuda ko-

ja moè biti svak akva, pa red slav lja, red plak a-nja, i tako unedogled. Ima nebro jeno mogu}n-osti da se ubi je ~o vjek, kaè [tuli} u ve} pomi-n janoj pjesmi, u ko joj pominje i “neumitnu

prav du za sli jepce u mraku”. Ha{ki tribunal }e,nara vno, nasta viti da radi ono {to je zapo~eo, aliide ji da on pi{e neopozi vu istori ju valjalo je jo{oda vno re}i “zbogom i nek je proguta no}”. Ni-kom njiho va prav da ov dje ne}e dok inuti sli jepotumaranje u mraku niti doni jeti prosperitet.Doni jeti ga mogu, kao u Tito voj Jugosla vi ji, sa-mo snaga i mo}.

Snaga i mo} ili drugasmrt Ha{kog tribunala

Pi{e: Muharem BAZDULJ

@ F O K U S

Ima ve} trinaest godina

otkad je svakom

racionalnom moralo biti

jasno da je Ha{ki tribunal

puki politi~ki instrument

takozvane me|unarodne

zajednice ~ija je svrha da

na teritoriji koja se u

osniva~kim aktima

Tribunala naziva

“biv{om Jugoslavijom”

provodi vlastite

ekonomsko-kolonijalisti~ke

interese, uvijene u oblandu

ljudskih prava i lijepih rije~i

69,3 miliona eura, dok je, recimo,prethodnu godinu za vr{ila sa gu-bitkom od 1,08 mili jardi eura.Banka je sada, kako tvrde austrij-ski nadzorni organi, fnansijskistabilna i ne planira se otpu{tanjeni jednog od ukupno 6.500 upo-slenika iz ci jele grupaci je. Banka,me|utim, mora do kra ja martanaredne godine priba viti doda-tnih 700 miliona eura kapitala,kako to nalaù no vi propisi, ko jibi je trebali {tititi od eventualnerecesi je i potresa na trì{tima. Uvezi s tim, upu}eni ji tvrde daHypo priprema emisi ju takozva-nih hibridnih ob veznica, podu-prtih drà vnim garanci jama, uiznosu od otpri like mili jardueura. A taj i ve} dobi veni no vac oddrà ve Hypo Grupa }e morativratiti Austri ji za nekoliko godina,tako da }e na kra ju od posrnulebanke proftirati i drà va Austri-ja i uposlenici i no vi dioni~ari.

Dakle, u ci jelom ovomslu~a ju ri je~ je o {kolskidobro ura|enom pri-mjeru spa{a vanja ban-

ke, njenog oporav ka i zarade nanjoj. Proda ja pet banaka-k}erki izsasta va grupaci je u zemljama ju-goisto~ne Evrope je tako|er logi-~an, normalan i predvidljiv korak ko ji ne}e na bilo ko ji na~in o{te-titi kli jente banke u bilo ko joj odtih zemalja, uklju~u ju}i i Bosnu iHercego vinu. Jer, kli jentima ban-ke je zapra vo potpuno sve jedno

da li se gla vni dioni~ar zo ve Hans, Aleksej ili nekako druga~i je.

A

ko nigdje drugdje, to bibar kod nas trebali zna-ti. Jer, u Bosni i Hercego-

vini je posljednjih dese-tak godina toliko banaka proda-to - neke su ~ak po nekoliko pu-ta mi jenjale vlasnike - pa kli jen-ti to goto vo nisu ni primi jetili. Sje-tite se, naprimjer, da je nekada-{nja naj ve}a bh. banka, CentralProft banka Sara je vo, prvo pro-data njema~koj Hypo vereinsbank grupaci ji, pa ju je onda preuzelaBank Austria u sklopu iste grupa-ci je, a potom je preuzela UniCre-dit banka u sklopu preuzimanjaBank Austria. I sve se to desilo uperiodu od samo dvi je godine.Sjetite se i da je, recimo, Sparkas-se preuzela ABS banku, pa NLBbiv {u Tuzlansku banku, zatimHypo Alpe Adria banja lu~kuKristal banku, Intesa Sanpaolonekada{nju sara jev sku UPI ban-ku, UniCredit Uni versal banku itako dalje... I pri svim tim preuzi-manji ma kli jenti banke nisuosjetili ni{ta. Pa za{to bi onda sa-da ne{to osjetili u slu~a ju Hypobanke? Uostalom, da li je nekouop}e primi jetio da je upra voovih dana, dok bh. ja vnost ras-prav lja o proda ji Hypo banke i outica ju tog ~ina na njene kli jen-te, austrijsku Volksbanku u BiHpotpuno preuzela naj ve}a ruskabanka - Sberbank?

gubitnik odrà va Izrael, jeste budu}nostzemlje - ukoliko na svaku pales-tinsku raketu iz Gaze, ili kako jeono bilo s Hizbulaho vim rake ta-ma iz Libana, odgo vori stostru-ko, bombardu ju}i Bejrut, ru{e-}i palestinska naselja i maslinja-ke da bi na njima izgradili no vaje vrejska naselja, ili podiù}i75.000 rezer vista za mogu}i no-

vi rat u Gazi. Ni je ni pr vi ni po -sljednji put da Izrael napadaGazu, s kopna, iz vazduha, smora. Za to “posljednji put” tre-ba}e mnogo vi{e vremena, dru-k~i jih pri lika i snaga, ali akoovako nasta vi, i to }e do}i. Us-tvari, Gazom se poku{a va re-ducirati ci jeli palestinski kom-pleks, kao {to se milion i po Pa-lestinaca u Gazi reducira na pe-tnaestak hiljada pripadnika Al-Kasama, udarnih jedinica Ha-masa. Pa se kaè kako je to ratizme|u Izraela i Hamasa, a neizme|u Izraela i Palestine. Aono {to se doga|a oko Izraela nemoè se, me|utim, svoditi ni

na odnose s Palestincima i pa-lestinsku drà vu. Pobune protiv diktatura ko je su po~ele pro{legodine u arapskom svi jetu nas-tav lja ju se i taj svi jet ni je ono {toje bio ju~e. Egipatski predsjednik kaè da “svako mora zapamtitida su narodi (tog regiona) dru-

k~i ji nego pri je” i da ih vode“druk~i ji ljudi”.

Ti pokreti ve} ra|aju no ve lju-de i no ve lidere, a ko zna kakvih}e jo{ biti u Siri ji, ili monarhi ja-ma kad i one po~nu padati, pa }ese i Izrael morati mi jenjati. Sigur-no ni je lako ni onim trima izrael-skim porodicama ko je su izgubi-le svo je najbliè u napadima ra-

keta ad`r-5 ovih dana. Ili onihpetnaestak pri je ~etiri godine,naspram 1.400 palestinskih poro-dica, ali taj odnos se moè jednogdana izmi jeniti. Evo {ta ovih da-na u tela viv skom Maari vu kaèHaim Assa, nekada{nji strate{kisa vjetnik predsjednika YitchakaRabina: “Izrael je dru{tvo ko je sezagla vilo kulturno i politi~ki; po-trebno mu je vo|stvo ko je bi gaizvuklo iz pepela. Potreban mu jepoliti~ko-kulturni lider prve kla-se sposoban da stvori jednu kro-

vnu strategi ju ko ja proizlazi izdalekose`ne vizi je - jedan liderkome ni je vaàn broj mandatako je dobi ja ili ne dobi ja. Mi smo

u politi~kom limbu ko ji se u po-tpunosti ukori jenio u glupompristupu baziranom naj vi{e naman datima. Puno mandata.Izbori, gospo|e i gospodo!”.

Iako je daleko od Izraela, ne{tome ono o mandatima i izborimaneodolji vo podsje}a na Bosnu.




VIJESTI Osniva~ka skup{tina Accounta

Asoci jaci ja srednjo{kolaca u Bo-sni i Hercego vini je ne vladina, nes-tra na~ka i nepoliti~ka organizaci-

ja ~i ji je osno vni cilj pobolj{an je sta-tusa srednjo{kolaca u zemlji i oku-plja srednjo{kolce iz ci jele BiH,po jasnili su srednjo{kolci oku-pljan je u Gora du i defle ulicamaovog grada minulog vikenda.

- Defleom, potpisima podr{keinici jati vi ASuBiH, di jeljen jem pro-moti vnih letaka, ~uo se i na{ glas ugradu. Centralna sve~anost je bila

u Sara je vu, paljen jem 1.711 svi je-}a u znak alosti propalom obrazo- vanju. Gora de je jedan od osambosanskohercego va~kih grado vako ji su ovaj datum obilje ili defle-om kroz ulice, rekao je ~lan Upra-

vnog odbora Asoci jaci je srednjo-{kolaca u BiH Nedàd Kamenica.

- Lokalni tim Gora de je aktivnosti u 2012. krunisao ovom akci- jom. U~estvo vali su ~lano vi Lo-kalnog tima i oko 100 ostalih sre-dnjo{kolaca. Cilj ove akci je bio je sa-

kupljan je potpisa i inormisanjesrednjo{kolaca o njiho vom danukako bi znali kolika je njiho va ulo-ga u dru{tvu, rekla je koordinato-rica Lokalnog tima Ilma êngi}.

Me|unarodni dan srednjo{kola-ca u Evropi se obilje a va niz godi-na. Taj se dan obilje a va u spomenna pra{ke studente i proesore ko-

ji su 17. no vembra 1939. bezsu|enja stri jeljani nakon mirnogprotesta protiv nacisti~ke okupaci-

je njiho ve zemlje. ASuBiH je osno van 4. no vembra

2007. na Osni va~koj generalnojskup{tini u Sara je vu podr{kom

vi{e od 250 srednjo{kolaca, pred-sta vnika srednjih {kola iz ci jele Bo-

sne i Hercego vine. Inici jati vu zaosni vanje ovakve organizaci je po-red samih srednjo{kolaca, pokre-nula je njema~ka ondaci ja Schu-ler Helen Leben (SHL), ko ja je idugogodi{nji sponzor i pokro viteljsvih pro jekata ASuBiH.

A. H.

Obiljeèn Me|unarodnidan srednjo{kolaca Defile ulicama Gora`da

Antikorupcijska mreà u BiH - Account je ju~era{njom osni va-~kom skup{tinom zvani~no po~e-la rad. Cilj je okupiti ne vladin se-ktor i organizaci je ko je su preda-ne akti vnoj borbi protiv korupci-

je i to u svim serama dru{tva.

Po~etak borbe- Korupci ja u BiH svake sekun-

de po jede 47 KM i postala je toli-ki problem da ga drà va ne moèsama sa vladati. Account }e zaus-ta viti korupci ju ili je barem svestina minimum te }e na taj na~in Bo-sna i Hercego vina biti prihvatlji vai naj ve}im skepticima, istakao jedirektor CRMA/Accounta EldinKari} te naglasio da je ne vladin se-ktor korupci ju da vno prepoznaokao problem.

- Sada moramo pomo}i insti-tuci jama sistema da za jedni~kiri je{imo taj problem. Ve} imamopri jav ljenih preko 160 organi-zaci ja i instituci ja iz ci jele BiH imislim da je to dobar osnov zapo~etak borbe protiv korupci je,

napomenuo je Kari}.Prema njego vim ri je~ima, ne vla-

din sektor ima svo je pri jedloge, is-traì vanja i analize, a Account imaza cilj i da obogati analize Vladinogsektora.

- To je put ko jim trebamo i}i. Danam se ne desi da imamo zakonko ji u su{tini legalizira korupci ju.

Pro jekat je podrào USAID i pla-nirano je da tra je tri godine, ali po-nav ljam da mi ne moèmo ~eka-ti tri godine, kazao je Kari}.

Account je neda vno pokrenuoi pro jekat pod nazi vom “Mjera~korupci je”, ko ji je, kako kaè Kari},uveliko postigao svoj cilj podiza-nja svi jesti kod gra|ana.

Od projekta u pokret- Ljudi se lako identifcira ju sa

bro je vima na bro ja~u. 47 kon ver-

tibilnih maraka po sekundi or-mula je ko ja je prosjek u svi jetu ini je 100 posto ta~na cira. Bitno jeda su ljudi svjesni da svake sekun-de 47 maraka neko uzme iz na{egdèpa, istakao je Kari}. On je do-dao da se o korupci ji sve vi{epri~a, iako je njihov pro jekat jo{u za~e}u, te izrazio nadu da }e

ona jednog dana u BiH biti i pro-cesuirana u svjetlu sistematskogkontinuiteta.

Direktorica Inohousa/koor-dinatorica Accounta Dènana

Ala|uz istakla je da je vrlo sretna{to ne vladin sektor i u ovom slu-~a ju pokazu je 100 posto gra|an-sku hrabrost te izrazila nadu da}e Account od pro jekta prerastiu pokret. Partner Accounta je iUSAID, ~i ji je predsta vnik, dire-ktor misi je Ameri~ke agenci je

za me|unarodni razvoj u BiHDa vid Barth, istakao da je rje{a-

vanje pitanja korupci je u BiHprioritet ameri~ke administraci-

je i dodao: “Korupci ja je rak sva-kog dru{tva i mi nemamo vreme-na za gubljen je.”

Prema ri je~ima direktora Agen-ci je za pre venci ju korupci je i ko-ordinaci ju borbe protiv korupci je

BiH Seada Liska, ukoliko se eli rije{iti problem korupci je, onda muse treba pristupiti jedinstveno i sis-tematski.

Bosna i Hercego vina se nalazi na91. mjestu liste Transparency In-ternationala korumpiranih zema-lja u svi jetu. Prema podacima ko-

jima raspolaè mreà Account, u ja vnim nabav kama korupci jaiznosi vi{e od 700 miliona KMgodi{nje, obrazo vanje je u vrhu lis-te korumpiranosti, a u zdrav stvuprosje~an iznos korupci je iznosi700 KM. Ovaj problem ozbiljnouti~e na poslo vni ambi jent u BiHi odbi ja strane in vestitore.

L. RIZVANOVI]

91. NA LISTIBosna i Hercego vina se nalazi na 91.mjes tu lis te Transparency In terna tionalakorumpiranih zemalja u svi je tu

Korupcija svake sekunde

pojede 47 maraka Prema podacima kojima raspolaè mreà Account, u javnim nabavkamakorupcija iznosi vi{e od 700 miliona KM godi{nje Obrazovanje u vrhu liste

Foto: [. SULTANOVI]

Sari}u ukinut pritvorSud BiH je 16. novembra donio rje{e-

nje u predmetu Goran Sari}, ko jim se op-tuènom Goranu Sari}u ukida pritvor iodre|uju mjere zabrane, saop}eno je izSuda BiH, javlja Fena. Sari}u je odre|enazabrana napu{tanja mjesta boravi{ta.

Optuèni }e boraviti na ku}noj adre-si, pri ~emu }e nadle`na policijskauprava jednom sedmi~no obilaziti optu-ènog. Sari} je optuèn za krivi~no dje-lo zlo~ini protiv ~ovje~nosti.

U optu`nici se, izme|u ostalog, na-vodi da je 1992. sudjelovao u okviru{irokog i sistemati~nog napada vojske,

polici je i pa ravojnih jedinica na civil-no stanovni{tvo sara jevskih op}inaCentar, Vogo{}a i Ili ja{, vr{e}i du`nostna~elnika novoformiranog SJB-a Cen-tar za podru~je srpske op}ine Centar,ko ja je bila smje{tena u krugu dota-da{nje Psihi jatrijske bolnice Jagomiru Sara jevu.

êka se na sjednicuCIK-a o Srebrenici

Sjednica Centralne izborne jediniceBiH, na ko joj bi ~lanovi CIK-a trebali do-ni jeti kona~nu odluku o potvr|iva-nju/nepotvr|ivanju izbornih rezultata uop}ini Srebrenica, jo{ ni je zakazana, pot-vr|eno je ju~er u CIK-u za Fenu.

Centralna izborna komisi ja trebala bidoni jeti ovu odluku nakon {to je Apela-ciono vi je}e Suda BiH, razmatra ju}i al-bu SNSD-a na izborne rezultate u Sre-brenici, vratilo na preispitivanje CIK-u za-klju~ak ko jim je zahtjev Koalici je za Re-publiku Srpsku za poni{tavanje izborau Srebrenici odba~en kao nedopu{ten.

Jedan od objavljenih rezultata u op}iniSrebrenica je pobjeda ]amila Durakovi-}a, nezavisnog kandidata, u izbornoj trciza novog op}inskog na~elnika.

Japan osiguraovodu u Ljubinju

Ambasador Japana u BiH Hideo Yamazaki prisustvovat }e danas ceremo-ni ji primopreda je pro jekta Obnova sis-tema vodosnabdi jevanja u Ljubin ju, jav-lja Fena. Ceremoni ji }e prisustvovati na-~elnik Op}ine Ljubin je Vesko Budin~i}i direktor Javnog preduze}a VodovodBranko ]uzulan. Vlada Japana osigura-la je grant od 65.646 eura Op}ini Lju-

bin je za pro jekt obnove sistema vodo-snabdi jevanja.

U okviru ovog pro jekta ugra|en je no-vi pumpni agregat kao i oprema za hlo-risanje vode. Zahvalju ju}i novom pum-pnom agregatu, bit }e obezbi je|eno sta-bilno vodosnabdi jevanje za oko 4.500stanovnika Ljubin ja, dok }e ugradnjaoprema za hlorisanje osigurati boljikvalitet pitke vode.



DOGA\AJIOSLOBO\ENJE utorak,20.novembar/studeni 2012. 13

VIJESTI

Skup{tina na ~ekanjuKonstitutivna sjednica novog sazi-

va Skup{tine grada Banja Luka moglabi se odràti u ponedjel jak, 26. novem-bra, ako se do tada razri je{i situaci janakon {to je {est odbornika vratilomandate zbog nespo jivosti funkci ja,

javlja Fena.Odbornici ko ji su vratili mandate

zbog sukoba interesa su: Krsto Jandri}(NDS), Sa{a udi} (SP) i Branislav Bo-renovi} (PDP), ko ji su i poslanici u Na-

rodnoj skup{tini RS-a, zatim sada{nji mi-nistar saobra}a ja i veza RS-a Nedeljkoûbrilovi} (DNS), te aktuelni direktorsportske dvorane Borik Manojlo Zrni}(SNSD). Mandat je vratila i Jasna Brki},s obzirom na to da }e ona, u ime SNSD-a, biti kandidirana za zamjenicu grado-na~elnika Banje Luke.

U Grada~cu zaposlitiSrbe i Hrvate

Dopredsjednik FBiH Svetozar Pudari}razgovarao je ju~er u Grada~cu s novo-imenovanim na~elnikom te op}ine Edi-som Dervi{agi}em o dru{tveno-eko-nomskim i politi~kim prilikama u toj op}i-ni, javlja Fena. Jedna od tema razgovo-ra bila je vezana za pro jekt izgradnjesportskog centra Luke u Grada~cu.

- înjenica da je Op}ina spremna u}is tre}inom sredstava u realizaci ju togpro jekta obavezu je i vi{e razine vlas-ti da pro jekt ozbiljno shvate i da se onna|e u njihovim prioritetima, kazao je

Pudari}, ko ji je posjetio i Mje{ovitu sre-dnju {kolu “Hasan Kiki}” u Grada~cui uru~io joj pet ra~unara s prate}omopremom. Na pitanje novinara kako ko-mentira ~injenicu da u organima op}in-ske uprave nema zaposlenog ni je-dnog Srbina ni Hrvata, kazao je da jeobaveza novoimenovanog na~elnika dato promi jeni.

Integriranoupravljanje granicama

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Her-cegovine, uz podr{ku misi je OSCE-a uBiH, danas organizira dvodnevni okru-gli sto o temi Regionalna saradnja ze-

malja Zapadnog Balkana u procesu in-tegriranog upravljan ja granicom.Cilj sastanka je ja~anje regionalne su-

radnje u procesu integriranog upravljan- ja granicom ko ja se ostvaru je kroz or-ganizaci ju za jedni~kih doga|aja izme|uek sperata susjednih zemalja.

Predstavnici Republike Hrvatske }e sastru~nog nivoa preni jeti znanja i iskus-tva iz oblasti integriranog upravljan ja gra-nicom vezano za saradnju sa susjednimzemljama nakon ulaska Hrvatske uEvropsku uni ju.

Zra~na luka Mostar ove }e go-dine dose}i pri jeratni broj putni-ka i stoga nam je potrebna moder-nizaci ja, izja vio je ju~er u Mosta-ru Marin Raspudi}, ra vnatelj mos-tarske Zra~ne luke. U Mostaru jeju~er odràn sastanak partnera uokviru IPA Adriatic CBC AIR.NETpro jekta, ko ji fnancira Europskauni ja, a ko jemu je cilj uspostav -ljan je no vih izra vnih leto va ko jipo vezu ju isto~nu i zapadnu ja-dransku obalu. Pored Zra~ne lu-ke Mostar, u ovom pro jektu sudje-lu je i Aerodrom “Konstantnin Ve-liki” iz Ni{a, te tali janska zra~na lu-ka Apuglia.

Materijalna podr{ka

- Kroz IPA ondo ve ostvarenaje materi jalna podr{ka. Tako jeZra~noj luci Mostar omogu}enoda ima redo vite ~arter-lini je pre-ma Bari ju i Trstu. Na dana{njemsastanku razmatrali smo ko jesu na{e mogu}nosti, ko ji su na-{i propusti i {to trebamo raditi u

idu}em razdoblju. Nadamo seda }e se u idu}oj godini po ve}a-ti promet putnika u Zra~noj lu-ci Mostar. Pokazalo se da je Zra-~na luka Mostar ove godine do-{la do brojke od oko 100 tisu}aputnika, {to je predratna razina,rekao je Raspudi}.

On je dodao kako o~eku je da}e lokalna za jednica shvatiti ka-

ko mostarska Zra~na luka moèbiti potenci jalni nositelj razvo jaregi je.

- Zra~na luka Mostar posta jekonkurentna jer polako uzimaputnike zra~nih luka Sara je vo,Split i Dubro vnik. Sljede}e godi-ne ne}emo mo}i pre vesti na jav -lje ni broj putni ka. ZbogMe|ugor ja posto ji veliko zani-

manje za Zra~nu luku Mostar.O~eku jem da }emo u idu}emperiodu pro{iriti kapacitete mos-tarske Zra~ne luke, kazao je Ra-spudi}.

Direktor Aerodroma “Kon-stantin Veliki” iz Ni{a DraganBugarino vi} izja vio je kako sumostarski i ni{ki aerodrom usli~noj situaci ji, jer nisu gla vnezra~ne luke u svo jim drà vama.

- Ipak, oba ova aerodroma su veoma bitna zbog regionalnograzvo ja, rekao je Bugarino vi}.

Letovi za blagdan

Financijski direktor tali janskeZra~ne luke Apuglia PatrizioSumma kazao je, pak, kako jespomenuta zra~na luka vode}au pro jektu, a ima za cilj po vezi-

vanje zra~nih luka Apuglia i Trstsa lukama Mostar i Ni{.

No vi leto vi za mostarsku Zra-~nu luku zakazani su ti jekompredsto je}ih boì}nih blagdana.

J. GUDELJ

Dosegli prijeratni broj putnikaZra~na luka Mostar

U okviru projekta koji finansira EU najavljeno uspostavljanje letova koji povezuju

isto~nu i zapadnu jadransku obalu

Radnici Fabrike namje{ta jaKonjuh iz @i vinica ju~er nisuprotesto vali u Sara je vu, jer su upetak dobili pismo od ederal-nog premi jera Nermina Nik{i}a,u ko jem je obe}ano da }e do kra-

ja ove sedmice biti deblokiranra~un ovog preduze}a.

Nakon niza protesta, proizvo-dnja u Konjuhu je krenula i trenu-tno u pogonima radi vi{e od 200radnika. No, prema ri je~ima Me-

vludina Traki}a, predsjednika Sin-dikata Konjuha, preduze}e je su-o~eno sa no vim problemom.

“No vac ko ji smo dobili od ede-ralnog Za voda za zapo{lja van je senalazi kod Razvojne banke. I oninama da ju pare po narud`bama.Zna~i, kada mi po{aljemo gorenarud`bu, {ta nam treba - repro-materi jal i sli~no, oni nam odobre.Pla}anja ima i to ni je problem.Nego, nama su problem ovi ko jiuzima ju robu od nas, a nema ra~u-na na ko ji bi mogli uplatiti. Tako dadamo robu, a no vac pli va u zraku”,po jasnio nam je Traki}, doda ju}ikako se nada da }e do kra ja ove se-dmice biti deblokiran ra~un neka-

da{njeg giganta iz @i vinica.On na vodi da radnicima Konju-

ha radni sta` ni je uvezan od sep-tembra 2009.

“Nadamo se da }e i to ri je{iti. Ali,

pri je svega, o~eku jemo da se de-blokira ra~un, kako bi radnici mo-gli dobiti no vac. Za ovo vri jeme mismo dobili samo po 200 maraka”,kazao nam je Traki}. S. K.

Nik{i}evo pismo

zaustavilo proteste

Radnici Konjuha nisu oti{li u Sarajevo

Foto: [. SULTANOVI]

Malo gdje u Federaci ji su biliobrado vani osloba|aju}om ha-{kom presudom hrvatskom gene-ralu Anti Goto vini kao u Biha}u. Bi-{}ani smatra ju da ni je bilo njega iakci je Olu ja, nikad ne bi ni do{lo dodeblokade biha}kog okruga, a vje-ru ju da je ovoj enkla vi bila nami je-njena sudbina Srebrenice.

^lano vi HVIDRA Unsko-sanskogkantona tim po vodom su organizo-vali sve~ani skup u @egaru, hrvat-

skom naselju u Biha}u, na ko ji im seodazvao i no vi na~elnik Op}ine Bi-ha} Emdàd Gali ja{e vi}.

Za jedno sa predsjednikomHDZ-a 1990 Romanom Juri}em,na~elnik Gali ja{e vi} je poloìo cvi-je}e na ègarsko spomen-obilje jepoginulim bo jo vnicima HVO-a.

Tokom prosla ve Goto vininog oslo-ba|anja zapaljeno je stotinu svi je-}a aranìranih u ri je~ hero ji, a pri-re|en je i vatromet.

Na~elnik susjedne hrvatske Op}i-ne Plitvi~ka jezera Ivica Kukuruzo-

vi} razgo varao je sa biha}kim na~el-nikom, a u obra}anju mje{tanima@egara oni su istakli za jedni~kuborbu tokom oslobodila~kog rata,pri jateljstvo i suradnju dva naroda,ko ji, za razliku od ostalih mjesta u

Federaci ji, nisu bili pomu}eni ni unajkriti~ni jim danima sukoba.Bi{}ani su podràli i sve hrvatske

udruge ko je su uputile pismo gene-ralu Goto vini, pozi va ju}i ga da {topri je posjeti Biha}, gdje su mu vra-ta dobrodo{lice {irom otvorena.

F. BENDER

Pozvali Gotovinu u Biha}Galija{evi} u~vr{}ujeprijateljstvo sa HVIDRA



CRNA HRONIKA OSLOBO\ENJEutorak,20.novembar/studeni 2012.14

Ubio se 43-godi{njak Vitez: Potragaza razbojnicima

êtrdesettrogodi{nji E.G. ubio se u nedjel ju u porodi~noj ku}i, u mjestuGornja Oraho vica, op}inaGra~anica. Ovaj 43-godi-{njak je, kako je preni jelaFena, ì vot sebi oduzeo

vje{anjem.Smrt je konstatirao lje-

kar Hitne medicinske po-mo}i Gra~anica.O doga|aju je oba vi je-

{ten tuìlac, a uvi|aj su izvr{ili slu`benici Odjel jen jakriminalisti~ke polici je PUGra~anica.

Polici ji u Vitezu preksi-no} su pri jav ljena dva raz-bojni{tva, a na meti su se na-{le proda vnica Konzum isportska kladionica Bet Li-

ve, ja vila je Srna. Dvi je ma-skirane osobe, naoruànepi{toljem, u mjestu No vaBila kod Viteza oplja~kale su

trgo vinu te iz kase odni jele1.700 KM. Drugo razbojni-{tvo desilo se u vite{kommjestu Kru{~ica, gdje je ma-skirani plja~ka{, naoruànpi{toljem, iz kladionice BetLi ve oteo 1.800 KM.

Obavje{tenje

JP “[ume TK” d.d. Kla danj oba vje{ta va sve za inte-resova ne kupce da je na web stra nica ma http://www.jpsumetk.ba/ i http://www.ekapija.ba/ ina ogla snim ta bla ma Preduze}a objavljen oglas broj:10657/12 od 16. 11. 2012. godine o proda ji roba -{umskih drvnih sor timena ta - putem pisa nih ponuda (licita ci ja).

Ahmed Fo~o (45) iz Sara je va,osumnji~en za nano{enje te{ke,ali i lak{e po vrede, odnosno da

je u subotu na ve~er pretukaodvo jicu mladi}a na Ba{~ar{i ji,predat je ju~er Tuìla{tvu Kan- tona Sara je vo.

Naime, ispred ugostiteljskogobjekta “El vis”, ko ji se nalazi usara jev skoj Ulici Mula MustafeBa{eski je na bro ju 41, Fo~o senakon kra}e prepirke potukaosa Damirom Malagi}em (33) iMuhamedom Duranom (36).Na vodno, Fo~o je noèm nasr-nuo na dvo jicu mladi}a te jeobojici nanio po vrede lica, sto- maka i ramena. Malagi} je dobioposjekotine po licu i ubodnu ra-nu u stomak, dok je Duran posje~en u predjelu grudnog ko{a.Fo~o je nakon tu~e pobjegao te

je uhap{en tek u nedjel ju posli- jepodne. S druge strane, po vri- je|eni su zbrinuti u Klini~komcentru Uni verziteta u Sara je vu.Uhap{eni }e u Tuìla{tvu biti za-dràn 24 sata te ispitan. Nakontoga, nadle`ni tuìlac }e odlu~i-ti o daljn jem postupanju premaosumnji~enom. E. F.

Ahmed Fo~o predat Tuìla{tvu

Zbog neposto janja zakona oza{titi i postupanju sa malolje-tnicima u kri vi~nom postupku, teinstituci ja i aparata ko ji bi prati-li ovaj zakon, u proteklih 17 godina regruto vana je armi ja od1.700 kriminalaca ko ji su svo jeprve korake s druge strane zakona zapo~eli dok su bili malolje-tni, smatra Mi}o Leti}, stru~njak

za maloljetni~ko prestupni{tvo.Glasali protiv

“Kanton Sara je vo svake godi-ne u prosjeku ima od 70-80 do100 maloljetnika ko ji su recidi-

visti, odnosno, vi{estruki po vra-tnici u kri vi~nim djelima. Dakle,u proteklih 17 godina 1.700 djece oti{lo je u vode kriminala jerni je bilo sistemskog rje{enja njiho ve resoci jalizaci je. Kad su po-stali punoljetni, nasta vili su sa kriminalom. Sve je uzro~no-po-sljedi~no po vezano. Da sad ode{u KPZ Zenica i pita{ one tamo dali su po~inili kri vi~no djelo kaomaloljetnici, 99 posto bi ih odgo-

vorilo pot vrdno. Ali politi~ari uBiH ovo ne}e da razumi ju i shvate, nego delinkvente koriste kaooru`je u politi~koj borbi”, isti~eLeti}.

Iako skoro svakodne vno maloljetnici u~estvu ju u kri vi~nimdjelima, policijska statistika uredno pokazu je da se smanju jebroj njiho vih nedjela, te da je Sa- ra je vo u odnosu na druge grado- ve bezbjedni je.

“Ma pusti mi vi{e te pri~e o statistici. Treba pitati narod, a ne gledati kakvi smo u odnosu na Chi-cago. Hajdemo vidjeti kako je bi-lo nekad, a kako je sad. Bezbje-dnosna situaci ja jeste naru{e-

na”, kaè Leti}, doda ju}i da je politika svo je prste uvukla u sve, pai u dono{enje zakona.

“Poslanicima u Kantonalnojskup{tini puna su usta pri~e da }esuzbiti maloljetni~ki kriminal.Pri je nekoliko godina donesen je

alternati vni zakon o za{titi i po-stupanju sa maloljetnicima ukri vi~nom postupku, ko ji je trebao da bude na ni vou drà ve.Me|utim, u Parlamentarnojskup{tini BiH vi{e od dvi je tre}i-ne zastupnika digli su ruke i glasali protiv dono{enja jedinstve-nog zakona za maloljetnike”, tvr-di Leti}.

Dono{enje zakona za malo-ljetnike spustilo se na entitete, te

je RS ve} donio Zakon o postu-

panju i za{titi maloljetnika u su- kobu sa zakonom, dok se na do-no{enje tog zakona u FBiH ~eka

ve} dvi je godine.“Bo jim se da }e politi~ari u

FBiH, pod pritiskom ja vnosti,doni jeti taj zakon, me|utim, bi-}e jo{ gore, jer jo{ ni{ta ni je organizo vano. Imam osje}aj da }e primi jeniti copy-paste sistem, da }ese promi jeniti nekoliko re~enica,a sve ostalo }e ostati isto. Ukrat- ko, jo{ nemamo ni resursa nikapaciteta da taj zakon zaì vi upra vom svjetlu. To mnogo ko{ta,a nov ca nema. Imam osje}aj dadjecu neko koristi kao oru`je zaborbu protiv politi~kih proti vni-

ka, da se skida ju vlade kad do|edo nekog zbadanja ili ubistva uko je su uklju~eni maloljetnici”,kaè Leti}.

Na{ sago vornik doda je da su upredizbornim kampanjama politi~ari na jav lji vali borbu protiv

maloljetni~ke delinkvenci je, akasni je se isposta vilo da od njiho ve pri~e ni je bilo ni{ta. Stav lja-n je ovog zakona u funkci ju podrazumi je va sistemsko rje{a va-nje problema maloljetni~kogprestupni{tva, rada sa malolje-tnicima u instituci jama, tokomnjiho ve resoci jalizaci je, postu-panje s njima nakon izre~enih

sankci ja (poput rada u humani-tarne svrhe, volontiranja...).

Besmisao poja~anognadzora

“Taj zakon predvi|a formiranjeopser vacijskih centara u ko je bise na mjesec smjestio maloljetnik ko ji po~ini kri vi~no djelo. Poli-ca jac ni je psiholog, on ne zna, recimo da li je maloljetnik podvo-

jena li~nost. Zato, kada malolje-tnik po~ini kri vi~no djelo, smje-sti se u opser vacijski centar, gdje}e s njim raditi pedagozi, psiho-lozi, neuropsihi jatri, soci jalni ra-dnici i napra viti stru~nu ana- mnezu tog djeteta. Tu anamne-

zu treba da dosta ve nadle`nomtuìla{tvu da tuìoci ima ju slikuo kakvom se djetetu radi, da li mu

je potrebna sankci ja ili li je~e-nje. Ali tog centra nema. Nema-mo ni forenzike za djecu. Gdjesmjestiti djecu ko ja su zbog nekog poreme}a ja po~inila kri vi~nadjela”, pita se Leti}.

On doda je da u BiH postpe-nalni pristup problemu ne po-stoji za punoljetne, a kamoli zamaloljetne. Niko ne vodi ra~unao osobama nakon {to odleèodre|enu kaznu. Niko ne prati{ta oni rade, ima li posla, i da li sepono vo ba ve kriminalom. Kadsudo vi izreknu mjeru po ja~a-

nog nadzora nekom maloljetni-ku, i kad ga soci jalni radnik pozo ve, on ih moè ignorisati, jersoci jalni radnici nema ju sredstvaprinude, a polici ja u to nemaupli va.

D. P.

Mi}o Leti}, stru~njak za maloljetni~ko prestupni{tvo

1.700 djece je oti{lo

u kriminalne vodeImam osje}aj da djecu neko koristi kao oru`je za borbu protiv

politi~kih protivnika, da se skidaju vlade kad do|e do nekog

zbadanja ili ubistva u koje su uklju~eni maloljetnici, kaè Mi}o Leti}



CRNA HRONIKAOSLOBO\ENJE utorak,20.novembar/studeni 2012. 15

Ukradeno 1.000 KM Za sada nepoznate osobeupale su u ku}u u Konje-

vi}-Pol ju kod Bratunca teukrale 1.000 KM, saop{teno

je iz Centra ja vne bezbje-dnosti Bi jeljina.

Uvi|ajem, ko ji su u nedjel ju oba vili pripadniciPolicijske stanice Bratu-

nac, ut vr|eno je da su kra- dljiv ci u ku}u u{li kroz otvo-ren prozor.

U toku je rad na ras vje-tlja van ju ove kra|e, te iden- tifkaci ji i pronalasku iz-

vr{ilaca.

Audijem usmrtiostaricu

Luca Spa ji} (73) iz DonjihRadi{i}a kod Ljubu{kog smr-tno je stradala u subotu na-

ve~er u saobra}ajnoj nesre-}i ko ja se dogodila u tommjestu. Staricu je, kako jepot vr|eno iz MUP-a ZHK-a,audi jem 4B udario 33-godi-{nji D. M, tako|er iz iz Do-

njih Radi{i}a, ko ji je vozio izprav ca Vitine. Od zadobi je-nih po vreda Spa ji}e va je preminula na mjestu, a nakonuvi|aja audi je izuzet radi

vje{ta~enja, dok je voza~ pri- veden na saslu{anje. L. S.

Bo ja Jari}, 86-godi{nja staricaiz mjesta Gornji [ehov ci kodMrkonji}-Grada, ubi jena je

u nedjel ju popodne u svom domu.Kako Oslobo|enje sazna je od Mi-lice Jari}, snahe ubi jene, starica jebila sama kod ku}e kada joj je navrata pokucao ubica, a pretpos-tav lja se da je imao i dru{tvo. Sta-rica je nai vno nasilnike pustila uku}u, a oni su je brutalno pretuklii oplja~kali. Ci jela drama odigralase oko ~etiri sata posli je podne.

Brojne povrede- Zvali smo je na teleon ci jeli

dan u nedjel ju. Me|utim, nikakose ni je jav ljala. Na kra ju, do ku}eje do{ao njen sin Milenko sa su-prugom. Bilo je zaklju~ano i kadaje pro virio kroz prozor, vidio je ka-ko baba leì na podu. U{ao jekroz prozor i tada je jo{ pretpos-tav ljao da je umrla. Me|utim, ka-da je vidio nered po ku}i, shvatioje da se ne{to dogodilo. Baba je bi-la mrtva, a piv ska a{a pored nje.Njome je zapra vo ubi jena. Nekoju je i kutla~om udarao. Bila je svakrva va, a u ku}i je bio haos, sve jeispreturano i krva vo, ispri~alanam je Milica.

Prema njenim ri je~ima, lopov jepokrao sve {to je mogao, ~ak imjese~nu penzi ju ko ju starica pri-ma na ime svoga poginulog sina.Na vodno, radi se o 630 KM.

- Odnio je no vac, ukrao je raki- ju, ~ak je odnio i klju~ od ku}e. Sve je ispreturao traè}i bilo {ta vri je-dno. Jo{ i ne znamo {ta je sve od-neseno, kazala nam je potresenaMilica Jari}.

Porodica je odmah po dolaskupozvala polici ju, ko ja je za jedno sadeùrnom tuìteljicom Hanom

Vranje{e vi} oba vila uvi|aj na licumjesta. Tuìteljica je naloìla da sepreduzmu sve potrebne istra neradnje na ras vjetlja van ju doga|aja,kao i obdukci ju ubi jene ene, kojom je pot vr|eno da je smrt nas-tupila usljed udaraca u gla vu.

- Starica je preminula usljedzadobi venih po vreda u predjelugla ve ko je su joj nanesene tupimmehani~kim oru`jem, a naj vjero-

vatni je je da se radi o a{i.Me|utim, starica je tako|er ima-

la druge po vrede po ti jelu ko je odgo vara ju udarcima {aka. S obzi-rom na to da se radilo o stari joj e-ni, njoj ni je puno trebalo za nas-tupanje smrti, kazao nam je ju~er@eljko Karan, direktor Za voda zasudsku medicinu RS-a, u ko jem jeiz vr{ena obdukci ja.

Privo|enja i saslu{anjaIz Centra ja vne bezbjednosti

Banja Luka pot vr|eno nam je dapolici ja na terenu prikuplja sverele vantne inormaci je o ovomdoga|aju.

Kako sazna jemo, tokom uvi|ajainspektori su u krvi prona{li tragpatike broj 37, a nedaleko od ku}e

prona|ena je i neka marama. Naosno vu toga moglo bi se pretpos-ta viti da pripada ju mla|oj ili en-skoj osobi. Tako|er, ju~er je pri ve-deno nekoliko osoba na ispiti vanjeu CJB Banja Luka, ali do zaklju~en-

ja ovoga bro ja Oslobo|enja, istra-`ni organi nisu identifko vali osu-mnji~enog. E. F.

Zlo~in u Gornjim [ehovcima kod Mrkonji}-Grada

Starica pretu~ena nasmrtPored tijela Boje Jari}

na|ena pivska fla{akojom su joj zadate

smrtonosne povrede

Ukradeni novac i

rakija, ku}a zaklju~ana

TRAG PATIKE U KRVIInspektori su u krvi prona{li trag pa tike broj 37,

a nedaleko od ku}e prona|ena je i nekamarama. Na osno vu toga moè se pre tpos ta vi ti

da je u pi tanju mla|a ili ènska osoba

Nakon kra|eu Nevesinju

Cazinjaninuhap{en u

MostaruSlu`benici Policijske stanice Ne vesinje saslu{ali suH. M. iz Cazina, ko ji se sum-nji~i da je kra jem pro{le se-dmice obio ku}u u vlasni-{tvu S. V, kod ko jeg je ~u vaostoku, te ukrao no vac, dvapi{tolja, od ko jih je jedanne ispra van, te pi {toljskumunici ju, pot vr|e no je izCJB-a Trebinje.

Naime, H. M. su u Mostarupri veli slu`benici tamo{njepolici je, te ga predali polici jiu Ne vesinju. Kod H. M. jeprona|en dio ukradenog nov-

ca i pi{tolji, ko je je osumnji-~eni nakon kra|e osta vio kodS. G. i H. G. iz Mostara.

Nakon dokumento vanja,iz vje{taj protiv H. M. }e bitidostav ljen Okru`nom tuì-la{tvu u Trebinju. L. S.

Tokom proteklog viken dasara jev ska polici ja registro-

vala je ~etiri razbojni{tva: ukladionici, dvi je u proda vnicii kai}u, no nijedno od ovihkri vi~nih djela ni je rasvi je-tljeno.

Proda vnica Drvoprometa uUli ci Skenderi ja u nedjel jupopodne bila je meta razboj-nika naoruànog pi{toljem,ko ji je od radnice na kasi oteodne vni pazar, a zatim pobje-gao u nepozna tom prav cu.Dan pri je oplja ~kani su kladi-onica Derby na Bule varu Me-

{e Selimo vi}a, kai} Valentinou Ale ji lipa, te Merkator u Uli- ci Topal Osman-pa{e.

Podsjetimo, u proteklih nekoliko mjeseci ista proda vni-ca Konzum u Ulici HasanaSu{i}a, u sara jev skom naselju

Breka, ~etiri puta bila je metarazbojnika.

Pro{le sedmice dva razboj-nika odni je la su oko 1.400KM. Dok je jedan radn icudrào na ni{anu pi{tolja, drugi razbojnik je utr~ao u trgo-

vinu, zgrabio kasu i krenuo kaizlazu, ali se okliznuo i pao. Neostav lja ju}i kasu, ustao je iistr~ao vani za svo jim naoru-ànim saradnikom. Nekolikodana pri je iz iste proda vnicemaskirani napada~, naoruànpi{toljem, odnio je 1.600 KM.Tom razbojni{tvu prethodila

su dva prilikom ko jih je odne-seno po nekoliko hiljada maraka u septembru, te martu

Prema policijskoj statistici,u periodu januar - septembarzabilje èna su 342 razbojni-{tva {to predstav lja porast od

18 slu~a je va (ili 5,6 posto vi-{e). Razbojni{tva su po~inje-na u proda vnicama - 135 pu-ta, na ulici - 103, sportskimkladionicama - 50, na ben- zinskim pumpama - 21 put,

apo tekama - {est. Uz pri je-tnju upotrebe vatrenog oru-`ja, zabilje èno je 118 raz-bojni{ta va, a uz pri jetnju izi-~ke snage - 139 ovih kri vi-~nih djela.

D. P.

Sve vi{e razbojni{tava u Sarajevu

Na meti plja~ka{a trgovine,

kladionice, kafi}i...Prema

policijskoj

statistici, u

periodu januar

- septembar

zabiljeèna

sa 342

razbojni{tva,

a najvi{e ih jepo~injeno u

prodavnicama

i na ulici



OGLASI OSLOBO\ENJEutorak,20.novembar/studeni 2012.16

Broj: 08-14-/204612 V.N.Sa ra jevo, 14. 11. 2012. godine

Na osnovu ta ~ke 6. Odluke o uslovima i procedura ma emisi je trezor skih za pisa Federa ci je Bosne i Her cego-vine (“Slu`bene novine Federa ci je BiH”, broj 88/12) i ta ~ke 3. Odluke o za duènju Federa ci je Bosne i Her -cegovine putem emisi je trezor skih za pisa Federa ci je Bosne i Her cegovine (“Slu`bene novine Federa ci je BiH”,broj 97/12), Federalno ministar stvo finansi ja - Federalno ministar stvo financi ja, objavlju je

J AV N I P O Z I Vza u~estvovanje u emisi ji trezorskih zapisa Federaci je Bosne i Hercegovineputem aukci je na Sara jevskoj berzi-burzi vri jednosnih papira

1. Poziva ju se sva za interesova na fizi~ka i pra vna lica da u~estvu ju na aukci ji trezor skih za pisa Federa ci jeBosne i Her cegovine.

2 . U skla du sa Odlukom o za duènju Federa ci je Bosne i Her cegovine putem emisi je trezor skih za pisa Fe-dera ci je Bosne i Her cegovine (“Slu`bene novine Federa ci je BiH”, broj 97/12) i oba vje{tenjem Sa ra jev-ske ber ze-bur ze vri jednosnih pa pira d.d. Sa ra jevo o privremenom simbolu trezor skih za pisa, definisa ni suosnovni elementi emisi je:• Emitent: Federaci ja Bosne i Hercegovine;• Pla nira ni iznos emisi je: 30.000.000,00 KM;• Nominalna vri jednost trezor skog za pisa: 10.000,00 KM;• Privremeni simbol trezor skog za pisa: FBHTZ211;• Da tum aukci je: 27. 11. 2012;• Da tum upla te po za klju~enim transa kci ja ma: 28. 11. 2012;• Da tum dospi je}a: 29. 5. 2013;• Va luta: konver tibilna mar ka (KM).

3. Osnovni elementi emisi je:•

Da tum i vri jeme odrà va nja: 27. 11. 2012. god, u 9 sati;• Vri jeme unosa kupovnih na loga: od 9 do 10 sati;• Vrsta aukci je: aukci ja na primarnom trì{tu;• Metoda aukci je: vi{estruka ci jena;• Vrsta ci jene: diskontna ci jena.

Iznos diskontne ci jene trezor skih za pisa izra ~una va se na godi{njem nivou po for muli:

C = diskontna ci jena,d = broj da na do dospi je}a ii = ka ma tna stopa / 100.

Diskontna ci jena na ponudi iska zu je se na ~etiri decimalna mjesta.

• Vri jeme obja ve izvje{ta ja o rezulta tima aukci je: 27. 11. 2012. god, do 15 sati;

• Na ~in obja ve izvje{ta ja o rezulta tima: inter net-stra nica Federalnog ministar stva finansi ja - Federalnogministar stva financi ja, agenta emisi je i Sa ra jevske ber ze-bur ze;

• Da tum i vri jeme do ka da je neophodno da lica sa ko jima je za klju~ena transa kci ja izvr{e upla tu na depo-zitni ra ~un Ministar stva: 28. 11. 2012. god, do 10 sati;

• Depozitni ra ~un Ministar stva na ko ji se vr{i upla ta: 3386902249597537;

• Banka depozitar: UniCredit Bank d.d. Mostar

• Agent emisi je: Ra if feisen bank d.d. Bosna i Her cegovina

• Kontakt-osobe: u Federalnom ministar stvu finansi ja-financi ja: Vedad Neziri}, tel: 033/253-440, e-ma il:[email protected] Ja sna Vuka sovi}, tel: 033/253-448 e-ma il: [email protected] SASE: Almir Mirica tel: 033/251-463, e-ma il: [email protected]

M I N I S T A RAnte Kra jina

Sa ra jevo, Ulica Mehmeda Spa he br. 5Telefon: +387 33 253 400 Fax:+387 33 663 314

e-ma il: [email protected]

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNO MINISTARSTVO FINANSIJAFEDERALNO MINISTARSTVO FINANCIJA

BOSNIA AND HERZEGOVINAFEDERATION OF BOSNIA AND

HERZEGOVINAFEDERAL MINISTRY OF FINANCE

U skla du sa ~la nom 4. stav 1. i 2. ta ~ka c. Pra vilnika o sa drà ju, rokovima i na ~inu objavljivan ja izvje{ta ja emitenta objavlju jemo:

IZVJE[TAJ O DOGA\AJU KOJI BITNO UTIÊ

NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTAI - OP]I PODACI O EMITENTU- puna i skra }ena fir ma @eljeza ra “Ili ja{“ d.d. Ili ja{- a dresa sjedi{ta Ul. bosanski put 215, Ili ja{ 71 380- broj telefona i telefa ksa, e-ma il i web stra nica: tel. 033-400-310; fax. 033-400-320

[email protected]

[email protected]

www.zeljezara.ba II - PODACI O DOGA\AJU- na vesti doga|aj iz ~la na 11. ili 12. Pra vilnika Skup{tina dioni~a ra @eljeza re “Ili ja{“ d.d. Ili ja{

o sa drà ju, rokovima i na ~inu objavljivan ja odrà na 28. 6. 2012. godineizvje{ta ja emitenta vri jednosnih pa pira

- da tum nastanka doga|aja 28. 6. 2012. godine- kra tak opis i ra zlog doga|aja Na osnovu Odluke o uvr{tenju vri jednosnih pa pira u

trgova nje na slobodno ber zansko trì{te ko ju jedoni jela Sa ra jevska ber za vri jednosnih pa pira (SASE)25. 10. 2012. godine oba vje{ta va mo vas da je@eljeza ra “Ili ja{“ d.d. Ili ja{ na Skup{tini dioni~a ra odrà noj 28. 6. 2012. godine izvr{ila promjenurevizor ske ku}e ta ko da revizi ju finansijskih

izvje{ta ja za 2012. godinu vr{i “Mer fi” d.o.o.Sa ra jevo. U proteklim godina ma revizi ju finansijskihizvje{ta ja @eljeza re “Ili ja{“ d.d. Ili ja{ je vr{iloDru{tvo za revizi ju “Expert” iz Zenice.

- potpis ovla {tene osobe odgovor ne za potpunost i Direktor:ta ~nost infor ma ci ja iz izvje{ta ja Nefi} Almin, dipl. ing. met.

- mjesto i da tum podno{enja izvje{ta ja i potpis Ili ja{, 16. 11. 2012. godineosobe ko ja je sa ~inila izvje{taj Sekretar Dru{tva: Za hirovi} Midhat, bac. pra va

Prilog broj 2.

U skla du sa ~la nom 4. stav 1. i 2. ta ~ka b. Pra vilnika o sa drà ju, rokovima i na ~inu objavljivan- ja izvje{ta ja emitenta objavlju jemo

POLUGODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTAza period 1. 1 - 30. 6. 2012. godine

I - OP]I PODACI O EMITENTU- puna i skra }ena fir ma “Grupex” Dioni~ko dru{tvo

- a dresa sjedi{ta Zuhdi je @a li}a bb, Velika Kla du{a - broj telefona i telefa ksa, 037/775-152, fax. 037/775-151

e-ma il i web stra nica E-ma il: [email protected] site: www.grupex.ba E-ma il: [email protected]

- predsjednik i ~la novi Nadzor nog odbora Predsjednik: Odoba {i} Emin^la novi:1. Ha dì} Fikret 2. Hodì} Edib

- ~la novi upra ve 1. [tula novi} [efik2. Redì} Ir fan

II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA:- broj emitova nih vri jednosnih pa pira i 89.877 nominalna vri jednost 96,80

nominalna ci jena - vla snici vi{e od 5% vri jednosnih pa pira - 1. Redì} (Mema ga) Ir fan

dionica emitenta s pra vom gla sa 2. Odoba {i} (Ha {im) Emin3. Ha dì} (Sma il) Fikret 4. Hodì} (Hajrudin) Edib

5. Melki} (Husein) Ibra himIII - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTAPodaci iz bilansa stanja:AKTIVA 12.406.607,00f) Upisa ni, a neupla }eni ka pitalg) Stalna sredstva 8.817.802,00h) Teku}a sredstva 3.588.805,00i) Gubitak iznad visine ka pita la

j) Ukupna aktiva 12.406.607,00PASIVAf) Ka pital 6.840.096,00g) Upisa ni osnovni ka pital 8.700.093,00g) Dugoro~ne oba veze 1.567.345,00i) Krat koro~ne oba veze 3.999.166,00

j) Ukupno pa siva 12.406.607,00Podaci iz bilansa uspjeha emitenta:f) Prihodi 709.274,00g) Rashodi 1.088.233,00

h) Dobit/gubitak pri je poreza -378.959,00i) Porez na dobit j) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja -378.959,00IV - PODACI O VANJSKOM REVIZORU EMITENTA- f ir ma i sjedi{te vanjskog reviroza “Revita” d.o.o. Ca zin- za vr{no mi{ljen je vanjskog revizora

o finansijskim izvje{ta jima 1

Prilog broj 3.

U skla du sa ~la nom 4. stav 1. i 2. ta ~ka c. Pra vilnika o sa drà ju, rokovima i na ~inu objavljivan- ja izvje{ta ja emitenta objavlju jemo

IZVJE[TAJ O DOGA\AJU KOJI BITNO UTIÊ

NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTAI - OP]I PODACI O EMITENTU- puna i skra }ena fir ma DD “Grupex” Velika Kla du{a - a dresa sjedi{ta Ul. Zuhdi je @a li}a bb- broj telefona i telefa ksa, 037 775 152, Fax: 775 151

e-ma il i web stra nica: E-ma il: [email protected] site: www.grupex.ba

II - PODACI O DOGA\AJU- na vesti doga|aj iz ~la na 11. ili 12.

Pra vilnika o sa drà ju, rokovima ina ~inu objavljivan ja izvje{ta ja emitenta vri jednosnih pa pira

- da tum nastanka doga|aja - kra tak opis i ra zlog doga|aja - potpis ovla {tene osobe odgovor ne

za potpunost i ta ~nost infor ma ci ja iz izvje{ta ja

- mjesto i da tum podno{enja izvje{ta ja Velika Kla du{a, 30. 6. 2012. god.i potpis osobe ko ja je sa ~inila izvje{taj Sebina Bajreka revi},cer tificira ni ra ~unovo|a



REGION OSLOBO\ENJEutorak,20.novembar/studeni 2012.18

(Od na{e stalne dopisnice iz

Zagreba)

Vi je}e @upanijskog suda u Zagre-bu danas treba obja viti prvu presu-du biv {em hrvatskom premi jeru ipredsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu upredmetu Hypo/Ina-Mol, u ko jemga se tereti za traènje i primanje po-la mili juna, odnosno 10 mili junaeura mita i jo{ {to{ta. Ukoliko ga Sudproglasi kri vim, Sanaderu pri jeti ka-zna od 15 godina zatvora. Presudako ja se danas izri~e je prvostupanj-ska, tj. nepra vomo}na. No, ako Suddosudi Sanaderu vi{e od 5 godina za-tvora, on }e po slo vu zakona odmahza vr{iti iza re{etaka i ondje ostati svedo pra vomo}nosti presude.

Radi se o automatizmu u skladu sazakonom, a ne o odluci Suda uovom konkretnom slu~a ju. Izricanjeprve sudske presude Sanader do~e-ku je na uvjetnoj slobodi za ko ju sunjego va supruga i pri jatelji platili, zahrvatske uvjete, rekordnu jam~e vi-nu od ~ak 12,4 mili juna kuna.

Pet (dosad) podignutihoptu`nica

Mili junski iznosi, {to kuna, {toeura, za ko je je o{te}ena hrvatskadrà va vrte se u svih 5 dosad podi-gnutih optu`nica protiv biv {eg pre-mi jera. Prema naga|anjima, u ovojdosad naj ve}oj korupcijskoj aeri uHrvatskoj, ~i ji je centralni akter ne-kad najmo}ni ji politi~ar u drà vi, za-mra~ena je goto vo mili jarda kunadrà vnog nov ca. Uz ve} spomenu-ti slu~aj Hypo/Ina-Mol u ko jem suradi efkasnosti spo jena dva pre-dmeta, Sanaderu je su|enje zapo~e-lo i za slu~aj Fimi Medi ja u ko jem sebiv {eg premi jera tereti za prone-

vjeru najmanje 10 mili juna euradrà vnog nov ca, a na optuèni~koj

klupi je i njego va biv {a stranka HDZkao pra vna osoba.

Optu`nica za aeru Planinska tre-

ba biti pot vr|ena sredinom decem-bra, zbog muljaè oko preproda jezgrade u drà vnom vlasni{tvu u is-toimenoj zagreba~koj ulici, {tetananesena drà vi je oko 40 mili juna,a Sanader je od toga inkasirao 18 mi-li juna kuna ke{a. Za slu~a je ve HEP-TLM ({teta nanesena Hrvatskoj oko100 mili juna eura) i limuzine BMW (muljan je s lo vom HDZ-ovog crnogonda, a u pitanju je ke{ od oko 4 mi-li juna kuna) istraga jo{ tra je. Dok jeoptu`nica za predmet HEP-Diokiu azi dorade, gdje se tako|er go vo-ri o mili junima na vodno pozajmlje-nog i nikada vra}enog drà vnognov ca, sve to po nalozima eks-pre-mi jera. Prva presuda u slu~a ju

Hypo/Ina-Mol donosi se nakon je-dnogodi{njeg su|enja.

U slu~a ju Hypo Sanadera se tere-ti za nelegalno traènje i primanjepola mili juna eura mita od austrij-ske banke Hypo prilikom ugo vara-nja kredita za hrvatsku Vladu1994/95. ko jim su trebale biti kuplje-ne zgrade hrvatskih veleposlansta-

va po svi jetu, uz protuuslugu daHypo banci omogu}i pristup i pri vi-legirani status na hrvatskom fnan-cijskom trì{tu. S obzirom na to da seHrvatska tada jo{ branila od agresi-

je, stanje u zemlji bilo je te{ko, te{kose dolazilo do kredita, a inaci ja je bi-la mjese~no ~ak 40 posto, pa je Sana-der, ko ji je tada bio na unkci ji pomo-

}nika ministra vanjskih poslo va, op-tuèn i za ratno profterstvo, jer dok su naokolo ljudi ginuli i patili, inka-

sirao je ke{ zarad vlastitog interesa.Uloga Jadranke Kosor

Vlastiti interes i proft, prema op-tu`nici, biv {em premi jeru bili su is-pred nacionalnih i kada je za 10mili juna eura u goto vini prepustiouprav lja~ka pra va u dotad najmo}ni-

joj doma}oj na tnoj kompani ji Inama|arskom Molu, iako za to ni je bi-lo zakonskih uvjeta. Sanader i njegov od vjetni~ki tim odbacili su sve na vo-de optu`nice i lopticu prebacili napolje politike. Nekad najmo}ni jipoliti~ar u drà vi optuìo je svo ju na-sljednicu, ko ju je osobno instaliraona unkci jama predsjednice Vlade iHDZ-a, Jadranku Kosor za na vodni

dosluh s Drà vnim od vjetni{tvom,ko je ga je po~elo "politi~ki proganja-

ti" po njezinom "nalogu", a sve tozbog njego ve na vodne ambici je dase vrati u akti vnu politiku.

Sanader je doktorirao teatrologi- ju pa neki analiti~ari tvrde da je upraksi zaista iskoristio sva svo ja te-orijska znanja kako bi od ovogsu|enja pra vio urnebes i show za ja-

vnost. U ja vnom obru{a vanju nagla vnog drà vnog od vjetnika, ~o vje-ka ko ji ga je strpao iza re{etaka, Sa-naderu je neo~eki vano asistirala idrà vna tele vizi ja gladna senzaci ja,ugo{}u ju}i ga u gledanoj emisi ji"Nedjel jom u dva".

Jadranka DIZDAR

HRVATSKA: Biv{em premijeru prva presuda u slu~aju Hypo/Ina-Mol

IVI SANADERU 15 GODINA?Presuda koja se danas izri~e je prvostupanjska, tj. nepravomo}na.

No, ako Sud dosudi Sanaderu vi{e od 5 godina zatvora, on }e odmah

zavr{iti iza re{etaka i ondje ostati sve do pravomo}nosti presude

SHOW

Sanader je doktorirao tea trologi ju pa nekianali ti~ari tvrde da je u praksi zais ta iskoris tio

sva svo ja teorijska znanja kako bi od ovogsu|enja pra vio urnebes i show za ja vnost



SVIJET OSLOBO\ENJEutorak,20.novembar/studeni2012.20

VIJESTI

Austrijska desnicazbija redove

Tri naj ja~e desni~arske parti je u Aus triji mogle bi da formira ju koalici ju nakon izbo-ra naredne godine, rekao je lider desni~ar-ske Slobodarske parti je (FPO) Heinz-Chris-tian Strache za list Österreich. Austri jom

upravlja velika koalici ja predvo|ena soci- jaldemokratama (SPO) sa Narodnom par-ti jom (OVP) kao mla|im partnerom, ali ko-alici ja gubi na popularnosti usljed rastu}egeuroskepti cizma. Prema posljednjim anke-tama ovog lista, ove dvi je parti je za jednoima ju 51 posto glasova, nakon {to su pa-le na ispod 50 posto posljednjih mjeseci.Me|utim, OVP, FPO i novi Stronach tim, ko-

ji vodi austrijsko-kanadski magnat Frank Stronach, ima}e 55 posto. Na pitanjeÖsterreich da li bi razmotrio takav potez,lider FPO Strache, ko ji eli da prepolovi u~e-{}e Austri je od 2,7 mili jardi eura u budè-tu Evropske uni je, rekao je da ne odbacu-

je tu ide ju. - Na{ cilj je osvo jiti {to vi{e gla-sova. FPO i OVP upravljali su za jedno Aus-tri jom od 2000. do 2005. godine, nakon {to

je FPO zabilje io najbolji izborni rezultat od27 posto pod rukovodstvom pokojnogJorga Heidera. Kao rezultat toga, EU je na-kratko uvela sankci je Austri ji, rekav{i da ko-alici ja legitimizira ek stremnu desnicu u Evro-pi, ali ih je ukinula nakon procjene da bi tomoglo biti kontraproduktivno ohrabrivanjemosje}anja protiv EU.

U Havani po~injumirovni pregovori

Mirovni pregovori vlade Kolumbi je i pri-padnika ljevi~arske pobunjeni~ke grupeFARK po~eli su ju~er u Havani, na Kubi, sciljem okon~anja konflikta ko ji tra je ve} 50godina. Teme pregovora u kubanskoj pri-

jestonici bi}e reforma poljoprivrede i punapoliti~ka prava za pobunjenike. Dvo jica pre-govara~a Ivan Markes, predstavnik grupeFARK, i Huberto de la Kale, predstavnik ko-lumbijske vlade, razgovarali su pro{log mje-seca u Oslu tokom pripremnih sastanaka.Ovom prilikom dvo jica pregovara~a nisu seni rukovala, pa ~ak ni pogledala, {to navo-di posmatra~e da se zapita ju da li }e ovaj

~etvrti poku{aj za rje{enje problema biti kru-nisan uspjehom. Tokom pripremnih sasta-naka dvo jica pregovara~a su izni jela potpu-no razli~ite stavove. Markes je predlo io ra-dikalne promjene, traè}i od vlade da kon-trolu naftnog i rudnog bogatstva sa mul-tinacionalnih kompani ja preda narodu.Kale je rekao da ekonomski razvoj u zemljini je tema pregovora i naglasio da vlada, ko-

ju predvodi predsjednik Huan ManuelSantos, eli vi{e stranih investitora u rudar-skoj industri ji. Grupa FARK osnovana je1960-ih godina kao oruàno krilo kolumbij-ske Komunisti~ke parti je. To je najve}a i naj-stari ja pobunjeni~ka grupa u Latinskoj Ame-rici, a Kolumbi ja, SAD i EU smatra ju je te-roristi~kom organizaci jom ko ja je odgovor-na za ubistva i otmice.

Barack Obama rekao je da bi bilo dobroda se izbjegne izraelska kopnena in vazi jana Gazu. On je naglasio da Egipat i Turskamogu da ubi jede Hamas da prekine sa ra-

ketnim napadima, te dodao da Izrael ima

pra vo da se brani. Obama je jasno sta vio doznanja da je na strani Izraela, ali je i apelo-

vao na izraelskog premi jera BenjaminaNetani jahua da pruì vi{e vremena lideri-

ma Bliskog istoka da "zauzda ju" Hamas. On

je upozorio sve u regionu ko ji podrà va jupalestinske drà vne aspiraci je da }e svakimiro vni sporazum biti gurnut daleko ubudu}nost ako do|e do eskalaci je sukoba

u Gazi. Izrael je ju~er ga|ao palestinske mi-litante i njiho ve poloà je u po jasu Gaze izzraka i sa mora peti dan, priprema ju}i se zamogu}u kopnenu ofanzi vu, a prema nekimprocjenama poginulo je vi{e od 50 ljudi. Pa-lestinci su ispalili desetine raketa na Izra-el i Tel Aviv. - Sara|ujemo sa svim strana-ma da vidimo moèmo li okon~ati te rake-tne napade bez daljn je eskalaci je nasilja uregion, rekao je Obama tokom posjete Taj-landu, gdje se susreo i sa dobitnicom No-belo ve nagrade za mir Aung San Suu Kyi.

On je napomenuo da je vi{e puta razgovarao sa Netani jahuom, ali jo{ vi{e sa novim egipatskim predsjednikom Muhame-dom Morsi jem i turskim premi jerom Re-dèpom Erdoanom, ko ji je o{tro kritiko vaoizraelski avionapad na Gazu. - Rekao sam

Morsi ju i Erdoanu da oni ko ji se zalaù zapalestinsko pitanje treba da shvate da,ako vidimo daljn ju eskalaci ju situaci je u Ga-zi, velika je vjero vatno}a da }e svaki spora-zum o miru ko ji vodi rje{enju dvi je drà vebiti potisnut daleko u budu}nost, istakao jeObama.

Obama upozorio PalestinceSvaki mirovni sporazum bit }e gurnut daleko u budu}nost ako do|e do eskalacije sukoba u Gazi

Reuters

U pojasu Gaze ili zati{je ili zna~ajno pro{irenje operacije

Izraelski ministar Yuval Ste-initz izja vio je da se vri jemeko je je preostalo do eskalaci jenapada Izraela na Gazu moèmjeriti satima, a ne danima.

(Ne)mogu}i zahtjevi

Steinitz je to saop{tio za izra-elski vojni radio Galei cahal,

nakon {to su izraelski medi jiobja vili da je Izrael posta vio ul-timatum islamisti~kom Hama-su da }e po ja~ati ofanzi vu napo jas Gaze za 36 sati, ako Pales-tinci ne zausta ve raketnu vatru.

"Mi smo na prekretnici", re-kao je Steinitz te dodao: "Iliidemo ka zati{ju ili ka zna~aj-

nom pro{irenju operaci je". Izra-el traì da Hamas prekine rake-tiranje na nekoliko godina i daprestane kri jum~arenje oru`jau po jas Gaze, prenose svjetskeagenci je.

Ti uslo vi su na vodno dio prijedloga u {est ta~aka ko ji jeizraelska delegaci ja predsta vilau Kairu, gdje se razgo vara oprekidu vatre. Uz to, traì se dase Izraelu dozvoli da tjera tero-riste u slu~a ju napada ili ako

ima informaci je da je napadiz vjestan. U me|u vremenu, zva-ni~nik Hamasa Musa Abu Mar-zuk, ko ji i vi u izgnanstvu, rekao

Saop{tenje tokom posjete Tajlandu

Izrael postavioultimatum HamasuIzrael - u sklopu prijedloga od 6 ta~aka - traì da Hamas zaustavi raketiranje

na nekoliko godina i da prestane krijum~arenje oru`ja u pojas Gaze

Reuters

Cijena vojne operacije prevelikaDok me|unarodni pozi vi na prekid vatre osta ju bez odgo-

vora, izraelska vojska gomila trupe na granici sa po jasom Ga-ze za mogu}u kopnenu ofanzi vu. Dobrotvorne organizaci jeu me|u vremenu upozora va ju da porodice u Gazi ima ju svemanje hrane i vode i da su mnoge zato~ene u sopstvenim do-mo vima bez stru je po 18 sati na dan. Bolnice su prepune ra-

njenika i raste zabrinutost da je ci jena ove izraelske opera-ci je isu vi{e velika, zbog rastu}eg bro ja ci vilnih `rta va. Pozna- vaoci prilika upozora va ju da bi se situaci ja mogla jo{ vi{e po-gor{ati, pri je eventualnog prekida vatre.



SVIJETOSLOBO\ENJE utorak,20.novembar/studeni 2012. 21

VIJESTI

Katalonija po~injeproces otcjepljenjau januaru

[panski region Kataloni ja zapo~e}e u ja-nuaru proces odva janja od [pani je, rekao je premi jer tog regiona Artur Mas. Mas jepozvao na odràvanje pri jevremenih izbo-ra u Kataloni ji u poku{a ju da dobi je podr{ku

za nezavisnost regiona ko ji ima 7,6 milionastanovnika. Prema rezultatima anketa,Katalonska nacionalisti~ka parti ja (CIU) ne-ma apsolutnu podr{ku, ali Mas isti~e da }ese nastaviti sa procesom nezavisnostiukoliko CIU uz ostale stranke sli~nog mi-{ljen ja zadr i ve}inu u parlamentu. Mas jerekao da Kataloni ja ne eli da gubi vri jeme.

Mitropolit biv{i agentGlavni pretendent na tron bugarskog pa-

tri jarha mitropolit Varne Kiril Kova~ev pro-mi jenio je prezime 1999. godine, kako biprikrio agentsku djelatnost za dràvnu bez-bjednost, izvi jestili su bugarski medi ji. To je potvrdio i njegov biv{i sekretar Boris Bo-risov, ko ji je rekao da je mitropolitovo pra-vo ime Bogomil Petrov Hristov, a kao agent je koristio dva pseudonima - Kova~ev i Vla-dislav, preni jela je VIA. Ti navodi odgova-ra ju i arhivi dràvne bezbjednosti, navodi VIA i doda je da se mitropolitov brat prezi-va Hristov. Bugarska javnost sada postav-lja pitanje kako su mati~ni organi dopus-tili ovu "diskretnu" promjenu, ne obavlja-

ju}i provjere motiva i pro{losti traìoca. Ko-munisti~ka DB u Bugarskoj obustavila jerad u ljeto 1989. godine, kada je do{lo dodemokratskih promjena u zemlji. U dosjeupi{e da je izvje{tavao o kriti~arima reìma,intelektualcima, mladima. Varne je vi{e pu-ta bio predmet pa`nje javnosti zbogotu|ivanja crkvenih nekretnina, ne jasnihkontakta sa biznismenima, sklonosti luksu-zu, posebno skupim automobilima.

Observer isti~e da je 28 posto ispitanih

navelo da je ~lanstvo Britanije u EU dobra

stvar, a 45 posto misli da je to lo{e

Ve}ina Britanaca glasala bi zaizlazak njiho ve zemlje iz EU uko-liko bi im se pruìla prilika, po-kazu ju rezultati istraì vanjaagenci je Optimum Research.Prema rezultatima ankete, ~i ji re-zultati su objav ljeni u dne vnikuObser ver, 34 posto ispitanih si-gurno bi glasalo za izlazak iz

EU, a 22 posto kaè da bi to vje-ro vatno u~inilo, {to ukupno ~ini36 posto onih ko ji bi bili za opci-

ju izlaska iz evropskog bloka.Prema rezultatima ankete, 11posto ispitanih je za ostanak uEU, dok je 19 bilo za vjero vatanostanak ili ukupno 30 posto. Oko14 posto bilo je neopredi jeljeno.

Britanski dne vnik isti~e da je28 posto ispitanih na velo da je~lanstvo Britani je u EU dobrastvar, a 45 posto misli da je to lo-{e. Lideri EU sasta ju se u Bruxel-lesu u ~et vrtak, 22. no vembra,kako bi razradili detalje o dugo-ro~nom budètu od 2014. do2020. godine za ko ji Britani jasmatra da potro{nja treba dabude zamrznuta u tom peri-

odu. Britanski premi jer Da vidCameron zalaè se za zamrza va-nje budèta od trilion eura i za-pri jetio je da }e uloìti veto na bi-lo kakvo po ve}anje. Glasa~i izCamerono ve Konzer vati vnestranke ugla vnom su za izlazak

iz EU (68 posto), nakon ~egasli jedi opoziciona Laburisti~kastranka (44 posto) i liberalnedemokrate zamjenika britan-skog premi jera Nicka Clegga (39posto). Konzer vativ ci i liberalnedemokrate ~ine koalicionu vla-du. Agenci ja na vodi i da bi 39posto glasa~a na op{tim izbori-ma bilo za laburiste, za konzer-

vativ ce 32 posto, Neza visnu

stranku (ko ja je u potpunostiprotiv EU), Liberalne demokra-te osam posto i druge parti je 11posto. Agenci ja Optimum Rese-arch od 13. do 15. no vembraputem interneta anketirala je1.957 odraslih osoba.

je da Hamas ne}e pristati na or-miranje bezbjednosnog po jasau isto~nom di jelu po jasa Gaze.

Aktivni i ratni brodovi

Hamas traì momentalno di-zanje izraelske blokade po jasa

i okon~anje ciljanih ubista va.Strah od izraelske kopne neoanzi ve po ja~an je jo{ u nedjel-ju, kada je izraelski premi jer

Benjamin Natanyahu na ja vioda je izraelska vojska spremnana zna~ajno pro{irenje operaci-

je (Stub odbrane), ko ja je po~e-la u pro{lu sri jedu. Po~etkomizraelske vojne operaci je na po-

jas Gaze broj poginulih Palesti-

naca prema{io je 90, uklju~u ju-}i polo vinu ci vila, a vi{e od 700ljudi je ranjeno. Ni u ponedjel-

jak ni je bilo predaha, izraelski

avioni ga|ali su vi{e od 80 cilje- va, izme|u ostalog, rampe zalansiranje raketa i policijske{tabo ve, ubiv {i najmanje 18 Pa-

lestinaca u najno vi jim udarima,u ko jima su u~estvo vali i ratnibrodo vi blizu obale Sredoze-mnog mora.

Ve}ina Britanaca za izlazak iz EUAgencija Optimum Research saop{tila rezultate istraìvanja

O{triji zakonprotiv navija~a

Ruski premi jer Dmitrij Medvedev rekao je ju~er da }e u toj zemlji biti uveden o-{tri ji zakon ko jim }e biti predvi|ene i za-tvorske kazne za navi ja~e kako bi se spri-

je~ilo nasilje na stadionima. Medvedev jezvani~nicima vlade naredio da djelu ju na-kon {to je tokom vikenda prekinuta uta-kmica Dinama iz Moskve i Zenita iz San-kt Petersburga, po{to je golman zadobiopovredu oka od petarde ko ju su bacili na-vi ja~i. "To je bio namjeran kriminalni~in! Zbog toga moramo promi jeniti zakonkako bismo spri je~ili sli~ne po jave u bu-du}nosti. Ta vrsta nedjela ne smi je pro-}i neka`njeno i za te prekr{a je bi}e pre-dvi|ena zatvorska kazna", rekao je Me-dvedev. Polici ja je uhapsila 53 osobe, me|uko jima i tri ene pristalice Zenita, ko je suoptuène za bacanje petarde ko ja je po-vri jedila golmana Antona [unina.

400 sajber-napadaHakerska grupa Anony mous posta vila je na internet li~ne po-

datke 5.000 izraelskih zvani~nika, obja viv {i kiberneti~ki rat Izra-elu zbog toga {to vlada te zemlje ignori{e upozorenja o kr{enjuljudskih pra va. Hakeri su na svom sajtu Anonpaste.me posta-

vili link za veb-stranicu ko ja sadrì imena, bro je ve li~nih doku-menata i li~ne e-mailo ve 5.000 izraelskih zvani~nika, prenosi rus-ki kanal Russia today. Anonymousi su preko svog sajta uputili

poruku izraelskoj vladi, u ko joj su obrazloìli odluku o objav -lji van ju ovih osjetlji vih inormaci ja, napomenuv {i da to preras-ta u kiberneti~ki rat. Ova grupa je ve} hako vala 700 izraelskih

veb-sajto va, me|u ko jima su i sajto vi Jerusalimske banke,izrael skog ministarstva odbrane, zvani~ni sajt izraelskog pred-sjednika i mnogi drugi, a ve}ina tih sajto va je i dalje blokirana.Ministar fnansi ja Izraela Yuval Steinitz priznao je neda vni ta-las napada, istakav {i da vlada sada vodi rat na drugom rontu.On je rekao za agenci ju AP da je Izrael u posljednja ~etiri danaodbio 44 miliona kiberneti~kih napada na vladine veb-sajto ve.

R e u t e r s



SVIJET FINANSIJA OSLOBO\ENJEutorak,20.novembar/studeni 2012.22

Njema~ka je ju~er pono vi-la o{tro protiv ljen je otpisudi jela gr~kog duga ko ji se na-lazi u njenom vlasni{tvu, na-

zi va ju}i takav postupak neza-misli vim, jav lja ju agenci je.

Uo~i odrà vanja dugo o~e-ki vanog sastanka ministara f-nansi ja eurozone, Berlin je,tako|er, upozorio da kona~naodluka ne moè biti donese-na, jer parlamenti zemalja~lanica najpri je mora ju daodobre isplatu naredne tran-{e pomo}i Gr~koj, prenosi

agenci ja AFP.

Ide ja da druge vlade i zva-ni~ne insti tuci je, poputEvropske centralne banke(ECB), preuzmu gubitke po

gr~kim drà vnim ob veznica-ma u svom posjedu, nezami-sli va je, izja vila je portparol-ka njema~kog ministra fnan-si ja Mari jen Kote.

Ministri fnansi ja 17 ~lani-ca eurozone se danas sasta juu Bruxellesu, u poku{a ju dapostignu dogo vor o pu{ta-nju naredne tran{e pomo}iGr~koj, ko ja se nalazi na sa-moj ivici bankrota.

Zemlje ~lanice Evropskeuni je 2010. su dodi jeli le810.500 no vih dràv ljansta va.Naj vi{e su dale Velika Britani-

ja (19 5.0 00) , Fra ncuska(143.000), [pani ja (124.000) iNjema~ka (105.000), sto ji usaop}enju iz Bruxellesa.

“U usporedbi s 2009. brojdobi venih dràv ljansta va2010. se po ve}ao za 4 posto uEU-27, ugla vnom zahvalju ju-}i brojkama zabiljeènim u[pani ji”, kaè se u saop}e-

nju. U toj je zemlji broj dodi- jeljenih dràv ljansta va na-rastao sa 79.600 na 123.700.Ukupno se broj dodi jeljenihdràv ljansta va po ve}ao u 13zemalja, u deset se smanjio,

u tri je ostao isti, a za jednuzemlju nema podataka.

Kad se gleda ju zemlje ko jesu dodi jelile naj ve}i broj no-

vih dràv ljansta va, u VelikojBritani ji naj ve}e skupine susu Indijci i Pakistanci, u Fran-cuskoj Marokanci i Alìrci, u[pani ji Ekvadorci i Kolumbij-ci, a u Njema~koj urci.

Katar je spreman potpisatimili jardu eura vri jedan spo-razum s Itali jom o ulaganju umale i srednje itali jansketvrtke, izja vio je ju~er premi-

jer te zaljev ske drà ve {eik Hamad bin Jassim al-Tani.

Katar }e osigurati polo vinunov ca za tu namjenu, izja vio

je Al-Tani na za jedni~kojkonerenci ji za no vinare s ita-li janskim premi jerom Mari-

om Monti jem, ko ji je u po-

sjetu toj regi ji.Ujedno, ju~er su itali jan-

ski strate{ki in vesticijski ondFSI i Qatar Holding potpisa-li ugo vor o za jedni~kom ula-ganju do dvi je mili jarde eurau itali janske kompani je.

Prema ugo voru, obje }estrane u prve ~etiri godineulagati podjednake iznose, ito u prehrambeni i turisti~kisektor, te modnu i industri junamje{ta ja.

U EU dodijeljeno810.500 dràvljanstava

BiH EU

Otpis gr~kog duga je nezamisliv

Katar ulaè u

italijanske kompanije

[pani ja i Portugal pozi va jusvo je nekada{nje koloni je da ihspa{a va ju od ekonomske pro-pasti. ako ne{to jo{ ni je vi|enona godi{njim ibero-ameri~kimsummitima.

Kralj [pani je Huan Carlos Prvi,premi jer [pani je Mariano Ra joy,predsjednik Portugala AnibalSil va i predsjednik Evropske ko-misi je Manuel Barroso pozvalisu biv {e koloni je da spa{a va jusvo je biv {e “gospodare”, preno-se agenci je.

Dvadeset drugi summit {eo vadrà va i ministara inostranihposlo va Ju`ne i Centralne Ame-rike, [pani je, Portugala i Ando-re u {panskom Cadizu protekao

je u zahtje vima da se pro{iritrgo vinsko-ekonomska saradnja.

Podstrek rastuonalitet susreta odredio je

{panski monarh koji je rekao dapro{irena ekonomska saradnjamoè da da znatan podstrek ekonomskom rastu u Evropi.

Premi jer Mariano Ra joy bio je jo{ otvoreni ji. Potrebno je vi{eLatinske Amerike u Evropi i u[pani ji, izja vio je on i dodao da

je to na jefkasni ji recept za li je-~enje svih fnansijskih i eko-nomskih bolesti Evrope.

Predsjednik Portugala AnibalSil va propagirao je ibero-ameri-~ku saradnju kao in vestici ju ubudu}nost.

U to da su im ekonomi je bole-sne, predsta vnici Evrope uvjeri-li su se jo{ prvih sati svo je posje-te. [irom Evrope, od Pariza doRima i od Atine do Madrida i Li-sabona, odràne su akci je vi{ehiljada ljudi protiv mjera strogebudètske {tednje i smanjen japlata u zemljama EU.

Madrid i Lisabon mogu da se

nada ju pomo}i svo jih “ro|aka”preko okeana. Evropska krizani je obuhvatila Latinsku Ameri-ku - na vode ek sperti.

[pani ja i Portugal su u veomaozbiljnoj fnansijskoj i ekonom-

skoj krizi. One ra~una ju da u La-tinskoj Americi posto je organi-zaci je, frme ili vlade, ko je su ustanju da in vestira ju u ekonomi-

ju [pani je i Portugala.Za to posto je uslo vi, jer se La-

tinska Amerika razvi ja dobro istabilno.

Ipak, bez obzira na “srodstvo”i da vne veze, Latinska Amerikamo`da ni je spremna da zagrlisvo je stari je iberijske ro|ake.

Mo`da }e u [pani ji u~estvo va-ti sa neznatnim di jelom kapita-la. U [pani ji je danas veomaozbiljna bankarska kriza. Sana-ci ja banaka zahti je va velike izno-

se. Situaci ja je u Evropi ozbiljna.Bi}e te{ko pri vu}i pri vatne kapi-tale u velikom obimu, napomi-nju ekonomski analiti~ari.

Na rubu bankrota

[pani ja i Portugal su na rububankrota. I Madrid i Lisabonsmanju ju budètske stav ke i po-

ve}a va ju poreze.U Ju`noj i Centralnoj Americi,

naro~ito u Brazilu, Kolumbi ji, i-leu, biljeì se stabilno po ve}a va-nje bruto doma}eg proizvoda.Prema prognozama, 2013. godi-ne ekonomski rast na latino-ameri~kom kontinentu iznosi}eu prosjeku ~etiri posto.

Sljede}i summit bi}e odràn2013. u Panami. Vjero vatno }etada biti jasno ho}e li u Evropi“biti vi{e Latinske Amerike”, na-pominju medi ji.

[panija i Portugal imaju odgovor na krizu

Traè pomo} odsvojih biv{ih kolonija

Vansezonske akti vnosti u gra|evinskom sekto-ru eurozone smanjene su u septembru za 1,4 pos-to u odnosu na prethodni mjesec, a jo{ su ve}ipad, za 1,8 posto, zabiljeìle u 27 zemalja Evrop-ske uni je, obja vio je Evropski statisti~ki ured.

U augustu je eurozona zabiljeìla rast za re vi-diranih 0,6, a EU za 0,2 posto. Pad je zabiljeèni na godi{njoj razini, pa su gra|evinari u eurozo-ni smanjili akti vnosti za 2,6, a u EU za 5,8 posto.

Ujedno su osjetno sniène procjene godi{njegpada akti vnosti u augustu, s proci jenjenih 5,5 na1,4 posto u eurozoni, te sa 6,8 na 4,3 posto u EU.Me|u zemljama ~lanicama ~i jim podacima ra-

spolaè Eurostat, naj ve}i su pad akti vnosti ugra|evinskom sektoru na mjese~noj razini zabi-ljeìli Portugal, za ~ak 13,4 posto, Itali ja za 11 i Ru-muni ja za ~etiri posto.

Rast je zabiljeèn u Slo veni ji za 17,1 posto, Nje-ma~koj, za 2,7 i [vedskoj za jedan posto. Portu-gal je prednja~io padom akti vnosti u gra|evin-

skom sektoru i na godi{njoj razini, s padom od18,2 posto. Sli jedi Itali ja s minusom od 17,8 pos-to, i Poljska, ko ja je zabiljeìla pad akti vnosti za16,7 posto. Naj ve}i je rast zabiljeìla [vedska za4,5 i Njema~ka za ~etiri posto.

Eurozona

Pad aktivnosti u gra|evinskom sektoru

Kralj i premijer [panije, predsjednik Portugala i predsjednik Evropskelkomisije pozvali biv{e kolonije da spa{avaju biv{e “gospodare”l



BIZNIS I EKONOMIJAOSLOBO\ENJE utorak,20.novembar/studeni 2012. 23

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINEKursna - te~ajna lista - broj 227 - 20. 11. 2012. godine.

Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/

Zemlja [ifra Oznaka Jedinica Kupovni za Srednji Prodajnivalute valute valute devize i za devize za devize

efek.valutu

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

Australija 036 AUD 1 1.588325 1.592306 1.596287

Kanada 124 CAD 1 1.530870 1.534707 1.538544

Hrvatska 191 HRK 100 25.869395 25.934231 25.999067

Ceska R 203 CZK 1 0.076755 0.076947 0.077139

Danska 208 DKK 1 0.261576 0.262232 0.262888

Madarska 348 HUF 100 0.688357 0.690082 0.691807

Japan 392 JPY 100 1.883147 1.887867 1.892587

Litvanija 440 LTL 1 0.565032 0.566448 0.567864

Norveska 578 NOK 1 0.264660 0.265323 0.265986

Svedska 752 SEK 1 0.225753 0.226319 0.226885

Svicarska 756 CHF 1 1.619710 1.623769 1.627828

Turska 949 TRY 1 0.847977 0.850102 0.852227 V.Britanija 826 GBP 1 2.428959 2.435047 2.441135

SAD 840 USD 1 1.528711 1.532542 1.536373

Rusija 643 RUB 1 0.048399 0.048520 0.048641

Kina 156 CNY 1 0.245188 0.245803 0.246418

Srbija 941 RSD 100 1.735388 1.739737 1.744086

SDR (Special Drawing Rights) na dan 16. 11. 2012 = USD 1.52380

SDR (Special Drawing Rights) na dan 16. 11. 2012 = BAM 2.338410

Radnici Biha}ke industri je ras-hladnih aparata (BIRA) ju~er sumirnim okupljan jem ispred tvor-nice iskazali nezado vol jstvozbog, kako kaù, kr{enja osno-

vnih ljudskih i radni~kih pra va.Radnici traè isplatu dvi je za-

ostale plate, pobolj{an je uvjeta

rada, te stalno zapo{lja van je se-zonskih radnika. U BIRA je stal-no zaposlenih oko 250 radnika,dok se po potrebi sezonski anga-ù je jo{ njih izme|u 80 i 100, uzugo vor na odre|eno vri jeme.

“Problem je {to me|u tim ra-dnicima ima i onih ko ji sa ugo-

vorima na odre|eno rade i posedam godina, ali im se ugo vo-

ri ~esto raskida ju i do danas ne-ma ju ri je{en status u poduze}u”,kazao je predsjednik SindikataBIRA, Omer Bali}.

Njiho vim nasto janjima da ri je-{e status, podr{ku su ju~er pru-ìli i stalno zaposleni. Svi za jednorade u vrlo te{kim uvjetima, ka-

ko isti~u, pri je svega na vrlo viso-kim temperaturama, gdje se dnevno proizvodi po 550 rashladnihaparata. Skladi{ta su puna, pa ra-dnici smatra ju da je razlog ove si-tuaci je slab plasman proizvoda.Kaù da su postali “sezonska fr-ma”, jer trenutno nema ju posla isamo vr{e remont opreme, pre-nosi Fena.

Radnici nezadovoljnistanjem u firmi

Na poslo vnom orumu Bosna iHercego vina - Republika Slo va~ka,ko ji }e 27. no vembra biti odràn uSara je vu, u~e{}e }e uzeti 18 slo va-~kih kompani ja, dok je rok za pri-

ja vu bh. kompani ja 23. no vembar,re~eno je za Fenu u Vanjskotrgo-

vinskoj komori BiH (VTKBiH).U okviru plenar nog di jela

poslo vnog oruma, ko ji }e biti

or gani ziran u prosto ri jama VTKBiH , predvi|ena su obra-}anja zvani~nika dvi ju zemalja,prezentaci je o poslo vnim mo-gu}nostima u BiH i RepubliciSlo va~koj, kao i o in vestici-onim prilikama u BiH. Nakonplenarnog di jela, planirani subilateralni susreti slo va~kih i

bh. pri vrednika.

Poslovni forum BiH - Slova~ka

Dobra vi jest za bh. poljopri-vrednike do{la je ju~er iz Zagre-ba, naime, izvoz proizvoda ì vo-tinjskog pori jekla u Hrvatskune}e biti zaustav ljen 1. januara2013. godine, kako je rani je na-jav lji vano, rekao je za Oslo-bo|enje ministar poljopri vre-de, vodopri vrede i {umarstvaFederaci je BiH Jerko Ivanko vi}

Li jano vi}.Pripreme za EU

Ovo je dogo voreno tokom ju-~era{njeg sastanka ministra vanj-ske trgo vine i ekonomskih odno-sa BiH Mirka [aro vi}a, ministrapoljopri vrede, vodopri vrede i{umarstva FBiH Jerka Ivanko vi-}a Li jano vi}a i predstavnika Mi-nistrstva poljopri vrede, {umar-stva i vodopri vrede RS-a sa mi-nistrom poljopri vrede HrvatskeTihomirom Jako vinom.

Kako nam je po jasnio minis-tar Li jano vi}, sa Hrvatskom jedogo voreno da se proizvodi bi-ljnog i ì votinjskog pori jekla ro-

ka tra janja do 1. jula 2013. iz BiHu ovu zemlju mogu izvoziti doulaska Hrvatske u EU, dakle 1.jula naredne godine.

“Do tada }emo poku{ati da sepripremimo kako bismo moglineometano nasta viti izvoziti, ta-ko da na{i proizvo|a~i prakti~none do|u u situaci ju prekida izvo-za”, rekao je Li jano vi}.

Ministar vanjske trgo vine iekonomskih odnosa BiH Mirko[aro vi} izrazio je zado voljstvodosada{njim prego vorima.

“Hrvatska je za BiH jedan odnaj va`ni jih ekonomskih partne-ra, obim razmjene u pro{loj go-

dini prema{io je mili jardu i poeura s obje strane. Razmjena seuve}a va svake godine {to go-

vori o napretku vanjskotrgo vin-skih odnosa, a èlja nam je da setakav trend nasta vi i u 2013, alii nakon 1. jula 2013”, izja vio je [a-ro vi}.

On je u izja vi za medi je po po- vratku u Sara je vo kazao kako jeostav lje na mogu}nost da seodre|eni bh. proizvodi, ko ji ne-ma ju EU bro je ve, nasta ve izvo-ziti u Hrvatsku i nakon 1. jula2013, kada Hrvatska postanepunopra vna ~lanica Uni je.

Zadràti CEFTA

Tako|er, bilo je ri je~i i o inspe-kcijskim grani~nim prelazima(BIP) te je Hrvatska izrazila spre-mnost da pored ~etiri grani~naprelaza za izvoz proizvoda ì vo-tinjskog pori jekla, odredi i tri gra-ni~na prelaza za proizvode biljnog

pori jekla na ko jima ne bi imalistalni pregled nego po pozi vu.

Hrvatski ministar poljopri vre-de Tihomir Jako vina tako|er je,kako prenosi Business.hr, izraziozado voljstvo prego vorima.

“Ov dje smo dodatno pokaza-li spremnost oba ministarstva da

u prego vorima ko ji sli jedeizme|u BiH, Hrvatske i Evropskekomisi je izna|emo dodatno ra-zumi je vanje za kompromisnor je{enje, odnosno da Hrvatska

ve}i dio koncesijskih pra va izugo vora o CEFTA poku{a za-dràti, a s druge strane da uovom di jelu do ulaska u EUomo gu}imo prisutnost pre-hrambenih proizvoda na na{impolicama”, izja vio je Jako vina.

Tokom ju~era{njeg sastankadogo vorena je i saradnja u smislupomo}i Hrvatske BiH oko ispu-nja van je uvjeta za ulazak u EU.

J. Sa. - Dk. O.

SASTANAK U ZAGREBU REZULTIRAO DOGOVOROM

Izvoz ne}e biti

obustavljen 1. januaraOstavljena mogu}nost da se odre|eni bh. proizvodi, koji nemajuEU brojeve, nastave izvoziti u Hrvatsku i nakon 1. jula 2013, kadaova susjedna zemlja postane punopravna ~lanica Unije

Na sajmu pri vrede u Br~komzvani~no je na jav ljeno odrà vanje4. me|unarodnog sajma poduze-tni{tva i obrta Grapos-expo 2013,od 23. do 26. aprila naredne godi-ne u Gra~anici. Omer Hamzi},{e kabineta na~elnika Op}ineGra~anica, ko ja je i suorganizatorsajma, naglasio je va`nost po-dr{ke lokalne pri vrede i upra vetom pro jektu.

- Ovo je sa jam na ko jem, pri jesvega, èlimo da promo viramo iafrmiramo gra~ani~ke proizvo|a-

~ke kapacitete, kao i one iz okruè-nja. U protekle tri godine smo ste-kli zna~ajna iskustva i dobili pozi-ti vne ocjene od rele vantnih istitu-ci ja ko je nas prate. Zaloìli smo sepreko partnera i na{eg pobratim-skog grada Fleury les Aubrais iz

Francuske da upra vo ta zemlja bu-de partner sajma, rekao je Hamzi}.

Direktor sajma Nedàd Nuhano- vi} na ja vio je {irenje sa jamskihakti vnosti i niz no vina u ovom jedin-stvenom pro jektu promoci je obrta.

- Pored na{ih dosada{njih par-tnera Hrvatske, Srbi je i Itali je, na-rednom sajmu }e se pridruìti

Crna Gora, a velika je vjero va-tno}a da zemlja partner bude

Francuska. Jedna od no vina na saj-mu bit }e promoci ja proizvoda ko-

ji posjedu ju halal-certifkat u BiHi regionu, a s udruènjem kuharaBiH organizirat }emo i prezenta-ci ju jela od tih proizvoda, istakao

je Nuhano vi}.

Prezentiran Grapos-expo



BIZNIS I EKONOMIJA OSLOBO\ENJEutorak,20.novembar/studeni 2012.24

Sa vez poljopri vrednih ud-ruènja Federaci je BiH ju~er

je uputio pismo premi jeruFBiH Nerminu Nik{i}u u ko-me traì odrà vanje hitnogsastanka kako bi se izbjeglina jav ljeni protesti u sri jeduispred zgrade Vlade Fede-raci je BiH u Sara je vu. U pi-smu se traì da sastanak bu-

de odràn danas." Na sastanku bismo razgo-

varali o mogu}em rje{a vanjuproblema isplate potica ju upoljopri vredi za ovu godinui mogu}em potpisi vanju spo-razuma s ciljem izbjega vanjaprotesta ko ji su zakazani zasri jedu, 21. no vembar", na vo-di se u pismu.

Pri vatne kompani je u BiH pla-}a ju tolike namete drà vi da vi{eni same ne mogu da "pohvata ju"gdje njihov no vac odlazi. Poslo-dav ci vi{e ne mogu da namire ar-mi ju dr a vnih slu`benika ko ji kaoparaziti iz budèta uzima ju sve {tomogu, a i to im je izgleda malo.

Predrag Duduko vi}, konsultantu Udruènju ekonomista Republi-ke Srpske (SWOT), pro{le godine

je na papir sta vio poreska optere-}enja pri vrednika u RS-a. Jedna odoblasti poreske politike ko ja naj-

vi{e optere}u je pri vredu su para-fskalni nameti.

Namet na nametDuduko vi} smatra da ve}ina

frmi ne zna gdje ide njihov no vac."Parafskalni nameti se ne odno-

se na poreze. Oni su proiza{li izdrugih zakona, a u njih se ubra ja-

ju mnoge takse. Tako se, na pri-mjer, usvo ji no vi zakon o pri vre-dnim dru{tvima ko jim ni je propi-sano pla}anje nekog poreza.Me|utim, da bi se prema njemuprilagodilo poslo vanje, potrebna

je promjena sudskog rje{enja. Dabi se ono promi jenilo, treba plati-ti odre|ene takse. Upra vo te takse~ine parafskalne namete. Firmepla}a ju takse i notare, a poreskimupra vama i Upra vi za indirek tnooporezi vanje BiH no va rje{enja.Primjerice, Zakon o fskalnim ka-sama kaè da se svake godinemora uraditi ser vis fskalne kase,pa se i zato pla}a. Zakon o za{titiod poàra zahti je va angaò vanjecertifko vane frme, te se nara-

vno i to pla}a", kaè Duduko vi}. Ako se u obzir uzmu svi name-

ti ko ji su postav ljeni pred poslo-dav ce, tvrdi on, svaka frma bitrebala da radi sa razlikom u ci je-ni od 20 posto kako bi pokrila fs-kalne i parafskalne namete.

"Oko pet posto tro{ko va poslo-

vanja se odnosi na parafskalnenamete, a ostalih 15 posto na po-reze i doprinose. Ako poredimodva entiteta u FBiH su optere}e-nja pri vrede ve}a nego u RS-u. Re-cimo, doprinosi su manji u Hrvat-skoj i Srbi ji, nego u RS-u. U BiH, zarazliku od Hrvatske, nema ne-oporezi vog di jela plate. U Hrvat-skoj plata do 2.700 kuna ni je opo-rezi va, u Srbi ji, tako|er, ima pla-

ta ko je su neoporezi ve. Takva je si-tuaci ja, u su{tini, u ci jeloj Evropi.U Austri ji je godi{nje primanjedo 10.000 eura neoporezi vo. Kodnas toga nema, pa je osno vica zaobra~un svih da vanja velika", re-kao nam je Duduko vi}.

Optere}enje po zaposleniku uFBiH, kao {to i rani je pisali, izno-si 71 posto, a u RS-u 60,3 posto.Problemati~no je i to {to se poslo-dav cu vrlo malo vra}a od onoga {touplati drà vi. Duduko vi} smatra dada vanja drà vi nisu sporna i da suprisutna u ci jelom svi jetu, ali je pi-tanje kolika ona treba ju biti.

Potaknuti bolji rad"Prvo bi trebalo restrukturirati

zapo{lja van je u drà vnim institu-ci jama kako bi drà vni aparat tro-{io manje nov ca. Treba ukinutiagenci je ko je nisu potrebne i spri-

je~iti no vo zapo{lja van je kada ne-ko ode u penzi ju iz dr a vne admi-nistraci je. Drà va treba pomo}ipreduze}ima kako bi se po ve}aliproizvodnja i izvoz, odnosno po-taknuti ih da bolje rade i ima ju slo-bodan pristup inostranim trì{ti-ma", naglasio je na{ sago vornik.

Prema Analizi optere}enja privrede u BiH, sudske takse i notarskeusluge spada ju u ve}e stav ke svakogpreduze}a. Komunalnu taksu, repu-bli~ku taksu, naknadu za za{titu odpo ara, naknadu za za{titu {uma, na-knadu za vode je potrebno smanji-ti, a Duduko vi} se zalaè i za sma-njen je ~lanarina ko je frme pla}a ju

Vanjskotrgo vinskoj komori BiH."Nameti su djelimi~no utjecali

na ga{enje brojnih frmi, ali i ne-mogu}nost plasmana roba. Na-dam se da }e Analiza optere}enjapri vrede u BiH biti polazna osno-

va s ko jom }e poslodav ci i}i na bu-du}e prego vore s vlastima", kazaonam je Duduko vi}.

Dk. OMERAGI]

^lano vi Sindikata metalaca i rudara RS-a i radnici me-talske industri je regi je Doboj danas }e u Dobo ju mirnimprotestom izraziti nezado voljstvo i time ukazati vlastimaRS-a da radnici ove grane nema ju vremena za ~ekanje.

U aprilu je Sindikat metalaca i rudara RS-a sa Udruè-njem posloda vaca metalne industri je i rudarstva RS-a

uputio Vladi RS-a pri jedlog mjera No va in dustrijska po-litika. Ci jenu utica ja svjetske ekonomske krize, lo{eg pri- vrednog ambi jenta i skupe administraci je RS-a ne mo-gu pla}ati samo radnici u pri vredi RS-a.

Rje{enje problema u pri vredi su smanjen je poreza i do-prinosa, smanjen je ja vne potro{nje, ukidanja poreza i do-prinosa na topli obrok, regres i terenski dodatak, oba ve-zna zdrav stvena za{tita radnika, vezi vanje plata van

pri vrede sa platama u pri vredi, za{tita do ma}e proizvo-dnje, kao i primjena ostalih mjera ko je su predloène ra-ni je, na vode u Sindikatu.

Analiza optere}enja privrede u BiH

Firme ne znaju gdje

ide njihov novacAko se u obzir uzmu svi nameti koji su postavljeni pred poslodavce,

tvrdi Dudukovi}, svaka firma bi trebala da radi sa razlikom u cijeni

od 20 posto kako bi pokrila fiskalne i parafiskalne namete

[TA SU PARAFISKALNINAMETI?

Na primjer, usvo jise no vi zakon o

pri vrednim dru{tvimako jim ni je propisano

pla}anje nekogporeza. Me|utim,

da bi se premanjemu prilagodilo

poslo vanje, po trebna je promjena sudskog

rje{enja. Da bi seono promi jenilo treba

pla ti ti odre|ene takse. Upra vo te

takse ~ineparafiskalne name te

Zahtjevi dobojskih metalaca

Smanjiti poreze i doprinose

Novo pismo premijeru



BIZNIS/BERZEOSLOBO\ENJE 25utorak,20.novembar/studeni 2012.

Hemijska industrija destilacija a.d. Tesli} 0,4 -0,25 0,4 0,4 5.000 2.000,00Telekom Srpske a.d. Banja Luka 1,6 0 1,6 1,6 7.839 12.542,40

ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka 3,2 3,56 3,2 3,2 22 70,40ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka 8,2 0 8,21 8,2 282 2.313,40ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka 3,47 0 3,47 3,47 50 173,50ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka 5,12 1,39 5,15 5,06 1.139 5.831,45ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka 4,5 0 4,5 4,5 77 346,50ZIF Privrednik invest a.d. Banja Luka 1,18 0,85 1,18 1,18 20 23,60ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 6,45 2,71 6,5 6,11 3.448 22.241,85

[ipad a.d. Doboj 0,2(A) 0 0,2 0,2 2.372 474,40[ipovo a.d. [ipovo 0,17(A) 0 0,17 0,17 16.382 2.784,94 Veletekstil a.d. Banja Luka 0,15 0 0,15 0,15 9.933 1.489,95Gradi{ka tr`nica a.d. Gradi{ka 3,2 3,2 3,2 10.112 32.358,40Nova radinost a.d. Banja Luka 0,3 0,3 0,3 167.832 50.349,60Popovo polje a.d. Trebinje 0,45 0,45 0,45 166.407 74.883,15[ipad - komerc a.d. Bijeljina 0,31 0,31 0,31 540.982 167.704,42 Vartes a.d. Previja Ribnik 0,09 0,09 0,09 51.978 4.678,02Republika Srpska - stara devizna {tednja 4 87 0,74 87 87 307.523 267.545,01Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 53,01 0 53,01 53,01 5.000 2.650,50Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 50,65 0 50,65 50,65 5.160 2.613,54Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 51,29 -2,34 51,5 51,04 12.750 6.539,59Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 46,79 0,43 46,86 46,7 2.400 1.123,04Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 44,08 -0,11 44,13 44,06 2.964 1.306,61Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 6 44,16 -0,07 44,19 44,05 45.736 20.195,23

Banjalu~ka berza Kursna lista za 19. novembar 2012.

Dioni~ko dru{tvo Srednji Promj. Max. Min. Koli~ina Vrijednostkurs k ursa cijena cijena (dionice) (KM)(KM) (%)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA

Bosnalijek d.d. Sarajevo 14,00 0,00 14,00 14,00 808 11.312,00 3

ZIF Fortuna fond dd Bihac 3,74 -2,86 3,74 3,74 4.000 14.960,00 1ZIF MI Group dd Sarajevo 4,10 2,50 4,10 4,10 272 1.115,20 1ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo 3,70 0,82 3,70 3,70 1.330 4.921,00 2ZIF CROBIH Fond dd Mostar 5,61 0,00 5,61 5,61 79 443,19 2

FBiH stara devizna {tednja serija N 98,50 0,00 98,50 98,50 3.750 3.693,75 1FBiH stara devizna {tednja serija P 91,50 0,00 91,50 91,50 2.477 2.266,46 1FBiH stara devizna {tednja serija U 92,05 0,59 92,05 92,05 3.550 3.267,78 1

Intesa Sanpaolo Banka d.d. Sarajevo 198,37 -3,00 198,37 198,37 10 1.983,70 1Tvornica cementa Kakanj dd Kakanj 21,11 13,49 21,11 21,11 51 1.076,61 1BH Telecom d.d. Sarajevo 18,62 -1,59 18,62 18,62 89 1.657,18 2Energoinvest d.d. Sarajevo 2,54 0,00 2,55 2,53 4.619 11.751,83 5JP Elektroprivreda BIH dd Sarajevo 21,00 -2,33 21,00 21,00 148 3.108,00 1Hidrogradnja d.d. Sarajevo 1,88 -2,59 1,88 1,88 111 208,68 1RMU Banovici dd Banovici 39,00 -3,49 39,00 39,00 23 897,00 1IK Banka dd Zenica 63,03 -2,26 63,04 63,03 9 567,31 2Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo 66,33 -2,44 66,33 66,33 16 1.061,28 2

Vakufska Banka d.d. Sarajevo 50,95 -0,48 51,20 50,00 73 3.719,60 2

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 19. novembar/studeni 2012.

Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. Max. Min. Koli~ina Vrijednost Brojslu`beni kursa cijena cijena (dionice) (KM) trans-

kurs (KM) (%) akcija

KOTACIJA KOMPANIJA

KOTACIJA FONDOVA

PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE

SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE

KOTACIJA OBVEZNICA FBiH

SREBRO

32,90 $1,62 %

SASX-10 SASX-30

917,16

BIRS

837,12FIRS

1.777,87ERS10

782,91

BIFX

1.560,74 739,72

NAFTA

PLIN

ZLATO

KUKURUZ

110,89 $1,78 %

3,77 $0,58 %

1.729,80 $0,88 % 857,00 $

0,38 %

P[ENICA

733,50 $0,34 %

Na ju~era{njem trgo vanju na Sara jev -

skoj berzi - burzi ostvaren je ukupanpromet od 68.010,57 KM. Na kotaci jikompani ja trgo valo se dionicama Bo-sna li jeka d.d. Sara je vo u izn osu od11.312,00 KM, a u sklopu tri transakci je

prometo vano je 808 dionica. Kurs ovog

emitenta iznosio je 14 KM. Na kotaci jifondo va naj ve}i promet ostvaren je dioni-cama ZIF Fortuna fonda d.d. Biha} uiznosu od 14.960,00 KM. Kurs ovog fon-da iznosio je 3,74 KM.

SASE: Promet 68.010 KM

Hrvatski ministar za{tite okoli{a i priro-de Mihael Zmajlo vi} i ministar vanjsketrgo vine i ekonomskih odnosa Bosne iHercego vine Mirko [aro vi} razgo varalisu u ponedjel jak u Zagrebu o za{titi oko-li{a na podru~ju Sla vonskoga Broda i Bro-da u BiH te su se dogo vorili da }e po ja~a-ti saradnju u rje{a vanju tog problema.

Brzo rje{enjeTi jela drà vne upra ve na naj vi{oj razi-

ni, Vlada RH i Vi je}e ministara BiH do vr{a-va ju sporazum o razumi je vanju ko ji }e us-koro potpisati Republika Hrvatska i BiH,na ja vili su ministri Zmajlo vi} i [aro vi}. Ti-

me se problem diè na naj vi{u, drà vnu ra-zinu, {to }e tako|er, oci jenjeno je, znatnoubrzati i olak{ati njego vo rje{a vanje.

U izja vama za ja vnost dvo jice minista-ra istaknuta je spremnost da se po ja~a junasto janja dvi ju drà va kako bi se {tobrè ri je{io problem one~i{}enja u Sla von-skom Brodu.

Rje{a vanju tog problema uveliko doprino-si to {to su osno vane radne skupine ko je su

se u septembru i sastale i ko je su usmjere-ne prema traènju rje{enja. Na sastanku useptembru dogo vorena je usposta va ka-tastra one~i{}i va~a i izrada modela {irenjaone~i{}enja te roko vi za njiho vo rje{a vanje.

Ministar Zmajlo vi} oci jenio je da je su-radnja dva mjeroda vna ministarstva vrlodobra te da se po~etkom godine po~elo in-tenzi vni je rje{a vati pitanje za{tite okoli{aizme|u dvi je drà ve.

Obostrano zadovoljstvo- Susjedna drà va i ministar [aro vi}, re-

kao je ministar Zmajlo vi}, spremni sudati punu potporu za jedni~kom rje{a va-

nju problema. I posebno nas veseli {to je jo{ jednom izrazio punu spremnost daotvoreno pitanje - ~i je rje{a vanje zahti je-

va vri jeme, ko je je proces i ni je ga mogu-}e ri je{iti u nekoliko dana - za jedni~ki rje-{a vamo.

- Najsretni ji }u biti kada situaci ja oko za-{tite okoli{a uz granicu i na podru~juobi ju drà va uz granicu bude na obostra-no zado voljstvo, istaknuo je.

Sastanak [arovi} - Zmajlovi}

ZAJEDNI^KO RJE[AVANJEPROBLEMA ZAGA\ENJAVlada RH i Vije}e ministara BiH dovr{avaju sporazum orazumijevanju koji }e uskoro potpisati Republika Hrvatska i BiH

Delegaci ja Sindikata PPDI VUT-a BiH, ko-ju je predvodio predsjednik Mehmed Av da-gi}, ju~er je bila u radnoj posjeti Sara jev skomkiseljaku za jedno sa Matom Gregani}em, iz-vr{nim direktorom za ljudske resurse i odno-se sa sindikatima u koncernu Agrokor Zagreb.

U centru pa`nje bila je analiza primjeneaneksa kolekti vnog ugo vora o pra vima ioba vezama zaposlenika i poslodav ca u ovojkompani ji, o ~emu je go vorio Darko Josipo-vi} u funkci ji poslodav ca Sara jev skog kiselja-ka. Konstato vano je da se aneks u ci jelosti pri-mjenju je i da radnici ima ju razloga biti zado-voljni, jer su prosje~na neto primanja zapo-slenika u ovoj kompani ji 1.050 KM.

Mato Gregani} je prenio stav upra ve ipredsjednika Agrokora Ivice Todori}a da}e se od svih zaposlenika traìti po ja~ana od-go vornost u iz vr{a vanju rada kao osno vniuslov da se zadrì posto je}i ni vo primanja iu 2013. godini.

Mehmed Av dagi} go vorio je o pro vedenimizborima u Sindikalnoj organizaci ji po pro-cesima rada, u ko jima su izabrani ~lano vi or-

gana SO, a za sindikalnog po vjerenika u Sa-ra jev skom kiseljaku izabran je Almir ehi},{to je i pot vr|eno na ju~era{njoj konstituira-

ju}oj sjednici Sindikalnog odbora.Mate Gregani} je no voizabrane ~lano ve

Sindikalnog odbora i po vjerenike informiraoda se u koncernu Agrokor posebna pa`njaposve}u je soci jalnom di jalogu i partner-stvu sa sindikatima, na ~emu }e se i u budu-}e za jedni~ki raditi, bez obzira na to {to }ekompani je Agrokora u BiH biti izvan EU, sao-p}io je PPDI VUTBiH.

Delegacija PPDIVUT-a u Sarajevskom kiseljaku

Radnici imaju razloga

da budu zadovoljni



SARAJEVSKA HRONIKA OSLOBO\ENJEutorak,20.novembar/studeni 2012.26

Zbog odrà vanja postro jenja, bez stru je }e ostati traopodru-~ja: od 9 do 15 sati Medo je vi}i 1 i 2, Boljakov Potok 3, êv ljano- vi}i, Drinska, Ferhatli je 2, Ljubina 2, Ljubov ~i}i 2, Medo je vi}i 2,Mo{e vi}i, Nebo~aj, Rako vica 2, Repetitor Medo je vi}i, Srednje 2i TS-7, od 12 do 13.30 Buhotina i Azapo vi}i 2, od 8 do 16 Hadì-mus tafna, Sokolo vi}-Koloni ja 3 i Zma je vac 2, od 9 do 10.30 Bu-hotina 2 i Kobilja~a 3, od 10.30 do 12 Kobilja~a 2 i Vela, od 9 do12 Vlako vo 2, a od 13.30 do 15 sati Stanje vac.

Isklju~enja stru je

Op}ina No vo Sara je vo aplici-rala je na ja vni poziv za rje{a va-nje problema Roma iz oblastistambenog zbrinja van ja za 2012,ko ji je raspisalo Ministarstvo zaljudska pra va i izbjeglice BiH.Odràn je sastanak sa predsta-

vnicima Komisi je za odabir projekata, ko jem su, u ime Op}ine

No vo Sara je vo, prisustvo vali Ni- jaz Hromo, Emina Rov ~anin iJelena Ler - Keki}. Pri jedlog pro-

jekta odnosi se na rekonstrukci- ju za jedni~kih di jelo va stambe-nog objekta kolekti vnog stano va-nja i sanaci ju pet stambenih je-dinica u Ulici [a}ira Sikiri}a broj

11, u MZ Ko va~i}i. Op}ina jeobezbi jedila pro jek tnu doku-mentaci ju, pribav ljena je urba-nisti~ka saglasnost, kao i sagla-snost nadle nih ja vnih komunal-nih preduze}a, te odobrenje zagra|enje. Rekonstrukci jom ovogobjekta, potpuno de vastiranogusli jed ratnih dejsta va, pet rom-

skih porodica bi dobilo mogu-}nost da se vrati u pri jeratnedomo ve, te bi bilo u mogu}nos-ti da otkupi stambene jedinicenad ko jim ima ju dokazano sta-narsko pra vo. Nakon sastankapredsta vnici Komisi je i Op}ineobi{li su lokaci ju izgradnje.

Stambeno zbrinjavanje u Kova~i}ima

Dom za pet romskih porodica

Muzej XIV zimskih olimpijskihigara u Petraki jinoj ulici kandi-do van je od Op}ine Stari Grad,putem Sektora za lokalni razvoj,za sanaci ju i restauraci ju kroz

pro jekat Arhitektura totalitar-nih reìma XX vi jeka u urbanommenad`mentu.

U pro jektu je 11 zemalja ko je}e izdvo jiti primjere zgrada, uli-ca, mjesta, spomenika i sli~nihnastalih u razdoblju politi~kihreìma ko ji su bili totalitarni u ra-zli~itim stepenima. Potpisan jesporazum o saradnji na imple-mentaci ji pro jekta ATRIUM, ~i-me su se stvorile pretpostav ke zapotpisi vanje memoranduma osaradnji izme|u Op}ine StariGrad i Muze ja XIV ZOI, te njego-

vu kandidaturu. Direktor Olim-pijskog muze ja Edin Numan-kadi} je ustupio svu potrebnu

dokumentaci ju o Muze ju, ko ja jebila neophodna za apliciranje,tako da je njego va sanaci ja iz vje-sna, kada se za vr{e sve potrebneprocedure.

Pro jekat se fnansira kroz pro-gram transnacionalne saradnjezemalja jugoisto~ne Evrope.

Projekt ATRIUM

Saniran Muzej XIV ZOI

Sa nama uCinema City

Ove sedmice po dvi je ulazni-ce za pro jekci je multiplexa Cine-ma City dobili su na{i ~itaoci: Al-ma Mehano vi}, Elma Uì~anin

i Ma ja Pe~enko vi}. Svi ko ji èledobiti po dvi je karte za najno vi-

ja ostvarenja iz svi jeta flma, tre-ba ju popuniti kupon sa na{ihstrana i predati ga u oglasneslu`be ili na recepci ju Oslo -bo|enja. Dobitnici karte podiùna blagajni 1 multiplexa.

Izmjena saobra}ajaZbog deminiranja terena, na regionalnoj cesti Krupac - Igman, u

re jonu sela [erif}i, produà va se pri vremena izmjena saobra}a jado 25. decembra od 7 do 15 sati.

Kanton Sara je vo sutra bi nasjednici Skup{tine trebao dobi-ti no vu iz vr{nu vlast, vlast sa~i-njenu od ve}ine u ko joj partici-pira ju svi, osim dosada{njihkoalicionih partnera SDP - SBB,te Na{e stranke. No vu vlast ko-

ja je nazvana ek spertnom èljnoi{~eku ju svi, od polici je, taksis-

ta, pros vjetnih i radnika komu-nalne pri vrede, potro{a~a gasa, vode... Razlozi zbog ko jih je iz-glasano nepo vjerenje Vladi SDP- SBB su mnogobrojni.

Ali, krenimo redom. Od svogormiranja, ko je je blago re~e-no izvedeno na nelegalan na-~in, Vlada SDP - SBB nasta vila

je u skladu sa na~inom izborapa je tako diskutabilno pro vo-dila procedure imeno vanja irazrje{enja, a u posljednje vri-

jeme na tome se itekako inten-zi vno radilo. Problemi u MUP-u, izbor rektora, obrazo vanje ge-neralno, nezaintereso vanost useri kapitalnih ulaganja, tro{e-

nje i raspodjela budètskognov ca na netransparentan na-~in, samo su dio onoga zbog ~e-ga su koalicioni partneri SDP -SBB dobili nepo vjerenje ve}inezastupnika Skup{tine.

Posljednji vozRad Vlade mnogi sindikati

okarakterisali su nezado volja- va ju}im, a da se o svemu vodi-lo vi{e ra~una negoli o pro jekti-ma i stvarima bitnim zagra|ane go vori i to da }e na su-tra{njoj sjednici biti uvr{ten ipri jedlog odluke o prihvatanjuzaduènja po ugo voru o zajmu(pro jekt vezan za vodo vod i

otpadne vode u Sara je vu)izme|u BiH i EBRD-a. Vladipredvo|enoj kadro vima SDP- SBB, da po jasnimo, bila su bi-tni ja razrje{enja i imeno vanjaod pro jekta kao {to je obno va

vodo vodne i kanalizacione

mreè, pa }e se stoga sutra nasjednici hvatati posljednji vozda ne bi propalo 30 milionaeura ko jima }e se obno viti sis-tem te time i osigurati urednonapa janje vodom na{eg gra-da. Gra|ani su zasigurno pre-poznali da je pitanje, recimo,redukci je vode, mnogo bitni je

od kadrov skih kriàljki jer nakra ju kra je va oni to naj vi{eosjete na svo jim le|ima, pa jezbog toga Vladi SDP - SBB re-~eno zbogom.

Od no ve Vlade ko ju }e pre-dvoditi Suad Zeljko vi} o~eku-

je se da popra vi stanje ko je jemo`da i najkatastroalni je odosni vanja Kantona. Finansi jesu, nara vno, ono {to }e naj vi{eoteà vati posao no voj iz vr{noj

vlasti, a koliko je stanje katas-troalno go vori i to da je jo{aktuelni ministar inansi ja Mir-za Sendi jare vi} pri je nekolikodana izja vio kako nov ca imasa mo za osno vno unkcionisa-nje, te da }e po jedini pro jekti,odnosno ugo vori biti aneksira-ni kako u ovoj godini KantonSara je vo ne bi doì vio eko-

nomski slom.No vu Vladu, kao {to je na ve-deno, podràt }e svi, osim nara-

vno SDP-a i SBB-a, ali i Na{estranke. Na{a stranka, odno-sno njihov zastupnik u kanto-nalnoj Skup{tini Predrag Ko jo-

vi} nekoliko puta je do sada is-takao kako je cilj ove strankeizbaci vanje SDA iz vlasti.

Tijesna ve}ina- Mi smo suzdràno{}u pri-

likom smjenji van ja prethodne Vlade KS-a izrazili i svo je neza-do voljstvo radom SDP vlade,

ali i sumnje da je no va parla-mentarna ve }ina ko ja ima sve-ga 18 od 35 poslanika u stanjuobezbi jediti dobre uslo ve zaeikasan rad neke no ve. Odbi-li smo podràti i poku{aj SDP-a da vladu ko ja je smi jenjenapredloì kao no vu, kao protu-pri jedlog. Na{ principi jelni stav u ovom slu~a ju je da je u inte-resu gra|ana Kantona da seprestane sa tvrdogla vim politi-~kim nadmudri vanjem i da sena jasno preciziranom akci-onom planu za preostali diomandata ormira ek spertska

vlada, sa nestrana~kim manda-tarom na ~elu, ko ja }e od un-

kcionalne skup{tinske ve}inedobiti mandat da krene u su-{tinsko, sistemsko rje{a vanjeproblema. SDA snosi naj ve}idio odgo vornosti za stanje uko jem se danas nalazimo i za-to na{ politi~ki cilj jeste daSDA ponese odgo vor nost ipre|e u opozici ju, istakao jeKo jo vi}.

No vu Vladu, o ~emu je Oslo-bo|enje, tako|er pisalo nekoli-ko puta, sa~inja vat }e ministriko je je predloìlo 18 zastupni-ka, a od ko jih je nekolicina nes-trana~ki kadar.

Sjednica zasigurno ne}e pro-}i bez estokih raspra va, ali ~la-

no vi no ve ve}ine uvjereni su,kao {to su do sada i izjav lji vali,da }e ek spertna vlada dobitipotrebnu podr{ku, te da nikone}e sta viti sitne li~ne intereseispred ide je da se KS posta vi nanoge. S. HUREMOVI]

Sutra se bira novi saziv Vlade Kantona Sarajevo

Nelegalne kadrovskekri aljke idu u drugi planNovoj Vladi }e, prema rije~ima ~lanova nove parlamentarne ve}ine, prioritetbiti sre|ivanje lo{eg stanja u Kantonu koje je prouzrokovala Vlada SDP - SBB

KREDIT ZA VODU Su tra }e se na

sjednici hva ta tiposljednji voz kako

ne bi propalo 30miliona eura EBRD-a

ko jima }e se obno vi tisis tem te time i

osigura ti urednonapa janje vodom

na{eg grada



SARAJEVSKA HRONIKAOSLOBO\ENJE utorak,20.novembar/studeni 2012. 27

VA@NIJI TELEFONIMUP 122, 206-666, 207-777

Vatrogasci 123, 664-115

Hitna pomo} 124, 611-111

NARKO NE 223-333

Pomo} ovisnicima 062/761-415

Porodi~no savjetovali{te 209-112

Nasilje u porodici 222- 000

033/ 223-366, 1209Klini~ki centar 297-000

Op}a bolnica 285-100

Bolnica Podhrastovi 297-281

Veterinarska stanica 767-025

Prijava tel. kvarova 1272

Telefonski brojevi 1182

Elektrodistribucija 080 02 01 33

Vodovod 210-707, 220-435

Kanalizacija 203-059,668-259

Toplane 650-979, 650-956

Sarajevostan 715-680

KJKP Rad 658-038

Eko telefon 660-000

Ta~no vrijeme 125

[tab CZ KS 472-636, 443-720

Operativni centarCivilne za{tite 121

Pri java kvarova na javnoj rasvjeti 713-100Dimnja~ar 616-105

Sarajevogas 592-095, 592-096,592-097, 061/487-787Gras 293-333Velepekara 648-505Bakije 533-763Pokop 551-370Pogrebne uslugeMartinovi} 061 191 010Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800Uprava za inspekcijskeposlove KS 770-156, od 8 do 14 sati,

061/252-252, od 14 do 22 sataAutobuska stanica 213-100@eljezni~ka stanica 655-330Aerodrom Sarajevo 289-100Izgubljeni prtljag 289-105Turisti~ki centar 580-999BIHAMK, pomo} na cesti 1282Informacije o stanjuna putevima 1282

BH Telecom-podr{ka

korisnicima 1444Me|unarodnitelefonski brojevi 1183

CENTROTRANS -Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKEBA[ÂR[IJA 272-300

MARINDVOR 714-280

NOVOSARAJEVO 713-831

ÊNGI]-VILA 721-620

ILID@A 762-180

DOBRINJA 766-380

ILIJA[ 428-810

HAD@I]I 428-220

VOGO[]A 424-250

INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

276-982

PORODILI[TA

7DJEVOJÎCA

5DJEÂKA

VOZOVI

Polasci iz Sarajeva:Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55,

Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15,15.40

i 19.10, Kakanj 15.30, âpljina 8.05

Dolasci u Sarajevo iz:Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10,

Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica

6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40, 12.50

i 18.52, Kakanj 18.35, âpljina 18

AVIONI

Dolasci:Istanbul 10.25, 18.00 i 23.00, Ancona10.35, Beograd 11.25 i 21.40, Koeln 12.30,

Munich 12.35, Ljubljana 12.55, Vienna 14.20

i 21.40, Istanbul18.00 i 23.00, Zagreb 22.00

Odlasci:Beograd 6.20 i 16.35, Zagreb 6.30, Vienna7.40 i 15.05, Istanbul 11.20, 17.00 i 18.55,

Koeln 13.10, Munich 13.15, Ljubljana 13.25,

Ancona 17.55

AUTOBUSIAntwerpen, Bruxselles, Liege, Breda iMastriht utorkom i subotom u 8 sati, Ro-

terdam i Amsterdam utorkom i subotomu 8 i ~etvrtak u 16 sati, Den Hag utorkom

u 8 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom

u 16 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dor-tmund, Essen i Dusseldorf ponedjel-

jkom, utor kom, sri jedom, ~etvrtkom, su-

botom i nedjel jom u 8 sati, Frankfurt,

Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sa-

ti, Hamburg, Hanover i Kassel subotom

u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et -

vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Munchensvaki dan u 8 i subotom u 17 sati, Be~ iGraz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki

dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~et-

vrtkom i nedjel jom u 20.40 sati, Dubro-

vnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Ri jekapetak i nedjel ja u 6 sati, Split svakim da-

nom u 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom

u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi pet-

kom u 11 sati, Br~ko svakim danom u

6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki

dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bi jeljinasvaki dan u 5 i 15 sa ti, Bosanski Brodsvaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubi-

ca svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica sva-

ki dan u 6.30, kao i svaki dan osim ne-

djel je u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30,

8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjel-

je u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30

sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Bi-ha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bu-

gojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sa -

ti, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac sva-

ki dan u 8. 30 i 17 sati, Novi Travnik sva-

ki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30

sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5,

6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30,

12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17,

18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u

15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15

sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30,

10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35,

16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u

9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10,

13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sa ta,

Velika Kladu{a svaki dan, osim subotom,

nedjel jom i pr aznicima u 15.30 sati, Vi-

soko svaki dan u 8.45, 10.45 i 15.15 sa-

ti, Visoko - Kakanj svaki dan u 5.30, 6,

7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30,

13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18,

19.30 i 20 sati, Zenica svaki dan, osim

subotom, nedjel jom i pra znicima u 5.30

sati via Visoko i Kakanj, Zenica svaki dan

u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica po-

nedjel jkom, utorkom, sri jedom, ~etvrtkom

i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30,

15.30 i 17.30 sati autoputem, Zenica sva-

ki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30,

16.30 i 18.30 sati autoputem.

Upra va polici je MUP-a Kantona Sara je vopro vela je proceduru po ja vnom oglasu zapri jem namje{tenika od 21. decembra 2011,na osno vu ko je se pri ja vilo 300 kandidata.U radni odnos su primljena ~etiri namje{te-nika, podneseno je 14 àlbi i sve su odbi je-ne u ci jelosti kao neosno vane od Odbora zaàlbe ko ji je jedini nadleàn da u drugoste-penom postupku razmatra zakonitost pro-vedene procedure. No, ovaj konkurs je zaministra MUP-a Muhameda Budimli}asporan, jer su putem njega, kako tvrdi samministar, primani kadro vi ko ji su u rodbin-skim i strana~kim vezama sa SadikomAhmeto vi}em i policijskim komesarom Va-

hidom ]osi}em.No, istina je ne{to druga~i ja, pa je me|u~etiri primljena slu`benika na vedenog kon-kursa i Emina Zuki}, zaposlena na mjestu vo-ditelja operati vno-tehni~kih poslo va u Tre-}oj policijskoj upra vi.

- Nisam ni u kakvoj vezi sa SDA, Ahmeto-

vi}em ili ]osi}em. Ako }emo gledati rodbin-sku vezu, mogu re}i da mi je suprug blizak ro|ak supruge Muhameda Budimli}a i da ni-su u dobrim odnosima. Zbog toga sam nanekoliko konkursa pri je ovoga dobi jalaodbi jenice, kaè Zuki}, ko ja je, uz ispu-njen je op{tih i posebnih uslo va konkursa, su-pruga ratnog vojnog in valida i majka tro jemaloljetne djece.

Primjera radi, na konkursima za vi{eg re-erenta u obradi li~nih podataka u PU Cen-tar, ministar Budimli} izabrao je petnaestuosobu sa liste uspje{nih kandidata, dok je uNo vom Sara je vu zaposlio kandidata ko ji jena listi za poslo ve inormisanja bio deseti. Iz

Upra ve polici je su podsjetili kako je ovo je-dini ja vni oglas ko ji je pro veden za potrebeUpra ve od kada je na ~elu MUP-a KantonaSara je vo Muhamed Budimli}, a da je samministar raspisao vi{e od deset ja vnih pozi-

va te tako zaposlio vi{e od 50 uposlenika.J. M.

Za{to Budimli} osporava upo{ljavanje ~etiri slu`benika

Rodbinska sva|a

kao uslov konkursaNisam u vezi sa SDA, ali suprug mi je blizak ro|ak Budimli}eve ene i nismo u dobrim odnosima

U Urijan-Dedinoj ulici

Izgra|enpotporni zid

Op}ina Centar je fnansirala izgra-dnju potpornog zida u Uri jan-Dedinojulici kod ulaza na tranzit (Put Mladihmuslimana). Izgra|eni armiranobe-tonski zid je duìne 6,50 metara i nje-go va unkci ja je da osigura spoj pome-nute dvi je ulice ko ji je bio nepregledani nedo voljno obezbi je|en zemljanimnasipom. Na toj lokaci ji nalaze se sema-ori, stub uli~ne ras vjete i kontejneri.

Izgradnja zida ko{tala je 3.000 KM,a rado ve je izvodio Grakop iz Kiselja-

ka prema pro jektu ko ji je sa~inio Za- vod za saobra}aj Gra|evinskog a-kulteta u Sara je vu. Za nadzor pro jektabila je zaduèna frma Energoin vest.

Sekretar Ministarstva unutra{njih poslo vaKS-a Edin Zahiragi} demanto vao je bilo kakav fzi~ki kontakt, a kamoli tu~u sa resornim mi-nistrom Muhamedom Budimli}em, kazav {ikako ga tog 8. no vembra ni je ni vidio.

- Ministar je bio taj dan na sjednici Vlade, aja sam oti{ao kod {ea Maksiloaci jalne klinikedr. Farisa Fo~e zbog ciste i upale vilice, tako dami je on otvorio bolo vanje. Posli je toga sam 13.no vembra izvadio tri zuba, pri~a Zahiragi}.

Sekretar MUP-a negira i podatak da je nje-go va supruga zaposlena zahvalju ju}i vezamasa Budimli}em, ve} je kao inspektor protiv po-àrne za{tite (na tom mjestu zaposlena od2001. godine), po usva janju ederalnog Zako-na o PPZ-u, a potom i onoga o organima upra-ve u Kantonu Sara je vo, ova inspekci ja stav lje-na pod okrilje MUP-a.

Zahiragi} je jo{ na bolo vanju iako je 15. no vem-bra na vra}ao u zgradu kantonalnog MUP-a.

Nezvani~no sazna jemo kako je advokat se-kretara Ministarstva unutra{njih poslo va upo-zorio ministra Budimli}a kako ne smi je pro-

valji vati u kabinet Zahiragi}a niti poduzima-ti bilo kakve radnje u vezi sa njego vim kom-pjuterom. Ukoliko to u~ini, takva radnja sma-tra}e se protiv pra vnim djelo van jem, odnosnozloupotrebom poloà ja. J. M.

Sekretar Ministarstva unutra{njih poslova tvrdi

Nije bilo tu~e sa Budimli}em



KULTURA OSLOBO\ENJEutorak,20.novembar/studeni 2012.28

Predsta va “U Zvorniku ja samosta vio svo je srce”, nakon 40 da-na odgode zbog nesretnog ku-}nog pada gla vnog glumca Emi- ra Hadìhafzbego vi}a, doì vje-}e svo ju premi jeru sutra na sceni Kamernog teatra 55. Tek st Ab- dulaha Sidrana, ko ji je pri je jeda- naest godina u Narodnom pozori{tu Sara je vo reìrao Elmir Juki},tako }e se pono vo na}i pred pu- blikom, ali u mnogo intimnoj, ko- morni joj atmoseri - upra vo ona-

ko kako je Sidran od samih za~e-taka ide je èlio.

Glavni glumac spremanHadìhafzbego vi}, ko ji u dra-

mi igra nesretnog Rudu, ko ji se ulo{e vri jeme zadesio u gradu naobali Drine po~etkom agresi je naBiH, smatra da reinkarnaci japredsta ve uop{te ne treba biti ~u-dna. [ta vi{e:

- Kada sam pri je dvi je, tri godine dobio poziv od Sidrana, ko jimi je saop{tio da èli pono voposta viti “Zvornik”, bio sam pot-puno zbunjen. Naime, ni je mi bi-lo jasno za{to uo{te zapo~injatipri~u na temu ko ja je bila sasvim

logi~na, kao {to je potreba ljudida udi{u zrak, na primjer. To jetoliko dobar tek st, da bi ga se trebalo pono vno dramatizirati sva- kih nekoliko godina, da je svo jeutiske na{ popularni glumac.

Gla vni glumac u predsta vi ka-è da se i potpuno opora vio i da

je sasvim spreman za premi jeru,ali nagla{a va da je to i zaslugasjajnog tima ko ji je pripremaopredsta vu:

- Dugo nisam radio pro jektnad ko jim je bila tako dobra aura

i na ko jem je radila tako dobraekipa - od tehni~kog di jela do Su- leta (Sulejman Kupuso vi}, redi-telj, op.a.) i sjajnih kolega. Treba

sko~iti pa re}i hop, ali mi imamozlatnu polugu ko ja se zo ve “UZvorniku ja sam srce svo je osta-

vio” i ja jednosta vno elim {to prije iza}i pred publiku.

Ba{ kao i Hadìhafzbego vi}, ireditelj Kupuso vi} je na ju~era-{njoj konerenci ji za medi je imaosamo ri je~i hvale za ekipu s kojom je stvarao predsta vu.

- Kad imate moti vaci ju vreme-na u ko jem ì vimo, moti vaci julaì i kad zlo~inci o~eku ju nagra-du za ono {to su u~inili, i posebno

kad imate motiv personalitetaansambla, kad imate tako svjeèglumce, onda je realizaci ja imperativ, go vori Kupuso vi}, doda ju}i:

- Mi smo od po~etka pazili dane pono vimo Juki}e vu predsta- vu, ko ju izuzetno po{tu jemo.Ovo je potpuno druga~i ja pos-tav ka, jer ni jedno pozori{te nemaodnos prema publici onakav kakav to ima Kamerni teatar 55. Me-ni se ispunio ì votni san i izuze-tno se radu jem premi jeri.

Premijera rasprodanaTek st “U Zvorniku ja sam osta-

vio svo je srce” nastao je u peri-odu od 1996. do 2000. i go vori o

nasta vniku muzike i horo vo|iRudi, dirigentu amateru ko ji sanja da jednog dana napi{e sim- oni ju o ri jeci Drini, inspirisan

Smetaninom “Vlta vom”. Prili-kom po vratka s jednog takmi~e-nja {kolskih horo va, Rudo svo jeu~enike {alje natrag u Sara je vo,a on svra}a u svoj rodni Zvornik.Tu zapo~inje golgota...

Abdulah Sidran kaè u af{ipredsta ve (ko ju je, uzgred, sjajnograf~ki ri je{ila Fabrika) da ga jemnogo toga inspirisalo za pisanjetek sta, ali da je dosta toga ostaloi van njega, a {to je itekako ima- lo utica ja - oratorij “Mesi ja” Ge-orgea Friderica Handela, pje-

sma “Mejra na tabutu” ZehreDeovi}, kao i za jedni~ka kaa sa“mje{o vitom patrolom” polici-

je, ba{ kod Zvornika, pred sami

po~etak agresi je...U predsta vi, osim Hadìhaf-zbego vi}a, igra ju Admir Glamo~ak,Sabina Bambur, Amar Selimo vi},Fe|a [tukan, Sabit Sejdino vi},Dragan Jo vi~i} i Sadìda [eti}. Na- kon sutra{nje premi jere, bi}e izve-dene i dvi je reprize, 22. i 23. novembra, sve sa po~etkom u 20 sa-ti, a kako se dalo primi jetiti ju~er nablagajni Kamernog, premi jera jerasprodana, dok je jo{ vrlo malibroj ulaznica ostao za reprize.

N. SELIMOVI]

GOLGOTA HUDOG RUDENakon 40 dana odgode, u Kamernom teatru 55 bi}e izvedena predstava“U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce” u reìji Sulejmana Kupusovi}a

Sutra premijera Sidranovog “anti~kog” teksta

Zahvalju ju}i saradnji i razumi je vanjuizme|u OM[ “Av do Samilo vi}” Gora`dei Muzi~ke akademi je iz Sara je va, {kola jena poklon dobila polukoncertni kla vir Es-tonia. Tim po vodom su u posjetu ovoj go-ra`danskoj {koli stigli dekan Muzi~keakademi je iz Sara je va pro. dr. Ivan a vlo-

vi}, prodekan za nasta vu pro. SenadKazi}, te studenti Muzi~ke akademi je.Mnogobrojnim zvanicama i gostima naj-

pri je je toplu dobrodo{licu poèlio dr.pro. Ivan a vlo vi}, ko ji je kazao kako mu je zado voljstvo bora viti u Gora du i da mu veliku radost ~ini saznanje da je polu-koncertni kla vir do{ao ba{ u Gora`de, jerse {kola susretala sa nedostatkom instru- menata za odvi janje nasta ve.

Nakon {to je guda~ki kvartet u sasta vu Ta- mara Arsov ski (prva violina), Dàna Bego- vi} (druga violina), Aida Da ji} (viola) i

Adrian Ivi~e vi} (violon~elo) izveo kompo- zici ju [uberta “Dje vojka i smrt”, ko ja je nagra|ena aplauzom, direktorica OM[ “Av -do Smailo vi}” Selma Verem zahvalila je napoklonu ko ji je nemjerlji ve vri jednosti zaovu muzi~ku {kolu. Uz ri je~i zahvalnosti zasve u~injeno do sada od Muzi~ke akade-

mi je iz Sara je va za muzi~ku {kolu “Av doSmailo vi}”, direktorica Verem dodi jelila je zahvalnicu pro. dr Ivanu â vlo vi}u,dekanu Muzi~ke akademi je iz Sara je va.Ovo li jepo druènje za vr{io je Zlatan Bo-ùta, student Muzi~ke akademi je, sa dèz-impro vizaci jom na kla viru. A. H.

Studenti Muzi~ke akademije Sarajevo u Gora`du

Poklonili klavir[kola u Gora`du susretala se sa nedostatkominstrumenata za odvi janje nasta ve



KULTURAOSLOBO\ENJE utorak,20.novembar/studeni 2012. 29

Mladen BI]ANI]

Prvi ciklus od ~etiri, od ukupnoosam predsta va u natjecatelj-skom programu 29. susreta kaza-li{ta/pozori{ta, zatvorio je nastupSara jev skog ratnog teatra. Njimaje pripala nedjel jna ve~er, kadasu izveli predsta vu “Bio je li jep isun~an dan” temeljenu na isto-imenoj knjizi, pro jekt ko jim suobiljeèna prakti~no dva jubile-ja - 2. maj 1992, datum {to je u

kolekti vnoj memori ji ostao zabi-ljeèn kao dan opsade Sara je va,ali i 17. maj, dan kada je SARTRosno van, od kada je upisan napozori{nu kartu svi jeta. Protekladva desetlje}a dostatan su peri-od da bi se, sa historijske distan-ce, ali jo{ sa ì vim sje}anjemsudionika i su vremenika, moglone{to smisleno progo voriti otom, najstra{ni jem danu u mo-dernoj po vi jesti ovoga grada. Sdruge strane, isto to proteklorazdoblje, os vrnemo li se na sveono {to je u~injeno na daskama{to ì vot zna~e, pot vrdilo je pu-nu oprav danost i vri jednost osni-vanja takvog jednog - angaìra-

nog i ì vog teatra otvorenog - po-zori{nog kolekti va. Stoga je bilosamo pitanje vremena kada }eSARTR uplo viti u nemirne i opa-sne vode dokumentarnog teatra,u ~i jim se brojnim pritokama irukav cima pozori{na istina ta-ko|er skri va - treba samo, poputpredanog i neumornog traga~aza grumenom zlata me|u zr-ncima pi jeska, biti uporan i istra-jati do kra ja, uprkos svim sum-njama i preprekama.

Smak svijetaPomenuta knjiga “2. maj 1992.

- Bio je li jep i sun~an dana” za-pra vo je zbirka sje}anja {to su ih

zapisali gra|ani Sara je va, najra-zli~iti jih zanimanja i uzrasta, aodnose se upra vo na taj dan, danko ji }e potpuno promi jeniti nji-ho ve i vote, sudbine, sno ve. Pre-ma toj knjizi koncipirana je, da-kle, predsta va - re i ju potpisu jeTanja Mileti}-Oru~e vi}, drama-turgi ju Dubrav ka Zrn~i}-Kuleno-vi}, scenograf ju i kostim LejlaHodì} a muziku Nedim Zlatar.Gluma~ki ansambl tvore SonjaGoronja, Mirela Lambi}, AnaMia Mili}, Ma ja Salki}, AmilaTerzimehi}, Benjamin Bajra-mo vi}, Adnan Kreso, Sead Pan-dur i Jasenko Pa{i}. Predsta va jenastala u koprodukci ji SARTR-a i MESS-a, a u okviru {vicarskogkulturnog programa zapadnogBalkana - Network or Partici-pati ve Cultures o Remembran-ce.

Predsta va, zna~i, po~i va nasje}anju, tom jednom od najkrh-ki jih svojsta va ljudskog uma -

ono {to se dogodilo ju~er, tu,pred nama, pokazala su brojnaek sperimentalna istraì vanja upsihologi ji, svjedoci tih zbi vanjaopisat }e svatko na svoj na~in,tuma~enja }e biti jo{ razli~iti ja.Nakon dvi je deceni je, kao {to jeto u na{em slu~a ju, nara vno da

je za o~eki vati da }e se ta razli-~itost u evociranju doìv lja jatog dana samo multiplicirati.Mehanizmi i pute vi ko jima sesje}anje bori protiv zabora va idalje su u seri nepoznatog i nedo voljno istraènog, stoga je isvako svjedo~anstvo o nekomzbi vanju, ako se ne moè potkri- jepiti nekim nepristrasnim argu- mentom, dokazom, harti jom,uvi jek podlo`no sumnji~en ju iospora vanju.

Svega toga itekako su bili svjesni autori predsta ve “Bio je to lijep i sun~an dan”. Oni ovu intri-gantnu pozori{nu pri~u otvara-

ju upra vo dilemama i sumnjama{to proizilaze iz te krhkosti i ne-stalnosti sje}anja, iz te nepouz-danosti {to ra|a sumnju, ali ibunt i otpor. Postupno, ta razinasubjekti vnosti iskaza bli jedi, ja-~a ju slike {to se mogu podupri-

jeti ne~in trajni jim i stameni jimod samog sje}anja - gori Po{ta,to je zabiljeèno, snimljeno, tosmo vidjeli, gori Vi je}nica, tose ne moè zani jekati, grad segranatira i bombardira od jutrado ve~eri - to bar svi vide, to jedokumentirano! U tim trenuci-ma predsta va, na velika vrata,ulazi u svi jet dokumentarnogteatra - ona èli svjedo~iti o ne-~emu {to se zbilja dogodilo, {toni je fkci ja ni dramska konstru-kci ja, {to ne izlazi ispod pera pi-sca ve} iz i vota onih ko ji tu ka- tastrou, kataklizmu, “Armage-don”, smak svi jeta, re}i }e jedan od protagonista predsta ve,stvarno preìv lja va ju. No, madai dokumentaran, teatar se nemoè odre}i svo jih kori jena,

svo jih izvora na ko jima se napa- ja. Tanja Mileti}-Oru~e vi} toisu vi{e dobro zna i po{tu je, u suradnji sa dramaturginjom Du- brav kom Zrn~i}-Kuleno vi}, ~i ja

je pomo} u sre|ivanju i raspo-redu tog tako razno vrsnog materi jala itekako dragocjena i neophodna, ona sklapa ~itav projekt kombinira ju}i dokumen-tarni pristup, zna~i insistiranjena aktu, i ono iza njega, ono {toga sli jedi i zalazi u domen kaza-li{ne fkci je i iluzi je.

Alternativna historijaCitiranje TV-vi jesti tog dana,

no vinskih sadrà ja Oslobo|enja,pozi vanje na autenti~ne, pro vjer- lji ve doga|aje tog dana, suprot-stav lja se onome doìv ljenom iinterpretiranom kroz sje}anjesvakog od podnosilaca tih iska-za - scene iz ì vota u podrumu,teleonskih razgo vora sa nekadadragim ali sada izbjeglim licima,di verzantske “akci je i podvizi” ~i-ne taj drugi sloj, tu “alternati vnuhistori ju” ko ja u teatru ovogaànra èli zauzeti ra vnopra vnupozici ju sa onom “verifcira-nom po vi je{}u”. U predsta vi “Bio

je li jep i sun~an dan” to unkci-onira vrlo skladno i dobro “u{ti-mano”, gluma~ki ansambl u un-kci ji je ide je pro jekta - a to je prije svega poziv na razgo vor, na di- jalog, jer nema drugog na~ina dase te dvi je histori je usklade, da sepreklope i nasta ve ì vjeti jednauz drugu. Bertolt Brecht, a nanjega se predsta va ~esto pozi va,u svom Malom organonu za te-atar (1948-1954) pou~a va: “Po-

vi jesne uvjete ne smi jemo, dakako, zami{ljati (niti oni nasta ju)kao tamne sile (pozadine), ve} injih stvara ju i odrà va ju (i mi jenja ju) ljudi: njih tvori ono {to seupra vo doga|a”. Sara jev ska predsta va na tom je tragu kazali{neistine, njoj je predana i u tome jenjena neporeci va vri jednost.

29. susreti pozori{ta/kazali{ta u Br~kom

Dokumentarni teatar

na tragu sje}anjaPredstava “Bio je lijep i sun~an dan” SARTR-a zatvorila prvi ciklus od

~etiri, od ukupno osam predstava, u natjecateljskom programu

Po vodom obiljeà van ja 110godina posto janja Hrvatskogkulturnog dru{tva Napredak u sri jedu, 21. studenog, u 18 sa-ti u Domu Oruànih snagaBiH u Sara je vu bit }e uprili~e-na sve~ana akademi ja.

Na akademi ji }e biti dodi je-ljena Napretko va priznanjaosobama ko je ci jene rad ovoga dru{tva i ko je su doprini je-le radu Dru{tva i kulture. Na-stupit }e ~lano vi Napretko vogtri ja Magis: Dario Vu~i} i BorisLon~ar i sopranistica KatarinaKiki}, olklorna skupina HKD-a Napredak - podru`nica Bu-

so va~a, Napretkov zbor iz Ku- presa, te glumci Vedrana Se- ksan i Miro Barnjak.

HKD Napredak osno valo jeHrvatsko potporno dru{tvo zapotrebe |aka srednjih i visokih{kola iz BiH u Mostaru 14. ruj- na 1902. i Hrvatsko dru{tvoza namje{tanje djece u zana-te i trgo vinu u Sara je vu 11.studenog 1902. Kako su obadru{tva imala identi~ne cilje-

ve i zadatke, da pomognu |aci-ma i studentima, 1907. ujedi-nju ju se i djelu ju za jedno podimenom Napredak. Ponose se~injenicom da su stipendirali

dva bh. nobelov ca Ivu Andri-}a i Vladimira Preloga.

HKD Napredak ima vi{e od20.000 ~lano va u 56 podru-`nica.

- Naro~ito se ponosimo na-{im Fondom za stipendiranje“Ivo Andri} - Vladimir Pre- log”, iz ko jeg je do sada podi-

jeljeno preko 2.700 stipendi jai potpora. Od svo je obno ve(1990) do danas HKD Napre-dak je ukupno realizirao 7.092razli~ita kulturna programa,kaè mr. sc. @eljko Grubi{i},tajnik Dru{tva. Mr. S.

110 godina od utemeljenja HKD-a Napredak

SVEÂNA

AKADEMIJA

Ve~eras }e u 18 sati na multi-medi jalnoj sceni Franje va~kogme|unarodnog studen tskogcentra (Zagreba~ka 18) biti odi- grana premi jer na predsta va“Klo vnologi ja”. Po vodom Evrop-ske sedmice za smanjen je otpa-da (EWWR), od 17. do 25. novembra i Me|unarodnog dana

djeteta (20. no vembra), Udruè-nje dramskih umjetnika Altte-atar pripremilo je ovu premi je-ru.

Ri je~ je o no voj teatarskoj po- slastici nami jenje noj naj- mla|ima, zaba vnoj, duho vitoj i“ekolo{ki osvi je{tenoj” predsta-

vi. Publika }e u predsta vi upoz-nati dva vesela klo vna, ko ji krozniz komi~nih situaci ja i zapletaupozna ju mali{ane sa osno vnimprincipima o~u vanja ì votnesredine. U ulogama klo vno vapo jav lju ju se glumci mla|e generaci je, Alisa â ji} i Emir Fej- zi}, dok su autori Adnan Lugo-nji} i Mario Drma}.

Udruènje dramskih umjet-nika Altteatar, posljednjih je godina doprini jelo sveukupnoj te-atarskoj ponudi Sara je va i, slobodno se moè re}i, ci jele BiH,kao i razvo ju obrazo vnog procesa djece ko ja se kroz teatarski ~in

educira ju i otkri va ju zna~aj isnagu kreati vnog izraza.

U~e{}a na zna~ajnim esti va-lima (PIF Zagreb, Susreti lut- karskih pozori{ta/kazali{ta Bu- gojno BiH, MESS, Dani BiH u Li-onu, Pozori{te Zvezdari{te Beo- grad, Zlatna iskra Kragu je vac), te

brojne nagrade i priznanja, po-t vrda su kvaliteta djelo van ja i ra-da Altteatra, upornosti i proe-sionalne odgo vornosti da se i te-atar namijenjen djeci odliku jestvarala~kim i umjetni~kim pro- gresi vnim dometima.

Klovnologija

U Franjeva~kom me|unarodnomstudentskom centru



SCENA OSLOBO\ENJEutorak,20.novembar/studeni 2012.30

Sino} je u Sara je vu u dvoraniBosanskog kulturnog centraodràn veliki humanitarni koncert ko ji su organizirali u~enici,profesori i biv {i u~enici Srednjemuzi~ke {kole Sara je vo sa gosti-ma. Cilj je bio prikupljan je sredsta va za li je~enje nasta vnice AlmeMurato vi}. Naime, ri je~ je o dru-

gom koncertu ko ji je organiziranna inici jati vu u~enika ove sara-

jev ske {kole. Prvi je bio "ConcertEx-Generations & Friends", ko ji jeodràn 6. juna pro{le godine zaKenana Dedi}a, biv {eg u~enika iharmonika{a. On je ovaj put na-stupio na koncertu.

U~estvo vali su brojni renomi-rani umjetnici, biv {i i sada{njiu~enici Srednje muzi~ke {kole,kao i njiho vi pri jatelji Enes Bego- vi}, Kenan Ma~ko vi}, ~lano vi grupe Maximum Power, te Nenad Te-{i}, ko ji di jele isti plemeniti cilj.

Od biv {ih u~enika {kole nastu-pili su Kenan Dedi} na harmoni-ci, vokali @eljka Kata vi} - Pilj,

Dunja Fazli}, Latif Mo}e vi}, Aldi-

jana Tuzlak i ~lanice ansamblaCabaret Negra î~i} i Aida Mu{a-no vi}, te harmonika{ Zlatan Ra- don~i} i klarinetista Meho Rado-

vi}, kao i profesori Srednje mu zi-~ke {kole: vokalistica Gordana

Topi}, pi janista Samir Fejzi}, vi-

olinista Boris Lon~ar, harmonika{ Alen Hodì} i violinistica TatjanaRomani} - Pirali} i u~enice Emi- na Tufo i Lami ja êljo uz ~lano-

ve Maximum Powera.Dvorana BKC-a bila je prepuna,

okupili su se ljudi dobre volje da svo-

jim prisustvom u~ine dobro i pomognu u prikupljan ju sredsta va za li-

je~enje nasta vnice Alme Murato vi} jer dobro se dobrim vra}a.

- Vi jest da je jo{ jedan mladi ì- vot ugro en inspirisala nas je da

uradimo ne{to {to }e pomo}i na-

sta vnici Murato vi} da u potpu-nosti pobi jedi bolest protiv ko je setako hrabro bori. @eljeli smo pokazati ovoj mladoj osobi da ni je samana{im koncertom "Muzika i vota",poru~ili su iz Vi je}a u~enika Srednje

muzi~ke {kole Sara je vo.

U sklopu turne je 777 popularnapje va~ica Rihanna odlu~ila jeobrado vati sve svo je fano ve pose-bnim iznena|enjem. Pje va~ica jesa sobom u pri vatnom avionu povela 250 fano va i no vinara.

Ali, iznena|enju tu ni je bio kraj.Rihanna je svakom od njih poklo-nila narukvicu s di jamantima ikarte za koncert na ko ji putu ju. Naletu je pokazala kako se uprkosbrojnim oba vezama zna zaba viti te

je tokom leta od Los Angelesa doMexico Citya pila {ampanjac i te- kilu nazdrav lja ju}i s fano vima.

- Ovo je bilo nezabora vno isku-stvo. Odli~no sam se zaba vila, a sigurna sam i svi ostali u avionu, rekla je Rihanna za MTV.

Rihanna }e tokom svo je turne- je realizirati sedam koncerata u sedam grado va iz sedam drà va(777) tokom ko je }e predsta viti no-

vi album "Unapologetic".

VELIKI HUMANITARNI KONCERT U BKC-u

Rihanna na turneju 777

Povela 250fanova u avionu

MUZIKA @IVOTAKoncert su organizirali u~enici, profesori i biv{i u~enici Srednje muzi~ke {kole Sarajevo sagostima, a cilj je bio prikupljanje sredstava za lije~enje nastavnice Alme Muratovi}



SARAJEVO-Zagreb, stan u centruSara jeva, za trosoban u centru Zagre-ba, na potezu tramva ja. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k

MIJENJAM dvosoban stan, za ve}itrosoban ili proda jem. Mob. 061/864-651.k

MIJENJAM stan u centru Dobo ja zaSara jevo ili Tuzlu. Mob. 061/483-

262.kMIJENJAM ili proda jem dvosoban 58m2 + balkon, Getaova br. 9, I sprat,pred {kolom, C faza, c. gri janje, za Lu-àne Ilidà. Tel. 033/456-510 i 061/521-444.k

MIJENJAM jednosoban stan 38 m2,ul. Grbavi~ka za manji dvosoban iliproda jem. Mob. 061/401-205.k

MIJENJAM stan 75 m2 + garaà, ul.Ote{kog bataljona Ilidà za Bi jeljinu.Mob. 063/790-480.k

GARSONJERA 28 m2 u Vi{egradu zaSara jevo ili proda jem. Mob. 061/530-314 i 033/228-446.k

VE]A ku}a u Rudom, 3 sprata, pos.prostor, garaè i 600 m2 zemlje, za ne-kretninu u Sara jevskom Kantonu.Mob. 061/709-430.k

MIJENJAM stan 70 m2 + garaà,

Ote{kog bataljona, Otes-Ilidà, za Bi-jeljinu. Mob. 063/790-480.k

MIJENJAM stan u Dobo ju, za Sara-jevo, Vogo{}u ili Ilidù. Mob. 061/483-262.k

MIJENJAM stan, Alipa{ino 48 m2, 1sprat, C faza, za ve}i, prednost ista lo-kaci ja ili ku}a u Sara jevu. Mob.061/749-305.k

POTREBAN dvosoban namje{tenstan, u Hrasnici, sa gri janjem, internetkonekci jom i kablovskom, na periodod 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431,033/209-955.k

AGENCIJI potrebni stanovi za izda-vanje i proda ju, li jenti poznati.Tel.061/360-084.k

AGENCIJA potraù je stanove i ku}e,za proda ju, profesionalna usluga.Mob. 061/136-705.k

POTREBNI prazni i namje{teni stano-vi za iznajmljivan je. Tel. 061/350-448.k

AGENCIJI potrebno vi{e stanova uzgradi za iznajmljivan je. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k

POTREBNO vi{e stanova za proda jui izdavanje u kantonu Sara jevo. Tel:062/200-777, 033/203-127.k

POTREBNO vi{e praznih i namje{te-nih stanova i ku}a za iznajmljivan-je.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

IZDAJEM dvosoban li jepo namje-{ten stan na Mejta{u, blizu Katedra-le, stambena zgrada, centralno gri ja-

nje, adsl. i telefon, mjese~na kiri ja 500KM + reì je. Kontakt: 033/211-101.k

IZDAJEM dvosoban potpuno namje-{ten i opremljen stan na .Vili. central-no, kablovska, svi aparati. Zvati posli-je 17sati Mob. 063/792-069.sms

GARA@A, Nova Breka, 100 KM.Mob. 062/619-361.k

IZDAJEM-ustupam mali granap, ekstra lokaci ja, Ilidà. Mob. 066/879-870.k

IZDAJEM dvosoban li jepo namje-{ten stan, 200m od zgrade predsje-dni{tva, centralno gri janje i lift, 500KM + reì je. Mob. 060/317-6748.k

IZDAJEM jednosoban namje{ten stanpo èlji za dvi je studentice. Tel. 535-475.k

IZDAJEM pos. prostor 200 m2, 20 par.mjesta, Slatina 8, sve novo, 2.200 KM.Mob. 062/619-361.k

IZDAJEM vi{e atraktivnih stanova uPehlivanu{i full namje{ten u ci jenu kri- je ulazi ve}ina reìjski tro{kova. Tel.062/959-29.k

IZDAJEM trosoban namje{ten stan,kod Pozori{ta-Sara jevo, zasebno gri- janje, kab. satelitska, klima, blindvrata, parking mjesto. Mob. Mob.061/133-191.k

IZDAJEM poslovni prostor 60 m2,âr{i ja, S. B. Ba{agi}a, kod po{te.Mob. 061/609-735.k

HITNO u Pofali}ima kod Fabrikeduhana izda jem manji dvosoban stan,kompletno i kvalitetno adaptiran, saugradbenom kuhinjom i aparatima,sve novo, 330 KM/mjese~no. Mob.061/559-235.k

IZDAJEM garaù na Ko{evskombrdu nad Robotom. Tel: 615-636.k

IZDAJEM komfornu sobu studen-tkinji, strogi centar. Tel. 063/931-407.k

IZDAJEM dvosoban namje{ten stan

na Alipa{ino B faza, 300 KM. Tel.061/842-989.k

VRACA, izda jem namje{ten stan. Tel.521-204.k

IZDAJEM dvokrevetnu sobu, cen.grij. inter. kab. Ciglane. Mob. 062/253-440.k

IZDAJEM pos. prostor, strogi centar,kancelarijskog tipa. Mob. 061/812-046.k

IZDAJEM namje{tenu sobu, centar,ôbani ja, cen. gri janje, mogu i dvi jedjevojke. Tel. 200-564.k

IZDAJEM pos. prostor 25 m2, sa svimsadrà jima, Alipa{ino polje, stam.zgrada, za sve djelatnosti. Tel. 542-357,456-703.k

GRBAVICA, u blizini [umarskog fa-kulteta izda jem jednosoban namje{tenstan, 34 m2. Mob. 061/375-141.k

DOBRINJA Mustafe Latifi}a 60 m2, 1spra, bez stvari 300 KM. plinsk gri ja-nje. Tel: 066/995-944.k

IZDAJEM 2 poslovna prostora, zgrada papagajke, jedan 40 m2 a drugi od20 m2. Tel. 033/535-165 i 061/141-676.k

IZDAJEM garaù u Papagajci. Mob.061/140-442.k

IZNAJMLJUJEM namje{ten stan ucentru strancu ili zaposlenom br.paru.Tel: 062/169-663.k

IZDAJEM dvosoban stan na êngi}Vili. Mob: 061/183-437.

IZDAJEM garaù, povoljno, Bule-var M. Selimovi}a 43. Tel. 654-204.k

IZDAJEM sobu, blizu med. i gra|. fa-kulteta. Tel. 205-396.k

IZDAJEM namje{ten manji dvosobanstan, vi{e Ba{~ar{i je, Mihrivode 13A,150 KM + reì je. Mob. 063/557-037.k

KATEDRALA blizina, izda jem osobili jepo namje{ten stan 70 m2, et. gri ja-nje. Mob. 061/488-033.k

IZDAJEM namje{tenu garsonjeru,ènama, moè i bra~ni par, 150 KM.Mob. 061/358-772.k

IZDAJEM garaù kod Drveni je mosta. Mob. 061/157-677 i 033/218-490.k

IZDAJEM stan, na Grbavici, [oping,54 m2, M. Muteveli}a, 4 sprat, namje-{ten, 450 KM. Mob. 061/540-015.k

IZDAJEM jednosoban stan Ko{evskobrdo ci jena 200 KM + reì je. Tel.206-322.k

IZDAJEM pos. prostor, Marin dvor, 15m2, 400 KM mjese~no. Mob. 063/732-410.k

IZDAJEM poslovni prostor preko pu-ta suda, 36 m2, ul. [enoina br. 6. Mob.062/326-886.k

KONFORNO namje{tena garsonjerau novom objektu za jednu ili dvi je os-

obe, u centru grada - Mejta{ + dvori-{te, parking i vrt. Mob. 061/869-396.k

IZDAJEM ku}u na sprat, 4 sobe, ku-hinja, mkri ~vor, nus prostori je, dvo-ri{te, vrt, parking, povoljno. Mob.061/869-396.k

IZDAJEM pos. prostor 20 m2, Vogo-{}a, novogradnja, 350 KM mjese~no.Mob. 063/732-410.k

IZDAJEM ku}u sa dvoeta`nim sta-nom, garaòm i dvori{tem.Tel.061/812-046.k

LIJEPO namje{tena garsonjera, Ko-{evsko brdo, 30 m2, N.[.Dede, 300 KM.Mob. 061/072-845.k

NAMJE[TEN stan, M. dvor, A. Bra-una, 5 sprat, potkrovlje, 67 m2, 400KM. Mob. 061/072-845.k

IZDAJEM garaù u Vogo{}i, ul. Par- tizanskog odreda Zvi jezda br. 32.

Mob. 061/625-309.k

IZDAJEM namje{ten jednosoban stan,poseban ulaz, iza Merkatora, Novo Sa-ra jevo. Tel. 616-649.k

NAMJE[TEN stan 55 m2, Pehlivanu-{a, iza Katedrale, Stari Grad, 500KM. Mob. 062/649-370, 066/160-788.k

IZDAJEM dvosoban namje{ten stancent. gri janje, internet, kablovska.Tel.544-863 i 061/809-336.k

IZDAJEM garaù u Centru grada[trosma jerova ulica. Tel. 061/908-587.k

IZDAJEM namje{tenu garsonjeru,ul. Trebevi~ka. Tel. 033/443-620.k

IZDAJEM namje{tenu sobu, gri janje,upotreba kuhinje, kupatila, na duèvri jeme, ozbiljnom zaposlenom, N.Grad. Tel. 463-977.k

IZDAJEM trosoban namje{ten stan,kod okretaljke Jezero. Tel. 442-998,061/525-795.k

IZDAJEM namje{tenu trgovinsku ra-dnju, za granap, 40 m2, 250 KM.Mob. 061/358-772.k

IZDAJEM jednosoban namje{ten stan,na Marin dvoru. Mob. 066/775-459.k

IZDAJEM garsonjeru u Kova~i}ima.Mob. 061/864-086.k

SOBA studenticama, I god. studia, kodHoliday Inna, prekoputa kampusa. Tel.00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k

POSLOVNI prostor zgrada Lorisa, 70m2, I sprat, 700 KM, pos. prostor uHrasnom, Dàmijska, 250 m2, V sprat,sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k

IZDAJEM luksuzno opremljen apart-man 120 m2, lokaci ja 300 m od OHR-a, priklju~ak interneta, kablovska imjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k

IZDAJEM nenamje{ten stan 75 m2, naduè vri jeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob.061/744-523.k

IZDAJEM poslovni prostor 15 m2 uCentru grada. Tel: 757-908.k

IZDAJEM jednosoban namje{ten stan,Nevjestina 38, 200 KM. Tel.0038762823248.k

IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenusobu u blizini studentskog kampusa,centralno gri janje, kablovska TV. Tel.033/652-293.k

IZDAJEM sobu blizu medicinskog igra|evinskog fakulteta. Tel. 033/205-396.k

IZDAJEM garsonjeru i dvosobanstan, Mjedenica Tel. 062/908-359 po-li je 15 sati.k

IZDAJEM dvokrevetnu sobu, centralno gri janje, internet, kablovska, ci-glane. Mob. 062/253-440.k

IZDAJEM namje{ten jednosoban stan,studentima ili zaposlenoj èni, Aero- dromsko naselje. tel. 033/656-327.k

IZDAJEM sobu sa gri janjem, stu-

dentici. Zma ja od Bosne 28. Tel. 613-351.k

IZDAJEM garaù u naselju Kvadrant,êngi} vila. Mob: 062/326-484.k

IZDAJEM pos. prostor na Ba{~ar{i ji,Nove Daire, opremljen, pogodan zakancelari je. Tel. 533-123.k

IZDAJEM manju garsonjeru. Tel.033/204-706.k

IZDAJEM namje{ten stan, privatnaku}a, poseban ulaz. Tel: 062/255-827.k

IZDAJEM prostor 50 m2, za knjigo-vodstvo, ograone, kro ja~ke radione idr. Gornje Ciglane u stambenoj zgra- di. Mob. 061/357-786.k

IZDAJEM dva jednosobna poluna-mje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba-{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632.k

IZDAJEM namje{ten stan u privatnojku}i, centar. Tel. 204-984.k

IZDAJEM prostor za nadogradnju no-kti ju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809-319.k

SLATINA kod porodili{ta Jezero, pos.prostor pogodan za sve namjene, 190m2, 2.500 KM/m2. Mob. 061/170-254.k

IZDAJEM stan u privatnoj ku}i 1200kvadrata.Tel. 033/440-747.k

IZDAJEM stan u ku}i ko ja ima skladi{nji prostor, parking prostor. Tel:066/068-461.k

IZDAJEM garaù u strogom centrugrada ul. [trosma jerova 2. Mob.061/908-587.k

IZDAJEM na duì period, jednosobannamje{ten stan . Vila cent. gri janje.Tel. 061/715-607.k

IZDAJEM dvokerevetnu sobu, centralno gri janje, internet, kablovska, Ci-glane. Mob. 062/253-440.k

VEOMA povoljno izda jem poslovniprostor u shoping centru, 110 m2,prve tri kiri je gratis!!! Mob. 061/778-367.k

IZDAJE se soba sa upotrebom kuhi-nje, centralno gri janje blizu fakultetatramvaj. Tel. 063/454-517.k

IZDAJEM jednosoban namje{ten stan,ul. Ke~ina br. 30/2, stari grad. Mob.061/082-569.k

IZDAJEM pos. prostor 25 m2, Zelenihberetki 12. Mob. 061/252-663.k

IZDAJEM pos. prostor 60 m2, êka-lu{a 10. k

IZDAJEM garaù u Trnovskoj 4 Ko-va~i. Tel: 204-678.k

IZDAJEM sprat ku}e fameli jarnojporodici ili studentima. Tel: 655-787 ili061/778-245.k

IZDAJEM komfornu sobu na Mejta-{u, iznad pi jace Markale, ènskoj os-obi. Tel. 225-747, 063/947-075.k

IZDAJEM garaù, privatna ku}a, naGrbavici I. Mob. 063/639-213.k

BISTRIK, proda jem jednosoban stan,32 m2, tre}i sprat. Mob. 061/722-558.sms

BREKA, proda ja trosobnog stana naII spratu, 78 m2 + balkon. Mob.061/205-705.sms

NOVO izgra|eni objekat na Stupu, Pi- ja~na 112, proda je se poslovni prostorod 174 m2 i 316 m2 rau-bau ci jena1.170 m2 + P.D.V., ugrun~eni. Mob.061/548-023.sms

PRODAJEM stan u Bu~a Potoku,novogradnja, kod Interexa, 59 m2, cijena 1.550 KM/m2. Mob. 061/509-259.sms

PRODAJEM ili izda jem jednoiposo-ban namje{ten stan, 42 m2, I sprat, unovogradnji kod Aut. st. u Ist. Sara-

jevu, useljiv 1.12. 2012. Tel. 062/317-

306.smsVIKENDICA, Gladno polje, Vlakovo,1200 m2 oku~nice + 100 m2 stambenogprostora, vo~njak, pomo}ne prostori-

je, asfaltni put, svi priklju~ci, 75.000KM. Mob. 066/995-944.k

CENTAR, êkalu{a, iznad stomato-lo{kog fakulteta, 130 m2, I sprat, 1.800KM/m2. Mob. 061/702-881.k

TROIPOSOBAN stan u centru, ul. Pe- traki jina, I kat, 115 m2, useljiv, plinskogri janje, papiri uredni, ci jena 250.000KM. Mob. 061/320-439.k

NOVOGRADNJA, Isto~no Sara jevo,ul. Spasovdanska, IV sprat, 50 m2,70.000 KM. Mob. 065/819-136.k

STAN, Hrasno, ul. Porodice Ribara, 52m2, VPR., zatvorena terasa, 95.000KM, stan ul. Grada~a~ka, 52 m2, IVsprat, potrebna adaptaci ja, 76.000

KM, centralno gri janje. Mob. 062/959-129.k

STAN na Aerodromskom naselju, ul.Akifa [eremeta, I sprat, adaptiran, 50m2, 80.000 KM. Mob. 063/034-355.k

STAN u centru Vogo{}e, 113 m2, ci je-na 1050 KM/m2, petosoban, dvoeta`ni.Tel. 061/733-956.k

STAN u Sara jevu, ~etverosoban (94 m2

+ 42 m2), sa dva wc i terasom. Tel.061/733-956.k

PRODAJEM dvosoban stan, ^. Vila I,67, 5 m2 + dva balkona, dva mokra~vora. Tel. 033/649-457.k

DOLAC Malta, dvosoban stan 55 m2,II sprat, stanje solidno, useljiv, cen. gr.lift, 1.500 KM/m2. Mob. 061/269-835.k

PRODAJEM nov, namje{ten stan 63m2 Aerodromsko, Hajrudina [abani-

je, kva litetna gradnja. Tel: 061/102-212.sms

NOVO izgradeni objekat na Stupu Pl- jacna 102. Proda je se poslovni prostorod 174 m2 i 316 m2 rau-bau ci jena 1170m2 + p.d.v. Ugrun}eni. Tel: 061/548-023.sms

HITNO proda jem ku}u, Ilidà, ul.Kasindolska sa dva odvo jena trosobnastana, komplet sve novo ura|eno, gri- janje eta`no, 600 m2 ba{te, garaà,228.000 KM. Mob. 061/559-235.k

GRBAVICA, 80 m2, V sprat, sa lif tom(trosoban) ni je zadnji, novogradnja-nadogradnja, 135.000 KM, Ferhadi ja105 m2, I sprat, spreman za adaptaci-

ju, 240.000 KM. Mob. 061/559-235.k

PRODAJEM na Ba{~ar{i ji po slovniprostor 35 m2, prizemlje i stan 50 m2

iznad. Tel: 061/745-525.k

PRODAJEM 4 duluma zemlje prveklase Luke-Livade, pored ri jeke uz gla-vni put. Tel. 066/463-4949.k

GRBAVICA-Splitska, 54 m2, I sprat,stanje odli~no, 93.000 KM, Grbavi-ca-B. Muteveli}a, 52 m2, III sprat,odmah useljiv, 93.000 KM, Grbavi-ca-H. Brki}a, 37 m2, suteren, stanje dobro, plin, 52.000 KM. Mob. 061/559-235. stanovisara jevo&yahoo.com

AERODROMSKO naselje, ul. R. To-mi}a, pored Konzuma, 39 m2, I sprat+ balkon, plin do vrata, stanje dobro,59.000 KM. Mob. 061/269-835.k

GRBAVICA, dvosobni stanovi i jedno-sobni, povoljno. Mob. 0617559-235.k

VI[E STANOVA A. gradnje u Centrud 75 m2-175 m2.Tel. 061/299-911.k

STAN BREKA 105 m2 dvoeta`ni M.Su{i}a 79 m2 Mu jezinovi}a. Tel.063/157-832.k

STAN CIGLANE 79 m2. Tel. 062/758-

330.kSTAN 60 m2 . Vila V kat lift povoljno.Tel. 061/299-911.k

KU]A KOVAÎ 150 m2 + garaà na300 m2.Tel: 061/299-911.k

STAN Bolni~ka Centar 77 m2 stan ô-bani ja 96 m2. Tel. 062/732-330.k

D. MALTA, ul. M. Maruli}a, 56m2/XIV sprat, dvosoban, dobro o~uv-an, cen. gri janje, balkon, lift, 1.520KM/m2. Mob. 061/269-835.k

OTOKA, jednosoban 37 m2 + balkon,3 sprat, o~uvan, 31.000 eura, ul. Gra- da~a}ka, pored Merkura. Mob.061/269-835.k

PRODAJEM dvosoban stan . Vila I67, 5 m2 + dva balkona, dva mokra~vora, dvostran. Tel: 033/649-457.k

KU]A u Centru Breze plac 600 m2

, 3stana po 90 m2 ci jena 125, 00 KM. Tel:062/577-638.k

PRODAJEM devastiranu vikendicu uKi jevu sa gra|evinskom dozvolom. Tel.062/642-989.k

PRODAJA

PONUDA

POTRA@NJA

ZAMJENA



mali Oglasi OSLOBO\ENJEutorak, 20.novembar/studeni 2012.32

DOBRINJA 5, ul. Trg grada Pratoa, 47m2, jednoiposoban, VII sprat, lift, c.g.,59.500 KM. Mob. 061/247-777.k

GRBAVICA, ul.Grbavi~ka, 37 m2, je-dnosoban, I kat, balkon, ju`no or jen-tisan, 74.000 KM. Mob. 066/340-748.k

HRASNO, ul. Dàmijska, 54 m2, dvo-soban, X kat, 2 balkona, dvostran,1.750 KM/m2. Mob. 062/295-919.k

CENTAR ul. Odoba{ina, 44 m2, I

sprat, jednoiposoban, renoviran, plinsko eta`no, 82.000 KM. Mob. 061/150-519.k

DOLAC Malta, ul. Fojni~ka, 72 m2,trosoban, I sprat, balkon, 115.000KM. Mob. 061/526-243.k

STARI grad, ul. Logavina, 81 m2, tro-soban, prizemlje, plinsko eta`no, 1.700KM/m2. Mob. 061/899-209.k

ALIPA[INO polje, ul. N. Smailagi}a,67 m2, dvoiposoban, VIII kat, dvostran,fixsno 1.200 KM/m2. Tel. 033/711-665.k

ÂNGI] Vila, ul. Grada~a~ka, 54m2, dvosoban, V sprat, balkon, dvostran, 75.000 KM. Tel. 033/711-666.k

PRODAJEM stan u Saraj polju, 48 m2,II sprat. Mob. 061/170-218.k

PRODAJEM devastiranu ku}u naVratniku sa gra|evinskom dozvolomi pro jektom. Tel. 062/642-989.k

PRODAJEM stan 71 m2, strogi centar.Mob. 061/398-420.k

TOPAL Osman Pa{e 66 m2 1. sprat,kancelarijski prostor. 700 KM.

MARIJIN Dvor, K. Tvrtka, dva stana,96 m2, 1 sprat, 2.200 KM/m2 i 128 m2,1 sprat, 2.000 KM/m2. Mob. 062/383-064.k

STAN renoviran 160 m2 strogi Centarzvati posli je 16 sati. Tel. 062/766-946.k

DOBRINJA 5, Trg G. Prato, 7 sprat,77 m2, 105.000 KM. Mob. 062/383-064.k

MARIJIN dvor, 84 m2, VP, A. Brauna,300.000 KM. Mob. 062/619-361.k

GRBAVICA, H. êmerli}a, 52 m2, 5sprat, 100.000 KM, Centar, Bolni~ka,

77 m2

, trosoban, 1 sprat, 2 balkona,2.350 KM/m2. Mob. 061/320-439.k

PREPOLJÊVA 38 m2 i 54 m2, reno-virani, 1 sprat, 2.300 KM/m2, Grada-~a~ka, 52 m2, 4 sprat, nema lift, potre-bna adaptaci ja, 76.000 KM. dMob.062/959-129.k

STARI Grad, M.H.Ba{eski je, 100 m2,3 sprat, renoviran, 200.000 KM, N.Smajlagi}a, 54 m2, 10 sprat, 2 lif ta, re-noviran, 76.000 KM. Mob. 062/959-129.k

STAN 34 m2, Bjelave, 1 sprat, adapti-ran, namje{ten, 75.000 KM. Mob.062/619-361.k

PRODAJEM povoljno garaù 12, 5m2, vl. 1/1, grunt, centar grada, ul.Kranj~evi}eva (ispod Konzuma). Mob.061/869-396.K

PRODAJEM garaù gruntovno ukn- jièna, [oping - Grbavica. Mob.061/548-875.k

PRODAJEM dvosoban stan 60 m2 uBanja luci. Tel. 051/370-141.k

GRBAVICA, troiposoban stan 85 m2

renoviran sa garaòm. Mob. 061/964-797 i 33/617-742.k

ALIPA[INO Polje, ul. Bosanska, 5sprat, 43 m2/1.600 KM, Geteova 8sprat, 59 m2/1.400 KM. Mob. 065/819-136.k

STARI grad, âdordìna, 1 sprat,adaptiran, 57 m2, ba{ta, 88.000 KM, I.Sara jevo, novogradnja, Spasovdanska,4 sprat, 50 m2, 70.000 KM. Mob.065/819-136.k

PRODAJEM ku}u G. Hotonj 85 m2 +750 m2 oku}nice gri janje, centralnoplinsko i svi drugi priklju~ci i 1/1.Tel:033/200-509.k

PRODAJEM dvospratnu ku}u u na-selju Silolje. Mob. 062/868-328.k

STOLAC, Dubrave, Prenj, proda jemzemlji{te, njiva i dva pa{njaka, uzput. Mob. 063/316-826, 036/805-160.k

JAHORINA-vlahovi}i, 3 km od staza,devast. vikendica, 575 zemlje, proda-

jem jef tino. Mob. 061/191-907.k

PRODAJEM zemlju na Ni{i}koj visoravni. Mob. 061/483-262.k

PRODAJEM useljivu ku}u sa 500 m2

oku~nice, Hladivode Stari grad. Mob.061/534-319.k

PRODAJEM stan 70 m2, ul. NerkezaSmajlagi}a, 85.000 KM, Alipa{ino pol-

je. Mob. 063/790-480.k

PRODAJEM jednosoban stan, 40 m2,Grbavica I. Mob. 061/098-582.k

PRODAJEM manju ku}u na Vratni-ku, gri janje, parking, bez ba{te, moè

i zamjena. Mob. 061/521-194, 033/238-776.k

MEJTA[, K. potok, 3 sprat, dva odvo- jena stana 41 m2 i 30 m2, proda je se kao

jedna cjelina, 140.000 KM. Mob.065/819-136.k

DOBRINJA, J. Jolovi}a, 1 sprat, 67m2, 97.000 KM. Mob. 065/819-136.k

HRASNO, A.B.[imi}a, 47 m2 + 30 m2

terase, 3 sprat, 100.000 KM. Mob.063/732-410.k

PRODAJEM zemlji{te 1, 470 m2, sun-~ano Paljevo Rje~ica, Novi grad- Tel.033/218-753.k

PRODAJEM dvosoban stan 57 m2

Kolodvorska kod Soci jalnog. Tel.061/905-212.k

D@EMALA B. 46 m2, renoviran,68.000 KM, Hamdi je Turajli}a 57 m2,2 sprat, renoviran, bez ulaganja,85.000 KM. Mob. 062/959-129.k

KO[EVSKO brdo, A. Hangi ja, 2sprat, trosoban, 77 m2, 215.000 KM.Mob. 063/732-410.k

PRODAJEM trosoban stan na Cigla-nama ul. Husrefa Redi}a, 78 m2, sprat2, 2.250 KM/m2. Mob: 061/540-015.sms

PRODAJEM stan 72 m2, ul. Muse ]a-zima ]ati}a br. 18/III. Tel. 033/458-700i Mob. 061/906-641.k

PRODAJEM pos. prostor 87 m2, Ve-le{i}i, stambena zgrada, pogodan za svenamjene. Mob. 061/540-015.k

PRODAJEM garsonjeru 32 m2, 5sprat, useljiva, novogradnja, Stup-Tibra 2, ci jena povoljna. Mob. 061/540-015.k

PRODAJEM stan 89 m2, 1 sprat, ul.M. Spahe 8, moè biti i pos. pros. Mob.

0617229-086.kPRODAJEM stanove u Vogo{}i, novogradnja, 47 m2 i 61 m2, 1.550 KM/m2.Mob. 061/540-015.k

PRODAJEM jednosoban stan 40 m2,Grbavica. Mob. 061/098-582.K

PRODAJEM trosoban stan u centruZenice i vikendicu na Vla{i}u. Mob.061/528-032.k

STAN 59 m2, A. Bu~e, dvosoban + 2balkona, 1 m2/1.500 KM, eta`no gri ja-nje. Mob. 061/552-163.k

KU]A u Pofali}ima, sa ba{tom, iznadFDS, 1/1, novogradnja, 240.000 KM.Mob. 061/709-430.k

ANTUN B. [imi}a, Hrasno, 47 m2 + 30m2 terase, 3 sprat, 97.000 KM. Mob.063/732-410.k

GRBAVICA, Splitska, 54 m2, 1 sprat,

1.750 KM/m2, 94.000 KM. Mob.063/732-410.k

STAMBENO-poslovni objekat 270m2, 2 garaè, sve dozvole, Slatina,200.000 KM. Mob. 062/619-361.k

PRODAJEM dvosoban stan, C fazaAlipa{ino polje, ul. Bosanska br. 1, 59m2 po 1.200 KM/m2. Mob. 062/215-030ili 061/235-257.

ÊNGI] V. ul. F. Be~irbegovi}a, 56 m2,5 sprat, 1.800 KM/m2. Mob. 062/383-064.k

JEDNOSOBAN, 34 m2 - centar, Isprat, ul. Zaima [arca br. 98, Sara je-vo, bez posrednika, fiksno 72.000 KM.Mob. 062/225-508.k

ALIPA[INO P, S. Fra{te 67 m2, 5sprat, 1.400 KM/m2. Mob. 062/383-064.k

ÊNGI] V. F. Be~irbegovi}a, 60 m2

,5 sprat, potpuno adaptiran, 1.950KM/m2. Mob. 062/383-064.k

PRODAJEM se stan Ilidà- Pejton 61m2 ci jena povoljna. Tel. 061/284-875.k

STAMBENO poslovni prostor dim.12x8 parking 422 m2 novogradnja Ili-dà. Mob: 061/552-542.k

CIGLANE ul. Husrefa Redì}a odli~antrosoban 79 m2 +, 2 terase, 2 ostave.Tel: 061/214-856.k

MUSE ]azima ]ati}a, odli~an troso-ban 57 m2 + terasa 10 m2. Tel. 061/214-852.k

DOBRINJA 3 dvosoban stan 57 m2

sprat ci jena 78.000 KM. Tel. 061/550-862.k

CENTAR kod Suda trosoban namje-{te, eta`no gri janje. Tel: 061/350-448.k

KU]A u Hadì}ima sa oku}nicom

useljiva, ci jena po dogovoru. Tel. 420-319 i 521-187.k

PRODAJEM {umu 38.800 dunumaMostarsko raskr{e ci jena po dogovo-ru. Tel. 033/420-319 i 521-187.k

PRODAJEM dvsoban stan 62 m2 ul.Zagreba~ka. Tel: 061/177-897.k


ul. A Benca 2. Tel. 647-840 85.000 KM.k

DOLAC Malta, 52 m2, 13 kat, garso-njera 25 m2 na Aneksu. Mob. 061/724-504.k

HRASNICA 78 m2, dva balkona, 2mok. ~vora, u dobrom stanju, 1.100KM/m2. Mob. 061/724-504.k

DOBRINJA I, 67 m2, 4 kat, 2 spava}esobe, li jep raspored, u dobrom stanju,77.000 KM. Mob. 061/724-504.k

ALIPA[INO P. 64 m2-11 kat, 65 m2-15kat, 70 m2-1 kat. Mob. 062/156-882.k

AZIZE [a~irbegovi} 50 m2, 7 kat, 2balkona, cen. grij. Mob. 062/156-882.k

TROSOBAN stan sa 2 balkona E.[ehovi}a 19 ekstra lokaci ja pogodan zasve namjene. Tel. 062/945-224.k


ul. Zagreba~ka 59/II. Tel: 061/177-897i 061/155-926.k

GRBAVICA troiposoban stan 85 m2 re-novira sa garaòm. Tel. 061/964-797 i033/617-742.k

PLAC 2200 m2 ku}a 300 m2 poslovniprostor 150 m2 uz cestu put za Kiseljak.Tel: 062/577-638.k

PRODAJEM vikendicu Kobilja~a kodZigi ja 100 m2 ba{te 50 m od ceste, vo-da stru ja, put. Tel: 062/577-638.k

DALMATINSKA strogi centar, stan121 m2, visoko prizemlje. Mob:033/221-553.k

VI[E gra|. placeva na podru~ju grada od 500 m2 Tel. 061/299.-911.k

PARCELA na putu Sara jevo-Kise-ljak 10.249, 1/1, gra|evinsko zemlji{te.Mob. 061/573-640.k

VIKEND-ku}a, Jablani~ko jezero 330m2, 1/1, sve opremljeno. Mob. 061/573-640.k

STAN 40 m2, ul. Olovska, ku}a sa 1.100m2 oku}nice, Novo Sara jevo. Mob.061/573-640.k

STAN, M. [najdera, Ko{evo, 63 m2 +dva balkona, 2 sprat. Mob. 061/370-207.k

STANOVI u centru od 40 m2, 50 m2, 70m2 + terasa. Mob. 061/370-207.k

STAN u Titovoj, pogodan za pos.prostor 44 m2, prizemlje. Mob.061/370-207.k

STAN u ûmuri ja ulici, 55 m2 + bal-kon, 2 sprat, renoviran. Mob. 061/370-207.k

STAN 50 m2, Josipa Vanca{a, 2 sprat,120.000 KM. Mob. 061/370-207.k

DALMATINSKA, strogi centar, stan121 m2, VP, mogu}a stambeno-poslo-vna kombinaci ja. Tel. 033/221-533.

PRODAJEM povoljno 25 dunumazemlje na Ni{i~koj visoravni. Mob.0617483-262.k

PRODAJEM zidanu garaù sa kana-lom, na Grbavici kod dàmi je, ci jena18.0000 KM. Mob. 062/907-134.k

PRODAJEM ku}u, useljivu, u Buso-va~i 200 m2 sa zemljom, 25.000 eura.Mob. 061/176-730, Zenica.k

CENTAR, M. Kantardì}a, 27 m2, 4sprat, 63.000 KM. Mob. 062/383-064.k

PRODAJEM stan 77 m2 DobrinjaC5, II sprat, 2 terase, 2 mokra ~vora,plin. Tel. 061/530-925.k

PRODAJEM garsonjeru 24 m2, Mu- vekita 7 (Ferhadi ja), 82.000 KM. Mob.061/902-710.k

PRODAJEM u Starom gradu li jepuku}u 150 m2 sa velikom garaòm iura|enom ba{tom 400 m2. tel. 061/262-336.k

PRODAJEM na Mari jin Dvoru, V. Pe-ri}a 2, 106 m2 trosoban sa terpezari jomi dva mokra ~vora, dvostrano or jen-tisan, povoljno. Tel. 062/254-859.k

SOCIJALNO, dvoiposoban stan 65 m2,cen. grij. balkon, 120.000 KM. Tel. 644-

294.k

POLJINE, zemlja 8 + 2 duluma, pogo-dna za gradnju, povoljno. Mob.066/669-696.k

MALE[I]I donji, dva duluma ze-mlje pod vo}em, moè i gradnja, voda,stru ja, put, povoljna. Mob. 061/217-897.k

KU]E: Gladno polje, uz put, P + I,parcela 1.000 m2x15.000 KM, ReljevoP + I, parcela 1.000 m2-70.000 KM.Mob. 066/488-818.k

STANOVI: Mojmilo 55 m2, Ist. Sara- jevo 60 m2, 28 m2, Ba{~ar{i ja 43 m 2,Mejta{ 49 m2, 54 m2, Dobrinja 55 m2,68 m2, 89 m2, Centar, 84 m2, 110 m2,Hrasno, 53 m2, 65 m2. Mob. 061/375-787.k

KO[EVSKO brdo P + I + I, parcela300 m2-400.000 Km, Vranik 125.000

KM, Kasindo-parcela 4.000 m2. Mob.066/488-818.k

PRODAJEM vikendicu u Gladnompolju, 40 m2 sa 1.450 m2 oku~nice. Krozimanje prot}e mali potok. Mob.061/276-496.k

PRODAJEM stan u Centru. Mob.061/439-302.k

PRODAJEM parcelu Kozi ja Lukaop{tina Fo~a 4 dunuma uz ri jeku i pri- lazni put. Mob: 066/463-494.k

PRODAJEM zemlju 1/1 na Bori jama.Tel. 057/265-029.k

PRODAJEM trsoban stan 70 m2 Hra-sno-Ale ja Lipa 1. sprat, centr. gri janje.Tel. 445-371.k

PRODAJE se useljiva ku}a sa 500 m2

oku}nice Hladivode, Stari grad. Tel.061/534-319.k

PRODAJEM zemlju 1200 m2 vl. 1/1Vroce iznad Poljina. Tel. 061/812-912.k

PRODAJEM dvosoban stan 60 m2, ul.Zagreba~ka 59/II. Mob. 061/177-897 i061/155-926.k

BRISTOL, dvoipsoban stan 65 m2, cen.gri janje, balkon, 55.000 eura. Tel.644-294.k

PRODAJEM stan 39 m2, povoljno, kodFDS. Mob. 061/356-085.k

PRODAJEM devastiranu vikendicuGornje vlakovo, 1/1, voda, stru ja.Mob. 061/069-257.k

PRODAJEM dvoipsoban stan 74 m2

kod Doma Armi je 2 sprat. Tel. 445-371.iza 15 sati.k

PRODAJEM stan 52 m2 na Alipa{i-nom polju moè i zamjena za Banja

Luku. Tel. 452-668.k

PRODAJEM ~etvorosoban stan 116m2 na Ba{~ar{i ji, I sprat, pogodan zakancelari je. Tel. 445-371 posli je 15 sa-ti.k

PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2, II sprat, kod doma armi je. tel. 445-370. posli je 15 sati.k

PRODAJEM trosoban stan, 70 m2,Hrasno, ul. Ale ja Lipa, I sprat, centralno gri janje. tel. 445-371 posli je 15 sa-ti.k

PRODAJEM ~etvorosoban stan 116m2 na Ba{~ar{i ji 1 sprat eta`no gri ja-nje pogodan za kanc. poslove. Tel: 445-371 iza 15 sati.k

DVOSOBAN stan 54 m2 3 sprat adaptiran . Vila D`. Bi jedi}a. Tel: 063/595-406.k

CENTAR, M. dvor, F. Lehara, 88 m2,trosoban, 6 sprat. Mob. 0617565-598.k

RENOVIRAN stan, Grbavica kodKapu}ina, 72 m2. Mob. 061/072-845.k

CENTAR, ul. Vrazova (ugao sa ul. Val- tera Peri}a), 120 m2, 2 sprat, povoljno.Mob. 061/402-784.k

MALTA, E. [ehovi}a, 56 m2, 8 sprat,(ni je zadnji), lift, 109.000 KM. Mob.062/649-370.k

STARI Grad kod Katedrale, ul. Pehli- vanu{a, 76 m2, 3 sprat, 100.000 eura.Mob. 061/402-784.k

STARI Grad, kod Tr`nice, ul. N. ba-nje, 2 sprat, stam.-poslovni prostor 134m2, renoviran. Mob. 061/072-845,063/556-886.k

ILID@A-Luàni, K. Zaimovia, 53 m2,3 sprat, dvosoban, 90.000 KM. Mob.062/649-370, 066/160-788.k

PRODAJEM ku}u u ul. Bra}e Kneì},Brankovac-Mostar. Mob. 062/600-318.k

PRODAJEM ku}u hitno, prizemlje +sprat + potkrovlje + ba{ta 350 m2, urbanisti~ka + gra|evinska dozvola, vo-da, stru ja, 29.000 eura. Abdurahma-na Muharemi je br. 76, naselje Bare.k

PRODAJEM vikend ku}u sa oku}ni-com oko 1800 m2 garaòm, potokompriklju~cima. Tel. 543-043.k

PRODAJEM stan 85 m2, Kralja Tvrt-ka, I sprat. Tel. 063/025-896.k

CIGLANE, A. Hangi ja 33 m2, ve}i bal-kon, 4 kat. Mob. 061/148-810.k

FERHADIJA 77 m2, balkon, trosoban.Mob. 061/148-810.k

BREKA, J. Najtharta 69 m2, dvoipo-sobani H. Su{i}a 105 m2, 2 etaè, ~etve-rosoban, 2 balkona. Mob. 063/555-858.k

ÊKALU[A 74 m2, trosoban, balon,3 sprat. Mob. 063/555-858.k

ÊNGI] Vila, zgrada Tvina, 90 m2,troipo soban, 150.000 KM. Mob.063/555-858.k

PRODAJEM trosoban stan sa 2 bal-kona, ekstra lokaci ja, pogodan za svenamjene. Tel. 070/203-976.k

CENTAR, Marcela [najdera 62 m2, 2,5 soban, 2 kat, 2 balkona, povoljno.Mob. 061/148-810.k

STARI Grad, êkalu{a, 55 m2, gene-ralno renoviran + balkon, izuzetna lo-kaci ja. Mob. 061/148-810.k

ASIMA Ferhatovi}a, 78 m2, 2 eta`ni,kao nov. Mob. 061/484-505.k

MOJMILO 74 m2

, trosoban, 1 kat, bal-kon. Mob. 061/484-505.k

KRALJA T. 96 m2, 110 m2, 120, ci je-na do 2.500 KM/m2. Mob. 061/484-505.k

TITOVA 80 m2, 3 kat i 120 m2, 4 kat,lift, 2.200 KM/m2. Mob. 061/148-810.k

PRODAJEM stan 66 m2, veoma povo-ljno, Ul. Avde Jabu~ice, moè i zamjena za Trebinje, bez posrednika. Tel.033/810-572, 061/438-855.k

PRODAJEM dvosoban stan 53 m2 sacentralnm gri janjem, Otoka, Grada-~a~ka. Tel. 061/319-540.k

PIONIRSKA dolina, novogradnja, 69m2 + parking, trosoban. Tel. 033/222-508.k

PRODAJEM stan 85 m2 Kralja Tvrt-ka I sprat. Tel. 062/232-378.k

TRI dunuma zemlji{ta na Poljinamaza ku}u na na jatraktivnoj lokaci ji. Tel:061/141-548.k

PRODAJEM trosoban stan 69 m2 na4 spratu Ilidà Luàni. Tel. 033/621-976.k

PRODAJEM 550 m2 gra|. zemlji{ta uNedàri}ima, ul. B. Nu{i}a 46. Mob.061/191-521.k

BJELAVE, kod bolnice Ko{evo, proda jem jednosoban stan 33 m2, 2.200KM/m2. Tel. 060/312-1318.k

PRODAJEM zemlji{te u êlebi}imakod Konji ca. Tel. 036/730-105.k

4926

VRLO povoljno proda jem zemlje 960m2 na Palama 800 m iznad Simpa.Mob: 061/571-129.k

PRODAJEM ~etverosoban stan, Kva-drant, ^. Vila i troiposoban stan kodMerkatora, ul. Loìoni~ka, N. Sara-

jevo. Tel. 033/677-582, 064/4345-441.k

PRODAJEM ili mi jenjam ~etveroso-ban stan u centru, ul. M.M. Ba{eski-

je br. 3, kod Vje~ne vatre, za jednoso-ban uz doplatu, centar. Mob. 061/252-663.k

PRODAJEM stan 52 m2, Alip.polje,namje{en, 5 sprat, u odli~nom stanju,Trg nezavisnosti broj 6, cjena pri- hvatljiva po dogovoru. Mob. 063/322-310 Me|ugor je.k

PRODAJEM garsonjeru u [vraki-nom, 29 m2, ci jena 60.000 KM. Mob.062/870-389.k

PRODAJEM ku}u kod OHR-a, iznadVrbanje mosta, dvoeta`na 120 m2 +100 m2, vi{enamjenskog prostora, ure-dni papiri, ci jena povoljna, hitno.Mob. 062/337-925.k

VRATNIK, ispod kasarne Jajce, ku}a70 m2, dvi je etaè sa 345 m2 placa, povoljno, hitno. Mob. 065/061-966.k

PRODAJEM stan 60, 80 kvadrata uMostaru, naselje Zalik, useljen 2006 g.papiri 1/1, ci jena 95.000 KM. Telefon061/780-567, fele ef¡yahoo.com

STAN, centar, 40 m2 i 47 m2, Grbavi-ca, 52 m2, 1.800 KM/m2. Mob. 061/865-011.k

DOBRINJA III, S. Neze~i}a, 1 sprat,68 m2, 1.600 KM/m2, Dobrinja III, TrgSara jev. olimp. 33 m2, 1.800 KM/m2.Mob. 062/383-064.k

STANOVI proda ja: Mari jin Dvor uKralja Tvrtka, 96 m2, I sprat, eta`nogri janje stru ja/plin, pogodan i za po-slovni prostor. 061/183-211.k

BA[ÂR[IJA [. B. Ba{agi}a trosobanstan 63 m2. Tel: 062/153-857.k

DEVASTIRANA vikendica, GornjeVlakovo, voda, stru ja, 1/1, blizina lo-vi{ta, asvalt. Mob. 061/069-257.k

PRODAJEM dvoiposoban stan 69m2, renoviran, 5 sprat, Alipa{ino, S.Fra{te, povoljno. Tel. 442-998, 061/525-795.k

PRODAJEM jednosoban stan 40 m2,na Grbavici. Mob. 061/098-582.k

PRODAJEM vikendicu u Vlakovu, no-vogradnja, 130 m2, oku}nice 1.000m2, 70.000 KM. Mob. 061/170-254.k

PRODAJEM vikendicu 70 m2 u Gla-vati~evu-centar, prizemlje, dvi je gara-è, terasa, oku}nica. Mob. 061/146-147.k

STARI Grad, Dugi Sokak, trosobanstan 81 m2, 200.000 KM. Tel. 066/024-042.k

POVOLJNO proda jem stan 54 m2,Hrasnica. Mob. 062/229-677.k

PRODAJEM ku}u na Jablani~kom je-zeru. Tel: 061/875-291.k

PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu uSara jevu razli~itih lokaci ja i kvadra-tura.Tel: 061/415-786.k

RENOVIRAN stan 120 m2, centar, pre-ko puta Predsjedni{tva, 2 sprat. Mob.062/649-370, 066/160-788.k

PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Ma-karska rivi jera, prvi red od mora 5m,185 m2, 2 etaè, 4 sobe sa terasama ikupatilima. Tel. 033/445-612.k

PRODAJEM adaptiran dvosobanstan, 56 m2, Dobri nja III. Mob.061/132-488.k

DVOSOBAN stan 5 m2, 3 sprat, ^. Vi-la, D`. Bi jedi}a. Mob. 063/959-406.k

PRODAJEM stan, Breka, H. Su{i}a,prizemlje, 48 m2 + 80 m2 ba{ta, 137.000KM. Mob. 061/143-076.k

PRODAJEM povoljno dvosoban kon- foran stan 59 m2 Geteova. Tel: 066/864-478.k

NOVOGRADNJA ul. Parolinska ên-gi} Vila stanovi. Tel. 062/264-379.k

NOVI Grad, A. Polje, dvosoban 58 m2,5 kat, i dvoiposoban 64 m2, 9 kat. Mob.061/317-731.k

PRODAJEM ku}u u g. Hotonju 85 m2,prizemlje + potkrovlje, 750 m2 oku}ni-ce, stru ja, plin, tel. voda, cen. grij. Mob.062/105-901.k

KU]A sa placem, ul. Bulbulina, ku}aJ. Avde, ku}a Alfakovac. Mob:061/311-478.k

PRODAJEM stan na Logavini, 81

m2

, moè i za pos. prostor. Mob.061/522-230.

PRODAJEM ku}u, farmu za koke no-silje, sve useljivo, 1/1, ci jena po vi|enju.Tel. 404-392, 061/936-598.k

NEUM, dvosoban stan sa opogledomna more, 55 m2 i ku}a u Orebi}u sa 500m2 placa. Mob. 061/317-731.k

PRODAJA



PRODAJEM garaù, Dobrinja, povo-ljno, N. Petrovi}a 10. Mob. 061/847-959.k

PRODAJEM stan 69 m2, X sprat, A.polje, C faza. Mob. 061/537-152.k

POVOLJNO proda jem stan 54 m2, uHrasnici. Mob. 062/229-677.k

PRODAJEM staru bosansku ku}u saoku}nicom, 175 m2, Mihrivode 45.Mob. 061/299-653.k

PRODAJEM ku}u, Kova~i-Halilba{i-}a, Stari grad. Tel: 061/620-000.k

STARINSKO ogledalo u kombinaci jimramor-mesing, starinsku spava}usobu, vitrinu. Mob. 0617916-737.k

PRODAJEM skoro novu sobnu salon-sku garnituru. Tel. 534-087, 062/682-690.k

PRODAJEM kau~ na rasklapanje,ci jena 80 KM, malo kori{ten. Mob.061/926-212.k

PRODAJEM kau~, fotelju i tri drve-ne karni{e. Mob. 061/625-309.k

PRODAJEM bra~ni krevet, punodrvo i ekstra madrac, fiksno 200 KM.

Mob. 061/504-063.kPRODAJEM trosjed, dvosjed, fotelju,komodu za TV i dvokrilni crni ormar.Mob. 061/398-565.k

PRODAJEM ugaonu garnituru, ci je-na 250 KM. Mob. 061/223-955.k

PRODAJEM stilski namje{tan u odli-~nom stanju, kau~ na razvla~enje, trifotelje i stoli}. Tel. 440-346.k

PRODAJEM el. {tednjak i mali friì-der. povoljno. Tel. 061/508-059.k

PRODAJEM plinsku gri jalicu bezboce. Tel. 061/202-840.k

PRODAJEM TEA pe} 4 KW, postolje,termostat. Mob. 061/223-393.k

PRODAJEM TA pe} o~uva nu, posto-lje, termostat. Mob. 061/223-393.k

PRODAJEM kompjuter, kameru, te-levizor, gradimir, para~ na paru, Ba-gat {iva}u ma{inu Danica. Tel. 033/659-294 i 065/205-893.k

PRODAJEM valjak za peglanje i ra-~unar Windows 200, povoljno. Tel.619-184, 061/449-822.k

TEA pe} 3kw 120 KM. Tel. 061/274-450.k

PRODAJEM [kodu Fabiu 1, 9sdi,2004 godina, u odli~nom stanju, 8.000KM. Mob. 061/224-845.sms

PRODAJEM Oktaviu 19 SDI, 2000godina, skoro registrovana ili mjenjamza jef tini je auto. Mob. 062/752-598.sms

PRODAJEM Opel Astru 1.6 i 1993.godina, o~uvan. Mob. 061/229-925.k

PRODAJEM Pasat 20. 140 ks, dizel,2005. god. pre{ao 74.000 km, prvivlasnik, u odli~nom stanju, garaìra-no, 22.000 KM. Mob. 061/141-512.k

PRODAJEM Zastavu 101, o~uvanu,registrovanu. Mob. 061/623-131.k

[KODA Oktavi ja, karavan SLX, TDI1, 9 crveno, 81kw, 2000 godina. Mob.061/341-640.k

PRODAJEM razne vrste auto-di jelo-

va za Reno. Tel. 534-087, 062/682-690.kPRODAJEM Opel Corsu, tek regis-trovana, 1998. godina. Mob. 061/617-101.k

OPEL Corsa 1, 2 benzin, registrovana.Mob. 061/375-168.k

PRODAJEM za Golfa 2, 3, 4 alna-ser-alteenator i za ostala vozila. Tel.531-996, 062/693-470.k

OPEL corsa, 98. god. tek registrovana,ci jena 3.800 KM. Mob. 061/217-101.k

SUZUKI Swift 70 ks, tehni~ki ispra-van. Mob. 061/324-462.k

PRODAJEM povoljno Opel Astru 1,7 dizel, 93. Mob. 061/439-637.k

PRODAJEM Fiat Punto 1.2 benzin2004. g. automatik pre{ao 140.000 re-gistrovan do 01.7.2013. Mob: 061/530-

510 i 061/227-030.kPRO DAJE se Opel kadet 1, 31988.godi{te ni je registrovan. Tel. 214-090.k

PRODAJEM Alfa-Romeo 1, 6, god.1966. povoljno. Mob. 062/257-789.k

PRODAJEM nove tali janske lanceza malo auto, Alpes 20-12 mm. Mob.061/304-467.k

PRODAJEM Ford Fiestu 1, 4, 93.god. registrovana do 1/2013. god.Mob. 061/350-156.k

PRO DAJEM Mercedes-Oldti mer240D trajna registraci ja. Tel. 062/642-989.k

PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk,2000 godina, ni je registrovana,

ci jena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k

PRODAJEM {kodu Felici ju proizvo-dnja 1998. Tel. 061/502-340.k

KOLEKCIONARI, zna~ke, {esdesetpunih albuma velikih, ozbiljnu zbirkufilateli je, proda jem, sms. Mob. 066/451-409.sms

ZBOG zatvaranja salona, vr{im raspo- da ju vjen ~anica, povoljno. Mob.061/106-540.k

PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do4m i raznog drugog drve~a. Tel.066/092-978.k

PRODAJEM ènku-labrador, 1, 5god. sa rodovnikom. Tel. 057/233-

328.kPRODAJEM kratku bundu, pravokrzno. Tel. 834-171.k

PLINSKA gri jalica na plin, boca, elek.kerami~ka gri jalica. Mob. 0617916-737.k

PRODAJEM ugostiteljski ro{tilj sadvi je plate i dvi je ringle za kuhanje, naplin. Tel. 061/156-920.k

PRODAJEM {poret na drva Metalackori{ten sa~uvan ci jena 200 KM iplinsku pe} 150 KM. Tel: 061/553-633.k

PRODAJEM braunove mreìce zabri janje i el. aparate braun. Tel:061/323-906.k

PRODAJEM kazan za pe~enje raki jei elektro motore za ve{ ma{ine. Mob.061/367-103 i 033/242-269.k

PRODAJEM nova invalidska kolica,cjena po dogovoru. Mob: 061/199-328, od 8-13 sati. k

PRODAJEM tegle staklene od 1 lit. ste-rilisane, 4 kom/1 KM. Tel. 203-328.k

PRODAJEM dva nova mu{ka odi je-la, {tof vuneni, teget br. 56, crni br. 58.Mob. 061/304-467.k

PRODAJEM {iva}e ma{ine bagat,Slavica i Singer, u koferu, dovozim naadresu. Mob. 061/145-504.k

PRODAJEM adast-dominant 514, B-3, potpuno ispravna, povoljno. Tel.810-084.k

PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A,{irina {tampe 180 cm. Tel. 553-865,

061/895-017.kPRODAJEM novi lova~ki dvogled10x50, u ko`noj futroli, ci jena 100 KM.Mob. 061/709-772.k

PRODAJEM najnovi ji tlakomjer savertikalnom ivinom skalom, ci jena 50KM. Mob. 061/709-772.k

PRODAJEM jef tino burde i drugekrojne listove. Tel. 032/553-022.k

PRODAJEM plinsku pe} za gri janje.Tel. 536-192.k

PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} No- belova, 300 KM. Tel. 532-497.k

PRODAJEM nov tanjur SAT antene.Tel. 534-087, 062/682-690.k

PRODAJEM akumulator Topla nov,55ah, ra~un 70 KM. Mob. 061/901-646.k

BALKONSKA vrata i prozori, di jelo-vi za auta Zastava 101, umivaonik, {o-lja, bojler. Mob. 061/530-314.k

PLINSKA pe} 11kw, proto~ni bojler 5litara, motor za {krinju i ve{ ma{inu.Mob. 061/530-314.k

PLINSKA pe} za dimnjak, 5o KM.Mob. 062/827-908.k

PRODAJEM grobno mjesto na gro-blju Bare, Katoli~ka parcela. Mob.062/760-373.k

MJE[ALICA za beton, ispravna, 200KM. Mob. 061/645-743.k

AGREGAT marke Bosch, nov. Mob.061/189-339.k

PRODAJEM lustere. Tel. 534-087,062/682-690.k

PRODAJEM ~istu uvoznu srebrenu i-vu. Tel. 534-087, 062/682-690.k

OBU]ARSKA presa za brzu poprav-ku obu}e, ugra|en kompresor markeHardi. Mob. 065/492-538.k

PRODAJEM o~uvan polovan cri jep.Tel. 534-087, 062/682-690.k

PRODAJEM nov akumulator SilverHorsse 12V 100ah, povoljno. Mob.062/054-858.k

PRODAJEM novu i dobro o~uvanumu{ku, ènsku i dje~i ju obu~u i odje-~u. Tel. 534-087, 062/682-690.k

PRODAJEM nove ènske ko`ne ~i-zme. Tel. 534-087, 062/682-690.k

PLINSKI kombi bojler Valiant, 24 kw,fasadni za cen. gri janje, povoljno.

Mob. 061/546-018, 033/210-534.kPRODAJEM ambalaù sara jevskepivare, povoljno. Tel. 061/745-586 Ili-dà.k

PRODAJEM mobitel Noki ja 2 karti-ce ci jena 150Km. Tel. 065/776-942Sara jevo.k

PRODAJEM ènke belgijskog ori ja-{a, veterinarski tretirane. Tel. 0644257291.k

PRODAJEM ski je sa komplet opre- mom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k

@ENSKA bunda, prirodno krzno ra-kun, veli~ina 42. Tel. 061/903-457.k

PROFESIONALNE video kasete“Sony-Betacamps. Tel. 061/903-457.k

UKRASNI ènski okovratnik, priro-dno krzno-lisica. Tel: 061/903-457.k

PRODAJEM raki ju, {ljiva - 10 KM ikru{ku - 15 KM, litar. Mob. 061/592-412.k

PRODAJEM dugu sme|u bundu odnutri je, 2. {ubare i 2. kragne, vrlo povoljno. Mob. 062/931-200.k

PRODAJEM nekori{ten pribor i po-su|e Solingen za ugostiteljstvo i doma-}instvo, ci jena povoljna. Tel. 546-456.k

PRODAJEM podloge i kese za stomu,ci jena povoljna. Tel. 546-456.k

PRODAJEM sadnice: dud, {ljiva,kru{ka, jabuka, tre{nja, itd. Tel. 813-049, 062/006-768.k

ÊTIRI para komplet ski oprema(ski je, {tapovi i ski cipele vel 42.)Tel.061/903-457.k

PE] okrugla antikvarna SCHMIT

na ugalj proda jem ili mi jenjam za Jo- tul. Tel: 066/438-914.k

PRODAJEM 200 kom cigle, ci jena fiksno 100 KM. Tel. 062/315-540.k

PRODAJEM 24 kom. restoranske nu- tarnje stolice, uvoz iz [vedske nove ne-raspakovane. Tel. 061/553-653 od 8 do16 sati.k

BURAD za raki ju, hrastova, 5 koma-da, povoljno. Mob. 061/645-743.k

PRODAJEM dugu ènsku bundu odNerca, crna, br. 42-44. Tel. 033/454-776.k

PRODAJEM neispravan foto-aparatSamsung, ne moè se zatvoriti poklo-pac, ci jena po dogovoru. Mob. 061/653-627.k

PRODAJA drva i uglja. Tel: 061/247-186 i 061/785-535.k

PRODAJEM uvezane revi je Bosna,Globus, nacional.Tel: 524-973.k

PRODAJEM dvi je nove vre}e za spa- vanje i ne{to veza. Tel. 202-917.k

PRODAJEM plinsko kuhalo i plinskubocu od 3 kg. Tel. 202-917.k

[IVA]A ma{ina kabinet singerica Us-ha, no`ni pogon, 100 KM. Tel. 655-700.k

PRODAJEM gril za pe~enje pili}a,plata za ro{tilj. Mob. 061/375-168.k

PRODAJEM dugu bundu od zeca izNjema~ke, duga crna dlaka. Mob.061/159-507.k

PRODAJEM stomatolo{ki RTG apa-rat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel:061/789-290.k

PRODAJEM raki ju jabukova~u 50stepeni na veliko 12 KM ~ista. Tel.061/249-631.k

PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel.062/326-072.k

PRODAJEM Gril za pe~enje pili}a 500KM. Tel. 061/375-168.k

AKO imate zlato, kupu jem u bilo kojem obliku, lomljeno, ispravno, duka-te, {orvane, ci jene do 78 KM, fine gold,dolazak na adresu, isplata odmah!.Mob. 061/430-784.sms

HITNO potrebna garsonjera do 36.000KM, isplata odmah. Mob. 061/269-835.k

HITNO kupu jem jednosoban stan ucentru, blizu Suda do 40 m2, po pristupa~noj ci jeni. Mob. 061/559-235.k

KUPUJEM vez sa srmom, suhozlati-ce, ~avrme, zidne satove austrougarske,demirli je, pe{kune, }ilime pirotske i sa-ra jevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k

KUPUJEM umjetni~ke slike, filateli- ju, stari nakit i ostalo.Tel. 033/456-505i 061/214-405.k

KUPUJEM stare satove, zidne, |epne,ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel.033/456-505 i 061/214-405.k

KUPUJEM stare devizne {tednje i di-onice po povoljnoj ci jeni. Tel.065/869-608.k

KUPUJEM papire saobra}ajnu odkamp prikolice ili sli~nu rashodovanuTel. 061/224 -104.k

KUPUJEM lomljeno zlato, dukate,zlatne statove, najvi{e pla}am. Tel.061/553-640.k

KUPUJEM stan u Sara jevu, do 40 m2,hitno. Mob. 061/540-015.k

KUPUJEM lomljeno zlato, dukate i ostale predmete od zlata, dolazim naadresu. Mob. 061/965-126.k

KUPUJEM sve vrste dionica akci ja iobveznica sa Sara jevske i Banjalu~keberze. Tel. 061/188-488.k

KUPUJEM pos. prostor do 30.000eura, na relaci ji Ba{~ar{i ja-Ilidà. Tel.621-119, 062/006-319.k

KUPUJEM stan u Sara jevu, isplataodmah. Mob. 061/170-254.k

KUPUJEM nekretnine u Sara jevu iliposredu je uz 3% provizi ju pri proda-

ji. Tel. 654-793.k

KUPUJEM japanska i ostala rashodo-vana i havarisana vozi la. Mob.063/459-893.k

KUPUJEM stan u Sara jevu, prednostAlipa{ino. Mob. 061/749-305.k

KUPUJEM mjenja~ za kombi ja T2.Mob. 061/367-103 i 033/242-269.k

KUPUJEM ku}u ili stan od stari je os-obe, da ista nastavlja tu da ivi i koris-ti za ìvota. Mob. 061/749-305.k

KUPUJEM stare njema~ke marke iaustrijske {ilinge. Mob. 061/323-906.k

KUPUJEM mjenja~ konbi ja T2. Tel:061/367-103.k

KUPUJEM staru deviznu {tednju Ju-go i Privrednu banku, isplata odmah.Mob. 066/723-731.k

POTREBAN konobar Tratoria Tosca,na Ciglanama. Tel. 033/972-340.sms

TRA@IM mu{karca za pomo} okobolesnika, dva sata dnevno i po potrebi, Plata je vrlo dobra. Kontakt:033/644-129.sms

RADIO bih kao no~ni ~uvar. Mob.061/537-555.k

POTREBNI saradnici u [vedskoj kat-

alo{koj proda ji (uslovi odli~ni). Mob.062/940-550.k

POTREBNA ena, sa odli~nim pozna- vanjem francuskog jezika, za ku}neposlove (smje{taj obezbje|en) u jed-nom gradi}u na Azurnoj obali. Po e-lji, mogu}e zaposlenje na nekom drugom mjestu - pola radnog vremena. Sa-mo ozbiljne ponude. Kontakt: [email protected]

OBRAZOVANA èna ~uvala bih dje-te u va{em stanu. Mob. 062/623-690.k

TRA@IM posao VKV kerami}ara ilino}nog ~uvara. Mob. 061/102-128.k

TEHNI^KI ekonom. s njema~kim je-zikom, traì zaposlenje, da jem instru-kci je. Mob. 062/049-630.k

POTREBNE radnice za rad za ro{ti-ljem u }evabdìnici u Zenici, moè i beziskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16sati.k

POTREBNO vi{e komerci jalista, spo-ljnih saradnika u svim gradovimaBiH za rad u magazinu Expert. Kon- takt telefon: 033/717-061.k

ISKUSAN radnik traì zaposlenje namarketingu u administraci ji trgovinasa znanjem jezika ra~unara. Tel:066/999-012.k

MOLER brzo, ~isto i povoljno radimolersko farbarske usluge. Mob.061/331-932.sms

INSTRUKCIJE iz matematike za sre-dnjo{kolce i studente. Profesor sa is-kustvom. Mob. 061/135-748.sms

“VITALIS” ku}na njega i li je~enje sta-rih i bolesnih osoba, kupanje, hranjen-

je, infuzi je, injekci je, mi jenjan je kate-tera, laboratorij, pregled ljekara (in- ternist). Mob. 061/172-948.k

USLUGE

ZAPOSLENJE

KUPOVINA

OSTALO

VOZILA

TEHNIKA

NAMJE[TAJ

PRODAJA

mali Oglasi OSLOBO\ENJE utorak,20.novembar/studeni 2012. 33



mali Oglasi OSLOBO\ENJEutorak, 20.novembar/studeni 2012.34

SANITETSKI prevoz nepokretnih i te-{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob:061/482-882.k

“DOM VITALIS” smje{taj za stari jei nemo}en osobe. Mob. 061/172-948.k

ALU aluzine 20 KM/m2 trakaste zavjese 20 KM/m2.Alu i PVC roletne, ten-de, planene roletne, ci jena sa ugrad-

njom. Tel. 033/211-484, 033/767-995,061/131-447.k

MIKADO Platnene roletne 25, 00KM/m, Al. aluzine, trakaste zavjese,vanjske PVC i alu. roletne, gara`na ro-lo i harmonika vrata. Mob. 061/551-515 i 033/789-999.k

AGENCIJA “SABA” usluge ra~uno-vodstva za pravna lica i poduzetnike,stru~no i profesionalno. Mob. 061/107-682.k

TEPSER S.O.D, profesionalnim ma{i-nama ~istimo namje{taj, unutra{njostauta, tepihe (rese), itisone i kamene po-dove (za{ti ta). Tel. 061/524-461,033/200-003.k

MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanjestarih i bolesnih-lica, davanje injekci-

ja, infuzi ja, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.k

KOMBI pri jevoz, selidbe, klavire, ka-

baste stvari radna snaga po odgovoru.Tel. 061/841-309.k

“KIRBY” - Dubinsko usisavanje, pra-nje i ispiranje svih vrsta tepiha, resa,namje{ta ja, auta, pranje portala. Iti- soni 1m/1, 5 KM. Generalno ~i{}enjeod 5 KM - 1 h. Firma “GLANZ”. Tel.061/350-688.k

VR[IMO usluge prevoza svih vrsta ro-ba kao i selidbe iz Europe i BiH, kombi kamion. Tel. 033/232-162 i 061/266-764 i 061/108-779.k

PREKUCAVAM sve vrste materi jala,brzo, kvalitetno, povoljno, kompju-terska obrada. Tel. 061/533-326.k

OBAVLJAM sve vrste poslova, kre~e-nje, malterisanje, zidanje itd.Tel.061/382-219.k

USLUGE vo|enja poslovnih knjiga zad.o.o. i udruènja uz porezno savjeto-vanje, Agenci ja Nodi. Mob. 061/188-011.k

OPEL Corsa 1, 2 benzin, registrovana.Mob. 061/375-168.k

PRODAJEM za Golfa 2, 3, 4 alna-ser-alteenator i za ostala vozila. Tel.531-996, 062/693-470.k

PRODAJEM povoljno Opel Astru 1,7 dizel, 93. Mob. 061/439-637.k

DIPLOMIRANA inènjerka da je in-

strukci je iz matematike. Tel. 227-990.k

DIPL. pravnik, penzioner, biv{i upo-slenik Ustavnog suda BiH, veoma uspje{no pi{e apelaci je Ustavnom sudui sudu za ljudska prava u Strazburu.Mob. 061/893-105.k

VODOINSTALATER sa 30 godinaiskustva vr{i opravku instalaci ja, mon- taù sanitarnih ure|aja i pro~epljen-

je odvoda. Tel. 033/535-659 i 062/139-034.k

BRAVARSKI radovi, dolazim na adre-su, ugradnja i popravka brava, gara-`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k

ÎSTIM stanove ili poslovne prostore,3 KM po satu. Mob. 062/525-268.k

BRZO i kvalitetno radim keramiku isve vrste zidarskih poslova i sli~no. Tel.

033/485-527.kAUTO KOMBI, prevoz stvari namje-{ta ja i sl. moè i inostranstvo. Tel.033/541-878 i 062/421-050.k

DAJEM instrukci je iz matematike zasve {kole i fakultete. Mob. 061/534-231.k

KERAMIÂRSKE usluge, postav-ljan je laminata. Mob. 062/466-093.k

IZRADA i montaà kuhinja, plakara,stolova. Tel. 062/466-093.k

VODOINSTALATER opravlja iugra|uje ~esme, vodokotli}e, ventileTel. 061/205-803 i 066/973-793.k

OZBILJNA èna ~uvala bih dvo jedjece. Mob. 062/600-318.k

PROFESOR engleskog da je instru-kci je, ci jena 1 ~as/10 KM, radim pre- vode. Mob: 061/654-941.k

UGRADNJA, proda ja, remont alna-sera, alternatora, motora brisa~a imotora ventilatora. Mob. 061/365-193.k

INSTRUKCIJE iz matematike i fizike.Tel. 457-066.k

ISKUSAN instruktor matematike zaosnovne {kole, dolazi va{oj ku}i. Mob.062/315-000.k

VR[IMO usluge prevoza svih vrsta ro-ba, kao i selidbe iz Evrope i BiH,kombi kamion. Tel. 232-162, 061/266-764, 061/108-779.k

VK BRAVAR, popravlja brave, praviograde i gitare. Mob. 062/907-356.k

ISKUSAN instruktor matematike zaosnovne {kole, dolazi va{oj ku}i. Mob.062/315-000.

TAPETAR - dekorater, presvla~i i po-pravlja namje{taj u radionici ili kodvas uz garanci ju. Mob. 061/156-728 i061/926-560.k

MOLER molu je stanove, jednosobanoko 100 KM, dvosoban oko 150 KM,trosoban oko 200 KM. Mob. 062/073-760 i 033/630-332.k

ÛVALA bi i opsluìvala staro i izne-moglo lice. Mob. 062/569-444.k

SERVIS svih tpova ve{ ma{ina i dru-gih ku}anskih aparata. Tel. 061/551-035.k

VODOINSTALATER opravlja iugra|uje ~esme, vodokotli}e, ventileTel. 061/205-803 i 066/973-793.k

ODR@AVALA bi stanove isklju~ivostarim iznemoglim osobama. Tel.066/973-793.k

POVOLJNO i kvalitetno radim centralno, eta`no gri janje, plinske insta-laci je, vr{im zamjenu konvektora i sta-le popravke na gri janju. Mob. 061/922-476.k

PROFESORICA francuskog i latin-skog jezika da je instrukci je. Tel. 645-307.k

TAPETAR radi sve poslove dolazi naadresu. Mob: 062/909-306.k

MOLER brzo ~isto i povoljno radimlersko farbarske usluge. Tel. 061/331-932.k

MOLERSKE usluge nudimo: moleraj,gletovanje, stolari ja, radi jatore, ta-pete i ostale stavke. Mob. 061/219-768i 033/456-979.k

INSTRUKCIJE iz engleskog i bosan-skog za sve uzraste i prevodi. Tel:065/572-966.k

NJEMA^KI jezik, instrukci je osnov-cima i srednjo{kolcima. Mob. 061/181-542.k

SVE vrste gra|evinskog otpada moè-te deponovati. Mob. 062/422-137.k

TAPETAR radi kau~e i stolice i sveopravke, dolazim na lice mjesta. Tel.070/240-754 i 062/522-986.k

ISKUSAN instruktor matematike zaosnovne {kole, dolazi va{oj ku}i. Mob.062/315-000.k

KERAMIÂRSKE usluge, postav-ljan je laminata. Tel. 062/466-093.k

IZDRADA i montaà plo~astog namje{ta ja. Tel. 062/466-093.k

EXPERT za hidro-termo zolaci je kro-vova, podova, zidova i garaà. Tel.061/098-579.k

ENGLESKI za u~enike i drasle. instru-ktor provjereno uspje{an. Dolazm ku-}i. Tel. 033/615-732.k

KNJIGOVODSTVO za SUR, STR,SZR i usluge, ci jena oko 120 KM. Tel.033/615-732.k

MAJSTOR pvoljno opravlja stari imontira novi namje{taj, kuhinje radiselidbe. Tel. 061/202-840.k

VODOINSTALATER popravlja,ugradnja, instalaci ja, sanitari ja, boj-lera. Tel. 061/180-120.k

ISKUSAN instruktor matematike zaosnoven {kole, dolazi va{oj ku}i. Mob.062/315-000.k

ISCJELJENJE duhovnim putem, po-mo}u u~enja Brune Groninga, medi-cinski dokazivo. Mob. 062/256-376.k

INSTRUIRAM |ake i studente iz ma-

tematike i fizike, na Ilidì, ~as 9 KM.Tel. 621-976.k

STAKLOREZA^KA radnja Edo, ura-mlju jemo slike i ogledala, vr{imo svesta klarske poslo ve. Tel. 221-902,061/130-034.k

TAPETAR dekorater presvla ~i ippravlja namje{taj u radionici ili kodvas uz garanci ju. Tel. 061/156-728. i061/926-560.k

PREVOZ stvari, namje{ta ja i ostalogve}im kombi jem sa radnom snagom.Tel. 061/227-189.k

KOMBI prevoz razne robe, selidbe,povoljno ispomo} radne snage. Tel.061/513-948.k

NAJPOVOLJNIJE u gradu iznaj-mlju jem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1, 5 KM, a 20 sto li-ca i vi{e - 1 KM po komadu, (ku}nadostava). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k

ELEKTRIÂR-vodoinstalater, radi-mo nove i popravljamo stare instala-ci je eko plastika, sanitari ja, servis bo-

jlera, itd. Tel. 061/132-149.k

OZBILJNA èna njegovala bi stari juosobu. Mob. 062/623-690.k

UREDNO i pedantno, ~istim i odrà-vam mezare i grobove. Mob. 061/203-772.k

ELEKTRIÂR radi elektro instala-ci je, osigura~e, uti~nice, indikatore.Mob. 061/901-646.k

KVALITETNO ru~no vodeno pranje}ilima i itisona. Dolazak na adresu po}ilime i itisone je besplatan. Tel033/221-945.k

ÎSTIMO stanove, ku}e i poslovneprostore. Mob. 062/304-018.

BLINDIRANA vrata, kovane ograde,

giteri, rosfraj, inoks, radimo kvalite-tno i pouzdano. Tel. 061/221-668.k

INSTRUKCIJE iz engleskog i bosan-skog za djecu i odrasle, prevodi. Mob.065/572-966.k

TV VIDEO servis, Porodice Ribar65, Hrasno, popravka svih vrsta TVaparata, dolazak na ku}nu adresu, ori-ginal daljinski za sve TV aparate. Tel.650-867, 061/188-410.k

RADIM sve zidarske poslove, kre~enje,malterisanje, radim kamen, zvati na.Tel: 061/549-803.k

USPJE[NO uni{tavam buba{vabe,garanci ja tri godine. Mob. 061/605-437.k

NUDIMO povoljno vo|enje svih knji-govodstveni poslova za privredna dru-{tva (proizvodnja, trgovina, usluge) isamstalne poduzetnike. Tel. 061/160-

020.k

TELEFONIKO servis, popravlja sta-re, nove obi~ne i beì~ne telefone,izrada instalaci ja. Mob. 061/141-676.k

ZA DOBRO zdravlje bolje razpolo-ènje ljepotu. Tel: 066/068-461.k

PERA^ stakala i ozbiljna gospo|a za~i{}enje stanova, ku}a, poslovnih prostora. Tel: 066/068-461.k

OZBILJNA gospo|a po potrebi ~ististanove, ku}e, pos. prostore. Tel. 440-747, 066/068-461.k

FARBAM stolari ju, ograde i ostra-nju jem feke na zidovima i plafonima.Tel.066/068-461.k

VODOINSTALATER vr{i sve vrsteopravki, montaù nove i stare sdanitari-

je, ~i{~enje kanala. Mob. 061/779-969.k

RADIM zidarske, molerske radove iostalo.Tel: 061/382-219.k

KLIMATIZIRANIM kombi jem i au-

tom vr{im prevoz putnika, na svim des- tinaci jama. Mob: 062/214-690.k

PRU@AM ra~unovodstvene usluge posistemu agenciskog vo|enja knjiga, ka-ko za preduzetnike, tako i za pravnalica. Posjedu jem kompletnu opremu sakvalitetnim licenciram finansijskimprogramom za pruànje navedenih us-luga. Tel: 061/201-685.k

INSTRUIRAM |ake i studente iz ma-tematike i fizike, na Ilidì, ~as 9 KM.Tel. 621-976.k

MOLERSKO-farbarski poslovi, kva-litetno i povoljno. Mob. 061/323-906.k

ELEKTRI ARSKE usluge TA pe}i, el.bojleri, banjski indikatori, uti~nice,plafonjera, gri jalice i ostali aparati. Tel.061/048-497.k

SERVIS zdravlja, uni{tavamo ohare,moljce, mrave, muhe, stjenice, ko-

marce i mi{eve. Tel. 219-761, 061/234-026.k

SUPER efikasno uni{tavamo òhare,mi{eve, moljce, mrave, u{i, komarce,sve insekte i {teto~ine. Tel. 216-373,061/928-535.k

INSTRUKCIJE iz matematike osnov-cima i srednjo{kolcima. Sara jevo. Tel.062/672-858.k

BRUSIM, lakiram, postavljam parke-te, podove, bezpra{insko ma{inom uzgaranci ju. Tel. 033/510-228, 061/359-500.k

OZBILJNA gospo|a ~isti stanove, ku-}e, pos. prostore u Sara jevu. Tel. 440-747, 065/327-328.k

TAPETAR radim kau~e i stolice i sveopravke dolazim na lice mjesta. Tel.070/240-754 i 062/522-986.k

PROFESOR engleskog da je instru-

kci je. Mob. 063/897 -356, 061/622-118.k

PROJEKTI za legalizaci ju ve} izgra|enih objekata, uredno ovjereni sasvim fazama. Mob. 062/649-370,066/160-788.k

MONTER centralnog gri janja radi instalaci je za centralno gri janje. Tel:061/552-556.k

RADIM centralno-eta`no gri janje,plinske instalaci je i mi jenjam konve-ktore, veoma povoljno. Mob. 061/522-476, 600-514.k

KERAMIÂR, zvati na tel: 061/460-606.k

PRI AJTE engleski obuka i vje`be go-vornog engleskog u svim prilikama.Tel. 061/519-089.k

OBAVLJAM poslove zidarske, kre~e-nje, malterisanje i ostalo po potrebi.Tel: 061/382-219.k

VODOINTALATERSKA radnja radiadaptaci je kupatila, kao i opravke.Mob. 065/742-732.k

POMA@EMO pri li je~enju raznih bo-lesti: nesanica, nervoza, glavobolja, re-uma, i{i jas, struna, depresi ja, sterilitet,veoma uspje{no. Tel. 062/723-575.k

PREVOZ putnika u Neum na jedno-dnevni izlet, za samo 24.95 KM po os-obi. Putuj te sigurno i jef tino u luksu-znom T5 Kombiu.Tel: + 38762606611.k

IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za ra-zne namjene, ci jena do 20 kom - 1, 5 KM,a 20 stolica i vi{e - 1 KM po komadu, (ku-}na dostava). Mob. 061/563-292.k

BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i montaà svih vrsta bravarskih ra-dova. Mob. 061/141-659.k

USTUPAM kori{tenje apartmana naMakarskoj rivi jeri-Igrane, za kori-{tenje apartmana na Bjela{nici. Mob.061/905-002.k

RAZNO

USLUGE



SCENAOSLOBO\ENJE utorak,20.novembar/studeni 2012. 35

Promoci ja najno vi jeg CD-a"Opet si pobi jedila" onya Cetin-skog, jedne od naj ve}ih zvi jezda uregionu, odràt }e se u ~et vrtak, 22.no vembra, od 18 do 20 sati u Ze-nici. U Git Media Shopu Family centra Ekran bit }e uprili~eno dru-ènje sa poznatim muzi~arem.

ony Cetinski, ~i ji je poslje-dnji album dostigao di jaman-tnu nakladu, nakon ~etiri godinekona~no s ponosom predstav ljaalbum "Opet si pobi jedila". Na jo-~eki vani ji album godine u proda-ji je od 10. oktobra, a izda va~ zaBiH je ropik flm&video.

- Publici kao i uvi jek èlim po-nuditi kvalitetne, pje vne pjesme,dobru svirku, produkci ju i emo-ci je. Imam tu sre}u da mogu bi-rati izme|u puno autora i pjesa-ma ko je dobi vam, a {to se ti~eodabira, biram one ko je mi legnukao pje va~u, ko je mogu osjetiti.êtiri godine tra jao je rad na al-

bumu i pjesme su pomno birane,uì vao sam u stvaranju svakepjesme istim àrom, kaè Ce- tinski.

Album "Opet si pobi jedila" na j-a vio je tri singla i ve} dobio pot-

vrdu da }e publika oboà vati nove pjesme i zrelost ko ju donosi iu tek sto vima i muzici. Prvi singl"Opet si pobi jedila" predstav ljen

je u martu kao najbolja na ja va uspje{nog muzi~kog prolje}a. Ukratkom roku pjesma je osvo jilaprva mjesta na lokalnim, naci-onalnim i regionalnim radios-tanicama, te je ubrzo snimljen i

videospot.Ljeto je doni jelo jo{ jedan ve-

liki hit "Zbogom, odlazim", ko ji jetokom ljeta palio i àrio regi jom.Pjesma je postala dio onyevogkoncertnog repertoara, a publi-ka ju je traìla na bis. Jesen je doni jela jo{ jedan na ja vni singl,tre}i. Ovoga puta publika je sama

odabrala singl. Publika iz Hrvat-ske i regi je uz podr{ku medijskihpartnera preslu{a vala je di jelo vetri no ve pjesme i glasala je za a- vorita. Pobjedu je nadmo}no od-ni jela pjesma "Kriv" i postala tre-}i na ja vni singl albuma.

- Pjesma je bila smisao mog ì- vota od po~etka, ostala je to dodanas, a ostat }e i dalje. Hvalamo joj ekipi suradnika na jo{ je-dnoj di vnoj suradnji i svakom da-nu ko ji su pro veli rade}i na nas-tanku ovog albuma. Jedva ~e-kam ~uti mi{ljen je i zeni~ke publike, poru~u je ony.

Na no vom albumu se nalazi 14pjesama: "Opet si pobi jedila","Kriv", "Od jednog poljupca","Skri veno mjesto", "Zbogom, odlazim", "Jednom u ì votu", "Ne daj","Zar malo to je", "K'o da je sudbi-na htjela", "o ljubav je", "Ho-dam", "Usne ledene", "Ljubav tjera krv u venama" i "i si znala".

U nedjel ju na ve~er brojni svjetski poznati mu-zi~ari kora~ali su crvenim tepihom na 40. Ameri-can Music Awardsu, a gosti su se pobrinuli da sveizgleda glamurozno na dodjeli u Los Angelesu.

aylor Swit po ja vila se u zlatnoj haljini ko ja jeblje{tala dok je pozirala pred kamerama, a zla- to je izabrala i Heidi Klum, ko ja je pri je sedmi-

cu odu{e vila svo jom ulogom voditeljice na MV Europe Music Awards u Frankurtu, kao i svo jimizgledom. ako je na dodjeli American Music

Awards, na ko joj je imala prezentersku ulogu, 39-godi{nja manekenka i majka ~etvero djece jo{ je-dnom pokazala svo ju vitku lini ju u zlatnoj halji-ni s izrazito visokim izrezom. I Stacy Keibler iza-

brala je srebrenu kombinaci ju. A pobjedni~ka lista American Music Award,

izme|u ostalog, izgleda ovako: umjetnik godine je Justin Bieber, a otkri}e godine Carly Rae Jep- sen; pop/rock ènski izvo|a~ - Katy Perry;pop/rock mu{ki izvo|a~ - Justin Bieber; pop/rock grupa, duo ili band - Maroon 5; pop/rock album

- Justin Bieber, Believe; country ènski izvo|a~- aylor Swit; country mu{ki izvo|a~ - LukeBryan; country grupa, duo ili band - Lady Ante-bellum; country album - Carrie Underwood,Blown Away; R&B enski izvo|a~ - Beyonce, R&Bmu{ki izvo|a~ - Usher, R&B album - Rihanna,alk Tat alk...

Pje va~ Sergej ]etko vi} po vri- je|en je u sudaru vi{e vozila u Uli- ci kralja Milana u Beogradu, pi{usrbi janski medi ji. Osim njega, po- vri je|eno je jo{ ~etvero ljudi, a pre-tpostav lja se da je do nesre}e do-{lo zbog nepa`nje, naglog ko~enjai nepri drà vanja odsto janja

izme|u vozila. ]etko vic je bio udìpu marke audi Q5.

Pje va~ je nakon udarca lak{epovrije|en, ali je odbio inter ven-ci ju ljekarske ekipe Hitne pomo}ii pre voz u Urgentni centar.

Na svim vozilima pri~injena jemateri jalna {teta.

TONY CETINSKI u Family centru Ekran

Opet si pobijedila

American Music Awards

Umjetnik godineJustin Bieber

Pjeva~ bio za volanom audija Q5

Povrije|en

Sergej ]etkovi}



[TAMPA•TISAK OSLOBO\ENJEutorak, 20. novembar/studeni 2012.36

Omer Karabeg: Gospo|o Sr-bljano vi}, vi ste neda vno izja- vili da vam sada{nja situaci ja uSrbi ji djelu je kao po vratak otpi-sanih, aludira ju}i na to da se Sr-bi ja vra}a u de vedesete godine.Da li to vaì i za kulturu?

Biljana Srbljano vi}: Na à-lost, izabrala sam dosta nespre-tnu metaoru zbog toga {to po-

vratak otpisanih u popularnojkulturi ima potpuno drugu vrstukonotaci je, a to je neka vrsta ge-rilske borbe ilegalaca, na {ta jasvakako nisam mislila. Mislilasam na bukvalno zna~enje temetaore, a to je generalni hrup~ita vog e{alona ljudi za ko je smomislili da su politi~ki potpunootpisani i da pripada ju pro{los-ti sa ko jom se, na àlost, u poli-ti~kom smislu nismo u potpu-nosti obra~unali. Nara vno da to

vaì i za kulturu. îni mi se da jeposlednjih sedam-osam godina,dakle za vreme vlada vine De-mokatske stranke, po vratak naci-onalizma u kulturu bio itekako vi-dljiv. I {to je vi{e vreme odmica-lo to se vi{e ose}alo da ner voznadrà va, ko ja ne zna {ta da radi saklju~nim problemima kao {to sugranice, ekonomi ja ili politi~kisistem, nudi ljudima neku vrstuutehe u banalnim porukama dakultura treba da bude patriotskai da mora da se okrene naci-onalnim vrednostima. Sve je bi-lo manje nov ca za umetnost, asve vi{e te{kih re~i ko je su sada,kada je do{lo do promene vlasti,postale i zvani~na politika.

Utihnula nervozaOmer Karabeg: Kakva je situ-

aci ja u Hrvatskoj? Ima li na javnoj sceni i u kulturnom ì vo-tu onih ko ji su dominirali hrvat-skom kulturom de vedesetih godina?

Da{a Drndi}: Sve manje. Nepratim detaljno situaci ju u Srbi-

ji, ali ako se treba ne{to uspo-re|ivati, mada to ne bih radila,mislim da je u Hrvatskoj situaci-

ja ne{to bolja. Da li pod pritiskomme|unarodne za jednice, da lizbog toga {to smo pred ulaskomu Europsku uni ju, neke su sestvari, ipak, koliko-toliko ispegla-le, pa tog agresi vnog, glasnognacionalizma u ja vnom ì votu,pa i u kulturi, ima sve manje. A itamo gdje ga ima, on je margina-liziran, medi ji na njega ne obra-}a ju pa`nju. Kultura nabi jenanacionalizmom vjero jatno imasvo je konzumente, ali oni nisu to-liko vidlji vi na ja vnoj sceni. Na-cionalizam ni je eliminiran uHrvatskoj, on ni je nestao, ni je ses njim do kra ja ni razra~unalo, alion ne dominira i to se vidi i u na-izgled benignim stvarima kao{to je odrà vanje gej parade ko-

ja je ove godine u Splitu, za razli-

ku od pro{le, pro{la relati vnodobro. Nema ni glasne re vizi jepo vi jesti. Ner voza je malo uti-hnula.

Omer Karabeg: No vi srpskiministar kulture Bratislav Pet-ko vi} izja vio je da umjetnostmora da bude patriotska. Da lito zna~i da }e drà va da finan-sira samo takozvanu patriotskuumjetnost, ako uop{te znamo{ta je to?

Biljana Srbljano vi}: Ne znam{ta to zna~i patriotska umetnost,

pogoto vo zato {to mi se ta ko va-nica ~ini oksimoronom. Oba ve-za je drà ve da fnansira kultur-ne instituci je, a ne da im diktiraideolo{ku ili bilo kakvu druguobo jenost. Mislim da je ta minis-tro va izja va bila jedna od gomi-le re~enica ko je ne zna~e ni{ta iko je, zapra vo, zabav lja ju svetinuko ju kultura i umetnost uop{te nine zanima ju. Izgo vara ju se veli-ke re~i ko je ni{ta ne zna~e, aumetni~ka produkci ja se svodi naneku vrstu tabloidizaci je. O ume-tni~koj biograf ji ministra kul tu-re ne znamo ni{ta osim da jebio poslasti~ar.

Omer Karabeg: Ima li patri-otizma u hrvatskoj umjetnosti?Kakav je odnos prema Domo- vinskom ratu ko ji je dugo bio ta-bu-tema za svako kriti~ko prei-spiti vanje?

Da{a Drni}: Ima patriotizma.Ima ~ak i izda va~a ko ji se ba veobjav lji van jem dje la ko ja se

odnose na Domo vin ski rat.Me|utim, to su sve prili~nomarginalizirane izda va~ke ku}e.Tu i tamo se i dalje doga|aju ne-ki skupo vi ko ji poku{a va ju re vi-dirati po vi jest, ali tome se pola-ko sta je na kraj tako da nema ta-ko iritira ju}ih po ja va kao {t o jeto bilo do pri je pet-{est godina.Stanje se smiru je, mada i daljeposto ji problem sa Katoli~komcrkvom ko ja ima svo je krute,

vojni~ke uzuse, di jeli lekci je imisli da treba biti nekakav po-

liti~ki aktor u jednoj lai~kojdrà vi. âk se i ov a SDP-ov ska

vlast prili~no oprezno, za mojra~un ~ak i preoprezno, i naprstima odnosi prema Katoli-~koj crkvi, mada ne znam za{to.Neda vno je premi jer Milano-

vi} bio kod pape, pa se opet nije poteglo pitanje ugo vora sa Va-tikanom o inansiranju Katoli-~ke crkve kroz drà vni prora~un.Tako da ima tu jo{ stvari, alisve to skupa ni je tako stra{nokako je bilo de vedesetih godina.Mene je potaklo ovo {to je Bilja-na rekla da se nismo obra~una-li sa pro{lo{}u. I nismo. Mo`dase ba{ zato sve ovo i dalje do-ga|a u Srbi ji i na neki na~in uHrvatskoj. Ni je se za vr{ila pri~aiz Drugog svjetskog rata, a kamoli ova iz ovog rata. Nema ni na-znake da je na pomolu nekakatarza, a, dok se to ne desi, mi-slim da }e te{ko do}i do neke te-meljiti je demokratizaci je dru-

{tva. Premda kaèm - u Hrvat-skoj se to poprili~no smirilo i neizazi va toliku ner vozu.

[teta je napravljenaOmer Karabeg: Koliki je uti-

caj Dobrice ]osi}a i njego vog kruga na kulturna zbi vanja uSrbi ji?

Biljana Srbljano vi}: Najlak{iodgo vor na va{e pitanje je da jetaj uticaj veliki. On je zaista no-minalno zna~a jan. To se obi~no

vidi kada se, recimo, bira ju no vi

~lano vi Srpske akademi je naukai umetnosti, pa kada pogledateko ji su ljudi izabrani i sa kakvimumetni~kim, nau~nim ili politi-~kim biograf jama. Jasno je daduh tvrdokornog, urnacionali-zma, ko ji datira jo{ od kasnihsedamdesetih i po~etka osamde-setih godina, itekako jo{ uvek posto ji. Me|utim, s druge strane,mo`da }u biti gruba, biologi ja ~i-ni svo je. Ti ljudi ulaze u pozne go-dine. Oni vi{e ne mogu dràti ko-rak sa vremenom do te mere dabudu prisutni u ja vnosti. Meneprosto ~udi da neki od njih, kaouostalom i sam Dobrica ]osi},ima ju do voljno snage da tu koli-~inu nekulti visane mr`nje {tam-pa ju u obliku tek sto va i knjiga.Dakle, ~ini mi se da }e ta stvar bi-ti re{ena protokom vremena ida ne}e imati neke pre velike po-sledice. Jer, kada do|e do smenegeneraci ja, s obzirom na to da }o-si}ev ci nisu toliko jaki koliko ]o-

si} sam, stvar }e se uru{iti samaod sebe. S druge strane, to ne}ebiti dobro, jer ne}e biti katarze, jerse mi sami ne}emo obra~unati sana{im zabludama, nego }e oneprotokom vremena prosto nesta-ti sa ja vne scene.

Da{a Drndi}: Ja se ne bih u po-tpunosti sloìla sa ovim. S prolas-kom vremena i odlaskom jednegeneraci je mo`da }e se situaci jasmiriti. Me|utim, velika je {teta

ve} naprav ljena. No ve generaci- je su ve} indok trinirane. Poprimi-

le su druga~i ji kod razmi{ljan ja.Nara vno, ima me|u mladimasjajnih ljudi, ali to je jako malibroj, tako da mislim da je velika{teta naprav ljena i mislim da }etrebati jako puno vremena da bise ona sanirala. Neda vno sam natele vizi ji gledala jednog mladog~o vjeka iz Republike Srpske, mo-`da je imao osamnaest, dvadesetgodina, ko ji je go vorio da njegaSara je vo i drugi entitet uop}ene zanima ju, da on Bosnu i Her-cego vinu uop}e ne prizna je i damu je ona isto {to i neka ari~kazemlja ili kao [vedska, [vicarska,ne znam {ta. Kaè da je on iz Re-publike Srpske i da njega ovo{to je oko Republike Srpske nezanima. [teta je naprav ljena ine znam kako }e se to ri je{iti.

Omer Karabeg: Gospo|oDrndi}, vi ste rekli da ni je zavr{ena pri~a, ne samo iz ovog, ve} i iz Drugog svjetskog rata.Pa, kakav je danas odnos prema

Jo{ se nismo obMost RadijaSlobodna EvropaTema najnovijeg Mosta bila je koliko nacionalizam optere}uje kulturu u

Srbiji i Hrvatskoj. Sagovornice su bile dvije ugledne knjièvnice - Biljana

Srbljanovi} iz Srbije i Da{a Drndi} iz Hrvatske

PRIÂ O PARAMA Rehabili taci ja Mihailo vi}a i njego vog ~e tni~kog pokre ta, za tim princa Pa vla i drugih, podrazumi je vada se ci jela ulica Kneza Milo{a i mnoge zgrade vra}a ju tzv. prvobi tnim vlasnicima - nasl jednicimakvislinga. Tako da, kada se malo za~eprka, ispada da je ci jela ta la`na dilema o tome da li jepokret Draè Mihailo vi}a bio an tifa{is ti~ki, zapra vo, banalna pri~a o parama, veli Srbljano vi}



OSLOBO\ENJE utorak, 20. novembar/studeni 2012. 37[TAMPA•TISAK

fa{izmu u Hrvatskoj? Da li se jo{izjedna~a va ju Blajburg i Jase-no vac?

Da{a Drndi}: Ne. Recimo, no-va vlast je sada premjestila cere-moni ju obiljeà van ja Blajburgana drugo mjesto. Nema slu`be-nog, zvani~nog izjedna~a vanja ito je tako bilo i pri je vlasti SDP-a. Jaseno vac sve vi{e dobi ja nazna~a ju, pono vo se ~u ju pri~e ozna~a ju antia{izma, nagla{a va seda je on u preambuli na{eg usta-va, vra}eno je ime rgu rta va a-{izma. Istina, posto ji jedna gru-pa ek stremista ko ja uporno poku-{a va da rg mar{ala ita ispredNarodnog kazali{ta preimenu jeu nekakav rg `rta va komuni-zma, ali tu se radi o maloj grupiizan|alih, oucanih liko va ko ji

uop{te ne fgurira ju nigdje, pa neizazi va ju ~ak ni neko ga|enje.Oni su prosto ne vidlji vi. Ne ka-èm da na mala vrata ne ulazeelementi a{izma. Ima tu knjigako je se ba ve nacionalizmom, pa-triotizmom i domoljubljem. Imatu orsiranja arhai~ne tradici je iruralnog, ali sve to ni je tolikoagresi vno kao {to je bilo. o je bi-lo nepodno{lji vo po~etkom de ve-desetih, pa sve do 2004, 2005. go-dine. Sad se to smirilo.

Omer Karabeg: Kakav jeodnos prema fa{izmu u Srbi ji?Da li jo{ tra je rehabilitaci ja kvi-slinga iz Drugog svjetskog rata?

Biljana Srbljano vi}: Kvislinzise itekako rehabilitu ju i to je pi-tanje nov ca. Posle Drugog svet-skog rata silne ku}e i imanja suoduzeti porodicama ljudi ko ji subili ratni profteri, mnogima po-tpuno bespra vno, ali jednom ve-likom bro ju, pogoto vo vode}imljudima poput Draè Mihailo vi-}a, imo vina je, kao {to je to bioslu~aj svugde u svetu, oduzetazbog toga {to su bili saradnici a-{isti~kog okupatora. Sada{nja re-habilitaci ja Draè Mihailo vi}a injego vog ~etni~kog pokreta, za-tim princa Pa vla, ~i ji su posmrtniostaci preneti u Srbi ju, i drugih,podrazume va da se, recimo, ce-

la ulica Kneza Milo{a, mnogezgrade i delo vi drugih ulica vra-}a ju takozvanim prvobitnim vla-snicima - naslednicima kvislinga.ako da, kada se malo za~eprka,ispada da je cela ta la`na dilemao tome da li je pokret Draè Mi-hailo vi}a bio antia{itsi~ki, zapra-

vo, banalna pri~a o parama. Jav -lja ju se tu neki advokati ko ji or-ganizu ju svo je ne vladine organi-zaci je za rehabilitaci ju i po vratak imo vine, a, zapra vo, uzima juozbiljan reket od tih ljudi ko jimatreba da bude vra}ena imo vina.

Omer Karabeg: [ta je sa pjeva~em Thompsonom, ko ji jena svom repertoaru redo vnoimao nacionalisti~ke pjesme. Vidim da tele vizi ja vi{e ne pre-nosi njego ve koncerte, moè li

se re}i da je on na neki na~inskrajnut?

Da{a Drndi}: Jeste. Nestao je.On je ~ak prili~no nemu{to i ne-

vje{to poku{ao re vidirati svo jesta vo ve, pa se i prav dati, ali bezobzira na to, ono {to je on pje vaoi go vorio bilo je stra{no. Ali nemaga. Ne vidim da drì koncerte. Neznam gdje je i {to radi. Medi ji mune da ju nikakvu pa`nju, tako da

je za sada nestao. [to ne zna~i dase neki drugi Tompson u nekomdr ugom vidu ne}e po ja viti.Me|utim, mislim da je ov dje sa-da nastalo relati vno zati{je {to seti~e a{izma i nacionalizma. ajpatriotizam se i dalje podgri ja vana marginama, ali sve je to prili-~no mlako. [to }e se dalje do-ga|ati, ne znam. o su stvari sako jima treba biti prili~no opre-zan. Ni je Tompson ni pri je imaoprolaz svuda. Recimo, u Istri muto nikad ni je uspjelo, mada mu jebio san da nastupa u Pulskojareni.

Ispiranje mozgovaBiljana Srbljano vi}: îni mi

se, ovo {to je Da{a go vorila, daposljedice onoga {to je bilo ni jelako obrisati. Ispri~ala bih vam

jedno svo je skora{nje iskustvo izZagreba. Bila sam u~esnica jedne

tribine ko ju je organizo vao re-}i program Hrvatskog radi ja uGradskoj biblioteci. ema je bi-la kultura i to je bio jedan krajnjeintelektualni razgo vor. Publika jebila jedna mala skupina ljudiko ja se interesu je za tribine re-}eg programa, pa moète misli-ti kog su profla bili ti ljudi. Kadase po veo razgo vor o Tompsonu,koga sam ja uporedila sa na{imturbo olk pe va~icama kao {to jeSvetlana Ra`nato vi}, odjednomsu ljudi iz publike sko~ili na me-ne i po~eli da mi go vore da se ja

varam i da je Tompson jedandi van pe va~ ko ji, zapra vo, pe vao ljuba vi, slobodi, veri i tako da-lje. Ja, ina~e, nemam pojma ko jeta~no Tompson, znam samokakvu vrstu dru{tvenih i politi-

~kih posledica on nosi, ali ne bihznala da citiram neku njego vupesmu, kao {to ne bih znala dacitiram ni pesmu Svetlane Ra-`nato vi}, ali znam {ta ona u kul-turolo{kom i politi~kom smislupredstav lja, te nisam htela dase uklju~u jem u tu vrstu raspra-

ve. Kada se zav {ila tribina, jedi-ni ljudi ko ji su mi pri{li da razgo-

vara ju sa mnom bili su oni istiko ji su branili Tompsona. Hte-li su da mi blagonaklono i dobro-namerno objasne kako je Tom-

pson neko koga vredi slu{ati i ka-ko je on veoma zna~a jan zahrvatsku kulturu. i ljudi nisu bi-li nacionalisti, ~ini mi se da u nji-ho vom slu~a ju moèmo go vori-ti o trajnim i neizbrisi vim posle-dicama ko je je ta vrsta populi-zma osta vila.

Da{a Drndi}: Dvadeset godi-na su se ispirali mozgo vi. Dvade-set godina se radilo na purifka-ci ji jezika i ljudi su se pla{ili go-

voriti jezikom ko jim su do tadago vorili. Autocenzurirali su se.Ljudi su se nahvatali straha i ni-su imali hrabrosti da se ogla{a va-

ju. Nara vno da su ostale poslje-dice i treba}e vremena da se onesanira ju. ak i da svega ovoga ni-

je bilo, treba vremena da se ovodru{tvo ispolira i izci vilizira. Ali

sve za jedno neusporedi vo je mir-ni je i u neku ruku dosadni je ne-go {to je bilo.

Omer Karabeg: Pisac FilipDa vid kaè da danas u Srbi ji ne-ma pra vog otpora intelektu-alaca kulturnoj politici ko ju vodi ova vlast i nazi va to skan- dalom. On podsje}a da je i u vrijeme najè{}ih Milo{e vi}e vihkampanja posto jao Beograd-ski krug, ko ji je okupljao zna-~ajne intelektualce, ko ji su seèstoko proti vili njego voj poli-tici. Di jelite li to mi{ljen je, go-spo|o Srbljano vi}?

Biljana Srbljano vi}: Delimutoliko {to smatram da ne pos-to ji organizo vani otpor. Reklabih da proesor Da vid ni je mislioda otpor uop{te ne posto ji, ne-go da on ni je organizo van, jernema vi{e ni ~u venog Beograd-skog kruga, niti Foruma pisacako ji sam ja kao mlada dramatur-{kinja, ba{ sa proesorom Da vi-dom i jo{ nekoliko pri jatelja,napra vila 1998. godine. akvestvari vi{e ne posto je. Ljudi su ilina neki na~in partijski organizo-

vani ili su izolo vani, desetko va-ni, svedeni na neki svoj malizabran u okviru koga delu ju.îni mi se da posto ji v eliki za-mor materi jala, jer ovo, ipak,

predugo tra je. Ve} 25 godina.Stalno se borite protiv istog zlai u jednom trenutku kaète: “Pakome ja sve ovo go vorim i zbog~ega”, I, ako ste osoba kao ja, pos-ta vite sebi pitanje da li ste uop-{te u pra vu. Po~ela sam do vodi-ti u pitanje sve mo je postulate -i politi~ke, i intelektualne, i sveono {to mislim. Pitam se da li jemogu}e da sam ja potpuno ukri vu i da taj vulgarni naciona-lizam i prosta~ki a{izam, ko ji jemanje-vi{e sa vrlo kratkim pre-kidima na vlasti u Srbi ji posle-dnjih 25 godina, mo`da ne{todobro, a ja nisam u stanju, ne-mam taj mozak, da vidim tekvalitete.

Da{a Drndi}: o pre vi{e dugotra je i ljudi ko ji su bili u opozici-

ji i ko ji su go vorili glasno su seumorili. Na alost, to je bila i jo{

je manjina. Srbi ja ni je Beograd-ski krug, Hrvatska ni je nekolikointelektualaca ko ji se ogla{a va juu neza visnim medi jima, ako ne-{to takvo uop}e posto ji, ili nekegra|anske udruge. Oni su ne-mo}ni pred politi~arima i u ma-njini su. Sada posto ji ne{to ma-lo vi{e glasnosti nego {to je bilo.Da li }e se to u Hrvatskoj sreditii kako }e se srediti? Ja se nadamda sve ide ka boljem. Osim toga,ljudi su osiroma{ili, ima jako pu-no nezaposlenih i njihov brojper manentno raste. Ljudimaoduzima ju stano ve i ku}e, pore-zi rastu, tako da vlada op}a de-presi ja i kao da su ljudi paralizi-rani. Sada je sve stalo.

Banalni patriotizam

Omer Karabeg: U zaklju~ku,koliko je kultura optere}enanacionalizmom?

Biljana Srbljano vi}: Ja mislimda je kulturna produkci ja u Srbi-

ji na takvom minimumu da za-pra vo jedva preìv lja va. îni mise da u tretmanu kulture vladaprincip - izgladniti, ali ne i ubiti.Isto vremeno, sa ovom prome-nom vlasti nastupa zaokret pre-ma takozvanim nacionalnim vre-dnostima u kulturi, za ko je janisam sasvim sigurna na {ta seone odnose, ali ~ini mi se da jere~ o ki~u i banalnom patrioti-zmu, za ko ji vlast ne}e tako lakona}i veliki broj ozbiljnih umetni-ka, ko ji su spremni da se kompro-mitu ju i u~estvu ju u pro jektuunapred osu|enom na propast.

Da{a Drndi}: Meni to ni je pri-marno pitanje. Meni je ve}i pro-blem {to je kvaliteta ovoga {to seproizvodi u kulturi sve upitni ja.Kultura ko ja se proizvodi u Hrvat-skoj, unato~ nekim visokim do-metima i vri jednostima, uklapa seu svjetski trend kulture za {irokupotro{nju ko ja nema nekih zna-~ajni jih vri jednosti. I to je po me-ni mnogo va`ni ji problem, negoda li tu i tamo ima nekih iskricanacionalizma. Sve u svemu, mi-slim da je kultura u opadanju i dasu visoke kulturne vri jednostinestale. Sve se vi{e ide na neke la-ko svarlji ve vido ve ne~ega {to nebih ni nazvala kulturom.

ra~unali s pro{lo{}u

RATOVI

Ni je se za vr{ilapri~a iz Drugog

svjetskog ra ta, a

kamoli ova iz ovogra ta. Nema ni

naznake da je na

pomolu nekaka tarza, a, dok se to ne desi, mislim

da }e te{ko do}i doneke temelji ti je

demokra tizaci je

dru{tva, kaè Drndi}



Leèrna elegancijaSve je vi{e ènskih brendo va ko ji se opre-

djel ju ju za leèrnu eleganci ju, budu}i da jeovaj stil najpopularni ji. Jesenje kombinaci-

je ugla vnom podrazumi je va ju slo je vitost ipastelne ni janse, a {panska marka suiteblanco je pri vukla veliku pa`nju modelimako ji odi{u ènstveno{}u, a mogu da se no-se i u neormalnim prilikama. Nami jenjenisu i mladim dje vojkama i stari jim damamako je vole leèrnu eleganci ju.

U jesenjoj kolekci ji akcent je na atrakti- vnim, pletenim dèmperima ko ji komotnopada ju preko ramena i odli~no se uklapa-

ju uz uske armerke. Kaputi i blejzeri, kao ikratke ~izmice sa visokom potpeticom i

velike ko`ne torbe upotpunju ju jesenjiimid`.

POMO] U KU]IOSLOBO\ENJE utorak,20.novembar/studeni 2012. 39

Srebro na o~imaMe|u trendo vima u {minkanju za ovu se-

zonu upe~atlji ve su sjene u srebrenim tono-

vima. Ova bo ja vi{e ni je rezer visana samoza sve~ane vari jante ve} i za svakodne vne,poslo vne i opu{tene prilike. Va`no je samoda je pa`lji vo uskladite sa ostalim bo jamana licu. Osim toga, srebrene ni janse li jeposto je i pla vu{ama i brinetama, a vizaìstipredlaù da pustite ma{ti na volju i da slo-bodno ek sperimenti{ete sa bo jama i tehni-kama.

Posli je podloge za mejkap, na lice nane-site te~ni puder u ni jansi tena ili za ton svje-tli ji. Potom sta vite malo pudera u prahu, na-nesite ga i na jagodice. Ispod obrva i na unu-tra{nji ugao oka moète sta viti i os vjetlji va~(highlighter).

Na o~i moète sta viti samo srebrenu sje-nu u vari janti sa ajlajnerom u crnoj, pla voj,zelenoj... bo ji. Nanesite maskaru u bo ji aj-

lajnera u dva do tri slo ja. Moète se poigra-ti i smokey eyes stilom {minkanja, srebre-na sjena je odli~na za sjen~enje o~i ju u kom-binaci ji sa crnom. Na jagodice nanesiterumenilo u crvenoj ili koralnoj ni jansi, a nausne pro vidan ili be` sjaj, za ve~er moètei da sta vite i crveni ru`.

LJEPO TA, KOZME TIKA

Svaki vrt u svom planskom di-jelu ima zacrtan prostor za stazekao po veznice izme|u razli~itihdi jelo va vrta ili di jelo ve vrta za po-sebne namjene. Kako god ti pros-tori bili zami{ljeni, uvi jek ih na ne-ki na~in moramo poplo~ati, odno-sno odvo jiti od ostatka vrta. Da li}e to biti tra vnata staza ili beton-ska ili poplo~ana starom ciglom,

ovisi isklju~i vo o nama samima ina{im eljama i ukusu.

Ako di jelo ve vrta poplo~amobetonskim ili kamenim elemen-tima, onda moèmo razliko vatimale i velike elemente za poplo-~a vanje. Mali elementi su idealniza stvaranje razli~itih uzoraka,dok su veliki elementi pogodni zave}e prostore.

Pod male elemente ubra ja juse razne vrste opeka, ko je vrtu da-ju topli ji i profnjeni ji {tih, a mo-gu biti glinene ili betonske. Priodabiru treba paziti da budu

otporne na smrza vanje ina~e }e se vrlo brzo uni{titi.

Tu su jo{ i granitne kocke u ra-zli~itim dimenzi jama, grubog iz-gleda ali zato izuzetne ~vrsto}e.Naro~ito li jepo djelu ju kada se sla-ù u kru`nim ili lepezastim uzor-cima. Zbog svo je monotone si vebo je, prikladni je su za gradske

vrto ve. Valja jo{ spo menuti i veli-

ki broj kerami~kih plo~ica ko je sudobar izbor za poplo~enje terasa.

Najprirodni ji element za po-plo~a vanje vrta je defniti vno drvoko je mo e posto jati u nekoliko or-mi: kao daske, oblice, grede, pilje-ni obluci... S obzirom na njego vusve ve}u ci jenu i osjetno kra}i vi-

jek tra janja od kamena ili betona,sve se rje|e upotreblja va. Danas

je mogu}e naba viti speci jalne da-{~ane podloge od egzoti~nih vrstadrva, poput tiko vine, ko je suotporne na vlagu i vodu, ali su iosjetno skuplje.

MODA, STIL, TRENDOVI

Dolmljeno pile

Savjeti zanjegu tekstila

Ozna~ite mjesto nastanka mrlje jer kada se osu{i, moè postati ne- vidlji va. Odje vni predmet {to pri jeodnesite na hemijsko ~i{}enje jer {to

je mrlja stari ja, teè se uklanja.Odje}u ko ja se sasto ji od vi{e di je-lo va (odi jela, kostimi...), uvi jek ~is-tite za jedno. Ako slu~ajno do|e dopromjene bo je, svi di jelo vi }e biti uistom tonu. Pri je hemijskog ~i{}e-nja uvi jek ispraznite dèpo ve. Pri-likom pranja odje vnih predmetapridrà vajte se uputa proizvo|a~ao doziranju omek{i va~a. Predozira-njem omek{i va~a na odje}i se stva-ra ju masne naslage. Preporuka je danakon svakog no{enja ~etkate odje-}u, naro~ito odi jela i kostime. Na tajna~in }ete s odje}e ukloniti prljav -{tinu, a vunene predmete za{titi odmoljaca. Ponekad problem smrljom najpri je treba osta viti da seohladi. U ~vrstom stanju se, napri-mjer, mrlje od `vaka}e gume ili

voska lak{e mogu ukloniti. Odje}uperite s obrnute strane kako biste iz-bjegli o{te}enja tkanine od bubnjaili patentnog zatvara~a sa drugeodje}e.

NOVOSTI I PREPORUKEKako urediti vrt u planinskom ambijentu?

Plo~e du`

stazeDanas je mogu}e nabaviti specijalne da{~ane

podloge od egzoti~nih vrsta drveta, poput

tikovine, koje su otporne na vlagu i vodu

Priprema:

Nasoliti i posuti mje{a vinom za-~ina pile i osta viti da sto ji. Za to vri-

jeme namo~iti kiu u vodu i onda jedobro oci jediti. U tu smjesu doda-

ti isjeckani per{un i luk, izmi je{ana ja ja, malo ulja, bibera i soli, kao imlje veno meso. Sve za jedno izmi-

je{ati i time flo vati pile. Zakop~a se~a~kalicom. Ako ostane fla, ormi-rati kuglice i poredati ih na pleh okopileta i dodati jo{ 8-10 krompiri}a.

Po trebno: 1 pile, 1 gla vica crvenog

luka malo per{uno vog lista 2 kuhana ja jeta

1 ve}a kia, 10 dkg mlje venog mesa

(teletine)ulje, biber, so, mje{a vina

za~ina




Na osnovu ~la na 21. Za kona o drà vnoj slu`bi u instituci ja ma Bosne i Her cegovine («Slu`beni gla snik BiH», broj19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 24/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 8/10 i 40/12), Agenci ja za drà vnu slu`bu Bo -sne i Her cegovine, u ime Ministar stva civilnih poslova Bosne i Her cegovine - Centra za ukla njan je mina Bosne i Her -cegovine, ra spisu je

J AV N I O G L A Sza popunjavan je radnih mjesta dràvnih slu`benikau Centru za uklanjan je mina Bosne i Hercegovine

1/01 Stru~ni saradnik za kontrolu kvaliteta/Inspektor1/02 Stru~ni saradnik za kontrolu kvaliteta/Inspektor

URED BHMAC SARAJEVO

Regionalni ured Mostar 1/01 Stru~ni saradnik za kontrolu kvaliteta/InspektorOpis poslova i radnih zadataka: Kontroli{e rad vi{ih referena ta za kontrolu kva liteta na deminer skim ra dili{tima;ana lizira i da je mi{ljen je o Izvedbenom pla nu deminer skih or ga niza ci ja; vr{i stru~ni nadzor za da ta ka na terenu pre-ma zahtjevima Standar da i SOP-a; li~no ili na pri jedlog VRKK (u dogovoru sa inspektorom entitet ske Kancela ri jeSa ra jevo) donosi pisa no rje{enje o za bra ni daljn jih ra dova (u smislu daljn jeg nena predova nja) uz sa gla snost {efa RK; podnosi prekr{ajnu pri ja vu shodno Za konu; donosi rje{enje o ponavljan ju ~i{}ene povr{ine uzor kova ne cjelineza dat ka; odre|uje nivo stru~nog nadzora na za da cima i plan uzor kova nja na pri jedlog VRKK; pot vr|uje na pri jedlogVRKK ponavljan je povr{ine zbog evidentira nih gre{a ka u izvje{ta ju o stru~nom nadzoru; sa ra|uje sa super vizorommonitor ske or ga niza ci je i pla nira uzor kova nje; ana lizira i ovjera va za pisnik o preuzima nju deminira ne/tehni~kiizvi|ene, povr{ine ili gra|evine; predla e {efu RK reizvi|anje za dat ka za tehni~ko izvi|anje na kon na laska mine; pre-dla e {efu RK i inspektoru Kancela ri je Sa ra jevo mjere za pobolj{an je kva litete i sigur nosti deminer skih opera ci ja;u~estvu je u predla ga nju dopuna i izmjena Standar da i SOP-a; u~estvu je u ra du Istra nog odbora za istra gu demi-ner skih nesre}a; obavlja druge poslove iz svog djelokruga ra da po na logu {efa Regionalnog ureda.Posebni uslovi: VSS/VII stepen fa kultet dru{tvenih ili tehni~kih na uka, stru~ni upra vni ispit, najma nje 1 godina ra -dnog iskustva, pozna va nje ra da na ra ~una lu, voza ~ki ispit B ka tegori je.Status: drà vni slu`benik na poloà ju stru~nog sa ra dnika.Broj izvr{ilaca: 1 (jedan).Mjesto rada: Mostar.Neto plata: 998,95 KM.

KANCELARIJA BHMAC BANJA LUKARegionalna kancela ri ja Pa le1/02 Stru~ni saradnik za kontrolu kvaliteta/InspektorOpis poslova i radnih zadataka: Kontroli{e rad vi{ih referena ta za kontrolu kva liteta na deminer skim ra dili{tima;ana lizira i da je mi{ljen je o Izvedbenom pla nu deminer skih or ga niza ci ja; vr{i stru~ni nadzor za da ta ka na terenu pre-ma zahtjevima Standar da i SOP-a; li~no ili na pri jedlog VRKK (u dogovoru sa inspektorom entitet ske Kancela ri jeSa ra jevo) donosi pisa no rje{enje o za bra ni daljn jih ra dova (u smislu daljn jeg nena predova nja) uz sa gla snost {efa RK; podnosi prekr{ajnu pri ja vu shodno Za konu; donosi rje{enje o ponavljan ju ~i{}ene povr{ine uzor kova ne cjelineza dat ka; odre|uje nivo stru~nog nadzora na za da cima i plan uzor kova nja na pri jedlog VRKK; pot vr|uje na pri jedlogVRKK ponavljan je povr{ine zbog evidentira nih gre{a ka u izvje{ta ju o stru~nom nadzoru; sa ra|uje sa super vizorommonitor ske or ga niza ci je i pla nira uzor kova nje; ana lizira i ovjera va Za pisnik o preuzima nju deminira ne/tehni~kiizvi|ene, povr{ine ili gra|evine; predla e {efu RK reizvi|anje za dat ka za tehni~ko izvi|anje na kon na laska mine; pre-dla e {efu RK i inspektoru Kancela ri je Sa ra jevo mjere za pobolj{an je kva litete i sigur nosti deminer skih opera ci ja;u~estvu je u predla ga nju dopuna i izmjena Standar da i SOP-a; u~estvu je u ra du Istra nog odbora za istra gu demi-ner skih nesre}a; obavlja druge poslove iz svog djelokruga ra da po na logu {efa Regionalnog ureda.Posebni uslovi: VSS/VII stepen fa kultet dru{tvenih ili tehni~kih na uka, stru~ni upra vni ispit, najma nje 1 godina ra -dnog iskustva, pozna va nje ra da na ra ~una lu, voza ~ki ispit B ka tegori je.Status: drà vni slu`benik na poloà ju stru~nog sa ra dnika.Broj izvr{ilaca: 1 (jedan).Mjesto rada: Pa le.Neto plata: 998,95 KM.

Na pomena za sve kandi date:

- Pored posebnih uslova kandida ti mora ju ispunja va ti i op{te uslove propisa ne ~la nom 22. Za kona o drà vnojslu`bi u instituci ja ma BiH.

- Ja vni konkurs se sprovodi u skla du sa Odlukom o na ~inu pola ga nja ja vnog i stru~nog ispita («Slu`beni gla snikBiH», br. 96/07 i 43/10).

- Gra divo i pra vni izvori, odnosno litera tura za pola ga nje ja vnog ispita ut vr|eni su Progra mom pola ga nja ja vnogispita («Slu`beni gla snik BiH», br. 28/08 i 18/12).- Pod ra dnim iskustvom podra zumi jeva se ra dno iskustvo na kon ste~ene visoke {kolske spreme.- Za sprovo|enje konkur sne procedure po ovom ja vnom ogla su for mira }e se jedna Komisi ja za izbor.

Potrebni dokumenti:Ovjerene kopi je:fa kultet ske diplome (nostrifikova ne diplome, ukoliko fa kultet ni je za vr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj drà vi na kon 6.4.1992. godine), odnosno za kandida te ko ji su visoko obra zova nje stekli po bolonjskom procesuuz fa kultet sku diplomu i doda tak diplomi; iznimno, sa mo u slu~a ju da visoko{kolska usta nova doda tak diplomi ni jeuop{te izda va la, niti za jednog diplomca, kandidat je duàn da uz ovjerenu kopi ju fa kultet ske diplome dosta vi uvje-renje visoko{kolske usta nove da doda tak diplomi ni je uop{te izdat, niti za jednog diplomca; uvjerenja o dràvljanstvu(ne sta ri je od 6 mjeseci); uvjerenja o poloènom stru~nom upra vnom, odnosno ja vnom ispitu; pot vrde ili uvjerenja kaodoka za o tra enoj vrsti ra dnog iskustva; doka za o tra enom nivou zna nja ra da na ra ~una ru; voza ~ke dozvole B ka te-gori je; popunjen i potpisan obra zac Agenci je za drà vnu slu`bu BiH: isti moète preuzeti na web stra nici Agenci je:www.ads.gov.ba ili u prostori ja ma Agenci je za drà vnu slu`bu Bosne i Her cegovine. Na pominjemo da potpisan i po-punjen obra zac ne moè sluìti kao dokaz bilo kog uslova iz teksta ogla sa, isti ola k{a va rad or ga nu ko ji vr{i izbor iimenova nje, te predstavlja sa mo infor ma ci je o kandida tu ko je je potrebno doka za ti tra enom dokumenta ci jom.Obratiti pa`nju na sljede}a dokumenta ko ja ne treba dostavljati, jer ista ne mogu sluìti kao valjan dokaz:

- Uvjerenje o diplomira nju sta ri je od godinu da na.- U pogledu doka ziva nja dràvljanstva ne treba dostavlja ti li~nu kar tu, neva e}e uvjerenje o dràvljanstvu, odno-

sno, uvjerenje sta ri je od {est mjeseci.- U pogledu doka ziva nja stru~nog upra vnog ispita, odnosno ja vnog ispita ne dostavlja ti uvjerenja stru~nih ispi-

ta u okviru drugih struka, uvjerenja o poloènom ispitu za sudi ju za prekr{a je i sl.- U pogledu ra dnog iskustva ne dostavlja ti: ra dnu knjiìcu ko ja doka zu je sa mo ra dni sta`, te ne moè biti dokaz

za ra dno iskustvo; ugovor o ra du, ugovor o obavljan ju privremenih i povremenih poslova, ugovor o djelu, rje-{enje ili odluka o za sniva nju ra dnog odnosa - isti doka zu ju sa mo po~etak ra dnog anga ma na i na ziv ra dnogmjesta, ne i kontinuitet istog; spora zum, rje{enje ili odluka o prestanku ra dnog odnosa - doka zu ju sa mo mom-enat prestanka ra dnog anga ma na i sl. budu}i da ista iz na vedenih ra zloga ne mogu biti va ljan dokaz o ra dnomiskustvu. Ta ko|er, ne dostavlja ti dokumenta ko ja ne s a drè elemente pot vrde ili uvjerenja, odnosno doku-menta u ko jima ni je decidira no na vedeno sljede}e: osnovne genera li je, vrsta {kolske spreme u okviru ra dnogmjesta, tj. stru~na sprema predvi|ena za konkretno ra dno mjesto, na ziv ra dnog mjesta, preciziran period ra dnoganga ova nja, te osta lim relevantnim poda cima za doka ziva nje tra ene vrste ra dnog iskustva.

- U pogledu doka ziva nja nivoa zna nja stra nog jezika i ra da na ra ~una ru, ne dostavlja ti: pot vrdu ili uvjerenje fir -me ili usta nove gdje je lice bilo u ra dnom odnosu, jer ista nisu registrova na za obavljan je te djela tnosti, te kaota kvi doka zi nisu va lja ni.

- Nepotpisan i nepopunjen pri ja vni obra zac ne dostavlja ti.

Mole se kandida ti da ne dostavlja ju dokumenta ci ju ko ja ni je tra ena tekstom ja vnog ogla sa jer se ista ne}e ra zma tra ti.Kandida ti ko ji budu uspje{ni na pisa nom di jelu stru~nog ispita oba vezni su na usmeni dio stru~nog ispita (inter vju)doni jeti uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka (ne sta ri je od tri mjeseca), ko je se ne dostavlja za jedno sa drugimdokumentima, u protivnom ne}e mo}i pristupiti istom. Iznimno, u slu~a ju ako kandidat iz objektivnih ra zloga ne dos-ta vi tra eno uvjerenje na inter vju, isto treba dosta viti najka sni je do momenta preuzima nja du`nosti, u suprotnomskida se sa liste uspje{nih kandida ta.

- Kandida ti ko ji nema ju poloèn stru~ni (upra vni) ispit, pri je pristupa nja stru~nom ispitu }e pola ga ti ja vni ispit u skla du sa Odlukom o na ~inu pola ga nja ja vnog i stru~nog ispita (“Slu`beni gla snik BiH”, br. 96/07 i 43/10).

Tra ene dokumente treba dosta viti najkasni je do 7.12.2012. godine, putem po{tanske slu`be preporu~eno, na adresu:

Agenci ja za dràvnu slu`bu BiH“Javni oglas za popunjavan je radnih mjesta dràvnih slu`benikau Centru za uklanjan je mina Bosne i Hercegovine”,

71000 Sara jevo, Trg Bosne i Hercegovine broj 1Nepotpune, nebla govremene i neuredne pri ja ve, kao i kopi je tra ene dokumenta ci je ko je nisu ovjerene, ne}e sera zma tra ti.

Novembar 2012. godine DIREKTORSa ra jevo Neven Ak{ami ja


KANTON SARAJEVOOP]INSKI SUD U SARAJEVU

Broj: 65 0 P 206710 11 PSara jevo, 16. 10. 2012. godine

OGLASNa osnovu ~la na 348. stav 3. ZPP-a, 3, 4. i 5. Za kona o par ni-~nom postupku (“Sl. novine Federa ci je Bosne i Her cegovine”,broj 53/03), Op}inski sud u Sa ra jevu, sudi ja Ja smina Mura tovi},u pra vnoj stva ri tuìtelja Mikrokreditna fonda ci ja “@ene za èneinter na tional” Sa ra jevo, ul. Dèma la Bi jedi}a broj 130, protivtuènih Ta nja Petri} iz Dobo ja, ul. Ljeskove vode bb, Danka Ili}iz Dobo ja, ul. Nema njina broj 28, Snjeà na \edovac iz Dobo ja,ul. Stefa na Prvovjen~a nog broj 37 i Dra ga na Bo ji} iz Dobo ja,ul. Stefa na Prvovjen~a nog broj 31, ra di duga, v.s.p. 5.019,00 KMDOSTAVA TU@BE NA ODGOVORDa na 26. 8. 2011. godine, kod ovog suda podnesena je tu`ba tu-ìtelja Mikrokreditna fonda ci ja “@ene za ène inter na tional” Sa -

ra jevo, ul. Dèma la Bi jedi}a broj 130, protiv tuènih Ta nja Petri}iz Dobo ja, ul. Ljeskove vode bb, Danka Ili} iz Dobo ja, ul. Nema -njina broj 28, Snjeà na \edovac iz Dobo ja, ul. Stefa na Prvovjen-~a nog broj 37 i Dra ga na Bo ji} iz Dobo ja, ul. Stefa na Prvovjen~a -nog broj 31, ra di duga. U tu`bi je na vedeno da su tuìtelj i tuè-ni 29. 9. 2009. godine sklopili ugovor o kreditu broj 020290333ko jim su regulisa li uslove kori{tenja i vra }a nja kreditnih sredsta -va u iznosu od 15.400,00 KM. U okviru na vedenog odobrenogiznosa kredita, korisnici kredita prvotuènoj pu{tena su nov~a na sredstva u iznosu od 5.000,00 KM. Prvotuèna je do da na podno-

{enja predmetne tu`be ot pla tila na ime ozna ~enog kredita iznosod 2.523,00 KM, ta ko da njen dospjeli dug po za klju~enom Ugo-voru o kreditu broj 020290333 iznosi 5.019,00 KM. la nom 12.Ugovora o kreditu tuène su se oba veza le da }e solidar no jem~i-ti za povra tak kredita. Tuìtelj je u cilju mir nog rje{enja spora utoku 2011. godine vi{e puta pozivao prvotuènu, kao i jemce,odnosno drugotuènu, tre}etuènu i ~et vrtotuènu da ispune svo- ju oba vezu na ko ju iste nisu odgovorile. Pra vni osnov tu`benogzahtjeva tuìtelj su ~la novi 324, 414, 997, 998. i 1065. Za kona oobliga cionim odnosima te je tu`bom predloèno da sud donesepresudu ko jom su prvotuèna Ta nja Petri} iz Dobo ja, ul. Ljesko-ve vode bb, drugotuèna Danka Ili} iz Dobo ja, ul. Nema njina broj 28, tre}etuèna Snjeà na \edovac iz Dobo ja, ul. Stefa na Prvovjen~a nog broj 37 i ~et vrtotuèna Dra ga na Bo ji} iz Dobo ja,ul. Stefa na Prvovjen~a nog broj 31, solidar no du`ne tuìtelju Mi-krokreditna fonda ci ja “@ene za ène inter na tional” Sa ra jevo, ul.Dèma la Bi jedi}a broj 130, na ime duga solidar no ispla titi iznosod 5.019,00 KM, uve}an za ugovorenu za teznu ka ma tu od 0,05% dnevno, po~ev od 6. 2. 2011. godine pa do da na ispla te, kao ina dokna diti tuìtelju tro{kove par ni~nog postupka, sve u roku od30 da na, pod pri jetnjom izvr{enja.

Ovim putem se prvotuènoj TANJI PETRI] dostavlja tu`ba na odgovor u smislu odredbe ~la na 62. stav 2. Za kona o par ni~nompostupku (“Slu`bene novine FBiH”, broj 53/03), da u skla du sa odredbom ~la na 70. i ~la na 71. ZPP-a, tuèna u roku od 15 da -na od da na obja ve pismena (kada se dostava ima smatrati ob- javljenom), sudu moè dosta viti pisa ni odgovor na tu`bu u ro-ku od 30 da na. U protivnom }e se odluka doni jeti u smislu ~la -na 182. Za kona o par ni~nom postupku.

SUDIJAJASMINA MURATOVI]

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEKANTON SARAJEVO

OP]INSKI SUD U SARAJEVU

Broj: 65 0 Ps 175179 10 PsSara jevo, 15. 11. 2012. godine

OP]INSKI SUD U SARAJEVU, sudi ja Kenan Ta novi}, upra vnoj stva ri tuìoca Volksbank BH DD Sa ra jevo, protiv tu-ènog DOO Balzak Tuzla ko je zastupa Ba bi} Niza ma, direktor i drugotuène Ba bi} Niza ma, Gra bovica Donja Tuzla, ra di du-ga vsp. 26.348,81 KM, na osnovu ~la na 348. stav 3. Za kona o par ni~nom postupku (“Sl. novine FBiH” br. 53/03, 73/05 i19/06, u daljn jem tekstu: ZPP), budu}i da tuèni ne sta nu je na adresi posljednjeg pozna tog bora vi{ta, objavlju je:

OGLASDa na 8. 12. 2010. godine tuìlac Volksbank BH DD Sa ra - jevo je podnio tu`bu protiv tuènog DOO Balzak Tuzla idrugotuène Ba bi} Niza ma, Gra bovica Donja Tuzla, ra diduga vsp. - 26.348,81 KM. Tu`bom tra i da sud donese presudu ko jom }e oba veza ti tuène da solidar no ispla te dug uiznosu od 26.348,81 KM sa za konskim za teznim ka ma ta ma i tro{kovima postupka.Oba vje{ta va se tuèni da se dosta va pismena sma tra obavlje-nom protekom roka od 15 da na od da na objavljivan ja ovog

pismena u dnevnim novina ma i na ogla snoj ta bli suda te da priloge dostavljene uz tu`bu moè podi}i u zgra di suda.Oba vje{ta va se tuèni da je, na osnovu ~la na 70. stav 1.

ZPP-a, duàn najka sni je u roku od 30 da na dosta viti sudu

pisa ni odgovor na tu`bu.Odgovor na tu`bu mora biti ra zumljiv i sa drà va ti: ozna -ku suda, ime i prezime, odnosno na ziv pra vnog lica, pre- biva li{te ili bora vi{te, odnosno sjedi{te stra na ka, njihovihza konskih zastupnika i punomo}nika, ako ih ima ju, pred-met spora, sa dràj izja ve i potpis podnosioca (~lan 334.ZPP-a).U odgovoru na tu`bu tuèni }e ista knuti mogu}e procesneprigovore i izja sniti se da li prizna je ili ospora va postavlje-ni tu`beni zahtjev (~lan 71. stav 1. ZPP-a).Ako tuèni ospora va tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mo-ra sa drà va ti i ra zloge iz ko jih se tu`beni zahtjev ospora va,~injenice na ko jima tuèni za sniva svo je na vode, doka ze kojima se ut vr|uju te ~injenice te pra vni osnov za na vode tu-ènog (~lan 71. stav 2. ZPP-a).Tuèni moè u odgovoru na tu`bu, a najka sni je na pripre-mnom ro~i{tu, podni jeti protutu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a).Ukoliko tuèni kome je uredno dostavljena tu`ba u ko joj jetuìlac predloìo dono{enje presude zbog propu{ta nja nedosta vi pisa ni odgovor na tu`bu u za konskom roku, sud }edoni jeti presudu ko jom se usva ja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{ta nja), osim ako je tu`beni zahtjev o~iglednoneosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a).Odgovor na tu`bu s prilozima preda je se sudu u dovoljnombro ju primjera ka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj

predmeta. Sudi jaKenan Tanovi}



FELJTONOSLOBO\ENJE utorak,20.novembar/studeni 2012. 43

284.Porijeklom Ilir, rodom iz mjesta Diokle kodSalone (danas Split u Hrvatskoj), vojsko-

vo|a Dioklecijan izabran za rimskog imperatora.

1602.Ro|en njema~ki fizi~ar i pronalaza~ Otofon Girike, koji je prvi demonstrirao vaku-

um i prikazao ~uveni eksperiment o vazdu{nom pritisku.

1894.Umro ruski kompozitor i pijanista AntonGrigorjevi~ Rubin{tajn, osniva~ Konzer-

vatorijuma u Petrogradu, jedan od najve}ih pijanista19. vijeka. Komponovao je opere, klavirske kompozi- cije, solo pjesme.

1914.Na Vrap~em brdu kod Lazarevca uPrvom svjetskom ratu u Kolubarskoj bi-

ci poginuo je, kao oficir, Dimitrije Tucovi}, vo|a soci- jalisti~kog pokreta u Srbiji.

1917.U bici kod Kanbreja u Prvom svjetskomratu Britanci prvi put u borbu uklju~ili

ve}i broj novog oru`ja - 324 tenka. Tenk je prvi putupotrijebljen u bici na Somi 1916.

1924.U Turskoj ugu{ena pobuna Kurda, ~ija jeteritorija ugovorom u Lozani poslije Prvog

svjetskog rata podijeljena izme|u nekoliko dràva.

1925.Ro|ena ruska balerina Maja Pliseckaja,zvijezda Bolj{oj teatra gotovo pola vije-

ka. Sa 11 godina po~ela je da igra u baletskom horu,1943. postala je solista, a potom primabalerina ostva-riv{i niz glavnih uloga u klasi~nom i modernom baletu.

1945.Savezni~ka Kontrolna komisija dala je do-zvolu za preseljenje {est miliona Nijemaca

iz ê{ke, Poljske i Ma|arske u Zapadnu Njema~ku.

1945.U Nirnbergu je pred Me|unarodnim voj-nim sudom po~elo su|enje nacisti~kim

ratnim zlo~incima u Drugom svjetskom ratu, na kojem jeprvi put u historiji jedan me|unarodni forum osudioagresiju kao zlo~in protiv ~ovje~anstva i kaznio vinovnike.Poslije deset mjeseci, 12 optuènih osu|eno je na smrt,trojica na doìvotnu robiju, ~etvorica na zatvor od 10 do20 godina, a petorica su oslobo|ena.

1959.Generalna skup{tina UN-a usvojila De-klaraciju o pravima djeteta, kojom su

proklamovana jednaka prava za svu djecu, bez obzirana rasu, vjeru, porijeklo i spol.

1959.U Stokholmu Velika Britanija, Norve{ka,[vedska, Danska, Austrija, Portugalija i

[vajcarska potpisale konvenciju o formiranju EFTA

(Evropsko udruènje slobodne trgovine).

1979.Oko 200 suni muslimana se pobunilo uSaudijskoj Arabiji tokom svetog hodo~a{}a

u Meki i uzelo za taoce oko 6.000 hadìja. Saudijska vladaje ugu{ila ustanak uz pomo} francuskih specijalaca.

1980.U Kini po~elo su|enje ~etvoro~lanojbandi, koju je predvodila \ang ]ing,

udovica predsjednika Mao Cedunga. Oni su optuèniza izdaju i zlo~ine tokom kulturne revolucije 1966-76.

1985.Ameri~ka softverska kompanija Majkro-soft je pustila u prodaju novi operativni

sistem za personalne ra~unare, Windows 1.0.

1995.Na predsjedni~kim izborima u Poljskojkandidat ljevice, biv{i komunista Ale-

ksandar Kva{njevski pobijedio dotada{njeg {efa drà-ve Leha Valensu.

1998.

Sa kosmodroma u Bajkonuru Rusija jelansirala prvi modul Me|unarodne sve-

mirske stanice, koji je ko{tao 60 milijardi dolara. Modulje dobio ime Zarja. ISS je istra iva~ka svemirska stanicakoju su zajedni~kim naporima formirale svemirske agencije pet zemalja: SAD, SSSR, Japan, Evropa i Kanada.

2001.Na op{tim izborima u Danskoj socijalde-mokrate su prvi put poslije 80 godina izgu-

bile vlast. Pobijedili su liberali Andersa Foga Rasmusena.

2002.Savjet za radiodifuziju Turske predloìoje dràvnom radiju i televiziji da po~nu

sa emitovanjem emisija na, ranije zabranjenom, kurd-skom jeziku, {to je korak napred ka ~lanstvu u EU.

2003.Umro biv{i predsjednik Centralnoafri-~ke Republike Dejvid Dacko (73), kojeg

je sa vlasti svrgnuo diktator @an-Bedel Bokasa.

2003.U eksploziji automobila bombe u Istan-bulu u blizini britanskog konzulata i is-

pred predstavni{tva londonske banke HSBC poginuloje 27 osoba, me|u kojima je i generalni konzul Velike

Britanije Rodèr [ort, a vi{e od 450 ljudi povrije|eno.

2004.Predsjednik [ri Lanke andrika Kuma-ratunga ukinuo 28-godi{nji moratori-

jum na smrtnu kaznu, nakon {to je ubijen sudijaVrhovnog suda.

2006.Umro ameri~ki reditelj Robert Altman.Dobio Oskar za ìvotno djelo.

NA DANA[NJI DAN

1818.

AZIZ HAD@IHASANOVI]: DRAME I UZLETI MARCELA [NAJDERA (14)

Koliko je i kako je Marcel [naj-der, ì ve}i i rade}i u Sara je vu,svo ju svestranu misaono-flozo -sku intelektualnost upotpunja-vao sistematskim pra}enjem te-ku}e svjetske flozo ske produkci-je, pokazu ju brojni primjeri. Jedanod takvih je i ovaj detalj, kao ilus-traci ja [najdero ve svestranostiko ji spominje, recimo, dr. JelenaBerbero vi}: U ~asopisu “Pregled”u toku 1935. godine u nekolikobro je va publiko van je “Vje~nimir”, da bi 1936. godine bio objav -ljen u cjelini, kao posebno izda-nje, sa predgo vorom pre vodioca.

Ideja mira

Knjiga je veoma dobro pri-mljena u kulturnoj ja vnosti ne sa-mo Bosne i Hercego vine ne-go na svim ju`noslo venskimprostorima, pa i {ire. Na iz vjes-tan na~in Sara je vo je postalosimbolikom jednog osobe-nog spisateljsko-flozo skogpodviga. O tome svjedo~ebrojni komentari o njenompo jav lji van ju i posebno o vi-sokom kvalitetu pre voda. Ta-ko, na primjer, sara jev ski list“Je vrejski glas” (24. IV 1936, br.17, str. 7) da je vi jest o ovomdoga|aju, a potom publiku jeos vrt E. Le vi ja u ko jem se ka-è kako je “ide ja mira staraide ja ko ju Kant eli da flozo -ski utemelji i obrazloì, a onaje danas neophodna svima, jerni jedno doba ni je da valo vi-{e oprav danja bav ljen jutom ide jom od ovog sada-{njeg, punog haoti~nosti inemira”. U tom os vrtu (“Je-vrejski l ist”, Sara je vo, 29. V 1936,IX, 22, str. 6) dalje se isti~e:

- “...Prevodilac g. dr. [najder, usvom instrukti vnom i argumento-vanom predgo voru, izloìo nam jeistori jat ide je mira. Pre vodom Kan-to va djela “Zum ewigen Frieden”oboga}ena je jugosla venska pre vo-dna literatura; ali po ja va ovog dje-la jednog mislioca - ori ja{a sluìuop{te progresu i razvo ju naprednemisli u na{oj sredini... U doba ka-da je pra va ci vilizaci ja izloèna ra-spadu i utica ju razornih ide ja, pre-vod ovog djela dobi ja jo{ ve}e zna-~enje, tim vi{e {to ono pripadapunokrvnom ~lanu jednog naro-da ko ji je danas naj vi{e izne vjeriokantov ske ideale ure|enja ljud-skih odnosa na eti~koj osno vi...”

Svoj os vrt autor zaklju~u je go-vore}i o kvalitetu pre voda:

- “...Moramo odmah ista}i da je veoma uspio i vjeru jemo da je g.pre vodilac imao pred sobommu~an posao. Pre vod je adekva-tan i jasan i bez razbi janja ‘bloko-

va kantov skih re~enica’. Tu pris-tupa~nost pre voda kad se radi oKantu, treba naro~ito podvu}i”.

Aktuelnost djela i kvalitet pre- voda podvu~eni su i u prikazuknjige ko ju donosi zagreba~ki“Jutarnji list” pod naslo vom“Hrvatski pri je vod Kanto va ‘Vje-~nog mira’” (Zagreb, 5. VI 1936,a po inicijalima potpisnika ovogpriloga pretpostav lja se da je ri-

je~ o Ivanu Esihu, [najdero vom{kolskom drugu iz Velike gimna-zi je u Mostaru), gdje se veli:

- “...Poznati sara jev ski flozo skipisac, suradnik Kr{i}e va ‘Pregle-

da’, dr. M. [najder, veoma ci jenje-ni preda va~, u~enik pro. Bazale,izdao je, u iz vrsnom hrvatskompri je vodu, poznato i danas oso-bito aktuelno djelo ‘Vje~ni mir’od jednog od naj ve}ih mislilacasvih vremena i naroda, ImanuelaKanta. [najderov pri je vod, popra-}en inormati vnim uvodom, obo-gatio je na{u flozo sku pri je vo-dnu knjiè vnost. Kantov ideal

vje~nog mira u [najdero vom prije vodu posvema je priblièn na-{oj epohi i svakom na{em ~o vje-ku duho vne kulture, ko ji u ~o vje-~nosti i pacifzmu vidi napredak ljudskog roda...”

Isti list (“Jutarnji l ist”, Zagreb,“Ide ja mira i pacifsti~ki pokre-ti”, 13. IX 1936) pono vo donosiinormaci ju o ovom pre vodu,pa, pored ostalog, pi{e:

-”...U na{e dane za sve ljude do-bre volje na jugodni ja je i najpou-~ni ja lektira Kanto va ‘Vje~nogmira’, {to ga je na hrvatski pre veosara jev ski proesor M. [najder(izd. re vi je ‘Pregled’, Sara je vo,1936). U po vodu 200. obljetniceKanto va ro|enja (1924) doni je-la je Krleìna ‘Knjiè vna republi-ka’, u hrvatskom pri je vodu, nekeodlomke tog Kanto vog spisa. I unajno vi jem bro ju ‘Pregleda’ pi{edr. J. Kr{i} o me|unarodnommiru. Ide ja svjetskog mira je-dna je od najstari jih ide ja u ra-zvitku ljudske misli: ide ja miraide, kako veli s pra vom pre vodi-lac, me|u ‘histori jom osramo}e-ne ide je’; stoga se ~esto ~ini da jeme|unarodni mir ili vje~ni mirpra va ironi ja...”

Kvalitetan prevod

Po mnogo ~emu znako vit jekrupan naslov na stranicikulturne rubrike uglednogdne vnika iz Praga “PragerPresee” (26. V 1936, str. 8):“Imanuel Kant u Sara je vu!”.Tu su i ove ri je~i:

- “...Prvi potpuni srpsko-hrvatski pre vod po ja vio sesada u Sara je vu u izdanju

poznate re vi je ‘Pregled’: Ima-nuel Kant, ‘Vje~ni mir’, Filozo -ski nacrt. Pre vod i predgo vordr. Marcela [najdera (1936). Uuvodu pre voditelj uklju~u jespis u njegov istorijski kontek -

st i odre|uje njego vo zna~e-nje: sadràj je, kao shvatanjeodre|enih politi~kih zah-

tje va u dana{njoj istorijskojsituaci ji, potpuno aktuelan.

Sa ove strane, posmatrano pra-gmati~ki, Kantov nacrt mira jemo`da sada aktuelni ji, nego u

vri jeme njego vog prvog po jav -lji van ja. Prema namjeri pre vo-dioca, pre vod posti e zahtjev ‘dana svoj na~in doprinese proti vra-tnoj ideologi ji onog velikog maso-

vnog pokreta ko ji se svakim da-nom sve ja~e ormira u svi jetu uborbi protiv svih nazadnih sila ko-

je sprema ju no vi pokolj intelektu-alnih i manualnih radnika’”.

Op{irni ji prikaz knjige i pre vo-da donio je i “Srpski knjiè vniglasnik” (Beograd, XLVIII, 8; 16.

VIII 1936, str. 630) iz pera dr. K. Atanasi je vi}a u ko jem se go vo-ri o sadrà ju djela i njego vommjestu u flozo skom opusu I.Kanta, pa se zaklju~u je:

- “...Dr. [najder, nesumnji voznalac njema~kog jezika, sa vla-dao je krupne te{ko}e nekon-centrisanog, glomaznog i odboj-nog stila kenigsber{kog misliocai pruìo na{oj publici ispra vanpre vod. Time je dr. Marcel [naj-der obogatio na{u jo{ uvek jakooskudnu flozo sku knjiè vnost

jednim valjanim pre vodom”.(Sutra: Istorijom

osramo}ene ideje)

1873.Dva grada na

desnoj i li je vojobali Duna va,Budim i Pe{ta

spo jeni u jedan iormirali ma|ar-sku pri jestonicu

Budimpe{tu.

2001.Prvi predsjednik

Predsjedni{tva

BiH i osni va~ i du-gogodi{nji liderSDA Ali ja Izetbe-

go vi} dobiome|unarodnu

nagradu Islamskali~nost godine.

Ju noameri~kire volucionar i

drà vnik SimonBoli var obja vio

neza visnost Vene-cuele od [pani je.

Tekst Aziza Hadìhasanovi}a fragmentirano

rekonstrui{e jedan istorijsko-kulturolo{ki fenomen

iz bliske pro{losti Sarajeva i Bosne i Hercegovine

Politi~ki instrument

- “...Dru{tvo naroda je u svi jesti dana{njeg ~o vjeka p o l i t i ~k i instrument kao {to su i mnogi drugi, politi~ki u popularnomzna~enju te ri je~i. Takvo ubje|enje posto ji uostalom i u paci-fzmu uop{te, a antipacifsti~ka propaganda a{izma iskori{}u-

je to raspoloènje - dakako u imperi jalisti~ke svrhe...”(Marcel [najder, “Kant i dru{tvo naroda”, “Pregled”, maj-ju-

ni, Sara je vo, 1935)

Imanuel Kant u Sarajevu

1910.Umro ruski pi-

sac i mislilac Lav Nikola je vi~ Tol-

stoj, jedan od ve-likana ruske i

svjetske knjiè- vnosti. Roma-

nom “Rat i mir”stvorio je tip ro-mana “vremena

i prostora”.




Na osnovu ~la na 21. Za kona o drà vnoj slu`bi u instituci ja ma Bosne i Her cegovine («Slu`beni gla snik BiH», broj19/02, 35/03, 4/04,17/04, 24/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 8/10 i 40/12), Agenci ja za drà vnu slu`bu Bosnei Her cegovine, u ime Ministar stva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Her cegovine, ra spisu je

J AV N I O G L A Sza popunjavan je radnih mjesta dràvnih slu`benika

u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosaBosne i Hercegovine

1/01 Stru~ni saradnik za kadrovske i op{te poslove1/02 Stru~ni saradnik za naoruànje i vojnu opremu

SEKTOR ZA PRAVNE I OP[TE POSLOVEOdsjek za ka drovske i op{te poslove1/01 Stru~ni saradnik za kadrovske i op{te posloveOpis poslova i radnih zadataka: Pra ti i prou~a va za konske i podza konske akte, a posebno akte veza ne za posloveko ji se obavlja ju u Odsjeku, u~estvu je u izra di za kona i podza konskih aka ta; kontinuira no pra ti provo|enje propisa,posebno onih u ~i joj je izra di u~estvovao; u~estvu je u izra di ana liti~kih, infor ma tivnih i drugih stru~nih ma teri ja la iz na dle`nosti Odsjeka i Sektora; pruà stru~nu pomo} pri izra di za konskih i podza konskih aka ta iz na dle`nosti Mi-nistar stva; obavlja infor ma ciono-dokumenta cione poslove obra de jednosta vni jih progra ma i obra de poda ta ka; popotrebi obavlja i druge poslove iz na dle`nosti Odsjeka, a ko ji su sli~ni poslovima tog ra dnog mjesta. Za svoj rad od-govoran je {efu Odsjeka.Posebni uslovi: VSS - VII stepen stru~ne spreme - pra vni ili ekonomski fa kultet; najma nje jedna (1) godina ra dnogiskustva u struci; poloèn stru~ni upra vni ispit; pozna va nje engleskog jezika; pozna va nje ra da na ra ~una ru.Status: Drà vni slu`benik na poloà ju stru~nog sa ra dnika.Pripada ju}a osnovna neto plata: 998,95 KM.Broj izvr{ilaca: 1 (jedan).

SEKTOR ZA VANJSKOTRGOVINSKU POLITIKU I STRANA ULAGANJAOdsjek za regulisa nje oblasti proizvodnje oru`ja 1/02 Stru~ni saradnik za naoruànje i vojnu opremuOpis poslova i radnih zadataka: Pra ti i prou~a va za konske i podza konske akte iz na dle`nosti Odsjeka i Sektora, a popotrebi inicira njihovo dono{enje ili izmjene i dopune; priprema na crte i pri jedloge za konskih i podza konskih aka ta, pri~emu sa ra|uje sa drugim odsjecima; vodi registar pra vnih lica ko ja se ba ve proizvodnjom i remontom konvencionalnog

oru`ja; sa ra|uje sa or ga nima za duènim za nadzor nad sprovo|enjem za kona; obra|uje dostavljene izvje{ta je i u~estvu- je u izra di ana liti~kih, infor ma tivnih i drugih stru~nih ma teri ja la iz oblasti proizvodnje i remonta; dostavlja na dle`nim orga nima spisak proizvo|a~a, remontera i koopera na ta konvencionalnog oru`ja ko ji treba da budu predmet nadzora; aù-rira Za jedni~ke liste vojne opreme obuhva }ene pra vilima pona {a nja EU u postupku kod izvoza oru`ja; u~estvu je u a u-rira nju popisa roba ko je se na la ze na reìmu izvoza i uvoza “D”; ostva ru je sa ra dnju s drugim odsjecima i na dle`nim instituci ja ma; po potrebi obavlja i druge poslove iz na dle`nosti Odsjeka, a ko ji su sli~ni poslovima tog ra dnog mjesta. Za svoj rad odgovoran je {efu Odsjeka.Posebni uslovi: VSS - VII stepen stru~ne spreme - fa kultet dru{tvenih ili tehni~kih na uka; najma nje jedna (1) godina ra dnog iskustva u struci; poloèn stru~ni upra vni ispit; pozna va nje engleskog jezika; pozna va nje ra da na ra ~una ru.Status: Drà vni slu`benik na poloà ju stru~nog sa ra dnika.Pripada ju}a osnovna neto plata: 998,95 KM.Broj izvr{ilaca: 1 (jedan).

Napomena za sve kandidate:- Pored posebnih uslova na vedenih u ja vnom ogla su, kandida ti mora ju za dovolja va ti i op{te uslove propisa ne

~la nom 22. Za kona o drà vnoj slu`bi u instituci ja ma Bosne i Her cegovine.- Pod ra dnim iskustvom podra zumi jeva se ra dno iskustvo na kon ste~ene visoke stru~ne spreme.- Za sprovo|enje konkur sne procedure po ovom ja vnom ogla su for mira }e se jedna (1) Komisi ja za izbor.

Potrebni dokumenti:Ovjerene kopi je:

- fakultetske di plome (nostrifikova ne diplome, ukoliko fa kultet ni je za vr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekojdrugoj drà vi na kon 6.4.1992. godine), odnosno za kandida te ko ji su visoko obra zova nje stekli po bolonjskomprocesu uz fa kultet sku diplomu i doda tak diplomi; iznimno, sa mo u slu~a ju da visoko{kolska usta nova doda takdiplomi ni je uop{te izda va la, niti za jednog diplomca, kandidat je duàn da uz ovjerenu kopi ju fakultetske di-

plome dosta vi uvjerenje visoko{kolske usta nove da doda tak diplomi ni je uop{te izdat, niti za jednog diplomca;- uvjerenja o dràvljanstvu (ne sta ri je od 6 mjeseci);- uvjerenja o poloènom stru~nom upra vnom, odnosno ja vnom ispitu;- pot vrde ili uvjerenja kao doka za o tra enoj vrsti ra dnog iskustva;- doka za o tra enom nivou zna nja stra nog jezika;- popunjen i potpisan obra zac Agenci je za drà vnu slu`bu BiH: isti moète preuzeti u prostori ja ma Agenci je za

drà vnu slu`bu BiH ili na web stra nici Agenci je: www.ads.gov.ba. Na pominjemo da potpisan i po punjen

obrazac ne moè sluìti kao dokaz bilo kog uslova iz teksta ogla sa, isti ola k{a va rad or ga nu ko ji vr{i izbor i ime-nova nje, te predstavlja sa mo infor ma ci je o kandida tu, ko je je potrebno doka za ti tra enom dokumenta ci jom.

Obratiti pa`nju na sljede}a dokumenta ko ja ne treba dostavljati, jer ista ne mogu sluìti kao valjan dokaz:- Uvjerenje o diplomira nju sta ri je od godinu da na.- U pogledu doka ziva nja dràvljanstva ne treba dostavlja ti li~nu kar tu, neva e}e uvjerenje o dràvljanstvu, odno-

sno uvjerenje sta ri je od {est mjeseci.- U pogledu doka ziva nja stru~nog upra vnog ispita, odnosno ja vnog ispita ne dostavlja ti uvjerenja stru~nih ispi-

ta u okviru drugih struka, uvjerenja o poloènom ispitu za sudi ju za prekr{a je i sl.- U pogledu ra dnog iskustva ne dostavlja ti: ra dnu knjiìcu ko ja doka zu je sa mo ra dni sta`, te ne moè biti dokaz

za ra dno iskustvo; ugovor o ra du, ugovor o obavljan ju privremenih i povremenih poslova, ugovor o djelu, rje-

{enje ili odluka o za sniva nju ra dnog odnosa - isti doka zu ju sa mo po~etak ra dnog anga ma na i na ziv ra dnogmjesta, ne i kontinuitet istog; spora zum, rje{enje ili odluka o prestanku ra dnog odnosa - doka zu ju sa mo mom-enat prestanka ra dnog anga ma na i sl. budu}i da ista iz na vedenih ra zloga ne mogu biti va ljan dokaz o ra dnomiskustvu. Ta ko|e, ne dostavlja ti dokumenta ko ja ne sa drè elemente pot vrde ili uvjerenja, odnosno dokumen-ta u ko jima ni je decidira no na vedeno sljede}e: osnovne genera li je, vrsta {kolske spreme u okviru ra dnog mjes-ta, tj. stru~na sprema predvi|ena za konkretno ra dno mjesto, na ziv ra dnog mjesta, preciziran period ra dnog an-ga ova nja, te osta lim relevantnim poda cima za doka ziva nje tra ene vrste ra dnog iskustva.

- U pogledu doka ziva nja nivoa zna nja stra nog jezika, ne dostavlja ti: pot vrdu ili uvjerenje fir me ili usta nove gdje je li-ce bilo u ra dnom odnosu, jer ista nisu registrova na za obavljan je te djela tnosti, te kao ta kvi doka zi nisu va lja ni.

- Nepotpisan i nepopunjen pri ja vni obra zac ne dostavlja ti.

Kandida ti ko ji budu uspje{ni na pisa nom di jelu stru~nog ispita oba vezni su na usmeni dio stru~nog ispita (intervju)

doni jeti uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka (ne sta ri je od tri mjeseca), ko je se ne dostavlja za jedno sa drugimdokumentima, u protivnom ne}e mo}i pristupiti istom. Iznimno, a u slu~a ju ako kandidat iz objektivnih ra zloga nedosta vi tra eno uvjerenje na inter vju, isto treba dosta viti najka sni je do momenta preuzima nja du`nosti, u suprotnomskida se s liste uspje{nih kandida ta.Ja vni konkurs se sprovodi u skla du sa Odlukom o na ~inu pola ga nja ja vnog i stru~nog ispita («Slu`beni gla snikBiH», br. 96/07 i 43/10).

Gra divo i pra vni izvori, odnosno litera tura za pola ga nje ja vnog ispita ut vr|eni su Programom polaganja javnog ispita

(«Slu`beni gla snik BiH», br. 28/08 i 18/12).

Sva tra ena dokumenta, osim uvjerenja o nevo|enju krivi~nog postupka ko je se dostavlja na inter vju, treba dosta-

viti najkasni je do 7.12.2012. godine, putem po{tanske slu`be preporu~eno na adresu:Agenci ja za dràvnu slu`bu BiH

«Javni konkurs za popunjavan je radnih mjesta dràvnih slu`benikau Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine»

71000 Sara jevo, Trg Bosne i Hercegovine broj 1

Nepotpune, nebla govremene i neuredne pri ja ve, kao i kopi je tra ene dokumenta ci je ko je nisu ovjerene ne}e sera zma tra ti.

UNIVERZITET U SARAJEVUUPRAVNI ODBOR

Broj:Sa ra jevo, 19.11.2012. godine

Na osnovu ~la na 29. Za kona o usta nova ma (“Slu`beni list RBiH”, br: 6/92, 8/93 i 13/94) i Odlu-ke Vla de Kantona Sa ra jevo, broj: 02-05-22540-20/12 od 26.7.2012. godine, Upra vni odbor Uni-ver ziteta u Sa ra jevu je, na drugoj sjednici od 19.11.2012. godine, donio

ODLUKUO PONI[TENJU JAVNOG KONKURSA ZA IZBOR REKTORA

UNIVERZITETA U SARAJEVU

IPoni{ta va se ja vni konkurs za izbor rektora Univer ziteta u Sa ra jevu za manda tni period 2012 -2016. godine ko ji je objavljen 30.3.2012. godine u dnevnim listovima “Oslobo|enje”, “Dnevniavaz” i na web stra nici Univer ziteta u Sa ra jevu (www.unsa.ba).

IIPoni{tenje ja vnog konkur sa iz ta ~ke I ove odluke bi}e objavljeno u dnevnim listovima “Oslo-bo|enje”, “Dnevni avaz” i na web stra nici Univer ziteta u Sa ra jevu (www.unsa.ba).

IIIOva odluka ne posjedu je broj protokola Univer ziteta u Sa ra jevu i pe~at Univer ziteta u Sa ra jevu,

jer je Upra vni odbor Univer ziteta u Sa ra jevu bio spri je~en da sjednice odrà va u prostori ja ma Rektora ta Univer ziteta u Sa ra jevu.

IVOva odluka stupa na sna gu da nom dono{enja.

v.d. pred sjedni ka Upravnog odbora prof. dr. Samir Ar nautovi}

Dosta viti:- Predsjeda va ju}a Skup{tine Kantona Sa ra jevo,- Premi jer Kantoan Sa ra jevo,- Vla da Kantona Sa ra jevo,- Ministar stvo za obra zova nje, na uku i mla de Kantona Sa ra jevo,- Op}inski sud u Sa ra jevu - Registar,- Senat Univer ziteta u Sa ra jevu,- Rektorat Univer ziteta u Sa ra jevu,- Deka ni svih visoko{kolskih usta nova Univer ziteta u Sa ra jevu (23X),- Za obja vu u dnevnom listu “Oslobo|enje”,- Za obja vu u dnevnom listu “Dnevni avaz”,- Za obja vu na web stra nici Univer ziteta u Sa ra jevu (www.unsa.ba),- a/a.


HERCEGOVA^KO-NERETVANSKI KANTON - @UPANIJAGRAD MOSTAR

SREDNJA MEDICINSKA [KOLA MOSTARBroj: 02-3308Mostar, 19. 11. 2012. godine

Na temelju odluke [kolskog odbora Srednje medicinske {kole Mostar broj: 02-3270/1 od 1. 11. 2012. godi-ne i sugla snosti Ministar stva obra zova nja, na uke, kulture i spor ta HNK-a, broj: 05-02-40-2988/12 od 8. 11.2012. godine, [kolski odbor Srednje medicinske {kole Mostar ra spisu je:

KONKURSza izbor i imenovanje direktora {kole

IUvjeti konkur sa: Pored op}ih Za konom predvi|enih uvjeta za za sniva nje ra dnog odnosa, kandidat treba da ima:- visoku stru~nu spremu - VII stepen stru~ne spreme, da ispunja va uvjete za nasta vnika u skla du sa Za ko-

nom o srednjo{kolskom odgo ju i obra zova nju i drugom propisu, da ima najma nje 5 (pet) godina iskustva u struci, poloèn ispit, da se isti~e svo jim ra dom u or ga niza ci ji va spitno-obra zovnog procesa u srednjoj {ko-li, te da ne posto ji za konska smetnja za izbor i imenova nje direktora {kole.

IIUz pri ja vu kandida ti treba da dosta ve sli jede}a dokumenta:- diplomu o za vr{enoj {koli, izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih, uvjerenje o dràvljanstvu, uvjerenje o ra dnom

iskustvu u struci, uvjerenje o neka`nja van ju, uvjerenje o poloènom stru~nom ispitu, biogra fi ju.III

Konkurs osta je otvoren 15 (petna est) da na od da na objavljivan ja u sredstvima ja vnog infor mira nja.IV

Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.V

Pri ja ve na konkurs sla ti putem po{te na adresu: Srednja medicinska {kola Mostar, USRC “Mit had Hujdur Hujka”bb, Mostar.

Predsjednik [kolskog odbora:Seid dr. Tucovi}



SPORT OSLOBO\ENJEutorak,20.novembar/studeni 2012.46

Ju ventus do~eku je ve~erasChelsea u velikom derbi jupetog kola Grupe E Lige prva-

ka. Prvi me~ ovih ri vala za vr{en je neri je{enim rezultatom 2:2nakon {to je evropski prvak imaoprednost od 2:0. Utakmica je va-`na pogoto vo za staru damu ko-

ja ima imperativ pobjede jer senalazi na tre}oj pozici ji sa bodomzaostatka iza Shak htara i Chelse-aja. Ekipi sa Stamord Bridgea odgo vara i remi po{to }e u poslje-dnjem kolu grupne aze do~eka-ti najslabi jeg ri vala danski Nord-sjaelland.

Sturridge umjesto Torresa?

Stoper torinske ekipe LeonardoBonucci kazao je da Ju ve mora pobi jediti, te da subotnji poraz timaRoberta di Mattea od WBA u Premi-ershipu ne}e olak{ati posao.

“Sada mislimo samo na me~ saChelseajem jer je naj va`ni ji zanas u ovom trenutku. @elimo seplasirati u narednu azu Lige pr-

vaka. Chelsea je poraèn od WestBromwich Albiona, ali o tomene}emo voditi ra~una”, izja vio jeBonucci.

Ekipi sa Stamord Bridgea odgo vara i remi po{to }e u poslje-dnjem kolu grupne aze do~eka-ti najslabi jeg ri vala danski Nord-sjaelland. Menadèr aktuelnogevropskog prvaka Di Matteo na j-a vio je mogu}nost da napada~Fernando Torres bude na klupi,dok bi od prve minute mogaozaigrati Daniel Sturridge.

“Rezimira}emo sve opci je uekipi i vidjeti ko se koliko opora-

vio od posljednjih utakmica.Sturridge je bio stalna pri jetnja zaodbranu WBA. Nama su potrebnigolo vi da se vratimo na pra vikolosi jek protiv Ju ventusa”, rekao je Di Matteo.

Nordsjaelland je doma}in Shak -htaru u drugom me~u grupe E, uko jem je ukra jinski prvak kao jednood najpri jatni jih iznena|enja ovog

takmi~enja apsolutni a vorit.Puno uzbu|enja o~eku je se na

stadionu Mestalla, gdje }e Valenciabiti doma}in Bayernu u okr{a ju

grupe F. Obje ekipe osvo jile su pode vet bodo va, a {panski predsta-

vnik poku{a}e se re van{irati izabra- nicima Juppa Heynkesa za poraz

od 1:2 u Münchenu. Franck Ribery i Mario Gomez bi}e u Bayerno vomkadru i konkurisati za sastav uogledu 5. kola na gosto vanju kod

Valenci je po{to su se opora vili odpo vreda. Tre}eplasirani tim oveskupine BATE Borisov odmjeri}esnage protiv Lillea na doma}em terenu. Pogled na tabelu ukazu je da

je bjeloruski tim u prednosti pri jepo~etka susreta sa rancuskim sa-sta vom ko ji je bez bodo va u prva~etiri kola.

Barcelona u Moskvi

U Moskvi }e Spartak igrati protiv vode}e ekipe grupe G Barce-lone. Podsjetimo, katalonski sa-stav te{ko je do{ao do bodo va ume~u sa ruskim timom na doma-}em terenu kada je preokrenuominus od 1:2 u 3:2. Nakon {to sutri jumo vali nad Zaragozom (3:1)u Primeri, Katalonci èle no vimtri jumom pot vrditi dalji prolaz.Drugoplasirani Celtic ide na te-{ko gosto vanje kod Benfce udrugom duelu grupe G.

Napada~ Manchester Uniteda Wayne Rooney mogao bi propu-stiti utakmicu protiv Galatasa-raya u grupi H. Za tim Alexa Fer- gusona gosto vanje u Istanbulunema poseban zna~aj s obziromna to da je osigurao prolaz uosminu fnala sa maksimalnimu~inkom u dosada{njem toku Li-ge prvaka, za razliku od Galate, ko-

ja se bori za drugu pozici ju i plasman me|u 16 najboljih ekipaStarog kontinenta, kao i Cluj iBraga, ko ji }e odmjeriti snage udrugom me~u ove grupe.

“Rooney je imao upalu krajnika.Nadamo se da }e biti spreman za ve-~eras”, rekao je Ferguson.

Z. R.

LIGA PRVAKA Valencia doma}in Bayernu

1. Shak htar 4 2 1 1 7:5 7

2. Chelsea 4 2 1 1 10:6 7

3. Juventus 4 1 3 0 8:4 6

4. Nordsjaelland 4 0 1 3 1:11 1

Parovi: Juventus - Chelsea (20.45 sati),

Nordsjaelland - Shak htar (20.45).

GRUPA E1. Bayern 4 3 0 1 10:5 9

2. Valencia 4 3 0 1 10:4 9

3. BA TE 4 2 0 2 8:9 6

4. Lille 4 0 0 4 2:12 0

Parovi: BA TE - Lille (18),

Valencia - Bayern (20.45).

GRUPA F1. Barcelona 4 3 0 1 8:5 9

2. Celtic 4 2 1 1 6:5 7

3. Benfica 4 1 1 2 3:4 4

4. Spartak M. 4 1 0 3 6:9 3

Parovi: Spartak Moskva - Barcelona (18),

Benfica - Celtic (20.45).

GRUPA G1. Manch. United 4 4 0 0 9:4 12

2. Galatasaray 4 1 1 2 4:5 4

3. Cluj 4 1 1 2 5:6 4

4. Braga 4 1 0 3 5:8 3

Parovi: Cluj - Braga (20.45),

Galatasaray - Manchester United (20.45).

GRUPA H

Juventus pod imperativomPROTIV CHELSEAJASada mislimo samo na me~ sa londonskim timom jer jenajva`niji za nas u ovom trenutku. @elimo pobijediti i plasiratise u narednu fazu, izjavio je stoper stare dame Leonardo Bonucci

Vuk~evi} reagirana glasove

Osam sedmica nakon {to je te{ko

stradao u prometnoj nesre}i, hrvat-

ski nogometa{ Boris Vuk~evi} (22)

probudio se iz kome, te je njegovo

zdravstveno stanje sve bolje. Vuk~e-

vi} polako ali sigurno napredu je. Bild

am Sonntag javlja kako je mladi nogometa{ reagirao na glasove svo jih ro-

ditelja ko ji su ga posjetili u rehabili-

tacijskoj klinici. Igra~i ili ~lanovi ruko-

vodstva njegovog kluba Hoffenheima

jo{ nisu dobili zeleno svjetlo za posje-

tu. “Sve dok roditelji smatra ju kako

ni je pametno posjetiti ga, a ~ini se da

tako smatra ju i li je~nici, mi }emo to

po{tovati”, rekao je Hoffenheimov

predsjednik Dietmar Hopp.

Remi jem (1:1) u Gabeli protiv GO[K-a udbaleri Rudara iz Pri- jedora za vr{ili su ovo jesenja go-sto vanja u premi jerliga{kom kara vanu. Bod osvo jen na vru}emterenu protiv doma}ina ko jem jepobjeda bila pri jeko potrebnaima veliku va`nost, stigao je nakon remi ja u Mostaru sa Zrinj- skim (0:0) u ponov ljenoj utakmici 11. kola.

“Protiv Zrinjskog smo pre va-reni. Osvo jili smo zasluèna triboda, a onda se utakmica pono- vi. Svi realni i dobronamjerni suto vidjeli i konstato vali. Sa tadva boda iz Mostara, za ko ja se

moramo izboriti administrati- vnim putem, iako smo ih osvo- jili na terenu, na{ poloàj i slikatabele su sasvim druga~i ji”, po -~eo je pri~u trener Rudar Pri je-dora Velimir Stojni}, a o me~uprotiv GO[K-a kaè:

“Mi smo bili bolji u prvompolu vremenu, diktirali smo tempo i igru, zasluèno po veli golom

Harisa Handì}a. U nastav kudoma}in je krenuo na sve ili ni-{ta, a ja sam od svo jih igra~a tra-ìo drugi pogodak, ko ji nismouspjeli dati. Zahvalju ju}i sopstvenim gre{kama vratili smoGO[K u ì vot i omogu}ili mu da

izjedna~i. To na{e opu{tanje suGabeljani znali da kazne. Kadase sve sabere, mislim da je neri-

je{en ishod i najrealni ji u ovojutakmici”, smatra trener Pri je-dor~ana, ko ji u posljednjem ko-lu jeseni na svom terenu do~e-ku ju Gradinu.

“Ne}e to biti nimalo lagana uta-kmica i ne smi jemo da u|emo

pod parolom lako }emo. Imamoodre|enih personalnih problema,

jer je me~ protiv GO[K-a nekolici-na igra~a odigrala na ivici po vrede.Uz to, umor je evidentan, s obziromna to da smo u posljednje dvi je se-dmice odigrali pet me~e va, {to jeosta vilo traga na igra~ima. I psihi-~ki i fzi~ki su iscrpljeni, jer smo utom periodu preì vjeli i mnogostreso va, sve se to odraà va na ekipu i udbalere. Vidje}u ko }e mo}ida istr~i na teren protiv Gradine jersu se na bolo ve alili kapiten Bori-slav Miki}, potom Marinko Rasto-ka, Haris Hand i}, Nemanja Koka- no vi}, Miodrag Gigo vi} i Denis

Ba jalica”, istakao je trener Stojni}.Za udbalere Rudar Pri jedora

ponedjel jak je slobodan dan, au utorak od 11 ~aso va trenira}ena terenu u Ljubi ji kada }e i za-po~eti pripreme za utakmicuprotiv Gradine. S. B.

Rudar nakon remija u Gabeli

Stojni} se àli na umorMe~ protiv GO[K-a nekolicina igra~a odigrala na ivici povrede. Uz to, umor je evidentan,s obzirom na to da smo u posljednje dvije sedmice odigrali pet me~eva, {to je ostavilotraga na igra~ima. I psihi~ki i fizi~ki su iscrpljeni, kaè trener Rudara Velimir Stojni}

Pjani} zabio gol TorinuU posljednjem susretu 13. kola Serie

A Roma je na svom terenu savladala To-

rino rezultatom 2:0. Na{ reprezentativac

Miralem Pjani} se na{ao u po~etnoj po-

stavi, a na listu stri jelaca upisao se u 86.minuti susreta. Vodstvo Romi donio je Ra-

blo Osvaldo ko ji je protivni~ku mreù za-

tresao u 71. minuti izvode}i jedanaeste-

rac. Ovom pobjedom Roma je zauzela 6.

mjesto na tabeli i ima 20 bodova. Vode-

}i Juventus ima 32 boda, dok je sa 14 bo-

dova Torino ostao na 13. pozici ji.



SPORTOSLOBO\ENJE utorak,20.novembar/studeni 2012. 47

U derbi ju posljednjeg 15. kolajesenjeg di jela Prve lige Federa-ci je BiH, Vitez je u Gra~anici sa-vladao Bratstvo sa 3:0, te je takozacementirao prvo mjesto. S ob-zirom na njiho vu ormu, kvalitet,te prednost u odnosu na pratioce(drugom Bratstvu sad bjeè ~ak osam bodo va) bez pretjeri vanjase moè konstato vati da su im sa-da vrata elitnog ranga {irom ot-vorena.

Fudbaleri Slobode su u Ba-no vi}ima sa vladali doma}u Bu-du}nost sa 2:0, te su tako ostali ugornjem di jelu tabele. Veliko iz-nena|enje ovog kola dogodilo seu Velikoj Kladu{i gdje je enjera{Kra ji{nik ostvario prvu pobjedu(2:1), a pala je Iskra.

Krajina 2Jedinstvo 1

Cazin. Gradski stadion. Gleda-laca: 400. Sudi ja: Mustaa Osma-no vi} (Grada~ac). Stri jelci: 1:0 -Samboli ja (17), 1:1 - Me{i} (26),2:1 - Sinano vi} (60). @uti karto-ni: Reki}, Hu{i}, âu{e vi}, Pali},Leljak, Sinano vi} (Kra jina), Diz-dari}, Mu jezino vi}, Tre ji}, Stu-pac, Galin (Jedinstvo).KRA JINA : M. Tatare vi}, Hu{i},

Muzgonja, Pali}, Ljel jak (od 52.Sinano vi}), Reki}, Nuhi} (od 90.

A. Tatare vi}), Redì}, Stamboli-ja, Babi}, au{e vi}.JEDINSTVO: V. Drlja~a, Mu je-

zino vi} (od 46. I. Drlja~a), Me{i},Stupac, Dizdari}, Selimo vi}, Ju-{i} (od 63. Kapetano vi}), Nuha-no vi}, Tre ji}, Galin, Sef}.

Kraji{nik 2Iskra 1 Velika Kladu{a. Gradski stadi-

on. Gledalaca: 100. Sudi ja: AdmirAlispahi} (Zenica). Stri jelci: 1:0- [abi} (48), 2:0 - [abi} (73), 2:1- Nebi} (83pen). @uti kartoni:Bekano vi}, [abi}, Ko va~e vi},Dizdare vi}, Tori} (Kra ji{nik), Ko-

va~, Mir vi}, Kula{, Su~i} (Iskra).Crveni karton: Er. [abi} (Kra ji-{nik).KRA JI[NIK: [u{njar, Dizda-

re vi}, Bajri}, Tori}, Bekano vi},[abi}, Ko va~e vi}, Kurto vi} (od 90.Aradàn), Omeragi}, Dizdare vi}

(od 85. S. [abi}), Alibegi} (od 46.Er. [abi}.).ISKRA : Kara{in, Kula{ (od 59.

Jusu ba{i}), Ko va~, Kmeta{ (od68. Behi}), Seero vi}, Batini},Hara~i} (od 46. Jusu ba{i}), Vr-lji}, Zeko, Mir vi}, Nebi}.

Budu}nost 0Sloboda 2

Bano vi}i. Stadion FK Budu-}nost. Gledalaca: 700. Sudi ja:Dani jel Zrni} (Zenica). Stri jelci:0:1 - Me{i} (5), 0:2 - Nikoli} (42).@uti kartoni: Luga vi}, Ka vazo vi},Sarajli}, Dìni}, Ko va~e vi} (Bu-du}nost), [migalo vi}, Memi{e-

vi}, Muminhodì} (Sloboda).BUDU]NOST: Husi}, Sli{ko,

Sulji}, Sarajli} (od 55. Deli}),Ka vazo vi}, Ko va~e vi}, Imamo vi},Mu ji}, Dìni}, êrgi} (od 18.Ikano vi}), Luga vi} (od 63. Osma- no vi}).SLOBODA : Ribi}, Gojko vi},

Saliho vi} (od 87. Muminhodì}),Omi}, Nezi}, Me{i} (od 75.Pr{e{), [migalo vi}, Nikoli}, Me-mi{e vi}, Pe ji}, Musi} (od 68. Ha- sano vi}).

Bratstvo 0Vitez 3

Gra~anica. Gradski stadionLuke. Gledalaca: 700. Sudi ja: El- mir Pilav (Sara je vo). Stri jelac:

0:1 - Mi{i} (15), 0:2 - Dedi} (26),0:3 - Mi{i} (35). @uti kartoni:Timkov, Mev ki} (Bratstvo), Juri},

Vido vi}, He}o (Vitez). Crvenikartoni: Panti} (Bratstvo), Pranj-ko vi} (Vitez).BRATSTVO: [abi}, Panti},

Muslimo vi} (od 20. Di jabang),Timkov, [u{a, Kadri}, Eendi}(od 57. Maho vi}), Rizvano vi},Mev ki} (od 67. Omero vi}), Kadi},Mujki}. VITEZ: @iv ko vi}, Ali}, Juri},

Hasano vi}, Dila ver, Dedi} (od70. [anti}), Imamo vi}, Grba vac(od 60. [anti}), Vido vi}, Mi{i} (od84. He}o), Pranjko vi}.

Bosna V. 1Rudar K. 2 Visoko. Stadion Luke. Gleda-

laca: 400. Sudi ja: Dragan Sto ji}(Mostar). Stri jelci: 1:0 - Hasan-hodì} (43), 1:1 - Gauro vi} (59),1:2 - Spahi} (67). @uti kartoni:Mu jezino vi} (Bosna), Spahi},Neimarli ja, Kubat, Gauro vi},[aboti}, Duro (Rudar).BOSNA: Bekan, Mu jezno vi},

Pu{}ul, êsa (od 76. Arnaut), Ali jagi}, Kra ji{nik, âbarav di}(od 63. Dàf}), [iljak (od 68.Kalkan), HAsanhodì}, Durmi},Pleh.RUDAR : Tiri}, Kubat, Topalo-

vi}, Kobilica, Prki}, Spahi} (od 89.Ko va~), Muri}, Gauro vi}, Hrus-tano vi}, Duro, [aboti}.

Gora`de 0Radni~ki 2

Gora`de. Stadion Midhat Dr-lje vi}. Gledalaca: 200. Sudi ja:

Milan Strukar (Vitez). Stri jelci: 0:1- Jarano vi} (67), 0:2 - (90+4).@uti kartoni: ulov, Osmano vi},Oko vi} (Gora`de), Mehano vi},Saliho vi}, Luga vi} (Radni~ki).GORA@DE: Eendi}, Ra{ido-

vi}, Oko vi}, Drlje vi}, Isako vi},

Kamenica, [unti}, Omano vi}(od 51. Prolaz), [eko (od 69. Je-li}), ulov, âkar.RA DNI^KI: Luga vi}, ê jano-

vi}, [ubi}, Trumi}, Mehano vi},Nuri}, Jarano vi}, Br~kali} (od46. Saliho vi}), Bekri}, Dàni}(od 75. Redì}), Slomi} (od 90.Zuli}).

Podgrme~ 1Branitelj 1

Sanski Most. Gradski stadion.Gledalaca: 250. Sudi ja: Oli verKoùl ([iroki Bri jeg). Stri jelci:1:0 - Ibri~i} (3), 1:1 - Corando (6).@uti kartoni: Ibri~i}, Burni}, Po- duna vac, Kaltak (Podgrme~), DoNascimento, Mari}, [imuno vi},Zlati}, Bubalo, Deli} (Branitelj).Crveni karton: Brki} - drugi ù-ti (Podgrme~).PODGRME^: Anes Poduna-

vac, Dedi} (od 55. Husi}), Kran- ti}, Fif} (od 21. Burni}), Brki},[eho vi}, Hodì}, Rizvan (od 88.Kuka vica), Anel Poduna vac, Kal-

tak, Ibri~i}.BRA NITELJ: Rami}, Zov ko(od 38. [imuno vi}), Zlati}, Mari},Corando, Bubalo, Dragi~e vi},Musa, Deli}, Do Nascimento.

âpljina 1 Troglav 0

âpljina. Stadion Bjela ve. Gle- dalaca: 100. Sudi ja: Mirza Kazla- gi} (Cazin). Stri jelac: 1:0 - Dela-li} (36). @uti kartoni: Dànano-

vi}, Jurko vi} (âpljina), Kri vi},]osi}, Musli (Troglav).Â PLJINA : Kaltak, Delali},

Rozi}, Rai~, Zubac, Kozica, Vila(od 87. Zubac), Dànano vi} (od

52. Bo{njak), Jurko vi}, [iljeg, Ra-gu` (od 67. Dre`njak).TROGLAV : Papi}, Kri vi}, Mu-

sli, Milo{, Crnjak, Kai} (od 80. Iv- ko vi}), Pa vi}, Vukadin (od 46. Mi- lak), Su~i} (od 27. Juri}), Peraica,]osi}.

Vozili smo - Toyota GT86

Otrovni sprinterUporedni test - [koda Fabia RS, Monte Carlo i Magic

Isto tijelo, druga~ije du{eZakonska obaveza

Zimska guma za sigurnu vo`nju

Al-Ahly sedmi

put prvak AfrikePobjedom od 2:1 u ponov lje-noj utakmici protiv Esperan-cea, egipatski Al-Ahly osvo jio jerekordni sedmi naslov prvaka

Arike. Esperance je izborio ponov ljenu utakmicu odigrav {i 1:1pri je dvi je sedmice u Aleksan-dri ji, a u njoj je izgubio 1:2. Mo- hamed Nagy donio je vodstvoegipatskom velikanu u 43. minuti, a Waleed Soliman ga je udvo-stru~io u 61. minuti. Yannick Ndjeng smanjio je {est minutapri je kra ja. Na juspje{ni ji ari~kiklub igrao je mali broj utakmicaove sezone jer je egipatsko pr-

venstvo prekinuto nakon {to suna utakmici Al-Masry - Al-Ahly u Port Saidu poginule 74 osobe.Prvak Arike predstav ljat }e svojkontinent na Svjetsko klupskomprvenstvu ko je se od 6. do 16. decembra odrà va u Japanu, aprvi nastup ima}e u ~et vrtfna-lu protiv pobjednika susretaizme|u japanskog predsta vni-ka i Auckland Citya iz No vog Ze- landa.

West Ham èli AnelkuPrema napisima Daily Stara,

engleski prvoliga{ West Hamsprema ponudu za rancuskognapada~a Shanghai ShenhueNicolasa Anelku u januarskomprelaznom roku. Menadèr ~e-ki}ara Sam Allardyce veliki jeobo a vatelj 33-godi{njeg napada~a ko jeg je vodio dok je biotrener Boltona 2006. Na vodno

je Anelka posve otvoren za povratak u Premierligu samo godinu nakon {to je napustioChelsea, ali bi golema prepre-ka transeru mogla biti pla}arancuskog napada~a ko ja uKini iznosi 250.000 unti sedmi-~no. “Da je to mogu}e fnan-cijski i da on èli do}i, bio bihzainteresiran”, komentirao je

Allardyce. Anelka je promi jeniode vet razli~itih klubo va u kari-

jeri, a u elitnom razredu engle-skog nogometa zabio je ukup-no 123 gola brane}i bo je Arse-nala, Li verpoola, ManchesterCitya, Boltona i Chelseaja.

Prva liga FBiH Vitez se zacementirao na vrhu tabele

VA@NE POBJEDESlobode i Radni~kog

1. Vitez 15 11 2 2 40:12 352. Bratstvo 15 8 3 4 21:14 273. Branitelj 15 8 3 4 26:24 274. Radni~ki 15 7 5 3 19:11 265. Sloboda 15 8 1 6 24:15 256. Rudar K. 15 7 2 6 20:15 237. Troglav 15 6 4 5 20:19 228. Podgrme~ 15 6 4 5 2 0:22 22

9. Bosna V. 15 7 1 7 14:19 2210. âpljina 15 6 3 6 21:19 2111. Kra jina 15 6 2 7 17:22 2012. Iskra 15 5 4 6 17:17 1913. Budu}nost 15 5 3 7 18:21 1814. Jedinstvo 15 5 2 8 2 3:22 1715. Gora`de 15 4 1 10 21:33 1316. Kra ji{nik 15 1 0 14 12:48 3

BOSNA I HERCEGOVINA

Prva liga FBiH 15. kolouta p ob ne r por d :p -g bod




Predsta vnici {panskog drugo-liga{a Elchea èle angaò vatinajboljeg udbalera Sara je va Sai-da Huse jino vi}a. Oni su bili zado voljni kvalitetnom parti jomHuse jino vi}a, ko jeg su posma-trali u duelu protiv Zrinjskog i,prema njego vim ri je~ima, namjera va ju {to pri je realizo vatitranser.

“Razgo varao sam sa predsje-dnikom i potpredsjednikom El-chea na ve~eri posli je nedjel jneutakmice. Svidjela im se mo ja

igra, a po{to im je potreban igra~na pozici ji gdje igram, poku{a}eostvariti prelazak na kra ju jese-nje polusezonze. Elche je prvi uDrugoj {panskoj ligi i ima ambici ju da se plasira u Primeru.Pro{le sezone izmakao im jeulazak u elitno dru{tvo za gol uborbi sa Granadom. Veliko jeintereso vanje da me do vedu usvo je redo ve, ali nisam siguranda }u pre}i u Elche jer imam jo{tri ponude. Ne elim ih otkri va-ti u ovom trenutku. Zna}e sesve ako do|e do realizaci je”, iz-

ja vio je Huse jino vi}.Izvanredni veznjak prvoplasi-

rane ekipe na{eg prvenstva naglasio je da se sada pre vi{e neoptere}u je inostranim ponuda-ma.

“Naj va`ni je je da budemo prvina za vr{etku jesenjeg di jela pr-

venstva. Samo o tome razmi-{ljam. Ukoliko budem oti{ao izSara je va, klub }e dobiti dobroobe{te}enje i zaraditi”, podvukao

je Huse jino vi}, ko ji ima ugo vorsa ko{ev skim premi jerliga{emdo ljeta 2013.

Z. R.

Uo~i `ri jeba Eurobas keta2013, Aleksandar Aco Petro-

vi}, selektor ko{arka{ke repre-zentaci je BiH, elio je iz {estog{e{ira izbje}i Srbi ju, ali kuglica

je bila okrutna i upra vo nam jeza ri vala dodi jelila isto~ne ko-

m{i je.“Sve je bilo prema na{im o~e-

ki vanjima, izuzev posljednjekuglice. Ali, ri jeb je takav. Do- bili smo Makedoni ju iz prvog{e{ira, ali i Srbi ju iz zadnjeg. De- fniti vno, Srbi ja uz Litvani juima renome i potenci jal, te suza ni jansu ispred ostalih. Ali, toni{ta ne zna~i, jer su i na naj ve-}im smotrama iznena|enjamogu}a. Na nama je da pripreme koncipiramo na najboljina~in i da 4. septembra bude-mo spremni za utakmicu saLatvi jom. Ovaj me~ nam je ek -stremno bitan, jer je itekako

bitno Prvenstvo otvoriti pobje-dom kako bismo dobili doda-tno sampouzdanje. Tako|er, usvemu je bitno da nas i po vre-de zaobi|u”, kaè Petro vi}.

Selektor ima matematiku koja bi nas odvela u drugi krug, {to

je posta vio kao cilj i u o~i `ri je-ba.

“Za prolaz u drugi krug bit }enam potrebne tri pobjede. De- fniti vno, moramo dobiti prvuutakmicu i me~ protiv Make-doni je, dok tre}i tri jum mora-mo traìti u duelima sa Srbi jom,Crnom Gorom i Litvani jom”,istakao je Petro vi}.

Mo`da je Srbi ja ko ja je u kvalifkaci jama za EP odigrala do-sta lo{e, te je u posljednji mo- menat uhvatila voz za Slo veni-

ju, {ansa za tre}u pobjedu?“Te{ko da mogu pono viti ta-

ko lo{e igre. Defniti vno, oni

Aleksandar Petrovi} o `rijebu E

Za drugi krug POTREBNE

TRI POBJEDE

Said Husejinovi} o ponudi {panskog drugoliga{a

Elche me èlidovesti {to prijeêlnicima ovogkluba svidjela semoja igra protivZrinjskog i poku{a}erealizovati transferna kraju jesenjepolusezone, izjavio je najbolji fudbalerbordo tima

U pari{koj dvorani Bercy u sri je-du }e biti otvoreno 21. svjetsko pr-

venstvo u karateu. U konkurenci ji vi{e od 1.000 karata{a i karata{icaiz 100 zemalja, BiH }e predstav lja-ti 15 takmi~ara, de vet u mu{koj i {estu ènskoj konkurenci ji.

Prema izboru selektora mu{kereprezentaci je Suada ]upine, bo-

je na{e zemlje u po jedina~nimborbama branit }e (po kategori-

jama) Edin Musli} (do 61 kg, Bi-ha}), Adnan Lu{i ja (do 67 kg, Bo- sna Sara je vo), Nermin Potur (do75 kg, Ilidà), Alem Kupuso vi}(do 84 kg, Bosna) i Admir Zukan(vi{e od 84 kg, Bosna), dok }e se uekipnim borbama Poturu, Ku- puso vi}u i Zukanu pridruìti Oli- ver Mandari} (Neretva), Mate

Odak (Neretva), Adnan Adilo vi}(Bosna) i Nermin Sinano vi} (Tu-zla Sinbra).

Za ensku reprezentaci ju u po jedina~nim borbama, u izboru sele-ktora Fikreta Selmana nastupit }eEdina ]atibu{i} (do 50 kg, Tuzla Sin- bra), Lana \idi} (do 55 kg, Neretva),Mirsada Suljkano vi} (do 61 kg, Tu- zla Sinbra), Amila Fazli} (do 68 kg,Tuzla Sinbra) i Tanja Umi}e vi} (vi-{e od 68 kg, Bosna). Ovim takmi~ar-kama u ekipnim borbama }e se pri- druìti Larisa Berber (Tuzla Sinbra).

Na pro{lom SP-u, odrànom prije dvi je godine u Beogradu, repre-zentaci ja BiH osvo jila je tri bronza- ne medalje - mu{ka selekci ja uekipnim borbama, te Nermin Po- tur i Merima So ti}.

SP u karateu po~inje u srijedu

BiH predstavlja 15

Kemal Me{i} (atletika), Mir- za Teleto vi} (ko{arka) i VedadIbi{e vi} (udbal) ostali su ukonkurenci ji za najboljeg spor- tistu Bosne i Hercego vine u2012, odlu~eno je na tre}oj sje-dnici stru~nog ìri ja u pone-djel jak u Banjoj Luci.

Skra}ene su i liste u ostalih 10kategori ja, pa su u konkurenci-

ji za najbolju sportistkinju ostale Ivana Ninko vi} (pli vanje),Larisa Ceri} (dùdo) i EminaHadìahmeto vi} (stoni tenis).

Odluku o tome ko }e biti la-ureati ìri }e doni jeti 12. decembra na posljednjoj sjedni-ci u Sara je vu i to nekoliko satiuo~i za vr{ne maniestaci je nako joj }e biti progla{eni oni ko-

ji su obiljeìli sportska de{a va-nja u godini na izmaku.

Reduko vana je i lista za kategori ju najbolja ekipa, a u uòjkonkurenci ji su mu{ka seni or-ska bo}arska reprezentaci jaBiH, mu{ka ko{arka{ka repre-zentaci ja BiH i Ko{arka{ki klub

[iroki WWin.[to se ti~e nagrade za najbo-ljeg trenera, nju }e dobiti nekood ova tri stru~njaka, a to suMehmed Skender (atletika),

Aleksandar Petro vi} (ko{arka)i Jakov Lon~ar (bo}ar).

U uòj konkurenci ji za najper-spekti vni ju sportistkinju su VeraKosti} (odbojka), Emina Konji}(atletika) i Aleksandra Samar-d i} (dùdo), dok bi epitet najper- spekti vni jeg sportiste mogao poni jeti Dario Stoj~i} (bo}anje), De- nis Kadri} ({ah), Mesud Pezer(atletika) ili Petar Zadro (dùdo).

Nagrade }e biti dodi jeljene uukupno 12 kategori ja, a osim po- menutih tu su jo{ najbolji sporti-

sta u sportu za in valide, najboljaekipa u sportu za in valide, nagrada za i votno djelo, nagrada za ra-zvoj sporta, nagrada za er-plej, tenagrada publike o ko joj }e svo jimglaso vima odlu~iti posjetioci portala www.nezavisne.com.

Sve~ana maniestaci ja 12.tradicionalnog Izbora najbo-ljeg sportiste BiH u 2012. uorganizaci ji Neza visnih no vi-na i BHRT-a bi}e odràna 12.decembra u sara jev skom hote- lu Holiday Inn sa po~etkom u21 sat uz direktan prenos naBHT 1.

Pokro vitelj najrele vantni jegizbora ovakve vrste u na{oj zem-lji je Neboj{a Radmano vi}, pred-

sjeda va ju}i Predsjedni{tva BiH.Predsjednik stru~nog ìri ja jeIvica Osim, a partner Izbora jeOlimpijski komitet BiH, bh. kro- vna sportska instituci ja.

Sna`nu podr{ku pruà i Mi- nistarstvo ci vilnih poslo va BiH.

Izbor najboljeg sportiste u BiH za 2012.

@iri suzio liste nominovanihU konkurenciji ostali Me{i}, Teletovi} i Ibi{evi} kod mu{karaca,odnosno Ninkovi}, Ceri} i Hadìahmetovi} kod sportistkinja



SPORTOSLOBO\ENJE utorak,20.novembar/studeni 2012. 49

}e se vratiti na EP. Igrali susjajno u pripremnom periodu,ali im se desila Crna Gora uBeogradu gdje su primili ko{ scentra i izgubili su tu utakmi-cu. To ih je u mnogome pore-metilo. Vjeru jem da }e nakon

iskustva iz ovih kvalifkaci jabiti dosta opasni ji i da nikogane}e potci jeniti”, oprezan jePetro vi}.

Ina~e, od svih pet proti vni-ka u najsvjeì jem pam}enjunam je Latvi ja, protiv ko jesmo igrali kvaliikaci je za EP iostvarili polo vi~an uspjeh.Crnu Goru smo sa vladali naposljednjem EP-u, na ko jemnas je sa vladala Makedoni ja,dok sa Srbi jom i Litvani jomnismo igrali na za vr{nim smo-trama najboljih reprezenta-ci ja Starog kontinenta.

S. [I[I]

basketa 2013.

Ne smijemogubiti utakmice

protiv Latvije iMakedonije

Srbija i Litvanijaimaju renome ipotencijal i za

jansu su ispredostalih, smatra

bh. selektor

akmi~ara

@ri jeb grupa Evropskog prvenstva naredne godine u Slo veni ji poremetio je plano ve Haru-nu Mahmuto vi}u, generalnomsekretaru Ko{arka{kog sa vezaBiH. Prvi operati vac na{e ko-{arka{ke ku}e u Slo veni ji je trebao dogo voriti pri jateljske uta-kmice na{eg drà vnog tima, ali...

“Nismo ni{ta dogo vorili”, rekao je Mahmuto vi}, objasniv {irazloge:

“U planu je bilo nekoliko vari- janti, ali je `ri jeb sve to pore-metio i zakompliko vao. Trebalismo nastupiti na turniru na Zla- tiboru, u jednoj vari janti i mi

smo planirali organizaci ju turni- ra u Sara je vu, da sve ekipe iz regiona do|u kod nas, a sada sveto moramo mi jenjati”.

Ipak, Mahmuto vi} nam je ot- krio da su usposta vili kontakte sako{arka{kim sa vezima Njema-~ke i Francuske.

“Francuzi nas zo vu da 30. jula go-stu jemo kod njih, ali problem je {tonas zeza ju datumi. Moramo vidjeti

kada }emo po~eti pripreme. Plani-rano je da se okupimo najkasni je do20. jula. Vjero vatno }emo odmah ot-puto vati u Kranjsku Goru, gdje }e-mo raditi kondicione treninge, a sloptom }emo raditi u dvorani u Je- senicama. @elimo da se igra~i adap- tira ju i da se osje}a ju kao kod ku}e”,objasnio je Mahmuto vi}.

Generalni sekretar prenio nam je i djeli} atmosere iz Posto jin-

ske jame, gdje je odràn `ri jebEurobasketa.

“Bilo je zaba vno. [alili smo se, alisam stekao utisak da se svi nada-

ju da mogu u drugi krug. Litvani- ja i Srbi ja su a voriti, te je nespor-no, ali vjeru jem da i mi moèmo udrugi krug. Imamo kvalitet i akonam se posloè sve kockice, to nebi trebalo da bude upitno”, zaklju-~io je Mahmuto vi}. S. [I[I]

KSBiH planira pripreme za EP 2013.

PO SNAGU NA KRANJSKU

GORU, TRENINZI U JESENICAMAFrancuzi nas zovu

da 30. jula

gostujemo kod njih.

Moramo vidjeti kada

}emo po~eti

pripreme. Planirano

je da se okupimo

najkasnije do 20. jula,

kaè Mahmutovi}

Nakon {to je odràn ri jebgrupa Evropskog ko{arka-{kog prvenstva u Slo veni jinaredne godine, selekci jaCrne Gore izvu~ena je za je-dno sa zma je vima u grupi B,gdje su jo{ Litvani ja, Latvi jai Srbi ja.

To zna~i da su Crnogorci zaproti vnike dobili dvi je sele-kci je sa ko jima su igrali napro{logodi{njem Evropskomprvenstvu u Litvani ji (Ma-kedoni ja i BiH), te Srbi ju ko-

ju su dva puta sa vladali ukvalifkaci jama za prvenstvou Slo veni ji.

“Ako se zna da smo iz prvog{e{ira izvukli Makedoni ju on-da je jasno da smo mogli dadobi jemo i teèg proti vnika

jer smo mogli da dobi jemo i[pani ju, Rusi ju ili Francusku.

S druge strane, iz {estog {e{i-ra izvukli smo Srbi ju i to je veliki hendikep jer je na tommjestu trebalo da bude zna- tno slabi ja ko{arka{ka sele-kci ja”, istakao je selektor CrneGore, Luka Pa vi}e vi}, dodav -

{i da su gla vni a voriti u grupi B Litvani ja i Srbi ja {to zna-~i da treba za jedno sa na-{om selekci jom, te Makedo-ni jom i Latvi jom voditi bitkuza tre}u pozici ju.

“Po rasporedu utakmica

imamo situaci ju da u prva tridana igramo protiv Make-doni je, Latvi je i Bosne i Her- cego vine i prakti~no u jed-nom mini turniru, rje{a vamopitanje prolaska u drugu rundu”, zaklju~io je Pa vi}e vi}.

Luka Pavi}evi}, selektorko{arka{ke selekcije Crne Gore

Mogli smo i gore pro}iU prva tri dana igramo protiv Makedonije,

Latvije i BiH, te prakti~no u jednom mini

turniru rje{avamo pitanje prolaska u drugu

rundu, smatra selektor Crne GoreSelektor ko{ar ka{ke sele-

kci je Srbi je Du{an Iv ko vi} nakon `ri jeba grupa Evropskogprvenstva u Slo veni ji 2013 ,izja vio je da }e cilj njego vog ti-ma biti pri je sve ga da se plasira na Svjetsko prvenstvo2014. godine.

@ri jeb je odlu~io da Srbi jabude u Grupi B, za jedno saizabranicima Aleksandra AcePetro vi}a, te Makedoni jom,Litvani jom, Crnom Gorom iLatvi ja.

Iv ko vi} je ocijenio da su grupe prili~no izjedna~ene te dani je vaàn sastav grupa u pre- liminarnoj azi.

“Vrlo je va`no da se maksi-malno pripremimo za utakmi-cu protiv Litvani je, a zatim daod utakmice do utakmice kr~i-

mo plasman u drugi krug”, istakao je selektor srbi janskih ko-{arka{a, te se os vrnuo i na mo-gu}e proti vnike u drugom krugu, ko ji dolaze iz Grupe A:

“Gleda ju}i selekci je u Grupi A, s ko jom se ukr{ta na{a gru-

pa, mislim da bismo u drugojazi mogli ozbiljno da konku-ri{emo za plasman me|u prve~etiri ekipe ko je idu u ~et vrtf-nale {to bi nas odvelo na sljede}e Svjetsko prvenstvo”, kazao

je Iv ko vi}.

Trener srbijanskih ko{arka{a,Du{an Ivkovi}

Cilj je plasman na SP Vrlo je va`no da se maksimalno pripremimoza utakmicu protiv Litvanije, a zatim da odutakmice do utakmice kr~imo plasman udrugi krug, istakao je Ivkovi}




Dugo o~eki vani Sara je vo Fig ht 2,bori la~ki spektakl inter nacional-nog karaktera, prema ri je~ima orga- nizatora, trebao bi biti mnogo boljiod prethodnog, a odràt }e se uDomu mladih u ~et vrta k, 20. decembra.

Haris Sipo vi}, trener kluba bori-la~kih sporto va Sco rpion, ko ji jeorganizator ove maniestaci je, na j-av lju je nezabora vnu ve~er borila-~kih sporto va u gla vnom gradu BiH.

"Sara je vo Fight opet stiè i to mn-ogo ve}i, ja~i i glamurozni ji. Ovajput je ri je~ o me|unarodnom elimi- nacijskom turniru osmorice boracateìne do 86 kilograma, {to je vrh K1sporta i ni je jo{ vi|e no na na{improstorima. Osam boraca, tri me~ado pobjednika i do kralja ringa. Tomogu samo odabrani i zato su oni uSara je vu 20 . de ce mbra u Domu

mla dih", kaè Sipo vi}.Za titulu i bogat nov ~ani ond ta-ko }e se boriti Bahrudin Mahmi},Josip Seremen, Mesud Selimo vi}(svi iz BiH), Luka @eèli} (Hrvatska),Omer Tekin (Turska), Almedin Ha- sa nagi} (Njema ~ka), Sa{o Klinc(Slo veni ja) i Vladimir Leki} (Srbi ja),a uz eliminacijski turnir posje tioci}e mo}i vidje ti i dva super ightme~a u K-1.

"Na{ Igor Emki} borit }e se protiv Bobana Kru{i}a iz Crne Gore, a jo{ni je po znato ime proti vnika za Da- ri ja Kadi}a. Ali to ni je sve, jer su pla- nirane i borbe za MMA borce. Me- nad`ment Sara je vo Fig hta dogo vo-rio je i dvi je borbe u MMA", tvrdi Si-

po vi}Ina~e, da sve protekne u najbo-ljem redu i na vrhunskom ni voupobrinuli su se Securitas, Foto Art,New Event, King o Ring, Milkman,

Vector United i Progym.J. Li.

Najbolja bh. dùdistkin ja Larisa Ce-ri} je istinska carica tatami ja. Osva- janjem naslo va prvakinje za mla|e

seniorke na EP-u (U-23) u Pragu u kate-gori ji iznad 78 kg, pot vrdila je da joj nemara vne. Iz ~etiri borbe iza{la je kao pobje-dnica i potom kao zasluènu nagradudobila je zlato ko je }e joj sigurno biti dodatni podstrek za no ve izazo ve u narednojgodini.

Nemilosrdne borbeNa EP-u u Pragu borila se poput gladi-

jatorke u nemilosrdnoj dùdo areni, u ko- joj njene proti vnice nisu birale na~ine isredstva da je zausta ve. Me|utim, LarisaCeri} ih je redom pobje|ivala i osvo jila ev-

ropski tron."Ovo je ne vjero vatan osje}aj. Postatievropska prvakinja, to je ne{to o ~emu samsanjala i sada se to ispunilo. Nemam ri je-~i da opi{em emoci je. Pogoto vo ako imamu vidu da sam rani je doì vjela te{ke po vrede, ko je sam uspje{no prebrodila i hrabrokrenula dalje. Nasta vila sam da se takmi-~im, svjesna toga da u svakoj borbi moramda vati svoj maksimum. Pruìla sam sve odsebe i sada sam prezado voljna."

Larisa Ceri} je rekla da je veoma emoti vno do i vjela osva janje evropskog trona.

"Nara vno da me je sve ovo emoti vno dir- nulo. Ipak, ovo ni je bilo neo~eki vano.Svjesna sam kvaliteta ko jima raspolaèm.Imala sam puno sati pro vedenih u pripremama, ko ji su mi se, eto, vratili na najbo-

lji na~in. Bez obzira na ~injenicu da ovajmoj uspjeh i ni je veliko iznena|enje, ne-ozbiljno bi bilo re}i da je stigao na rutin-ski na~in. Jer, imala sam ~etiri te{ke borbe na EP-u, ko je je vrhunsko takmi~enje.Nemogu}e je na takvom takmi~enju una- pri jed o~eki vati da }ete ih sto-posto ri je-{iti u svo ju korist".

Na pitanje ko ja joj je titula draà, da liona sa svjetskog juniorskog prvenstva iliova sa EP-a u Pragu, Larisa je rekla:

"Ne mogu re}i ko ja mi je titula draà.Ono {to je sigurno jeste to da je sa osva ja-njem titule juniorske prvakinje zapra vo po-~ela mo ja pra va proesionalna kari jera. [tose ti~e izborenog evropskog naslo va, on mi

je vrlo drag i zbog toga {to sam time poka-

zala da sam se vratila u pra vu ormu".Larisa Ceri} je tek u aprilu ove godine za- li je~ila po vredu koljena i vratila se na tatami. Od tada je uspje{no nastupala nabrojnim evropskim i svjetskim kupo vimako ji su joj posluìli kao odli~na uvertira zaEP u Pragu.

"Dugo sam pauzirala. Morala sam pro-}i kroz postoperati vni period. Sve vri je-me prièljki vala sam da zabiljeìm {to vi-{e nastupa na vrhunskim takmi~enji-ma kako bih svo ju ormu podigla nanaj vi{i ni vo i bila {to spremni ja za ostva- renje gla vnog cilja - nastupa na EP-u uPragu. Prolila sam puno zno ja, zbog ~e-

ga je mo ja radost sada i tako velika jer mise dogodilo ne{to najbolje {to se moèdogoditi sportisti".

Sjajna bh. reprezentativ ka os vrnulase na svo je borbe ko je su je odvele do ev-ropskog vrha.

Zahvalnost"U prvoj borbi za proti vnicu sam imala

Ukra jinku Kindzerske, ko ja je na Olimpi- jadi u Londonu bila petoplasirana. To mi je bila naj va`ni ja borba jer da sam izgu-bila, ne bih imala repasa`. Dala sam dvje-sto posto od sebe i pobi jedila. U drugomkrugu, mo ja ri valka Pakenita bila je od me-ne teà 50 kilograma. Napadala sam je, aona se branila i dobi jala kazne. Tako sampro{la u polufnalu, gdje me je ~ekalaBjeloruskinja Slutska ja. Bila je to izje-dna~ena borba u ko joj su ni janse odlu~i-le. U fni{u sam u~inila zahvat, ona je iz- gubila ipon i pobjeda je pripala meni. U f- nalu mi je trebalo trideset {est sekundi dasa vladam Njemicu Wiess, na na~in dasam iskoristila speci jalnu tehniku tako-zvanog gu{enja. Tako sam stigla do tituleevropskog prvaka", kazala je Larisa Ceri},

zahvaliv {i na podr{ci treneru dr. Brani-sla vu Crnogorcu, generalnoj sekretarkiDùdo sa veza BiH Ari jani Jahi, te sparing-partnerima Dini Halilagi}u, Samiru @igi,

Amaru Ala|uzu, Hadisu Rami}u, kao i roditeljima, ko ji su joj uvi jek da vali veliku po-dr{ku u njenoj uspje{noj kari jeri.

G. VRANJE[

Bh. dùdistkinja Larisa Ceri} pokorila Evropu

Carica tatamija za ponosPostati evropska prvakinja, to je ne{to o~emu sam sanjala i sada se to ispunilo,kazala je najbolja bh. dùdistkinja LarisaCeri} nakon osvajanja naslova na EP-u

SVJESNA KVALITETA Svjesna sam kvaliteta

kojima raspolaèm.Imala sam puno satiprovedenih u pripremama,

koji su mi se, eto, vratilina najbolji na~in, kazala

je sjajna Larisa Ceri}

Sarajevo Fight 2

Poznataosmorica

za turnirZa titulu i bogat nov~ani fond tako }e se boritiBahrudin Mahmi}, JosipSeremen, Mesud Selimovi}(svi iz BiH), Luka @eèli}(Hrvatska), Omer Tekin(Turska), Almedin Hasanagi}(Njema~ka), Sa{o Klinc(Slovenija) i VladimirLeki} (Srbija)



OGLASIOSLOBO\ENJE utorak,20.novembar/studeni 2012. 51

Naziv po{te Adresa Radno vrijeme

pon-pet. subota nedjelja

Biha} Bosanska 3 07-19 07,30-15,30 09-19Biha} Bosanskih Kraljeva 08-16,30 - -

Cazin Trg zlatnih ljiljana 07-19 07,30-15,30 - Velika Kladu{a Ibrahima 07-19 07,30-15,30 -Mr`ljaka bb

Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 07-19 07,30-15,30 -Bosanski Bosanska 115 07-16 07-14 -PetrovacSanski Most Banjalu~ka 2 07-19 07,30-15,30 -Klju~ Kulina bana 11 07-16 07-14 -Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 07-20 07-20 -Ustikolina Ustikolina 08-15 08-15 -Pra~a Trg Kemala Hrve bb 08-15 08-15 -Mostar Tekija bb 08-18 08-18 -Mostar Bra}e Feji}a bb 08-20 08-18 -Mostar Mar{ala Tita 51a 08-18 08-18 -

(Sj. logor)Konjic Mar{ala Tita bb 08-18 08-15 -Jablanica Pere Bili}a 24 08-18 08-15 -Sarajevo Obala Kulina bana 8 07-20 07-20 -

Sarajevo Mar{ala Tita 12 08-16 - -Sarajevo êmalu{a bb 07-20 07-20 09-20Sarajevo Patriotske lige 40 08-16 - -Sarajevo Livanjska 1 08-16 - -Sarajevo Vi{njik 40 08-15 08-15 -Sarajevo Zmaja od Bosne 88 07-20 07-20 -


pon-pet. subota nedjelja

Sarajevo Put ivota bb 07-20 07-20 -Sarajevo Grbavi~ka 1 09-16 09-16 -

Sarajevo Behdèta 08-16 - -Muteveli}a bbSarajevo Dèmala Bijedi}a 37 08-16 - -Sarajevo Safet bega 08-16 - -

Ba{agi}a bbSarajevo Zelene beretke 15 09-16 09-16 -Sarajevo Trg solidarnosti 37 08-15 08-15 -Sarajevo Safeta Hadì}a 107 08-16 - -Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 07-20 07-20 -Sarajevo Bul. branilaca 07-20 07-20 -

Dobrinje bbIlidà Rustempa{ina 13 07-20 07-20 -Hadì}i Hadèli 116 08-15 08-15 -

Vogo{}a Jo{ani~ka 32 08-18 08-15 -Ilija{ 29. februara 4 08-15 08-15 -Travnik Prnjavor 11 08-19 08-15 -Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb 08-15 08-15 -Bugojno Nugle II 08-19 08-15 -

Gornji Vakuf Javi} bb 08-15 08-15 -Fojnica Doktora Raljevi}a bb 08-16 08-15 -Donji Vakuf Ul. 14. Septembra 08-18 08-15 -Tuzla Aleja bosanskih 07-20 07-15 -

vladara 29Tuzla Musala 2 08-15 08-15 -


pon-pet . subota nedjelja

Tuzla A. Herljevi}a 10 08-16 08-15 -Tuzla Rudarska 37 08-15 08-15 -

Tuzla Bosne Srebrne bb 08-16 08-15 -Kalesija Oslobodilaca bb 08-16 08-15 -@ivinice Mar{ala Tita bb 07-17 08-15 -Kladanj Patriotske lige 1 08-16 08-15 -Banovi}i Banovi}i 08-16 08-15 -Lukavac Borisa Kidri}a bb 07-17 08-15 -Gra~anica M. Vehbi ef. 07-17 08-15 -

[emsekadi}aSrebrenik Kulina bana bb 07-17 08-15 -Grada~ac H. kapetana 07-17 08-15 -

Grada{~evi}a 23Zenica Masarikova 46 07-20 08-15 -Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 07-20 08-15 -Zenica Londà 83 08-20 08-15 -Zavidovi}i Patriotske lige bb 07:30-19 08-15 -Kakanj Zgo{}anska 44 07:30-19 08-15 -Maglaj S. Omerovi}a 8 07:30-19 08-15 -Te{anj Trg Alije Izetbegovi}a 07:30-19 08-15 -

Visoko âr{ijska 75 07:30-19 08-15 - Vare{ Put mira 15 08-16 08-15 -Olovo H. kapetana 08-16 08-15 -

Grada{~evi}a bbBreza Hasana Kjafije 6 07:30-16 08-15 -Br~ko Bulevar mira bb 08-17 08-15 -

POSLJEDNJI POZDRAVI,

SJE]ANJA I SMRTOVNICEza objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enjemogu se predati u poslovnicama BH Po{ta

{irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE



USPJE[NO uni{tavam buba{vabe, ga-ranci ja tri godine. Mob. 061/605-437.k

INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskogza djecu i odrasle, prevodi. Mob. 065/572-966.k

NUDIMO povoljno vo|enje svih knji-govodstveni poslova za privredna dru{tva(proizvodnja, trgovina, usluge) i samstal-ne poduzetnike. Tel. 061/160-020.k

TELEFONIKO servis, popravlja stare,nove obi~ne i beì~ne telefone, izrada in-stalaci ja. Mob. 061/141-676.k

VODOINSTALATER vr{i sve vrsteopravki, montaù nove i stare sdanitari-je, ~i{~enje kanala. Mob. 061/779-969.k

RADIM zidarske, molerske radove iostalo.Tel:061/382-219.k

KLIMATIZIRANIM kombi jem i automvr{im prevoz putnika, na svim destina-ci jama. Mob: 062/214-690.k

INSTRUIRAM |ake i studente iz mate-matike i fizike, na Ilidì, ~as 9 KM. Tel.621-976.k

PRU@AM ra~unovodstvene usluge posistemu agenciskog vo|enja knjiga, ka-ko za preduzetnike, tako i za pravna li-ca. Posjedu jem kompletnu opremu sakvalitetnim licenciram finansijskim programom za pruànje navedenih usluga.Tel:061/201-685.k

ELEKTRI ARSKE usluge TA pe}i, el.bojleri, banjski indikatori, uti~nice, plafonjera, gri jalice i ostali aparati. Tel.061/048-497.k

SERVIS zdravlja, uni{tavamo òhare,moljce, mrave, muhe, stjenice, komarcei mi{eve. Tel. 219-761, 061/234-026.k

SUPER efikasno uni{tavamo òhare,mi{eve, moljce, mrave, u{i, komarce, sveinsekte i {teto~ine. Tel. 216-373, 061/928-535.k

INSTRUKCIJE iz matematike osnov-cima i srednjo{kolcima. Sara jevo. Tel.062/672-858.k

ÛVALA bi i opslu ivala staro i iznemo-glo lice. Mob. 062/569-444.k

SERVIS svih tpova ve{ ma{ina i drugihku}anskih aparata. Tel. 061/551-035.k

POVOLJNO i kvalitetno radim centralno, eta`no gri janje, plinske instalaci je,vr{im zamjenu konvektora i stale po-pravke na gri janju. Mob. 061/922-476.k

PROFESORICA francuskog i latinskog jezika da je instrukci je. Tel. 645-307.k

BRUSIM, lakiram, postavljam parkete,podove, bezpra{insko ma{inom uz garanci ju. Tel. 033/510-228, 061/359-500.k

OZBILJNA gospo|a ~isti stanove, ku}e,pos. prostore u Sara jevu. Tel. 440-747,065/327-328.k

MONTER centralnog gri janja radi instalaci je za centralno gri janje. Tel:061/552-556.k

RADIM centralno-eta`no gri janje, plin-ske instalaci je i mi jenjam konvektore, ve-oma povoljno. Mob. 061/522-476, 600-514.k

KERAMIÂR, zvati na tel: 061/460-606.k

PRI AJTE engleski obuka i vje`be go-vornog engleskog u svim prilikama. Tel.061/519-089.k

USTUPAM kori{tenje apartmana naMakarskoj rivi jeri-Igrane, za kori{tenjeapartmana na Bjela{nici. Mob. 061/905-002.k

RAZNO

USLUGE

SJE]ANJA I SMRTOVNICEOSLOBO\ENJE utorak,20.novembar/studeni 2012. 53

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em uvaènom dugogodi{njem zaposleniku i penzioneru

MEHMEDU

(HILMI ef.) MUFTI]U

Porodici upu}u jemo izraze iskrenog suosje}anja.

Energoinvest, d.d. - Sara jevo001

Obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da je na{a draga majkica, sestra i tetka

[EMSA LALI],ro|. KRUPALIJA

preselila na ahiret u ponedjel jak, 19. novembra 2012, u 88. godini.

Dènaza }e se obaviti u utorak, 20. novembra 2012. godine, u 13 sati na mezar ju Ham-bina carina.

Oàlo{}eni: sinovi Avdo, Ni jaz i Nedim, brat Safet, sestra hadì Sejda, unuci Alemko,Ermin, Edin i Enes, unuka Emina, snahe Sadeta, Remzi ja, Indira i Sadina, zet Amir,praunu~ad, sestri~na hadì Dènana, brati}i Ahmo, Asim i Samir, brati~ne Azra, Almai Sanela, porodice Lali}, Avdagi}, Krupali ja, Halilba{i}, Kupus, Duratovi}, [ipovac, Vaj-zovi}, Kapetanovi}, Samouk, Keli}, Hamzi}, Huski}, Izmirli}, Osmanovi}, Kamber, Pe-car, Pozder, \ipa, A{~i}, Fazli}, Tabakovi}, Grdò, kao i ostala mnogobrojna rodbina,pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u stanu merhume u Ulici Vi{njik br. 5/I.002

Devetnaestog novembra 2012. godine navr{ilo sesedam dana otkako ni je sa nama na{ voljeni

DERVI[(HALILA) \OZO

S ljubavl ju i ponosom,

porodica1742

POSLJEDNJI SELAM

na{oj dragoj majci

[EMSI LALI]

Avdo, Ni jaz i Nedim1744

IN MEMORIAM

BRANKO(VASE) TANASI]20. 11. 1986 - 20. 11. 2012.

Uvi jek u sje}anju i mislima, s ljubavl jusupruga Fahira

1227

Mom }a}i

Danas bih ti ~estitala

ro|endan...

@IVKOPE]ANAC

20. 11. 1938 - 13. 10.

2012.

Hvala ti {to si me na-u~io da dobro moè bi-ti jo{ bolje i da zlo neodoli jeva strpljen ju ihrabrosti.

Tvo ja Ana

001 A

OSLOBO\ENJE

AGENCIJAZA EKONOMSKU

PROPAGANDU

I MARKETING

DèmalaBijedi}a 185

Tel/fax: 472-899i 472-901

POSLJEDNJI POZDRAV

majci na{eg pri jatelja Nedima Lali}a

[EMSA LALI]Skender, Cano, Mu jo, Nedàd, Mirza, Zdravko, Zorica, Stipe, Bego, Vlado, Suljo, Huso,

Nedo, Nerko, Faruk, Nuke, Sivi, Fehim, Me{a, Juka.

Pri jatelji [K Marindvor1743



SJE]ANJE

na na{eg dragog dedu

RAGIBADERVI[KADI]A

Dok bude nas, ìvjet }e{ u na{im srcimai sje}anjima.

Tvo ji unuci Arman i Asja1740

SJE]ANJA I SMRTOVNICE OSLOBO\ENJEutorak, 20.novembar/studeni 2012.54

Obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da jena{a draga

MEVLA GLU[AC,ro|. A[ÊRI]

preselila na ahiret u subotu, 17. novembra 2012, u61. godini.

Dènaza }e se obaviti u utorak, 20. novembra 2012.

godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo.Oàlo{}eni suprug Smail

000

SJE]ANJE

na na{eg dragog

ZLATKA(MAHMUTA)ÊHAJI]A

20. 11. 2011 - 20. 11. 2012.

Porodice: Vuk, Ra|enovi} i êha ji}1741

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj

ENISI HOD@I]

Asoci jaci ja za kvalitetBosne i Hercegovine

1223

SJE]ANJE

Sutra, 21. novembra, navr{ava se godina od smrti na{eg najdraèg

RAGIBA (ARIFA)

DERVI[KADI]A21. 11. 2011 - 21. 11. 2012.

Zauvi jek si u na{im srcima i mislima, i dio si na{ih najljep{ih uspomena.

S ljubavl ju i po{tovanjem,

porodica

Sutra u 13 sati posjeti}emo njegov grob i poloìti cvi je}e.1740

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{a draga

BIBA (MUJE)SU]ESKA,ro|. ÊLIK

preselila na ahiret u nedjel ju, 18. novembra 2012, u 81.godini.

Dènaza }e se obaviti u utorak, 20. novembra 2012. go-dine, u 13 sati na gradskom mezar ju Vlakovo.

Oàlo{}eni: k}erka Mu{a, sinovi Mehmedali ja, Mu jo i Su-ljo, snahe Vasvi ja i Nermina, unu~ad Anes, Aldin, Mirne-sa, Mirela i Nejra, praunuke Ema i Hena, te porodice Su-}eska, êlik, Ahmetspahi}, Kora}, Topali}, Memi}, Avdi-begovi}, Osmanbegovi}, Poljo, Madàk, Feri}, Ahmeta-gi}, Agi}, Dervi{agi}, Cocali}, Hurem, Harba{, Hadì},kao i ostala brojna rodbina, kom{i je i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 13 sa-ti, Ul. Jusufa Juke Go jaka 47.

Prevoz do Vlakova i nazad obezbi je|en iz Ulice JusufaJuke Go jaka br. 1, sa polaskom u 12 sati, sa usputnimzaustavljan jem na BP Petrol - Bri je{}e i autobuskom sta- jali{tu Stup.

RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH000


Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri ja-telje i kom{i je da je na{ dragi

HUSNIJA(HASANA)SARAJLIJA

preselio na ahiret u ponedjel jak, 19. novembra2012, u 90. godini.

Dènaza }e se obaviti u sri jedu, 21. novembra2012. godine, u 13 sati na gradskom mezar ju Vla-kovo.

Oàlo{}eni: sinovi Emir i Dèmal, k}erke Dèma iAmira, brat Zuhdi ja, sestra Sena, unu~ad, praunu-~ad, zetovi Salko i Suad, te porodice Sarajli ja, Bi-{~evi}, Drki}, Rami}, Hadìomerovi}, Pe~ek, Pa-njeta, Vreto, Stamboli}, Grahovi}, Bjelogrli}, Ra-kanovi}, Filipovi}, Vidmar, kao i ostala brojna ro-dbina, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana posli je podne-na-maza (12.30 sati) u dàmi ji ôbani ja.

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETENVASIAH

000

Dvadesetog novembra 2012. godine navr{ava se sedam tu`nih dana odpreseljen ja na{e supruge i majke

hadì SAIDE MERZI]

Tako nam NEDOSTAJE[...

Fuad i Mustafa

Tevhid }e se prou~iti istog dana u Bakijskoj dàmi ji izaikindi ja-namaza (14 sati).

1739

POSLJEDNJI SELAMdaidì

SULEJMAN(JUNUZA)VOLJEVICA

Sestri} \ulepa Asmir,supruga Aida i

sin Nermin1225





Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{ dragi

IDRIZ (]AMILA)IMAMOVI]

preselio na ahiret u nedjel ju, 18. no-vembra 2012, u 70. godini.


Oàlo{}eni: supruga Fatima, k}erke Senada i Sanela, ze-tovi Fikret i Rusmir, unu~ad Alena, Alen, Samra, Am-mar i Haris, praunu~ad Alisa, Ajdin i Senaida, brat Ha-med, sestra [efika, snahe Hava i Fadila sa porodicama,{uraci Adem, Adil i Ramiz i svastike Behara i Rahima saporodicama, daidà Taib i daidìnica Ziza sa porodicom,te porodice Imamovi}, Be~arevi}, Bilali}, Cero, Baru~i},Omanovi}, Dèbo, Kala~, Pandur, Zeljkovi}, Dizdarevi},Pa{i}, Medar, Voljevica, Osmanli}, Omerovi}, Be}irovi},Im{irpa{i}, Lokvan~i}, Gu{i}, kao i ostala brojna rodbi-na, kom{i je i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana posli je podne-namaza(12.30) u dàmi ji Huremu{a.

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH000



SIDA (MUSTAFE)MEMI], ro|. KUPUS

preselila na ahiret u subotu, 17. novembra 2012, u 72.godini.

Dènaza }e se obaviti u utorak, 20. novembra 2012. go-dine, u 13 sati na mezar ju Hambina carina.

Oàlo{}eni: sin Samir, k}erke Almedina i Samira, unuciDino, Filip, Sanin, Dean, Benjamin, Fran i Vito, unukeJasmina i Lela, sestre Fatima i Mu{a, snaha Natali ja, ze-tovi Galib, Nenad, Mustafa i Ivan, te porodice Memi},Kupus, Alendar, Kova~evi}, Fra{to, Darman, Po{kovi},Mirvi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{i je, pri jatelji,te svi dobri ljudi ko ji su poznavali njenu plemenitu du-{u.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati, ul. Geteova14/I.



MUHAMED(MEHMEDA)

POD@I]

preselio na ahiret u nedjel ju, 18. novembra 2012, u 77.godini.

Dènaza }e se obaviti u utorak, 20. novembra 2012. go-dine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo.

Prevoz obezbi je|en ispred MZ Sokolje u 12 sati sa zaus-tavljan jem na autobuskom sta jali{tu Stup, do groblja inazad.

Oàlo{}eni: sin Ali ja, k}eri Sulejmana i Vezima, snahaNura, zet Ibro, unu~ad Sanel, Mirela, Minela, Emina iEdin, sestra Muniba, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri-~ne, te porodice Podì}, âv~i}, Barimac, Bajraktare-vi}, Curi}, [ehi}, Dizdarevi}, Seferi, Kulovac, Ota jagi},Cocali}, ]esko, Sali}, Omanovi}, Vatre{, Deli}, Hodì},Husi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, pri jatelji i ko-m{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u porodi~nojku}i u ulici Porodice Korkut br. 69.

000



]AMIL (ALIJE)KALABU[I]

preselio na ahiret u ponedjel jak, 19. novembra 2012, u76. godini.


Oàlo{}eni: supruga Ramiza, sinovi Nusret, Ramiz i Sa-mer, k}erka Nusreta, brat Munib, unu~ad Admir, Rami-na, Elmina, Anela i Mirza, brati}i Nedàd i Sabit, sestri-}i Ekrem, [ef ko i sestri~na Biba, snahe Nefa, Jasmina iSuvada, te porodice Kalabu{i}, [esto, Kaltak, Kra ji{nik,

Spir jan, Muratovi}, Ja{arevi}, Spahi}, [kalji}, Ku{tri},Sal~in, Hodì}, Bor~ak, Vuk, \ipa, ûstovi}, Humi}, Zu-lovi}, Skopak, Bajrovi}, Kalaba, Begovi}, kao i ostalabrojna rodbina, kom{i je i pri jatelji.

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH

000



HASNIJA (HUSE)[AHBAZ, ro|.BULJUBA[I]


Dènaza }e se obaviti u utorak, 20. novembra 2012. go-dine, u 12.30 sati na mezar ju Jele~ - Miljevina.

Oàlo{}eni: brat hadì [emso, sestre Muli ja, Fadila, Ra-zi ja i Behi ja, brati}i i brati~ne sa porodicama, sestri}i isestri~ne sa porodicama, zaove Hana, Mula i Bejda saporodicama, te porodice [ahbaz, Buljuba{i}, Mu jezino-vi}, Dobrilovi}, Bi~evi}, Kurtovi}, Dizdarevi}, Suljevi},Mandò, Harba, ]ulum, Hambo, Omerovi}, Lakota, Ta-bak, Ba{agi}, Lati}, Arnaut, Je`, \ozo, \uderi ja, êdi},Suba{i}, Sirbubalo, Ku{e{, Mu{anovi}, Zametica, Srnja,[ljivo, Bajrovi}, Panjeta, kao i ostala brojna rodbina,kom{i je i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 12.30

sati, ul. Hameda Buljuba{i}a 44, Boljakov Potok.

Prevoz do mezar ja i nazad obezbi je|en ispred Istiklaldàmi je na Otoci, sa polaskom u 10 sati.


POSLJEDNJI POZDRAV

IVANKI KIKITATAR @ALICA

S po{tovanjem,

Izo, Sal~o i Feki sa porodicama1738

POSLJEDNJI POZDRAV

mo joj dragoj sestri

ZUMRUTI NIKOLI]

Sadeta sa porodicomAX

Iskreno zahvalju jemo Klinici za kardiohirurgi ju KCUS - Centru za srce, sa doc. dr. Mirsadom Kacilom na ~elu,na ukazanoj stru~noj i ljudskoj pa`nji prilikom li je~enja na{eg oca i supruga

ARIFA BUSULAD@I]AZahvalnost upu}u jemo i medicinskom osoblju na pruènoj profesionalnoj pomo}i i ljudskoj brizi tokom njegovog

boravka i li je~enja u ovom nadasve stru~nom i savremeno opremljenom Centru za srce.

Zahvalju jemo rodbini i pri jateljima, ko ji su na bilo ko ji na~in, bili sa nama u ovim za nas te{kim danima.Supruga Zumreta Busuladì}, k}erke Elma, Izeta i Bisera sa porodicama

001



Obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da je na{a draga

ZIBIJA [UVALIJA,ro|. KADRI]

preselila na ahiret u subotu, 17. novembra 2012, u 93. godini.

Dènaza }e se obaviti u utorak, 20. novembra 2012. godine, u 14 sati na mezar ju Grli}abrdo.

Oàlo{}eni: sinovi Meho, Ismet, Ramo i Ekrem, k}erke Kadira i Hadìra, snahe Zorica,[evala, Si ja i Zahida, unuci Ismir, Senad, Nermin, Adnan i Elvir, unuke Ismeta, Izeta, Fi-kreta, Sanela, Elma i Elvira, praunuci i praunuke, te porodice [uvali ja, Kadri}, Agano-vi}, Planja, Zahiragi}, Vrabac, Turku{i}, Kamenica, Grbi}, Muratovi}, Memi{evi}, Isa-novi}, Lelo, Pustahi ja, Begovi}, Dedi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, pri jatelji i ko-m{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u porodi~noj ku}i u ulici Mihrivode br. 22 H.002

SJE]ANJA I SMRTOVNICE OSLOBO\ENJEutorak, 20.novembar/studeni 2012.56

SJE]ANJE

na na{eg dragog

ZLAJUÊHAJI]A

20. 11. 2011 - 20. 11. 2012.

i li jepe trenutke provedene s njim.

Zdenka, Goran, Toto, Sonja, Vedran i Olja1220

Obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da je na{adraga

FADILA(MUSTAFE)TATAREVI]

preselila na ahiret u ~etvrtak, 15. novembra 2012, u 74.godini.

Dènaza }e se obaviti u utorak, 20. novembra 2012. go-dine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo.

Oàlo{}eni: osoblje i {ti}enici Doma starih Nedàri}i, ro-dbina, pri jatelji i kom{i je.

000

SJE]ANJE

na voljenog supruga, oca i dedu

ZIJAD (KASIMA)MUJÎNOVI]

20. 11. 2011 - 20. 11. 2012.

S ljubavl ju,

tvo ji: Branka, Sanja, Damir i Kemo1196

IN MEMORIAM

EROLHAD@IALI]

20. 11. 2010 - 20. 11. 2012.

S ljubavl ju i tugom,

sestra sa famili jom1216

Devetnaestog novembra 2012. godine navr{ilo se 7 tu`nih dana od smrti mo je vo-ljene i jedine sestre

SONJA RADOVI]

Bit }e mi te{ko dalje bez tebe.

S ljubavl ju i po{tovanjem,

Cica AX

IN MEMORIAM

Dvadesetog novembra2012. navr{ava se tu`nih16 godina od smrti na-{eg dragog

SAFET(DERVI[A)ÛSTOVI]

iz Tuzle

S po{tovanjem i ljubavl ju,

njegovi najmili ji:supruga Mejrema,

sinovi Amer i Elmir,snahe Eldina i Ma ja,unuci Safet i Harun,Adi i ostala rodbina

030

SJE]ANJE

na na{e drage roditelje

S ljubavl ju ~uvamo vas u srcima.

Sin Enver i k}i Nermina sa porodicama1215

Danas se navr{ava godina otkako ni je sa nama na-{a draga tetka

BEHIJA BILAL,ro|.

HAD@IOMEROVI]20. 11. 2011 - 20. 11. 2012.

S ljubavl ju i po{tovanjem ~uvamouspomenu na tebe.

Brati}i Emina Ma{i} i Namik Hadìomerovi}sa porodicama

Hatma-dova prou~it }e se u utorak, 20. novembra2012. godine, iza podne-namaza u 12.20 sati u

Begovoj dàmi ji.1217

TU@NO SJE]ANJEna mog dragog tatu

EMIRA HAFISKADI]A

Dvadesetog novembra 2012. navr{ava se dvadeset godinaotkako nisi sa nama, ali ti ìvi{ u mom srcu zauvi jek.

Tvoj sin Amer111



DIJANA

(SULEJMANA)[ANJTA

preselila na ahiret u ponedjel jak, 19. novembra 2012, u51. godini.


Oàlo{}eni: otac Sulejman, suprug Hilmi ja, sin Denis,k}erka Adna, brat Dèvad, snahe Besima i Maida, bra-ti} Jasmin, brati~ne Ari jana, Aldi jana i Monika, tetakEsad, rodica [ejla sa sinom Halidom i suprugom Elmi-rom, amidè Dèmal, [efik i Ni jaz, strina Aj{a, ro|aciJesenka, Samir i Jasmina sa porodicama, tetke Nezira iRamila sa porodicama, te porodice [anjta, Tatli}, Kolar,

Drki}, Deli}, Kula~i}, Peljto, Hasanbegovi}, Elez, Pipe-rovi}, Genjac, Dizdar, Kahriman, Cen~i}, kao i ostala ro-dbina, kom{i je i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu merhume u 13sati, Trg solidarnosti 27/XIII.


EMINUPEÊNKOVI]

20. 11. 2005 - 20. 11. 2012.

FEHIMAPEÊNKOVI]A

3. 12. 1996 - 20. 11. 2012.




Obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da je na{dragi

SULEJMAN(JUNUZA)VOLJEVICA

preselio na ahiret u subotu, 17. novembra 2012, u 72. go-dini.

Dènaza }e se obaviti u utorak, 20. novembra 2012. go-dine, u 15 sati na mezar ju Grli}a brdo.

Oàlo{}eni: sinovi Bakir i Mustafa, snahe Maida i Jasna,unu~ad [ejla i Eldar, brat Mehmed i snaha Hida, sestraHasni ja i zet Enver, brati} Edis i brati~na Sibela, sestri}iAmir i Asmir sa porodicama, porodice Voljevica, Nedopek,Arnautovi}, Muli}, Turudi ja, Kova~evi}, \ulepa, Bu~uk,Jahi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u Carevoj dà-mi ji.

Ku}a àlosti: Ul. Behdèta Muteveli}a br. 1/III - Grbavica.

000

SJE]ANJE

na dragog oca i muà

EROL HAD@IALI]

Ri je~i ne mogu opisati kolika je tuga u na{im srcima i koliko nam i dalje nedosta je{ svaki dan. Hvala ti za svu ljubav, pre-krasna sje}anja i trenutke ko je si proveo sa nama. Oni nam da ju svakida{nju snagu da nastavimo dalje i stvaramo djelana ko ja bi bio ponosan.

Dok smo ìvi, tvoj lik i tvo ja ljubav }e zauvi jek ìvjeti u nama.

Volimo te zauvi jek...

Tvo ji: Jasna, Draèn i Vedrana111

Dvadesetog novembra 2012. navr{ava se 7 godina otkakos nama ni je na{ dragi

RAJKO(VASE) TO[I]

1917 - 2005.

Godine i protekli dani ne zna~e mnogo za nas.

On je neprekidno prisutan u na{im mislima, razgovoru isje}anjima na njegove ri je~i.

K}erke: Branka Mi}i} i Danka Vodopivec, unuci, unukei praunuke Ana, Katarina i Sofi ja

979

Obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da je na{adraga

MALI]A LI]ALAÊVI], ro|.

BRATOVI]


Dènaza }e se obaviti u utorak, 20. novembra 2012. go-dine, u 13 sati na bakijskom mezar ju Faleti}i 2.

Oàlo{}eni: sinovi Haris i Jasmin, brat Ismet, sestra Bi-lja, unu~ad Nadir, Naida, Kenan, Sabina, Bakir, Nina iMa ja, zaova Almasa, snahe Fatima, Jasna, Sadrudina iMensura, zetovi Mugdim, Zlatko i Sabit, te porodice La-~evi}, Bratovi}, Haveri} i ostala mnogobrojna rodbina,pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i àlosti uUlici Bjelave br. 51.

002

Dvadesetog novembra 2012. godine navr{ava se {est mje-seci otkako nas je napustila na{a draga majka

MILENA VREBAC,

ro|. NIKOLI]

Draga na{a majko, u na{im srcima ìvje}e{ vje~no.

S neizmjernom ljubavl ju i po{tovanjem,

tvo je k}eri Lala i Sanja1611

TU@NO SJE]ANJE

Dvadesetog novembra navr{ava se dvadeset godina odprerane pogibi je na{eg dragog

EMIRAHAFISKADI]A

Da si sada sa nama, dragi Emire, bio bi jako ponosan na tvo ja dva krasna sina

ko ji ~uva ju uspomenu na tebe zauvi jek.

Tvo ja Amra111

SJE]ANJE

Dvadesetog novembra 2012. navr{ava se dvadeset godinaod prerane smrti moga dragog tate

EMIRA

HAFISKADI]ADragi tata, ti nisi i nikada ne}e{ bitizaboravljen jer si zauvi jek sa nama.

Tvoj sin Adi111

Dvadesetog novembra navr{ile su se dvi je godine otkakoni je sa nama na{a majka i baka

JELENA NIKI],ro|. DAVIDOVI]

Vri jeme ko je prolazi ne umanju je bol i tugu i veliku pra-

zninu ko ju osje}amo tvo jim odlaskom. Draga majko ibako, bi}e{ uvi jek u na{im srcima voljena i nikad zabo-ravljena.

Tvo ja porodica1150

Dvadesetog novembra su dvi je godine otkako ni je samnom mo ja draga

JELENA NIKI],ro|. DAVIDOVI]

Draga mo ja bakani, vri jeme prolazi, ali ne bri{e sje}anjena tebe i na na{e provedeno vri jeme skupa.

Tvo ja Magi1151

SJE]ANJE

êtrdeset je dana duboke tuge minulo otkako nas je na{ voljeni suprug, tata, dida, brat, svekar, stric

STEVO KARANOVI]zauvi jek napustio. Tu`ni zbog njegovog odlaska, utjehu poku{avamo prona}i u li jepim uspomenama,

proìvljenoj dubokoj me|usobnoj ljubavi, njegovom ~asnom ìvotu i ponosu {to je bio na{, a mi njegovi.

Volje}emo ga zauvi jek.

Duboku, iskrenu zahvalnost iskazu jemo na{oj rodbini, bri`nim, odanim kumovima, mnogobrojnim pri jateljima iz zemlje i inostranstva,

kom{i jama, na{im biv{im radnim kolegama, pri jateljima iz MZ Centar llidà, drugovima iz SDP-a Ilidàna izrazima sau~e{}a, prisustvu na posljednjem ispra}a ju i na poloènim brojnim vi jencima i cvi je}u.

Supruga i sin sa porodicom71210



PREDAH OSLOBO\ENJEutorak,20.novembar/studeni 2012.58

HOROSKOP DANASNadre|eni }e pomno pratiti va{ rad. Uloìte vi{e truda u posao ka-ko biste ih uvjerili da ste sposobni nositi se sa stresnim situacija-ma. Okolina vam ne}e biti naklonjena, pa }ete u mnogim situaci-jama morati pristajati na kompromis. Ne budete li spremni na us- tupke, zapo~et }ete sukob koji bi mogao ostaviti dugoro~ne poslje-dice na odnos s dragom osobom. Razdra`ljivi ste i napeti.

Nedostatak radnog entuzijazma nadoknadit }ete {armom i zbijanjem{ala. Najbolje }ete se snalaziti u poslovima koji vam daju potpunoodrije{ene ruke. Rado }ete uskaka ti u pomo} prijateljima i ~lano-vima obitelji. Pomaganje drugima na koncu }e utjecati da se osje-}ate zadovoljnije sami sobom. Autodestruktivne navike bit }e gla-vni neprijatelj va{eg zdravlja.

Nemojte nikome odavati povjerljive informacije. Imate li ikakvih pro-blema s pojedinim saradnicima, nemojte oklijevati posavjetovati ses nadre|enima. Ne}ete imati strpljenja u odnosima s okolinom. Uko- liko vam neko nije simpati~an, ne}ete se ni potruditi to sakriti. Oslo- bodite se suvi{nih briga, prijat }e vam druènje s osobama sli~nihstavova.

Bez pomo}i kolega ne}ete mo}i obaviti dio posla. Budite promi{lje-ni i ne izazivajte sva|e s osobama koje bi vam mogle biti od pomo-

}i. Slobodnima }e se udvarati poznanik koji ih nikad nije privla~io,no bit }e toliko uporan da }e uspjeti pridobiti njihovu pa`nju. Ipak,budite iskreni prema njemu ukoliko je sve {to traìte prolazna za-bava. Vrijeme je da se rije{ite {tetnih navika.

U nastojanju da brè do|ete do cilja, koristit }ete razne metode i ta-ktike. Ne}e vam biti problem obasipati nekoga komplimentima ukoliko procijenite da }e vam to biti od koristi. Ako ste u dugoj i ozbi-ljnoj vezi, shvatit }ete da ste postali spremni za slijede}i korak. I samci }e uvidjeti da ne ele vi{e ulaziti u povr{ne odnose. Nastojte vo-diti mirniji na~in ìvota.

Otvorit }e vam se prilike koje ne biste smjeli propustiti. Nemojte odbi- jati honorarni posao ili rad na novom projektu, jer bi vremenom tomoglo postati dobar dodatni izvor zarade. Druènje s najbli im pro-te}i }e u dobrom raspoloènju. Otvorenim razgovorom razrije{it }e-te neke sukobe koji su dugo vremena me|u vama unosili razdor.Vodite vi{e ra~una o zdravlju.

Izbjegavajte upu{tanje u nesigurna ulaganja. Brzopletost i kri- va procjena mogle bi vam prouzro~iti finansijske gubitke. Iakookolina ne}e biti zadovoljna va{im ljubavnim izborima, ~vrsto}ete ustrajati u njima. Nikome ne}ete dozvoliti da poku{a utje-cati na va{e odluke. Mogu}i su problemi sa glavoboljom, kontroli{ite pritisak.

Danas se bavite obavezama koje moète obaviti bez previ{e razmi-{ljanja. Posvetite se rutinskim zadacima koje ve} neko vrijeme od-ga|ate. Odnos s partnerom bit }e sretan i stabilan. Voljena osoba}e vas nekim postupkom ili izjavom podsjetiti zbog ~ega ste se za-ljubili jedno u drugo. Zbog problema s koncentracijom, budite opre-zni u saobra}aju.

Mnogi }e zbog rastresenosti zaboraviti na dogo vore ili }e zagubi-ti vaàn dokument, stoga se poku{ajte malo bolje organizirati. Ne-

}ete imati strpljenja odràvati odnose s ljudima koji vam se javlja-ju samo kad trebaju neku uslugu. Povucite granicu i spoznajte kosu vam pravi prijatelji. Nezadovoljstvo izgledom nagnat }e vas naneku promjenu.

Ne}ete se dobro snalaziti kao dio tima. Obavljajte isklju~ivo one zadatke koje moète dovr{iti bez i~ije pomo}i. Trebat }e vam mnogopa`nje kako se ne biste osje}ali usamljenima. Samci }e se bez ra-zmi{ljanja upu{tati u nove veze, {to se ne}e pokazati posebno pa-metnim. Planirate li zapo~eti dijetu, po~nite se u isto vrijeme bavi-ti i nekom tjelesnom aktivno{}u.

Najugodnije }ete se osje}ati rade}i u sjeni. Nije povoljno vrijeme zasklapanje novih suradnji, jer }e ljudi koji vam budu prilazili biti neo-zbiljni u namjerama. Slobodno vrijeme najradije }ete provoditi u dru-{tvu voljenih osoba. Njihova blizina pomo}i }e vam da ne mislitena nagomilane ljubavne i poslovne probleme. Oslobodite se stre- sa, godit }e vam boravak u prirodi.

U svaki }ete posao ulagati mnogo truda. Nemojte osobno shva}a-ti kritike koje vam neko uputi, ve} na njih gledajte kao na korisne idobronamjerne savjete. Susret s dragim prijateljem vratit }e vamosmijeh na lice. Ako ste samac, ve~ernji izlazak bit }e idealna prilika da se malo zabavite i upustite u flert. Vitaminski dodaci ishra-ni popravit }e vam oslabljen imunitet.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

[KORPIJA

23. 10. - 22. 11.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

LAV

23. 7. - 22. 8.

RAK

23. 6. - 22. 7.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

BIK

21. 4. - 22. 5.

OVAN

21. 3. - 20. 4.

UREDNI[TVO:Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI],Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI],Jakub SALKI], Mirela SEKULI],Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO

PRODAJA:Fax: 465-727,Tel: 276-967, 455-558e-mail: [email protected]

MARKETING:Meliha Hodì}Fax: 472-901Tel: 472-899, 468-161,276-968, 276-988e-mail: [email protected]

ID broj: 4200492600001

ADRESA:Dèmala Bijedi}a 185, SarajevoPo{tanski pregradak 686

TELEFONI:Centrala: 276-900, 467-723Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276-902, fax: 468-090, modem: 468-018;Uprava 234-718, fax: 461-007;

Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903,Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937,Sarajevska hronika: 276-901,fax: 468-054, Kultura: 276-906,Sportska rubrika 276-908,Prilozi: 468-142

OGLASNA SLU@BA:Tel/fax: 205-938e-mail: [email protected]

VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo,transakcijski ra~un broj:

1602000000317116,UNICREDIT BANK DD,transakcijski ra~un broj:3383202250044019,SPARKASSE BANK DD Sarajevo,transakcijski ra~un broj:1990490005630121,POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijskira~un broj: 1872000000045887,KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka,filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj:5715000000017279

Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje”Zorica Pandì}, {ef DTP-a

[tampa: Unioninvestplastika dd,Semizovac bb

Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963.godine Ukazom predsjednika Tita odliko-vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat-

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je1989. godine progla{eno za najbolji dnevnilist u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992.godini Oslobo|enje je u Velikoj Britanijiprogla{eno za list godine u svijetu.Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagraduslobode (u Skandinaviji), nagradu "zaizuzetnu odanost istini i slobodi" OskarRomero (Teksas), nagradu "za odràvanje uìvotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i

hrabrosti u izvje{tavanju pod najteìmuslovima" agencije Inter Press i Service,nagradu "za zajedni~ki rad novinararazli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode imira" fondacije Alfons Komin (Barselona),nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Klubaevropskih rektora, nagradu za ljudska prava"Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unar-odnu nagradu za slobodu {tampe" Udruènjaturskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta zanovinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD),Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno peroslobode" Me|unarodnog udruènja novina(FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico PaoloBorsellino” koju listovima koji se bore zaistinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te“Maria ss Assuanta” u saradnji sa Aso-cijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem uRimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA:Vildana SELIMBEGOVI]

PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA:Sadat BEGI]

DIREKTOR:Nedàd [ADI]

Nezavisni BH dnevnik

Web site: www.oslobodjenje.bae-mail: [email protected]

OSLOBO\ENJE

Vije}e za {tampuu Bosni i Hercegovini

Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za{tampu u BiH www.vzs.ba

Za sve eventualne primjedbe na pisanjelista, obratite se VZ[ u BiHe-mail: [email protected],tel: +387 33 272 270tel/fax: +387 33 272 271

R J E [ E N J E : k , k o p a , o p a k a , f e r a r i , i r a n i t , i m , t i , z n a m e n , d a i z d a h n e t e , a l b e r t a , r i r , s t a n o v n i k , a , t a r i b o , s u i r , i m , ~ i r , t r k , n i z a t i s e , o j , r a n i t i s e , a , z a p i s i v a t i , r , a n e s , t a l k , t a d , e p i t e t .



Danas obla~no, ponegdje sa slabom ki{om. Vjetar slab do umjeren, sjeveroisto~ni.Minimalna temperatura od 4 do 9, maksimalna dnevna od 8 do 16°C.Sutra obla~no, prije podne sa slabom ki{om ponegdje na sjeveru. U ~etvrtak i petak prom-jenljivo obla~no. U petak poslije podne sa ki{om na zapadu i ponegdje na sjeveru. U sub-

otu prije podne umjereno obla~no, poslije podne naobla~enje, krajem dana sa ki{om.U Sarajevu prije podne obla~no i suho, popodne obla~no, povremeno sa slabom ki{om.Puha}e slab, isto~ni vjetar. Minimalna temperatura 5, maksimalna dnevna 11°C.

Danas }e obla~no sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom biti na Britanskim ostrvima, nazapadu Francuske na zapadu i sjeverozapadu Pirinejskog poluostrva i u ju`nim i cen-tralnim predjelima Balkanskog i Apeninskog poluostrva. U ostalim predjelima suho.Vjetar olujnih ja~ina i preko 120 km/h bi}e u oblasti Atlantika, Britanskih ostrva i cen-tralnog Sredozemlja. Najhladnije }e biti na istoku i sjeveroistoku Evrope sa temper-aturom oko 0, najtoplije na Mediteranu sa temperaturom od 14 do 19°C.Na Balkanu danas promjenljivo obla~no, a u centralnim i ju`nim predjelima sa ki{om,u oblasti Jadrana i Gr~ke sa pljuskovima i grmljavinom. Maksimalna temperatura od8 do 14, na jugu Jadrana i Gr~ke do 20°C.



KULTURNI VODI^ OSLOBO\ENJEutorak,20.novembar/studeni 2012.60

KINA

CINEMA CITY

HOTEL TRANSILVANIJA

animirana avantura,reìja: Genndy Tartakovsky,glasovi: Adam Sandler, Kevin James...po~etak u 14.20 sati.

DJECAdrama,reìja: Aida Begi},uloge: Marija Piki}, Ismir Gagula, BojanNavojec...po~etak u 16.45 sati.

ASTERIX I OBELIX U

BRITANIJI 3D

avanturisti~ka komedija,reìja: Laurent Tirard,uloge: Gérard Depardieu, Edouard Baer,Guillaume Gallienne...po~etak u 14.25 i 19 sati.

SILLENT HILL: OTKRIVENJE 3Dhoror,reìja: Michael J. Bassett,uloge: Adelaide Clemens, Kit Harington...po~etak u 16.25 i 18.30 sati.

SKYFALLtriler,reìja: Sam Mendes,uloge: Daniel Craig, Javier Bardem,Naomie Harris...po~etak u 16, 19 i 22 sata.

DIVLJACI

triler,reìja: Oliver Stone,uloge: Aaron Taylor-Johnson, Taylor Kitsch,Blake Lively…

po~etak u 21.20 sati.

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE 2fantazija, avanturareìja: Bill Condon,uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson,Taylor Lautner...po~etak u 13.30, 15, 17.30, 20 i 22.30 sati.

SARAJEVOOTETAtriler,reìja: Simon West,uloge: Nicolas Cage, Malin Åkerman...po~etak u 20.30 i 22.30 sati.

KINOTEKA

GLEMBAJEVIreìja: Antun Vrdoljak,uloge: Mustafa Nadarevi}, Ena Begovi},Tonko Lonza...po~etak u 19 sati.

POZORI[TA

SARTR

HIPERMNEZIJAreìja: Selma Spahi},igraju: Maja Izetbegovi}, Jelena ]uruvija,Tamara Krcunovi}, Milica Stefanovi},Ermin Bravo, Alban Ukaj, Sanin Milavi},Damir Kusturapo~etak u 20 sati.

GALERIJE

BLACKBOXIzlo`ba fotografija “Foto {kola Jesen2012.” Nakon 16 ~asova foto {kole pod

vodstvom Agdala Nuhanovi}a, polaznici }ena otvorenju izlo`be publici predstavitisvoje fotografije. Izlo`ba je za sve posjeteotvorena do 22. novembra.

ARS AEVI ART DEPOStalna postavka Kolekcije Ars Aevi/Muzejasavremene umjetnosti Sarajevo,najzna~ajnije kolekcije internacionalnesavremene umjetnosti u regionuJugoisto~noj Evrope, i projekata budu}egMuzeja arhitekte Renza Piana.Galerija se nalazi u Centar Skenderija, u ul.Terezije bb. Galerija je otvorena od 10 do22 sata.

CENTAR GRBAVICAIzlo`ba slika umjetnika Karoline Atagi},Ilonke Terzi}, Hajrije [orn, Miroslava

Kaurina i [efika Arnautovi}a. Izlo`ba je zasve posjete otvorena do 23. novembra.

UMJETNI^KAIzlo`ba “Dreams & ruins” ~etvorice autoraiz Francuske Pierre Arnaud, Nicolas A.A.Brun, Jean-Marc Cerino i Eric Manigaud.Izlo`ba je otvorena do 2. decembra svakimradnim danom od 10 do 18 sati.

RAIFFEISEN GALERIJAIzlo`bu radova Igora Zergola, koji je pro{legodine diplomirao na Akademiji likovnihumjetnosti u Sarajevu, na Nastavni~komodsjeku. Galerija se nalazi u zgradiCentrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb,otvorena je radnim danom od 8 do 16 sati.

ATELJE ZECIzlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a odkamena”. Galeri ja je otvorena odponedjeljka do petka od 10 do 18, subotomod 10 do 14 sati ili uz na javu na telefon061/338-186.

110795Stalna postavka eksponata ~iji je ciljo~uvati sje}anje na tragediju u Srebrenici i8.372 osobe koje su tragi~no stradale ugenocidu.Galerija se nalazi u ul. Fra Grge Marti}a2/III. Otvorena radnim danima od 10 do 18,a subotom od 10 do 16 sati, najave natelefon 033/953-170.

GABRIJELStalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakatKamernog teatra 55”. Otvorena svakimradnim danom od 10 do 18 sati.

MUZEJI

OLIMPIJSKIStalna postavka “Organizaci ja XIV Zimskiholimpijskih igara“. Otvorena za posjete odponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati.

HISTORIJSKIMuzej je otvoren za posjete radnim danimaod 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

ART-KU]A SEVDAHA

Otvorena je za sve posjetioce svakimdanom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

BO[NJA^KIOtvoren za posjete od ponedjel jka dopetka od 8 d o 16 sati. Obilasci uklju~u juGazi Husrev-begov hamam, postavkuumjetni~kih djela U fokusu kolekci je,galeri je Mersad Berber i Ismet Rizvi}, tebiblioteku. Posjete u pratnji vodi~a odponedjel jka do petka od 12.30 do 16 sati.Grupne posjete na javiti na 033/279-800 [email protected].

SARAJEVOBrusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Ali je Izetbegovi}a“ i Despi}aku}a otvoreni su svakim radnim danom oddeset do 16 sati, subotom od deset do 15sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreniza posjete.Muzej Jevre ja otvoren je za posjete svakimradnim danom od 10 do 16 sati, subotomne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do13 sati.

KINA

MULTIPLEX EKRAN

PARANORMALNA AKTIVNOST 4

horor,reìja: Henry Joost i Ariel Schulman,uloge: Katie Featherston, KathrynNewton...po~etak u 16.30, 18.30 i 20.30 sati.

DELFIN: PRIÂ O SANJARU

animirana avantura,reìja: Eduardo Schuldt,glasovi: Robbie Daymond, Debra L.Repashy, Michael Ferreri...po~etak u 14.30 sati.

ZENICA

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE 2

fantazija, avanturareìja: Bill Condon,uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson...po~etak u 15.30, 18 i 20.15 sati.

DJECAdrama,reìja: Aida Begi},uloge: Marija Piki}, Ismir Gagula, Nikola

\uri~ko...po~etak u 15, 17, 19 i 20.45 sati.

MUZEJI

GRADA ZENICENa raspolaganju posjetiocima su stalne

postavke, etnolo{ka, arheolo{ka ihistorijska. U tvr|avi Vranduk postavljena

je stalna historijska zbirka o ranomsrednjem vi jeku u Bosni. Muzej je otvorenza posjetioce radnim danima od 9 do 17sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta).Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetiocetokom ci jele sedmice, od 9 do 17 sati.

GALERIJE

ME\UNARODNAGALERIJA PORTRETAStalna postavka crteà, skica, akvarelaIsmeta Mu jezinovi}a, stalna postavkaLegata “Haim James Pinto“. Galeri ja jeotvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

CENTAR ZA KULTURURetrospektivna izlo`ba slika i bareljefaKemala Kebe, umjetnika ko ji je u Javuzsultan Selimovom mesdìdu, kod Starogmosta, imao atelje od 1987. do 1992.godine, u ko jem je bila stalna prodajnaizlo`ba njegovih radova.

POZORI[TA

DOM KULTURE

29. susreti pozori{ta BiH

Gostovanje UK “Vuk Karadì}”

Beograd BUNAR

autor: Radmila Smiljani},reìja: Egon Savin,igraju: Ivana [}epanovi}, Jova Maksi},Mariana Aran|elovi}, Novak Bilbija,Radmila @ivkovi}po~etak u 19.30 sati.

BR^KO

TUZLA

KINA

MULTIPLEKS PALAS

SILLENT HILL: OTKRIVENJE 3D

horor,reìja: Michael J. Bassett,uloge: Adelaide Clemens, Kit Harington...po~etak u 18 i 22 sata.

ARTILJEROkomedija,

reìja: Sr|an An|eli},uloge: Jovan Kolari}, Ana Konjovi~...po~etak u 17.15 i 20 sati.

SKYFALL

triler,reìja: Sam Mendes,uloge: Daniel Craig, Javier Bardem...po~etak u 15.30, 18, 19.15, 20.45 i 22 sata.

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE 2

fantazija, avanturareìja: Bill Condon,uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson,Taylor Lautner...po~etak u 13, 15.30, 17.45, 20 .15 i 22.30sati.

POZORI[TA

NARODNO RS

ODUMIRANJE ME\EDAkomedija,autor: Branko ]opi},reìja: Aleksandar Pejakovi},igraju: Ognjen Kopuz, Radenka [eva,Sandra Ljubojevi}, Svetlana Tanja Popovi},Danilo Poprèn, Aleksandar Stojkovi},Zoran Stani{i}, Dobrica Agatonovi} Aga,

\ur|a Vuka{inovi}, Gordana Milinovi},@eljko Erki}, Vladimir \or|evi}, Vuka{inRaki}, Goran Simi}po~etak u 20.30 sati.

MUZEJI

MUZEJ SAVREMENEUMJETNOSTI RSIzlo`ba “[ta se dogodilo sa ZbirkomDraginje i Voje Terzi}” je produèna. DjelaSave [umanovi}a, Petra Dobrovi}a, MilanaKonjovi}a, Jovana Bijeli}a, MilaMilunovi}a, Gabrijela Jurki}a, IvankeBukovac, Romana Petrovi}a, PerePopovi}a, Vojislava Hadìdamjanovi}a,Stojana Aralice, Koste Hakmana... moguda se pogledaju do 30. novembra.

BANJA LUKA

Repertoare i programde{avanja u va{ojkulturnoj

ustanovi mo ete slati namail: [email protected] ili na broj

faxa 033/ 468-054.



TV PROGRAMOSLOBO\ENJE utorak,20.novembar/studeni 2012. 61

Zavodnik 00.00 PINK

The Adventures of Caleb Williams 1, 1980.

AVANTURA

Reìja: Herbert Vajs

Uloge: Mick Ford, Günther Maria Halmer, ChrissieCotterill, Jacques Maury, Arthur Brauss, Colin Jeavons

Avanture Kaleba Vilijamsa 101.30 TV1

Film govori o Kalebu Vilijamsu, siroma-{nom, obrazovanom mladi}u, koji ra-

di na imanju Ferdinanda Foklandska.Iako je Foklandsk rezervisan i tih, on imaponekad nagle napade bijesa. Vilijams je zabrinut zbog togai po~inje da ispituje upravnika imanja Foklandskih, gospodi-na Kolinsa {ta je uzrok takvog ~udnog pona{anja Ferdinanda...

F I L M

Dukes of Hazzard, 2005

KOMEDIJA

Reìja: Jay Chandrasekhar

Uloge: Johnny Knoxville, Seann William Scott,Alice Greczyn, Steve Lemme, Michael Weston

Majstori opasnosti23.30 NOVA

Ro|aci Bo, Luke i Daisy Duke rade uilegalnoj pecari za ujaka Jesseja uokrugu Hazzardu. Njihovo je prijevo-zno sredstvo naran~asti Dodge Char-ger iz 1969. godine, koji de~ki od milja zovu General Lee.Uz svakodnevne probleme, obitelj mu~i i korumpirani ~el-nik okruga Jeffersona Davis Hogg i njegovo potr~kalo {e-rif Rosco P. Coltrane. Nakon {to Rosco uni{ti Generala Le-eja tijekom Boova poku{aja da ostvari petu uzasto pnu po-bjedu na lokalnom reliju, Billy Prickett, poznati voza~ autoutrka, dolazi u Hazzard kako bi sudjelovao u reliju...

F I L M

The Jigsaw Man, 1984.

TRILER

Reìja: Terence Young

Uloge: Michael Caine, Laurence Olivier, Susan George

ôvjek slagalica17.35 HRT2

Nekada{nji {ef britanske tajne slu`beMI6 Philip Kimberly podigao je podosta

pra{ine promijeniv{i stranu. Insceniraju}injegovu smrt, Sovjeti mu odlu~e podaritinovo lice i identitet Sergeja Kuzminskog,komercijalnog ata{ea u londonskom veleposlanstvu. Sovjetiobe}aju Kimberlyju milijun {vicarskih franaka i novi identitet uzamjenu za davno nestali popis svih isplata njihovim agentimana Zapadu. Odmah po dolasku na londonski aerodromKimberly pobjegne i starim i novim gazdama...

F I L M

Mongol: The Rise of Genghis Khan Poster, 2007.

ISTORIJSKI

Reìja: Sergej Bodrov

Uloge: Tadanobu Asano, Ying Bai, Tegen Ao...

Dìngis Kan23.05 OBN

Esugei Kan i njegov devetogodi{njisin Temud in ja{u stepom prema ple-menu Merkita. Esugei eli sklopiti mir

s Merkitima ènidbom sina s je-dnom njihovom pripadnicom. Naputu preno}e kod drugog plemena gdje Temudìn upoznadjevojku Borte. Dje~ak priop}i ocu da je na{ao nevjestu iiako se to protivi o~evu planu, on pristane na sinovljev izbor...

F I L M

In Love And War, 2001.

DRAMA

Reìja: John Kent Harrison

Uloge: Callum Blue, Barbora Bobulova, Roberto Nobile,Madlena Nedfeva, Oreste Rotundo, Nicola Pannelli

U ljubavi i ratu14.25 HRT2

Godina je 1943. Italijom vladajuMussolinijevi crnoko{ulja{i. Wandai njeni roditelji, po uvjerenju antifa-{isti, drè se po strani koliko je tomogu}e. U mjestu je i skupina engleskih zarobljenika. Navijest da stiù Nijemci, talijanski pukovnik naredi da sezarobljenici puste. Neki su krenuli prema [vicarskoj, a mla-di Eric Newby morao je ostati zbog ozljede. Ubrzo se upo-zna s Wandom, a njezin mu otac s lije~nikom organizirasmje{taj...

F I L M

The Jewel Of The Nile, 1985.

KOMEDIJA

Reìja: Lewis Teague

Uloge: Michael Douglas, Kathleen Turner,Danny DeVito, Spiros Focás, Avner Eisenberg

Dragulj s Nila20.45 HRT2

Joan Wilder i Jack Colton uìvaju nasvojoj jahti nakon pustolovine sa

zelenim dijamantom. Joan poku{avanapisati pustolovni roman, ali je u spi-sateljskoj krizi. Egipatski vlastodràc Omar tad joj ponudida napi{e njegovu biografiju, kako bi pobila negativne na-pise ameri~kih medija. Joan pristane, a Jack time nije ni-malo zadovoljan. Kad se na|e u Egiptu, Joan shvati da susve glasine o dràvnikovoj okrutnosti bile istinite i da je pos-tala njegova zato~enica...

F I L M

Heartbreak Kid, 2007.KOMEDIJA

Reìja: Peter Farrelly,Bobby Farrelly

Uloge: Ben Stiller, Malin Akerman,Michelle Monghan

Eddie je ~etrdesetogodi{nji vlasnik prodavaonice sportske opreme koji, ~ini se, u ìvo-tu ima sve {to se moè poèljeti, samo {to je jo{ samac. Njemu to previ{e ne smeta, alinjegovim roditeljima, ~ak i prijateljima, da. Nakon vjen~anja biv{e zaru~nice, Eddie upo-znaje prekrasnu znanstvenicu Lilu, koja se doima predobrom da bi bila istinita. Pogur-nut pritiscima, Eddie se vjen~a s Lilom za samo {est tjedana, te vrlo brzo uvi|a kako jedobio ne{to sasvim druga~ije od onoga {to je mislio...

Obalska straà10.10 BHT 1

Nadja i Henrik Ke-sler provode vikendu malom mjestu naobali. ûvar javljaHenriku da je Nadjaisplovila sama u

maloj jedrilici. Hen-rik kre}e u potraguza njom i nalaziprevrnutu jedrilicu.Ne vjeruje da mu se

èna utopila, nego tvrdi da je oteta. Istraga otkriva daHenrik nije bio briàn mu` kakvim se predstavljao...

Robinja Isaura17.50 BHT 1

Isaura govori En-riqueu da je Leonciozaprijetio da }e ubitiJoaa i Joaquinu akoga ona nastavi odbija-ti. Zapovjednik je oti-{ao na put i vi{e je ne-ma ko za{tititi. En-rique poku{ava pro-na}i na~in da pomo-gne Isauri i ostalimrobovima...

Larin izbor20.00 OBN

44. Jakov vozi premamalom mjestu kakobi prona{ao Laru. No,doìvi nesre}u. Leilaodlazi u vilu Zlatar ibude svjedok Dinkoveagresije prema [imu-nu te shva}a da seDinko uop}e nije pro-mijenio, iako ju on

uvjerava u suprotno.Nakon sukoba Dinka i [imuna, Nikol ipak ne ostajeravnodu{na spram svog “novog” oca.

Sulejman Veli~anstveni21.00 OBN

Hatidè je rodila, ali njezinotek ro|eno dijete ne di{e!Dvorska babica poku{avamu pomo}i, ali bezuspje-{no! Hurem zna kako spasi-ti malog Mehmeta, ali sedvoumi jer se radi o Ibrahi-movom nasljedniku. Ipak gaodlu~i spasiti, zbog ~egapostane dvorska junakinja…Kasnije, u otvorenom razgo-voru upita Ibrahima kako da

oboje zaborave skandal s Leom. Sulejman sprije~i Iza-belu u bijegu, prilikom kojeg princeza ozlijedi gleànj,princ Frederik saznaje da je njegova zaru~nica pala uruke sultana i spreman je pokrenuti vojsku kako bi obra-nio njezinu ~ast, Gul-aga primijeti da Zumbul-aga svevi{e vremena provodi u lova~koj pala~i, a Ibrahim o~i-ta lekciju Bali-begu i Grittiju zbog tu~njave u kavani.

S P O R T

Juventus - Chelsea20.35 FTV

LIGA PRVAKA U NOGOMETU

S E R I J E



TV PROGRAM OSLOBO\ENJEutorak,20.novembar/studeni 2012.62

Jade razgovara sa Alfredom, ali je o~itoda on ima amneziju. Marc saop{tavaLoreni da namjerava napustiti Carialis iraditi kao slobodnjak. Alexiabezuspje{no poku{ava probuditiAlfredova sje}anja. Nakon {to je u sefu

na{la i vi{e nego dovoljno novca, Valerieje opet postala rastro{na. Ovog puta jeuloìla novac u Chrisov i Tarin kafe, te ihizbavila iz problema. Alfred otkrivaPhilippeu da se pretvara da je izgubiopam}enje. @eli da mu Philippe nabavila`ne isprave kako bi napustio zemlju.

BHT FTV07.00 Dobro jutro08.00 Vijesti08.15 Sjaj Pariza, igrana

serija, 43/80 (r)Program za djecu imlade

08.45 Sandokan, animiranaserija, 31/35

09.10 Nema problema09.30 Frenderi u BiH,

animirana serija09.40 Mini school10.00 Vijesti10.10 Obalska stra a,

igrana serija, 7/6111.00 TV Liberty (r)11.30 EURO panorama (r)12.00 Vijesti12.15 Global, emisija o

zbivanjima u svijetu12.45 BH gastro kutak,

kulinarski show (r)13.15 Tre}a strana,

informativni program14.15 Vijesti

Program za djecu imlade

14.30 Sandokan, animiranaserija, 32/35

14.55 Kako da ne, {kolaengleskog jezika

15.25 Dje~ji festivali

15.40 Robinja Isaura,igrana serija, 28/167(r)

16.25 Hronika regija: BanjaLuka

16.50 Vijesti16.55 Dru{tvo znanja,

dokumentarna serija17.25 Business News17.30 BHT popodne,

dnevni magazin17.55 Robinja Isaura,

igrana serija, 29/16718.45 Telefoni}i, animirana

serija, 22/3219.00 Dnevnik19.35 Sjaj Pariza, igrana

serija, 44/8020.00 Josip Pejakovi}: U

ime naroda20.35 Nogomet: Liga

{ampiona:Juventus - Chelsea,prijenos

22.45 Dnevnik23.15 Liga {ampiona u

nogometu, pregled00.30 Hronika regija: Banja

Luka (r)00.55 BHT popodne,

dnevni magazin (r)

07.00 Dobro jutro08.00 Vijesti

Program za djecu08.05 Poko, crtani film08.20 Super {pijunke,

crtani film08.50 Crvene kapice, crtani

film09.15 Jagodica Bobica,

crtani film09.35 Ku}ni svemirci,

crtani film10.00 Vijesti10.05 An|ela Anakonda,

crtana serija10.15 Mu}ke, humoristi~ka

serija11.15 Zauvijek susjedi,

humoristi~ka serija11.55 Dnevnik 112.05 Asi, igrana serija, 81.

epizoda

12.50 Larin izbor, igranaserija, 155. epizoda

13.40 Po{teno, dijalo{kaemisija (r)

14.50 Vijesti14.55 Zauvijek susjedi,

humoristi~ka serija15.30 MasterChef, reality

show, r17.00 Federacija danas17.30 Na{a mala klinika,

humoristi~ka serija18.25 Lud, zbunjen,

normalan, serija19.05 Pingu, crtana serija19.10 Super Loto, prijenos

izvla~enja19.30 Dnevnik 220.05 Paralele,

vanjskopoliti~kimagazin

20.35 Nogomet: Ligaprvaka u nogometu:Juventus - Chelsea,prijenos

22.40 MasterChef, realityshow

23.40 Dnevnik 323.55 Pregled LP u

nogometu

RTRS09.00 Vijesti09.10 Su|enja u Hagu,

pregledMala TV

10.00 Bio jednom jedanìvot, crtana serija

10.30 Za{to?, program zadjecu

10.32 Kako stvari rade?,Obrazovni program

11.22 Enciklopedija velikihli~nosti, obrazovniprogram

11.30 Ljetne ljubavi,omladinska serija

12.00 Dnevnik 112.15 Miris ki{e na

Balkanu, serija (r)13.05 Strasti, serija (r)14.00 Vijesti, sa tuma~em

gestovnog jezika14.10 Larin izbor, serija

15.00 U fokusu15.50 Ponovno otkrivanje

rijeke Jang Ce,dokumentarniprogram

16.30 Srpska danas17.10 Festival Mali

kompozitor,Banjaluka 2012.”,direktan prenos

18.40 Kup RS u odbojci i,reportaà

19.05 Malac znalac, kviz zadjecu

19.30 Dnevnik 2Sport

20.10 Fudbal, liga{ampiona, sportskiprogram

20.35 Fudbal, Liga{ampiona: Juventus- [ahtjor, direktanprenos

22.55 Dnevnik 3Sport

23.30 Fudbal - liga{ampiona, pregled

01.20 Nezavr{ena drama zamehani~ki pijanino,film (r)

TV106.10 Zakon ljubavi, igrana

serija,ep. 159/187 (r)

07.00 Najava programa07.10 Red magazin,

showbiz magazin08.05 Gimnazijalci, igrana

serija, ep. 12/1209.00 Promo09.05 Put za Avonlea,

igranaserija, ep. 56 (r)

10.05 Sva moja djeca,igranaserija, ep. 40 (r)

11.00 Vjetar u le|a, igranaserija, ep. 6/65 (r)

12.00 Promo / Music box12.15 Okusi kultura, serijal

o hrani, ep. 713.05 Gimnazijalci, igrana

serija, ep. 12/12

14.00 Promo14.05 Zakon ljubavi, igrana

serija, ep. 160/18715.00 Promo15.05 Put za Avonlea,

igranaserija, ep. 57

16.00 Najava Vijesti u 1716.01 Junska no}, igrana

serija, ep. 45/10317.00 Vijesti u 1717.15 Sva moja djeca,

igranaserija, ep. 41

18.15 Red magazin,showbiz magazin

19.00 Dnevnik20.00 Vjetar u le|a, igrana

serija, 7/6520.58 Najava Ve~ernje

vijesti21.00 Otok, igrana serija,

ep. 11/2622.00 Ve~ernje vijesti22.25 Promo / Music box22.40 CSI: New York (s8),

igrana serija, ep. 1223.35 CSI: New York (s7),

igrana serija, ep. 1200.30 Dnevnik (r)

HAYAT06.00 Bandini, serija,

192. ep.06.45 Kad li{}e pada,

serija, 64. ep.08.00 TV Izlog08.15 Take{ijev dvorac,

zabavno-sportski TVshow

08.40 Beyblade, crtani film,13. ep.

09.00 Hello Kitty, crtani09.15 Garfield, crtani film,09.27 Lijeni grad, crtani

film, 32. ep.09.51 Bakugan, crtani film,

100. ep.10.13 Monsuno, crtani10.38 Virus attack,

crtani film, 12. ep.10.52 Winx, crtani film,

28. ep.11.45 Vijesti

12.00 Bandini, serija,192. ep.

13.53 Kad li{}e pada,serija, 65. ep.

14.33 Tiha oluja, serija,1. ep.

15.35 TV Izlog16.10 ZMBT profili16.30 Sport centar16.35 Take{ijev dvorac,

zabavno-sportski TVshow

17.00 Krv nije voda,serijski program17. ep.

18.13 Po spisku, talk show19.00 Vijesti u 7, inf.

program19.30 Sport19.55 Bandini, serija, 193.

ep.20.55 Jingl ZMBT

televoting21.00 Krv nije voda,

serijski program,47. ep.

22.00 Tiha oluja, serija, 2.23.00 Borila~ke vje{tine,

film00.56 Sport centar

PINK06.00 Nasljednici,

telenovela (r)07.00 Udri mu{ki,

jutarnji program09.45 Prvi VIP kuhar,

kulinarski show11.00 Info top,vijesti11.05 Vremenska prognoza11.10 Simar,indijska,

serija (r)12.30 Brze pare, kviz13.45 Balkanska posla,

reality show14.50 Nasljednici,

telenovela15.50 Info top, vijesti16.05 Mala nevjesta,

indijska, serija17.00 Simar,

indijska, serija18.00 Info top,

centralne vijesti

18.20 Vremenskaprognoza

18.21 Savr{eno skladansvijet,info. pr.

18.30 PonosRatjajevih,serija

19.30 Mala nevjesta,indijska,serija

20:30 Prvi VIPkuhar,kulinarskirealityshow

21.30 Grandnarod pita,zabavnaemisija

22.30 Multimilioner,kviz (r)

23.30 Cityexclusive,zabavnashowbiz emisija

00.00 Zavodnik,ameri~kifilm

OBN06.25 Hairy Scary, crtani

film06.40 Gladijatori, crtani07.00 Gusarska akdemija,

crtani film07.15 Cosmic Quantum

Rey, crtani film07.35 Zakumi, crtani film08.00 Ferhat, crtani film08.30 Nebeske plasa~ice,

crtani film08.50 Princ iz Bel Aira,

humoristi~ka serija09.20 Gorki ìvot, serija10.20 Stol za 4, kulinarski

show (r)11.00 Oluja u raju,

meksi~ka sapunica11.50 Crime time, crtani

film11.55 OBN Info12.05 Najbr i igra~, kviz

12.55 Top Shop13.15 Izgubljeni, turska

serija (r)14.05 Odba~ena, indijska

serija (r)14.55 Larin izbor 2,

hrvatska serija (r)15.50 Sulejman

Veli~anstveni, turskaserija (r)

17.00 OBN Info17.10 Stol za 4, kulinarski

show17.55 Ru a vjetrova,

hrvatska sapunica18.50 OBN Info19.10 OBN Sport19.15 In Magazin, show

magazine20.00 Larin izbor 2,

hrvatska serija21.00 Sulejman

Veli~anstveni, serija22.00 Odba~ena, indijska

serija22.55 Vox populi23.05 Dìngis Kan, film00.50 Sulejman

Veli~anstveni, turskaserija (r)

07.30Dolina sunca, serija08.15TV izlog 08.55Vijesti09.00Hello Kitty 09.15Garfild09.30Lijeni grad 09.50Bakugan10.10Monsuno10.30Virus Attack 11.00Winx 11.55Vijesti12.00Bandini, serija13.00Kad li{}e pada, serija14.30Tiha oluja, serija 16.00Vijesti16.15Magazin16.30Sport centar 16.35Take{i

zamak17.00

Krv nije voda,serija 18.00Dolina sunca, serija19.00ATV vijesti 19.55Bandini,serija 21.00Krv nije voda, serija22.00Ve~ernje vijesti 22.20Apostrof23.00Borila~kevje{tine, film 00.30Sport centar00.35Zauvijek susjedi, serija01.00No}ni program

TV ATV

09.05Put za Avonlea, igranaserija, ep. 56 (r) 10.05Svamoja djeca, igrana serija, ep.40 (r) 11.00Vjetar u le|a,igrana serija, ep. 6/65 (r)15.05Put za Avonlea, igranaserija, ep. 57 17.15Sva mojadjeca, igrana serija, ep. 4120.00Vjetar u le|a, igranaserija, ep. 7/65 22.40CSI:

New York (s8), igrana serija,ep. 12 23.35CSI: New York(s7), igrana serija, ep. 12

TV MOSTAR09.05Put za Avonlea, igranaserija, ep. 56 (r) 10.05Svamoja djeca, igrana serija, ep.40 (r) 11.00Vjetar u le|a,igrana serija, ep. 6/65 (r)15.05Put za Avonlea, igranaserija, ep. 57 17.15Sva mojadjeca, igrana serija, ep. 4120.00Vjetar u le|a, igranaserija, ep. 7/65 22.40CSI:

New York (s8), igrana serija,ep. 12 23.35CSI: New York(s7), igrana serija, ep. 12

[email protected] Put za Avonlea, serija10.05 Sva moja djeca, serija11.00Vjetar u le|a, serija 12.00Vijesti 12.05Top shop 12.20Glas Amerike 12.45Top shop13.00Sport 7 14.00U no}nomvrtu, dje~iji program 14.20

Fragolanija, dje~iji program14.45Top shop 15.00Put zaAvonlea, serija 16.00Dnevnik 116.20

Za svaku bolest travaraste16.30Pe~at u vremenu17.15Sva moja djeca, serija18.15Putokaz 18.45Crtani film19.00Dnevnik 2 19.30Za svakubolest trava raste 20.00Vjetar ule|a, serija 21.00Prepreke21.45Dnevnik 3 22.00LibertyTV22.40CSI: New York, serija(8. sezona) 23.30CSI: NewYork, serija (7. sezona)

TV TK07.00Sarajevsko jutro 10.00

Pingu 10.05 Graditelj Bob10.15Andjelina balerina 10.25

Barimba 10.40 LeonardBern{tajn,12.15 Raspar~anasvijest,13.00Vijesti TVSA13.10Sport magazin, sportskiprogram 14.05Mjese~ev ma~,film 16.00Vijesti TVSA 16.05

Strasti 17.00 Dobre vibracije,u ivo 18.15 Tarih 18.30

Dnevnik TVSA-vremenskaprognoza 19.00Pingu 19.05

Graditelj Bob 19.15An|elinabalerina19.25 Barimba 20.00@ivot i zdravlje, u ivo 20.50

Tarih 20.55Vijesti TVSA 21.00

Heroji oslobodila~kog rata,21.30Dejtonski sporazum22.10Strasti, 23.00Voice ofAmerica 23.15 La`na obe}anja,film 00.45Dnevnik TVSA

TV SA

06.30 Jutarnji program 08.30

Igrana serija 10.00Novosti10.05 Film 12.00Novosti upodne 12.15BN koktel 14.00Novosti 14.05Neko teposmatra, serija 15.00 Larinizbor, serija 16.00Dnevnik 116.20Ruà vjetrova, serija17.10Ruà vjetrova, serija18.00Danas u Srpskoj 18.30Larin izbor, serija 19.30

Dnevnik 220.15

Serija21.00

Crno na bijelo 22.30 Dnevnik3 23.00Neko te posmatra,serija 23.45Male la i, igranifilm 01.30 Zvjezdano nebo

TV BN16.02 Vijesti 16.15 Zdravlje,emisija o zdravlju (r) 16.40 TVLiberty17.20 Meridijanima,dokumentarni program 18.00

Crno i bijelo 18.15Vremenskaprognoza 18.35Vje`bajmozajedno19.00 I akcija, zabavniprogram19.30Sanjalica,program za djecu 20.00 KvizExtra 20.20Vremeplov...20.30 Putopisi, dokumentarni

program20.55

Tri u jedan,muzi~ki program 21.10

Op~injeni, igrana serija 22.05Extra jukebox time, muzi~kaemisija za mlade 23.00 Slonextra info

TV SLON08.05Studenti, serija 09.05Put za Anvoli, serija (r) 10.00Vijesti 10.05 Od deset dodvanaest, revijalni program,ivo 12.00Vijesti 12.09Moje

dijete (r) 13.00 Time out,program za mlade (r) 14.00Sport (r) 14.30Vijesti 14.35Avanture [irli Holms, serija (r)15.05Put za Anvoli, serija16.00 itaj BiH - doma}a

lektira (r)17.16

Sva mojadjeca, serija 18.15 Gradovisvijeta, dok.program 18.50

Crtani film 19.00Dnevnik 119.30Muzi~ki program 20.05

Potraga za pravdom, serija21.00 Tragovi sudbina, dok.program22.20 Dnevnik 222.40CSI New York, serija

TV USK08.00Sa sevdahom u srcu08.30 Te{anjska hronika (r)09.00 TV Fiva (r) 09.30Liberty TV (r) 10.00 I.R.I.B. (r)10.30Glas Amerike (r) 11.00Info blok 12.00 Razgoli}enanauka, dok. serijal 12.40Te{anjska hronika (r) 13.10 TVFiva (r) 13.35 Liberty TV (r)14.00 Tvoja sam sudbina,serija 15.00Hazreti Merjem,

serija16.00

Otvoreni program,uìvo 18.00Vogo{}anskahronika18.30SMS Music19.30 I.R.I.B. 20.00 Sedamdana u Maglaju 21.00 Tvojasam sudbina, serija 21.50Auto Shop Magazin 22.30

Vogo{}anska hronika (r)23.00Glas Amerike

TV VOGO[]A08.30 Dje~ije jutro 09.00

Vjerski program 09.10

Program TV Sahar 10.00Djevojke, serija 10.30Svakomoè kuhati 11.00 Ludo srce,serija 12.00Vijesti TV Sahar12.30 Djevojke, serija 13.00Put istine 14.00Biografije15.00 Dje~ije popodne 15.30Svako moè kuhati 16.00Ludo srce, serija 17.00 Flash

vijesti17.05

Budimo humani17.30 TV Liberty 18.00 Jasam tvoja sudbina, serija19.00 Radoznali Sre}ko 19.30

Dnevnik FTV 20.00Vijesti IC20.30 BH Ritam 22.00 Ja samtvoja sudbina, serija 23.00Glas Amerike 23.30Vijesti TVSahar 00.00Vijesti IC (r)

TV KAKANJ09.00, Jutarnje vijesti RadioZenice 09.05Zenica danas (r)09.30Glas Amerike (r) 10.00serija (r) 11.00 serija (r) 12.00Iz dana u dan,servisneinformacije12.05 serija 13.05Zdrava kuhinja (r) 13.30Putopisi (r) 14.00 Iz dana u dan14.05Ze sport (r) 14.30TVLiberty15.00Vijesti Stanje naputevima, vremenska prognoza15.05

serija16.05

Popodne svama 17.00 Iz dana u dan, malioglasi Ze sport plus 17.15 serija18.17Dje~iji program Malioglasi, obavje{tenja 19.00Zenica danas 19.30Muzi~kispotovi20.00Serija21.05Seluu pohode 21.50Za svsku bolesttrava raste 22.40 serija

TV ZENICA

Otok21.00

Bandini19.55

Mala nevjesta19.30

Vox populi

22.55

Na{a mala klinika17.30

Sjaj Pariza19.35 BHT 1

S E R I J A

Miris ki{e na Balkanu12.15



TV PROGRAMOSLOBO\ENJE utorak,20.novembar/studeni 2012. 63

HRT107.00 Dobro jutro,

Hrvatska07.05 Vijesti07.10 Dobro jutro,




Hrvatska10.00 Vijesti10.13 Mitskim putovima 4,

dok. serija11.10 Klju~ u ruke 1, dok.

serija11.32 Klju~ u ruke 1, dok.

serija12.00 Dnevnik12 .15 Spor t12.17 Vri jeme12.22 TV kalendar (r)12.40 Prkosna ljubav, serija13.30 Dr. Oz 2, talk show14.10 Skica za portret14.20 Vijesti uz hrvatski

znakovni jezik14.29 Vrijeme sutra14.30 Kulturna ba{tina

14.55 Me|u nama15.35 Mama je mama, dok.film

16.05 Luda ku}a 2,humoristi~na serija

16.40 TV kalendar (r)16.58 Hrvatska uìvo17.00 Vijesti17.10 Hrvatska uìvo18.00 Kontakt: Slova do

krova18.20 8. kat, talk-show19.10 Tema dana19.30 Dnevnik19 .59 Spor t20.06 Vri jeme20.08 Ve~eras20.10 Paravan21.05 Ciklus hrvatskog

filma: Plavi 922.45 Dnevnik 323.05 Vijesti iz kulture23 .13 Spor t23.16 Vrijeme sutra23.25 Nedodirljivi, ameri~ki

film (r)01.10 Seks i grad 6,

humoristi~na serija01.40 Regionalni dnevnik02.00 Doma}i

dokumentarni film (r)

HRT205.23 Mitskim putovima 4:

Putovanje izaèljezne zavjese, dok.serija (r)

06.15 Prkosna ljubav, serija07.00 Mala TV:

TV vrti}:Rok trajanjaNinin kutak:Narukvice od konca

07.30 Hotel Zombi, crtanaserija

07.55 Teletubbies,animiranaserija

08.20 Djevoj~ica izbudu}nosti 2, serijaza djecu

08.45 Fantasti~ni prijatelji1, serija za mlade

09.10 [kolski sat: Geni igenetikaNavrh jezika:Rastanak i sastanak

10.00 Prijenos sjedniceHrvatskog sabora

13.35 Obrtnik i partner (r)14.05 Jelovnici izgubljenog

vremena:Krumpir za puk ivojnike

14.25 U ljubavi i ratu, film

(r)16.00 Regionalni dnevnik16.20 @upanijska panorama16.40 U uredu 6,

humoristi~na serija17.05 Potro{a~ki kod (r)17.35 ôvjek slagalica, film

(r)19.05 Cocco Bill 2, crtani

film19.25 Kuharski duet, dok.

serija20.00 Mama, imam

prijatelja, dok. film20.45 Dragulj s Nila,

ameri~ki film22.30 Dr. House 8, serija23.15 Za{titnica svjedoka

2, serija00.00 CSI: Las Vegas 11,

serija00.45 Retrovizor:

Kojak 2,serija

01.35 Retrovizor:Dharma i Greg 2,serija

01.55 No}ni glazbeniprogram:Glazbenispotovi

NOVA06.40 Astro Boy, crtana

serija07.05 Monsuno, crtana

serija07.30 Moja majka, serija08.15 TV izlog08.30 Izgubljena ~ast,

serija (r)09.30 Specijal: Presuda

Sanaderu11.15 Walker, teksa{ki

rendèr, serija (r)12.15 Zauvijek susjedi,

serija (r)12.55 Larin izbor, serija (r)13.55 Masterchef, reality

show (r)15.00 Specijal:Presuda

Sanaderu15.25 Walker, teksa{ki

rendèr, serija16.25 Zauvijek susjedi,

serija17.00 Vijesti Nove TV17.25 IN magazin18.05 Kako vrijeme prolazi,

serija19.15 Dnevnik Nove TV20.05 Larin izbor, serija21.00 Izgubljena ~ast,

serija22.00 Masterchef, reality

show23.10 Ve~ernje vijesti23.30 Majstori opasnosti,

igrani film01.35 Tango i Cash, igrani

film (r)03.25 Demoni, serija04.10 Ezo TV, tarot show

EUROSPORT08.30 Eurogoals09.15 Watts10.00 Ski skokovi,

Hinterzarten,Nema~ka

11.00 Ski skokovi, Hakuba,Japan

12.00 Watts13.00 Konji~ki sport13.15 Eurogoals

14.00 Futsal, SK Tajland,finale15.00 Watts16.00 Ski-skokovi,

Hinterzarten,Nema~ka

17.00 Ski skokovi, Hakuba,Japan

18.00 Watts19.00 Eurogoals19.45 Futsal, SK Tajland,

finale20.45 Boks, IBF Title -

Heavy Weight,T. Adamek, Poljska -T. Walker, USA

21.45 Boks,IBF World Title -Cruiserweight,Y. Hernandez,Kuba - T. Ross,Kanada

23.00 GTA Road toDubai

23.15 FIA touring car23.45 Konji~ki sport00.00 Motorsports

weekendmagazin

00.15 Watts

EUROSPORT 207.30 Fudbal, 2. Bundesliga,

Hertha Berlin - StPauli

08.45 Fudbal, Ekstraklasa,Poljska

10.00 Umjetni~ko klizanje,Francuska

11.00 Futsal, SP Tajland: za3. mjesto

11.45 Futsal, SP Tajland:finale

12.45 Snuker, Sofia,Bugarska

14.00 Ski-skokovi,Njema~ka

15.00 Ski-skokovi, Japan16.00 Speedway, Danska17.00 Speedway, Poljska18.00 Ko{arka, The

Euroleague, pregled18.30 Ko{arka, Eurocup20.15 Ameri~ki fudbal,

NCAA22.00 Umjetni~ko klizanje,

Francuska00.00 Speedway, Poljska01.00 Fudbal, Bundesliga,

Hoffenheim -Wolfsburg

SPORT KLUB06.00 European RallyCross

Sweden06.30 Premier League:

Manchester City -Aston Villa

09.30 Pregled belgijske lige10.30 Pregled Eurolegaue11.15 Na dana{nji dan11.30 Premier League:

West Ham - Stoke

13.30 NBA Live13.40 [panska liga:Sosiedad - RayoVallecano

15.30 Pregled holandskelige

16.30 KHL: DynamoMoscow - Vityaz,direktno

19.00 Vijesti19.15 Premier League

News19.30 Na dana{nji dan19.40 NBA Live19.45 Pregled ruske lige20.15 Pregled Davis Cup21.15 NBA Weekly21.45 Pregled Euroleague22.30 Sedmica pred vama23.00 Premier League -

Game of the TwoHalves

23.30 EuroleagueMagazin

00.00 EBEL: Villach -TelemachOlimpija

01.45 Davis Cup Finale:Czech -Spain

ARENASPORT 109.00 Rukomet EHF L[:

Partizan - Montpellier11.00 Fudbal

Italijanska:Roma - Torino

13.00 FudbalPremijerLiga BiH:Sarajevo - Zrinski

15.00 Borussia DotmundTv

17.00 Sport Quest:Magazin

18.00 Fudbal Liga[ampiona:Spartak Moskva -Barcelona prenos

20.00 Liga [ampiona:Studio

20.45 L iga[ampiona:Valencia - BayernMunchenprenos

23.00 L iga[ampiona:Highlights

00.00 WorldPoker Tour

ARENASPORT 207.00 Ko{arka Aba Liga:

Crvena Zvezda - Krka09.00 Ko{arka Endesaliga:

Assignia Manresa -Real Madrid

11.00 Box: Kotv ClassicsEp 63

12.00 Ameri~ki FudbalNFL:Chichago - San

Francisco14.30 Olympic Series:Episode 59

15.00 Olympic Series:Episode 60

15.30 Rukomet - BundesLiga:Magazin

16.00 Rukomet - EHF Liga{ampiona:Magazin

16.30 RukometEHF Liga{ampiona:Budu}nost - Viborg

18.00 Odbojka Cev Liga{ampionaène:CrvenaZvezda - DinamoMoskva

20.00 MotosportMundial:Magazin

20.45 FudbalLiga {ampiona:MultiprenosBenfica - Celtic

22.45 Box :Povetkin - Huck

RTS09.00 Vijesti09.05 Povratak otpisanih:

Elektrana10.00 Vijesti10.05 Kvadratura kruga (r)10.30 Putopis: Vina i sirevi11.05 Vijesti11.10 Slagalica, kviz (r)11.30 Srbija na vezi (r)12.00 Dnevnik12.15 Sport plus12.25 Vri jeme12.30 Zmajeva biblioteka13.20 Ciklus - ljubavne

pri~e: Ubica, igraniprogram (r)

14.20 Gra|anin, info (r)14.45 Svjetski izazov:

Festival nauke uêltnemu 2012.

15.10 Ovo je Srbija16.00 Vojna akademija,

serija (r)17.00 Dnevnik RT

Vojvodina17.20 [ta radite, bre, info17.45 Beogradska hronika18.25 Slagalica, kviz18.45 Dosije iks i oks19.00 Srbija na vezi19.30 Dnevnik20.05 Vojna akademija21.00 RTS karavan22.00 Vijesti22.05 Upitnik, dok.

program23.00 Vijesti23.05 Oko magazin, info (r)23.35 TV minijature23.45 Evronet23.50 Dnevnik

AL-JAZEERA B.07.30 Sportski Magazin08.00 Druga strana Srbije,

dok. program08.30 Kontekst, talk-show,09.00 [irom svijeta, Povici

iz predgra|adok. program

10.00 Sportski Magazin10.30 Kontekst, talk-show,11.00 AJE program14.00 Sportski Magazin,14.30 Slovo ivota -

Povratak uUgandu, dok.program

15.30 Kontekst, talk-show,(r)

16.00 Vijesti, informativniprogram

17.00 Sportski Magazin17.30 Kontekst, talk-show,

(r)18.00 Vijesti, informativni

program19.05 Regioskop, dok.

program20.00 Vijesti21.00 Vijesti21.30 Kontekst, talk-show22.00 Vijesti23.05 Kontekst, talk-show,

(r)

23.30 Moj ivot, dok.program00.00 A JE01.00 Kontekst, talk-show

(r)01.30 Pri~e sa istoka -

Kina:Izgubljeni, dok.program

RTCG09.05 Dokumentarni serijal10.00 Dnevnik u 10,0010.15 Muzika10.30 Znam da

zna{, kviz11.05 Zapis11.35 Muzika12.00 Vijesti12.05 Otvoreno (r)13.05 U centar (r)13.30 A tempo14.00 Vijesti14.05 Obrazovna

emisija14.35 Muzika15.10 Lajmet,

vijesti naalbanskom

15.20 Dnevnik nagestovnom jeziku

15.30 Dnevnik 115.45 Otvoreno (r)16.45 Muzika17.00 Crna Gora

uìvo18.05 Meridijanima -

putopisi18.55 Znam da

zna{, kviz19.30 Dnevnik 220.05 Dokumentarna

emisija

20.35 Muzika21.00 Sat tv21.30 Obrazovna

emisija22.00 Dnevnik 222.30 U centar23.00 Dokumentarna

emisija

10.50Kako to rade? 11.15

Kako se pravi? 11.40

Vrhunsko graditeljstvo12.35Generalka 13.30

Trgovci automobilima- 2epizode14.25Ameri~ki~operi 15.20 Razotkrivanjemitova 16.15Prljavi poslovi17.10Opasan lov 18.05Pre ivljavanje: Ekstremna

pustinja 19.00Kako sepravi? - 2 epizode 20.00

Razotkrivanje mitova 21.00Mo}ni avioni 22.00Opasniletovi 23.00Pozadinaavionskih nesre}a: MisterijaBoinga 737 00.00Pecanjegolim rukama

DISCOVERY13.30Divlja Rusija: Sibir14.25Najteè popravke nasvijetu: Most neboder 15.20Misteriozni dosjei: Bili D Kid15.45Misteriozni dosjei:Abraham Linkoln16.15Megagra|evine17.10Avionske nesre}e: Gre{ka uidentifikaciji18.05DivljaRusija: Prastare doline 19.00

Sekunde do katastrofe 19.55Uni{tavanje najve}ih: Tankervojne mornarice 21.00Sekunde do katastrofe 21.55Uni{tavanje najve}ih: Teretnikamion22.50 Istraga mjestanesre}e: Nesre}a gr~kogtrajekta23.45Sekunde dokatastrofe: Pentagon 9-11

N. GEOGRAPHIC

06.00 Lambada, igranifilm 08.00Misterioznoubistvo na Menhetnu,igrani film 10.00 Praznicisa Ejpril, igrani film 12.00

Dnevnik Bridèt Dòns,igrani film 14.20 Muèvi iène, igrani film 16.30

Laòv, igrani film 18.30

Udaren u glavu, igrani film20.00 Zaljubljena, igranifilm 22.00Obu~ena daubije, igrani film 00.00

Seksi latino djevojke,igrani film 01.05

Raspu{teni feniks, igranifilm 02.20Smrtonosneinjekcije 2., igrani film

TV100006.05 Novi stari slu~ajevi07.05 Kriminalisti~kaistraga: Pariz 08.05 Monk09.00 Put osvete 09.55Pisac i detektiv 10.50Medijum 11.45 Novi starislu~ajevi 12.45Kriminalisti~ka istraga:Pariz 13.50 Bolni propusti14.50 Zlo~in 16.00 Pisac idetektiv 17.00 Monk 18.00Put osvete 18.55 Red izakon 19.55 Medijum20.55 Smrt u raju 22.00

Prevaranti 23.05 Novi starislu~ajevi 00.10 Red i zakon01.10 Jedinica 01.55 Putosvete 02.40 Monk 03.25Kriminalisti~ka istraga:Pariz 04.15 Jedinica 05.05Pisac i detektiv

FOX CRIME09.00Skateri, igrani film11.00Nepodno{ljiviBoudu, igrani film 13.00

Americano, igrani film15.00Beowulf, igrani film17.00Snovi, igrani film19.00Ne}ak, igrani film21.00 Lome}i srce, igranifilm 23.00U~ionica, igranifilm 01.30Kraljica Margot,igrani film

CINESTAR06.20Dijagnoza ubistvo07.20Dobra ena 08.20Bra}a i sestre 09.20Slijepo vjerovanje, igranifilm 11.20Voker, teksa{kirendèr12.20Vidovnjak13.20Monk 14.20Voker,teksa{ki rendèr 15.20Dobra ena 16.20Bra}a isestre 17.20Smrtonosnaop~injenost, igrani film19.20Monk 20.20Vidovnjak 21.20

Vampirska nacija, igranifilm 23.20U ime pravde,igrani film 01.20Voker,teksa{ki rendèr 02.20Dobra ena 03.20Bra}a isestre 04.15Dijagnozaubistvo 05.10Meklaudovek}erke

UNIVERSAL11.10 Ali Mekbil, serija12.05 Privatna praksa,serija 13.05 Nova djevojka,serija 13.35 Nova djevojka,serija 14.05 Kugar Taun,serija 14.35 Kugar Taun,serija 15.15 Ali Mekbil,serija 16.15 Da, draga,serija 16.45 Da, draga,serija 17.15 Melisa i Dòi,serija 17.50 Ljekar poporud`bini, serija 18.50Privatna praksa, serija19.50 Uvod u anatomiju,serija 20.50 [tiklama dovrha, serija 21.55Bogoboja ljive namigu{e,serija 23.05 [apat duhova,serija 00.10 Melisa i Dòi,serija 00.40 Da, draga,serija

FOX LIFE06.00Super 8, film 07.55

Footloose, film 09.50

Pee-weejeva velikaavantura, film 11.20Mojala`na èna, film 13.15

Kapetan Amerika: Prviosvetnik, film 15.20

Pono} u Parizu, film 16.55

[trajk na Bo i}, film 18.20

Moja ljubavna pjesma, film20.05Obred, film 21.55

Carstvo poroka III, ep. 10,serija 22.55 Igra prijestoljaII, ep. 8, serija 23.50\avolja suza, film 01.20

Ubojica s interneta, film02.45 Ljubav JessiceStein, film 04.20 13, film

HBO08.00Napoleon09.00Genijedizajna 10.00 Inuitskaodiseja: Osvajanje Novogsvijeta11.00Rusija krozvijekove12.00 Farma izEdvardijanskog doba 13.00Zvijezde srebrnog ekrana14.00U potrazi za Hajdnom15.00Pri~a o Herkuleanumu16.00Genije dizajna 17.00Varvari Terija Dònsa 18.00

Farma iz Edvardijanskogdoba 19.00 Misterije olupinana dnu okeana 20.00 Rusijakroz vijekove 21.00Brdohrama 22.00 Napoleon23.00Varvari Terija Dònsa00.00 Tajm tim godina X01.00Pri~a o poljoprivredi:Blato, znoj i traktori

VIASAT HISTORY12.15 Veterinari sta isti12.45 Policija za ivotinje13.40 Divljine LatinskeAmerike 14.35 Ostrvoorangutana 15.00 Upoznajtedivljinu 15.30 Trofejnema~ke 16.25 Ro|eni lovci, 2epizode 17.20 Sve o psima18.15 @ivot majmuna 18.40Veterinari sta isti 19.10 Usrcu divljine sa Nikom

Bejkerom19.35

Ostrvoorangutana 20.05 DivljineLatinske Amerike 21.00Slu`ba za spa{avanjealigatora 21.55 Veterinarinovog kova sa StivomIrvinom 22.50 Policija zaivotinje 23.45 Etiopski vuk

ANIMAL PLANET

Feryal je bijesna na Ahmetazato {to je Emine ponovodo{la u njihovu ku}u.Gunter i Zuhrenaz odlazena ve~eru. Ali Yahya iBah{ende se susre}u urestoranu. Zuhrenaz jeodu{evljena iznena|enjemkoje joj je Gunter priredio.Ali Yahya priznajeBah{ende da je voli.

Sva mojadjeca17.15 TV1/MRE@A

S E R I J A

Honey se vratila u NewBedford, ìvi u ku}i sasvojim sinovima te sezaposlila u uredu koji brineo poslovima rudnika. Napoziv Honeyine kolegice,Marjorie Behan, Honey sepridruùje neformalnomdruènju neudatih èna.

Iako ne traì novogmu{karca u svom ìvotu,Honey prvla~i pa`njunekoliko mu{karaca. Prvime|u njima je PercyArdley, policajac iz ureda uNew Bedfordu.

Vjetaru le|a20.00 TV1/MRE@A

S E R I J A

Speedway16.00

Spartak - Barcelona18.00



OSLOBO\ENJESARAJEVSKO IZDANJE

Aleksandar Petrovi} o `rijebu Eurobasketa 2013.

SDA SAND@AKA ESTITALA KAVAZOVI]U- SDA

Sand aka Sulejmana Ugljanina ~estitala je ju~er Hu-seinu Kavazovi}u preuzimanje funkcije reisu-l-ule-me islamske zajednice u BiH, s nadom da }e njegovizbor doprinijeti jedinstvu Bo{njaka i jedinstvenojIslamskoj zajednici u Srbiji. "Pozivamo Vas i o~eku-jemo da svojom mudro{}u, znanjem i autoritetomkoji uìvate doprinesete jedinstvu Bo{njaka i izgrad-nji jedinstvene Islamske zajednice na teritoriji Srbije",navodi se u ~estitki.

DJECA UMJESTO SLATKI[A DOBILA KOKAIN -

POSLJEDNJE VIJESTI

U okviru obilje a van ja 36 go-dina rada i posto janja Uni verzi-teta u Tuzli, ju~er je u prostori-

jama Filozo skog akulteta upri-li~ena sve~ana akademi ja nako joj su uru~ene Zlatne plake-te za {est najboljih studentica.

Zlatne plakete dobile su Me-

Univerzitet u Tuzli: Zlatne plakete za {est studentica

Pra vi mu{karac ni je nasilan,on se bori protiv svakog oblikanasilja nad ènama i dje voj~ica-ma, ne koristi {ake, niti uvrede.Ovo su ju~er naglasili potpisni-ci deklaraci je "Pra vi mu{karciudruèni protiv nasilja nad è-nama", ina~e ~lano vi Lige pra-

vih mu{karaca, osno vane unu-

tar kampanje UN-a u Bosni iHercego vini.

Kamen temeljac

Oni su se oba vezali svo jimpotpisom da }e akti vno u~estvo-

vati u borbi protiv nasilja nadnje`ni jim polom, te da }e svo jim

jasnim sta vom doprini jeti spre-~a vanju nasilja i tako biti pozi-ti van primjer mladim mu{kar-cima i dje~acima.

Prvi ~lano vi Lige su: Yuri Aa-

nasiev, rezidentni koordinatorUN agenci ja u BiH, Sergej Bar-barez, udbaler i biv {i kapiten re-prezentaci je BiH, Damir Ima-mo vi}, interpretator tradicional-ne bosanske muzike, Boris [iber,TV urednik i no vinar, Brano Ja-kubo vi}, kompozitor i rontmengrupe Dubioza kolektiv, Mo-amer Kasumo vi}, glumac, Da-mir [ehano vi}, no vinar, AmerKapetano vi}, otogra, De janKukri}, TV urednik i no vinar, Zi-

jah Sokolo vi}, glumac, i GoranMili}, no vinar i TV urednik.

- Nasilje nad enama je na ne-ki na~in utkano u na{u tradici-

ju, htjeli mi to priznati ili ne. Mi-slim da je ovo dobar kamen te-meljac da priznamo neke stva-ri i krenemo napri jed. Poru~u-

jem mu{karcima da se samoposta ve u pozici ju ène ko juneko tu~e. Budite mu{karci iza{titite ène, poru~io je Kasu-mo vi}.

Mnoge ène ko je trpe fzi~koi psihi~ko nasilje {ute o tome,misle da je sramotno ja vno go-

voriti. âk i rodbina i pri jateljiko ji svjedo~e zlostav ljan ju, okre-}u gla vu i ne ele u~i niti konkre -tne poteze.

Ne {utite!

- Budite glasni, recite otvore-no da to ni je dobro ~initi. Nasi-lje u bilo kakvom obliku po-tpuno je neprihvatlji vo za jednomoderno i normalno dru{tvokakvom teìmo, kazao je Ku-kri}.

Potpisi va~i Lige pra vih mu-{karaca dali su pri jedlog da seova deklaraci ja isprinta i sta vi uhol svake {kole i akulteta kakobi bila na raspolaganju djeci iomladini. E. GODINJAK

OSNOVANA LIGA PRAVIH MU[KARACA

utorak,20.novembar/studeni 2012.

Podr{ka IzraeluPredsjednik Republike Srpske Milorad

Dodik tvrdi u pismu predsjedniku IzraelaShimonu Peresu i ministru vanjskih poslo-va Avigdoru Liebermanu da taj bh. entitet"ima puno razumi jevanje za pozici ju Izra-ela i izraàva podr{ku aktivnostima ko je supreduzele vlasti ove dràve da bi za{titilesvo ju teritori ju i stanovni{tvo", javlja Fena.- @elio bih da jo{ jednom potvrdim mo ju,podr{ku RS-a i srpskog naroda pri jateljskom jevrejskom narodu i naporima ko je ula e Va{a zemlja u borbi protiv terorizma i za-{titi teritori jalnog integriteta i suverenitetadràve Izrael, naveo je Dodik.

Smijenjen direktor

UKC-a Tuzla Vlada TK-a ju~er je dala saglasnost na pri- jedlog odluke UO Univerzitetskog klini~kogcentra Tuzla o pri jevremenom razrje{enju El-mira i~ku{i}a, direktora ove zdravstvene us-tanove. Ovakva odluka bila je i o~ekivana na-kon promjene vlasti u TK-u i formi ranja ko-alici je SDP - SBB - NS Radom za boljitak. Jo{u julu smo pisali o mogu}nosti smjene i~ku-{i}a, a ~emu su prethodile promjene u sas-tavu UO UKC-a Tuzla. Iako se za i~ku{i}a~esto tvrdilo da je kadar Stranke za BiH, dok su vlast u TK-u ~inili SDA i SDP, posto jao jedogovor da i~ku{i} ostane direktor do is-teka mandata. i~ku{i}a bi mogao nasli je-diti Zlatan Fatu{i}, direktor Klinike za gine-kologi ju i aku{erstvo UKC-a Tuzla i dugogo-di{nji ~lan tuzlanskog SDP-a. S. K.

Korak naprijed u fiskalnoj konsolidaciji

Fiskalno vi je}e, ko jim je predsjedavao Vje-koslav Bevanda i izaslanstvo MMF-a pre-dvo|eno {efom misi je za BiH Ronom VanRoodenom sino} su u Sara jevu razmatra-li ispunjavan je uvjeta iz pisma namjere stand-

Potpisnicideklaracije"Pravimu{karciudruèniprotiv nasiljanad ènama"nastojeukazati na ovajproblem tepozitivnimprimjerima bitiuzori drugimmu{karcimai dje~acima

JEDNOSTAVNO, SAMO RAD I TRUD

ZA DRUGI KRUGpotrebne tri pobjede 48-49. strana

Budi mu{ko!

72 POSTO MU[KARACA ODOBRAVA NASILJEKampanja ko ja je simboli~no po~ela na Me|unarodni dan mu{karaca tra-

jat }e do 8. marta, Me|unarodnog dana èna.- Najve}i problem bh. dru{tva je to {to je nasilje dru{tveno prihvatljivo. Ne-

davno istraìvanje provedeno me|u 1.200 mladi}a pokazalo je da njih 72 pos-to odobrava nasilje, istakao je Andrew Mayne, predstavnik UNHCR-a u BiH.

oslobođenje [broj 23685, 20.11.2012]

Documents