nova definicija msp - ministarstvo poduzetništva i obrta ... prosječno europsko poduzeće nema...

Download Nova definicija MSP - Ministarstvo poduzetništva i obrta ... prosječno europsko poduzeće nema više…

Post on 08-Jun-2018

212 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • ENTERPRISE AND

    INDUSTRY PUBLICATIONS

    Nova definicija MSP-a

    Vodi za korisnike

    Europska

    komisija

  • ODRICANJE OD ODGOVORNOSTI:

    Ovaj vodi za korisnike MSP-a slui kao smjernica poduzetnicima u primjeni

    nove definicije MSP-a. Nema pravnu vrijednost i ni u kojem sluaju nije

    obvezuju za Europsku komisiju.

    Preporuka Europske komisije 2003/361/EC objavljena u glasilu Slubeni list

    Europske unije L 124, str. 36 od 20. svibnja 2003. jedina je vjerodostojna

    osnova u odreivanju uvjeta klasifikacije poduzea kao MSP-a.

    Ovaj vodi sadri:

    * Detalje i objanjenje nove

    definicije MSP-a koja je

    stupila na snagu 1.1.2005.

    (na podruju EU).

  • Mikro, mala i srednje velika poduzea (MSP) pokretai su europske ekonomije.

    Ona su kljuni izvor zaposlenja, stvaraju poduzetniki duh i inovacije u EU i zbog

    toga su nuna za njegovanje konkurentnosti i odravanje zaposlenosti. Nova

    definicija MSP-a, koja je stupila na snagu 1. sijenja 2005., predstavlja znaajan

    korak ka poboljanju poslovnog okruenja za MSP-e i usmjerena je na promicanje

    poduzetnitva, ulaganja i rasta. Definicija je razraena nakon opsene diskusije s

    dionicima ukljuenima u poslovanje MSP-a i dokazuje kako je oslukivanje istih

    klju uspjene primjene lisabonskih ciljeva.

    Gnter Verheugen,

    lan Europske komisije

    Zaduen za poduzetnitvo i industriju

  • Uvod

    Vanost EU definicije MSP-a

    Ciljevi vodia

    1. Zato nova definicija?

    Prilagodba graninih vrijednosti

    Promicanje mikro poduzea

    Poboljanje pristupa financiranju

    Poticanje inovativnosti i pristupa istraivanjima i razvoju (R&D)

    Ukljuivanje razliitih odnosa izmeu poduzea

    2. Primjena nove definicije MSP-a

    2.1 Jesam li ja vlasnik poduzea?

    2.2 Koje su nove granine vrijednosti?

    2.2.1 Broj zaposlenika

    2.2.2 Ukupni godinji promet i zbroj bilance

    2.3 to jo trebam uzeti u obzir kada raunam svoje podatke?

    2.3.1 Neovisno poduzee?

    2.3.2 Partnerstvo?

    2.3.3 Povezano poduzee?

    Zakljuak

    Sa

    dr

    aj

    5

    6

    6

    8

    8

    9

    9

    10

    10

    11

    12

    12

    15

    15

    16

    16

    20

    23

    26

  • Skupina mikro, malih i

    srednje velikih poduzea

    (MSP-i) obuhvaa poduzea

    koja zapoljavaju do 250

    zaposlenika, ukupni godinji

    promet im ne prelazi 50

    milijuna * i/ili im zbroj bilance

    ne prelazi 43 milijuna *.

    Izvadak iz Dodatka preporuci

    Europske komisije

    2003/361/EC, lanak 2.

    Mikro, mala i srednje velika poduzea (MSP-i)

    imaju sredinju ulogu u europskoj ekonomiji.

    Glavni su izvor poduzetnikih vjetina, inovacija

    i zaposlenja. U proirenoj Europskoj uniji,

    sastavljenoj od 25 zemalja lanica, oko 23

    milijuna MSP-a osiguravaju oko 75 milijuna

    radnih mjesta i predstavljaju 99% svih

    postojeih poduzea. Meutim, esto su

    suoena s nesavrenostima trita. MSP-i

    esto imaju potekoe u dobivanju financijske

    potpore i kredita, posebice u ranoj poetnoj

    fazi. Njihova ograniena sredstva takoer mogu

    smanjiti pristup novim tehnologijama i

    inovacijama.

    Zbog navedenih razloga, potpora MSP-ima

    jedan je od prioriteta Europske komisije za

    ekonomski rast, stvaranje novih radnih mjesta

    te ekonomsku i socijalnu koheziju.

    Uvod

    5

  • Kakva potpora EU postoji za

    MSP-e ?

    Za pregled mogunosti

    financiranja dostupnih

    europskim MSP-ima,

    pogledajte sljedeu web

    stranicu:

    europa.eu.int/comm/

    enterprise/entrepreneurship/

    sme_envoy/index.htm

    Vanost EU definicije MSP-a

    Na jedinstvenom tritu bez unutranjih granica mjere

    koje pogoduju MSP-ima nuno je zasnivati na

    jedinstvenoj definiciji kako bi se poboljala

    dosljednost i uinkovitost mjera te ograniilo

    naruavanje konkurentnosti. Sve ovo je jo neophodnije

    znajui sveobuhvatnost povezanosti nacionalnih i EU

    mjera za pomo MSP-ima na podrujima poput

    regionalnog razvoja i financiranja istraivanja.

    Preporuka koja stvara prvu jedinstvenu definiciju MSP-a

    usvojena je od strane Komisije 1996. godine. Ova

    definicija primjenjena je irom EU. 6. svibnja 2003.

    godine Europska komisija je usvojila novu preporuku2

    kako bi uzela u obzir ekonomski razvoj od 1996. godine

    do danas. Preporuka je stupila na snagu 1. sijenja

    2005. godine i primjenjivat e se na sve politike,

    programe i mjere koje Komisija provodi na podruju

    MSP-a.

    Koritenje definicije za zemlje lanice provodi se

    dobrovoljno, ali Komisija poziva sve zemlje, zajedno s

    Europskom investicijskom bankom (EIB) i Europskim

    investicijskim fondom (EIF), na to ire koritenje

    usvojene definicije.

    Ciljevi vodia

    Ovaj vodi predstavlja usvojene izmjene nastale na

    temelju definicije i razloge za njih (poglavlje 1, str. 8).

    Nakon toga je objanjeno i kako odrediti pripada li neko

    poduzee skupini MSP-a uz pristup korak po korak

    (poglavlje 2, str. 11).

    1. Preporuka Komisije 96/280/EC, od 3. travnja 1996., vezana za

    definiranje malih i srednje velikih poduzea (tekst znaajan za

    Europski gospodarski prostor (EGP)), Slubeni list L 107, str. 4-9,

    od 30. travnja 1996.

    2. Preporuka Komisije 2003/361/EC, od 6. svibnja 2003. vezana za

    definiranje mikro, malih i srednje velikih poduzea (tekst znaajan

    za Europski gospodarski prostor (EGP)), Slubeni list L 124, str.

    36-41, od 20. svibnja 2003.

    Uvod 6

  • Kako prosjeno europsko poduzee nema vie od

    est zaposlenika, veina ih se moe smatrati

    MSP-ima. Meutim, nova definicija u obzir uzima i

    mogue odnose s drugim poduzeima. U

    odreenim sluajevima ti odnosi, posebice ako

    stvaraju znaajne financijske veze s drugim

    poduzeima, mogu utjecati na to da poduzee ne

    moe biti MSP.

    Ovaj vodi osmiljen je prvenstveno za dvije

    skupine:

    Prvu skupinu predstavljaju poduzetnici koji su

    vlasnici mikro, malih ili srednje velikih poduzea i

    zainteresirani su za prijavljivanje za darovnice

    namijenjene MSP-ima. Ovi poduzetnici takoer

    mogu eljeti znati zadovoljavaju li kriterije za

    koritenje specifinih zakonskih povlastica za

    MSP-e.

    Drugu skupinu predstavljaju europski, nacionalni,

    regionalni i lokalni inovnici i slubenici koji

    osmiljavaju i provode razliite programe,

    obrauju prijave i provjeravaju zadovoljavaju li

    poduzea kriterije za dodjelu darovnice.

    Velik trud na podruju MSP-a je uloen i u

    olakavanje postupaka prijave za financijsku

    pomo ili sudjelovanje u odreenim programima.

    To je ostvareno kroz obrazac izjave o

    samoprocjeni3 koju poduzetnici sami mogu

    ispuniti. Izjava moe biti poslana nadlenom

    administrativnom odjelu kako bi se utvrdio status

    MSP-a kada poduzee podnosi prijavu za

    darovnicu. Koritenje izjave je dobrovoljno za sve

    poduzea i administrativna tijela zemalja lanica

    EU, a tekst izjave moe biti izmijenjen kako bi

    bolje odgovarao uporabi na nacionalnoj razini.

    3. Priopenje Komisije Obrazac Izjave o informacijama

    vezanima za svrstavanje poduzea u skupinu MSP-a,

    Slubeni list C 118, str. 5 -15, od 20. svibnja 2003.

    7

  • Nova definicija rezultat je opsenih

    razgovora izmeu Komisije, zemalja

    lanica EU, poslovnih organizacija i

    strunjaka, kao i dviju otvorenih

    konzultacija na internetu.

    Promjene oslikavaju opi ekonomski

    razvoj od 1996. godine te poveanu svijest

    o specifinim preprekama s kojima se

    suoavaju MSP-i. Nova definicija je

    prikladnija razliitim skupinama MSP-a i u

    obzir vie uzima raznolike odnose izmeu

    poduzea. Definicija pomae poticanju

    inovacija i njegovanju partnerskih odnosa,

    a s druge strane osigurava usmjerenost

    darovnica na ona poduzea koja uistinu

    trebaju financiranje.

    Prilagodba graninih vrijednosti

    Razvoj na podruju cijena i uinkovitosti

    doveo je do nunosti prilagodbe

    financijskih graninih vrijednosti4.

    Znaajan porast financijskih graninih

    vrijednosti omoguit e velikom broju

    poduzea zadravanje statusa MSP-a i

    osigurati im dostupnost prijave za

    potporne mjere. Granina vrijednost za

    broj zaposlenika ostaje ista jer bi njeno

    poveanje oslabilo eljeni uinak mjera

    osmiljenih za MSP-e.

    4. Granine vrijednosti za broj zaposlenika i

    financijske rezultate usvojene novom definicijom

    predstavljaju maksimalne vrijednosti. Drave

    lanice, EIB i EIF mogu smanjiti njihove vrijednosti

    ako svoje mjere ele usmjeriti na odreene skupine

    MSP-a.

    8

    1. Zato nova definicija?

    Poglavlje 1

    Zato nova definicija?

  • Promoviranje mikro poduzea

    irom Europske unije osniva se sve vie i vie mikro

    poduzea. Nova definicija uzima u obzir ovaj razvoj

    dogaanja uspostavljanjem graninih financijskih

    vrijednosti i za ovu skupinu. Ovo poboljanje potie

    usvajanje mjera koje su usmjerene