nova definicija msp - ministarstvo poduzetništva i obrta ... prosječno europsko poduzeće nema...

ENTERPRISE AND

INDUSTRY PUBLICATIONS

Nova definicija MSP-a

Vodi za korisnike

Europska

komisija

ODRICANJE OD ODGOVORNOSTI:

Ovaj vodi za korisnike MSP-a slui kao smjernica poduzetnicima u primjeni

nove definicije MSP-a. Nema pravnu vrijednost i ni u kojem sluaju nije

obvezuju za Europsku komisiju.

Preporuka Europske komisije 2003/361/EC objavljena u glasilu Slubeni list

Europske unije L 124, str. 36 od 20. svibnja 2003. jedina je vjerodostojna

osnova u odreivanju uvjeta klasifikacije poduzea kao MSP-a.

Ovaj vodi sadri:

* Detalje i objanjenje nove

definicije MSP-a koja je

stupila na snagu 1.1.2005.

(na podruju EU).

Mikro, mala i srednje velika poduzea (MSP) pokretai su europske ekonomije.

Ona su kljuni izvor zaposlenja, stvaraju poduzetniki duh i inovacije u EU i zbog

toga su nuna za njegovanje konkurentnosti i odravanje zaposlenosti. Nova

definicija MSP-a, koja je stupila na snagu 1. sijenja 2005., predstavlja znaajan

korak ka poboljanju poslovnog okruenja za MSP-e i usmjerena je na promicanje

poduzetnitva, ulaganja i rasta. Definicija je razraena nakon opsene diskusije s

dionicima ukljuenima u poslovanje MSP-a i dokazuje kako je oslukivanje istih

klju uspjene primjene lisabonskih ciljeva.

Gnter Verheugen,

lan Europske komisije

Zaduen za poduzetnitvo i industriju

Uvod

Vanost EU definicije MSP-a

Ciljevi vodia

1. Zato nova definicija?

Prilagodba graninih vrijednosti

Promicanje mikro poduzea

Poboljanje pristupa financiranju

Poticanje inovativnosti i pristupa istraivanjima i razvoju (R&D)

Ukljuivanje razliitih odnosa izmeu poduzea

2. Primjena nove definicije MSP-a

2.1 Jesam li ja vlasnik poduzea?

2.2 Koje su nove granine vrijednosti?

2.2.1 Broj zaposlenika

2.2.2 Ukupni godinji promet i zbroj bilance

2.3 to jo trebam uzeti u obzir kada raunam svoje podatke?

2.3.1 Neovisno poduzee?

2.3.2 Partnerstvo?

2.3.3 Povezano poduzee?

Zakljuak

Sa

dr

aj

5

6

6

8

8

9

9

10

10

11

12

12

15

15

16

16

20

23

26

Skupina mikro, malih i

srednje velikih poduzea

(MSP-i) obuhvaa poduzea

koja zapoljavaju do 250

zaposlenika, ukupni godinji

promet im ne prelazi 50

milijuna * i/ili im zbroj bilance

ne prelazi 43 milijuna *.

Izvadak iz Dodatka preporuci

Europske komisije

2003/361/EC, lanak 2.

Mikro, mala i srednje velika poduzea (MSP-i)

imaju sredinju ulogu u europskoj ekonomiji.

Glavni su izvor poduzetnikih vjetina, inovacija

i zaposlenja. U proirenoj Europskoj uniji,

sastavljenoj od 25 zemalja lanica, oko 23

milijuna MSP-a osiguravaju oko 75 milijuna

radnih mjesta i predstavljaju 99% svih

postojeih poduzea. Meutim, esto su

suoena s nesavrenostima trita. MSP-i

esto imaju potekoe u dobivanju financijske

potpore i kredita, posebice u ranoj poetnoj

fazi. Njihova ograniena sredstva takoer mogu

smanjiti pristup novim tehnologijama i

inovacijama.

Zbog navedenih razloga, potpora MSP-ima

jedan je od prioriteta Europske komisije za

ekonomski rast, stvaranje novih radnih mjesta

te ekonomsku i socijalnu koheziju.

Uvod

5

Kakva potpora EU postoji za

MSP-e ?

Za pregled mogunosti

financiranja dostupnih

europskim MSP-ima,

pogledajte sljedeu web

stranicu:

europa.eu.int/comm/

enterprise/entrepreneurship/

sme_envoy/index.htm

Vanost EU definicije MSP-a

Na jedinstvenom tritu bez unutranjih granica mjere

koje pogoduju MSP-ima nuno je zasnivati na

jedinstvenoj definiciji kako bi se poboljala

dosljednost i uinkovitost mjera te ograniilo

naruavanje konkurentnosti. Sve ovo je jo neophodnije

znajui sveobuhvatnost povezanosti nacionalnih i EU

mjera za pomo MSP-ima na podrujima poput

regionalnog razvoja i financiranja istraivanja.

Preporuka koja stvara prvu jedinstvenu definiciju MSP-a

usvojena je od strane Komisije 1996. godine. Ova

definicija primjenjena je irom EU. 6. svibnja 2003.

godine Europska komisija je usvojila novu preporuku2

kako bi uzela u obzir ekonomski razvoj od 1996. godine

do danas. Preporuka je stupila na snagu 1. sijenja

2005. godine i primjenjivat e se na sve politike,

programe i mjere koje Komisija provodi na podruju

MSP-a.

Koritenje definicije za zemlje lanice provodi se

dobrovoljno, ali Komisija poziva sve zemlje, zajedno s

Europskom investicijskom bankom (EIB) i Europskim

investicijskim fondom (EIF), na to ire koritenje

usvojene definicije.

Ciljevi vodia

Ovaj vodi predstavlja usvojene izmjene nastale na

temelju definicije i razloge za njih (poglavlje 1, str. 8).

Nakon toga je objanjeno i kako odrediti pripada li neko

poduzee skupini MSP-a uz pristup korak po korak

(poglavlje 2, str. 11).

1. Preporuka Komisije 96/280/EC, od 3. travnja 1996., vezana za

definiranje malih i srednje velikih poduzea (tekst znaajan za

Europski gospodarski prostor (EGP)), Slubeni list L 107, str. 4-9,

od 30. travnja 1996.

2. Preporuka Komisije 2003/361/EC, od 6. svibnja 2003. vezana za

definiranje mikro, malih i srednje velikih poduzea (tekst znaajan

za Europski gospodarski prostor (EGP)), Slubeni list L 124, str.

36-41, od 20. svibnja 2003.

Uvod 6

Kako prosjeno europsko poduzee nema vie od

est zaposlenika, veina ih se moe smatrati

MSP-ima. Meutim, nova definicija u obzir uzima i

mogue odnose s drugim poduzeima. U

odreenim sluajevima ti odnosi, posebice ako

stvaraju znaajne financijske veze s drugim

poduzeima, mogu utjecati na to da poduzee ne

moe biti MSP.

Ovaj vodi osmiljen je prvenstveno za dvije

skupine:

Prvu skupinu predstavljaju poduzetnici koji su

vlasnici mikro, malih ili srednje velikih poduzea i

zainteresirani su za prijavljivanje za darovnice

namijenjene MSP-ima. Ovi poduzetnici takoer

mogu eljeti znati zadovoljavaju li kriterije za

koritenje specifinih zakonskih povlastica za

MSP-e.

Drugu skupinu predstavljaju europski, nacionalni,

regionalni i lokalni inovnici i slubenici koji

osmiljavaju i provode razliite programe,

obrauju prijave i provjeravaju zadovoljavaju li

poduzea kriterije za dodjelu darovnice.

Velik trud na podruju MSP-a je uloen i u

olakavanje postupaka prijave za financijsku

pomo ili sudjelovanje u odreenim programima.

To je ostvareno kroz obrazac izjave o

samoprocjeni3 koju poduzetnici sami mogu

ispuniti. Izjava moe biti poslana nadlenom

administrativnom odjelu kako bi se utvrdio status

MSP-a kada poduzee podnosi prijavu za

darovnicu. Koritenje izjave je dobrovoljno za sve

poduzea i administrativna tijela zemalja lanica

EU, a tekst izjave moe biti izmijenjen kako bi

bolje odgovarao uporabi na nacionalnoj razini.

3. Priopenje Komisije Obrazac Izjave o informacijama

vezanima za svrstavanje poduzea u skupinu MSP-a,

Slubeni list C 118, str. 5 -15, od 20. svibnja 2003.

7

Nova definicija rezultat je opsenih

razgovora izmeu Komisije, zemalja

lanica EU, poslovnih organizacija i

strunjaka, kao i dviju otvorenih

konzultacija na internetu.

Promjene oslikavaju opi ekonomski

razvoj od 1996. godine te poveanu svijest

o specifinim preprekama s kojima se

suoavaju MSP-i. Nova definicija je

prikladnija razliitim skupinama MSP-a i u

obzir vie uzima raznolike odnose izmeu

poduzea. Definicija pomae poticanju

inovacija i njegovanju partnerskih odnosa,

a s druge strane osigurava usmjerenost

darovnica na ona poduzea koja uistinu

trebaju financiranje.

Prilagodba graninih vrijednosti

Razvoj na podruju cijena i uinkovitosti

doveo je do nunosti prilagodbe

financijskih graninih vrijednosti4.

Znaajan porast financijskih graninih

vrijednosti omoguit e velikom broju

poduzea zadravanje statusa MSP-a i

osigurati im dostupnost prijave za

potporne mjere. Granina vrijednost za

broj zaposlenika ostaje ista jer bi njeno

poveanje oslabilo eljeni uinak mjera

osmiljenih za MSP-e.

4. Granine vrijednosti za broj zaposlenika i

financijske rezultate usvojene novom definicijom

predstavljaju maksimalne vrijednosti. Drave

lanice, EIB i EIF mogu smanjiti njihove vrijednosti

ako svoje mjere ele usmjeriti na odreene skupine

MSP-a.

8

1. Zato nova definicija?

Poglavlje 1

Zato nova definicija?

Promoviranje mikro poduzea

irom Europske unije osniva se sve vie i vie mikro

poduzea. Nova definicija uzima u obzir ovaj razvoj

dogaanja uspostavljanjem graninih financijskih

vrijednosti i za ovu skupinu. Ovo poboljanje potie

usvajanje mjera koje su usmjerene