narodni zdravstveni listnarodni zdravstveni list 4 rujan-listopad 2003 prevencija i rano lije~enje...

NNAARROODDNNII ZZDDRRAAVVSSTTVVEENNII LLIISSTT

2rujan-listopad 2003

N A R O D N IZ D R AV S T V E N I L I S Tmjese~nik za unapre|enjezdravstvene kulture

IzdajeZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOPRIMORSKO-GORANSKE@UPANIJE

Za izdava~aDoc. dr. sc. Vladimir Mi}ovi}, dr. med.

Ure|ujeOdjel socijalne medicineOdsjek za zdravstveni odgoj

Redakcijski savjetDoc. dr. sc. Vjekoslav Ba{akun, dr.med.; Suzana Jankovi}, dr. med.; mr.sc. Vojko Obersnel, dipl. ing.; doc. dr.sc. Vladimir Mi}ovi}, dr. med.; VladimirSme{ny, dr. med.; prof. dr. sc. Ante[krobonja, dr. med.; dr. sc. MarijaVaro{~i}; doc. dr. sc. Milan Zgrabli}, dr.med.; tel. 21-43-59, 35-87-26, fax 21-39-48

Odgovorni urednikVladimir Sme{ny, dr. med.

Glavni urednikSuzana Jankovi}, dr. med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

Grafi~ko-tehni~ko ure|enje ipriprema za tisak"Digital point" d.o.o. – Rijeka

Rje{enje naslovne straniceSa{a Ostoji}, dr. med.

Uredni{tvo51000 Rijeka, Kre{imirova 52/apo{t. pret. 382tel. 21-43-59, 35-87-26fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr (od 2000. g.)

Godi{nja pretplata 30.00 kn@iro ra~un 2402006-1100028208 •Godi{nja pretplata za inozemstvo:SFRS 10.- • Devizni ra~un kod Rije~kebanke d.d. Rijeka, SWIFT: RBRIHR 2X7001-3393585-ZZJZPG@ RIJEKA

Tisak"Studiograf" – Rijeka

"NZL" je tiskan uz potporu Odjelagradske uprave za zdravstvo i socijal-nu skrb Grada Rijeke.

ZDRAVSTVENA ZA[TITAUSTA I ZUBI

Zakonodavac koristi pojam "stomatolo{ka za{tita". Lije~nici stoma-tolozi nositelji su tog oblika zdravstvene za{tite. Za{to se jednog dana upovijesti odvojio studij tog dijela ljudskog organizma od svega ostalog {to~ini ljudsko tijelo, drugom zgodom.

Mo`da je prigoda re}i o poveznicama pojma za{tita usta i zubi i nizadrugih op}ezdravstvenih pojmova:

• mnogi roditelji uspje{no usa|uju svojoj djeci prve prave, redovite higi-jenske navike kad ih navikavaju na prva pranja zubi, {to je naj~e{}esasvim zabavno;

• prvi susret s pojmovima zdravo i nezdravo djeca marnih roditeljadoìvljavaju u raspravi o {tetnosti slatki{a, ve} za one mlije~ne zube,iako su ti isti roditelji "krivci" {to su slatki{i uop}e u{li u dje~ji svijet;

• susreti s ortodontom nekima u sasvim mladoj dobi otvaraju i pojmovelijepo – ru`no, {to naàlost, nije uvijek bez posljedica;

• higijena usta i zubi i prvi poljubac; zar se o tome uop}e razgovara?

• gubitak prvih trajnih zubi: tko je kriv? koje su posljedice?

• tre}a ìvotna dob s o~uvanim vlastitim zubima: pravilo ili iznimka?

• op}a i posebna povezanost usta i zubi, odnosno sustava za prijem i prvuobradu hrane, te niza drugih tjelesnih funkcija.

Taj se niz moè nastaviti i razra|ivati gotovo unedogled!

Name}e se i malo raspre o odgovornosti. Nesporna je ona odraslih zasebe i svoju djecu. Nejasna je ona dru{tvena, zajedni~ka, solidarna.

Sustav zdravstvenog osiguranja po obi~aju je nedosljedan. Dje~ja i pre-ventivna za{tita usta i zubi nije u cijelosti pokrivena niti posebnim mjera-ma stimulirana u odnosu na druge, isto tako va`ne, discipline.

Olako "izbacivanje" ve}ine stomatolo{kih zahvata iz osnovnog osigu-ranja, a bez drugih elemenata osiguranja, u najmanju je ruku upitno.

Za kraj malo optimizma: stomatolo{ka znanost ide naprijed, mnogizahvati su svakim danom sve uspje{niji, znanje se nezadrìvo {iri.

ODGOVORNI UREDNIK

524_slog 24/09/03 8:37 Page 2



LIJEPI I ZDRAVI ZUBI

PROFIT OVISI O ULO@ENOMLjepota i zdravlje na{ih zubi proporcionalni su uloènom trudu i pa`nji koju im poklanjamo.

U stomatologiji se u potpunosti moè primijeniti stara narodna izreka: "Kako sijemo, tako iànjemo."

Osnove mlije~nih i trajnih zubi temineralizacija cakline po~injuu trudno}i. Zato je va`no osig-

urati pravilnu prehranu TRUDNICI IDJETETU. U fazi razvoja bitna jekoli~ina bjelan~evina, ugljikohidrata,masti, vitamina (A, B, C, D, E) i miner-ala, od kojih najvi{e kalcija, fosfora ifluora. Koli~ina i pravilna ugradnja tihtvari uvjetuju razvoj kvalitetne cakline identina, a kasnije nema mogu}nostikorekcije njihova sastava. Koli~ina tihzubnih tkiva odre|uje oblik zuba, a onje odgovoran za mogu}nost zadràvanjahrane na povr{inama zuba i poja~anuneotpornost na karijes. Dakle, va`no jeznati da je stvaranje zubi rezultatprehrambenih i metaboli~kih utjecaja uperiodu prije i poslije ro|enja djeteta.

I ZUBI SE MOGU "ÎTATI"

Svaki poreme}aj u tom periodunepovratno se "zapisuje" na zubnimtkivima, {to nam omogu}uje odre|i-vanje to~nog vremena poreme}ajaprehrane i njegova utjecaja na zube urazvoju.

Kada se zub pojavi u ustima, nas-tavlja se njegovo sazrijevanje (ugrad-nja kalcija), gdje dolazi do izraàja nesamo sastav hrane, nego i njenakonzistencija. Mehani~ko djelovanjehrane o~ituje se u njenom abrazivnomdjelovanju na grizne plohe, {to ondasmanjuje retencijska mjesta za ne-~isto}e. Tvrda hrana traì ja~e `vaka-nje, {to povoljno djeluje na razvoj~eljusti, lu~enje sline te znatno oslab-ljuje djelovanje kiselina u ustima, a todirektno rezultira smanjenjem obolje-nja u ustima. Veliki su neprijateljizdravlja zubi u djece elektri~ne sjecka-lice i mije{alice hrane koje se gotovozloporabe u pripremi hrane za djecu.

Tome se pridruùje i prehrambenaindustrija koja stalno daje na trì{tenova ka{asta gotova jela, kojima selako i brzo nahrani svako dijete. Izsvega je vidljivo da najve}u odgo-vornost za kvalitetne zube ima majka,a za odràvanje njihova zdravlja –odgajatelji.

OBITELJ I STOMATOLOG –NERAZDVOJIVI

Da bi usta i zubi bili i ostali zdravi,va`ne su higijenske navike, a te naviketrebaju se ste}i u najranijem dje-tinjstvu. Odgovore na pitanja KAKO,KADA i ÎME ~istiti usta najto~nije}e svakoj mladoj majci dati stoma-tolog. Kasnija higijena ovisna je ostavu okoline (obitelji, vrti}a i {kole) io ~vrsto}i navike stvorene u ranomdjetinjstvu.

Redoviti posjeti stomatologu i nje-govi stru~ni pregledi preduvjet su zarano otkrivanje oboljenja i anomalijate njihovo lije~enje. Ranom terapijompreventiraju se teì poreme}aji kojeizaziva gubitak makar i jednog zuba.Razlog takvog stava proizlazi iz~injenice da svaki zub èli imati kon-takt u svim smjerovima, a zbog gubit-ka jednog zuba ostali se pomi~u, {toonda remeti postavu zubi i me|u~e-ljusne odnose. Gubitak vi{e zubi, {to jekarakteristi~no za odrasle ljude, dovo-di do promjena u ~eljusnom zglobu, pase zato mora ~im prije izraditi protetskinadomjestak.

Danas se primjenjuju brojni pre-ventivni postupci kako bi se smanjiobroj karijesom o{te}enih zubi. Porededukacije o pravilnom razvoju i odrà-vanju zdravlja zubi, koriste se i raznipreparati koji sadrè, znanstvenodokazano, vrlo u~inkoviti FLUOR. On

smanjuje topivost povr{ine cakline,inhibira enzime koji sudjeluju u raz-gradnji {e}era (pa se ne stvaraju kise-line), sprje~ava rast i razmnoàvanjebakterija, smanjuje viskozitet sline,~ime oteàva nastanak naslaga na zubui, na kraju, pospje{uje proces remine-ralizacije ve} nastalih manjih karijesa.

STOMATOLOGU KAO NA IZLET

Preventivno zatvaranje fisura i ja-mice na povr{ini zuba onemogu}ujezadràvanje ne~isto}a koje uzrokujupojavu karijesa.

Redoviti dolasci djeteta u stomato-lo{ku ambulantu, od najranijeg dje-tinjstva, imaju vi{estruko pozitivanu~inak. Tako se postiè pozitivan stavdjeteta prema va`nosti zdravlja nje-govih zubi, gubi se strah od aparature irada u ustima, prati se rast i razvojcijelog `va~nog sustava, omogu}ava

524_slog 24/09/03 8:37 Page 5



prevencija i rano lije~enje oboljenja iporeme}aja u postavi zubi i zagrizu.Pravovremenim po~etkom lije~enjaortodontskih anomalija smanjuje sevrijeme no{enja aparati}a i pove}avanjihova u~inkovitost.

Ortodontsko lije~enje anomalija iliprotetsko nadokna|ivanje izgubljenogzuba zna~ajno je teè i skuplje negonjihova prevencija. Kod toga se nesmije zaboraviti na {tete koje se nemogu procijeniti, a posljedica suanomalije ili gubitka zuba i manifesti-raju se u obliku psihi~kih smetnji(kompleksi), poreme}aja u govoru ilioboljenja ostalog dijela probavnogtrakta, uzrokovanog slabo sa`vakanomhranom.

OBOLIJEVAJU I MEKA TKIVA

Oralno zdravlje moè naru{iti ineko od brojnih oboljenja sluzniceusta, jezika, usnica ili `lijezda sli-novnica. Afte, herpes, gingivitis istomatitis benigna su, ali vrlo ~estaoboljenja.

Regija usta ~esto je mjesto razvojadefekata u obliku cista vezanih zaoboljele zube ili druga tkiva. Tumori,benigni, ali i maligni, ~est su nalaz uustima. Ti tumori mogu primarnopo~eti iz tkiva usne {upljine (desni,sluznica obraza, jezik, dno usne {u-pljine), ili iz kosti i susjednih anatom-skih struktura (sluznica nosa, sinusa,`drijela), pa se sekundarno pro{iriti uusnu {upljinu. Stomatolog naj~e{}eprvi otkriva takve tvorbe, a lije~enjezahtijeva timski rad lije~nika vi{especijalnosti.

Iz svega navedenog vidljivo je dana zdravlje usne {upljine moèmozna~ajno utjecati u svim periodimana{eg ìvota, kako pozitivno, tako inegativno, kako svjesno, tako i nesv-jesno, direktno i indirektno.

PRIRODNO JE LJEP[E

Modni trendovi zahva}aju i usta,pa tako moèmo vidjeti kod nekih ple-mena da grubim zahvatima otkidajudijelove sjekuti}a kako bi ih za{iljili.Nekada su zlatne krunice na zubimabile znak ekonomske mo}i, pa su se utu svrhu brusili prednji zubi, ~esto pot-puno zdravi. Danas se na vidne plohezubi lijepe razli~iti ukrasi, a kroz mekatkiva provla~e. Svi ti postupci, vi{e ilimanje, naru{avaju integritet tkiva nakoje se stavljaju, pa ga tako oslabljujui omogu}avaju razvoj nekog od obo-ljenja, a trenjem i iritacijom susjednihtkiva potenciraju njihovu negativnureakciju. Ako se zna da takve zahvate~esto rade nestru~njaci, u neadekvat-nim uvjetima i neprimjerenim instru-mentarijem, opasnost od neuspjeha, a~esto i {irenja nekog oboljenja (hepati-tis, AIDS) velika je.

Zdravlje i ljepota na{ih usta i zubi una{im su rukama. Priroda nam dopu{tada utje~emo na kvalitetu i pravilnost, ana{ pravilan stav i odnos prema sto-matologiji kao struci da pravovremenosprije~imo ili lije~imo nastale nepra-vilnosti ili bolesti. Lijep zubni niz prvoje {to uo~i na{a okolina, a nas ispunjazadovoljstvom i sigurno{}u.

Mr. sc. Ana Fajdi}-Furlan,dr. stom.

Kakav je proces nastajanjazubnog karijesa, tj. kvarazuba? Hrana {to sadrì {e}ere,ako se ne odstrani pranjem,stvara na povr{ini zubaprevlaku koja se zove plak.

Utu po~etnu naslagu naselit }e sebakterije. One ovdje imaju sve{to im je potrebno za rast i

razvoj, pa se nesmetano mnoè i pode-bljavaju naslagu na zubima. Na tunaslagu, na plak, taloè se i drugi ostacihrane. To su one ùte naslage na zubi-ma. U dubljim slojevima plaka, raz-gradnjom {e}era bakterije stvarajukiseline koje razaraju zubnu tvar, tj.zubnu caklinu na kruni i zubni cementna korijenu zuba. Stvaraju se jedvavidljiva o{te}enja kroz koja bakterije ikiselina prodiru u dubinu zubnog tkiva,u dentin, pa se na kraju stvori {upljinau zubu (Slika 1.). Zub postaje osjetljiv,prvo na hladnu hranu i pi}e, a na toplokad {upljina prodre u pulpu.

KRVAVA JABUKA

Ako se dno {upljine izbrusi i ispuniplombom, zub se vi{e ne kvari. Ako ne,bolest se {iri i razara zub do srì, dotzv. zubne pulpe. Sad zub boli i bezuzimanja tople ili hladne hrane i pi}a,posebno no}u. S vremenom zubnapulpa odumire i bol prestane. Ako seu toj fazi zubna pulpa izvadi i zubnikanal ispuni plombom, zub se dalje nekvari. Ako ne, bakterije se i dalje raz-mnoàvaju, nastaje upala koja prelazipreko otvora na vr{ku korijena uokolinu zuba. Takav zub boli na dodir.Gnoj u okolnom dijelu zuba izazivaoteklinu obraza. Gnojna vre}ica navr{ku korijena zove se granulom(Slika 2.). Gnoj granuloma {iri se uokolno zubno meso (parodoncij) kojeokruùje zub i dolazi do upale (paro-dontitis): nastaje crvenilo i oteklinazubnog mesa. Tada pri pranju zubidolazi do krvarenja, pa i do boli pri pri-tisku na zub. Rani je znak upale zuba izubnog mesa krv na jabuci koju stezagrizli ili pojava krvi pri ~a~kanjuzuba ~a~kalicom. Ako nekoliko danatemeljito perete zube i odstranjujetesav plak, tada obi~no nestaju upala i

524_slog 24/09/03 8:37 Page 6



KAKO SAÛVATI ZDRAVE ZUBE

BRIGA O ZUBIMAOD MALIH NOGU

krvarenje. Ako se plak nalazi dugo nazubima, tada upala zubnog mesa ja~a inapreduje u dublje slojeve. Izme|uzuba i zubnog mesa nastaje tzv. dèp, unjemu se stvara gnoj, koji zahva}a liga-mente i ko{tano zubno leì{te. Zub seklima i na kraju ispada. Ako ste se priprvoj pojavi krvi pri pranju zubi upla{ilii zato prestali prati zube, posljedica }ebiti stvaranje gnojnog dèpa i ispadanjezuba. Ako se plak mineralizira, nastajetvrda naslaga na povr{ini zubne kruneili korijena (zubni kamenac), kojuzubar uklanja mehani~ki ili ultra-zvukom, da se sprije~i {irenje upale uokolno susjedno zubno meso (parodon-titis ili periodontitis).

ZA[TITA ZUBI I PRIJE RO\ENJA

Zubni se karijes mora sprije~iti, imoè se sprije~iti! Za{tita zubi po~injeve} u trudno}i. Velika se pa`nja posve-}uje ve} mlije~nim zubima: ako su onizdravi, bit }e bolja osnovica za trajnezube. Pred{kolsko dijete ima u prosjekuonoliko bolesnih zubi koliko ima godi-na. Broj bolesnih trajnih zubi u {kolskedjece poklapa se s razredom {to gadijete poha|a. To se sve dade sprije~itiako se od mladih nogu stekne navikapravilne brige o zubima! Mora seste}i navika pravilne prehrane, temeljitehigijene zubi, fluoriranja i redovite kon-trole kod zubara.

1. Pravilna prehrana. Glavnineprijatelj zubi je {e}er! [e}er i ostacihrane na zubima potrebni su bakterija-ma za rast i razvoj. U takvoj naslagi nazubima bakterije nalaze hranu. Bakte-rija ima i u zdravim i ~istim ustima, aliu njima nemaju sve {to im je potrebnoza rast i razvoj. Zato se u obitelji morauvrijeìti obi~aj ispravnog na~ina pre-hrane i higijenskih navika. [e}er se nemoè izbaciti iz prehrane, ali se njegovaupotreba moè smanjiti i kontrolirati.Posebno je {kodljivo jedenje {e}eraizme|u obroka. Va`no je i to kako dugo{e}er ostaje u zubima: dugo se drè slat-

ki{i, bomboni, ~okolada, torte, sladoledi sli~na za{e}erena jela i oni su zato vrlo{tetni i opasni. Kad ih se tro{i, odmahtreba oprati zube. U me|uobrocimatreba umjesto slatki{a uzimati vo}e ipovr}e. Oni su bogati vitaminima i mi-neralima koji su korisni za razvoj izdravlje zubi. Nadalje, dobro, dugo i~vrsto `vakanje odstranjuje ostatke bilokoje druge hrane sa zubi.

2. Higijena zubi. U ~istim ustimanema karijesa! Karijes po~inje stvara-njem plaka. Zato zube treba prati nakonsvakog obroka i nakon svakog uzimanjaslatki{a. No, najva`nije je zube pratinave~er, nakon ve~ere. Zube peremonave~er za zdravlje, a ujutro za ljepotu!

Zube treba prati sistematski, tako dabudu oprane sve plohe. Na suhu ~etkicustavimo 0,5 cm paste. Usta isplahnemovodom koju zatim ispljunemo. Bradumalo izbacimo da bismo donjim sjeku-ti}ima zagrizli rub gornjih sjekuti}a.êtkicom pravimo male kru`ne pokreteod zubnog mesa prema zubu i i{~et-kamo vanjske plohe svih zubi. Otvo-rimo usta i ~etkicom trljamo grizneplohe svih zubi, pri tome ~etkicomvu~emo naprijed-natrag. Nakon togaprelazimo na unutra{nje plohe svihzubi, tako da ~etkicu postavljamo oko-mito na zube. Nakon toga usta valjadobro isprati vodom i jo{ jednom sveponoviti opranom ~etkicom. Na kraju

jo{ jednom isperemo usta vodom, daizbacimo iz usta ostatke {to smo iho~istili ~etkicom. Bolje su ~etkice sdla~icama od umjetnih vlakana jer sebrè su{e te bakterije nemaju mogu-}nosti da tu ìve. Ako je zubno mesozdravo, moè se upotrebljavati tvrda~etkica. Ako je upaljeno i krvari, boljaje mekana. Odmah nakon pranja zubitreba ~etkicu dobro oprati hladnomvodom, obrisati i su{iti je s glavomokrenutom gore, na zraku. Istro{enu~etkicu valja zamijeniti novom.

3. Fluoriranje zubi. Fluor ~inizube otpornima na karijes! Fluor seugra|uje u dublje slojeve cakline.Tablete fluora treba uzimati svakod-nevno i neprekidno, ve} i majka utrudno}i. Tablete fluornatrila trebarastopiti u ustima tako da flour djelujeizravno na zube u ustima. Moèmoupotrebljavati i zubnu pastu s aktiv-nim fluorom. Sveobuhvatna je preven-cija karijesa fluorom kad su silomzakona fluorirana vodovodna voda zapi}e i kuhinjska sol.

4. Redovita kontrola u zubnojordinaciji. Ako i nema smetnji, to~inite najmanje dva puta godi{nje!To se posebno odnosi na djecu, oso-bito na mlije~ne zube ~iji preranigubitak moè biti uzrokom da trajnizubi budu nepravilno postavljeni. Odtrajnih zubi najprije ni~u kutnjaci, u 6.godini ìvota. Oni ostalim trajnimzubima osiguravaju zauzimanje pra-vilnog mjesta. Ako se prije upisa u{kolu ustanovi da nisu zdravi, lije~-ni~ka potvrda za upis dobiva se nakonnjihova izlje~enja.

Prim. Ivica Ruì~ka, dr. med.

DESNI

CAKLINADENTINKARIJES

ÊLJUSTKORIJEN ZUBAAPSCES (granulom)

KVARENJE ZUBAZDRAV ZUB

caklina

kruna

granicadesni

korijen

dentin

pulpnakomorica

cement

korijenski

kanal

524_slog 24/09/03 8:38 Page 9



Mlije~ni zubi i ortodontske anomalije

MMMM LLLL IIII JJJJ EEEE ^̂̂̂NNNN IIII ZZZZ UUUU BBBB IIII ^̂̂̂UUUU VVVVAAAA JJJJ UUUU TTTT RRRR AAAA JJJJ NNNN EEEE

Puno puta u specijalisti~koj ortodontskoj ordinaciji, kadapregledamo dijete s mlije~nim ili mje{ovitim zubalom iustanovimo da ima kariozne mlije~ne zube, ~ut }emo

sljede}e rije~i roditelja: "Nismo djetetu popravljali mlije~nezube jer }e oni i tako otpasti te }e ih ionako zamijeniti stalni

zubi." Takve su tvrdnje u potpunosti neto~ne.

maliji postave zuba (dislokaciji) ili ozamjeni mjesta dva zuba (transpozici-ji). Ako stalni prednji zub narasteispred mlije~nog zuba (vestibularno),onda je u ve}ini slu~ajeva smjenazuba u normi. Ako stalni zub izbijaiza mlije~nog zuba (palatinalno),onda su posljedice teè jer dolazi dotzv. obrnutog zagriza koji, u slu~ajuzaka{njelog ispravljanja, dovodi doniza problema zagriza izme|u pred-njih stalnih zuba, a i ko~enja rastagornje ~eljusti.

I MLIJE^NI ZUBI SU PRAVIZUBI

Treba uzeti u obzir i druge ~inje-nice koje bi mogle utjecati, osim kari-jesa mlije~nih zuba, na nastanakortodontskih anomalija, a to su npr.intermaksilarne i kranio-maksilarnekarakteristike (kraniofacijalni tip),zubno – ~eljusna ravnoteà (veli~inazuba i obujam luka), postojanje funk-cionalnih anomalija raznog tipa, a itraume mlije~nih zuba. Zna~i, zaka-{njelim pregledima i zanemarivanjem

mlije~nih zuba nastaju ekstremneindividualne posljedice takvih stanja.Za{tita od kvara, odnosno karijesamlije~nih zuba u ~im ranijoj dobinajva`nija je karika da bi se izbjeglisvi kasniji mogu}i problemi. Ta opser-vacija toliko je logi~na i jasna. Jo{ se idanas zanemaruje va`nost mlije~nogzubala pa ju valja stalno ponavljati.

Dolaskom na vrijeme u ortodont-sku ili stomatolo{ku ordinaciju moè-mo sprije~iti nastanak ortodontskihanomalija ili ih zaustaviti u njihovuza~etku, a zbog posljedica karijesa ilidrugih patolo{kih ~imbenika mlije-~nih zuba. Rana ortodontska terapijaili terapija po~etnih simptoma nazivase interceptivna ortodoncija (interceptzna~i zaustaviti). Ona se obavlja umlije~nom zubalu i u ranijoj mijenizuba. To su jednostavni zahvati kojidjeluju na ve} nastala odstupanja umlije~noj ili mje{ovitoj denticiji.Samo }emo nabrojiti neke od njih jersu oni {ira tema:– selektivno izbru{avanje zubi – bilo

na jednom zubu, grupi zuba ili cije-lom zubnom nizu kod tzv. prisilnihzagriza,

– drà~i mjesta – jednostavna pre-ventivna naprava, koja se stavljakod preranog gubitka mlije~nogzuba u slu~ajevima gdje prijetismanjenje prostora zbog pomica-nja susjednih zuba,

– {patula – upotrebljava se kod naz-nake obrnutog prijeklopa jednogzuba,

Uloga je ortodonta i stomatolo-ga da pojasni i podu~i roditeljeo va`nosti mlije~nih zuba za

nastanak pojedinih ortodontskihnepravilnosti u daljem rastu i razvojudjeteta.

Karijes, odnosno kvar mlije~nihzuba dovodi, osim raznih patolo{kihproblema, i do kasnije pojave poje-dinih ortodontskih anomalija, a naro-~ito anomalija kompresijskog kom-pleksa, tj. zbijenosti zubi i lo{egzagriza. Mlije~ni zubi ~uvaju mjestoza trajne zube, poti~u rast i razvojgornje i donje ~eljusti i va`ni su zarazvoj zagriza. Da bismo sa~uvalimlije~ne zube, potrebno je dijete ve}kod pojave prvih mlije~nih zuba u~itii navikavati pranju zubi. Vrlo je bitnokod izrasta mlije~nih zubi dovestidijete na pregled stomatologu (negdjeod 18 mj. do 3 god. ìvota) jer se ka-rijes naj~e{}e pojavljuje oko drugegodine ìvota, s velikim pove}anjemtijekom daljih godina. Time se pravo-vremeno otkriva karijes, a pojedineortodontske nepravilnosti prepoznajuse ve} i u mlije~nom zubalu.

GURANJE U ÊLJUSTI

Karijes mlije~nog zuba uzrokujeprvenstveno probleme na samomzubu, kao {to su bol ili otok okolnogtkiva. Razaranjem vidljivog dijelamlije~nog zuba, tj. krunice, a pogoto-vo mlije~nih molara, smanjuje se nje-gov obujam ili takav zub zbog velikogkarijesa treba izvaditi.

U takvim slu~ajevima prvi trajnikutnjak, koji bi trebao niknuti iza dru-gog mlije~nog molara, nikne premanaprijed i smanji prostor za normalnismje{taj trajnog o~njaka ili jednog oddva pretkutnjaka. U tom slu~aju, oniniknu zbijeno ili pojedini od njihizvan zubnog luka. U nekim slu~aje-vima ostaju blokirani u ~eljusti.

Prerani ili prekasni gubitakmlije~nog zuba moè uzrokovati pri-jevremeni izrast stalnog zuba ilika{njenje njegove erupcije. Pod pri-jevremenim gubitkom zuba podrazu-mijeva se svaki gubitak mlije~nogzuba iza koga zub nasljednik ne izra-ste za 6 mjeseci. Duè perzistiranje u~eljusti znade i skrenuti putanjustalnog zuba pa tu govorimo o ano-

524_slog 24/09/03 8:38 Page 10



– kosina – naprava za ispravljanjeobrnutog prijeklopa zuba koji jeve} duè vremena fiksiran,

– vestibularna plo~a – najjednostav-nija funkcionalna, koja se aktivirasnagom mi{i}a, a sluì za odvika-vanje od oralne respiracije, sisanjaprsta, bruksizma i u ranoj terapiji

otvorenog zagriza i progenog kom-pleksa,

– mioterapija – svrha joj je da se

vje`bom mi{i}a aktiviraju odre-|ene mi{i}ne skupine,

– podbradak kapa – mobilna ekstrao-ralna naprava koja se primjenjuje uranim fazama lije~enja progenij-skog i skeletnog otvorenog zagriza.

Tiberio Zaverski, dr. stom.

STOMATOLO[KA PROTETIKA

ZUB, A NIJE ZUBKarijes, kao oboljenje tvrde zubne supstance, i razna parodontolo{ka oboljenja, kao bolest

potpornog aparata zuba, najra{irenije su bolesti suvremenog ~ovjeka i isto tako naj~e{}i uzrocigubitka `va~nih jedinica-zuba.

Zahvaljuju}i sve boljoj prevencijii lije~enju karijesa i parodontnihbolesti te visokoj zdravstvenoj

kulturi i standardu u razvijenim, indus-trijaliziranim zemljama, tih oboljenjasve je manje. U siroma{nim, manje raz-vijenim i nerazvijenim zemljama gubi-tak zuba zbog tih bolesti i dalje je veliki ne o~ekuje se zna~ajnije pobolj{anjeniti u po~etnim desetlje}ima dvadeset iprvog stolje}a.

Iako stomatolo{ka protetika, kaostruka i znanost, ima znatno {irepodru~je interesa i djelovanja u dijag-nostici i lije~enju stomatognatog (`va~-nog) sustava, ona se naj~e{}e bavilije~enjem i rehabilitacijom toga susta-va nadokna|uju}i izgubljene zube. Pritome se moraju strogo po{tivati bio-lo{ki, funkcijski i estetski zahtjevi irije{iti mnogi biomehani~ki, fizikalni,kemijski i drugi problemi.

ZUB JE DIO SLO@ENOGSUSTAVA

Potro{ak umjetnih zuba procijenjenje 1914. godine na 120 milijuna, adanas je mnogostruko ve}i. To je pove-zano s porastom zdravstvenog standar-da i kulture, tehnolo{kim napretkom inapretkom stomatolo{ke struke i zna-nosti u cjelini. Kako je stomatolo{kaprotetika ve} odavno postala va`na sastajali{ta oralnog i op}eg zdravlja te saekonomskog aspekta, bilo je neophod-no analizirati principe i donijeti pravilaizrade zubnih proteza, temeljena na

znanstvenim osnovama i uskla|ena stehnolo{kim mogu}nostima vremena.Jo{ ne tako davne 1903. godine, povjes-ni~ar zubne medicine GEIST-JAKOBItvrdio je da je zubna protetika vje{tina ida nema mnogo zajedni~kog s medici-nom, a do prvog svjetskog rata znan-stveno je prou~avan samo ekstrahiranizub. Ta shva}anja temeljito su se promi-jenila kada se zub po~eo prou~avati kaodio sofisticiranog i nadasve komplek-snog `va~nog organa i jedinstvenefunkcionalne cjeline, nazvane u anglo-ameri~koj literaturi stomatognati sus-tav. Saznanje da su zub i njegova mor-fologija, smje{taj i funkcija u vrlo tijes-noj vezi s ~eljustima, `va~nim mi{i-}ima, ~eljusnim zglobovima, jezi~nimmi{i}ima, mekim i `ljezdanim tkivima,neuromuskularnom koordinacijom ifunkcioniranjem `va~nog organa, iz-diglo je stomatolo{ku protetiku u rav-nopravnu granu medicine i dalo jojodgovaraju}e mjesto u stomatolo{kojstruci i znanosti. Gubitkom zuba nesta-je jedna od osnovnih komponenti sus-

tava, ~iju ulogu i funkciju treba preuzetiprotetski nadomjestak. Budu}i da pro-tetski nadomjestak moramo uskladiti sostalim komponentama te prepoznati ipopraviti nastala o{te}enja funkcije`va~nog organa, izrada svake zubneproteze biolo{ki je problem i medicin-ski zahvat.

PRIMJENA BIOLO[KIHPRINCIPA

Zbog toga se suvremena stomato-lo{ka protetika koristi mnogim spozna-jama iz podru~ja kemije, fizike, bio-logije, histologije, fiziologije, patologi-je, mikrobiologije, anatomije, gna-tologije, neurologije, kirurgije, higi-jene, medicinske psihologije itd.Primjenom spoznaja iz spomenutihpodru~ja i prou~avanjem utjecaja zubneproteze na ìva tkiva, razvila se znanosto zubnoj protetici, temeljena na bio-lo{kim principima. Tako se danas odzubne proteze zahtijeva da bude tera-peutsko sredstvo kojim se lije~eposljedice gubitka zuba i omogu}avauspostava `vakanja, gutanja, fonacije iestetike te da pri tome sluì profilaksiìvih tkiva. Drugim rije~ima, ako jezubna proteza profilakti~ki, higijenskiili laboratorijski lo{e (neispravno)izra|ena, ona }e {tetno djelovati na pre-ostale zube i okolna tkiva s kojimadolazi u dodir. To se odnosi i na fiksne(krunice, mostovi) i na pomi~ne (djelo-mi~ne, potpune) zubne proteze. êstose {tetno djelovanje stranog tijela na

Mnogostruko je isplativijeulagati u za{titu i promociju(preventivu) oralnog zdravlja izdravlja zuba nego saniratiposljedice gubitka zuba! I naprimjeru zuba moè se re}i da je ulaganje u zdravlje ulaganje u budu}nost!

524_slog 24/09/03 8:38 Page 13



ìva tkiva ne moè u potpunosti elimi-nirati, ali to djelovanje uvijek trebasvesti na najmanju mogu}u mjeru.Samo medicinsko razmi{ljanje, teme-ljeno na biolo{kim principima prilikomplaniranja i izrade zubnih proteza,garantira uspjeh terapeutu i zadovolj-stvo pacijentu.

FIKSNA I MOBILNA PROTETIKA

Iako je stomatolo{ka protetikajedinstvena cjelina, iz didakti~kih raz-loga podijeljena je u dva dijela: fiksnu imobilnu stomatolo{ku protetiku.Fiksna stomatolo{ka protetika dio jestomatologije, a bavi se izradom kruni-ca i mostova te lijevanih ili individual-nih nadogradnji, inlaya, onlaya, over-laya..., tj. svih nadomjestaka zuba ilinjihovih dijelova koji se na osnoviotiska izra|uju u zubotehni~kom labo-ratoriju i nepomi~no fiksiraju (cementi-raju) u ustima. Zadatak je fiksne stoma-tolo{ke protetike prepoznavanje i otkla-njanje patolo{kih stanja `va~nogorgana, vezanih za fiksnu protetiku, teizrada biokompatibilnih fiksnoprotet-skih nadomjestaka, svojstava i estet-skog izgleda {to sli~nijeg prirodnimzubima. Danas se oni naj~e{}e izra|ujuod kovina i kovinskih legura, umjetnihsmola (akrilata), keramike, vlaknatooja~anih kompozita i kombinacijomnavedenih materijala. U pravilu je zaizradu tih nadomjestaka potrebnoprethodno bru{enje (preparacija, pre-oblikovanje) zuba ili dijelova zuba, {toje ~esto zahtjevan posao, povezan snelagodom, te nije u skladu sa spome-nutim biolo{kim principima. Stomato-log proteti~ar mora svakodnevnodonositi indikacijsku prosudbu kako bi{teta nanesena bru{enjem bila mini-malna i vi{estruko manja od koristikoja }e se dobiti fiksnoprotetskimnadomjestkom. Pravilan odnos tihnadomjestaka prema mekim oralnimtkivima, uskla|enost s neuromusku-larnom koordinacijom, okluzijom iostalim komponentama stomatognatogsustava postavlja pred proteti~aravisoke zahtjeve, dobro poznavanjestruke te odgovaraju}e tehni~ke mo-gu}nosti i gradbene materijale. Slije-dom navedenoga, rad stomatologapostaje zbog mogu}ih {tetnih posljedi-ca moralno sve odgovorniji, bez obzirana to o kojem se i koliko velikom pro-tetskom nadomjestku radi. Fiksnopro-

tetske radove pacijenti lak{e i brè pri-hva}aju zbog ve}e sigurnosti pri`vakanju, trajne fiksiranosti u ustima izbog manjeg osje}aja invaliditeta pa seoni izra|uju kada god biolo{ka vrijed-nost, broj i topografski smje{taj pre-ostalih zuba to omogu}avaju (akonema drugih kontraindikacija). Pone-kad se ti radovi mogu fiksirati i naimplantatima prethodno ugra|enima u~eljusti pacijenta pa se moè re}i da jezubna implantologija pro{irila indika-ciju za fiksnoprotetske nadomjestke.

ZUBNE PROTEZE

Kada broj i topografski smje{taj(raspored) preostalih zuba i/ili njihovabiolo{ka vrijednost ne omogu}avajuizradu fiksnoprotetskog nadomjestka,tada se u pravilu pristupa izradi djelo-mi~ne (parcijalne) proteze. Kod pot-pune bezubosti izra|uju se potpune(totalne) proteze. Budu}i da djelo-mi~ne i potpune zubne proteze pacijentmoè sam skidati i stavljati u usta,govorimo o mobilnim protezama, a diostomatolo{ke protetike koji se njimabavi mobilnom stomatolo{kom pro-tetikom. Djelomi~ne proteze prenose`va~ni pritisak na ko{tani fundamentpreko preostalih zuba i mekih tkiva(koje prekriva protezna baza), a fiksi-rane su pomo}u kva~ica, ete~mena,teleskopa i pre~ki. Potpune proteze

retiniraju se prvenstveno ventilnimu~inkom, adhezijom, kohezijom, nega-tivnim tlakom i mehani~kom retenci-jom, a `va~ni pritisak na ko{tani funda-ment prenose uglavnom preko mekihtkiva. Budu}i da sluznica po istojjedinici povr{ine moè podnijeti oko{est puta manji pritisak nego zub, nega-tivni u~inci na ìva tkiva gotovo da sene mogu izbje}i. Zbog toga je planira-nje oblika i veli~ine proteznih baza,rje{avanje problema njihove retencije istabilizacije, uz istovremeno po{tivanjebiolo{kih, fizikalnih, profilakti~kih imnogih drugih zahtjeva, osobito kom-pleksan i odgovoran zadatak stoma-tologa. Mobilne se zubne proteze istotako moraju pravilno uklopiti, kao inte-gralni dio stomatognatog sustava i~esto rehabilitirati opse`nije naru{enunjegovu funkciju i estetiku. Pacijenti-ma s tim protezama u pravilu treba duìvremenski period za navikavanje i pri-hva}anje, a mnogi njihovi nosiociimaju osje}aj invaliditeta.

Posebno intenzivnim razvojem inapretkom stomatolo{ke protetike uposljednjim desetlje}ima postiù se svebolji rezultati u lije~enju bezubosti injenih posljedica. Ipak, neki biolo{ki ifizikalni problemi zubnih proteza nisuni do danas u potpunosti razrije{eni paih se ne moè smatrati jednakovrijedni-ma prirodnim zubima. Pogre{na sumi{ljenja pacijenata da su izradom pro-tetskog rada doìvotno rije{ili svoj pro-blem bezubosti. Zubne proteze ipak sustrana tijela u biolo{ki promjenjivojsredini vrlo kompleksnog sustava.Zbog toga su od neizmjerne va`nostinjihove redovite kontrole, kao i pra}e-nje onoga {to se zbiva s okolnim ìvimtkivima (minimalno jednom na godi-nu). Kod nosioca protetskih nadomjes-taka postavljaju se i posebni (dodatni)zahtjevi u odràvanju oralne higijene.Neredovitost kontrolnih pregleda ineodgovaraju}e odràvanje oralne higi-jene uvelike smanjuju njihovu trajnost iiziskuju izradu novih, u pravilu jo{opse`nijih nadomjestaka. Izrada zub-nih proteza kompleksan je i vrlo zaht-jevan posao, koji podrazumijeva iodgovaraju}e financijske izdatke, pa seovdje mora spomenuti i ekonomskimoment.

Doc. dr. sc. Zdravko Deli},dr. stom.

524_slog 24/09/03 8:38 Page 14



PARODONTNE BOLESTI

IZVOR BOLESTI CIJELOGORGANIZMA

Parodontitis je {irokorasprostranjena bolest koja

pokazuje razli~ite oblikerazvoja i razli~itu brzinuprogresije. Bitno je uo~iti

znakove rizika zaparodontnu bolest u

pojedinih osoba i skupina tese posvetiti prevenciji i {to

ranijoj dijagnostici iuklanjanju rizi~nih

~imbenika {to pogodujurazvoju i progresiji oboljenja.

GRA\A I FUNKCIJAPARODONTA

Parodont (parodoncij, periodon-tium) funkcijska je cjelina koja se sas-toji od tkiva koja su razvojno, topograf-ski i funkcionalno u uskoj vezi. To sugingiva, cement zuba, dezmodont iliperiodontalni ligament i alveolarnakost. Parodontna tkiva imaju funkcijuda podupiru zube, osiguravaju ograni-~ene pokrete zuba te primaju i neutral-iziraju `va~ne sile.

Kako znate da li je va{ parodontzdrav?

Zdrava gingiva mora imati sljede}ekarakteristike:– blijedoruì~astu boju,– izgled pri~vrsne gingive poput

naran~ine kore,– ne krvari na podraàj, npr. prilikom

~etkanja,– rub gingive prema zubu o{tar je,– interdentalna papila u potpunosti

ispunjava prostor izme|u dva su-sjedna zuba.

OD GINGIVITISA DOPARODONTITISA

Najblaì su oblik parodontnih obo-ljenja gingivitisi, tj. upale koje zahva-}aju samo povr{nu gingivu ili desni i nezahva}aju dublje strukture parodonta.Manifestiraju se promjenom boje zub-nog mesa od ruì~aste u crvenkastu ikrvarenjem prilikom ~etkanja.

Gingivitisi su ~esti u mla|oj ìvot-noj dobi, mogu biti povezani s hormo-nalnim promjenama u djevojaka i èna,dakle javiti se u pubertetu, trudno}i iliprilikom uzimanja oralnih kontracepti-va.

Naj~e{}i uzrok gingivitisa svakakoje plak i kamenac koji je nastao zbognedovoljnog i neispravnog ~etkanjazuba.

Kako sprije~iti nastanak gingivitisa?

Ono {to moète u~initi sami jestkupiti dobru novu zubnu ~etkicu, kratkeglave, koja }e dospjeti u svaki kutakusne {upljine. Izaberite ~etkicu sinte-ti~kih vlakana srednje tvrdo}e (imaoznaku M ili medium) ili ~ak meku (soznakom S ili soft) i kru`no masirajtesve plohe zuba i zubno meso oko triminute barem dva puta dnevno. Prili-kom odràvanja oralne higijene nemoj-te zaboraviti o~etkati i jezik na kojem seskuplja mno{tvo mikroorganizama.Nakon ~etkanja treba prostore izme|u

dva zuba o~istiti i navo{tenim zubnimkoncem, a ve}e prostore i mjesta ispodprotetskih nadomjestaka potrebno jeo~etkati malim me|uzubnim ~etkica-ma. Zubnu pastu odaberite prema svoj-stvima va{ih zuba i zubnog mesa.

Me|utim, ako se na va{im zubimastvorio zubni kamenac, morat }ete po-sjetiti stomatologa.

Zubni kamenac moè se odstranji-vati ru~no ili strojno. Va`no je uklonitiga u potpunosti te ispolirati zube ~etki-cama i gumicama da povr{ina ostaneglatka kako bi se sprije~ilo ponovnonakupljanje. Tako|er, du`nost je stoma-tologa da zamijeni odstoje}e neispravneispune (plombe) i protetske nado-mjestke koji predstavljaju mjesta nakojima se stvaraju zubne naslage.Zubne naslage, koje se stru~no nazivajuplak ili biofilm, vrve bakterijama, odkojih su pojedine vrste posebno pato-gene za parodontna tkiva.

A {to ako zanemarimo gingivitis?Zdravlje parodonta odràvat }e se

sve dok su kapacitet obrane i regene-racije tkiva doma}ina sposobni neutra-lizirati napadaj bakterijske mikroflore.

Me|utim, nelije~eni gingivitis prijeili kasnije prije}i }e u parodontitis, tj.upala }e zahvatiti dublje dijelove pot-pornog aparata zuba. To zna~i da sepo~inje razarati alveolarna kost kojaobuhva}a zube, a ligamenti koji vezujuzub s kosti slabe i propadaju zbogmno{tva bakterija. Stvara se parodontnidèp koji je patognomoni~ni znak paro-dontitisa. Zubi postaju pomi~ni, `va-kanje je oteàno, a pacijenti primje}uju"povla~enje zubnog mesa" koje moèbiti popra}eno i bolovima. Takvi zubi~esto su osjetljivi na hladno, toplo islatko.

Parodontitis je kroni~no progre-sivno oboljenje koje naj~e{}e zapo~injeposlije tridesete godine ìvota, razvijase postepeno i s vremenom dovodi do

524_slog 24/09/03 8:38 Page 17



potpunoga razaranja svih potpornihstruktura, a time i do gubitka zuba.

Kako sprije~iti nastanak parodonti-tisa?

To je mogu}e posti}i pravilnim~etkanjem zuba i higijenom usne {up-ljine, redovitim uklanjanjem mekih itvrdih zubnih naslaga, uz budno okostomatologa koji }e, osim brige o va{imzubima, obratiti posebnu pozornost i nastanje va{eg parodonta. Od velike jeva`nosti za zdravlje parodonta prepoz-navanje i uklanjanje rizi~nih ~imbenikakoji }e brè i ~e{}e dovesti do stvaranjaoboljenja i ubrzati njegovu progresiju.

parodontna tkiva izloèna mnogobroj-nim kemijskim spojevima duhanskogaerosola. Ti spojevi izravno toksi~noo{te}uju povr{inske slojeve gingive idovode do gubitka mehanizma prirodneobrane. Kod pu{a~a je uo~eno pove-}anje broja bakterija u usnoj {upljini.Pu{enje djeluje imunosupresivno, {tosmanjuje obranu organizma. Pu{enjemoè utjecati na cirkulaciju u gingivi.Istraìvanja pokazuju da pu{a~i imajusmanjenu oksigenaciju, tj. opskrblje-nost kisikom naizgled zdrave gingive.Nikotin ima i vazokonstrikcijski u~inak,{to dovodi do poreme}aja funkcijemikrocirkulacije. Va`no je naglasiti dase zbog suènih kapilara kod pu{a~aprvi simptomi parodontne bolesti teèuo~avaju jer nema po~etnih simptomabolesti, dakle krvarenja prilikom~etkanja, pa kod pu{a~a bolest napredu-je bez vanjskih znakova, dok u dubljimtkivima dolazi do nestanka kosti i pu{a-~i dolaze u ordinaciju kad je bolest ve}toliko uznapredovala da se zubi klimajuili ve} i sami ispadaju.

Uz pu{a~e, najve}i rizik za nastanakparodontnog oboljenja imaju bolesnicioboljeli od {e}erne bolesti, tj. dija-beti~ari koji imaju ve}e koli~ine polisa-harida u slini, {to znatno pridonosiboljoj ishrani i mnoènju bakterija kojerazaraju parodontna tkiva. Drugu skupi-nu ~imbenika rizika, nazvanu jo{ i indi-katorima rizika, ~ine osteopenija iosteoporoza, stres, nemir i nemogu}-nost no{enja sa stresnim okolnostima,nutritivni ~imbenici (kalcij i vitamin C),lijekovi te genetski ~imbenici. Dodatnou tu skupinu spadaju i bolesti imunogasustava (AIDS).

DIJAGNOSTIKA I TERAPIJAPARODONTITISA

Rana dijagnostika i terapija paro-dontnih bolesti uvelike utje~u na tijekparodontne bolesti. Bitno je naglasiti daagresivni oblici parodontitisa mogu za-po~eti jo{ prije puberteta i dovesti doopse`nih destrukcija alveolarne kosti ivrlo ranog gubitka zuba. Kroni~ni obli-ci puno su ~e{}i, zapo~inju iza tridesetegodine ìvota, povezani su s oralnohigi-jenskim, prehrambenim i {tetnimnavikama.

Dijagnoza se postavlja na temeljuanamneze i klini~kog pregleda, pri

~emu se specijalnom parodontnom gra-duiranom sondom mjeri postojanje idubina parodontnih dèpova te pomo}uparodontnih indeksa biljeè mjestakrvarenja gingive, njen oblik i boja tejo{ mnogobrojni podaci. Za potpunudijagnozu potrebna je i ortopantomo-grafska snimka ~eljusti na osnovi kojese odre|uje o{te}enje alveolarne kosti.

Terapija se individualno prilago|avasvakom pacijentu, ovisno o obliku iprogresiji bolesti. Cilj je terapije zaus-taviti upalu i dalje razaranje parodont-nih tkiva te stvoriti uvjete za regeneraci-ju o{te}enih struktura. Ponekad jepotrebno terapiju ponoviti ili ~ak pris-tupiti kirur{koj obradi parodonta. Usvakom slu~aju, redovne kontrole vrlosu va`ne jer je parodontitis bolest kojase cikli~ki aktivira i bez dobre suradnjepacijenta i terapeuta nema dugotrajnihrezultata.

A ako zanemarimo i parodontitis?Parodontitis je oboljenje pri kojem

se u usnoj {upljini mnogostruko umno-àva broj mikroorganizama i bakterija,od kojih je velik broj vrlo {tetan zacjelokupno zdravstveno stanje organiz-ma. Osim {to se bitno smanjuje funk-cionalnost i estetika `va~nog sustava,posljedice na zdravlje rijetko se povezu-ju s oboljenjem parodonta, {to je pot-puno pogre{no mi{ljenje. Mnogobrojnaistraìvanja pokazuju da parodontitisuvelike utje~e na sr~ana oboljenja, dija-betes, mo`dani udar, prerane porode iporode djece s manjom poro|ajnomteìnom. Dakle, nelije~eni parodontitisne samo da }e vas zasigurno dovesti dogubitka zuba, ve} vam moè i ozbiljnougroziti zdravlje i ìvot.

Mr. sc. Ljerka Jindra,dr. stom.

RIZI^NI ÎMBENICI UNASTANKU PARODONTITISA

U posljednja dva desetlje}a prove-dena su brojna ispitivanja kojima jedokazano da je pu{enje jedan od naj-va`nijih pojedina~nih rizi~nih ~imbeni-ka u nastanku parodontnih oboljenja.

Utjecaj cigareta na parodont ne bismio zanemariti nijedan stomatolog,{tovi{e, bila bi mu du`nost da u prvomredu obrati pa`nju na prevenciju te {tet-ne navike, na informiranje pacijenta, napoku{aj odvikavanja onih kod kojih jeutvr|ena ovisnost jer kod pu{a~a dolazido ~e{}eg nastanka parodontnih bolesti,teè klini~ke slike oboljenja, a kompro-mitiran je i uspjeh parodontne terapije.

Za{to je pu{enje toliko {tetno zaparodont?

[tetno djelovanje sastojaka duhan-skoga dima utje~e najprije na sluznicuusne {upljine, a time i na najizloènijidio parodonta – gingivu. Sastojci du-hanskoga dima djeluju mehani~ki~vrstim ~esticama, zatim parama kojese na sluznici kondenziraju u teku}inu,a nadraàjni plinovi rastvaraju se u sluzikoja oblaè sluznicu. Na taj su na~in

524_slog 24/09/03 8:39 Page 18

Stru~no re~eno, gnatologija jeznanstvena disciplina koja sebavi dinamikom TMZ s fizio-

lo{kog i patolo{kog aspekta, uzima-ju}i u obzir funkcije zgloba koje muse pripisuju u okviru stomatognatskogsustava. Drugim rije~ima,"gnatologija" sluì da bi seprovjerilo da li je poloàj~eljusti u tijeku `vakanja,gutanja, ali i u stanju mirova-nja, korektan. To je zna~ajnojer se iz toga moè zaklju~iti dali }e do}i do poreme}aja funkci-je TMZ. Znano je da zubi nisusustav sam za sebe. Da bi zubimogli djelovati, cijeli stomato-gnatni sustav mora biti praviloraspore|en; odnosi izme|u zubi,`vaka}e muskulature i TMZ takosu uski da poreme}aj na samojednom elementu uvjetuje pore-me}aje na drugima. Na primjer,ako bolesnik ima zna~ajna zubnao{te}enja, imat }e istovremeno iporeme}aje u mi{i}ima `vaka~i-ma i TMZ, ali i obrnuto. Samokompletna analiza stomato-gnatskog sustava omogu}it }ekompletnu dijagnozu i uvid ustomatolo{ko o{te}enje te, natemelju njega, pravilan terapijskiplan.

SUSTAV ZA KRETANJE

Gnatologija sluì upravo dabi se mogla prou~iti funkcijasvih elemenata koji ~ine `vaka-nje, odnosno rad `vaka}egaparata. Ispraviti neku patolo{ku

tretmana, a istovremeno bi se mogliporemetiti i sustavi koji su povezanisa stomatognatnim sustavom.

Jedan je od tih sustava i posturalnimi{i}ni sustav. Va`nost je toga susta-va da omogu}ava pojedincu ne samo

stajanje, ve} i hodanje na otporbez padanja, stajanje na samojednoj nozi, sportske aktivnosti isl. Klini~ko iskustvo sve vi{eupu}uje na to da postoji uskiodnos izme|u struktura kao {tosu: kranio-temporomandibularniodnosi, kralje`nica, zdjelica,zglobovi kuka, koljena, stopala.Drugim rije~ima, postoji "inte-grirani" cjeloviti odnos izme|u"posture TMZ", posture tijela,posture glave i akta kretanja –pokreta u cjelini.

Posturalni sustav tako je pre-cizan da poreme}aj jedne karikelanca automatski dovodi do po-reme}aja u ostalim karikama.Poreme}aj istovremeno poga|asve karike u lancu, bilo u uzlaz-nom ili u silaznom pravcu.

Posturalni mi{i}ni lanac ~inestrukture kao {to su kranioman-dibularni lanac, vratna kralje`-nica, rameni pojas, grudna i lum-balna kralje`nica, zdjeli~ni obru~s kukovima, koljena i stopala.

Postoji uska povezanostizme|u posturalnog mi{i}nogsustava u cjelini i `vaka}e mus-kulature. Njen poreme}aj, po-navljamo, automatski utje~e nacijeli posturalni lanac. Jasna je,stoga, va`nost gnatolo{ke anali-

promjenu na zubu, a da se pri tome ne

uzmu u obzir eventualne postoje}e

promjene na `vaka}oj muskulaturi ili

promjene na zglobovima, zna~ilo bi

u~initi upitnim rezultat terapeutskog



GNATOLOGIJA – SASTAVNI DIO STOMATOLO[KE PRAKSE

ZDRAVI ZUBI – ZDRAVOKRETANJE

Gnatologiju neki smatraju sastavnim dijelom op}e stomatologije, za druge je tosupspecijalizacija. Tre}i je diferenciraju kao posebnu granu za stru~njake lokomotornog

aparata koji se bave poreme}ajima temporomandibularnoga zgloba (TMZ). TMZ je zglob kojispaja donju vilicu s lubanjom.

524_slog 24/09/03 8:39 Page 21



ze mi{i}a `vaka~a, kao i analize svihposturalnih mi{i}a u okviru stoma-tologije. Razumljivo je za{to stomato-lo{ki radovi koji ne po{tuju gnato-lo{ke analize mogu, naàlost, stvoritikod pacijenta vrlo neugodne tegobe.

Mnoge glavobolje, vratobolje,vrtoglavice, kriòbolje mogu biti po-sljedica stomatolo{kih radova, uklju~-no ortodontskih, koji su rije{ili prob-lem zuba, ali ne i problem mi{i}a ilizgloba.

Va`nost uspostavljanja pravilnefunkcije, jo{ prije nego {to se ispravipatologija zubala, ~ini gnatologijujednom od osovina stomatologije ibazom za~etka bilo kojeg tretmana.To je razlog zbog kojeg onaj tkodjeluje na podru~ju gnatologije morasmatrati gnatologiju sinonimom zastomatologiju.

Funkcionalna analiza svih eleme-nata `vaka}eg sustava vrlo je va`na uprisustvu ustanovljenih problema nazubalu, ali jo{ vi{e u situacijama gdjese radi o preventivi. Standardni sto-matolo{ki pregledi ne bi se smjeliograni~iti samo na utvr|ivanje karije-sa ili paradontalnih lezija, ve} morajuocijeniti i stanje "zdravlja" svih kom-ponenata u procesu `vakanja, naro-~ito muskulature i zglobova. Bilokakva, i jedva zamjetna promjena upoloàju ~eljusti mora se rije{iti.

VA@NOST PRAVILNOGPOLO@AJA ÊLJUSTI

Da bismo shvatili va`nost pra-vilnog poloàja ~eljusti, zamislimo dasmo na podru~je ~eljusnog lukapostavili element koji stvara smetnje,na primjer preobilnu navlaku ili parci-jalnu protezu koja nije kongruentna(ne prianja optimalno). Senzitivninervni receptori na nivou mi{i}au~init }e sve da se od centralnognervnog sustava dobije impuls nanivou TMZ da bi se ta asimetri~nostkorigirala. To zna~i da se ~eljust vi{ene nalazi u pravilnom poloàju!Odnosno, ako ~eljust nije u pravilnompoloàju, automatski se mijenja ipoloàj svih elemenata koji su s njompovezani.1. Mi{i}i `vaka~i nemaju svi isti

tonus, nekima je tonus ja~i, a dru-

gima slabiji, tako da su oni razlogza "disfunkciju" TMZ, za {to namelektromiografija daje neoborivedokaze. Takve razlike u tonusumogu biti podloga za neke tegobekoje se pojavljuju na periferiji,kao glavobolje, bolovi na obrazui sl.

2. Postura – sva mjerenja posturalnihelemenata bit }e uklju~ena (slikasa skoliometra AP-LL, podograf-ska analiza, analiza pomo}u kom-pjutorskih grafi~kih prikaza prekostabilometrijske podloge) i na}i}emo ih u toj situaciji poreme-}ene. Pratit }e ih obi~no simptomiposturalnog dizbalansa: cervikal-na bol, mravinjanje po ekstre-mitetima, boli ramena, vrtogla-vice, lumbalgije, bol koljenakoje je optere}eno, gr~evi listo-va, boli pete, brzo zamaranje pristajanju itd.

3. Zbog pomaka ~eljusti, zubnaokluzija (zagriz) nije vi{e isprav-na, ve} patolo{ka, izazivaju}i ka-rijes, pomicanje zubi zbog pretje-ranog optere}enja.

4. Odnos izme|u zglobnih tijelaunutar zgloba moè znatno vari-rati, tako da bolesnik prilikomotvaranja i zatvaranja usta osje}a{tropot ili zglobni "klik".Svakako moramo imati na umu:

sve {to se doga|a u na{im ustima podstrogom je kontrolom mozga, koji netrpi nepreciznost ma kako god malenabila. Takve se anomalije odmah regi-striraju i modificiraju lokalnu sliku,ali imaju i svoju fiziolo{ku refleksijuna periferiji, koja ne mora biti nitimalo fiziolo{ka.

To je zakon uzroka i posljedice,uvijek prisutan u prirodi, i ne trpi iz-nimke.

Zato je neophodno stomatolo{kegre{ke analizirati i s aspekta gnato-logije, povezati s njom i sve mogu}eposturalne gre{ke koje iz toga moguproizi}i. To }e omogu}iti izbor tret-mana koji }e primarno rije{iti prob-lem, a ne samo posljedi~ne simptome,pa makar to bili i stomatolo{ki radovi.

Priredila:mr. sc. Dunja Barak-Sme{ny,

dr. med.

Kod va|enja zaostalog korije-na, klije{tima i polugama kojese upotrebljavaju u stoma-

tologiji poku{a se korijen odstraniti, aako to nije mogu}e tim tzv. klasi~nimna~inom, izvodi se kirur{ki rez upodru~ju sluznice ~eljusti da bi se poka-zala kost koja okruùje zaostali korijen.Nakon toga slijedi bru{enje kosti okokorijena svrdlom koje pokre}e posebnielektromotor za tu namjenu (tzv. mikro-motora).

Kad se odstrani dovoljno kosti okokorijena, on postane mobilan te se naj-~e{}e relativno lako izvadi klije{tima i(ili) polugama.

Nakon ekstrakcije, sluznica ~eljustisa{ije se kirur{kim koncem, a {avovi sedefinitivno skidaju po zavr{etku cije-ljenja operativnog reza, naj~e{}e 7-10dana po zahvatu.

NAJÊ[]I OPERATIVNIZAHVATI

Odstranjenje vr{ka korijenazuba izvodi se zbog niza razloga, ali jesvakako naj~e{}i razlog kroni~na upalau podru~ju oko vr{ka korijena, termi-nolo{ki poznata kao granulom zuba.

Tom prigodom kanal zuba obveznose mora ispuniti posebnim materijali-ma, {to se moè izvr{iti neposrednopred operativni zahvat ili tijekom sameoperacije. Uvjet je da kanal bude o~i{-}en, odnosno pripremljen od stoma-tologa prije samog zahvata. I ovdje serezom kroz sluznicu ~eljusti (postojinekoliko vrsta rezova koji se koriste)pristupa do kosti u podru~ju vr{kazuba, svrdlom se brusi kost dok sesasvim jasno ne pokaè vrh korijena iupalni proces (granulom) oko njega, azatim se vr{ak prepili i odstrani zajed-no s granulomom. Tako|er se pobrusi ikost oko granuloma da bismo bili si-gurni u njegovo odstranjenje jer u pro-tivnom moè do}i do recidiva.Sluznica na mjestu operativnog rezapotom se sa{ije, a {avovi se odstranenaknadno.

Impaktirani su oni zubi koji nisuizniknuli zbog mehani~ke zapreke naputu nicanja (naj~e{}e drugi zub), aretinirani su oni koji nisu niknuli iznekog drugog razloga (pogre{an smjer,predubok poloàj zametka, pogre{anpoloàj zametka, o{te}enje zametka).

524_slog 24/09/03 8:39 Page 22



KIRUR[KI ZAHVATI NA ÊLJUSTI

KAD ZUB ZAPNENaj~e{}i kirur{ki zahvati na ~eljustima vezani su za bolestizuba i njihove komplikacije. Od njih, naj~e{}i su zahvati:

va|enje zaostalog korijena zuba, odstranjenje vr{ka korijenazuba (apicektomija), odstranjenje impaktiranih i retiniranih

zubi (odontotomija) te odstranjenje raznih cista koje se javljajuu ~eljustima (cistektomija).

ve}a, potreban je zahvat u op}oj ane-steziji.

Princip je operacije da se bru{enjemkosti pokaè stijenka ciste, te nakon {toje u~injeni "prozor" u kosti dovoljnovelik, ciste se u cijelosti izlju{ti po-mo}u kirur{kih instrumenata. Pri tomese moè, ako je uzro~nik ciste zub,u~initi i apicektomija tog zuba. Nakoncistektomije slijedi {ivanje sluznice.

Anestezija

Svi navedeni zahvati mogu seve}inom napraviti u lokalnoj anesteziji.Princip lokalne anestezije sastoji se uubrizgavanju anestetika u tkivo namjestu operacijskog reza (pleksusanestezija) ili u podru~ju ìvca kojiinervira podru~je operativnog zahvata(provodna anestezija).

Pri tome se naj~e{}e koristiXylocain u obliku 2%-tne otopine sminimalnom koli~inom adrenalina,dovoljnom da izazove lokalnuvazokonstrikciju (stiskanje promjerakrvnih ìla), {to umanjuje krvarenjetijekom operacije i omogu}ava duèdjelovanje Xylocaina. U slu~aju pre-osjetljivosti na Xylocain ({to jeizuzetno rijetko) koriste se alternativnilokalni anestetici. Kod nekih bolestidaje se ~isti Xylocain (bez adrenalina).

U oba slu~aja takve zube potrebnoje odstraniti ako prave smetnje i pred-stavljaju prijetnju drugim zubima. Onise dijagnosticiraju pomo}u rendgen-skih snimki (kojih ima vi{e vrsta) ali jebez obzira na na~in i vrstu snimke,jedino bitno utvrditi njihov to~anpoloàj i odnose sa susjednim zubimada bi se mogao planirati operativni zah-vat. Nakon toga, a opet ovisno o polo-àju zuba, izvodi se rez sluznice ~elju-sti, bru{enje kosti svrdlom i prikaziva-nje zuba. Navedeni zahvat obi~no jene{to teè izvodiv u usporedbi s api-cektomijom jer su tu zubi smje{teniduboko u kosti i povr{ina bru{enjakosti ve}a je. Ponekad je zub potrebnoprepiliti u dva ili vi{e dijelova da bi seuspio odstraniti.

Va|enje se izvodi na kraju operaci-je, polugama i klije{tima. I tu se sluzni-ca na mjestu operativnog reza sa{ije.

Ciste ~eljusti naj~e{}e su odonto-gene, {to zna~i vezane za bolesti zuba(upalni proces u podru~ju vr{ka korije-na ili poreme}aj u odre|enoj fazirazvoja zubnog zametka). Puno surje|e one koje nastaju iz nekih epitelnihostataka embrionalnih struktura, kojetijekom razvoja normalno nestaju.

Navedene ciste mogu izazivatirazli~ite smetnje, po~ev{i od raskli-manih zubi kao posljedice resorpcijekosti, deformacije oblika ~eljusti, upaleu samoj cisti, {to dovodi do velikihapscesa u podru~ju ~eljusti i lica, pa doprijeloma ~eljusti. Dijagnosticiraju sena rendgenskim snimkama ~eljustikoje se popularno nazivaju panoramskesnimke i detaljno prikazuju obje~eljusti sa svim zubima.

Ako je cista manja, moè seodstraniti u lokalnoj anesteziji, a ako je

U pravilu, pred zahvat u lokalnojanesteziji dopu{teno je uzeti obrok,{tovi{e i poèljno, jer sit pacijent lu~ipuno manje sline u usnu {upljinu i takone ometa izvo|enje zahvata. Bolesnikbi pred zahvat trebao biti opu{ten, {tose moè pospje{iti uzimanjem manjihdoza sedativa sat-dva prije. Tako|er jepoèljno neposredno pred zahvat opratizube i (ili) u~initi toaletu usne {upljineteku}inama koje se mogu nabaviti uapoteci (Hexoral i sl.).

Poslije operacije treba uzeti dozuanalgetika (ali ne acetil-salicilate zbogmogu}nosti krvarenja!) jer po popu-{tanju lokalne anestezije znaju nastupi-ti bolovi. Na ~eljust je poèljno izvanaprislanjati vre}icu s ledom, i to u prvimsatima po operaciji, jer se na taj na~inbitno smanjuje veli~ina otekline kojazna nastupiti. Potrebno je konzumiratimek{u ili ka{astu hranu, koja ne zahti-jeva `vakanje koje moè izazvatibolove zbog trismusa (bolnog gr~a)`vaka}e muskulature. Osim toga, krutahrana moè o{tetiti {avove te dovesti dodehiscencije (otvaranja) rane.

Svakako treba izbjegavati pu{enjejer termi~ki efekt dima pospje{uje{irenje krvnih ìla, a time i krvarenje.

Treba biti oprezan kod pranja zubida se ~etkicom ne dodiruju {avovi, a unekim slu~ajevima bolje je nekolikodana odustati od ~etkanja zubi negoriskirati otvaranje rane. Op}enito jepotrebno ~im manje, na bilo koji na~in,dodirivati mjesto gdje postoje {avovi.

Ponekad je potrebno navedene za-hvate izvesti u op}oj anesteziji.Naj~e{}e je u pitanju nekooperabilanpacijent (mala djeca, osobe sa smetnja-ma u razvoju, patolo{ki strah od zahva-ta i sl.), a ~esto i nemogu}nost otvara-nja usta zbog gr~a `vaka}e muskula-ture, mehanizma upale i boli. Tako|erje kod nekih lokalizacija, zbog izuzetnote{kog pristupa, kao i kod velikihprocesa, kao npr. velike ciste ~eljusti,potrebno operirati u op}oj anesteziji.Pri tome je princip operiranja isti kao iu lokalnoj anesteziji.

I kod operacija u lokalnoj i u op}ojanesteziji ponekad je potrebno predoperaciju i postoperacijski uzimatiantibiotike, pri ~emu treba poslu{atiupute kirurga.

Mr. sc. Ante Lu~ev,dr. med.

524_slog 24/09/03 8:39 Page 25



OKULISTIKA

Kakve veze imaju bolesti oka izuba? Direktne, ama ba{ ni-kakve! Posredne - da, iako na

sre}u ne tako ~esto. Zato valjda nazube, kao mogu}i izvor bolesti oka,tako rijetko i pomi{ljamo.

Ni{ta neobi~no. Ja, kao okulist,znam relativno malo o zubima. Vi{e--manje onoliko koliko zna prosje~anlaik. Mo`da jo{ i manje, jer na sre}uimam zdrave zube, pa o njima ne raz-mi{ljam puno. Mo`da i nisu ba{ takozdravi, ali ja to ne znam dok me ni{tane boli.

Vjerujem da tako razmi{lja ve}inaljudi. Mo`da je upravo to razlog za{to}e ve}ina te{ko pomisliti da bi pokva-ren zub mogao biti razlog crvenilaoka.

A stomatolozi? Ako znaju malo oo~ima, kao {to ja, priznajem, maloznam o zubima, te{ko da }e od prvepovezati zube s bolesnim okom pogo-tovo kad ne bole.

SVE ]EMO UÎNITI ZALJEPOTU, A ZA ZDRAVLJE?

Zanimljivo je kako }e "ljepota"natjerati ljude da odmah potraè stru~-nu pomo}. Evo primjera: ako imamo

nekoliko dosadnih pri{ti}a na koìlica, potraìt }emo pomo} kozmeti~araili, u upornijem slu~aju, dermatologa.Ako su pri{ti}i u blizini koè usta,mogu}e je da }e nas oni uputiti stoma-tologu. To nam je ~udno, jer u ustimani{ta ne boli. Ipak, logi~no nam je datu mo`da neke veze ipak ima, jer supri{ti}i blizu usta.

I kad se oko zacrveni, vanjskiizgled toliko nam je vaàn, da }emopoèljeti odmah reagirati. Ipak ~eka-mo par dana da crvenilo nestane samood sebe. Mo`da je "propuh", mislive}ina ljudi. Odvagujemo koliko namse isplati ~ekati red za okulista ako }emo`da pro}i samo od sebe. Ali "pro-puh" ne prolazi, a svi koje sretnemozapitkuju nas {to nam je. Svi videneku promjenu na nama i to nas nervi-ra. Jo{ ne boli toliko da bi nas pomi-sao na zdravlje potaknula na akciju.Ali, "ljepota" je va`nija. Kona~noodlu~imo oti}i okulistu. Tko pomi{ljana stomatologa? O~i i zubi su uosta-lom tako daleko.

NE MORA UVIJEK BOLJETI

Zamislimo {to se de{ava u ustima.Jedemo hranu koja se zavla~i u sve

kutke iz kojih je slina ne uspijevaistjerati. Ne operemo li zube odmahposlije jela, bakterije }e se po~etimnoìti u svim {upljinama u koje sehrana zavukla. Imamo neki {upaljzub, imamo navlake preko zuba. ima-mo most ili neku drugu nadogradnju...Divota za bakterije. Ni{ta ih ne ometada se razmnoè do neslu}enih raz-mjera. I jo{ ne{to!

VEZA USTA I OKA

Vla`no je, slatko, slano i toplo. Rajza bakterije. Uìvaju kao u lon~i}ujuhe zaboravljenom usred ljeta izvanfriìdera. Pjenu{ava, smrdljiva teku-}ina. [to drugo, nego je baciti.

Slina u ustima, kao i suze u oku,mogu neutralizirati dio zaga|enja, aline do kraja. Tamo gdje ne uspije is-plahnuti, a to su skriveni kutci, ni slinane}e pomo}i. Eto idealnih uvjeta zapodmuklu upalu u ustima. Nagla{a-vam ono "podmuklu", jer jo{ uvijekni{ta ne boli.

Bakterije se mnoè i polako prodiruu krv. Mreà krvnih ìla na licu jako jerasprostranjena i velika je vjerojatnostda }e neke iz udaljenog ̀ ari{ta (fokusa)dospjeti i do podru~ja oka.

OKO ZA OKO –ZUB ZA

ZUB(Moè li oko za zub?)

524_slog 24/09/03 8:39 Page 26



UPALA O^NE DUPLJE

Ima li bakterija u dèpovima poustima previ{e, ili je podmukla upalatrajala predugo, pitanje je ~asa kad }eih krv usput pokupiti i iskrcati u o~nuduplju i kapke. Nastaje tzv. celulitis.Oko se izbo~i prema naprijed, a ote-~ene, crvene i tople vje|e zatvoreoko. Tada moramo hitno potraìtiokulista koji }e odrediti antibiotskuterapiju.

VANJSKA UPALA OKA

Oko na strani procesa u ustimaizgledat }e crveno. Nema sekreta, neboli ili mo`da samo mal~ice. Vid nijezamu}en. Pa ipak, oko kao da "nijeva{e", kao da se pove}alo, kao da"zapinje" pri okretanju. Mo`da jesamo pojedini pogled u stranu bolan.Ili lagano zaboli na pritisak krozvje|u kad ga protrljamo. Mo`da nabjeloo~nici uo~imo ~vori} s gu{}im,crvenim spletom pro{irenih krvnihìla. To nazivamo episkleritisom kojije nastao kao reakcija na upalu upodru~ju lica. Zahvati li upala i bjelo-o~nicu (skleritis), oko postaje bolnijei crvenije. Tada se uozbiljimo i si-gurno potraìmo pomo} okulista.

UNUTRA[NJA UPALA OKA

Oko je tzv. "izoliran" organ. Odprodora bakterija izvana dobro je za{-ti}eno bjeloo~nicom i vlastitimobrambenim sustavom. Me|utim,krvne ìle dopiru i unutar oka. Krvljumogu doputovati i bakterije izpodru~ja usta. Ako imamo nesre}u dase nasele i namnoè unutar oka, tadaje tu upalu te{ko lije~iti. Kako god jeunutra{njost oka relativno nedostupnabakterijama, isto je tako, kad namzatrebaju, nedostupna i antibioticima.Zato bi, ve} na prve znake crvenilaoka, trebalo potraìti pomo} kako doupale unutar oka ne bi niti do{lo.

Kad nas zub jednom zaboli, tr~i-mo stomatologu koji odmah propi{eantibiotike. Tako se proces {irenjabakterija iz usta u okolinu prekida.Me|utim, kad ne znamo da je u usti-ma neko podmuklo, "tiho" àri{te,kad nas ni{ta ne boli, tada nam nepadne na pamet traìti pomo} stoma-tologa. Vrijeme prolazi, upala iz usta

uzme maha, a tada je i antibioticimate{ko u~inkovito rije{iti problem.

Unutar oka upala se moè pro{iritina sve strukture, od vidnih stanica nao~noj pozadini (korioretinitis), pa do{arenice koja oku daje boju i vidimoje izvana (iridociklitis).

KAD ]E VID BITI UGRO@EN

Ako se upala zadrì na vanjskomdijelu oka, vid ni u jednom trenutkunije promijenjen. Zahvati li upalavidne stanice, ali i vidni ìvac (neuri-tis), kvaliteta vida se moè pokvariti, ito trajno.

Ako upala prodre prema vidnomìvcu, njegova vlakna po~inju odumi-rati. Nikad se vi{e ne}e regenerirati.Zato ne smijemo ~ekati!

PRVI ZNACI UPALE VIDNOG@IVCA

Naj~e{}e se pogled zamagli. Kaoda gledamo kroz prozor po kojemnetko slijeva vodu. Treptanje nepomaè. Pogled je sve vi{e zamag-ljen. Odlaganjem posjete okulistu,nepovratno odumire sve ve}i broj ìv-~anih vlakana. Dijagnoza se postavljana osnovi smanjene vidne o{trine,tipi~nih reakcija zjenice i nalaza testavidnog polja. Lije~i se antibioticima iprotuupalnim lijekovima u kapima ilitabletama. Dok antibiotikom "puca-mo" na slijepo, dobijamo na vremenuda lociramo àri{te upale koje seponekad na|e ba{ u usnoj {upljini.

LJEPOTA I ZDRAVLJE IDUZAJEDNO

Priznala sam vam da o zubima nisama ne razmi{ljam previ{e. Svi su nabroju, rupa nema, ne bole, redovito ihperem i povremeno skoknem domojih kolega stomatologa da s njihodstrane kamenac i "bace pogled".

Sigurna sam da me|u vama imaonih koji zubima posve}uju vi{epa`nje od mene same. Oni vode briguo svojem blistavom osmijehu, ali i ozdravlju u cjelini.

Isto tako vjerujem da ima i onihkoji su higijenu i zdravlje zuba i usne{upljine potpuno zanemarili. Mo`dasu im prednji zubi dovoljno lijepi, paih ono otraga ne brine previ{e. Svedok ih gadno ne zaboli.

Pitanje je {to }e zaboljeti prije?Zub ili oko? Lutrija!

Neki razmi{ljaju kako ne trebadizati paniku, jer zube moèmouspje{no nadomjestiti. A o~i? Koji putse opametimo tek onda kad vi{e ne{to,{to nam je jako va`no, ne "radi kakotreba". [to im je tada va`nije: dobarvid ili blistav osmijeh?

Imamo samo dva oka u usporedbi s32 zuba. Ne potcjenjujem va`nostzuba na ra~un o~iju. Naprotiv, u usti-ma imamo 32 razloga za trajnu brigu ozdravlju. Krenemo li od zuba, imamo{anse da }e i na{e o~i ostati zdrave.

Mr. sc. Inge Bo{kovi}Dragi~evi}, dr. med.

524_slog 24/09/03 8:40 Page 29

Kalcij je element kojega ima naj-vi{e u na{em tijelu. Ima ga u svim tki-vima i organima, ali najvi{e u kostimai zubima, gdje se nalazi ~ak oko 99%cjelokupne njegove koli~ine u tijelu.Ostatak od kojih 1% nalazi se u tje-lesnim teku}inama i mekim tkivima.Tijelo odrasla mu{karca sadrì ga oko950 do 1300 grama. Odrasla èna imaprosje~no oko 770 do 920 gramakalcija. Taj elektrolit potreban je zafunkciju ìvaca i mi{i}a, a posebice jebitan za rad sr~anog mi{i}a. Bezkalcija krv se ne moè zgru{avati.Kalcij odràva propusnost stani~nemembrane za natrij i utje~e naaktivnost nekih enzimskih sustava.

Prakti~no se bez kalcija ne bimogli podraìti ni ìvci ni mi{i}i, nitibi sr~ani mi{i} mogao normalnofunkcionirati. Kalcij osigurava pravi-lan, ritmi~an rad srca. S fosfatima ikarbonatima kalcij osigurava meha-ni~ka i gradivna svojstva kostiju izubi.

Odrastao ~ovjek trebao bi ga uni-jeti hranom i pi}em svakog dana oko800 do 1200 grama. Obavljena istra-ìvanja u svijetu i kod nas pokazujuda mnogi narodi, pa i na{, uzimajuhranom i pi}em mnogo manje kalcijadnevno nego bi trebali. Naime, mnogizaziru od mlijeka i mlije~nih proizvo-da, koji su glavni prirodni izvor kalci-ja. Kalcija ima, ali mnogo manje, u

mahunarkama, {pinatu, cvjeta~i, bro-kuli, korabici, hrenu, crnoj rotkvi,roga~u, smokvama, bademima ilje{njacima.

Kalcij se apsorbira u tankom crije-vu i to aktivnim transportom uzpomo} vitamina D. Znanost je tootkrila tek 1922. godine! Mijenakalcija je najtje{nje povezana smijenom fosfora, {to je medicini poz-nato jo{ od davne 1840. godine.

Kalcij se iz tijela izlu~uje stolicomi mokra}om. Odrastao ~ovjek dnevnoizlu~i onoliko kalcija koliko ga togdana unese.

Manjak kalcija u tijelu uzrok jerahitisa kod djece, a osteomalacije i,osobito, osteoporoze, bolesti krhkih,lomljivih kostiju zbog manjka mase("matriksa") kosti u odraslih, osobitokod èna.

Nesavjesni trgovci po~eli suprisiljavati mnoge ljude, osobitoène, da uzimaju tablete kalcija kaosigurno preventivno sredstvo protivosteopozore. Time vrlo dobro zara|u-ju. Da li je to potrebno? Naravno danije! Jer na raspolaganju su nammnogo jeftiniji, a prirodni izvorikalcija u mlijeku i mlije~nim proiz-vodima. Na àlost ni taj kalcij ne}esprije~iti osteoporozu ako u dje-tinjstvu i mladosti, kad su se kosti izubi razvijali, nismo unijeli u na{ekosti dovoljno kalcija. Tu va`nuulogu imaju hormoni (estrogeni),fizi~ka aktivnost, a negativnu pu{enjei neumjereno pijenje alkohola. Umijeni kalcija ulogu imaju i mnogiminerali, kao fosfor, mangan, fluor(zubi!), magnezij i bor. Osteoporozisu osobito izloène ène poslijemenopauze.

Odrasla osoba apsorbira oko 30do 40% kalcija unijetog hranom ipi}em. Organizam dakle uzme tolikokoliko mu treba. Tek u vrijeme rasta,trudno}e i dojenja kod èna se povi-suje koli~ina apsorpcije kalcija. Nijejasno za{to, ali je dokazano da mu{kiorganizam apsorbira bolje i vi{ekalcija nego ènski.

Na~in prehrane ima znatnu ulogu uapsorpciji kalcija. Neke namirnicepoja~avaju, a neke ko~e apsorpcijukalcija. Na primjer, fitati (inozitol hek-safosfatne soli koje su zapravo skla-di{ni oblik fosfata i minerala u svimvrstama zrnja raznih ìtarica, sjeme-nja, oraha, povr}a i vo}a) jako ko~eapsorpciju kalcija. Isti u~inak ima ioksalna kiselina u {pinatu. Uzimanjeneumjerenih koli~ina biljnih vlakanaisto ko~i apsorpciju kalcija. Inak-tivnost tako|er smanjuje njegovuapsorpciju pa uz genetsku predispozi-ciju osoba koje uglavnom sjede i miru-ju, koje nisu fizi~ki aktivne, ako ktome jo{ uzimaju povr}e bogato oksal-nom kiselinom ({pinat, blitva itd.)obolijevaju od oksalatnih kamenacakojima je kalcij glavni sastojak. Kalcijinterferira s apsorpcijom èljeza, atablete kalcij-karbonata uop}e se goto-vo ne apsorbiraju kod starijih osoba,zbog manjka solne kiseline u èlucu.Vitamin D moè pobolj{ati apsorpcijuCa, ali samo uz prisutnost hormonaestrogena (ènski spolni hormoni)prije|e u aktivan oblik. Me|utim, tonitko ne smije ~initi sam, bez nadzoralije~nika!

Neumjereno uzimanje dodatnihkoli~ina kalcija u obliku komercijalnihpripravaka (alimentarna hiperkalcemi-ja) moè smanjiti apetit, uzrokovatimu~ninu, povra}anje, slabost, vrtogla-vicu, letargiju, o{te}enje bubrega ipatolo{ko odlaganje kalcija u mekatkiva, uklju~uju}i bubrege i o~i.

Iz knjige:Roko @ivkovi}

"Hranom do zdravlja"



KALCIJ

524_slog 24/09/03 8:40 Page 30



SUNCOKRET - HELANTHUS ANNUUS

Suncokret je jednogodi{nja biljkakoja moè dose}i visinu i do ~etirimetra. Listovi su krupni, pojedina~ni,s dugim dr{kama i srcoliki. Na stabluse obi~no razvija 20-25 listova. Navrhu stabla razvijaju se krupni glavi-~asti cvjetovi. Postoje dvije vrstecvjetova: krupni jezi~asti cvjetoviformiraju ùti vijenac, a cjevasti sitnicvjetovi formiraju plod. Zreli sun-cokret moè sadràvati i do pola kilo-grama sjemena.

Domovinom suncokreta smatra seMeksiko. Od najranije povijesti~ovje~anstva sjeme biljaka smatra senajva`nijim i najboljim namirnicama.Indijanci iz Sjeverne, Srednje i Ju`neAmerike od svih vrsta sjemenanajvi{e su cijenili sjeme suncokreta.Tako je ta biljka postala simbolomboga Sunca jer u rano jutro svojecvjetove okre}e prema Suncu koje sera|a. Po toj karakteristici suncokret jei dobio ime. [panjolci su, osvajanjemameri~kog kontinenta, donijeli sjemesuncokreta u Europu 1504. godine,jer im se svidio cvijet i prvi sun-cokreti procvjetali su u madridskimbotani~kim vrtovima, kao ukrasnabiljka. Suncokret se brzo pro{irio poEuropi, ali tek 1830. godine utvr|enoje da ima puno vi{e od lijepog izgle-da, kada su u ju`nom dijelu Rusije, uSaratovu prvi put iz suncokretova sje-mena iscijedili ulje. Od tada do danas

Rusija je me|u najve}im proizvo-|a~ima visokovrijednog suncokre-tovog ulja. Kasnije je otkriveno, {tosu Indijanci odavno znali, da je sjemeukusna poslastica i da daje ulje.Po~etkom 20. stolje}a i u ostalimeuropskim zemljama po~eo je uzgojsuncokreta. Danas je poznat kao kul-tura sun~anih, toplih i periodi~nosuhih stani{ta. Od ukupne proizvod-nje svih uljarica, na suncokret otpada90-95%. Cije|enjem sjemena dobiva-ju se ulje i uljene poga~e koje se ko-riste za sto~nu hranu, kao vrlo kvali-tetna energetska hrana.

Danas su poznate mnoge sortesuncokreta, koje se uzgajaju za proiz-vodnju ulja i one koje daju obilnuzelenu masu, koja se koristi kao zele-na sto~na hrana za silaù.

Za proizvodnju ulja postoje dvijevrste sjemena: sitno crno sjeme dajeulje visoke kvalitete, a krupno sivka-stocrno sjeme s bijelim prugama sluìza jelo.

Sjeme suncokreta sadrì u 100grama 25 grama bjelan~evina, 42grama masti, 21 gram ugljikohidrata,4 grama biljnih vlakana. Energetskavrijednost iznosi 2450 kJ (585 kcal).Sadrì vitamin A, vitamine grupe B,vitamin E, a od minerala kalij, fosfor,èljezo, natrij.

Svojom vi{estrukom primjenomsjeme suncokreta gotovo je neuspore-divo. Idealan je dodatak kruhu ipecivu koji, pored finog okusa, osta-ju duè svjeì. Preporu~uje se kaododatak punovrijednom doru~ku sasvjeìm vo}em, uz svjeì sir gdje,pored okusa, osigurava i biolo{ku vri-jednost dnevnih obroka.

Suncokret moèmo upotrijebitikao korisnu namirnicu u pripremiglavnih jela, kao dodatak juhama –sitno isjeckane i na suho preprènesjemenke. Cijele sjemenke daju vari-vu dobar okus i oboga}uju ga bjelan-~evinama, esencijalnim masnimkiselinama, vitaminima i mineralima.Upotrebljavaju se i kao dodataksalatama. U prehrani se dodaju jo{

kola~ima, vo}nim salatama i drugimslasticama te grickaju kao preprènesjemenke.

Po dana{njim ispitivanjima pozna-to je da sjeme suncokreta spre~avapove}anje kolesterola u krvi. Za vri-jeme trudno}e opskrbljuje organizamtrudnice nezasi}enim masnim kiseli-nama, va`nima za razvoj ploda. Po-bolj{ava rad {titne `lijezde i normalnufunkciju koè, jetre i bubrega. Velikzna~aj ima vitamin E koji se nalazi uulju suncokreta, a pomaè u za{titi odstvaranja ugru{aka u krvnim ìlama.Pomaè i u za{titi vitamina A i imajako antioksidacijsko djelovanje.Va`no je istaknuti lecitin koji senalazi u sjemenci suncokreta i sluìkao prirodna za{tita krvnih ìla i srcaod pove}anog sadràja kolesterola.

Najbolje je koristiti hladno cije-|eno suncokretovo ulje u pripremisalata i povr}a. Kod tako proizve-denog ulja ne smanjuje se koli~inanezasi}enih masnih kiselina, od kojihje najva`nija linolna kiselina (65%),{to se ina~e de{ava u proizvodnji top-lim tehnolo{kim postupkom. Kakoljudski organizam ne moè stvaratinezasi}ene masne kiseline, tim jeva`nije da ih unosimo putem hrane.

VO]E, POVR]E, SJEMENKE

BOROVESJEMENKE -

PINUS PINEADobivaju se iz raznih vrsta

borova i ima ih preko 5000 vrsta.Sjemenke su sitne, omotane tvrdomljuskom i imaju okus sli~an bade-mu. Sadrè 45% ulja te se moguupotrebljavati umjesto badema. U100 grama sjemenki nalazimo 13grama bjelan~evina, 60 gramamasti i 20,5 grama ugljikohidrata.Energetska vrijednost iznosi 2831kJ (674 kcal). Od vitamina sadrèdosta niacina, vitamin B

1, B

2i vita-

min A, a od minerala kalcij, fosfori èljezo.

524_slog 24/09/03 8:40 Page 31



HMELJ - HUMULUS LUPULUSNazivi su mu jo{ i: hmelin, hmelju-

{a, hmeljevina, melj, falon, kaduljica.Hmelj je vi{egodi{nja biljka iz

porodice konopljanki. To je zeljasta tra-jnica iz ~ijeg se podanka razvije vi{establjika koje dosegnu visinu od tri do{est metara. Stabljika se uvijek povijaudesno, obrasla je bodljikavim dla~i-cama, s krupnim listovima na dugimpeteljkama i cvate od lipnja do kolo-voza. On je dvodomna biljka, s mu{-kim cvjetovima koji su sitni, zelenkas-to-bijeli, razvijeni u metlicama. @enskicvjetovi bezbojni su, s tu~kom u oval-nim resama, jajasta oblika, sli~ni~e{erima. U ~e{eru se, uz plodovenepucavce, na plodnim ljuskama razvi-jaju posebne `ljezdaste tvorevine – lu-pulinske `lijezde, koje iz zrelog ~e{eraispadaju kao prah. @enski cvjetovi sku-pljaju se po~etkom rujna, rasprostru isu{e na zra~nom i sjenovitom mjestu.Pravilno osu{eni ~e{eri imaju lijepuzelenu boju. Iz potpuno suhih ~e{erasijanjem se skuplja zelenkastoù}kastiprah lupulinskih `lijezda koje imajuja~e djelovanje od samih ~e{era. Uproizvodnji piva i za ljekovite svrheuvijek se uzgajaju samo ènske biljke.Hmelj potje~e s istoka Europe i raspro-stranjen je po cijeloj Europi, Aziji iSjevernoj Americi. U na{im krajevimaraste u nizinskim podru~jima uz obalerijeke, u ìvicama uz puteve i polja iuzgaja se kao nezamjenjiva kultura uproizvodnji piva.

Raste samoniklo, a i uzgaja se kaovrtna biljka i povr}e ~iji se mladi izdan-ci, koji sadrè mnogo vitamina C, ~ak do150 mg, te karotene i kalij, beru u pro-lje}e, a pripremaju se kao {paroge, zavariva, salate i razne poslastice. Popula-ran je u prehrani u Sloveniji, Njema~koj,Belgiji i Francuskoj.

Interesantno je da je u starom RimuPlinije hmelj smatrao poslasticom, asmatra se da su ga prvi koristili narodi spodru~ja Kavkaza.

U nas se hmelj malo koristi, osim uindustriji piva, za ~ajeve, tinkture i prah.

ê{eri hmelja koriste se kao ljekovi-ti dijelovi biljke, rje|e `ljezdice hmelja,i to od uzgajanog hmelja. ê{eri hmeljasadrè tanin, pektinske tvari, kalijevesoli i lupulin, koji je najva`niji sastojak.Lupulin je ù}kastozeleni pra{ak isadrì 50% smole, 1-3% eteri~nog uljas mircenom i humulenom i esterimavarorijanske, octene i masla~ne kiseli-ne, mineralne tvari, flavonide, vosak ialkaloid hopein, koji ima narkoti~kasvojstva.

Upotreba hmelja u proizvodnji pivanovijeg je vremena i prvi su ga primije-nili Nijemci i Francuzi. Lupolin kon-zervira pivo tako da spre~ava razvojmlije~no kiselih bakterija koje izazivajukvarenje piva. Eteri~no ulje daje ugo-dan miris, a gorke tvari gor~inu, doktanin taloì bjelan~evine je~menog sla-da i na taj na~in bistri pivo. U Engleskojje do 1670. godine bila zabranjena

upotreba hmelja u proizvodnji piva jersu smatrali da izaziva melankoliju.

Po~etkom 19. stolje}a koristi se uljekovite svrhe, kao taninska biljkazbog sadràja gorkih tvari za poticanjeapetita. U narodnoj medicini pripravciod hmelja koriste se protiv nesanice, zasmirenje i pomo} kod blaìh oblikadepresije; pospje{uje izlu~ivanje vodeiz organizma, pospje{uje znojenje,djeluje na cirkulaciju i ja~a organizam.

Prah se mora uzimati vrlo oprezno iu malim koli~inama (samo na vrhunoà), samo jedanput dnevno, jer moèdo}i do neugodnih posljedica, i toglavobolje, mu~nine i ~ak trovanja.

êsto se koristi za ~aj, sam ili kom-binaciji s drugim biljkama.

âj od hmelja - jedna `lica ~e{eraprelije se s 2,5 dcl kipu}e vode i ostavistajati 15 minuta. Za nesanicu se pijejedna {alica pola sata prije spavanja, aza smirenje dvije {alice na dan.

Prim. doc. dr. sc.Elika Mesaro{-Kanjski, dr. med.

SEZAM -SEZAMUSINDISUM

Sezam je jedna od najstarijih kul-tura. Jo{ Herodot (484.-424.) u svo-jim zapisima navodi da se sezamuvelike uzgajao u Mezopotamiji.Smatra se da potje~e iz Afrike ilijugoisto~ne Azije.

Sjeme sezama duguljasto je isadrì vitamine B

1, B

2, niacin, vita-

min A.Energetska vrijednost u 100 gra-

ma iznosi 2495 kJ (594 kcal). Zbogvisokog sadràja kalcija i ulja, koristise kao dodatak jelima. Usitnjeno sedodaje riì i drugim ìtaricama, zapripremanje umaka, slatki{a i raznihpreljeva za salate i povr}e. Ulje odsezama koristi se za pripremu hrane.

LAN - LINUMUSITATISSIMUMLan je jednogodi{nja zeljasta biljka, koja

izraste u visinu do jednog metra, a rastesamoniklo i kultivira se. Vaàn je i kaoindustrijska biljka. Plod lana su sme|e

ù}kaste plosnate sjemenke iz kojih se dobiva ulje.Laneno sjeme najstariji je izvor biljnih masti u Europi i jedno od najstarijih

ljekovitih sredstava za ~i{}enje crijeva. Ulje iz lanenog sjemena prirodna je za{titasluznice, uravnoteàva prisustvo vode u organizmu i ja~a njegovu obrambenusposobnost. Sjemenke sadrè minerale kalcij, fosfor, natrij i èljezo te cijano-genetske heterozide, glikozide lumarina, koji fermentacijom osloba|a ne{tocijanovodi~ne kiseline.

U narodnoj medicini koristi se u ljekovite svrhe samo zrelo sjeme koje sadrìsluzi i ulje. Sluzave tvari i laneno ulje koje sjeme sadrì pospje{uju funkciju crije-va te ublaàvaju gr~eve. Treba ga koristiti u malim koli~inama i rijetko.

524_slog 24/09/03 8:40 Page 28



PSIHIJATRIJA I PSIHOLOGIJA

STRAHInteres lije~nika za bolesnog

~ovjeka oduvijek je biousmjeren ne samo na njegovo

tjelesno, nego i na psihi~ko.Dobar se lije~nik interesirao iinteresira se za emocionalneprobleme svoga bolesnika. Jerbolesnik, iako ima izvjesnetjelesne smetnje, ima jo{ i

mnogo drugoga. Ima svojaraspoloènja, svoj na~in

ìvota, o~ekivanja, brige, svojemisli i èlje.

Bolesnik ima manji ili ve}i krugljudi s kojima ìvi, susre}e se ilisura|uje, koje voli ili s kojima je ukonfliktu. Sva ta emocionalna zbivanjai vrenja imaju svoju refleksiju nabolesnikove tjelesno, kao {to ibolesnikovo tjelesno utje~e na njegovopsihi~ko.

EMOCIJE SE VIDE

Svakoga je ~asa tijelo u centruafektivnog ìvota (tijelo je organekspresije psihe). Sve se emocijeizraàvaju preko fiziolo{kih procesa:radost smijehom, àlost suzama, bolgr~em, stid crvenilom itd. I obratno, usvim je emocijama ~ovjek prisutancijelim svojim tijelom. Nema ljudskeakcije u kojoj tijelo nije subjekt,instrument ili objekt. Kako su psiho-lo{ki faktori sposobni da utje~u narazvoj i tijek tjelesnih smetnji, funkci-ja èlu~ane sekrecije, na primjer, regu-lirana je dvostrukom inervacijom: sus-tavom simpatikusa i parasimpatikusa.Obje inervacije ~ine jedan balansira-ju}i mehanizam. Ta je ravnoteà opetuvjetovana nadraàjem i impulsima izhipotalamusa. Promjena èlu~anesekrecije moè biti izazvana na nivouèlu~ane sluznice, npr. ve}im uzima-njem hrane, a moè biti izazvana i cen-tralno, {to zna~i emocionalno, nanivou hipotalamusa. Strah tako|erizaziva sekreciju èlu~ane sluznice.Strah i bijes emocije su koje mogu bitisna`ne stimulacije za aktivnost sim-patikusa.

Strah je, smatra se, centralni prob-lem psihosomatskih bolesti. Te reakci-je mogu izrasti i iz problema oko èljebiti voljen i cijenjen. Odnosi izme|umajke i djeteta podvla~e se kao veomava`ne determinante u razvoju psihoso-matske bolesti. Nerije{en odnosmajka-dijete otkriva se kao uzro~nifaktor u mnogim studijama o hipertire-ozi, astmi, ekcemu i kolitisima.

MANIFESTACIJE STRAHOVA

Strah je posebno stanje. Malo jeljudi koji mogu re}i da se nisu ne~egbojali ili da se ni~ega ne boje.Me|utim, sve ovisi o razmjeru i snazido kojih je nekoga obuzeo strah.

objektivna demonstracija da je strahbez osnove rijetko ga odstrani iliublaì. Naprotiv, uporna i ~esta insisti-ranja na besmislenosti i nelogi~nostistrahovanja znaju samo pove}atinapetost i intenzitet strepnje i tjesko-be. Strah nikada nije bez osnove; imane{to u nesvjesnom doìvljavanju~ovjeka, ne{to {to ga mu~i i pla{i, {toiz njegova nesvjesnog nastoji prodri-jeti u svijest. Me|utim, zbog mno{tvazapreka i jo{ o{trijih zabrana i straho-va, od kojih ~ovjek ve} u stvarnostistrahuje, odupire se pojavljivanju iostaje potisnut. Ta psihodinamska zbi-vanja nije mogu}e objektivno prikaza-ti.

Na primjer, djevojka u dobi od 18godina, koja je vidjela svoju majkukako prijeti noèm kad je imala 6 godi-na, pla{ila se zubara jer je osje}alastrah od o{trih predmeta. To se moèdogoditi u svakoj dobi ranog djetinj-stva, ali prema ve}ini promatra~a ~inise da se naj~e{}e doga|a u edipovskojfazi razvoja. To je razdoblje kada jedijete u konfliktnoj situaciji sa svojimroditeljima s obzirom na emotivnerelacije i njegovu odanost. Ponekad jemogu}e iz pona{anja razabrati ~ega sedijete pla{i. To se vidi na osnovi nekogslu~ajnog incidenta ili neke zgode ukoju je dijete zapalo. [to je intenzitetstraha ve}i, a njegova trajnost duà, toga i teè moèmo objasniti. Sigurno jeda dobrim razlozima moèmo oprav-dati pretpostavku da su strahoviuzrokovani unutra{njim psiholo{kim~iniocima koji su projicirani u vanjskisvijet, na razne objekte i situacije.Odigravanje tih psihodinamskih pro-cesa bit je strahova i neurotskih reakci-ja odraslih ljudi.

STRAH OGRANIÂVA

Vrlo je te{ko povu}i granicuizme|u normalnog straha odraslih iostataka straha iz djetinjstva ili defini-ranih i oblikovanih strahova koji ~ineneurozu. Ne treba ni sumnjati da pos-toji mnogo ljudi koji ìve u relativnommiru usprkos jednom ili vi{e strahova.Mi ih obi~no sre}emo i otkrivamo tu itamo, a katkad sasvim slu~ajno susret-nemo osobu s ve} postoje}om reakci-

Postupno se on taloì i ra|a se strah odne~eg odre|enog, nekog objekta iliodre|ene situacije. Bolesnik tada iz-bjegava te objekte ili situacije, koriste-}i razne na~ine i biraju}i razne obrascepona{anja unutar svoje ve} dubokouznemirene li~nosti.

Bolesnici koji pate od straha, neàle se na probavne smetnje, visce-ralne boli ili na poreme}aje u mi{ljen-ju. Tako, dok mogu izbjegavati vanjskeobjekte ili vanjsku situaciju koji izazi-vaju strah, oni ostaju relativno mirni,oslobo|eni strepnje i napetosti.

Simptome bolesnika koji pati odneurotskih reakcija izazvanih strahovi-ma moèmo podijeliti u dvije skupine:prva predstavlja na~ine izbjegavanjaonoga za {to im se ~ini da u njih moèizazvati strah, a druga predstavljanapadaje povla~enja u sebe koji nastu-paju kad bolesnici ne uspiju izbje}i ilizaobi}i izaziva~e straha.

Tu je jednako prisutan strah odvisine, kao i od zatvorenog prostora iod o{trih predmeta. Na primjer, ljudiimaju strah od zubara jer tamo imao{trih predmeta. Logi~no razmi{ljanjeljudi koji pate od straha rijetko im ilinikada ne pomaè da pobijede svojestrahove ili da se urazume. Ohrabri-vanja im daju samo privremena olak-{anja, {to se iskazuje kao pobolj{anjeili smanjenje intenziteta. Jasna i

524_slog 24/09/03 8:39 Page 27



EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

POTREBA ZA PA@NJOM IPREPOZNAVANJEM (II)

Predrasude koje prije~erazmjenu pa`nje i

prepoznavanja

Predrasude koje nam ne dopu{tajuda spontano i iskreno razmjenjujemopa`nje i podr{ke s drugim ljudima,nau~ili smo od svojih autoriteta, formi-rali na temelju osobnog negativnogiskustva ili na temelju lo{ih iskustavanama dragih osoba.

Nemoj davati

Prva predrasuda kaè: "Nemojhvaliti i podràvati druge jer }e se zbogtoga opustiti, uobraziti i umisliti."

Da je to predrasuda, najboljeznamo iz osobnog iskustva. Da li se viuobrazite kad vam netko da svoju

pa`nju, iskreno vas saslu{a, podrì,pohvali ili mirno s obrazloènjemobjasni za{to za njega neki va{ prijed-log ili rje{enje nije u redu. Ta se pred-rasuda temelji na nepovjerenju u tu|epozitivne kapacitete i sposobnosti.

Kad nas drugi hvale, obi~no imèlimo dokazati da smo mi stvarnotakvi kakvima nas vide. Trudimo seopravdati i odràti njihovo dobromi{ljenje o sebi.

Zato, kada god "vrebamo" ne~ijiuspjeh ili dobro pona{anje i iskreno gapohvalimo, mi ga u~vr{}ujemo. Pohva-lom }emo ljude motivirati na takvapona{anja, umjesto da im prigovaraju}ioduzimamo volju za promjenom i {alje-mo poruku: "Lo{ si!"

U rijetkim }e slu~ajevima primalacporuke "filtrirati" ili redefinirati na{uporuku jer vjeruje da ne zasluùjepohvalu ili podr{ku. Time }e nampuno re}i o sebi. Svojom nesposob-no{}u da primi, on nas ne moè povri-jediti, a sebe }e sigurno osiroma{iti.

Nemoj primati

Druga predrasuda kaè: "Nemojprimati pohvale i pa`nje od drugih jersu ljudi neiskreni. Ne misle ono {togovore, laskaju, dodvoravaju se i si-gurno ne{to trebaju od tebe pa ti zatopodilaze."

I ta predrasuda po~iva na nepo-vjerenju prema drugima. "Drugi suneiskreni i zato im ne treba vjerovati.

jom straha. Strah moè suziti sloboduljudske li~nosti zbog toga {to takveosobe izbjegavaju sve {to je u vezi snjihovim strahom. Osoba takvihograni~enja opreza od izvora strahalak{e podnese i ta suènja slobodenego susret s uzrokom straha. Bo-lesniku je lak{e godinama izbjegavatizubara i trpjeti bol (gastritis: jer nemazdrave zube za dovoljno `vakanjehrane) i ne i}i zubaru. Takve osobemoèmo usporediti s onim ljudimakoji su alergi~ni i ne podnose nekuhranu ili neke tvari u svojoj blizini ilina tijelu. Oni izbjegavaju takvu hranu isusrete s takvim tvarima. To ~ine i uslu~ajevima kada im je ista hrana, aler-gen, ukusna, ili su im mjesta s alerge-nim tvarima lijepa i privla~na. Alergijaje krivac {to oni to ~ine, prisiljeni su naodricanje izbjegavanjem, zbog nesnos-nih tegoba i komplikacija koje se jav-ljaju u susretu s alergenima, bilododirom, bilo uzimanjem hrane ilimirisanjem.

Osobe koje pate od straha obra}ajuse za pomo} lije~niku kada za{titne

mjere popuste ili propadnu, kada sestrah generalizira, a stvari od kojih seosoba pla{i umnoè, ili kada se osobamora susretati s prilikama koje gapla{e. U takvim }e uvjetima osoba,katkad i s manjim strahom ili strahomkao ostatkom iz djetinjstva, potraìtilije~ni~ku pomo}. Iz svega proizlazi daje strah neurotska reakcija, kao po-ku{aj smanjenja unutra{nje napetosti iizbjegavanja uzroka straha, npr. strahod vanjskoga svijeta, od o{trih pred-

meta, situacije, ljudi ili ìvotinja.Bolesnik tako, upotrebom obrambenihmehanizama, osje}aj krivnje i nedo-statak usredoto~uje na ne{to dalekoizvan sebe, {to onda postaje mjestosukoba i optu`be, a ne samo on. Dabismo dobili jasnu psihodinamskusliku zbivanja, potrebna je temeljitaanaliza psiholo{kih zbivanja u razvi-jenoj strah-neurozi. Gotovo svakipredmet, ~in, situacija ili odnos mogupostati izvor i àri{te manifestnefobi~ne neuroze, odnosno fobi~nihneurotskih reakcija.

Svjesna pri~a i svjesni doìvljajstraha, ne{to ~ega se osoba boji, uvijeksu ne{to iracionalno, a ono ima mno-gostruko simboli~no zna~enje, kojepredstavlja nesvjesni unutra{nji bo-lesnikov konflikt. Osoba koja se bojiego-dezintegracije s pojavom burnereakcije, povla~i u sebe napetost ipodlijeè djelomi~noj regresiji. Onaponovno uspostavlja svoj ego-integri-tet, ali na niòj razvojnoj razini.

Mr. sc. George Salebi, dr. med.

524_slog 24/09/03 8:39 Page 24



Najsigurnije je ne prihva}ati njihoveporuke." Naj~e{}e nismo svjesni da jeto vjerovanje projekcija osobne nes-posobnosti za iskreno davanje.

No, mi jako dobro znamo kad namnetko laska, a kad iskreno govori.Cijelim svojim bi}em prepoznajemosnagu neke poruke. Koliko god senetko trudio da odglumi ono {to nemislimo, govor tijela }e ga odati. I zatoprimajte otvorena srca, ponekad }etedobiti "plasti~ne" poruke kojima ne}e-te vjerovati. Kao {to nekad ispljunemotre{nju nakon {to smo je zagrizli iotkrili da je crvljiva, tako to moèmou~initi i s la`nim porukama. To je naj-gore {to nam se moè dogoditi.

Nemoj traìti

Tre}a predrasuda kaè: "Nemojtraìti od drugih i kad ne{to treba{ jerljudi su zavidni. Time }e{ pokazati danema{ ili ne zna{ ne{to {to oni znaju ilimogu. Dat }e{ im mo} nad sobom jerih treba{!"

To je kao da stojite pred zatvorenimvratima. Trebate informacije, ne~ijemi{ljenje, procjenu, dogovor, pomo},saznanje o ne~ijem stanju i doìvljajuili zadovoljavanje svojih potreba, a ne~inite ni{ta. Iako ste svjesni da vi tonemate, a oni iza vrata imaju, ne}etepokucati i pitati da netko ne sazna davam treba. Pa ako netko slu~ajno nai|ei otvori, super, a ako ne, ni{ta.

A {to nam se najgore moè dogodi-ti kad nekoga ne{to traìmo?...Najgore je kad nas IGNORIRAJU.Poruka je: "Ti za mene ne postoji{."No, prije no {to zaklju~imo da nasnetko ignorira, valja provjeriti da li jena{ sugovornik primio informaciju, jermogu postojati o{te}enja, smetnje ilibolesna stanja, koja ometaju pri-manje poruke (npr. ~ovjek slabo~uje). êsto smo toliko zaokup-ljeni svojim mislima i aktivno-stima da ne registriramo informa-cije sugovornika. To ne èlimo,ali ~inimo. Nadalje, va`no je pro-vjeriti da li je osoba u priliciodgovoriti. Tek kad otklonimo temogu}e razloge, ostaju oni emo-cionalni. Vjerojatno postoji nekistari "nenapla}eni ra~un", zbogkojeg osoba ne pristaje na raz-mjenu pa`nje. Dok njega ne

razrije{imo, nova nezadovoljstva }e seumnoàvati.

Druga je mogu}nost da nas netkoljuto, drsko odbije bez obrazloènja.To nije ugodno. No, tim je postupkomnajvi{e rekao o sebi. Ako ga upitamo{to on èli, ne}e se imati protiv ~egabuniti, niti la`no prilago|avati, pa}emo vjerojatno saznati njegovovi|enje i razloge. A kad nas netkoodbije ljubazno i s obrazloènjem, tosamo zna~i da ono {to nam trebamoramo traìti na drugom mjestu.Na{a }e potreba ostati nezadovoljenajednako kao i da nismo ni{ta u~inili.

Dakle, ne traè}i {to nam treba, miimamo u startu ono {to nam se, ako tra-ìmo, najgore moè dogoditi: nezado-voljenu potrebu. Zato, kucajte i naj~e{-}e }e vam otvoriti. A ako ne otvore,poku{ajte isto na nekim drugim vrati-ma. Ono {to jo{ nemate, ne moèteizgubiti.

Traènje, osim toga, ima i svojenali~je. Kada se zanimamo za ne~ijemi{ljenje, procjenu, iskustvo, mi su-govorniku {aljemo poruku: "Ti si oso-ba ~ije mi je mi{ljenje va`no, vjerujemu tvoju procjenu, doìvljavam te kaorealnu, mudru ili osobu punu znanja."Zar to nije kompliment? Mnogi }eljudi jedva do~ekati da nam svojimpona{anjem dokaù da zavre|ujutakvo mi{ljenje o sebi.

Kad se pak zanimamo za ne~ijedoìvljaje, stanja, emocije, mi {aljemoporuku: "Va`no mi je kako se tiosje}a{ i kako ti ne{to doìvljava{.@elim razumjeti tvoj svijet i po{tivatiga." Nije li to izraz pa`nje, pa ~ak ibliskosti?

I, kona~no, ljudi koji vjeruju da jeovo svijet izobilja i da za svakoga ima

dovoljno, traìt }e najbolje za sebe neo{te}uju}i nikoga. Takvo nas vjerova-nje poti~e da prepoznamo najbolje iiskoristimo prilike, koje u protivnomne bismo ni registrirali. Svatko od nasdobiva onoliko koliko smije primiti.

Nemoj odbiti

êtvrta predrasuda kaè: "Prihvatisve {to ti netko daje i u~ini sve {to odtebe netko traì jer }e{ ina~e povrijedi-ti one koji ti se obra}aju."

Ako nam ljudi nude laskanje,zamke za "psiholo{ke igre", emo-cionalne ucjene i neiskrene ili dvos-mislene poruke, imat }emo pravoprovjeriti {to na{ sugovornik stvarnomisli. Ne moramo biti grubi ili otresiti,ali imamo pravo pitati: "[to mi zapra-vo èli{ re}i?", "Kako to misli{!" ili"[to ti to zna~i?" Ljudi od nas imajupravo sva{ta traìti i mogu nam sva{tanuditi, no mi smo ti koji BIRAMO {to}emo prihvatiti, a na ~emu }emo seljubazno zahvaliti. Nekad }e bitipotrebno re}i NE, ali mirno i s jasnimkratkim obrazloènjem. Ina~e }emosami od sebe napraviti @RTVU.

Ako volimo jesti tre{nje, nijenu`no gutati ko{tice.

Vjerojatno ste imali iskustvo da stesami sebe mu~ili razmi{ljaju}i kakore}i NE i kako }e va{ sugovornik na toreagirati, a on je to primio tako prirod-no da ste i sami bili iznena|eni. Bitnoje ne opravdavati se, ve} dati kratko,realno obrazloènje. Kao {to drugimogu iskreno odbiti ako od njihtraìmo ne{to {to za njih nije u redu, imi to smijemo u~initi. Bitno je bitismiren i iskren, i prema sebi, i premasugovornicima.

Nemoj podràvatisamoga sebe

I posljednja predrasuda glasi:"Nemoj maziti i podràvatisamoga sebe. To je egoisti~no,umi{ljeno, nepristojno i ni{ta nevrijedi!"

To je vjerovanje predrasudajer je na~in na koji se odnosimosami prema sebi MODEL drugi-ma. Mi im pokazujemo kako sesmiju i mogu odnositi premanama. Ako se ~esto `rtvujemo zadruge, ti }e drugi nau~iti da je to

524_slog 24/09/03 8:39 Page 23



MALI ODMORSkupni su ìvot i skupna zakonitost u pojedincu. Ne

prihvatimo li to mi{ljenje, moramo pretpostaviti postojanje nekemisti~ne sile koja lebdi nad skupinom i u skupini, stvara

zakone skupine, ali to se ne uklapa u na{ suvremeni pogledna svijet.

Upojedincu je klju~ za sve. Izato ovdje pojedincu i pokla-njamo svu pa`nju. Pojedinac je

svaki od nas, to sam ja. Sve {to trebaupoznati – èlim li razumjeti svijet (alikako svijet oko mene ne razumije sebei ~ovjeka, svatko od mojih poznatiholak{ava svoje probleme na tu|ojnesre}i), to je upoznati sebe, razumjetisebe, osjetiti sebe.

Taj se subjektivizam moè ~initikao preveliko udaljavanje od okoline,od ìvota u zajednici. Protivno tome,ìvot u zajednici ~esto nas udaljava odìvota.

JAÎ POBJE\UJU

Razumjeti ìvot te{ko je u skupiniljudi u kojoj se neprestano sukobljava-ju razli~iti interesi. Prirodno ili nau~e-no spretniji nametnu se skupini, a osta-li ~lanovi prihva}aju tu|e stavove kaosvoje.

Ipak, svatko u sebi nosi svoju priro-du, a priroda je jedina istina koja osje}ada ne{to nije kako valja. U pojedincuse razvija sukob izme|u istina kojesvatko osje}a izvorno u sebi, u svojojprirodi, normi nametnutih od vje{togpojedinca, kojima je svrha da ovladagrupom. ôvjek kao da u sebi osje}akako mora postojati ne{to ljep{e odìvota koji ìvimo. Kao da postoji nekosje}anje na razdoblje kad nije biloproblema. Budu}i da su u mnogim reli-gioznim knjigama pri~e o raju iz koje-ga smo istjerani, ili }emo u njemuboraviti zasluìmo li ga, takva ~e`njaza ljep{im, boljim ìvotom s razlogomse naziva kompleksom povratka u raj.Onoga ~asa kad je ~ovjek po~eo raz-likovati dobro od zla i kad je poku{aorazumjeti, a ne slijediti zakone koji suimanentni postojanju, izgubio je raj.

IVONA, 30-godi{nja ekonomistica,napustila je muà prije dvije godine.Ima k}erkicu. Napustila je muà jer jena{la "~ovjeka svog ìvota". A on, taj~ovjek njenoga ìvota, razveo setako|er od ène, no ima dvije k}erkicekoje oboàva i ne moè bez njih.

Cijeli dan provodi s Ivonom, alinave~er ide spavati svojoj djeci (i biv{ojèni koja ìvi u tom stanu). Ivona jeo~ajna, poku{ava se ubiti, ali to ostajesamo poku{aj. I dalje oboàva svogaizabranika, premda je svjesna kako jerije~ o neodlu~noj osobi koja se nemoè razdvojiti od svoje djece (a mo`dai od svoje biv{e ène). Ivona smatra dana svijetu nema boljega. Iako zna da jenjenoj novoj ljubavi lije~enje potrebnijenego njoj, ona ga voli, pati zbog njega.

IVAN je student, zaljubio se u Bla-ènku, znatno stariju od sebe. Zna zanjenu pro{lost, ne ba{ uzornu, ali i onje na{ao "ènu svoga ìvota". Prestajeobavljati svoje obveze. Kad ga otacpoku{ava upozoriti na nepotrebnostodbacivanja obveza jer nema ni{ta pro-tiv njegove veze s Blaènkom, Ivankaè pla~ljivim glasom: "Ali ja njuvolim, ne mogu bez nje, ni za {to mevi{e nije briga. Znam da sam lud, ludsam za njom."

[to se zapravo dogodilo IVONI iIVANU? Njihova ljubav, sna`na i nera-cionalna, osim vlastite spoznaje te ira-cionalnosti, odnosi pobjedu. Ni{ta nijeva`no, ni uspjeh, ni ugled, ni ìvot,samo ljubav; u njihovu slu~aju –bolesna, neurotska ljubav. LJUBAV sedefinira kao te`nja prema ujedinjava-nju, spajanju. I to spajanje podsje}anas na korigiranje onog odvajanja kadsmo osobnim ro|enjem napu{talimajku i kad smo pogre{nom odlukomizgubili raj. Ljubav je ~e`nja i èlja zapovratkom u raj.

za nas u redu i o~ekivat }e `rtvu iubudu}e. Ako sami respektirate svojepotrebe, po{tuju}i naravno i tu|e, idrugima }e biti sasvim normalno da onjima vode ra~una.

Osim toga, kada ~estitamo samisebi za osobne uspjehe i dobra osje-}anja, mi potkrepljujemo svoj vrijed-nosni sustav i samopouzdanje. Ljudisposobni podràti samoga sebe, nemoraju "otimati" pa`nju i "zara|ivati"priznanja pod svaku cijenu jer susvjesni svoje vrijednosti. Poseban jeoblik samopodr{ke i vjera da smo dioUniverzalnog, da smo voljeni i za{ti-}eni od Boga ili Energije koju ne vidi-mo, ali u koju vjerujemo. To jevjerovanje snaàn, uvijek dostupanizvor snage i utjehe. [to se ~e{}e pod-sje}amo da smo, kako kaè Luisa Hay:"...voljena djeca Svemira koji sljubavlju brine o nama...", to }emo selak{e nositi sa ìvotnim izazovima.

Zabraniti sebi primanje isto je kaoda smo zbog straha od poplavepostavili branu, skre}u}i tok rijeke izo-bilja daleko od sebe. Ili mo`damoèmo dopustiti da nam rijekadonese izobilje, ali od straha da }e namjednom ipak manjkati, stavljamo branuiza sebe. Tada vodostaj po~inje rasti imi, od brige da se ne prelije ili da se neugu{imo, vi{e i ne vidimo {to sveimamo.

I zato: uìvajmo davati i primati,otpustimo suvi{no i napravimo mjestaza novo. Tako }e "rijeka izobilja te}isvim aspektima na{ega ìvota."

Vesna [palj, prof.

PSIHIJATRIJA I PSIHOLOGIJA

524_slog 24/09/03 8:39 Page 20



BIJEG OD STVARNOSTI

Potreba za spavanjem tako|ermoè biti prirodna te`nja k povratku uraj. Uzimanje alkohola, droga irazli~itih uspavljuju}ih lijekova nijeni{ta drugo nego bijeg od stvarnosti.To je bijeg od boli ovoga ìvota, bijegu ne{to {to pruà potpuni mir i {to namosigurava ~vrsto zatvorena vrata i pro-zore prema okrutnim olujama svako-dnevnog ìvota, pa makar i uz cijenusamoodricanja. Jer, poznato je da usnu, pijanome ili drogiranom stanju,prestajemo biti svjesni svog postoja-nja.

Taj je sukob izvor nezadovoljstva,osje}aja ìvotne nedostatnosti, depre-sije i proma{enog ìvota. @ivot jeproma{en kad pojedinac nije realiziraosamoga sebe.

Premda smo jednaki sustavi, svakiod nas ipak ima neke malene speci-fi~nosti koje traè svoje ostvarenje, ato osobno doìvljavamo kao realizaci-ju sebe. Koliko li je samo ljudi ìvjeloda bi ostvarilo tu|u zamisao, koja se~esto za njihov svijet pokazalapogre{nom.

Upoznati te zablude u kojimaìvimo, upoznati tu|e, parazitne idejeu sebi, razumjeti nagone, skrivene izafasade visokomoralnih ciljeva, zna~ipripremiti se za novi korak. A u ~emubi se sastojao taj novi korak? Moramoznati {to zapravo èlimo.

ZA[TO SAM NAPISAO OVAJ^LANAK

To sam pitanje postavio zato {tosam ~esto nalazio ljude koji su vrijed-no i odano, danima i mjesecima radilineki posao, a da nisu znali za{to i skojim ciljem. Ponekad je ~ovjek isvjestan da radi posao bez ikakvasmisla. Va`no je da se radi. Osnovnismisao i cilj vidi u radnome procesuobrade neke materije. Cilj je u procesu,u akciji, a ne u rezultatu. Tada su i na{ao~ekivanja druk~ija, tada je na{apa`nja usmjerena na proces koji traje ikoji nas neprestano ispunjava zado-voljstvom. U protivnomu, kada nepre-stano o~ekujemo neko ostvarenje,pogled nam je usmjeren u neki cilj, ado njega nikako ne stièmo pa smonezadovoljni. Vidimo, dakle, isti po-sao, a zadovoljstvo ovisi samo o pris-tupu: gledamo li na cilj koji nikad ne

KAD BIH MOGAO...

Kad biste mogli otkloniti ono {tovam u ìvotu smeta, isklju~uju}ibolesti, i kad biste mogli ostvariti {toèlite, kako biste postupili?

Ljudi znaju samo da èle da im seukloni simptom. [to bi promijenili uìvotu, to je ne{to o ~emu nisu razmi-{ljali. Nije sva~ija patnja rezultat samoneostvarene bra~ne zajednice, gubitkaroditelja, ili poslovnog neuspjeha.Svatko ima svoje specifi~ne, suptilnepotrebe i samo svoja mjesta osjetljivana odre|ene utjecaje.

Mnogi tzv. zdravi ljudi pro|u cijeliìvotni put, a ne znaju kamo su i{li iza{to su i{li. Bili su nezadovoljni, nes-retni, bunili su se, vodili o{tre raspravezbog nepravde, nepo{tenja, ali nikad senisu sastali sa sobom da se pitaju:"Dobro, èlim li ja zapravo to za {to seborim? I {to }u s tim kad se izborim?"Tek kad se netko razboli na svomekaoti~nom putu i do|e psihoterapeutu,

dostièmo jer ga nemamo definiranogaili gledamo na proces, na neprekidnirad. Potreba za definiranjem cilja koje-mu teìmo va`na je da pravodobnoprekinemo ne{to {to radimo iz navike,ili da barem promijenimo smjer.

prvi se put na|e u situaciji da si postavipitanje: ÊMU SVE TO? Tad seupla{i, ne èli priznati sebi kako jedosad samo i{ao. Svi idu pa je i{ao ion. Svi su se bunili pa se bunio i on.

Sad vidi da si nikad nije postavioosnovno ìvotno pitanje: "[to zapravoèlim u ìvotu?"

Koja je namjena ovoga teksta?Djelomi~no smo ve} dosada odgovorilina to na nekoliko mjesta. Prvi je ciljpostaviti dijagnozu, ne samo bolesnom~ovjeku ili bolesnom dru{tvu, nego isvakoj zdravoj jedinki, koja moè imatisvoju dijagnozu. Treba razotkriti mno-ge pojave koje u ìvotu smatramo vrli-nama, treba razumjeti mnoge te`nje.Temeljni je cilj prepoznati one naj-sna`nije porive koji su zapisani nesamo u na{oj biolo{koj prirodi, nego sutemelj egzistencije uop}e. Impulsi kojiizlaze ih tih izvora najsna`niji su poti-caj za gotovo sve aktivnosti.

Drugi je cilj da se nakon razumije-vanja sebe razvije u pojedincu dimen-zija li~nosti, {to }e pobolj{ati kvalitetuljudske jedinke. Kad se ne{to tako go-vori, poneki kritizer ne propusti prilikuda upozori na opasnost kako se èlistvoriti nad~ovjeka. Ta je rije~ unedavnoj povijesti optere}ena mnogimnegativnim ocjenama. S pravom, akosu posrijedi iskrivljene staze kojima sevodio taj nad~ovjek. Ne smijemo bitiparola{i i zbog pogre{nog koraka cijeliput ozna~iti pogre{nim. Ako mojneprijatelj jede jabuku, ho}u li zbogtoga jabuku proglasiti neprijateljskomhranom i zabraniti je? Smatram da zatakvo {to ~ovjek mora biti jako glup ilivrlo zlonamjeran. Ili pak ne mora bitini glup ni zlonamjeran, nego lijen.Proglasit }u ne{to korisno kao povijes-no neprihvatljivo i tako }u biti oprav-dan pred sobom da ne moram kretatina te{ke putove. Danas, kad smo zbu-njeni padom starih vrijednosti ipo{tivanjem ve} davno odba~enih sla-bosti, ne moèmo izgraditi svojuli~nost samo od ostataka pro{losti.

Upoznali smo neke skrivene istine ineke manje poznate nagone egzisten-cije. Naime, budu}nost nije u daljemnapretku tehnike, ni u nekim revolu-cionarnim promjenama u dru{tvu.Budu}nost je u tim klicama novihdimenzija li~nosti.

Mr. sc. George Salebi, dr. med.

524_slog 24/09/03 8:39 Page 19



STRES

ÔVJEKOV NAJVE]INEPRIJATELJ

[to je stres? Po narodu, to je ako brinete zbog novca, zbog posla, ako vas ne{to ti{ti, brinete sezbog bolesne majke itd. Za tijelo, stres je {iri pojam od briga. Za njega je stres i kad dobijete

unapre|enje na poslu, kad vam na putu pukne automobilska guma, kad vam se razboli ku}niljubimac, kada vam do|u gosti i ostanu kod vas sedam dana, kada odete na muving i

zaruìte do jutra, kada vam isporu~e kupljeni namje{taj. Svaka je ta situacija stres.

Mnogi ljudi nose u sebi ogromne koli~ine stresa, a da toganisu ni svjesni, jer stres su sretni i tu`ni doga|aji. Svakapromjena (pozitivna ili negativna) stres je za organizam.Promjene u svakodnevici ili u fizi~kom zdravlju stresogenesu, bile one zami{ljene ili stvarne.

Vrste stresa:1. Emocionalni stres – svako raspravljanje, neslaganje ili

konflikt stvaraju promjene u osobnom ̀ ivotu i prema tome sustres.

2. Bolest – prehlada, prijelom ruke ili noge, svaka infek-cija, bol u le|ima, upala mi{i}a – sve su to promjenezdravstvenog stanja i stres.

3. Tjelesno naprezanje – najve}i je izvor stresa. Onima{to rade 16 sati dnevno, skra}uju radno vrijeme za odmor,presu{uje energija, prije ili kasnije tijelo slabi, dolazi do izne-nadne bolesti, koja s pogor{anjem prelazi u kroni~nu ili ne-izlje~ivu bolest (povi{eni krvni pritisak ili diabetes mellitus).

4. Faktori okolineVrlo hladna ili vrlo topla klima, kao i ~este promjene vre-

mena, stresogeni su. Zaga|enje zraka i razli~iti otrovi kojimasmo izloèni stresogeni su jer stvaraju unutarnje promjene uorganizmu.

5. Pu{enjeOno izaziva emfizem i kroni~ni bronhitis, aterosklerozu,

kroni~no trovanje uglji~nim monoksidom i rizik oboljenja odbilo kog tumora pove}an za 50%.

6. Hormonski faktoriPubertet (naglo pove}anje koncentracije spolnih hormona

u organizmu), predmenstrualni sindrom (PMS) (nagli privre-meni manjak ènskih hormona), trudno}a (porast koncen-tracije ènskih hormona), postporo|ajno doba (manjak hor-mona u odnosu na period trudno}e), menopauza (postepenadegresija koncentracije hormona) i osobne promjene hor-monskog stanja organizma veoma su stresni.

7. Preuzimanje odgovornosti za tu|e pona{anjePri tome organizam dolazi u stanje manjka ili gubitka

kontrole, {to stvara velik stres za organizam.8. Alergijske reakcijeAlergija je stres jer izaziva velike promjene u organizmu i

ogromno tro{enje energije imunolo{kog sustava u borbi sa

stranim tijelom ili otrovom. Kad se tijelo sretne sa stranimtijelom koje smatra otrovom, poku{ava ga se osloboditinapadom ili neutralizacijom. Ako je u nosu, on curi i postajenadraèn; ako je u plu}ima, ona se steù; ako je u èlucu, jav-ljaju se napadi povra}anja ili osip po cijelom tijelu; ako je nakoì, ona dobiva osip ili crvenilo.

Skala izloènosti stresu

Stresne situacije de{avaju se svakome od nas i na osnovinjih moèmo ocijeniti akumulirani nivo stresa, ako se zbrojepoeni za sve situacije doìvljene u posljednjih godinu dana. 100 – smrt supru`nika,60 – razvod, menopauza, odvajanje od supru`nika, zatvor-

ska ili uvjetna kazna, smrt blièg ~lana porodice,45 – va{a ozbiljna povreda ili bolest, zasnivanje braka ili

ìvot u zajednici s partnerom, otkaz na poslu,40 – pomirenje u braku ili u bliskom odnosu, umirovljenje,

promjena zdravstvenog stanja ~lana porodice,35 – rad duì od 40 sati tjedno, trudno}a ili ostajanje u dru-

gom stanju, problemi u seksualnom ìvotu, prinova uporodici, promjena uloge na poslu, promjena finan-cijskog stanja,

30 – smrt bliskog prijatelja, promjena u u~estalosti sva|a sasupru`nikom ili ìvotnim partnerom,

25 – uzimanje hipoteke ili ve}eg zajma, vra}anje hipotekeili ve}eg zajma, spavanje no}u kra}e od 8 sati, promjenau odgovornosti na poslu, problemi s rodbinom ili dje-com, postizanje osobnog uspjeha,

20 – supru`nik po~inje ili prestaje raditi, po~etak ili kraj{kolovanja, promjena stambenih prilika, gosti na neko-

524_slog 24/09/03 8:38 Page 16



liko dana, promjene u broju stanara u stanu, renoviranjestana, promjena ìvotnih navika (dijeta, vje`banje,pu{enje), kroni~na alergija, problemi sa {efom,

15 – promjena broja radnih sati ili promjena u radnoj okoli-ni, preseljenje u drugi stan, predmenstrualni period,promjena {kole, promjena u religijskim aktivnostima,promjene u socijalnim aktivnostima,

10 – manji financijski zajam, promjena u broju porodi~nihokupljanja, godi{nji odmor, sezona zimskih praznika,

5 – manji zakonski prekr{aj.

Vrlo je va`no obuhvatiti sve doga|aje tijekom godine, jerneki zna~ajniji doga|aji stvaraju u~inke koji utje~u na duìvremenski period – to je kao pu{tanje grude snijega niz pla-ninu. Nakon prvog udara, javljaju se naleti ili valovi ponov-ljenog stresa. Ako je ukupni zbroj 250 ili ve}i, ~ak i s nor-malnom tolerancijom stresa, smatraju se "prestresiranim",kao i osobe s niskom tolerancijom stresa sa zbrojem od 150i vi{e. U stanju u kojem trpite velike koli~ine stresa, lakomoète oboljeti, a u kom dijelu tijela }e se to dogoditi zavisiod toga koji su organi osjetljiviji ili ugroèniji zbog nekogdrugog razloga (zbog kroni~ne bolesti, genetske predispozi-cije, trenutnog slabijeg funkcioniranja i sl.). Naj~e{}i supokazatelji osjetljivosti ili ugroènosti stresom nekih organa:

– gastrointestinalni sustav – ~ir, gr~evi, dijareja, ileitis, kolitis,– sustav `lijezda s unutra{njim lu~enjem – poreme}aji u radu

{titnja~e,– kardiovaskularni sustav – visoki krvni tlak, infarkt, aritmija,– imuni sustav – smanjena otpornost organizma na infekcije i

neoplazme, – mozak – umor, bolovi i probadanja u glavi, napadi pla~a,

depresija, anksioznost, poreme}aji sna, insult.

Kada je nivo stresa toliko visok da se javlja nedostatak"sretnih poruka" i poreme}aj u funkcioniranju neurotrans-mitera, ulazite u stanje "prestresiranosti" i tada "biolo{ki sat"prestaje raditi pa imate problema s nesani-com, budite se umorni, osje}ate manjakenergije i niste zainteresirani za vanjskisvijet, javljaju se bolovi i probadanje ugrudima, le|ima, ramenima i vratu,imate neugodan osje}aj u cijelomtijelu, smanjuje se osje}aj ìvotneradosti i stvari koje su vas prijeradovale sada vas ne interesiraju;ophrvani te{ko}ama, osje}ate sedepresivno ili anksiozno, po~i-njete tugovati, dobijate napadepanike i zabrinutosti za svojezdravlje ako gubite dah ili vasprobada u predjelu srca. Moratekontrolirati stres na najboljimogu}i na~in jer je to jedinina~in koji vodi k zdravlju iìvotnoj radosti.

Petar Radakovi},dr. med.

SPOLNI @IVOT UBUDU]NOSTI

BEZ DODIRAEngleski evolucijski biolog Robin Baker, u

svojoj knjizi "Budu}i seks - budu}nost na{egseksualnog pona{anja", pi{e da }e ve} za

nekoliko desetlje}a seks i razmnoàvanje bitime|usobno odvojeni. Razmnoàvanje }e biti

mogu}e nezavisno od starosti i ljubavi, aseksualnost }e igrati mnogo ve}u dru{tvenu

ulogu nego danas.

Nagon za promiskuitetom biolo{ki je dubokousa|en u ~ovjeka, ali ve}ina ljudi odri~e ga sezbog straha od seksualno prenosivih bolesti ili

zbog straha od neèljene trudno}e. Oba ta straha razvo-jem reproduktivne medicine bit }e stavljena po kontrolu.Baker predvi|a da }e oko 2060. godine svaka druga bebabiti za~eta u epruveti. To }e biti doba "reprogenetike", tj.stapanja reproduktivne medicine i genetike, pa }e se u tojbiotehnolo{koj eri traìti "beba po mjeri", za~eta bezspolnog odnosa, a prema èljama roditelja bit }e gene-ti~ki "optimizirana".

Razdvajanje seksa i razmnoàvanja imat }e daleko-se`ne posljedice za seksualnost, obitelj i dru{tvo.

U svojoj knjizi "Osma sfera budu}nosti", njema~kiistraìva~ Matijas Horks navodi da se u SAD-u sve ve}ibroj djece za~inje u epruveti. Cijena jednog in vitrooplo|ivanja je 10.000 dolara, za dodatnih 1000 dolaradobiva se dijete uz pomo} nekog davaoca sperme, a akovam je potrebna jo{ i tu|a jajna stanica, tro{kovi se penjuna 15.000 dolara. Neplodni parovi mogu usvojiti dubokozamrznute embrione po cijeni od 5000 dolara i oni sezatim implantiraju u maternicu pomajke. Iznajmljenamajka pristaje da uz odre|enu naknadu donese na svijetumjetno za~eto dijete nekog heteroseksualnog ilihomoseksualnog para, a taj honorar po djetetu obi~noiznosi 16.000 - 20.000 dolara. Javljaju se i nove repro-dukcijske mogu}nosti, jer }e ène imati mogu}nost danjihove jajne stanice budu zale|ene u fazi najvi{e inajsigurnije plodnosti (otprilike u 20. godini), {to }e imomogu}iti da sa~uvaju svoju reprodukcijsku sposobnostdo njihovih kasnih godina. I mu{karci i ène, genetskimaterijal potreban za vlastitu reprodukciju mo}i }e kupo-vati slobodno na trì{tu. Stotine banaka sperme ve} danasnude sjemenski materijal klasificiran prema izgledu, tje-lesnoj gra|i, obrazovanju i inteligenciji davalaca. Stotinebanaka jajnih stanica cvjetaju u SAD-u, Belgiji,Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Italiji i u jo{ nekim zem-

524_slog 24/09/03 8:38 Page 15



ljama. Horks smatra da }e se teniski asovi, nobelovci,~uveni modeli, slavni pjeva~i i nogometne zvijezde mo}irazmnoàvati kao nekada{nje pa{e i kneèvi, prodaju}isvoj genetski materijal onima koji najvi{e plate.

Po Bakeru, plodnost i razmnoàvanje postat }e pot-puno nezavisni jer }e mu{karci mo}i s mu{karcima i ènesa ènama transferom gena dobiti dijete. Kad nekihomoseksualni mu{ki par bude èlio imati dijete, stani~najezgra partnera u{prica se u jednu jajnu stanicu (dona-torsku), oslobo|enu jezgre, oplodi se spermijem drugogpartnera i takav, u epruveti nastali fetus mo}i }e rasti irazvijati se u iznajmljenoj majci - porodilji ili u umjetnojmaternici. âk }e se i pokojnici mo}i razmnoàvati jer sesjemenom iz testisa mrtvaca moè oploditi neka iznajmlje-na porodilja.

Neudate ène ili neplodni parovi mo}i }e usvojitiduboko zale|ene embrione.

Novi tip obitelji

Sada{nji tip obitelji mijenja se. G. 1994. u Italiji je 63-godi{nja èna rodila dijete. Preko 30.000 beba iz "retorte"ra|a se godi{nje {irom svijeta. U oùjku 2000. g. jednaèna iz Los Angelesa donijela je na svijetu bebu za~etuspermom mrtvog mu{karca (umro je 1997. g., a sjeme muje bilo po smrti uzeto i duboko zamrznuto). Stotineembriona (po cijeni od 5000 dolara) implantiraju se umaternice pomajki, a i umjetna maternica nije izvanmogu}nosti znanosti. Ta nova genetika i reprodukci-jskomedicinska realnost izmijenit }e obitelj, a kao poslje-dica toga nastat }e raznovrsnost uzajamnih odnosa part-nera i novi oblik seksualnosti. Za{to da ~ovjek ne zasnujeobitelj s osobom koju voli, ali ga erotski ne privla~i? Za{tone voditi seks s poèljnom osobom, a s davaocem sjeme-na, uz odobrenje bra~nog partnera, dobiti dijete i takoporodicu "obogatiti" stranim genetskim materijalom?Za{to ne prodati strancima svoj genetski materijal? Za{tou budu}nosti roditelji ne bi izme|u tisu}a prenatalnihgenetskih testova "selekcionirali" djecu prema idealnomgenotipu? Po Bakeru, tako }e nastajati "sposobniji" i nor-malniji ljudi, jer }e se ra|ati samo "èljena djeca". Kadmu{karac i èna uskladi{te u depoima svoju spermu i jajnestanice, time osiguravaju rasplod, mogu se podvrgnutisterilizaciji, jer }e èljena djeca dolaziti iz epruvete, asvatko }e se mo}i odati ~istom ~ulnom uìvanju. Sve }emanji broj mu{karaca kao davalaca sjemena za~injati sveve}i broj djece i sve }e ve}i broj èna mo}i birati idealnoggenetskog partnera za za~e}e svog "djeteta po mjeri".ê`nja za ljubavi, nje`no{}u i seksualnosti ne}e pri tomepostati uska, jer mi smo biolo{ki programirani da se upus-timo u partnerstva u kojima na{a potreba za nje`nostimoè da se iìvi, ali to nema vi{e nikakve veze s djecom.

Doba ~ulnog uìvanja

Mu{karci i ène u ovom stolje}u mo}i }e slobodnijeizraàvati svoje osje}aje, uìvati u seksu s vi{e partnera i

mijenjati ih po volji i po potrebi. Rizici neèljene trudno}ebit }e eliminirani, pa ne}e postojati nikakvi razlozi zasklapanje braka. Trend sama~kog odgajanja i podizanjadjece ubrzat }e se. Molekularni biolog Li Silver s Prinstonuniverziteta, u knjizi "Klonirani raj", predvi|a razdvajanje~ovje~anstva na dvije grupe: grupu osoba "bogatih geni-ma", koji se mogu razmnoàvati optimiziraju}i nasljednodobro svoga potomstva, i grupu "prirodi prepu{tenih" (na-turalci), koji se razmnoàvaju na staromodan na~in. Seksje za osobe "bogate genima" avantura ~istog ~ulnog uìva-nja, a za~e}e postaje prora~unat ~in razuma i debljine nov-~anika. Eti~ke, socijalne i pravne konsekvence nove repro-genetike do sada nisu istraène. Matijas Horks smatra:"Prinuda da se partnerstvo, doìvotna seksualnost i rodi-teljstvo stalno odràvaju u jednoj socijalnoj jedinici – tajveliki idealizam sada{njosti i{~eznut }e, ali to bi mogloobitelj samo rasteretiti, a ne razoriti je." Robin Baker pesi-misti~no rezonira: "Raspadanje na{ih vrijednosti ve} je upunom tijeku. Mi samo jo{ nismo dovoljno po{teni da topriznamo."

Petar Radakovi}, dr. med.

524_slog 24/09/03 8:38 Page 12



Suvremena medicina istraùje drevne metode lije~enja

LLLL JJJJ EEEE KKKK OOOO VVVV IIII TTTT IIII DDDD OOOO DDDD IIII RRRR RRRR UUUU KKKK OOOO MMMMDa dodir rukom moè biti ljekovit, "upisano" je u kolektivnu svijest mnogih naroda svijeta.

Kada majka osjeti da njeno dijete boli trbuh, odmah }e mu – instinktivno – staviti dlan rukena njega i nje`no ga masirati. U ve}ini slu~ajeva taj pradavni oblik prirodnog iscjeljivanjadonosi osobi koja trpi od bolova znatno olak{anje, a – nerijetko – i potpuni nestanak boli.

Pomaè li u tom slu~aju sam dodirruke ili masaà, za bolesnika nijeni bitno. Jer, ne zaboravimo, bo-

lesna osoba èli samo jedno – biti zdra-va.

I odrasla osoba, ako je boli glava ilineki drugi dio tijela, stavit }e ruku nabolno mjesto s ciljem smanjenja tegobe.I taj oblik samoiscjeljivanja u mnogimslu~ajevima donosi olak{anje. U mno-gih naroda, naro~ito onih na niòj civi-lizacijskoj razini, dodir rukom je, upravilu, prva pomo} za otklanjanje bolo-va. Razvojem, {kolska medicina jeljekoviti dodir ruke zaboravila i, na-àlost, potpuno eliminirala iz svogadjelokruga rada.

Terapija dodirom, obi~no dlanovimaruku, poznata je od davnine. Taj oblikiscjeljivanja provla~i se kroz brojnemetode prirodnog lije~enja – od obi~-nog rukopologanja do raznih oblikamasaè.

I u bolnicama, to vrlo dobro znaju ilije~nici i bolesnici, dodir rukom imaterapijski u~inak. Rukovanje lije~nika spacijentom, stavljanje ruke na boles-nikovo ~elo ili nje`ni prelazak rukom ponjegovu licu imaju djelotvoran u~inak.Ako u tom slu~aju i ne dolazi do nekog"prijenosa pozitivne energije", lije~ni-kov dodir, zasigurno, kod bolesnikauzrokuje snaàn psiholo{ki efekt, {tomoè autosugestivno djelovati na samo-iscjeljenje bolesnog organizma.

[KOLSKA MEDICINA JESKEPTI^NA, ALI...

Suvremena, {kolska medicina svesvoje metode lije~enja temelji na provje-renim i dokazanim postupcima. Sve {tose ne moè znanstveno, pokusima ili ulaboratoriju, nepobitno dokazati usvakom istovrsnom slu~aju, u pravilu,{kolska medicina ne prihva}a.

Kada se spomene metoda iscjelji-vanja dodirom ruke, najve}i dio suvre-menih lije~nika naprosto }e odmahnuti

rukom kao da se radi o obi~nim "bab-skim pri~ama". Me|utim, ima lije~nikakoji }e priznati da u metodi lije~enjadodirom ruke "ima nekog vraga" iakone znaju o kakvom se mehanizmu is-cjeljivanja radi.

Kada govorimo o ljekovitom iscjelji-vanju dodirom ruke, svakako je zani-mljivo prisjetiti se istraìvanja ameri~kelije~nice dr. DOLORES KRIEGER,koja je na newyor{kom sveu~ili{tu svo-jedobno predavala predmet "Njegabolesnika". Terapijski dodir, isti~e dr.Dolores Krieger, povezuje jednostavniiscjeliteljski pristup sa strogo{}u isnagom moderne znanosti. Ona je broj-nim pokusima utvrdila da se u bolesnikaposlije bioenergetske terapije, odnosnonakon rukopolaganja, zna~ajno pove}a-va razina hemoglobina koji, kao sas-tavni dio crvenih krvnih stanica, tijelomraznosi kisik. Dakako, pove}ana razinahemoglobina donosio do svake stanicevi{e kisika i tako omogu}uje organizmustvaranje vi{e stani~ne energije pa je iiscjeljivanje tada ubrzano.

Glavna je terapijska vrijednostbioenergetskog dodira, drì dr. DoloresKreiger, u tome {to se moè primijenitina svakom bolesniku, bez obzira navrstu bolesti ili lije~enja.

Ta ameri~ka lije~nica i znanstvenica,u pokusima terapijsko dodira ruke,uklju~ivala je, kao kontrolu, vi{e tera-peutkinja – medicinskih sestara kod

istog (ili razli~itih) bolesnika. Labo-ratorijska provjera razine hemoglobinau krvi bolesnika, nakon terapije dodiraruke, pokazala je da svaka terapeutkinja,bez iznimke, postiè isti ili sli~anu~inak.

Istraìvanje dr. Dolores Kriegerpokazuje niz elemenata koji otvarajuvrata nastavku istraìvanja metode is-cjeljivanja dodirom ruke.

Prvo: ako se nakon dodira terapeu-tove ruke s bolesnikom kod bolesnikamijenja razina hemolobina u krvi, ondaje to dokaz da dodir jednog ljudskogtijela utje~e na drugo.

Drugo: promjene nakon terapijskogdodira ruke doga|aju se kod svakogbolesnika, {to zna~i da je put "prijenosaljudske energije" isti kod svake jedinke.

Tre}e: ~injenica da svaki terapeututje~e na promjenu razine hemoglobinau krvi bolesnika nepobitno obara tezunekih bioenergoterapeuta (na{ih i stra-nih) kako samo neki (odabrani, bogom-dani) ~udotvorni iscjelitelji mogu svo-jom bioenergijom lije~iti bolesne ljude.Jednom rije~ju, gotovo svatko bi mogao,dakako, uz odre|ene uvjete, biti uspje-{an rukopolagatelj, odnosno biote-rapeut.

BITNO JE SUDJELOVANJETERAPEUTA I BOLESNIKA

Prilikom eksperimenta utvr|ivanjau~inka rukopolaganja dr. DoloresKrieger saznala je da je efekt dodirarukom bolji, odnosno pove}anje razinehemoglobina ve}e ako u eksperimentuaktivno sudjeluju terapeut i bolesnik,odnosno ako su oboje usredoto~eni naisti proces. Ako bolesnik vjeruje ubioterapeuta, odnosno u u~inak rukopo-laganja, onda }e i pove}anje razinehemoglobina u krvi biti ve}e.

O psihi~koj vezi izme|u terapeuta,iscjelitenja ili lije~anika i bolesnikateorijski govore brojne metode lije~enja.I suvremena medicina priznaje da se

524_slog 24/09/03 8:38 Page 11



To je velik izazov za hitnu medi-cinsku slu`bu: smanjiti smrtnosti invalidnost tako da se unesre-

}enima {to prije pruì medicinskapomo} i da ona po stru~nosti bude {tokvalificiranija, kako na mjestu nesre}e,tako i stizanjem u {to kra}em roku upotrebnu visokokvalificiranu hospital-nu ustanovu. To stvara velik pritisak natransport {to ga provodi hitna medicin-ska slu`ba. Duge kolone vozila u obasmjera mogu jako usporiti transportautomobilima hitnih slu`bi. Uz to, imasituacija kada ne postoji mogu}nosttransporta automobilima: nedostupneplanine, more, otoci, te`nja da se une-sre}eni ili bolesni {to brè dovezedirektno u hospitalnu ustanovu. Utakvim slu~ajevima skoro je jediniizbor transport helikopterom, iako semora strogo uzeti u obzir nedostatkevo`nje helikopterom koji za unesre-}enoga/bolesnika ne moraju biti zane-marivi.

ORGANIZACIJA TRANSPORTA

Dobrom organizacijom, koja rezul-tira dobrom povezano{}u lokalnih iregionalnih sredi{ta medicinskih punk-tova za pruànje hitnih intervencija,moè se u kratkom vremenu donijetiodgovorna i ve}inom ispravna odluka otome za koga je potreban helikopterskitransport. Najbolje je da takvu odlukudonesu visokostru~ni specijaliziranilije~nici, npr. anesteziolozi, reanima-tolozi, lije~nici urgentne medicine. UHrvatskoj je u nastajanju projekt s~etiri regionalna centra – Split, Pula,Zagreb, Osijek. Svaki bi trebao imatisvoj helikopter, i to pravi medicinski.

Brojni lokalni centri su u domovi-ma zdravlja, s njihovom hitnom slu`-bom, uz magistralne putove. Oni suprvi informirani, s odre|enim pitanji-ma o detaljima stanja unesre}e-nih/bolesnih, po to~noj shemi pitanja.Oni se dobrom komunikacijskom mre-òm povezuju s visokostru~nim regio-nalnim centrima, gdje se donosi odlukao potrebi transporta helikopterom.Regionalni centri veza su s helikopter-skom slu`bom. Do po~etka Domo-vinskog rata u nas je bio samo jedanpravi sanitetski helikopter, u VelikojGorici kraj Zagreba. Sada su na raspo-laganju samo policijski ili vojni heli-kopteri, koji nisu gra|eni po zahtjevi-

postiù bolji rezultati, a pacijent brèozdravljuje ako vjeruje u lije~nika imetodu lije~enja. Mnogi teoreti~ari ipraktira~i iscjeljivanja ili lije~enja isti~uda pacijent mora aktivno sudjelovati uterapijskoj metodi – ako èli osjetitidobrobit ozdravljenja.

Holisti~ki, cjelovit pristup zdravlju~ovjeka podrazumijeva psihofizi~kolije~enje. Praksa je nepobitno dokazalada oni bolesnici koji aktivno sudjeluju uvlastitom ozdravljenju postiù najboljerezultate iscjeljivanja. Pacijent koji nevjeruje u svoga lije~nika ili iscjelitelja,koji sumnja u farmaceutski pripravak, ilije skepti~an u pogledu rezultata medicin-skog zahvata, sam sebe osu|uje nabolest, po~esto i s najteìm posljedica-ma. Naprotiv, oni (i najteì) bolesnicikoji vjeruju u svoje ozdravljenje, bivaju"~udesno" izlije~eni iako su njihoviznanci, s istom bole{}u, oti{li na put bezpovratka.

Holisti~ki pristup zdravlju budu}-nost je medicine. Istodobnim lije~enjempsihi~kog i fizi~kog tijela postiù senajbolji rezultati.

ISTRA@IVATI ILI ZABORAVITI

Znanost je, u pravilu, skepti~na iobvezno sve vi{estruko provjerava prijenego {to ne{to prihvati. Takav pristuptreba imati i kod razmatranja svakemetode prirodnog lije~enja. Drìmo dane bi trebalo biti dileme kod postavljanjapitanja – istraìvati ili zaboraviti eks-perimente ameri~ke lije~nice dr. DoloresKrieger o ljekovitom dodiru ruke.

Razumljivo, dokazivanje dr. DoloresKrieger o pove}anju razine hemoglobi-na nakon terapije dodirom ruke samo je

jedan segment istraìvanja bioterapije,jer u~inaka moè biti i vi{e.

Brojna svjedo~anstva na{ih i stranihbioenergoterapeuta nakon primjenerukopolaganja, ako i ne potvr|ujuuspje{nost iscjeljivanja dodirom ruke, usvakom slu~aju barem bi trebalapotaknuti medicinsku znanost da tojprastaroj metodi iscjeljivanja posvetidu`nu pozornost i provede strogo kon-trolirana istraìvanja.

Dok znanost o metodi iscjeljivanjadodirom ruke ne kaè svoju stru~nurije~, dotle }e razni (kvazi) iscjeliteljiskupo prodavati "maglu" i sijati la`nunadu, obi~no najteìm bolesnicima.

Za terapiju dodirom ruke zdrav-stvene ustanove imaju najbolje uvjete.Uz lije~nike i laboratorije, medicinskeinstrumente i medicinsko znanje, bole-snicima bi terapija dodirom ruke moglabiti dopunska metoda u cilju ozdravlje-nja.

Rukopolaganje – kao iscjeliteljskametoda, bez obzira tko bio terapeut, {kol-ska medicina bi trebala prihvatiti kaoistraìva~ku mogu}nost iscjeljivanja, a otoj metodi valjalo bi educirati i budu}elije~nike.

Razumljivo je {to se medicinski studijtemelji na odavno utvr|enom programu ipredmetima koji se samo povremeno (neuvijek i brzo) oboga}uju novim sadr-àjima. Uvo|enje novih predmeta i novihsadràja u studij medicine dug je i,po~esto, te{ko ostvariv put.

Eksperimentiranju s neizvjesnimrezultatima znanost nije sklona. Razu-mljivo, za svako istraìvanje potrebno jeosigurati novac i njega, naj~e{}e, imasamo za provjerene i opravdane progra-me.

Stoga je te{ko o~ekivati da }e se u nasuskoro pri}i istraìvanju efekta dodiraruke, odnosno potvrdi primjene rukopo-laganja i u na{im slu`benim zdravstve-nim ustanovama.

Dok se to ne ostvari, rukopolaganje}e primjenjivati zdravstveno needuciraneosobe, u nekim svojim "salonima za ma-saù", ili zdravstveni radnici u svojim pri-vatnim ambulantama ili klinikama.

Kad osjeti konkurenciju i oduzimanjepacijenata, onda }e i slu`bena medicina,od znanstvenika do prakti~ara, upozora-vati na problem i boriti se protiv "ile-galnog zdravstva", ali ni tada, naàlost,ne}e pozivati na suradnju i nuditimogu}nost istraìvanja.

Borislav Ostoji}

524_slog 24/09/03 8:38 Page 8



{iri zrak u èlucu i plin u crijevu. Pridizanju se smanjuje koncentracija kisi-ka u kabini, pa se zato smanjuje ikoli~ina kisika u krvi i stanicama.

Zaklju~no se moè re}i da se, una-to~ o~ekivanim i neo~ekivanim proble-mima tijekom leta, njihovi u~inci skorouvijek mogu zanemariti, pogotovo uspecijalnom medicinskom helikopteru,uz vrhunski izobraènu pratnju. Upravilu, u sudbonosnim situacijamahelikopter je najbolji izbor za transportnajugroènijih unesre}enih/oboljelih.

Prim. Ivica Ruì~ka, dr. med.

Slika 2.

HELIKOPTER U HITNIM MEDICINSKIM INTERVENCIJAMA

NEUDOBAN ALI NAJBR@ITijekom ljetne turisti~ke sezone i u vrijeme produènih vikenda promet na cestovnim

magistralama natprosje~no je gust, voza~i nestrpljivi, te zato prometne nesre}e u~estale. U Hrvatskoj je smrtnost u tim nesre}ama dva do tri puta ve}a nego u razvijenim

zemljama – 20 poginulih na 100.000 stanovnika.

tijekom leta, treba {to vi{e intervencijana pacijentu izvr{iti van helikoptera,npr. imobilizaciju, stavljanje infuzije.Temperatura je u kabini oko 18oC.Lije~nik rukuje to~kastim reflektoromkoji na pacijentu stvara polje osvjetlje-nja veli~ine 100 mm. U helikopteru jestalno kofer s priborom i lijekovima, idefibrilatorom za sr~ani zastoj. Ubrza-nja i usporenja, dizanja i spu{tanjatijekom leta izazivaju pomake organa u~ovjeku i pomake slomljenih ko{tanihokrajaka. Buka iznosi ~ak 80 do 100decibela, zato pacijent treba imati nau{ima {titnike protiv buke. Dobro semora znati raspored poslova prije ukr-caja (Slika 1.). Tijekom leta vrlo jete{ko mjeriti krvni tlak, postaviti infu-ziju, dràti na mjestu trahealni tubus.Pacijent moè ~uti {to mu se govori uzpomo} lije~ni~ke slu{alice (Slika 2.).Ako bolesnik/unesre}eni ima pneumo-toraks (zrak oko plu}a), on se pri diza-nju helikoptera poja~ava. Pri dizanju se

ma hitne medicine, nego za potrebeMUP-a ili MORH-a, {to je oteàvaju}aokolnost. MUP-ovi helikopteri imajuprosje~nu starost od 25 godina, za pethelikoptera na raspolaganju je 16pilota. Unato~ tome {to nisu specifi~nenamjene, oni su prevezli na stotine ra-njenika i spasili mnoge ìvote. Godine2001. u Hrvatskoj su helikopterimaprevezene 294 osobe, a u Njema~koj37.500. Broj prevezenih u nas je izgodine u godinu ipak sve ve}i. U Nje-ma~koj se poslije dobivenog poziva ponjihovim standardima helikopter slije~nikom i medicinskim tehni~aromtreba podi}i za 2 minute; diè se ipak uprosjeku za 10 minuta, a u nas zapohvalnih 15 minuta.

POTREBNI UVJETI

Niti pravi sanitetski helikopter nemoè dose}i zahtjeve udobnosti speci-jalnog sanitetskog auta, ali je zato brzi-nom transporta nedostiàn. Trebaograni~iti potrebe za transportom naljude ~iji su ìvoti neposredno ugroèniili bi bili ugroèni ako bi se odgodilapuna i specijalizirana medicinskapomo} i lije~enje. Lije~nik i medicin-ski tehni~ar moraju dobro poznavatiprincipe zrakoplovne fiziologije i fizio-lo{kog stresa. Helikopter treba imatimogu}nost dva sata leta, s brzinom od200 km na sat. Trebaju biti izvanauo~ljivo obojeni, u kabini svijetloze-lene boje. Neophodna je dobra radio-veza.

[to vi{e bolnica trebalo bi imatiheliodrom. U specijalizirani helikoptertrebaju paralelno stati dva nosila, a nanjima trebaju biti vakuum-madraci dase smanji pacijentu neugodan osje}ajvibracije. Lije~nik ima sjedalo do glavepacijenta. Dimenzije kabine su barem2,65 m x 1,50 m x visina 1,30 m. Zbogoteànih medicinskih intervencija

50 metara50 metara

Pilot bira mjesto zaspu{tanje

Kontrolirajte prolaznike izamolite ih da priveùìvotinje

Slika 1. Sigurna okolina helikoptera

524_slog 24/09/03 8:38 Page 7



LJEKOVITO BILJE

SPRAVLJANJE BILJNIH LIJEKOVAU NARODU

(etnogalenika, etnofitofarmacija i etnofitoterapija)Biljni lijekovi ~ine dio na{e prastare narodne zdravstvene kulture. Vjekovno iskustvo narodnemedicine ukazalo je da ljekovito bilje moè pomo}i u lije~enju srca, plu}a, bubrega, ìv~anih idrugih oboljenja. Dobro dokumentirane studije iz znanstvenoistraìva~kih djelatnosti pruàju

mogu}nost boljeg poznavanja povijesti te kulture.

UPOTREBA U NATURALNOMSTANJU

Pojedino ìvo, sirovo, neprera|enoljekovito bilje danas se rijetko primje-njuje u ljekovite svrhe. U pro{losti jenamjena bilja i na taj na~in bila ~e{}a iuobi~ajena. Evo kako se jo{ uvijekkoristi, kako su nekada te svjeèsirovine u obliku lijeka primjenjivalistariji ljudi. Oni bri`ljivi pomagali susebi i drugima kada je bila u pitanjuobrana od bolesti, a trebalo je i zacijeli-ti rane. Sprje~avali su {irenje ve}nastalih bolesti, prehranjivali se obli-kom sna`nog prirodnog lijeka, adobrom hranom, za ìvot, rad i uspjeh.Neke prastare metode jo{ se koriste.Neke se tek jedva spominju, jer znamoi za druge doma}e na~ine spravljanja iprerade biljaka. Cilj je zdravlje, a sred-stva su tu i tamo promijenila svoj oblik.Ono {to nije pomagalo ili je {tetilo, pre-stalo se koristiti te se odbacilo.

LIJEK NA LJUTU RANU

Ostatak najstarije terapije lije~enjabiljem, a svakako i terapije uop}e, jest"polaganje lista" trpuca, rje|e nekedruge biljke, na ranu. Upotreba sirovogìvog bilja smatra se najstarijomtakvom terapijom svih naroda, ~ak i nasvim kontinentima, pa i kroz svevjekove. Ta je prirodna terapija upravonajjednostavnija, naj~e{}a i obi~nonajefikasnija, jer se su{enjem, kuha-njem, pe~enjem, ekstrakcijom i svimdrugim na~inima mijenjaju, a ~esto igube mnogi ljekoviti sastojci. Op}enito

se zna da se veliki trputac (Plantagomaior L.) znatno vi{e uvaàva, pa ikoristi od ostalih vrsta istog roda tebiljke. Vlada pravilo da se najvi{ecijeni i koristi veliki trputac, pa uskolis-ni (Plantago lanceolata L.), a najmanjetrputac srednji (Plantago media L.),premda je u prirodi ~e{}i od prethodnihvrsta, a niti po svojoj ljekovitosti nezaostaje iza njih. Ta biljka je omiljennarodni lijek, pa i kori{ten u prehrani,mada su rijetke takve navike. Ve}inazna da je od biljaka za posjekotinenajbolje priviti na to mjesto list trpuca.Iz ovog podru~ja narodnog ìvota doz-nalo se da je ve}ina ljudi i nekada znalada taj list treba prethodno isprativodom, kako se rana ne bi zarazila.Obi~avali su ga jo{ i obrisati, namazatima{}u ili uljem, i tek potom prilijepitina ranjeno mjesto. Pojedini su svje` listi zapekli te su omek{alim listom spri-je~ili krvarenje. Rana se nije zagnojila,brzo je zacijelila, a ostao je neznatanoìljak.

Od sirovih biljaka ~esto se koristi isok ~uvarku}e (Sempervivum tectorumL.) s kamenjara i oku}nica. Sok isci-je|en iz lista i biljke ublaàva raznevrste upala, i vanjskih, i unutarnjih, kaoi iz druge sli~ne biljke iz iste botani~keporodice, sa so~nim i mesnatim listovi-ma. Na posjekotine su znali stavljati ismrvljeni list duhana. Kao trputac,koristi se i list podbjela (Tussilago far-fara L.). Prethodno rakijom opran listpodbjela poloì se na posjekotinu ilimodricu, da "brzo pro|e". To se ~ini i s

izgnje~enim listovima stolisnika te~i~ka (Arctium lappa L.). Njegov sesvjeè ubran list stavlja i na otekline uobliku obloga, na opekotine i ~ir. Tabiljka krije osobit i ljekovit u~inak usvjeèm korijenu.

NA BRADAVICE, ÎREVE...

Rosopas (Chelidonium majus L.)ljutinom, gor~inom, otrovno{}u inaran~astim sokom koji se pojavi kodlomljenja biljke, posebno privla~ipa`nju. Sok i korijen te biljke koriste sekod odstranjivanja bradavica, zalije~enje oboljenja ù~i te ko`nihbolesti. Tako|er se koriste kod bolestiplu}a, bubrega i jetre.

Iscije|enim sokom iz ozlije|enihmlje~ika (biljke iz roda Euphorbia L.)skidaju se pjege s lica i brazgotine sruku, pri ~emu dolazi do zapaljenja,pojave plikova i rana. To se danas srazlogom nigdje vi{e ne koristi. BiljkuSedum spectabile zvali su debela koka.Radi se o dekorativnoj biljci koja je~esto bila uzgajana kao ukrasnalon~anica. Cijenila se svojevremeno

524_slog 24/09/03 8:37 Page 4



prema kome se osje}a isto povjerenjeod davnina. Divlji luk (Allium ursinumL.) zovemo i medvje|i luk, ili sremu{,a koristi se kao i luk, bez obzira na to{to je divlji.

BOBICE, LIST, KORIJEN...

Borovnica (Juniperus communisL.) sa svojim plodovima bobicama,jedan je od ~esto kori{tenih narodnihlijekova. Iste je va`nosti kao i stolisniki pljuskavica (koju zovemo jo{ kantari-on ili gospina trava), neven, ki~ica idruge biljke koje neka doma}instvasvake godine pohranjuju, koriste itoliko hvale. Borovnica lije~i mnogebolesti. Kori{tena izvana i iznutra, sred-stvo je za izlu~ivanje mokra}e, djelujeprotiv ka{lja, astme te je ljekovita zastomak i znojenje. Koristimo je izvana,u jakoj rakiji, kod reumatizma i sli~nihbolesti. Dezinfekcijsko je sredstvo. Uve}im dozama moè biti {kodljiva,moè o{tetiti bubrege i dr. Stari lijekbio je `vakanje bijelog luka i bobicazrelih borovnica dok su harale mnogezarazne bolesti u pro{losti. Rotkva(Raphanus sativus L.) tako|er se koristisvjeà. Vi{e se cijeni crna rotkva, uobliku svjeèg soka dobivenog od ri-bane rotkve. Ukoliko je lju}a, utoliko jeja~a, a time i djelotvornija. Hrana je, aujedno i narodni lijek za bronhitis,

kao narodni lijek protiv ~ira u èlucu.Za lijek se koristi sok od svjeìh mes-natih listova. Ta biljka stekla je velikopovjerenje mnogih bolesnika iz na{eunutra{njosti koji su vjerovali i tvrdilida su se uz pomo} njenog sokaizlije~ili, te da nakon takve upotrebevi{e nisu imali nikakvih smetnjiprobavnih organa. Neki su cijedili sok ipili ga, drugi su kuhali 2-3 svjeà listau ne{to vode, a kada je polovica vodeisparila, ostatak bi vode popili. Takvuteku}inu pili su tridesetak dana. Ostalisu jeli 2-3 svjeà lista tri puta dnevnoprije jela.

Kravljak (Carlina acaulis L.) {to~ini bodljikavu rozetu, ima kao palacmesnat korijen, ukusa koji podsje}a nakorijen kupusa. Taj korijen dobra jedijetetska hrana dijabeti~arima. Starijiljudi znali su za to sredstvo te su kori-jen ̀ vakali. Koprivom (Urtica dioca L.)udaraju mjesta oboljela od reumatizmai i{ijasa. To je stara terapija draènja,rasprostranjena i poznata. Svjeè lis-tove mati~njaka (Melissa officinalis L.)protrljaju te udi{u miris za smirenje.List svjeèg kupusa stavljaju na rane,posjekotine, bolna mjesta, na opeko-tine, na ~ir, kao narodni lijek. Protivzatvora koristi se rasol, koji je ujedno inajbolji lijek kod mamurnog stanja.Kupus je posebno zdrava hrana, i svje`,i ukiseljen. Sok od takvog kupusa je"dobar lijek" za lije~enje oboljenjasluznice probavnih organa, osobitoèluca. Olju{teno sjeme bundeve(Cucurbita pepo L.) jedu protiv cri-jevnih parazita. Luk (Allium cepa L.)tako|er se upotrebljava sirov, ne samokao za~in i hrana, ve} i kao prastarilijek za lije~enje mnogih bolesti. U na-rodnoj medicini luk se uspje{no koristii izvana i iznutra. Upotrebom luka bori-mo se od zaraznih bolesti, a njihov nas-tanak sprje~avamo. Mora se koristitijedino i isklju~ivo sirov. Luk imaantibiotska svojstva. Djeluje na apetit,pomaè kod iska{ljavanja, lijek je dija-beti~arima, ja~a rad srca te {iri krvnesudove. Malo zape~ena glavica lukaraspolovi se i jo{ topla stavlja na ~ir, ilise luk sitno nareè te pomije{a s maloulja, kruha i sapuna. Ta se ka{icapolaè na ~ir i modrice. Bijeli luk(Allium sativum L.) najva`niji je naro-dni lijek i hrana, za{titni lijek za sve,

ka{alj, pomaè kod lije~enja jetre, zaizbacivanje kamenca, a svojom ljuti-nom pospje{uje apetit i otklanja te{ko-}e u probavnim organima. Ljuske ire`njevi krastavca (Cucumis sativus L.)i krumpira (Solananum tuberosum L.)stavljaju se na ~elo i sljepoo~nice pro-tiv glavobolje, a samljeven ili naribankrumpir u obliku obloga polaè naopekotine. Tamnocrveni plodovi drije-na (Cornus mas L.) obi~no su se davalijesti blijedim i slabunjavim da im "krvoja~a". Gljiva puhara ili pu{a(Lycoperdon bovista Fr. i L. Div.) ~estose javlja po pa{njacima. Kada sazri, taokruglasta gljiva odozgo pukne, a iz njeizlaze spore kao fin, vrlo sitan, lak prahmrke boje. Tim prahom narod vjekovi-ma posipava posjekotine. Kaù da je to"narodni jod", koji zaustavlja krvare-nje. Kategori~ki tvrde da se rana negnoji i brzo zacjeljuje. Korijen hrena(Armoracia rusticana G.M. et Sch.)tako|er se koristi sirov jer je kuhan bezdjelovanja. Sirov se koristi i blju{t(Tamus communis L.). Svje` podanak(podzemna stabljika, ravna ili kosa)blju{ta ili "maslinov, mastan korijen",debljine ponekada kao ruka, prodavalisu neki skuplja~i ljekovitog bilja natr`nicama kao "lijek s garancijom pro-tiv reume i i{ijasa". Korijenom se trljabolno mjesto, pri ~emu se javljajuosje}aj topline i crvenilo, tako da senakon toga obvezno moralo primijenitii mazanje uljem, ma{}u ili mlijekom dane do|e do upale, plikova i rana.Podanak se na tavici izriba, te se tostavlja kao oblog, s rakijom ili bez nje.Izriban podanak stavlja se i na modricete se tako odstranjuju tragovi odpodlivene krvi. Blju{t je otrovan pa gatreba izbjegavati. Sadrì koli~inu{kroba i sluzi u kojoj se nalaze tvarikoje ozlje|uju koù kada se korijenomtrlja bolno mjesto na tijelu. Zabiljeènisu ~ak smrtni slu~ajevi trovanjem izneznanja. I bobice blju{ta otrovne su.

Moè se uo~iti da su neke ljekovitebiljke vezane za manje, a druge za vi{eva`nu ili ~ak zahvalniju temu. Dabismo se mogli svestranije upoznati ipozabaviti upoznavanjem narodnoglije~enja biljem, potrebno je imati ne{tovi{e mogu}nosti, nakon kojih se moèste}i veliko, korisno zadovoljstvo.

Jadranka Grìni}

524_slog 24/09/03 8:37 Page 3

narodni zdravstveni listnarodni zdravstveni list 4 rujan-listopad 2003 prevencija i rano lije~enje...

Documents