Poremećaji ličnosti

� neadekvatno i neprilagođenom ponašanju

� uzrokuju subjektivne smetnje

� ometaju socijalno ili radno funkcioniranje

� adolescenti ili rana odrasla dob

� zaostajanje u razvoju određenih kvaliteta

� nerazvijenost volje, emotivnog života, te rjeđe poremećaj rasuđivanja i nagona

� volja je odveć slaba

� Dijagnoza: na osnovi dugotrajne povijesti bolesti, a ne samo na temelju aktualnoga ponašanja

� Postoje dokazi za porodično prenošenje.

� Jedan od poremećaja ličnosti je opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti.

Opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti

� prekomjerni perfekcionizam

� rigidnost emocija, mišljenja i ponašanja

� Znakovi poremećaja:

� preokupiranost detaljima, pravilima, formom i uporno traženje od drugih da se prilagode njihovu stilu

� izrazita posvećenost poslu i radnim

zadaćama

� pretjerano izražen osjećaj savjesti, skrupuloznosti i nefleksibilnost po pitanjima morala, etike ili životnih vrijednosti, prema osjećajima drugih su netolerantni

� sklonost kritiziranju, krutost u svakodnevnim odnosima

� škrtost i štednja novaca i sredstava

na sebi, ali i na drugima

� nesposobnost odbacivanja potrošenih ili istrošenih stvari

� odbijanje rada ili suradnje s drugim ljudima osim ako svi ne radi baš ,,po njegovom’’

� Opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti dovodi i do nekih

komplikacija kao što su :

1. Opsesije

2. Kompulzije

3. Distimije i depresije

4. Hipohondrijaza

Opsesije

� su izvor anksioznosti i nelagode koje se opetovano javljaju i iscrpljuju osobu

� sumnje � neželjene nametajuće misli� strahovi� nagoni� predodžbe� seksualne maštarije � potreba za određenim rasporedom stvari

Kompulzije

� neodoljivi porivi i impulsi da se učini

nešto kako bi se smanjila ili neutrali-

zirala tjeskoba koju stvaraju prisilne

misli i ideje

� kompulzivni rituali mogu uključivati mentalne (npr. brojanje, ponavljanje riječi i sl.) ili vidljive motoričke radnje (pranje ruku, provjeravanje).

Opsesije Najčešće povezanekompulzije

Strah od zaraze Pranje, čišćenje

Potreba za simetričnošću, preciznim slaganjem

Namještanje, preuređenje, poravnavanje sve dok nije“kako treba biti"

Neželjene seksualne ili agresivne misli

ili slike

Provjeravanje, moljenje, ispitivanje

radi provjere

Sumnje (npr.plin, brave) Ponavljano provjeravanje

Zabrinutost da se ne baci nešto vrijedno

Skupljanje

Distimije i depresije

� poremećaj raspoloženja

� predstavlja blaži oblik depresije koju karakterizira trajno negativan stav prema životu

Hipohondrijaze

� psihički poremećaj

� bezgranična brigu za zdravlje i uvjerenje da osoba boluje od bolesti koju nema

� Opsesivno-kompulzivne crte ličnosti

predisponiraju kardijalne bolesti,

a najčešće srčani infarkt.

� Opsesivno-kompulzivni poremećaj

ličnosti češće se javlja u muškaraca i

učestalije se javlja u skupini najbližih srodnika negoli u općoj populaciji.

Terapija

� uglavnom psihoterapija

� cilj psihoterapije: uspostaviti kontrolu ponašanja

� liječenje je ambulantno

Neuroze

� funkcionalni psihički poremećaj bez organskog poremećaja mozga

� ego granice su očuvane

� sposobnost testiranja realnosti

� akutni ili subakutni početak bolesti

� Jedan od poremećaja koji spada u neuroze je opsesivno-kompulzivni poremećaj.

Opsesivno-kompulzivni

poremećaj

� prisutnost prisilnih misli i radnji koje oboljeli doživljava kao strane i nametnute

� KLINIČKA SLIKA:

� nagle ili postepene smetnje

� prisilne misli

� prisilna zamišljanja zastrašujućih scena

� Opsesivne sumnje mogu se odnositi na različite aktivnosti za koje bolesnici sumnjaju da ih nisu dobro obavili (npr. isključili plin, zaključali vrata, itd.).

� Prisilni impulsi su porivi koje oboljeli doživljavaju obično da učine nešto što je u suprotnosti s njihovom voljom (npr. da ozlijede dijete, da nekoga ubodu nožem, da psuju u crkvi, itd.).

� Opsesivni rituali uključuju mentalne aktivnosti kao što su brojenje, računanje ili ponavljanje nekih oblika riječi dok ne zadovolje prisilu ,,magičnog broja puta’’ ali i ponavljajuće besmislene aktivnosti (npr. pranje ruku ili tuširanje 50 puta na dan, itd.).

� Prisilne misli i radnje mogu se pogoršati u određenim situacijama pa ih oboljeli počinju izbjegavati razvijajući tako opsesivnu fobiju. Oko dvije trećine oboljelih pokazuje specifičan tip ličnosti, koji se odlikuje visokim stupnjem samokontrole, savjesnošću, pretjeranom pedantnošću, rigidnim ponašanjem, robovanjem ,,maniji reda, discipline i urednosti’’.

� DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA:

� Anksiozni poremećaji s opsesijama i kompulzijama, mogu biti posljedica zlouporabe alkohola, droga, lijekova, itd.

� U hipohondrijskom poremećaju postoji strah od postojanja ozbiljne bolesti kod sebe ili drugih, no ako postoji i zabrinutost zbog moguće zaraze uz odgovarajuće rituale, potrebno je postaviti i dijagnozu opsesivno-kompulzivnog poremećaja.

� U shizofreniji i drugim psihotičnim poremećajima također se mogu javiti opsesivne i kompulzivne smetnje, ali ne postoji ,,test realnosti’’, pa se sumanute ideje koje se nameću, stereotipni pokreti, bizarni rituali koji se ponavljaju, ne doživljavaju kao nametnuti i strani.

� Druge aktivnosti, kao što su prekomjerno uzimanje hrane, patološko kockanje, ,,kompulzivno’’ uzimanje psihoaktivnih supstancija, ,,kompulzivne’’ seksualne aktivnosti kod nekih perverzija, mogu se razlikovati od opsesivno-kompulzivnog poremećaja.

Ove aktivnosti se ne doživljavaju kao neugodne, kao što je kod pravih kompulzija, već ih bolesnik doživljava kao ugodne i otpor im pruža samo zbog straha od posljedica.

� LIJEČENJE:

� psihoterapijske metode

� lijekovi – SSRI antidepresivi (paroksetin, fluoksetin) i drugo, npr. anksiolitici.

� Ciljevi terapije bi bili:

� smanjenje anksioznosti (desenzibilizacijom)

� gašenje motornog reagiranja (averzivnim uvjetovanjem)

� Desenzibilizacija se može provoditi na razne načine.

1. Bolesnik se može od straha desenzibilizirati jakim emocijama kao što su srdžba ili bijes.

2. Drugi način je poticanje brisanja negativnih emocija i poticanje pozitivnih emocija u socijalnim situacijama

� Averzivna terapija se koristi averzivnim sredstvima koja izazivaju odbojnost ,,kažnjavajući’’ nepoželjno ponašanje.

Škola za medicinske sestre VinogradskaVinogradska cesta 2910 000 Zagreb

� PRIPREMILE:Čičak Matea, IV bKraljić Helena, IV b

� Profesormr.sc. Davor Moravek, dr.med., spec. psihijatar