narodni savjeti

8/19/2019 Narodni Savjeti

1/15

NARODN

SNJETI

ZAZASTITU


2/15

i

't:

:+

*q,.

i

.,t

i:t

.,

%" :li,ll

:.,'@

Clavnr urednik: Coran Ogurlic

Prilog

prlpremila

i uredl a:

Cordana Rebli

Lektura: Zlata

Santrii,

SnjeTana

Drkulec lgrec, Ana

Marija

Vldakovli

Crafi

iko

oblikovanje: Ll ilJana

Clivarec,

Naslovna: Red Polnt

Fotografije: Photos.com, Arhiva

VL

Uprava: l"/ario Vrgoa.

Radovan Klaic, Sanda

Londar

Dlrektor sadrZaja:

DraZen

Klarii

k.-. .._*

... I

F

{

ti

\n

\

'.


3/15

JFt

r$

dlazak

na go-

diSnji

odmor

prava

je

prili-

ka za uZitak u

prirodi.

Oso-

bito ie to

go-

diti

djeci,

koja u vrijeme

Skolskih

praznika

vole istraZivati

Sumske

kutke. No, njihove

avanture, zai-

granost,

ali i

obidna Setnja

3u-

mom

i

grmolikim

podruijem za-

htijeva

oprez.

Za neupuiene

ili

one

manje

upudene

valja

kazati

da

pri boravku

u

prirodi dovjek

lako

moZe

pokupiti

krpelja,

ne-

koliko milimetara

dugadku

Zivo-

tinjicu,

koja na grmu, dugaikoj

vlati

trave vreba na

sisavce,

ptice

i iovjeka,

jer

se

hrani

krvlju.

U

Hrvatskoj

su

prisutne

uglavnom

tri

vrste krpelja,

a

da bi

ih izbje-

gli u

nastavku vam donosimo

kako se

zaitititi

od

tih

malih cr-

nih napasnika,

koji, ako su zara-

Zeni

mogu

uzrokovati

zdravstve-

ne tegobe.

U

HRVATSKOJ

POSTOJI

VISE VRSTA

KRPELJA,

A

PREVLADAVAJU

TRI

NARoDNI

SAVJETI

-

ZA

ZASTITU

OD KRPETJA,

MRAVI

I KOMARACA


4/15

F

l

\

t'r1'

,t:

i

NARODNI

SAVJETI

-

ZAZASTITU OD KRPEL]A. MRAI'I I KOMARACA


5/15

Ako

planirate

Setniu

Sumom

iproplancima,

budite

svjesni

-

lr"pelja

ije

svaki

bori-

vak

u

prirodi

bezazlenili

opuitajuii.

Ko-

liko god da

se

tovjek

veseli

odmaku

od gradskog

asfalta kako

bi

se

rijeiio

nagomilanog

stresa,

ne

moZe se do

kraja opustiti ako

zna da

ie i

u

prirodi biti

pod

op-

tereienjem.

Zna

da

na

njega za

Setnje Sumom

i

proplancima vre-

baju mali

crni krpelji,

koji

jedva

dekaju

da se

zariju

u koZu da se

nahrane

krvlju.

Ikpeljna

aktiv-

nost uglavnom

traje

od

proljeia

do

jeseni

i tada

je

potreban

poja-

tan

oprez zaboravka

u

prirodi.

Usni su

im

organi

prilagodeni

za

ubode i sisanje

krvi te

mogu

biti

prij enosnici opasnih

zar

aznih bo-

lesti.

Valja

znati

da ne

napadaju

samo iovjeka

nego

i dovjekove

ljubimce.

Nekoliko

je

vrsta

krpe-

lja,

a

najvi5e

problema

iovjeku

zadaje

europski

krpelj

koji

moZe

prenij eti

krpeljni

meningoence-

falitis, tj. virusnu

upalu

mozga i

moZdanih

ovojnica te

bakterij-

ske

bolesti

poput lajmske boreli-

oze

i

u

nas nedovoljno

poznate

erlihioze.

Lijeinici

ipak upozora-

vaju

da ne treba strahovati,

ali

da valja

biti na oprezu

Unatot

velikom broju krpelja

u

prirodi

i

broju

uboda vjerojatnost

zaraze

razmjernoje

mala,

tvrde

lijeini-

ci. U

Hrvatskoj

se

krpeljni

me-

ningoencefalitis

javlja

u konti-

nentalnom

dijelu

izmedu

Drave

i

Save

(okolic

a

Z

agr

eb

a, Y

ar

aidin,

Koprirmica,

Vinkovci,

Bjelovar).

I

na

Medvednici

ima krpelj

zarale-

nih

virusom, ali

je

rizik

zataze,

tvrde

lijeinici vrlo

nizak.

Od

veli-

kog broja

izletnika koji

posjeiuju

Medvednicu

godi5nje

se

javlja

svega

nekoliko,

do

pet oboljelih.

NARoDM

SAVJBTI

-ZAZASTITU

oD KRPEIJA,

MRAVI

I KoMAMCA


6/15

Priie odlaskau

pr{roilu

o

dijelove

tijela koji su ieiCe

izl

o i,eni

ub

o dim a

(p

rep

one,

zapeitu,

glei,njevi, vrat)

na'

mai,ite

priro dnim

sre d

stvima

protiv

tltoda

insekata

-

obucite

svjetliju

odjetu

htgih

rukavai nogavica

-

nogavice ugurajte

Oiarape

-

pokrijte

glavukapom

ili

)aramom

*

hodajte iirim stazama

u

lrirodi

-

izb egav

aj

te n ep otrebn o

provlaienje kroz grmlje i

Ie-

)anje

na tlu

*

ne

odlaZite

skinutu odjetu

)a tlo

ili

na

drveie

-

dobro istresite

i

provjerite

odjetu

koju ponovno oblaiite

)a

sebe

-

pregledajte pogotovo

dje-

cu,

vet.

na samom

izletu

-

Nakonu,ovratka

izprirdile

o

obvezno i temeljito

pregle-

dajte djecu

o

presvucite

se,

pregledajte i

istresite odjetu u kojoj ste

boravili

u

prirodi

o

pregledajte vlasiita i

koZu,

te se

istuiirajte

I

KRPELJ SATIMA

TRAZI

MJESTO

NA

KOZI

DOKVAS

NE UBODE

-

NE OMAMLJUJTE

GA

ULJEM

JER

TAD

JAEE

TZBACUJE

SLINU

rpelj

prije

samog

ugriTa

provede

na koZi

i

do deset

sati,

tako

da

ga

temeljitim

pre-

moZete

otkriti i

ukloniti. Ako

vas

je

ipak

ubo,

morate znati kako ga izvadi-

ti. UvrijeZeno

je

nekoi bilo

raznim

sredstvima

omamiti krpelja

koji

se vei zario

u

koZu. NO TO NE

SMIJETE

irutftt Ne

premazujte

krpelja uljem, alkoholom,

petro-

lejem

prije

uklanjanja

Ako ga

se

omamljuje

i

gu5i

bilo

kojim

od

na-

vedenih

sredstava,

poveiava

se

moguinost infekcije Naime, ako

je

zaraL,en, tad ie izbaciti vi5e vi-

rusa i(ili) bakterija

u

dovjeka.

Za

uklanjanje

krpelja najbolje

je

upo-

trijebiti

pincetu

koju

ste

prethod-

no dobro oprali i dezinficirali al-

koholom. Pincetom uhvatite kr-

pelja za glavu, u blizini usnog apa-

rata. Pritom

treba

paziti

da se

pincetom

ne

stisne

i koZa. Ono

Sto

je

takoder

vaLno, a Sto

mnogi

previde, jest

to

da

se

ne

smije hva-

tati

krpelja za tijelo,

time ga

mo-

y',ete

zgnjeiiti,

5to

poveiava mo-

guinost infekcije.

Budite

smireni i

ne

Zurite

se.

Kad ste

uhvatili

krpe-

lja,

polako, ali ivrsto

laganim

po-

vladenjem

u viSe smjerova

izvucite

gaizkoLe.

Ne

povlaiite naglo,

ne

stiskajte

niti gnjedite

krpelja Po-

vlaiite

ga

prema van dok

se ne ot-

pusti.

Samo

tako

iete uspjeti

izvu-

ii

cijelog

krpelja

izkoLe.

Kad

ste

ga izvukli,

obvezno ga stavite

u

staklenu boiicu MoZe vam

zatre-

bati kako bi vam

lijednik 3to

toini-

je

odredio

dijagnozu.

Naime, mi-

krobiolo5komanalizom

utvrdit

ie

se

je

li krpelj

zaraLen

virusom

ili bakterijom

i kojom wstom

bak-

terije. Mjesto uboda,

ruke i pribor

potrebno

je

temeljito

oprati

sapu-

Zasadite lavandu

i

kadulju u

svome

vrtu

-

ktpelii

ih

ne

vole

Za domaiinstva u ruralnim

mjestima, ali i

prigradskim podruijima u Hrvatskoj

gdje ima krpelja, te u urbanim sredinama

gdje ih nalazimo

u

parkovima, Livtca-

ma,

wtovima

i

kuinim

dvori5tima, rje5enje

je

i sadnja biljaka

iiji

miris

krpelji ne

podnose.

To su

lavanda

i

kadulja

te

pelargonija.

K

tome,

miris tih biljaka

ne

voli

ni druga sitna

gamad. Zato ipn odlasku

u

prirodu,

posebno

na Sumska

staniSta,

na

proplanke

s

niskim raslinjem, grmovima i visokim

travama

na

vlaZnim

i

sje-

novitim mjestima, namaZite se uljem lavande

i kadulje. Istodobno

ste izbjegli

agresirma kemijska sredstva, koja neki

ljudi ne

podnose.

NARoDMSAVJBTI-

ZAZASTITU oD KRPEL'A, MRAVI I

KoMAMCA


7/15

v

s

nom

i

prebrisati

dezinfekcijskim

sredstvom.

Ako

je

u koZi ostao

manji dio

krpelja, treba

ga

poku-

Sati

ukloniti

iglom

koju ste

prije

toga

dezinficirali,

na isti naiin kao

Mali napasniku en-

demskimpodruijima

uzrokuje

nemale

zdrav-

stveneprobleme

ito biste

izvadili

trn.

Ako ga

ne

uspijete

izvaditi, da biste bili

mir-

ni, moZete

posjetiti lijednika. On

ie vas umiriti

i

savjetovati

Sto da-

lj".

-r-

,nl

:..

r-n

d

:Blagodatilavande

do-

'",'

bro

su

poznavali

naii

stari,

a

utinkovitom

se

pokazalai

uzaititiod

nekih

vrsta

pauinjaka

.. 6;

.*.*,hr-

+,

1

,

-"-:

,*

NARoTINI

sAvJBTt-zAzASTtrv

oD

KRPEDA, MRAVI I

KoMARACA


8/15

CIJEPIJENJE

sprieiava

teike

bolesti

mozga

ajudinkovitiji

je

nadin

za

zaititu

od

krpeljnog

meningoencefa-

litisa

-

upale

mozgai

moZda-

ne

ovojnice koju uzrokuje

virus

zaraienogkrpelja

-

cijepljenje.

Iako

su

podruije

sjeverozapadne

Hrvatske

te

joS

neki dijelovi ze-

mlje endemsko

podruije

-

a

bora-

vak na

podruijima

na kojima

su

krpelji

zaraLeniriziianje

tak i

ako

je

kratkotrajan

-

ljudi

se ne-

rado

cijepe.

Jedni

stoga

Sto

ne

vole cjepiva i

smatraju da ie imati

sreie

te

da ba5

oni neie

"pokupi-

ti"

zaraLenog

krpelja, a drugi

jer

nisu osvijestili

opasnost

koju

nose zarai,eni krpelji.

Lijednici

upozoravaju

da nema straha

od

cjepiva, ono

je

u

upotrebi vei 45

godina.

Cjepivo

protiv

KME-a

spada u

mrtva

cjepiva.

To

znaii

da

je

virus koji

se u

njemu nalazi

mrtav i

da se ne moZe razmnoi,a-

vati. Prisutnost

virusa

potiie

stvaranje zaitite

i ne moZe kao

posljedicu

komplikacij

a

provzro-

iiti meningitis,

encefalitis, odno-

sno blaZi

oblik bolesti protiv koje

se cijepi kao

Sto

je

to

ponekad

sluiaj

s

tzv.

Livirn

cjepivima. U

Austriji

je,

primjerice,

cijepljeno

iak

88

posto

ljudi.

Broj

oboljelih

od KME-a

deset

je

puta manji

Kgme..se

preporutuje

cryepttente

Lij einici

preporutuju

cijepljenje

svim

osobama

koje su iesto na

otvorenom i

iiu

e

n

a

en d emskim p o druijim

a.

Djeca

Cijepljenje djece preporuiuje

se nakon

navriene

prve

godine, naroiito

ako su

djeca izloZena opasnostima

zaraze. To

se posebno'

odnosi na djecu

koja

iive na

endemskom podruiju.

Kako se maleni cijepe

Dijete

se moi,e

zaitititi od

ove

bolesti

cij epljenjem

inaktiviranim

cj

epiv

om u

tri

doze.

Izmedu prve

i druge doze treba

pro(.i izmedu dva

tjedna i

tri

mjeseca,

a

izfnedu druge

i

trete

pet do 12

mjeseci.

Cijepiti se mogu

djeca starija od

jedne

godine. Cjepivo

se

moie

primijeniti

istodobno

s drugim cjepivima u

djeijoj

dobi. Nakon

trete godine

potrebno

je

docjepljivanje.

Ispotetka

triput

Nakon prve

dvije doze u rano proljeie

koje

se daju u

razmaku

od

mjesec

dana,

treCa

doza cjepiva daje

se nakon 5-L2

mjeseci. Tada

je

zaitita

99%.

DoQepljivanje

se

vrii tek za tri godine.

Sumari, ratari,

v ojnici

Sumari,

poljoprivrednici

i

vojnici u EIJ

se

obvezno cijepe.

U nas

-

po Eelji.

NARoDM

SAVJTTI

-

z zASTtru oD KRPETJA,

MMVI I KoMAMCA

I

)


9/15

f*":

;r"

Ima

ih

svuda,

zaobidite

ih

ili

otierajte

mirisima

amo

god da ste

odlutili

provesti

godi3nji

odmor,

zasigurno

iete

imati

blizak su-

t s mravima.

Ako

ste u

prirodi sluiajno

prostrli

svoj

vikend-stol

i

prostirku

na

travu,

odmor bi

vam

mogao

pri-

sjesti.

Ako

je

samo

jedan

mrav

"nanjuSio"

slasnu

hranu, udas

iete

se

naii u koloniji

mravi

jer

je

po-

sebnim

mravljim

mirisom

obavi-

jestio

svoju

"vojsku"

koja stiZe

po

slastan

zalogaj. U trenutku

ie

vam se

Setatipo slasnim

zalogaji-

ma da

iete

ubrzo

izgubiti

tek. Da

biste izbjegli

takve neugodne

si-

tuacije,

planirate li odmor

u

pri-

rodi, kampirate

uz

jezera,

rijeke

ili na

moru,

ponesite

i

sredstva

koja iete

uvijek

imati uza

se, a

kojima

iete

odbiti

mrave.

Ako ne

Zelite troiiti

novac

na kemijska

sredstva

kojima iete

tjerati

mra-

ve,

pribjegnite

starim

provjere-

nim

metodama

koje

su iskuiale

vei

na5e bake

-

otjerajte

ih bilj-

nim

pripravcima. U

nastavku

proiitajte kojim.

NARoDNISAVJBTT

-

zAZASTITU

oD KRPEIJA,

MMVI

I KoMARACA


10/15

ST

v

SI

KADAM

aman

kad ste

u

svom

domu

ili u

dvoriSnoj

terasi sa-

w5eno

pripremili

sve

najbolje

Sto

moZete dati od

1

t

sebe,

jela

za

pamienje,

iznenada

osim

odekivanih

gostiju stiZu

i oni

iznenadni

-

mravi. Pojave

se niot-

kuda.

Privude ih

jelo.

Mravi,

pogo-

tovu u

va3oj kuhinji,

oboZavaju

kruh, 5eier, med...

Muku mudite

kako

ih se rije3iti, ali

prirodnim

putem. Neke namirnice

mravi

jed-

nostavno

ne

podnose. Medu nji-

ma

je

i

krastavac.

Sada

je

idealno

wijeme

da ih zaskotite.

Koru kra-

stavaca

ogulite

i

ostavite

na mje-

stu

koje najvi3e

privladi mrave,

ili

pokraj rupice kroz

koju

dolaze

izvana. Pratite mrave,

otkrijte ot-

kud dolaze

te

to

mjesto obilno

pospite

crnim

paprom. Mjesto

odakle

mravi

dolaze

u kuii ili

sta-

nu okruZite

debljom

linijom

kuku-

ruzr,og

Skroba

ili

djeijeg

pudera

-

mravi neie

preko

linije.

NARoDNI SAVJBTI-

zAZAST'ITUoD KRPELJA,

MMVII KoMARACA


11/15

v

S

NARODNI SAVJBTI

.

ZA ZASTITU

OD KRPETJA,

MMVI I KOMARACA

11


12/15

FARAONSKI

MRAV

v

uti

ili

faraonski

mravi

veii

su

pro-

blem od

ostalih na

na3im

po.drudji-

ma,

posebno

u

stambenim

zgra-

dama napose,

onima

s

vi5e

kato-

va. Neboderi su omiljena

mjesta

za

te

male

napasnike, koji

stana-

rima

zadaju

velike muke. Sitni

su,

veliki

samo

oko2-2,5 mm, radili-

ce su

jantarno

Zute boje,

dok

im

je

straZnji

dio

taman.

Tropskog

su

porijekla,

i

jako

ih se

teiko ri-

j

e3iti.

Uni5tavanje faraonskih

mrava

je

te3ko

jer

se, zbog povolj-

nih oblika

u

kojima

Live

i

gnijez-

de se samo

uzgradamarazmrto-

L,avajutijekom

cijele godine.

Nai-

me,

njihova

se

biologija znatno

razlikuje

od biologije

crnih

i

crve-

nih mrava, prvenstveno

zbognji-

hova

porijekla.

K

tome, najgore

je

to

5to

se

faraonski

mravi gnijezde

na

teiko dostupnim mjestima

u

blizini

hrane i vode. Mogu

se

po-

Ocat

i

cimet

tjera

(ute

mtavt

Ocat,

papar i

cimet

pomoti

te

vam

da se

rijeiite

malih

iutih

mrava.

U

posudu

s

raspriivaiem

ulijte

mjeiavinu

octa,

papra

i

cimeta i

poprskajte

na

mjesta gdje se

VRSTE

MRAVA

IMA

NA

NASEM

javiti

u

pukotinama

zidova, u

bli-

zini

cijevi, instalacija za centralno

grijanje. Nerijetko se ugnijezde

u

televizijske aparate i videoureda-

je,

te razne muzidke uredaje. Iz

sobe

u

sobu ili

stana

u stan Sire

se

duZ

cijevi

i

elektridnih instala-

cija koje povezuju stanove, kroz

pukotine

u zidovima,

a

u viSekat-

nicama

i pomoiu

dizalai

po

ste-

peniStu.

Katkad

su

i sarni ljudi

odgovorni

za

njihovo

Sirenje

-

prenesu ih

u

ambalaLirazliiite

hrane. A

Sto se

tiie

hrane, faraon-

ski mravi

zarazlikt

od drugih

w-

sta koje

vole'slatke

namirnce

juri-

Saju na sirovo meso, sir, kobasice,

3unku...

Ali

ne libe se

ni slatkih

zalogajatako

da u

mravlju zajed-

nicu donose i

jednu

i drugu hra-

nu,

kako bi dobili

sve

hranjive

sa-

stojke

za

prehranu.

Njihova gni-"

jezda,u

koja odnose hranu, ideal-

no

su

mjesto

zarazmrtoZ,avanje

donesenih

mikroba,

jer

su

tempe-

ratura i relativna vlaZnost visoke

i stalne. Osim toga, faraonski

mravi

napadaju koZu

(grizu),

oso-

bito dojendadi. Faraonskih se

mrava moZemo osloboditi samo

ako uniStimo gnijezdo, Sto nije

lako postiii,

jer

se

gnijbzda nala-

ze na te5ko dostupnim mjestima.

U na5im su krajevima u wtovima

i

na

trarrnjacima najie5ii crni

mravi veliki

oko

5

mm.

Gnijezde

se u

travi,

pored

zidova

ili

pod

ka-

menjem,

a u

potrazi

za

hranom

radilice

putuju

i

do

naiih

stano-

va, gdje sagrade i priwemeno

gnijezdo.

NARoDNI SAVJBTI. ZAZASTIIU

oD KRPEL'A, MRAVI I KoMARACA

PODRUCJU


13/15

KOMARCI

Dosadne

male

krvopiie

Livate

Ii

u

priro-

di

s

puno zeleni-

la i izvorima

vode

ili

ste

na

moru,

a

opetu

blizini

mini-mo-

ivarnih

zona

neiete

izbjeii

nava-

lu

komaraca. Ta

sitna

mala stvo-

renja, od

kojih

su neke

wste

jed-

va oku

vidljive, a druge

malo veie

znaju omesti trenutke

vaSeg opu-

Stanja.

Bilo da ste sami,

pa

uZiva-

te u sumraku

ljetne vederi

ili ste s

dragim

prijateljima

i obitelii,

ubrzo

iete imati

nenajavljeno

dru3tvo. Pogotovo

ako

je

mirno

vrijeme, bez

imalo da5ka

vjetra.

To

je

idealno za

pikanja. No, dini

se da viSe

napadaju odredene

osobe. Zasigurno ste

iskusili da

kad

ste

u oveiem

druitvu

komar-

ci

biraju

koga

ie

upiknuti. Zvudi

malo iudno,

ali

ljudi zbijaju

Sale

tipa

"tvoju

krv

viSe voli, a

mene

zaobtlazi,

na moju sreiu,

ali za-

5to".

Dijelom

je

to

toino,

na

ito

upuiuju

i neka zapai,anjalijedni-

ka.

Naime, zamijeieno

je

da ko-

marce

privlaie ljudi koji imaju

povi5en

kolesterol, te

oni koji se

bave tjelesnim aktirmostima

-

ko-

marce jako

privladi

toplina tijela

i

pokreti

Stoga,

ako

vas

komarci

viSe

vole nego ostale

u

va5em

dru5tvu,

bilo

bi dobro

da

provje-

rite

va5e

zdravstveno

stanje.

Da-

kako, ako

to niste

udinili vei

dulje

wijeme. Ako

pak

jeste,

onda

je

va5a

velika

tjelesna

aktirmost

ma-

mac

da vas

male krvopije

napada-

ju.

Inade da biste

se spasili

od

najezdekomaraca

i

uZivali

u od-

moru

pri$egnite vei isku5anim

prirodnim

metodama

zaitite.

Da

biste

izbjegli ubode

komaraca

kako

na odmoru

ne bi

hodali

s

cr-

venim

licem,

rukama

i nogama,

predlaZemo

vam

da se

za5titite

prirodnim

sredstvima. Kojim

i

kakvim

proiitajte

u nastavku.

NARoDNI SAVJBTI-

ZAZASTITUoDKRPELJA,

MMVI I KoMAMCA


14/15

bffie

I

t

3{6.t'iejq:

UMJESTO

UMJETNIH

REPELENATA

POSE.

GNITE ZA

BAKINIM

PRIRODNIM

PRIPRAV-

CIMA

OD TIMIJANA,

I(ADULJE,

NEVENA...

\

.

Priroda se doista

pobrinula

da nam za svaki

problem i boljku daruje

i

':,1,

lijek. Tako

je

nadmaiila

samu sebe

u broju biljaka koje svojim

sastojci-

',,i

ma uiinkovito tjeraju kukce,

posebno komarce, koji su u vlaZnim

i mo-

':

,i

dvarnim

podrudjima prava

napast. U svijetu

je

oko 3000 biljaka

koje

..

.;i

uspje5no tjeraju kukce. Umjesto kemijskog

uni5tavanja komaraca

i

{-ai".1St

I

B

mazanja i prskanja po koZi

takoder

umjetnim

repelentima,

prirodni

su

;i

pripravci praviizbor.

Zato

posegnite za

bakinim biljkama

-

timijanom,

J'

nevenom, kaduljom, lovorom, limunovcem,

lavandom, bazgorn,kami-

-

,]:

.

,1:"t ,rli-,i

,:

-

.

,

:,

:

Ako vas ie ubo

komarat

uzmite ulie

lavand.e

'

Ako

,,,ns

jt:

ntali napcsnil:.

t.tl'to

i

osjer'nte

svrbe2,

ne

;i: :lic

jtt:

:.o2it. Ptr kapi

i

t

t

i., it tt

ti r,:

t)

trit e'.i I

e

it

t

;

rn:,', t

ul:rtdn

,,t$.'.?

NARODNI SAVJETI-ZAZASTITV OD KRPEIJA, MRAVI

I KOMARACA


15/15

narodni savjeti

Documents