narodna vjerovanja (bih)

8/9/2019 Narodna vjerovanja (BiH)

1/25

111

Etnologija |


2/25

Yildiz

Narodna vjerovanja (BiH)

Podruje sjeverozapadne Bosne oduvijek je bilo kolijevka bogate narodne batine ouvane unajveem dijelu putem narodne predaje kroz nizove generacija. Suvremeni nain ivota uinio je

svoje, tako da je u nedostatku pisanih izvora taj segment ostavtine bonjakog naina ivota veodavno poeo da iezava. Bez obzira da li je rije o obiajima, iji su temelj vjera ili isto

praznovjerje, ljudi su sa koljena na koljeno prenosili navike njihovih pradjedova, nastojei dasvoj ivot dovedu u harmoniju sa prirodnim silama koje predstavljaju vjenu tajnu.

Brak, svadba

U Cazinskoj krajini u prolosti se najvie enilo i udavalo pred zimu kada zavri sezonapoljoprivrednih radova i no je dua. Djevojke dosta puta nisu imale slobodu izbora poto su

roditelji gledali da je udaju u neku bogatiju familiju u kojoj ima dosta stoke i zemlje to je uondanje vrijeme bilo simbolom bogastva. Iako u boljem poloaju od cura ni momci nisu uvijekbili u prilici da se oene odabranicom svog srca posebno ako je ona bila kerka udovice koja sesmatrala lakom, nemoralnom enom ili u krajnjem sluaju ukoliko je dolazila iz siromanefamilije. Korpulentnije djevojke rumenih obraza i jaih kukova bile su najtraenije za brak potosu po narodnom sudu zraile zdravljem i sposobnou za rad i raanje djece.

Zbog takvih drutvenih normi i obrazaca ponaanja djevojke su u prolosti udavale se kradom,poto su mi im roditelji branili udaju za odreenog momka, o emu govore mnoge krajikepjesme koje su se mogle uti u svim onim prilikama kada su se djevojke i ene sastajale "Kog javolim moji ga ne vole, ukrast u se to mi je najbolje".

Posebna i po mnogo emu drugaija od ostalih svadbenih ceremonija svakako je kladukasvadbarica prepuna zanimljivih adeta koji je prate. Obiaj je bio da djevojke kite svatovecvijeem i novim pekirima. Ako je mladoenja bio boljeg materijalnog statusa onda su seobavezno pozivali cigani svirai da svojoj svirkom upotpune i uvesele ovaj dogaaj. Uz muzikuobino bi podvikivali "maalna ialna, dok se nebo iara!". Nevjestu bi kitili dukatima. Niskadukata i sjaj zlata jo bi vie isticali nevjestinu ljepotu ali istovremeno je titili i od uroka.

Kao i u svakoj drugoj svadbi kod Bonjaka pjevalo se i povelo kolo.Obavezno se pucalo kako bise zaplailo svako zlo i istovremeno privukla to vea panja na sveani dogaaj.

Uz endibu bili su nezaobilazni i neki adeti kojima se eljela srea mladencima poput paljenjavatre.Nju bi palio neko od komsija pokraj puta kojim ce mladenci proci. Po dimu se gatalo -ukoliko ide uspravno u nebo enidba je sa sreom no, krivuda li dim i leti prema zemlji mladomparu se ne predvia dug zajedniki ivot.

Nekad iz ale a moda vie iz elje da se neto uiari iz ovog veselog dogaaja, posebno ako jemladoenja dolazio iz imunije familije, na put se stavljala zapreka od lanaca ili grede koja bizaustavila svatovsku povorku. Tada bi izlazio mladoenja i kum da se "pogode" sa onim ko je


3/25

postavio zapreku tojest da ga aste, daruju novcem kako bi ih ovaj pustio dalje. Tom prilikom"odvezivala se kesa" i darivalo a darovani bi poelio mladoenji i mladi svako dobro i sreu uzajednikom ivotu. Novac bi se stavljao i u mladinu cipelu pa su se okupljeni otimali ko e daizuje mladu i tako pokupi pare.

Mlada bi krenuvi iz svoje porodine kue, posebno ako je imala mlaih sestara ili neudatihkominica, udarila nogom od avliju kako bi se zatresla pa da se za njom udaju i druge. Imitativnamagija krajike svadbe nalagala je da se mlada posipa penicom, simbolom plodnosti,bombonama i parama, simbolom uivanja i bogastva. Prije toga, neko od domaina, obino onajnajstariji, uei hair dovu okrenuo bi mladu "za suncem".

Od davnina posebno se pazilo u vjerovanjima za prizivanje dobrog usuda i sree da se pazi nasmjer suneve putanje, to potjee iz starog bosanskog kulta sunca. Kad bi polazili od mladinekue, namjetalo se da svatovi idu "za suncem", pa se unaprijed planirao takav put.

Prije nego to bi nevjesta ula u mladoenjinu kuu, odala bi poast kunom pragu, svetomsimbolu svakog doma. Poljubila bi prag, prethodno prekrivi ga svojom maramicom. Obaveznobi u kuu zakoraila desnom nogom. Uavi u svoj novi dom prila bi odmah ognjitu i u njegabacila maramicu "za sreu' ime je i simbolino raskinula vezu sa roditeljskim domom idjevojatvom.

Mladenci su se nudili zaeerenom vodom, erbetom, kako bi im zajedniki ivot bio sladak aostatak bi se prosipao pod mladu voku to je trebalo obezbjediti brak pun djece. U narodu sevjeruje ukoliko nakon svadbe pada kia "da se mlada pokajala to se udala".

Kada se vjenavaju mlada obavezno gleda da iskoristi tu priliku i pritisne nogom mladoenjinunogu tojest na veliki noni prst kako bi joj mu bio vjeran i posluan. Neke od njih, koje se nisuudavale svojom voljom to nije bio rjedak sluaj u prolosti, znale su stojei kod matiara stavitiruke sebi iza lea i tiho rei "Vjenati se hou, djece neu!". O samom braku i njegovoj sudbini unarodu postoji mnogo gatanja od kojih su ova samo neka poput onog da e brak partnera od kojihje jedno roeno utorkom a drugo subotom loe zavriti. Za brak jako je dobro da prvo dijete budeensko...

Velikim grijehom smatra se kada se uzmu roaci i takav brak niti je blagoslovljen niti sretan. Ponarodnom sudu mogu se eniti potomci od devetog koljena pa na dalje.Sve ispod toga nijedoputeno. Takav brak vue proklestvo o emu svjedoi narodna predaja o crvenoj kii. Naime,onog dana kada su se vjenali brat i sestra, zbog tekog grijeha, padala je crvena, krvava kia.Prvo brano jutro novopeena mlada morala je prva ustati, jo u samu zoru, kako bi oistilakuhinju, nalozila vatru i ispekla kahvu. Kada bi se probudili svekar i svekrva obavezno bi ihpoljubila u ruku i upitala jesu li dobro spavali. Postepeno svekrva bi snahi prepustila kuu i svekune poslove a ona bi se uglavnom posveivala radu po bati.

Mladina familija dolazila bi na "mirenje" nakon desetak dana obino nosei ruho sa sobom ukojem se nalazio jorgan, jastuci, ilim, serdaza ili neto drugo.Veliko potovanje premastarijima, posebno roditeljima, znalo je upriliiti situacije da je jako star otac mogao udariti sinakoji je i sam ve bio u srednjim godinama zbog neposluha. Obiteljska kua a samim time iroditelji preputali su se najmlaem sinu i snahi dok su starija braa gradili sebi nove kue obino


4/25

u neposrednoj blizini roditeljske kue.

Poroaj, dijete

Trudnou je nevjesta zbog srama pred svekrvom i svekrom kao i djeverovima krila sve dok je tobilo mogue. im bi se trudnoa spazila nevjesta bi dobijala bolji tretman u kui te se oslobaalamnogih obaveza. Obino bi se prema svekrvinim sugestijama omotala oko pasa i kretala tomanje.U prolosti vrlo malo je ena raalo kod doktora u bolnici ve se itav porod obavljao kod kueuz prisustvo starije, iskusne ene obino svekrve ili neke iz komiluka koja se nazivala babicom.Porodilji bi se rasplela kosa a ona bi unula pridravajui se za oklagiju.

im bi dijete izilo babica bi mu presjekla pupanu vrpcu i zavezala je. Obiaj je bio da se vrpcapresjee mukom djetetu na sjekiri, da bi mu ili zanati, ili na olovci, kako bi mu ila skola, dokse za ensko dijete vrpca presjecala na oklagiji.

Pupkovina se obiavala zakopati pod mladu voku. Kada bi dijete odraslo plod upravo tog stablamogao mu je donijeti ljubav ivota. Naime, u narodu se vjeruje ako osoba suprotnog spola pojedeplod sa tog stabla moe se zaljubiti u tu djevojku ili mladia ija je pupkovina prije mnogogodina zakopana pod njegovo korijenje.

Krajiko predanje navodi kako se eni u trenutku poroda odvoje sve kosti, osim onih u bradi, paje ona zbog toga u toku narednih etrdeset dana od poroda u periodu oporavljanja tkz. eteresnici.

Slino tome narod jo i danas vjeruje da se djetetu tjeme potpuno zatvori tek kada progovori iuspije rei jaje. Dijete na ovaj svijet doe ve sa odreenom sudbinom propisanom od Allahau prvi 40 dana po zaeu.

Razni profilaktiki rituali prate poetak ivota svakog djeteta, posebno u eteresnici, kada sevelika panja posveuje zatiti od zla. Prema openitom bonjakom vjerovanju sve to je malo,lijepo i mlado moe se lako urei i samim time razboljeti. Neko od ukuana, obino mati ili nena,stavljali bi u djeiju beiku muhliju (ekser) da mu dinovi ne mogu nita. Naime, po narodnomshvatanju zli duhovi se boje metala posebno eljeza i olova. Uz muhliju esto se mogla vidjeti itisovina, maleni zapis, list sedefila, razne inuve i slino.

Roditeljska elja da se ouva zdravlje i nafaka djeteta nije se izgubila u dananjim, modernijimvremenima ve se i sada praktikuju neki od obiaja iz prolosti. Iako su uglavnom svi poroajidanas u bolnicama roditelji gledaju da uprilie, po povratku iz rodilita, da dijete ne odnose prvosvojoj kui ve uz put da navrate, bar na pola sata, kod nekog roaka ili prijatelja koji ivi nabrdu tojest do ije se kue ide uz brdo "kako bi i djetetu sve ilo uz brdo!".

Onoj djeci koja se rode ponedjeljkom i petkom ovakav ritual nije potreban jer se ova dva danasmatraju sretnim u narodu.

Osim toga, opet po savjetu starijih ena, dijete se tri puta stavi i izvadi ih hladne penice poretana drva i svaki put se kae "Kad neko urekao ovu crnu i aavu pekaru tada urekao i moje


5/25

dijete!". Nakon toga vjeruje se da ga niko nee moi urei.

Openito bonjaki narod je jako sklon vjerovanju u urokljive oi to je samo jedan od uticajamaginih vjerovanja koje su na nae bosanske prostore donijeli Turci. Mo uroka potvruju ihadisi te kao takvo ima svoje uporite i u Islamu. Vjerovanje da kroz oi dua kontaktira sa

vanjskim svijetom i u zavisnosti od raspoloenja utjee na njega stara je koliko i samoovjeanstvo.

U Cazinskoj krajini nene upozoravaju od davnina da se treba uvati garavih oiju poto onenajlake prostrijele ovjeka do srca i mogu mu navui kako bolest tako i smrt. Takvomvjerovanju nastalom u prolosti najvie je kumovao strah od Cigana i njihovi magini moi jer seoduvijek prepriavalo kako Ciganke znaju oima i basmama zasljepiti i pokrasti svakog na kog senamjere.

Krajinici vjeruju da su opasne i zelene oi poto podsjeaju na zmijske i maije i da su osobe sazelenim oima u sutini najvie sklone zavisti i ljubomori, glavnim pokretaima uroka.

Od svitskog sepa kako se to obiava rei u Cazinu i Velikoj Kladui najvie stradaju stoka idjeca, posebno osjetljiva su novoroenad i ako se ne reaguje na vrijeme, dijete moe da umreusljed ega mu tijelo obavezno pomodri. Narod vjeruje da takav le baksuzan, naroito ako jeoputen, jer vue novu smrt u familiji.

Bebe su se ranije posebno uvale od pogleda prvih etrdeset dana jer se vjerovalo da je upravo utom periodu beba najosjetljivija. Strah od tuih, nezgodnih oiju pojaavao se djeijim plaempoto, kako to vele bonjake nene, Od takvih oiju dijete moe da se zaceni, a i da dobije nekubolest. Zbog toga se ustalio adet da se prilikom gledanja malog djeteta prvo pogleda u svojenokte pa tek onda u njega obavezno govorei maalah.

U krajikom narodu ouvalo se vie naina tjeranja uroka sa djece. Ako dijete pone da se trzanou, da neobino mnogo plae ili stalno ima povienu temperaturu ili povraa, izvodi se obredsa pljuvakom. Majka dijete odmah nosi u kupatilo i tamo sebi ulije u usta malo vode. Dok vodudri u ustima, u mislima proui euzubillu, zatim stavi desnu ruku ispod desne noge i ispljunevodu u aku. Njome potare dijete po licu, niz ruke i noge ime urok nestaje.

Majka kada uspavljuje dijete u beici ili ga vec usnulog stavlja u nju tri puta proapue "Urok ustranu, san u beiku" pa isto toliko puta pljucne pokraj kolijevke. Neke od njih, pouene odstarijih, iza ovog nadovezu neku basmu poput ove "Bjei urok u stranu: gdje se ena ne babi, gdjepile ne pijue, gdje ovca ne bleji, gdje hore ne kurie, gdje mace ne mjaue veledalin amin'.

Druge, pak, imaju obiaj dok dre malo dijete u naruju rukom ga dotai prvo po stranjici aonda po licu tri puta pratei te pokrete rijeima "Ko ureko doli, urekao i gori!". Smisao ovakveizjave lei u tome to se u narodu smatra da je guzica jedino mjesto koje se na ovjeku ne moeurei.

Urok moe imati jake posljedice i na samu dojilju usljed ega joj presui (povue) se mlijeko izgrudi. Posmatra ju li osoba urokljivih oiju dok doji mlijeko e joj nestati. Identino stanje moeuzrokovati i ukoliko kap mlijeka iz sise kane na pod dok hrani dijete pa ona ili neko drugi stane


6/25

na nju tojest nagazi je. Stare ene nesretnu majku odmah posavjetuju da u kui ili po selu potraitrahane (tarahane) stare tri godine. Trahanu ona treba skuhati i u tri navrata pojesti po malo pa ejoj se mlijeko odmah povratiti.

U cilju zatite na dijete se kae ili stavljaju razni apotropejski predmeti i hamajlije. Najee se

na djetetovu kapicu priije oblutak od salijevanja zrna (olova), takozvano srce ili komaditisovine. Nekad bi se uhvatila ili jednostavnije nala mrtva krtica i otkinula bi joj se prednjaapica i zaila djetetu za kapicu. Vjerovalo se da ga poslije toga niko nee moi urei i navuibolest na njega.

Da obezbjede svom djetetu dobro zdravlje majke su, osim zatite od uroka, na sve nainemaijskim putem pokuavale utjecati na njegov imunitet pa im bi mala beba kihnula govorile bi"Pis mace, zdrava djeca!'. I dok kupaju djecu majke i danas umiju rei "Voda niz brdo a mojEmina uz brdo!". Prljava voda od kupanja obino se prolije pod mladu voku.

Za malu djecu u Cazinskoj krajini kau da su kao meleci dok ne ponu da progovaraju, tadaizgube to draesno svojstvo poto uz one lijepe rijei mogu izrei i neke neprikladne.No, sve dopuberteta djeca imaju neku neobjanjivu neprilagoenost svijetu oko sebe to dokazuje i sljedeevjerovanje. Prema njemu djeci kada zaspu "odluta duh" pa svaka majka kada premjeta usnulodijete sa jednog mjesta na drugo podigne ga sa euzubilom, zovne ga po imenu ili bar malopovue za nos.Tim inom eli se skrenuti panja duhu da se vrati u tijelo, to se dogaa u trenoka, jer u protivnom ono se moe razboljeti ili poludjeti. Ukoliko dijete nemirno ili loe spavamajka potrai ostatke vune na kakvoj ivici ispod koje su se provlaile ovce pa mu je stavi podjastuk.

U prolosti roditelji su se trudili na razne maijske naine uticati na djeiju sudbinu. Upravo takvirituali najkarakteristiniji su za vrijeme poroda i nakon njega.Mukoj djeci se eljelo da imaju spretnost u zanatu ili koli a djevojicama da budu dobredomaice. Iako to u dananje vrijeme djeluje diskriminirajue za enski spol moe se rei da ipaksvi obredi nisu kategorizirajui ve su neki poput ovog bili isti za svu djecu. Otac bi prveodsjeene nokte nosio u damiju i gurnuo ih pod tepih, da niko ne vidi, kako bi dijete kadaodraste i poe u kolu dobro uilo.

Visibabom ili drimovcem stare nene obiavale su u nedavnoj prolosti bajati djeci da budu veselai ila. Kada bi djeca brala koncem zime visibabu i donosila je kui stare su nene iskoritavale tupriliku da im obnesu cvijet oko glave i poprate to rijeima : Drimovac drima, ti ne drima.Drimovac nujan a ti veseo.

Kada dijete pone praviti prve korake majka zamjesi maslenicu i u nju stavi jedan novi.Maslenicu svi ukuani jedu kako dijete ne bi padalo ve lijepo prohodalo. Onom ko u tokuruka pronae novi u maslenici predvia se srea i on kovanicu nosi uza se. Kako bi dijete toprije napravilo prve korake i prohodalo traila se djevojica rodena nakon smrti svog oca ("kojanije upamtila oca"), i darovala se poklonom ili novcem.

Ako se desi da je dijete boleljivo i da slabo raste, primjenjuje se obred sa jabukama. Uzele bi sedvije zdrave jabuke i svakoj nadjenulo drugaije ime te bi se na mladu nedjelju zajedno sa


7/25

bolesnim djetetom odnijele na raskre. Prvom prolazniku koji bi sluajno naiao ponudilo se daodabere jednu od jabuka i ponese je sa sobom. Po onoj koja bi ostala, dijete bi dobijalo novo ime,koje bi mu donijelo zdravlje i napredak.

U sluaju padavice (epilepsije), lijeenje bi se obavljalo uz konsultaciju sa hodom, koji bi

bolesniku napisao odgovarajui zapis. Zatim bi otac djeteta uzeo mladog crnog ovna, bez ijednebijele dlake, i zajedno sa bolesnim djetetom otiao do nekakvog velikog raskra. Tamo bi,nenadano, oborio dijete na zemlju, prinosei mu no uz vrat, kao da e ga zaklati (kako bi onozadrhtalo od straha), a potom bi brzo oborio ovna i zaklao ga! Meso rtvovane ivotinje se nejede, nego se raskomada i baci niz rijeku, a koa se ostavi da bolesnik spava na njoj do konanogizljeenja.

Narodna medicina

Lijeenje putem magije nastalo je u pradavnim vremenima kao odraz umijea i snalaljivostiobinog krajinika. Neki od tih rituala postali su dio narodnog ivota poput krajikog adeta da seu proljee, prije nego to se oglasi kukavica prvi put te godine, napravi zeljanica da bi se bilozdravo. U zeljanicu se obavezno mora nai par struaka mlade are da se te godine ne bi imaloosipa i svrabea po koi.

Neki od recepata krajike narodne medicine imaju savjete kako naprimjer lijeiti psihosomatskeprobleme poput nervoze; treba u kui poklopiti sve dezve za kahvu, onda zagrijati na plehuporeta dezvu i poklopiti je tanjuriem za fildan tri minute. Poslije isteka tog vremena u dezvuusuti kahvu i zaliti je vruom vodom te na kraju popiti.

Drugi recepti predstavljaju spoj magije i sujeverja ponikle iz starih vjerovanja u duhovnu snaguprirode i njenih sila. Kao prilog tome podsjetimo se na jednostavne savjete koje i danas ljudimogu lako isprobati na sebi.Bradavice sa tijela lahko se uklanjaju na neki od ovih naina: u umi se potrai neka ivotinjskakost , pa se onim dijelom to je blie zemlji protare bradavica na tijelu. Potom se kost vrati na istomjesto i poloaj te se udalji bez okretanja nazad.

Na Mlaak izie se napolje, tri puta se ponovi sura Ihlas pa se gledajui u mjesec kae: Mladimjesee, tako ti tvoje mladovine, skini sa mene ove bradavine!.

Osim ovakvih naina negdje se uprilii prilika da se mejitovom (mrtvaevom) rukom dodirnubradavice pa e nestati same od sebe ili se ukrade malo soli iz komijske kue i njome protrlja pomjestima sa bradavicama.

Alkoholizam:pijanac e ostaviti pie ukoliko popije alkohol u koji se pomokrio djeak koji nijeupamtio svog oca ili ako flaa sa piem prenoi u neijem mezaru. Isto tako, nae li se u piumalo vode kojom se okupao mrtvac vjeruje se da e nakon ispijanja u alkoholiaru umrijetielja za opijanjem. Babe vraare savjetuju i dana s se se u pie doda malo kapi mlijeka crnekrmae ili mokrae od jea ili abe.

Krupa: kad dijete dobije krupu tri puta mu se provue maji rep izmeu usana i krupa e nestati.


8/25

Struna:Ako bi ovjek skoio sa tavana ili gladan podizao teak teret znalo se desiti da ga zabolistomak, tom se u narodu govorilo da je strunio eludac (eldac). Tegoba bi se odmah lijeilatako to se na tepsiju tri puta izlijevao loni vrele vode i okretao naopako kako bi upio vodu usebe. Svaki put onaj ko je radio obred (eludarica) govorio bi sljedeu basmu:

aldeak, aldeak sjedi na svoj mjesaak, nani na ruak sa boijom hazmom a mojombasmom.

Strah: kada se dijete uplai neeg ili odraslog ovjeka stalno boli glava, loe spava i slino ide sekod stravarke da mu se salije zrno ili straha. Rije je o obredu koji su nam donijeli Turci i kojimse esto vrlo uspjeno moe anulirati neka od psihiki oboljenja. Za potrebe rituala trai seispaljeno puano zrno ili se u nedostatku toga provuku kroz puanu cijev komadii olova patopi u kaiki na vatri. Stravarka za vrijeme obreda ui sure Fatihu i Ihlas a dok izlijevarastopljeno olovo kazuje: Bjei straha tjera te ona sprava. Olovo se salijeva tri puta iznadglave, stomaka i nogu a finalni simbol koji ujedino i navjeuje uspjeno lijeenje trai se uoblutku zvanom srce. U rastopljenom olovu na dnu posude stravarka pronalazi razlog straha koddjeteta, obino figurice koje neodoljivo podsjeaju na psa, maku, mia, koje oznaavaju da strahpotjee od susreta sa nekom od tih ivotinja. Drugaiji znaci poput puanih zrna otkrivaju da jestrah uzrokovan pucnjem a simboli poput igle ili noa operacijom, injekcijom i slino.Rast kose: na mladu nedjelju, prije svanua, sjeklo se po tri pramena kose, uz euzubillu, ibacalo pod mlado stablo dunje kako bi kosa bre rasla i bila jakog korijena. Nesanica iliglavobolja eliminisala se tako to bi se uz bismillu tri puta oko glave pronijelo neto sadake unovcu i udijelilo sirotinji.

Ljubavna magija

Uoi Bajrama mladi i dan-danas znaju potraiti pogledom najsjajniju zvijezdu na nebu i devetputa gledajui u nju, ne trepui, izgovoriti: Reci zvijezdo ko me voli, reci zvijezdo je li taj (ta)koga volim. Iza toga bi prouili suru Ihlas i lijegali u postelju. Tokom noi, u snu, dobili biodgovor na svoje pitanje.

Krajike djevojke u prolosti veliku panju su posveivale elji da imaju to vie momaka zaaikovanje poto se prema tome vrednovala i njena ljepota te mogunost za to bolju udaju. Uelji da postanu to atraktivnije nisu se libile potraiti pomo ni u magijskim ritualima od kojih sunajpopularniji bili oni vezani za izgovaranje basmi, rimovani magijskih stihova.

Prije polaska na vaar, sijelo ili neku drugu prigodu djevojka bi oblaei dugu bijelu kouljugovorila: Ja obue bijelu koulju nase da privuem sve momke predase a sve cure da bacimizase veledalin amin. Kada bi naiao momak koji joj se dopada ona bi puhnula u njegovompravcu tajno i da niko ne vidi.

Da natjera momka da joj doe u aik pod pender nekada su djevojke izvodile svakojake ritualeod zasjecanja kunog praga sjekirom, zapreivanja graha, hvatanja za strehu ili bajanjazvijezdama.


9/25

Jedan od najpoznatijih rituala djevojake magije svakako je prevrtanje kune metle naopako.Pred spavanje djevojka bi tri puta okrenula metlu svaki put govorei Ja prevrnuh metlu a neprevrnuh metlu ve n. um i pamet za sobom da noas crkne za mnom, sa boijom moi, mojimsepom veledalin amin. Svaki put bi puhnula u metlu i na kraju je ostavila okrenutom naopako,na drci, da tako prenoi iza kunih vrata.

Osim ovakvih, bezopasnih bajanja u narodu su oduvijek postojale vraare (sihirbaze) koje sumogle po rijeima naroda potkovati abu na ledu te koje znaju gdje se nebo kukama zapinjeza zemlju. Njihova specijalnost je oduvijek bila ljubavna magija a rekviziti kojima su se sluilebile su irokog arsenala od krila sljepog mia, ivih aba, eera, soli, vode uzete sa mrtvaca dokse ovaj kupao, zemlje sa mezarja i slino.

arkama se po tvrdnjama upuenih moe dozvati mrtvi lik voljene osobe ili uiniti da "edanovjek pored vode ostane edan". Posebno pogubni za ovjeka su neki dijelovi koji se uzmupoput kose, krvi i noktiju. Ako ih vraara zapali uz basmu moe stvoriti kod njega veliku mrnjuprema svakom koga on voli pa ih onda omaijani ovjek vidi "kroz maglu, vatru i krv".

Sihirbazina orijentiranost nije bila samo usmjerena ka negativnim stvarima ve su one ponekadznale doskoiti branim problemima, smiriti agresivnog mua i tako spasiti i odrati neijuporodicu na okupu.

Jedan od recepata koje su rado davale enama iji su muevi bili skloni maltretiranju jeste i onajda ona dok on spava preko njega prebaci aku zemlje uzete sa groba. Osim za smirivanje strastipostoji cijeli niz recepata iz ljubavne kuhinje sa kojima se treba svezati i opiniti srce voljeneosobe, tako na primjer, djevojka bi sljedei vraarin savjet kanula na kocku eera tri kapi krvi izmalog prsta lijeve ruke i bacila je voljenom u kafu sa rijeima: Kako god ne mogao biti bez ovekrvi tako ne mogao biti ni bez mene amin veledalin.

Ako je nekoj eni dragi u daljini pa bi ga voljela primamiti sebi onda bi uzimala devet zrnabijelog graha i stavljala ih u raspreanu vatru govorei: "Grah grakti, bah bahti, sikirica uvratimoj n. predvrati akobogda amin". Izgovorivsi tu basmicu udarila bi otricom sjekire u kuni pragi ostavila je tako.

Sihiri, arke

ara se obino izmeu akama i jacije ali i u gluho doba noi, iza ponoi pa sve do prvihpijetlova. arke se najvie rade i najbolje primaju kada je Mlaak i za vrijeme punog mjeseca.Vraara sihire najvie ostavlja oko praga ili zakopa pod kakvo krivo drvo u dvoritu kako bi itom polo na krivo. U narodu se kae da arke mogu potrajati od devet do 40 dana a onda gubesvoju mo i moraju se ponavljati. Dakako postoje i one smrtnike arke ili vjene maijekoje je teko ili nemogue skinuti. Po kazivanju upuenih takve arke se obnavljaju svaki putsame od sebe kada padne kia.

Sama magija najee se isplie iz dva razloga - ljubavi i mrnje. Postoje dva oblika magije i kaotakva razlikuju se po svom djelovanju, takozvana djevojaka magija znatno je blaa i bezopasnasastavljena od basmi i neki jednostavnijih oblika vraanja. Drugi, opasni oblik sihira naziva se


10/25

"vraarska" ili din-hodinska". Rije je o manje vie izravnom kontaktu sa dinskim svijetom,kada vraara ili din-hoda primoravaju ili stimuliu poklonima dine da napadnu i opsjednunekog insana.

aranje se u narodu smatra velikim grijehom, posebno je od Boga kanjivo rastavljanje magijom

suprunike. O tom grijehu se tvrdi da kada bi neki ovjek, koji je rastavio mua od ene, sagradiodevet damija ne bi uspio saprati (otkupiti) grijeh sa sebe. Koliko je sihirbazenje veliki grijeh isamim time kanjivo opisuje narodna pria. Kazuje se kako je u jednom selu ivjela sihirbaza sasvojim sinom jedincem. Cijeli ivot pravila je sihire kako je ko elio ivei od tue muke i zla pritom ne mislei na Allaha i smrtni as. Kada je doao i taj dan okupio se narod da joj klanjadenazu. Krenuvi ka mjestu gdje je stajao iskopani mezar prisutni ljudi ugledali su neobianprizor - sva zemlja se vratila nazad u raku i popunila je. -"Kabur se zatvorio, zemlja je nee!"povika neko iz gomile i u trenu nastade guva i bjeanje. U svega nekoliko minuta ostadoe samosin i hoda. Ojaen, sin jedinac zaplaka pored svoje mrtve majke i proui joj Fatihu. -"to daradim?" upita hodu koji mu na te rijei odgovori da ide kui to prije i da se nipoto neokreenazad a on e ostati uz mrtvaca i moliti Boga da joj se smiluju i primi je.Sin potra uplaen i uplakan ostavljajui hodu no trei srce ga zaboli na pomisao da mu je ovozadnji put da vidi svoju majku na ovom svijetu pa se polakomi i okrenu se nazad. U tom istomtrenu niotkud pogodi ga veliki vatreni talas sainjen od hiljadu plamiaka i spri mu lice. Kasnije,kada se oporavio, sin se uputi ka hodinoj kui da ga pita o proteklim dogaajima. Na pitanjezato ga je sprila vatra koja se pojavila niotkud hoda mu odgovori: "Tvoja te rahmetli majkahranila novcem koji je dobivala za svoja aranja tako da je njen grijeh bio i tvoj. Da se nisiokrenuo ne bi te sprila dehenemska vatra. Tvojoj rahmetli majci nije bilo spasa ali ti si gamogao imati, no, boijoj volji niko se nije otrgnuo!", zakljui hoda na kraju.

Kako tua zloba i maijanje mogu natetiti ovjeku i poremetiti mu svu nafaku i mir u ivotu polijek i pomo se ilo kod onih osoba koje su upuene u tajne lijeenja. U najveem brojusluajeva to su hode koje omaijanom otvore zvijezdu po sistemu ebded hisaba, kombinacijearapske astrologije i numerologije, kada se na osnovu imena bolesnika i njegove majke iitavauzrok problema ili tegobe. Nakon toga hoda ispisuje jedan ili vie zapisa sa kojim se omaijaninakadi, umiva ili ih nosi uza se. Najei primjer je potapanje zapisa preko noi u posudu savodom sa kojom se onda sutradan ovjek oblije ili okupa.

Ako se ne ide kod hode po zapis ve se posjeuje neka lokalna stravarka tada joj se ponese flaaizvorske vode. Po vodu se ide u sam akam. Kada se doe blizu bunara pozdravi se rijeima:Selam vodo! a pri ulijevanju doda se i ovo: Akam hajrla, vodo!. Smisao ovakvog vjerovanjalei u tome to se izvorska voda u bonjakom narodu smatra ivom tojest u njoj prema staromvjerovanju obitava duh ili kako se to jo kae u narodu uvar vode ija narav nije destruktivnave naprotiv iscjeljujua. Flaa sa vodom se ostavi da prenoi pored bolesnikove glave a ujutro sekae Sabah hajrla vodo!. Tek tada se nosi stravarki. Dok saliva olovo u njoj stravarka jeokrenuta vratima sobe u ijem pravcu tjera zlo na vlake babe, na vlake vode tamo gdje seezan ne uje.

Osim salivanja olova sihiri se mogu skinuti i sa nauenom vodom. U toj namjeri stravarki seide tri puta tojest svakog treeg dana pri emu se svaki put ponese flaa vode uzeta sa drugogizvora. Uz to se prvi put ponese sobom i neki dio odjee izuzev donjeg vea koji ma koliko ist inov bio nije poeljan. Prilikom posjete flaa se zamota ili sakrije u neto jer ne valja da je ko


11/25

vidi. Sa tom nauenom vodom omaijani se kupa ujutro, o podne i naveer tokom tri danakada se ide po novu flau. Prljavu vodu od kupanja odnosi neko od ukuana proliti niz rijeku ilipotok. Za uenje na vodu stravarka mora da zna ime bolesnika i njegovih roditelja osim akonisu mrtvi. Dok traje lijeenje omaijani ne smije ii nikud od kue jer se zlo udaljava, jediniizuzetak jeste da smije otii do stravarka sa tim da krenuvi od nje ne smije se osvrati unazad.

Kada odlazi stravarka ga ispraa i na njezine rijei omaijani odgovara sa amin jarebi bezgledanja unazad. Prilikom drugog odlaska kod stravarke ona e uz euzubilu umiti bolesnika atrei put e on isprati usta vodom na pragu.

Kod ponitavanja sihira uinkovito je prema rijeima starijih zaklati kurban ili bar zaklati horoza(pijetla) pa podijeliti u tri kue.

U prolosti meu narodom Cazinske krajine prakticirao se vrlo esto obred dovoenja ilikanjavanja vraare ili one osobe koja je gradila arke. To se inilo tako to se u noimjeseeve mijene na raskre od tri puta dovlaila zubaa i okretala naopako sa rijeima: Ko miarke pravio na zubau se nasadio!. Prema svjedoenju starijih krajinika vraare su znaledolaziti u nesvjesnom stanju i sjedati na otre vrhove zubae kada bi ih svjesti dozvali bijesni

udarci njihovih rtvi.

Zapis i tisovina

Osim hodini hamajlija tkz. dilbagija ili hodino pismo najpoznatija zatita od uroka i magijena ovim prostorima Bosne i Hercegovine ostala je penga ili ziherica obavezno okrenuta glavomna dolje. U prolosti se mogla vidjeti na odjei svake Bonjakinje dajui tako na znanje svakogvraari da e joj zlo teko uspijeti. Osim prakse noenja hamajlija najbolja zatita od zla i magijejeste dijeljenje sadake (milostinje) usljed ega se esto uje izreka Podijeli sadaku, produinafaku!.

Jedna od najrairenijih zatita oduvijek je bila i tisovina. Za nju se veli da je "sretno drvo" odijeg mirisa i boje bjee svi dinovi i ejtani. Narodno vjerovanje kae da onaj ko nosi uza setisovinu na njemu ni najvea arka ne moe ostati due od sedam dana. Nakon toga mora otpasti.Jo jedan obljubljen u narodu apotropejon svakako je glog. I za njega narod ima svoje miljenje"glog je vrlo jako drvo, moe ga posjei do zemlje a nakon nekog vremena na istom mjestuizniknut e deset novi mladica". ejtan nee u kuu iznad ijih ulaznih vrata ili u dovratku imautisnut komadi ovog drveta.

Od zla dumanske ruke narod se decenijama uvao i izgovaranjem bonjako-turskih dovicaponavljajui ih po tri puta i puui nizase. Jedna od takvih bila je i ova: Hala hala hafailemuberei defaile. Hasum leri okoile, hasum leri jogoile. U srcu mi iman, u rukama Musaf, najeziku Kuran od Boga amin od mene veledalin.

Nagaza

Nagaziti se najee moe na neist, mjesto gdje se odlae smee ili prolijeva krv poto su svatakva mjesta neobino privlana za dine. Ponegdje u Bosni takva se mjesta nazivaju "dinskesofre" i "ejtanske sofre" od kojih je gore nagaziti na ovu prvu nego na drugu jer su dini jae


12/25

snage i opasniji!.

Posebna kritina mjesta su ona gdje se kupa mrtvac ili prolijeva prljava voda.U narodu je i danasadet da se na onom mjestu gdje je kupan mrtvac proe vatrom. U tu svrhu zapale se tri ibice injima proe u krug iznad tog mjesta izgovarajui euzubilu ili suru Ihlas. Takozvane prolivae

(prljava voda od kupanja ili ienja) najpogubnije su kada je u pitanju mogunost da se nagazi iograjie.

U prolosti dok su se ljudi jo kupali u banjama pratio se obiaj da se nakon kupanja u prljavuvodu bace tri iva ugljena i to tako to bi se maicama ugljen pronio u krug oko banje uz euzubilui zagasio u vodu. To se radilo iz razloga da nakon prolijevanja te vode negdje napolje niko nemoe nagaziti na nju.

Kritino mjesto u svakom domu, kako to i danas upozoravaju stare nene, gdje se moe najlakeograjisati jeste svakako kupatilo posebno u onim kuama gdje ima vie enskih glava. Zato biobino najstarija od njih znala sa vremena na vrijeme okaditi kupatilo suhim korjenom omana itako neutralisati svaku pogubnost.Zbog svog apotropejskog znaaja omanu se od davnina u narodu posveivala posebna panja.Njegov korijen su stare nene sjekle u male komadie, suile i nizale na konac da se nae pri rucikad zatreba posebno u situacijama kada bi trebalo nakaditi bolesnog insana ili stoku.Oljekovitosti i maginim moima omana iskovana je i izreka koja glasi: Ko ne zna ta je omantrava, ne zna ni ta je zlato u ruci.

Kletva

Jo i danas se moe uti od starijih itelja Velike Kladue i Cazina o starom kletvenom obiajukada bi uvrijeeni, ponieni ili nevino optueni ovjek sjedei na pastekiji, nakon klanjanja, kleonekog udarajui kamen od kamen. Tad bi izgovarao neke od ovih tekih kletvi: "Dabogda ti sveotilo hintu jementu!", "Dabogda ne mogo umrijeti dok ne pootvaro sva vrata i prozore!","Dabogda ti se kua sravnila sa listom na zemlji!", "iv bio a dabogda sree nikad neimo!","Dabogda ne mogo umrijeti dok ti ja ne halalim!" itd.

Ova zadnja kletva ima svoje uporite u islamskoj tradiciji poto kada ovjek umre, u satu njegovedenaze, hoda trai halal (oprost) od sviju prisutni za umrlog jer bez halala nema ni mira naonom svijetu!. Jedna od najpoznatijih kletvi je ona roditeljska koju mati ili otac znaju uputitidjetetu usprkos velikoj ljubavi koju osjeaju prema njemu. Navodno, oeva kletva je devet putajaa od majine zbog toga to "otac kad kune, to ini sa srca a majka ne". Ipak veina roditelja sebrzo pokaje pa govori bogobojazno Ne daj, Boe, da se ueli, od melaika amin!. Teka jedjevojaka kletva, prevarene ili ostavljene cure. Muenje ivotinja isto se smatra velikimgrijehom jer "hajvan ne zna halaliti!".

Osim siroeta i prosjaka uklesti moe i osoba koja je gorjela u nekom poaru ili "za dlaku"izbjegla smrt bilo u nekoj operaciji ili nesrei, bolesnik koji se crvao u ranama, osoba koju jeugrizla zmija. Protekli rat donio je mnogo proklestva, uklela je majina suza, uklelo je muenjenevinog naroda, uklela je suza silovane djevojice i djeteta kojem su ubili roditelje. Ruenjesvetih objekata u kojima je "palo" mnogo molitvi i dova bez svake sumnje donijet e ruiteljima


13/25

kaznu, bol i grijeh u potomstvu.

U krajikom narodu pripovijeda se kako su neko otac i njegov sin ukrali komiji bika sanamjerom da ga zakolju i prodaju meso u drugo selo. Prije klanja oca uhvati neki strah pa reesinu da uzme sa stoga sijena i poreda ga u devet manjih gomila. Kad ovaj to uini otac pusti bika

pred sijeno da se pogosti. Bik je njuei svaku gomilu doao do pete i tek tu poeo jesti. Na tootac ree sinu: "Vidis li, sine, to je tui hak? Za ovo to bi ja i ti uinili ispatali bi neduni iznae familije ak iz petog koljena!". Tue i oteto uvijek je bilo prokleto i za svakog ovjeka put upropast.

-Nije dobro da te kune ko u selu, kae se u narodu, a kamoli neko od koga si se ogrijeio!.

Nafaka

Kod cijelog bonjackog naroda, bez obzira gdje se on nalazio i obitavao, susree se velika vjera unafaku. Za svako dijete koje se rodi narod obiava rei "rodila se sa njim i njegova nafaka kojumu niko ne moe oteti!".

Koliko se moe dokuiti iz narodnih izjava duina ovjekovog ivota zavisi od koliine (odAllaha) dobijene nafake jer "onog dana kada se potroi neija nafaka tad i taj insan umre!". Iakosu svi roeni tojest ivi ljudi sa nafakom ipak postoje oni sa veom dozom i oni sa manjomkoliinom sree.

Zato se pokuava na razne naine stimulisati irenje nafake preko onih koji su okarakterisani kaojako sretni. Obino kada se kupuje stoka ili neto drugo domain je "namjeni" onom djetetu zakoje smatra da ima najvie nafake "kako bi mu stoka bila sa berietom!". Ili pri useljavanju unovu kuu prvu vatru e uvijek naloiti onaj lan familije kroz iji se ivot pokazalo da je sretnijiod ostalih ukuana a sve sa ciljem da dio te sree prenese na kuu. U elji za berietom iblagoslovom sudbine ilo se i raznim maijskim postupcima.

Da bi se nanijela srea i napredak u kuu domain je traio otisak konjske potkovice ostao negdjeu zemlji. Njega bi paljivo iskopao pazei da ga ne oteti a onda bi ga zakopao pod kuni prag.Nafaka se esto vezuje uz kuni prag, ognjite i sofru kao tri najvanija simbola svakog doma.Od davnina zabranjuje se sjedenje na kunom pragu "to je grijeh i kuu vue u zatiranje!" tojestpriziva se udar groma i nesrea u dom. Mlada kada ue u novi dom poljubi kuni prag prekomaramice i onda je zapali u vatri ognjita "za sreu". Radi kunog berieta u Cazinskoj krajinivjeruje se da ne valja lupati posuem ili nakon jela, objeda, udariti kaikom od sofru. Ako toneko od prisutnih uini onda mu domain ili domaica kae da pojede bar jo jedan zalogaj pa daonda polako odloi kaiku.

Slino tome po cijeloj krajini se vjeruje da postoje jela koja privlae sreu u kuu poput halve ilitrahane. Halvu je posebno lijepo spremati za vrijeme ramazana kada ona svojim mirisom prizivanafaku i mir u familiju. Jo i danas se negdje prati adet da ukoliko se u neijoj kui zateknu triosobe istog imena da se pripravi halva radi kunog berieta. Trahana posebno vai za nafakalijelo "i nju je dobro da ima svaka porodica u kui", jer osim to je ukusna orijentalna juha ona


14/25

moze ovjeku donijeti sreu.

Na mladi petak osoba kojoj se ne da, baksuzna je, i srea, posebno u novcu, bjei od nje kuha sitrahanu doputajui joj da iskipi. Dok trahana kipi osoba mora tri puta rei: "Kako ova trahanavrila i kipila tako meni nafaka vrila od svuda, i iz zemlje i sa neba i od znanih i od neznanih amin

veledalin". Zatim se ostavi na hladno mjesto i svaki dan, tokom cijele sedmice, jede po malo.Sofra je za svaku krajiku porodicu bila kultno mjesto te kao takva zasluuje potovanje pa sestoga nije smijelo smijati ili pak biti neozbiljan za vrijeme objeda. Takve bi domain odmahotjerao uz rijei Bjei od sofre afiru jedan, dumaninu!. Sofra kao sveti simbol doma moeprorei i neiju smrt. Kada prilikom pospremanja kaika od ruka na sofri sluajno ostane jednaznak je smrti u rodu.

Za sreu u novcu u novaniku treba nositi papirnatu monetu koja vie nije u opticaju.

Poljoprivredni kalendar

Malo nakon zavretka Nove godine, od polovine januara narod poinje sa odbrojavanjem nedjelja(hefta) do Jurjeva, njih ukupno sedamnaest. Iako se panja pridaje samo onim zadnjimnedjeljama do Jurjeva, tonije od devete pa unazad, smisao ovakvog naina mjerenja vremenaimao je u prolosti svrhu da precizno oznai kada je povoljno vrijeme za obavljanje odreenihpoljoprivrednih djelatnosti. Sam poetak raunanja poklapa se sa prolaskom zehmerije, periodaotre zime, koji ini mjesec januar najduim i najhladnijim u cijeloj godini. Zehmerija (turskiZehmerir), nepovoljni je period za koji u Cazinskoj krajini vrijedi pravilo da se ne smije pitihladna voda zbog prehlade.

Polovinom februara u narodu se kae da nastaje veljaa nestabilno vrijeme zime u kojem setuu bura i jug i koje potraje sve do polovine marta.Mjereno po heftama veljaa poinjepolovinom dvanaeste a zavrava polovinom osme nedjelje do Hidra ili Jurjeva. Dobar znak zagodinu, posebno urod penice, jeste ako poetak veljae bude pun tojest snjean. Navodno,veljaa je rekla da e ostaviti onako kako je zatekla a slae li, tvrdi narod, bie u ljeto nevremena.

Odmah nakon isteka veljae polovinom marta nastupaju Babe a iza nje Grgo, svako po sedamdana. Babe su naroito opake a narod ih opisuje kao goropadne, letee, pogane...Kakokazuje narodna predaja Babe su rekle da mogu biti duge kao Veljaa mjesec dana smrznule bidijete u eni i tele u kravi, lonac bi na poretu pola vrio a pola bio zaleen. Iza njih dolazi Grgo(Did) koji je po rijeima naroda milostiviji jer u njemu otpoinje sezona sjetve krompira.

Potom dolaze po tri dana kablii, stablii i stapii a poneke stare glave navode i haj'medeti povuci rep, vrijeme u rano proljee kada je stoka zbog duge zime i nedostatka hrane uprolosti umirala od gladi. Na kraju takvog praenja vremena nastupaju muenjaci koji pokazivanju krajinika traju sve do novog ita ili bolje reeno oni oznaavaju period proljetnjeneimatine te je stoga u narodu i iskovana izreka: Lako je biti jesen, daj budi proljee!.

U drugoj polovini februara i tokom prve sedmice u martu udare tri dremre ili demreta (demra-


15/25

turska rije za talas).Kad demra udari u zrak, prva dzemra, narodni vidari po krajini nareu korijenje breze i na njegapostave praznu flau kako bi u nju kapao brezin sok. Flaa ostaje tako sve dok ne udari zadnjademra u zemlju. Prikupljeni sok breze koriste osobe koje imaju bolesne bubrege.Sedam dananakon prve udari i druga dzemra, ovaj put u vodu. Vec tada u narodu se kaze da je zima popustila

i sva priroda se polako budi.Odmah nakon udaranja treeg demreta ore se zemlja i pripremaza bau.

U Cazinskoj krajini nekad se vjerovalo da nije grijeh ne dati nekom povra iz bae (baaluka)jer nju svako moe imati!, ali grijenim se smatralo uskratiti nekoj sirotinji mlijeka i sira potokravu niti svako moe kupiti niti uzdravati!.

Kako je baaluk tipino enski posao ne udi veliki broj praznovjerica vezan za njega., tako, naprimjer, batu treba okopavati pijanim danom. Kada bi davale jedna drugoj sjeme ene su pazileda im se u tom ne odneda pa su obavezno govorile Tebi dajem ime a sebi ostavljam sime. Da bibata bila rodna pojedine ene su znale na dva kokoija jajeta nabajati samo njima znane rijei izakopati ih na dvije strane vrta. Dokle god bi jaja bila itava u zemlji bata bi dobro raala a nikone bi mogao urei je ili kraom nekog ploda izazvati odnedavanje u njemu.

U aprilu im se zauju prve abe stari krajinici kazuju da se moe poeti sa sjetvom kukuruza.Neki od njih vini su rei da kukuruze treba sijati tek onda kada se ovjek nou ne pokrivajorganom ali veina se ipak ravna po oglaavanju aba kao prirodnih mjeraa topline. Kada sekrune kukuruzu za sjetvu domaica obino svaki okruni do vrha ostavljajui red ili dva na vrhuklipa. Ti se klipovi kukuruza onda povjeaju na grane voki kako ne bi ptice kasnije napadale ijele kukuruz. Ovdje je ni manje ni vie rije o svojevrsnoj rtvi ili ponudi pticama kako bi se naovaj maijski nain umilostivile da ne otete urod u polju.

Zadnjih sedam nedjelja ili hefti do Hidra dobilo je svoje karakteristine nazive peta pometa,esta put zameta, trea nedjelja naziva se najvea i u njoj se sve sije.

Mjesec maj u Cazinskoj krajini obiljeava dolazak Jurjeva ili Hidirleza kransko-muslimanskogpraznika 6.maja. Dok je kod krana rije o prazniku svetog Jurja kod Turaka a samim time iBonjaka ovo je dan susreta dvojice hazretlija Hidra i Iliyasa. Oni se naime po predaji susretnujednom u godini, na ovaj dan, da porazgovaraju i donesu blagoslov i beriet prirodi i ljudima.Dok u Turskoj postoji mnotvo obiaja i adeta vezani za Hidirlez u Bosni meu Bonjacimaznatno ih je manje.

Polovinom dvadesetog stoljea djevojke su u Cazinskoj krajini krile i uvale svoje lice od suncakako bi ga zadrale to bjeljim do Jurjeva. Tad se narod okupljao na vaaru koji se nazivaoOmaha pa su tu priliku mladi iskoritavali za upoznavanje i aikovanje. Djevojke su obiavaleuoi Jurjeva ii do mlina nosei praznu kantu u elji da u nju uhvate i skupe to vie bijelihkapljica takozvane omahe, oko mlinskog lijeba. Njom su se u zoru Jurjeva umivale elei imatito istije i bjelje lice. U istom naumu ene i cure, kao i djeca, umivali su se jurjevskom rosomkako bi, prema vjerovanju, imali isto i mlado lice. Drugi su se provlaili ispod vrljika kako ih tegodine ne bi boljela lea.

U zoru Jurjeva i danas je adet da se zapali vatra pored kue, obavezno bacajui u nju ostatke


16/25

bijelog luka, gume, stare krpe i sve ono to stvara neugodan miris kako bi se otjerale zmije todalje od kue. Osim ovog, neke od starijih ena okrue oko kue drei se za ui i govorei:Lasice, lasice po Bogu sestrice. Doi, pomozi, mii mi izgrizoe ui, elei na magijski nainobezbjediti domainstvu protekciju od mieva.U krajini one familije u kojima ivio osoba koja usvom imenu ima poetno slovo A obavezno na ovaj dan kolju koko radi berieta.

Prema nekom starom usmenom pravilu grah se poinje sijati od prvog etvrtka u maju i toobavezno popodne da bi se bre kuhao. Dok ga siju ene su nekad obiavale bajati sa rijeima:Ohmarci k'o ohanjci, kuh'o se k'o repa bio sladak k'o moja pizda!.

Poetak juna obiljeava dolazak bijele nedjelje kratkog perioda u kojem se pojavljuju bijelepeurke te prema kojoj ene se ravnaju u sijanju bijele repe, rodakve i bijeli masiraa. U posudusa picama od masiraa ene i danas obiavaju staviti malo kukuruznog brana da budu ute,malo eera da budu slatke i pokoji komadi kruha kako bi bile dobre k'o kruh. Za onu osobukojoj dobro uspjevaju masirae i paprike narod kae da moraju biti laljive jer samo takvimosobama navodno dobro urode.

Masirae se inae siju srijedom kako bi imale dobru sredinu a odnedali se nekom u njima,usljed krae, radilo se ovako: prilikom sijanja unulo bi se a sjeme okrenulo naopako i takozasijalo. Slino tome i krompir se najee sije srijedom i etvrtkom zbog vjerovanja da e tadabiti krupan. Ukoliko se jo u samoj sjetvi nae neka osoba korpulentnije grae domain jeapsolutno siguran u dobar urod. Jedino se pazilo da se krumpir ne sadi u parnim heftama doJurjeva.

Bijela nedjelja u narodu Cazinske krajine smatra se posebno bitnom zbog rituala koji se obavljasamo dok ona traje, znai jednom u godini. U prolosti se esto znalo desiti da neki hasum(dumanin) putem aranja nateti svome komiji tako to mu preko kue baci tri ake zemlje samezara, kako mu u kui ne bi bilo ni sree ni mira. Kada se ustanovi da zlo potie od te straneonda na bijelu nedjelju gazda kue potrai u svojoj mei, koja granii sa tuom zemljom, tovei bijeli kamen i iskopa ga. Kamen potom donese u dvorite i zakopa ga pred ulazna vrata ukuu ili u njihovu blizinu. Time e, vjeruje se, ponititi uticaj ovakvih sihira i vratiti beriet islogu u svoj dom.

Mjesec august poznat je i po tome to uzrokuje kod djece i starih ljudi proljeve i stomanetegobe. Osim toga u ovom mjesecu vadi se luk iz zemlje, obino oko Aliuna ili u sedamalunskih dana od 2.do 9. augusta. No, jo i danas vie od toga pazi se da se luk vadi iz zemljekada mjesec zastari, pred mjenu. Alun za ovdanji narod predstavlja poetak slabljenja ljetate najavljuje dolazak hladnijih dana i jeseni to potvruje i ova izreka Alun za lea, kaput nalea!. Nakon njega i voda u rijekama postaje hladnija za kupanje. Sa Alunom prestaje i narodnikalendar.

Smrt dunjajluki lijek

Iako je prema znanstvenom tumaenju strah od umiranja kod ovjeka najmanji velika brojnostposmrtnih obiaja kod svih naroda svijeta govori upravo suprotno. Strah od smrti i onostranog


17/25

svijeta prouzroila je mnotvo vjerovanja kojima su ljudi oito sami sebi htjeli olakati prelaz izjednog stanja u drugo.

Nije svakom sueno da umre na dueku jedna je od krajikih izreka kojom se eli rei da nijedan ovjek nezna gdje e ga smrt zadesiti. Smrt je prema kazivanju dunjajluki lijek jer prekida

svaku ljudsku bolest i patnju i zbog toga ne valja puno plakati za preminulim. Zato nijepreporuljivo puno plakati za umrlim. Hode posebno brane plakanje nad mejitom opravdavajuitu zabranu rijeima ako padne i jedna suza na njega, on e se guiti u vodi na onom svijetu!.

Umre li ovjek otvorenih oiju obino se konstatuje da je ostao/ostala eljan svijeta ili djece.Mrtvac se uva da preko njega ne pree kakva ivotinja, posebno maka. Na grudi mu se stavineto metalno poput noa a nekad se soba kadila abarskom travom. Pri iznoenju mejita iz kueposebno se pazi da se sa njim negdje ne zapne, recimo za vrata, jer bi se moglo desiti da mu duhostane u kui. Dogaa se usred oka od smrti u familiji da se umrli pojavljuje nekoj osobi kojoj jeza ivota bio jako privren kao mu eni ili majka djetetu. Mrtvog vidi samo jedna osoba kakoulazi u kuu i slino. Da bi se to onemoguilo na ulazna vrata se stavljaju dvije glogove grane.

Star ovjek a ponekad i bolesnik osjete da im se pribliava smrt, u narodu se tada kae "da ihvue zemlja". Pred smrt dolazi do promjene ponaanja ili neke navike "kad star insan pone bitiprljav ili mu omrzne ono to je najvie volio jesti umrijet e ubrzo!".

Predznaci smrti u narodu razaznaju se po dolasku ranog proljea, velikom broju krtinjaka polivadama i slino. Znak velikih suza u narodu tojest veeg pomora smatrala se rosa koja sezadrala na liu sve do polovine dana. U Cazinu i Velikoj Kladui od davnina se vjeruje da stariljudi i bolesni najvie umiru u periodu kada se sije grah tojest u maju i u agustu kada se on bere itue.

Vjerovanje o Suncu i Mjesecu

Kako je Mjesec kroz samu povijest ljudskog roda povezivan sa ljepim spolom vrei direktanutjecaj na njega ne ude vjerovanja o njemu meu krajikinjama. Pored Sunca i zvijezda ovajzemljin satelit est je motiv u mnogim djevojakim basmama. Starije ene i danas ugledavi poprvi put mladi Mjesec raire ruke i proue mu pet sitnih sura a onda upere u njega desnikaiprst i kau: Kao to ti raste i obnjavlja se mjesee, tako podstakni i obnovi moje oblije(ehru).

Mjesec se po vjerovanju ovdanjeg naroda moe urei pa je stoga potrebno svaki put kada seugleda Mlaak rei Maalah, vidi mladog mjeseca!.

Kada je udba ili utap (pun Mjesec) moe se vidjeti, po kazivanju krajinika, lik ovjeka kojidri podignutu sjekiru u ruci. Rije je, naime, o sinu koji je podigao sjekiru na mater pa ga jeAllah istog trena kaznio i njegov lik prebacio na Mjesec. Drugdje po Bosni ljudi pripovijedaju dase to vidi Mujo kako sjedi na trnovitom panju.

U narodu ima mnotvo obiaja i vjerovanja koja se dovode u direktnu vezu sa Mjesecom; kada se


18/25

pojavi Mlaak treba tri puta gledajui u njega prouiti suru Fatiha i pomisliti elju. U istovrijeme, mnoge krajikinje obiavaju izii napolje i drei ruke u visini grudi prouiti tri puta"Amentu billahi', koje namjene za zdravlje svoje djece....

Dok se Mjesec moe urei, prema tvrdnji starih nena, Sunce je urokljivo. Upravo iz tog razloga

esto su znale opominjati ukuane da se mlijeko ne smije prenositi iz kue u kuu a da se neimposuda ne pokrije jer u protivnom ako ga vidi Sunce nee ga biti. Iako blagotvornog utjecajana prirodu i vegetaciju Sunce se u ovim krajevima ne smatra dobrim sve dok ne proe Jurjevopoto je sve do tada otrovno za ljude i ne treba mu se dugo izlagati.

Dovite Ibret vode

U Buimu, u mjestu Dobro selo ili ava, svake godine na Jurjevo odrava se jedan od najveihkrajikih teferia na dovitu Ibret voda. Zanimljivo je istai da izvor pusti vodu samo jednom ugodini dana, na 6, maj, to je bilo dovoljno da ovo mjesto postane najpoznatije okupljalitevjernika u Cazinskoj krajini.

Prema legendi, nekada davno tim mjestom poetkom mjeseca maja prolazila je karavana na putuza Gvozdensko i zaustavila ba na tom mjestu da se odmori. Meu putnicima se nalazila i jednaslijepa djevojka koja je sjedei na zemlji prva zaula huk vode. Ve edna obradovala se tomglasu i uvi vodu kako izvire napila se i umila. Istog momenta desilo se udo, njeno sljepilo jenestalo i ona je progledala. Sva ushiena izvor je nazvala Dobrom vodom a mjesto Dobrimselom.

Svake godine, tano u podne, sa Ibret izvora potekne niz stijenu voda kojom vjernici uzimajuabdest, djevojke i momci se umivaju, bolesnici pune flae ljekovitim kapima. Svi vjeruju u njenuudesnu mo lijeenja i pomaganja. Po ve ustaljenom ritualu vjernici vodom uzmu abdest inakon podne namaza, proue se dove za zdravlje, nafaku, mir i svaki drugi hair.

Narodna meteorologija

Ako u proljee voke cvjetaju bolje na ili pri vrhu kronje znai da e te godine sve bolje uroditina brdima i visinama dok ako na dolje, pri dnu kronje, onda doline i nizine.

Da bi se domainstvo zatitilo od udara groma treba vile uvijek nakon rada ostavljati okrenutimnaopako.

Cvrkutanje ptica najavljuje promjenu vremena kao i kad se vrata teko otvaraju.

Zimi kada se pojavi kreja (sojka) padat e uskoro snijeg a pojavi li se sova zavladat e studen.

Vrijeme kakvo zatekne Ramazan bie itave godine. Bude li Ramazan suan, bez kie, slabo e tegodine uroditi penica.

Pone li kia padati uoi ili na utorak ili petak bie je cijeli sedam dana.


19/25

Ako se desi mjeseeva mijena u loem kinom vremenu onda nastupit e lijep, sunan period iobratno.

Sanjati mrtvaca najavljuje promjenu vremena, u najveem broju kiu.

Sanjati ljeti bijele pilie predskazuje da e uskoro padati tua (grad) dok zimi predvia snijeg.

U Velikoj Kladui vrijeme se prognozira i po letu aplje (rode) uz Kladunicu: ako leti uz vodu,prema Cazinu, onda padat e uskoro kia no leti li niz vodu nastupit e sunani period.

Kada se povodanj (poplava) brzo povue natrag u korito rijeke narod smatra da je to znak novevelike kie.

Osim to se vjeruje da pijetlovi svojim kukurijekom tjeraju ejtane od kue oni mogu predvidjeti ipromjene vremena. Naime, natpjevavaju li se pijetlovi u toku dana predviaju smrt u okolini ili ublaem sluaju promjenu vremena. Pijetao koji zimi stoji na jednoj nozi nagovjetava promjenuvremena na gore i studen. Ako se pijetlovi biju kia e a ako mladi pijetao propjeva rano zima jena pragu.

Kad zasui narod vjeruje da vjetar mora tri dana puhati tojest zamotavati oblake da bi pala kia.

Znak duge i lijepe jeseni su rascvjetale jagode krajem ljeta.

Da bi pala kia trudnica mora baciti mrtvaka nosila u vodu.

U periodima kada nastupi sua obiavao je hoda skupiti dobru djecu (siroad) i sa njima odlazitina najvie brdo u kraju da se proui kina dova i aminuje.

Pojava da pada kia a istovremeno grije Sunce u narodu se i danas poprati izjavom Rodio se jojedan Ciganin!.

Mitologija Cazinske krajine

Ostaci bogumilskih vjerovanja u Cazinskoj krajini nisu potpuno iezla i mogu se pronai jo umitovima koji su preivjeli u narodnoj svijesti i predaji pa tako susreemo legende o didu Adiiji ime asocira na Dida tojest naziv za bogumilskog sveenika. Oito da je ovdje rije o nekomstarom bogumilskom sveeniku na koga je narod ouvao sjeanje koje se kroz vijekovetransformisalo u iskrivljenu verziju o svojevrsnom kunom duhu.

Jo jedan mit, onaj o biku Garonji koji dri ovaj svijet na leima, moe upuivati na isti izvor.Naime, kako to objanjava narodna predaja kada Garonja mrdne uima negdje u svijetu dogodi sepotres a onog dana kada se on sav strese nastupit e kijamet. I u narodnom kalendaru jedanpodatak tonije ime Grgo "koji je did" i "muko pa je milostiviji od Babe" upuuje na bogumilskekorijene koje ni vrijeme ni nova vjera (islam) nisu mogli u potpunosti izbrisati.


20/25

Did AdeSkoro da nema krajinika koji jednom u ivotu ili bar djetinjstvu nije uo poneto o didu Adi,mistinom liku kojim su se ponajvie plaila mala djeca. Na stotine djece odraslo je u strahu od

dida Ade koji vreba odnekud iz tame, ispod prozora, iz podruma....Za njega se od davnina tvdilo da posjeduje veliku mudrost ali i udesne moi od kojih je jednabila da je u isto vrijeme mogao biti u Velikoj Kladui i Cazinu. Did Ade u narodnim predajamapoznaje mnoge tajne od kojih je jedna i ulaz u donji svijet. No, ni jednu tajnu ne eli nikom reiosim ukoliko se lukavstvom ne natjera na to.

U prii o tri brata navodi se kako je jednom ivio stari otac sa tri sina. Poto nisu imali majkesvaki dan je otac ostavljao jednog sina kod kue da napravi ruak da bi imali to jesti kada sevrate sa oranja. Prvo jutro ostao je kod kue najstariji sin. Kada su se popodne njegov otac i braavratili kui kako bi ruali zatekli su praznu sofru. Na oevo pitanje "Gdje je ruak?" sin muodgovori: "Doao je Ade bijele brade jaui na horozu i odnio jelo". Sutradan otac ostavi drugogsina , ovaj put onog srednjeg, kod kue sa zadatkom da im skuha ruak a oni odoe da oru.Meutim, ponovi se isti sluaj kao i prethodnog dana. Tree jutro ostade najmlai sin kod kue.Znajui da e doi did Ade stade razmiljati to da uini i sjeti se. Zgotovivi ruak izie van ipresavije mlado drvo i rascjepi ga po sredini. Ne proe puno vremena kad eto li dida Ade nasvom pijetlu. im ga spazi najmlai sin ga zamoli da mu pomogne pridrati stablo na to onpristade nita ne sumnjajui. Odmah to did Ade rukama prihvati stablo najmlai sin mu uhvatibradu i ugura je u rascjepljeno drvo te zaveza a onda pusti drvo i did Adze se objesi od njegazapomaui od bola. Osim to je spasio ruak sin je od dida Ade u zamjenu za oslobaanjesaznao o ulazu u donji svijet, kroz atrnju, gdje veliki zmaj dri zatoenom lijepu djevojku. I tupoinje odiseja mladog junaka koji u potrazi za ljubavlju, poput grkog Orfeja, silazi u sepetu upodzemlje, suoava se sa bratskom zaviu no ipak pokazuje veliko, hrabro srce i svojomplemenitou izvojeva pobjedu nad stranom adahom.

Po narodnim priama o ovom mistinom stvorenju saznajemo da je osim patuljastog rasta i dugebijele brade, koja i danas vai kao simbol velike mudrosti, ovaj krajiki duh imao nemirnu, veselunarav i sklonost ka prodrljivosti. U jednoj djeijoj pjesmici kae se: "Evo dida Ade bijelebrade, crnih nogu to dobro mogu!".

Za dida Adu narod kazuje kako "jae na horozu' to stvara predodbu da je rije o minijaturnomovjeuljku ili bolje reeno patuljku. Tu teoriju upotpunjuje zaplaivanje djece, kako bi bilamirna i posluna, izjavama "evo dida Ade pod krevetom, uje se iza ormana, eto ga natavanu....".

Prepasti

Poslije Drugog svjetskog rata narod je pripovijedao o udnim ukazanjima koja su oni nazivaliPrepasti. Po putu, negdje po livadama ili pored potoka pojavljivali su se, najee nou, iznenadanejasni, tamni oblici, siluete i vrtlozi vjetra koji su se uspinjali visoko u nebo ponekadpretvarajui se u prijetee crne figure ija je pojava uasavala i ledila krv u venama. Ta


21/25

nadnaravna ukazanja narod je objanjavao rijeima da su u pitanju "duhovi poginulih vojnika"poto su se i same manifestacije dogaale na mjestima stradanja. Posebno su se Prepastiukazivale od osoba koje su u pogibelji izgubile neki ud pa su, po vjerovanju, traile izgubljenuruku ili nogu. Prepasti bi netragom nestajala tek onda kada bi kia saprala svu krv a plug zaoraokosti u njivu. Uas bi prestajao kada bi zemlja u sebe primila i zadnji dio ljudskog tijela.

Prikaze

Za razliku od Prepasti noni dinovi zvani Prikaze javljali su se obavezno u liku neke ivotinjedonosei onom ko ih vidi samo zlo i nesreu. U narodu se i danas moze uti pria o momku kojije vraajui se u sitne sate sa sijela kui prolazio pored seoskog mezarja. Zauvi neko komeanjeiza sebe mladi se okrenuo I u polutami ugledao figuru crnog jarca kako ga posmatra crvenimoima, spreman svaki tren da potri na njega i napadne ga. Shvativi to e biti ovjek se da ubijeg a jarac pojuri za njim. Ve na izmaku snage sav zadihan i klonuo od straha nesretni momakuhvati se za avliju pored puta pomislivi da mu nema spasa. U tom trenu zastade i jarac na malojudaljenosti od njega pa progovori ljudskim, kretavim glasom: "Zahvali Bogu to si se uhvatio zatu ogradu od glogovine pa ti nita ne mogu ali da nisi ne bi iv doao kui!". Izgovorivi toprikaza nestade. Odjednom se zau glas pijetla i prestravljeni insan shvati da je ve zora.

Zmije

U narodu Cazinske krajine jo se i danas mogu uti predaje o zmijama koje su ulazile u ljudskatijela i u njima neko vrijeme ak i ivjele. Obino se to dogaalo negdje vani, na livadi ili podkronjom drveta gdje bi ovjek zaspao. U snu dok bi ovaj otvoreni usta spavao zmija se znalauvui u njega. Takva se osoba prepoznavala po tom to bi u jako kratkom vremenu omravila,poutjela i izgubila snagu zbog toga to bi "zmija u njemu jela sve ono to bi on pojeo!".Kao vampir pila bi mu krv i trovala organizam. Zmija se nije mogla istjerati iz ovjeka nikakodrugaije nego onuda gdje je i unila - kroz usta. Ispekla bi se koko i stavila pored zaspalogbolesnika. Kako se dalje tvrdi zmija bi osjetivi miris tople, peene piletine izila van.

Iako omraena u drugim dijelovima BiH na zmiju se ovdje gleda blagonaklono i grijeh ju je ubiti.Po krajikoj predaji zmija je spasila Nojinu Arku a time i sav ivi svijet. Nevaljali mi progrizaoje brod i napravio rupu kroz koju je pojurila voda. Vidjevi to se dogaa zmija je bre boljedogmizala i pojela mia te se odmah sklupala nad rupom i tako zatvorila ulaz vodi. Od tada,posebno zbog svoje unitavalake naravi, mi je u narodu meu najomraenijim ivotinjama i"nije ga grijeh ubiti ni sa pastekije, dok se klanja!".

Zmajevi

U krajikoj predaji osim predanja o dinovima, vjeticama koje muzu komijsku kravu prekoueta, prepasti i drugih nadnaravnih pojava u prolosti se moglo uti i o zmajevima. Navodnozmajevi su znali spavati sa pojedinim enama, a da one toga nisu ni bile svjesne, te i ostavljatiplod svog ljubavnog ara.


22/25

"Jo dok sam bio djeak u naem selu ivjela je jedna ena koja se zvala Fatime. Iako je bilaudana dugo vremena nije imala djece jer oito Allah nije njoj i muu presudio da osjete ariroditeljstva. To i ne bi bilo udno da Fatime jedne godine, nakon decenije braka, nije ostalatrudna. Selom je odmah poela kruiti pria o tome izazivajui uenje ali i arilo pitanje da li je

dijete muevo poto se nije pouzdano znalo koje od dvoje suprunika nije moglo imati djece.Meutim, kasnije jo veu misteriju izazvala je vijest da Fatima to dijete nikad nije ni rodila!?.Iako je imala pravi stomak trudnice i sve popratne pojave koje inae prate svaku trudnou ona jeostala bez djeteta?. Po njenim rijeima, mnogo godina kasnije nakon tog dogaaja, ona je legla savelikim stomakom a ujutro se probudila bez njega. Stari itelji odmah su konstatirali da je rodilazmaja i u strahu od njega cijeli sluaj tabuirali utnjom".

U bonjakom narodu u prolosti du cijeli Bosne i Hercegovine dogaali su se slini sluajevikoji su u svojoj konanici imali isti epilog ali sa tim da su se umjesto zmajeva raale "snijeti".

Ono to razdvaja zmaja i snijet jeste to su snijet ene obino raale u etvrtom mjesecu trudnoedok je zmaj izlazio na svijet kao i svako dijete, nakon devet mjeseci. Osim ena dogaalo se,kako se to nekad tvrdilo u narodu, da su i krave telile zmajeve. Stari krajinici pripovijedali su datakva djeca imaju krila i odmah nakon poroda odletjela bi u strahu od ljudske ruke i odmazde.

O zmajevima u krajini ima jo predaja. Po kazivanju Bajrame K. ona je u svojim djevojakimdanima u polju, u neposrednoj blizini njihove porodine kue ugledala ogromnu zmiju kako uuspravnom poloaju polijee u nebo gubei se u njegovom plavetnilu. Ispriavi to je vidjelasvojoj neni ona je prekori da uti i nikom ne pria to je ugledala jer je "vidjela zmaja", plaei seda bi prianje moglo izazvati zmajevu osvetu.

Vile

U Bosni i Hercegovini kult vila bio je poznat od starih vremena, koji nije nestao dolaskomTuraka i islama upravo zbog injenice da su i sami Turci skloni vjerovanju u vile ili periler pa seiz tog razloga zadrao dosta dugo vremena. One su vaile kao vjeito mlade djevojke, u dugimbijelim haljinama i sa dugom rasputanom kosom koja je nekada imala zlatnu a nekada crvenuboju. Krasila ih je izvanredna ljepota i zanos kojima su opinjavale ljude i zavodile najljepemeu njima.

Najpoznatija vila u Cazinskoj krajini svakako je Zagorka koju legende vezuju za najveeg sinakrajine ali i cijele Bosne Muju Hrnjicu i njegovog brata Halila. Jo dok su bili djeca Zagorka ih jeprihvatila kao majka i brinula se o njima. Kako kazuje kladuka predaja vila ih je dovela doKladunice i tu umila rosom i zadojila mlijekom. Poto je Mujo popio vie vilinskog mlijekazadobio je istog trena natprirodnu snagu i hrabrost dok je Halil uzeo vie rose pa postade od njelijep i zanosan za sav enski rod i svako oko koje bi ga pogledalo.Sama vila Zagorka u ondanjevrijeme smatrala se zatitnicom Velike Kladue, o emu pripovijedaju i same legende o njoj injenoj pomoi pri odbrani grada od stranih osvajaa.

Osim Zagorke u narodu se spominju i druge vile karakteristinih imena Srebra, Zlata, Gospa,Gope...


23/25

U prolosti krajine vile su bile ideal ljepote i magine privlanosti te stoga ne udi njihovoredovito spominjanje u djevojakim basmama "samo ja ti bijela gorska vila", "pitaju me kao cara"Gdje je ova vila dosad bila?", oko n. srca se slila...". I danas se u razgovoru obinih ljudi moese uti kako je neka tamo "lijepa kao vila!" to potvruje narodno vjerovanje o udesnoj ljepoti

ovih nadnaravnih bia.Vile se, po narodnoj predaji, najvie vole nou skupljati oko izvora i rijekakamo vode svoje kolo i kupaju se. Predaja ih osim za vodu dovodi u vezu i sa gorama kaonjihovim stanitima.

Kad se poslije akama ilo po vodu na bunar ili u rano jutro u Buimu se govorilo pred sam izvorEssalamu alejkum draga vodo i vodini uvari. Time se iskazivalo potovanje prema vilamakoje su se mogle eventualno zatei kod izvora pa se pozdravljanjem davalo na znanje daposjetitelj nema zle namjere. Stari srednjovjekovni grad Vrnogra od davnina se nazivaovilinskim gradom a po predaji osnovala ga je Vrana, jedna od kerki nekog bogataa po imenuDobria.

Po vjerovanju krajinika vile mogu sanjati samo dobre, plemenite osobe.

Praznovjerice, izreke, sanovnik

-Kada se nekom tuca onda on pogaa ko ga to spominje. Ako pogodi tucanje e odmah prestatino, desi li se da tucanje bude dugo onda se govori Ko me spominje pao sa kobile, ne bilo mudosta pao i sa mosta! ili se izgovara blaa basma Ako je prijatelj do mene doao, mene obaao,ako je neprijatelj do mene ne doao mene ne naao.

-Obino pred spavanje veina krajinika izgovori ovu dovicu: Ja legoh jalan ako ustaneminalna, ako umrem la ilahe ilallah.

-Ukoliko nekog mui nesanica onda on ponovi pet puta suru Ihlas i tri puta izgovori basmu zadrijem: Penica talasi meni drim donosi, akobogda amin.

-Kada nekog svrbi jezik ili mu iskoi bubuljica na njemu onda se to tumai neijim ogovaranjem.Da bi se prekinulo ogovaranje ta osoba tri puta pljune u vatru i svaki put kae: Ko baje u guzicustaje!.

-Vjeruje se da na onog ko ima naviku da mokri po putu hoe da ide dim. Kako bi ga otjerao odsebe ovjek govori: Tamo, dime, tamo su ti kosti, ja u te ubosti!.

-Odrezanu kosu "ne valja" bacati u vatru ognjita jer se time izaziva svaa u kui.

-Kad se te godine prvi put jede neko voe obino stariji kau: Nova godina u staru guzicu!.

-Kad te svrbi nos bit e uskoro ljut.

-Koga svrbe tabani daleko e putovati.


24/25

-Tua ruka svrab ne ee!

-Teko doekati k'o maehin kola i pasji jug! (kad se neto dugo eka).

-Sa hajrom otio, sa hajrom doao!

-Od starog hasuma nikad novog prijatelja!

-Jedna lea, sto kaputa (kae se za mukarca koji mjenja ene).

-Lako je nai koga e ti hraniti, teko nai ko e tebe!

-Iupa li muhi krilo, iupao si joj i drob!

-Ko svakim lijepo i Bog ga voli!

-Ne zatvaraj vrata za sobom guzicom ve lijepom rijei!

-Lijep momak kolo vodi a ruan kuu gradi!

-Ne daj da te tvoji psi grizu! (kad nema pa trai od komija a oni ti to kasnije natuknu).

-Ne daj da ti psi kuu metu! (kad je kua neuredna pa kad zalaje pas u dvoritu tri se da sepoisti jer neko dolazi).

-Saburna ptica sedam vrata otvara a nesaburna nijedna!

Avion sanjati - dobit e neku potu.Oranje - putovanje, sanjati uzoranu njivu - smrt u okolini.Stoka (blago "neto drago e ti biti") - veselje, novani dobitak.Novac - svaa (paresa), ako novac dri u ruci onda e ga primiti.Svinja - loe ju je sanjati, bolest, svaa.Krv ili openito neto crveno u snu znak je radosti na javi.Ui (vake) - novacKahva - kahar, briga, ako je pije sa drugima - nepotrebne brige.Puka ili pitolj da puca u snu - glas, puca li neko u tebe i pogodi te - pristigla vijest e tepogoditi.Zlato - bolest.Izmet odraslog ovjeka - svaa, djeiji izmet - novac.Jaje ili vie njih u snu uvijek je znak jada.Krava - ako je debela to je lo san, mrave krave u snu vidjeti materijalna dobit, bogaenje. Akoje krava crvena ili arena doi e do neoekivanog novca.Smrt - sanja li da je osoba koju poznaje umrla to znai da joj se produio ivot.Pele - napredak, ako te napadnu ima mnogo hasuma.Vuk - tekoe, suze.Bijela boja (odjeca) ili gola zemlja, bez trave u snu znak su neije smrti.Golog ovjeka sniti - upast e u probleme.


25/25

Zvonjava, udarci, odjeci - vijesti.Patka - paket ili psimo.Zub izvaditi a da te boli - smrt u familiji.Zub izvaditi a da te ne boli - smrt u rodbini.Graditi kuu u snu, posebno malu, sirotinjsku znak je smrti bliske osobe.

Vatra - muka, bolest ili svaa. Problemi nee biti veliki ako uz vatru sanja neto to poinje saslovo S ili poput slame ili eira.Meso sanjati - medekanje.Konj u snu dobar je znak, jedino ako sanja bijelog konja (melek Azrail), onda san nagovjetavaneiju smrt.Kri ili osoba druge vjere - uinio si neki grijeh, ogrijeio se od nekog ili neto.Milicija (policija) - bit e ti neto radosno uskoro.Suze - plakati u snu, radost na javi. Smijati se u snu, plakati na javi.Zmaj - sanjati zmaja imat e neko zlo.Mlijeko - bilo da ga kuha ili pije mlijeko u snu nagovjetava pismo ili itanje nekihdokumenata.Autobus - dobit e pote ili novca.Riba - briga i bolest.Marama - ako je arena imat e veliku radost.Cigane je lijepo sanjati.Sijeno - neto e ti "sinuti", obradovati te......

Etnoloka graa za ovaj rad prikupljena je u periodu od 1997-2010.godine. Zahvaljujem se svimaonima koji su svojim informacijama i znanjem pripomogli da ovaj tekst prui to vie zanimljivihpojedinosti o kulturnoj batini Bonjaka ovog dijela Bosne i Hercegovine.

narodna vjerovanja (bih)

Documents