http://www.emofree.com/garythink-content/newpsych-video.html

OVA KNJIG A Z A U V I J E K E P R O M I J E N I T I VAE M I L J E N J E 0 V A E M R A Z M I L J A N J U . Z A P A N J U J U A NOVA Z N A N S T V E N A OTKRIA 0 B I O K E M I J S K I M U I N C I M A RADA MOZGA P O K A Z U J U DA NAE M I S L I DJELUJU NA SVE S T A N I C E NAEG T I J E L A . AUTOR K N J I G E , UGLEDNI S T A N I N I B I O L O G , P R E C I Z N O OPISUJE M O L E K U L A R N E PUTOVE K O J I M A SE TO DOGAA. KORISTEI J E D N O S T A V A N J E Z I K , I L U S T R A C I J E , H U M O R I S V A K O D N E V N E P R I M J E R E , ON D E M O N S T R I R A KAKO NOVA Z N A N O S T E P I G E N E T I K A DONOSI REVOLUCIJU U NAE R A Z U M I J E V A N J E VEZE I Z M E U MOZGA I M A T E R I J E , I D U B O K E P O S L J E D I C E KOJE TO I M A PO NAE OSOBNE I V O T E I K O L E K T I V A N IVOT NAE V R S T E . N A P O K O N I M A M O U V J E R L J I V O I LAKO R A Z U M L J I V O O B J A N J E N J E N A I N A NA KOJI N A E E M O C I J E U P R A V L J A J U G E N E T S K I M I Z R A Z O M ! TREBATE PROITATI OVU KNJIGU KAKO BISTE I S T I N S K I S H V A T I L I DA NISTE RTVA V L A S T I T I H G E N A , NEGO DA I M A T E N E O G R A N I E N KAPACITET ZA I V O T KOJI O B I L U J E M I R O M , SREOM I L J U B A V L J U . JOSEPH M E R C O L A , DR. OSTEOP. O V A K N J I G A J E A P S O L U T N O O B A V E Z N O TIVO U K O L I K O E L I T E Z N A T I , SA Z N A N S T V E N O G S T A J A L I T A , KAKO V A I M Z D R A V L J E M U P R A V L J A VA N A I N I V O T A , A NE GENETSKA Z A K L A D A . L I P T O N SA Z N A N S T V E N O G S T A J A L I T A P O K A Z U J E KAKO J E U P R O C E S I M A O Z D R A V L J E N J A UM M O N I J I OD M E D I K A M E N A T A . OVO T I V O O T K R I V A DA JE VAE Z D R A V L J E U VEOJ MJERI VAA O D G O V O R N O S T NEGO TO J E J E D N O S T A V N O RTVA V A I H GENA. KADA S A M POEO ITATI OVU K N J I G U , N I S A M M O G A O STATI SVE DO P O S L J E D N J E S T R A N I C E . M.T. MORTER J R . , DR. KIROPR.O S N I V A MORTER HALTH S Y S T E M A / M O R T E R T O V O G SUSTAVA Z D R A V S T V E N E S K R B I ,AUTOR METODE B.E.S.T P O V I J E S T CE Z A B I L J E I T I BIOLOGIJU VJEROVANJA KAO JEDNO OD N A J V A N I J I H DJELA NAEGV R E M E N A . BRUCE LIPTON N A M RAZOTKRIVA NEDOSTAJUU VEZU I Z M E U B I O M E D I C I N S K IHS H V A A N J A PROLOSTI I OSNOVA ENERGETSKOG LIJEENJA U B U D U N O S T I . NJEGOVE SLOENES P O Z N A J E I Z L O E N E SU NA L A K O R A Z U M L J I V N A I N I S T I L O M KOJI J E J E D N A K O P R I K L A D A N KAKO Z A Z N A N S T V E N I K E T A K O 1 ZA L A I K E . Z A S V A K O G A KOGA Z A N I M A Z D R A V L J E , B L A G O S T A N J E B I O L O K I H VRSTA I B U D U N O S T LJUDSKOG IVOTA, BIOLOGIJA VJEROVANJA JE O B A V E Z N A L I T E R A T U R A . I M P L I K A C I J E U NJOJ O P I S A N I H M O T R I T A I M A J U S N A G U P R O M I J E N I T I SVIJET K A K A V P O Z N A J E M O . L I P T O N O V E S P O Z N A J E I K O N C I Z A N N A I N NA KOJI IH IZNOSI A P S O L U T N O SU G E N I J A L N I . GERARD W. C L U M , DR. KIROPR.D E K A N . K O L E D A I V O T N E K I R O P R A K T I K E WEST

Knjiga Bruca Liptona odlian je pregled nove biologije i svega toona implicira. Fantastina je i uitak ju je itati, a njezina dubinai rijeima se ne da opisati. Na briljantan a opet jednostavan nainsintezira itavu enciklopediju novih informacija od presudnevanosti. Ove stranice sadre istinsku revoluciju misli i shvaanja,revoluciju koja je tako radikalna da moe promijeniti svijet. Joseph Clinton Pierce, dr. sci.Autor djela Magical Child i Evoluton's EndSjajno napisana Biologija vjerovanja Bruca Liptona izuzetno jepotrebna protutea 'bottom-up' materijalizmu dananjeg drutva. Idejada je u D N K kodiran cjelokupan razvoj ivota uspjeno se koristi ugenetikom inenjerstvu. Meutim, u isto vrijeme postaju bjelodaninedostaci tog pristupa. Biologija vjerovanja je pregled etvrtstoljetnihpionirskih rezultata u epigenetici, disciplini koju je sredinom 2004.godine The Wall Street Science Journal najavio kao vano novo poljeu znanosti. Njezin osebujni i osobni pristup ini je izrazito itkom izabavnom. dr. sci. Karl H. Pribram, dr. med.,(dobitnik vie poasnih doktorata)Profesor emeritus, Stanford UniversitvDr. Lipton je genij njegova revolucionarna otkria pruaju namsredstvo za ponovnu uspostavu suvereniteta nad naim ivotima.Preporuujem ovu knjigu svakome tko je spreman preuzeti punuodgovornost za sebe i za sudbinu naeg planeta. LeVar BurtonGlumac i redateljBruce Lipton daje nam nove spoznaje i novo poimanje o vezi izmeubiolokih organizama, okolia i utjecaja misli, percepcije i svijestina ozdraviteljsku snagu ovjekovog tijela. Objanjenja i primjeripotkrijepljeni s mnogo detalja i dokaza ine ovu knjigu obaveznomliteraturom za svakog studenta biolokih, drutvenih i medicinskihznanosti. S druge strane, velika jasnoa autorovog izlaganja ini jezabavnim tivom za iroku italaku publiku. Carl Cleveland III, dr. kiropr.D e k a n , C l e v e l a n d s k i koled kiropraktikeRevolucionarno istraivanje dr. Liptona pronalo je izgubljenukariku izmeu biologije, psihologije i duhovnosti. elite li razumjetinajdublje tajne ivota, ovo je jedna od najznaajnijih knjiga koje eteikada proitati. Dennis Perman, dr. kiropr.Suosniva Masters CirclaU ovoj knjizi koja mijenja paradigmu, dr. Lipton je nokautiraoStaru biologiju. S darvinistikom biologijom slijeva i alopatskommedicinom zdesna, oslobaa se fizikalistikih ogranienja ka novomshvaanju sustava um-tijelo (vjerovanje-biologija). Morate proitati,jako zanimljivo. Ralph Abraham, dr. sci.Profesor matematike na Kalifornijskom sveuilituAutor knjiga Chaos, Gaia i ErosSnano! Elegantno! Jednostavno! Stilom koji je jednako pristupaankoliko i sadrajan, dr. Bruce Lipton nudi nita manje do dugo traeneizgubljene karike izmeu ivota i svijesti. Pri tome odgovara nanajstarija pitanja i rjeava najdublje misterije nae prolosti. Ne dvojimda e Biologija vjerovanja postati jedan od kamena temeljaca znanostinovog tisuljea. Greg BradenAutor bestselera Boji kod i The Isaiah EffectZavrio sam itanje ove knjige osjeajui isto duboko potovanjekoje imam kada sam u drutvu Bruca Liptona s osjeajem dame dotaknuo revolucionaran uvid u istinu. Lipton je i znanstveniki filozof; znanstvenik po tome to nam daje orua za mijenjanjekulturalne svijesti; a filozof stoga to stavlja na kunju naa vjerovanjao samoj prirodi stvarnosti koju percipiramo. Pomae nam da stvorimonae vlastite budunosti. Guy F. Riekeman, dr. kiropr.Dekan ivotnog sveuilita i Koleda kiropraktikeBiologija vjerovanja je putokaz za ovjeanstvo u razvoju. Onoto nam je dr. Lipton na temelju svojih zadivljujuih istraivanja iuvida podario u ovoj inspirativnoj knjizi je nova, svjesnija znanost oljudskom rastu i transformaciji. Umjesto da se ogranii genetikimili biolokim okvirima po kojima je ovjeanstvo bilo programiranoivjeti, ovjeanstvo sada pred sobom ima nain za oslobaanje svogistinskog duhovnog potencijala uz pomo jednostavno preobraenihuvjerenja voenih njenom Bojom rukom punom ljubavi. Toje definitivno obavezno tivo za one predane pokretu um/tijelo iistinskoj biti iscjeljivanja. John F. Demartini, dr. kiropr.Autor bestselera Count our Blessings i The Breakthrough ExperienceU ovom kaotinom svijetu dr. Lipton ovjeanstvu donosi jasnou.Njegov rad je provokativan, pronicav i za nadati se je da e utjecatina ljude da si postavljaju kvalitetnija pitanja o svojim ivotima teda donose bolje odluke. Jedna od najuzbudljivijih knjiga koja samproitao, obavezno tivo za sve. Brian Kellv, dr. kiropr., dekan Novozelandskog koleda kiropraktike,predsjednik australske Fondacije za istraivanja kraljeniceNapokon imamo uvjerljivo i lako razumljivo objanjenje naina nakoji vae emocije upravljaju genetskim izrazom! Trebate proitati ovuknjigu kako biste istinski shvatili da niste rtva vlastitih gena, negoda imate neogranien kapacitet za ivot koji obiluje mirom, sreom iljubavlju. Joseph Mercola, dr. osteop.Osniva internetske stranice www.mercola.com,najposjeenijeg svjetskog web-sajta o prirodnom zdravljuOva knjiga je apsolutno obavezno tivo ukoliko elite znati, saznanstvenog stajalita, kako vaim zdravljem upravlja va nainivota, a ne genetska zaklada. Lipton sa znanstvenog stajalitapokazuje kako je u procesima ozdravljenja um moniji odmedikamenata. Ovo tivo otkriva da je vae zdravlje u veoj mjerivaa odgovornost nego to je jednostavno rtva vaih gena. Kada sampoeo itati ovu knjigu, nisam mogao stati sve do posljednje stranice. M. T. Morter Jr., dr. kiropr.Osniva Morter Halth Systema/Mortertovogsustava zdravstvene skrbi, Autor metode B.E.S.TOvo je hrabra i vizionarska knjiga koja vrstim dokazima iz kvantnebiologije unitava mit genetske predodreenosti i implicitno mit dasmo rtve svoje sudbine. Dr. Bruce Lipton upotrebljava jaki znanstveniintelekt ne samo da informira itatelja, nego i da ga preobrazi iemancipira spoznajom da naa vjerovanja stvaraju svaki vid naeosobne stvarnosti. Provokativno i inspirativno tivo! Lee Pulos, dr. sci., Ameriko vijee profesionalnih psihologaProfesor emeritus na Universitvy of British ColumbiaAutor knjiga Miracles and Other Realities i Beyond HypnosisPovijest e zabiljeiti Biologiju vjerovanja kao jedno od najvanijihdjela naeg vremena. Bruce Lipton nam razotkriva nedostajuu vezuizmeu biomedicinskih shvaanja prolosti i osnova energetskoglijeenja u budunosti. Njegove sloene spoznaje izloene su nalako razumljiv nain i stilom koji je jednako prikladan kako zaznanstvenike tako i za laike. Za svakoga koga zanima zdravlje,blagostanje biolokih vrsta i budunost ljudskog ivota, Biologijavjerovanja je obavezna literatura. Implikacije u njoj opisanih motritaimaju snagu promijeniti svijet kakav poznajemo. Liptonove spoznaje i koncizan nain na koji ih iznosi apsolutno su genijalni. Gerard W. Clum, dr. kiropr.Dekan koleda ivotne kiropraktike WestBIOLOGIJAVJEROVANJAZnanstveni dokaz o nadmoi uma nadmaterijomBruce H. LiptonS a d r a jZahvale 9Predgovor 15Uvod 191. poglavlje Pouke iz Petrijeve zdjelice: pohvala pametnimstanicama i pametnim studentima 332. poglavlje Stvar je u okoliu, glupane 511. poglavlje arobna membrana 774. poglavlje Nova fizika: stajati s obje nogevrsto na niemu 975. poglavlje Biologija i vjerovanje 1256. poglavlje Rast i zatita 1497. poglavlje Svjesno roditeljstvo: roditelji kaogenetski inenjeri 159Zavrna rije 187Dodatak 207Ova knjiga je posveena..G A J IMajci svih nasNeka nam oprosti nae grijeheMojoj vlastitoj majciGladyskoja me je neprekidno ohrabrivala i podravalate bila strpljiva dvadeset godina koliko je trebalo da ova knjiga izae na svjetlodanaMojim kerimaTanyji i Jenniferprekrasnim svjetskim enama koje su uvijek bile uz mene...ma kako stvari postale udneI posebno mojoj dragojMargaret Hortonmojem najboljem prijatelju, mojoj ivotnoj partnerici, mojoj ljubaviNastavimo svoju radosnu potragu za vjeno sretnim ivotom.ZahvaleMnogo se toga zbilo od trenutka mog znanstvenog nadahnuado nastanka ove knjige. Tijekom tog vremena velike osobnetransformacije bio sam blagoslovljen i v o e n kako duhovnimtako i tjelesnim muzama - inspirativnim duhovima stvaralatva.Pomogavi mi pri stvaranju ove knjige, posebno su me zaduilesljedee:Muze znanosti: Zahvalan sam duhovima znanosti jer sampotpuno svjestan sila izvan mene koje su me vodile u iznoenjuove poruke svijetu. Posebni blagoslovi mojim herojima JeanBaptistu de Monetu de Lamarcku i Albertu Einsteinu za njihoveduhovne i znanstvene doprinose koji su promijenili svijet.Muze knjievnosti: Zamisao da n a p i em knjigu o novoj b i ologijirodila se 1985. godine, m e u t im njezin je nastanak omoguiotek ulazak Patricie A. K i n g u moj ivot 2003. godine. Patri-| u |e slobodna spisateljica i biva dopisnica amerikog tjednikaNewsweek koja je deset godina bila urednica dopisnitva togasopisa u San Franciscu. Nikada n e u zaboraviti na prvi susretkada sam joj odrao dugako predavanje o novoj znanosti inatovario je s gomilom n e d o v r e n i h rukopisa i lanaka koje samnapisao, kutijama prepunim video-snimki predavanja i hrpomznanstvenih reprinta.Tek kada je odmicala u svojem automobilu shvatio sam kakavsam divovski zadatak bio postavio pred nju. Iako nije imalaformalno obrazovanje na p o d r u j u stanine biologije i fizike, Patriciaje postigla uda u usvajanju i razumijevanju nove znanosti.U vrlo kratkom vremenu ne samo da je nauila novu biologijumogla je ak razraivati njezine teme. Njezina nevjerojatna vjetinau integriranju, ureivanju i sintetiziranju podataka zaslunaj e z a jasnou o v e knjige.VPatricia radi na knjievnim projektima te novinskim i magazinskimlancima koji se usredotouju na zdravstvena pitanja,posebice na medicinu uma i tijela te ulogu stresa u bolestima.Njezini radovi objavljeni su u publikacijama kao to su Los A n -geles Times, asopis Spirit i asopis Common Ground. Rodomiz Bostona, K i n g sa svojim m u em Haroldom i njihovom keriAnnom ivi u M a r i n u (gradi na p o d r u j u zaljeva San Francisca;op. prev). Patriciji sam duboko zahvalan na njezinoj pomoi i veselimse p r i l i c i i zajednikom radu s njom na nekoj novoj knjizi.Muze umjetnosti: Kada sam 1980. godine napustio sveuilite,otiao sam na turneju sa svjetlosnom predstavom zvanomLaserska simfonija. Dua i mozak nae spektakularne laserskepredstave bio je Robert Mueller, umjetniki vizionar i genij r a u nalnegrafike. S m u d r o u koja je nadilazila njegove tinejderskegodine, Bob je upijao informacije o novoj znanosti na kojoj samradio, najprije kao student, a kasnije kao moj duhovni sin. Prijemnogo godina ponudio mi je, a ja sam ponudu prihvatio, da grafikiuredi korice moje knjige kad god bude gotova.Bob Mueller je suosniva i umjetniki direktor tvrtke L i -ghtSpeed Design iz Bellevuea u Washingtonu. On i njegova tvrtkaproizveli su n a g r a i v a n e trodimenzionalne svjetlosne i z v u n epredstave za muzeje znanosti i planetarije i r om svijeta. Njihovzabavno-obrazovni show o krhkoj ravnotei naih oceana imaoje ast b i t i prikazan na Expo-u 1998. u Lisabonu u Portugalu, gdjega je vidjelo 16.000 ljudi. Pregled Bobovih kreativnih p o s t i g n u amoete pronai na internetskoj stranici www.lightspeeddesign.com.Bobov je rad, nadahnut z n a n o u i Svjetlou, predivan i dubok.Poaen sam to je on autor dizajna naslovnice, slike kojae ovu novu svjesnost predstaviti javnosti.Muze glazbe: Od ideje o pisanju ove knjige do predaje rukopisaneprestano me bodrila i energizirala glazba skupine Yeste posebno stihovi njezinog pjevaa Jona Andersona. Njihovaglazba i poruka otkrivaju unutranje poznavanje i razumijevanjenove znanosti. Muzika grupe Yes govori o injenici da smo svil10ipovezani sa Svjetlou. Njihove pjesme istiu da naa iskustva,naa vjerovanja i nai snovi oblikuju nae ivote i utjeu na ivotenae djece. Ono za to meni treba nekoliko stranica teksta, Yesovcimogu izrei s nekoliko snanih i upeatljivih stihova. Momci,pravi ste!to se tie fizike proizvodnje ove knjige, elim se iskrenozahvaliti njujorkim izdavaima koji su je odbili objaviti. Bez vasne bih mogao stvoriti vlastitu knjigu - ba kao to sam to eliouiniti. Zahvalan sam poduzeu Mountain of Love Productionsna vremenu i resursima u l o e n im u izdavanje ove knjige. U tusvrhu posebno se zahvaljujem Dawsonu Churchu iz Author'sPublishing Cooperative. Dawson nam je omoguio da izvuemonajbolje iz oba svijeta: osobni menadment to ga prua samoizdavatvoi marketinko iskustvo velike izdavake kue. HvalaGeralyn Gendreau na njezinoj potpori ovom djelu i na tome toje predstavila Dawsonu Churchu. Draga prijateljica i strunjakinjaza odnose s javnou Shelly Keller velikoduno je odvojilasvoje vrijeme kako bi mi pomogla svojim s t r u n im u r e d n i k imvjetinama.Hvala svim studentima i polaznicima mojih predavanja iseminara koji su se tijekom godina uporno raspitivali: Gdje jeknjiga??? U redu, u redu, evo je! Duboko sam v am zahvalan navaem stalnom ohrabrivanju.elio bih iskazati potovanje nekim vrlo v a n im uiteljimakoji su mi pruili vodstvo u mojoj znanstvenoj karijeri. U prvomredu, svojem ocu Eliju koji je u mene usadio osjeaj svrhovitost i,kao najvanije, poticao me da razmiljam izvan kalupa. Hvala,tata.Nadalje, Davidu Banglesdorfu, uitelju biologije iz osnovnekole koji me je upoznao sa svijetom stanica i pobudio mojustrast prema znanosti. Briljantnom dr.sci. Irwinu R. Konigsbergukoji me je uzeo pod svoje okrilje i bio mentor mojeg doktorskogstudija. Uvijek e mi ostati u sjeanju trenuci naih malih heurekai strasi prema znanosti koju smo dijelili.11Dugujem zahvalnost profesorima 'Theodoru Hollisu, dr. sci.(Penn State University) i Klaus Benschu, mr. sci., p r o e l n i k u patologije(Stanford University), p r v im pravim znanstvenicimakoji su razumjeli moje heretike zamisli. Obojica t ih uglednihistraivaa ohrabrivali su me i podupirali moja nastojanja takoto su mi omoguili da r a d im u njihovim laboratorijima kako b i histraio ideje predstavljene u ovoj knjizi.Godine 1995. dr. kir. Gerard Clum, predsjednik Fakultetaza kiropraktiku Life Chiropractic College West, pozvao me dapredajem fraktalnu biologiju, moj prvi kolegij o novoj znanosti.Gerryju sam zahvalan na potpori, na tome to me je uveo u svjetovekiropraktike i komplementarne medicine to poboljavajukvalitetu ivota velikog broja ljudi.Na prvom javnom predstavljanju ovog gradiva 1985. godineupoznao sam dr. sci. Leeja Pulosa, docenta emeritusa s Odsjekaza Psihologiju na Sveuilitu British Columbia. Tijekom godinaLee je bio veliki podupiratelj, ali je dao i svoj doprinos novojbiologiji predstavljenoj u ovoj knjizi. Moj partner i uvaeni kolegaRob Williams, mr. sci., tvorac sustava Psvcho-K1 , doprinioje ovom projektu pomogavi mi povezati znanost o stanicama smehanizmima ljudske psihologije.Rasprave o znanosti i njezinoj ulozi u civilizaciji s CurtomRexrothom, dr. kir., dragim prijateljem i filozofijskim magom,unijele su u moj ivot veliku svjesnost i radost. Suradnja s TheodoromHallom, dr. sci., p r u i l a mi je udesne i duboke spoznaje opovijesti stanine evolucije i povijesti ljudske civilizacije.elim izraziti duboku zahvalnost Greggu Bradenu za njegoveznanstvene uvide, njegove sugestije u pogledu izdavanja knjigete za formulaciju intrigantnog podnaslova ove knjige.Svaki od sljedeih dragih i pouzdanih prijatelja p r o i t a o jeovo djelo i dao svoje kritike. Njihov doprinos je bio od iznimneSustav za usklaivanje podsvjesnih uvjerenja sa svjesnim eljama i vjerovanjima koji zapostizanje tog cilja koristi spoj vie metoda, ukljuujui neuro-lingvistiko programiranje(NLP); op. prev.vanosti za donoenje ove knjige pred vas. e l im se osobno zahvalitisvakom od njih: Terry Bugno, mr. sci., David Chamberlain,dr. sci., Barbara Findeisen, mr. sci., Shelly Keller, M a r y Kovacs,Alan Mande, Nancy Marie, Michael Mendizza, Ted Morrison,Robert i Susan Mueller, Lee Pulos, dr. sci., Curt Rexroth, dr. kir.,Christine Rogers, W i l l Smith, Diana Sutter, Thomas Verney, mr.sci., Rob i Lanita Williams i Donna Wonder.Zahvalan sam na ljubavi i potpori koje su mi pruili mojasestra Marsha i brat David. Na Davida sam posebno ponosanzbog onoga to on u ali zove prekidanje kruga nasilja, te to jepostao divan otac svom sinu Alexu.Velika zahvalnost ide Dougu Parksu iz tvrtke Spirit 2000 zanjegovu izvanrednu potporu ovom projektu. Nakon to se upoznaos novom biologijom, Doug se potpuno posvetio prenoenjuove poruke svijetu. Doug je autor video-predavanja i radionicakoji su proirili svjesnost javnosti o ovome gradivu i otvorili vratamnogima koji nastoje razviti vlastite potencijale. Hvala ti, dra-|J brate.Ove zahvale ne bi bile potpune bez posebnog 'hvala MargaretHorton. Margaret je bila pokretaka sila u pozadini koja jedavala snagu pisanju i materijalizaciji ove knjige. Draga moja, togod napiem i k a em - to je iz ljubavi prema tebi!13PredgovorKada biste mogli b i t i bilo tko ...tko biste bili? Razmiljajuio odgovoru na to pitanje znao sam provoditi n e o b i n o mnogovremena. Bio sam opsjednut matarijom da mogu promijenitivlastiti identitet jer sam elio biti bilo tko samo ne ja. Imao samdobru karijeru kao stanini biolog i profesor na Medicinskomfakultetu, m e u t im to nije mijenjalo injenicu da je moj osobniivot bio, u najboljem sluaju, u rasulu. to sam se vie trudiopronai sreu i zadovoljstvo u osobnom ivotu to sam postajaovie nezadovoljan i nesretan. U trenucima kada sam bio sklonijirazmiljanju, o d l u i o sam se predati svom nesretnom ivotu. Dami je sudbina podijelila loe karte koje jednostavno trebam isko-RISTITI ili najbolje to mogu. r t v a ivota. Che sara, sara.Moj depresivni, fatalistiki stav promijenio se u jednom transformacijskomtrenutku ujesen 1985. Dao sam ostavku na svojestalno mjesto profesora na Medicinskom fakultetu Sveuilita uWisconsinu i poeo pouavati na inozemnom Medicinskom fakultetuna Karibima. Budui da je fakultet bio toliko udaljen odakademskog mainstreama, p o e o sam razmiljati izvan rigidnihgranica vjerovanja koja prevladavaju u konvencionalnoj akademskojzajednici. Daleko od t i h kula od bjelokosti, izoliran na smaragdnomotoku u tamnom plavetnilu Karipskog mora, doiviosam znanstveno otkrivenje koje je skrilo moja vjerovanja o p r i -rodi ivota.Trenutak koji mi je promijenio ivot dogodio se kada samitao studiju o mehanizmima kojima stanice upravljaju svojomfiziologijom i ponaanjem. Iznenada sam shvatio da ivotom staniceupravljaju njezin fiziki i energetski okoli, a ne geni. Geni su samo molekularni nacrti koji se koriste p tklva i organa. Okoli slui kao graevinar koji ita te genetskenacrte i radi prema njima, te koji je u konanici odgovoran za15prirodu staninog ivota. Mehanizme ivota ne pokreu staninigeni nego svjesnost svake pojedine stanice o njezinom okoliu.Kao stanini biolog znao sam da ti moji uvidi imaju snanereperkusije kako na moj vlastiti tako i na ivote svih ivih bia.Bio sam dokraja svjestan injenice da je svaki ovjek sastavljenod priblino pedeset tisua milijardi stanica. Posvetio sam svojstruni ivot poboljavanju razumijevanja pojedinanih stanicajer sam znao, kao to znam i sada, da e uz bolje razumijevanjepojedinane stanice doi i bolje razumijevanje zajednice stanicaod koje se sastoji svako ljudsko tijelo. Znao sam da ukolikopojedinanim stanicama upravlja njihova svjesnost okolia istovrijedi i za ljudska bia koja se sastoje od t i s u a milijardi stanica.Jednako kao kod pojedinane stanice, karakter naih ivota neodreuju nai geni, nego nai odgovori na signale iz okolia kojipokreu ivot.S jedne strane, moje novo razumijevanje prirode ivota meuzdrmalo. Gotovo dva desetljea sam u umove studenata medicineusaivao sredinju bioloku dogmu -vjerovanje da ivotomupravljaju geni. S druge strane, na intuitivnoj razini moje novorazumijevanje nije bilo posvemano iznenaenje. Uvijek sam pomalosumnjao u genetski determinizam. Neke od t ih sumnji proizlazilesu iz osamnaest godina posveenih istraivanjima kloniranihm a t i n i h stanica to ih je financirala vlada. Iako je bilopotrebno da se odvojim od tradicionalne akademske zajedniceda b i h to dokraja shvatio, moja istraivanja pruaju neosporividokaz da su najcjenjenije biologijske zasade povezane s genetikim determinizmom fundamentalno pogrene.Moje novo razumijevanje prirode ivota ne samo da je bilou skladu s mojim istraivanjima nego je i, kako sam shvatio, proturjeilojo jednom vjerovanju znanstvenog mainstreama kojesam predavao svojim studentima - vjerovanju da je alopatskamedicina jedina medicina vrijedna razmatranja na Medicinskimfakultetima. Kada sam energetski baziranom okoliu k o n a n opriznao njegovu pravu vanost, to je p r u i l o temelje kako za zna-16nost i filozofiju komplementarne medicine te duhovnu mudrostdrevnih i suvremenih vjera tako i za alopatsku medicinu.Na osobnoj razini, u trenutku spoznaje znao sam da samse doveo u kripac zato to sam p o g r e n o vjerovao da mi je bilosueno imati spektakularno neuspjean osobni ivot. Nema sumnjeda su ljudi izrazito skloni strastveno ustrajavati u pogrenimvjerovanjima, a na to nisu imuni ni hiper-racionalni znanstvenici.Nai razvijeni ivani sustavi voeni n a im v e l i k im mozgovimadaju zakljuiti da je naa svjesnost kompliciranija od svjesnostipojedinanih stanica. Za razliku od pojedinanih stanica, ijasvjesnost je vie refleksna, nai jedinstveno ljudski umovi pruajunam slobodu da percipiramo okolinu na razliite naine.Nova spoznaja da mijenjanjem svojih vjerovanja mogu promijenitikarakter svog ivota me oduevila. Odmah sam bio galvaniziranjer sam shvatio da postoji znanstveno zasnovan putkoji e me od moje uloge vjene rtve dovesti do nove uloge sukreatora vlastite sudbine.Otkako sam te arobne noi na Karibima doivio trenutakspoznaje koji mi je promijenio ivot prolo je dvadeset godina,rijekom tih godina bioloka su istraivanja nastavila potvrivatiznanje koje sam stekao tog ranog jutra na Karibima. ivimo uuzbudljivim vremenima jer znanost je u procesu raspadanja starihmitova i ponovnog formuliranja fundamentalnog vjerovanjaljudske civilizacije. Vjerovanje da smo krhki biokemijski strojevikojima upravljaju geni ustupa mjesto shvaanju da smo monikreatori svojih ivota i svijeta u kojem ivimo.Dva desetljea tu znanstvenu informaciju to rui paradigmuprenosio sam velikom sluateljstvu diljem Sjedinjenih DravaKanade, Australije i Novog Zelanda. Reakcije ljudi koji su popuzmene upotrijebili to znanje da nanovo ispiu scenarije svojihivota unijeli su u moj ivot veliku radost i zadovoljstvo. Kao tosvi znamo, znanje je m o i samim time znanje o sebi omoguavasamoosnaivanje.Sada vam tu samoemancipacijsku informaciju dajem u Biologijivjerovanja. Najiskrenije se nadam da ete prepoznati da su17mnoga od vjerovanja koja pokreu va ivot pogrena i ograniavajua,te da ete biti nadahnuti na promjenu tih vjerovanja.Imate mogunost preuzeti nadzor nad svojim ivotom i krenutiputem zdravlja i sree.Ove informacije su mone'. Znam da jesu. ivot koji samp o m o u njih kreirao toliko je bogatiji i sretniji... Vie se ne pitam:Kada bi mogao biti bilo tko, tko bih bio? Sada odgovor nijeteak. elim biti j a !18U v o dAROLIJA STANICABilo mi je sedam godina kada sam se u drugom razredu k o dge. Novak popeo na malu kutiju, dovoljno visoko da prislonimoko ravno na leu i okular mikroskopa. No, aliboe, bio sampreblizu i sve to sam uspio vidjeti bila je krpica bijele svjetlosti.Napokon sam se primirio i posluao upute da se udaljim od oku-Iara i tada se dogodilo - dogaaj tako dramatian da je odredioSMJER ostatka mog ivota. U vidno polje doplivala je papuica (iliparamecij; op. prev). Bio sam oaran. Iz moje svijesti izgubili suse mete kojeg su stvarala druga djeca, kao i kolski mirisi svjeen a i l j e n i h olovaka, novih v o t a n i h olovaka i plastinih pernica saZekoslavom Mrkvom. itavim svojim b i em uronio sam u nepoznatisvijet te stanice koja je za mene bila zanimljivija od dananjihkompjuterski-animiranih filmova s posebnim efektima.U nevinosti svog djejeg uma gledao sam na taj organizamNE kao na stanicu, nego kao na mikroskopsku osobu, bie kojemisli i osjea. Taj mikroskopski, j e d n o s t a n i n i organizam ne kreese nasumino amo-tamo, inilo mi se. On je na misiji. No, kakveje vrste njegova misija, to nisam znao. Tiho sam gledao prekoramena papuice dok se ustro kretala po podlozi od alga. Doksam bio usredotoen na papuicu, u vidno polje je p o e o ulazitiveliki pseudopodij duguljaste amebe.Uto je moj posjet t om svijetu naglo zavrio, kada me Glenn,razredni nasilnik, gurnuo s kutije traei svoj red za mikroskopom.Pokuao sam skrenuti pozornost ge. Novak na to nadajuise da e mi Glennova osobna pogreka priskrbiti jo jednu minutupred mikroskopskom linijom za slobodna bacanja. No, bilo jejo samo nekoliko minuta do pauze za r u a k i druga djeca kojasu ekala na red poela su se glasno buniti. Odmah nakon koleotrao sam kui i uzbueno ispriao svoju mikroskopsku pusto-19lovinu majci. Koristei najbolju mo uvjeravanja koju posjedujedijete u drugom razredu osnovne kole, molio sam, zatim preklinjao,a naposljetku ulagivanjem pokuao nagovoriti svoju majkuda mi kupi mikroskop, uz koji u provoditi sate hipnotiziran t i mnepoznatim svijetom u koji b i h mogao proniknuti p o m o u toguda optike.Kasnije, na poslijediplomskom studiju, dogurao sam doelektronskog mikroskopa. Prednost elektronskog mikroskopapred konvencionalnim svjetlosnim mikroskopom je u tome toje t i s u u puta snaniji. Razlika i z m e u te dvije vrste mikroskopausporediva je s razlikom izmeu panoramskih teleskopa p o m o ukojih turisti za pet kuna promatraju lijepe krajolike i teleskopaHubble koji se nalazi u orbiti oko Zemlje i prenosi slike dalekogsvemira. Ulazak u dio laboratorija za elektronsku mikroskopijuza ambiciozne mlade biologe n e to je poput rituala prelaska. U l a zise kroz crna okretna vrata, slina onima koja odvajaju fotografsketamne sobe od osvijetljenog radnog prostora.Sjeam se kada sam p r v i puta uao u okretna vrata i p o e oih gurati. Nalazio sam se u tami izmeu dvaju svjetova, mog ivotakao studenta i mog b u d u e g ivota kao istraivakog znanstvenika.Kada su se vrata okrenula, naao sam se u velikoj tamnojkomori, osvijetljenoj samo s nekoliko crvenih sigurnosnih svjetala.Kada su mi se oi privikle na raspoloivu svjetlost, ono toje stajalo preda mnom postupno me ispunilo strahopotovanjem.Crvena svjetla sablasno su se odraavala od zrcalne p o v r i n e masivnog,trideset centimetara debelog krom-elinog stupa elektromagnetskihlea koji se dizao do stropa u sreditu prostorije.S obje strane baze stupa prostirala se velika upravljaka konzola.Konzola je nalikovala ploama s instrumentima u Boeingu 747,ispunjena prekidaima, osvijetljenim mjeraima i v i e b o j n im i n -dikatorskim lampicama. M n o t v o debelih strujnih kablova nalikkracima hobotnice, crijeva za vodu, te vakuumski vodovi izlazilisu iz postolja mikroskopa poput debelog korijenja u podnojustarog stabla hrasta. tropot vakuumskih crpki i brujanje recirkulatoraohlaene vode ispunjavali su prostor. to se mene ticalo,upravo sam bio stupio na zapovjedni most USS Enterprisea. KapetanK i r k oito je imao slobodan dan, jer za konzolom je sjediojedan od mojih profesora i provodio sloenu proceduru unoenjauzorka tkiva u visoko-vakuumsku komoru u sreditu elinogstupa.Dok su minute prolazile, doivio sam osjeaj koji me podsjetiona onaj dan u drugom razredu osnovne kole kada sam p r v iput vidio stanicu. Na fosfornom zaslonu napokon se pojavila zelenafluorescentna slika. Prisutnost tamno obojanih stanica jedvase razaznavala na reljefnim dijelovima koji su b i l i poveani okotrideset puta. Z a t im je poveanje postupno pojaano, najprije na100X, z a t im 1000X i naposljetku na 10.000 puta. To su doista bileZvjezdane staze, no umjesto da ulazimo u vanjski svemir, ulazilismo duboko u unutranji svemir kamo j o nijedan ovjek nijekroio. U jednom trenutku promatrao sam minijaturnu stanicu,a u drugom sam se ve nalazio duboko u njezinoj molekularnojarhitekturi.Moja zadivljenost time to sam bio na rubu te znanstvenegranice gotovo da je bila opipljiva, jednako kao moje uzbuenjekada su me postavili za honorarnog kopilota. Poloio sam svojeruke na komande kako b i h mogao letjeti kroz taj strani staninikrajolik. Moj profesor mi je bio turistiki vodi, ukazujui mina znamenitosti: Ovo je mitohondrij, tu je Golgijevo tijelo, tamoje jezgrina pora, ovo je molekula kolagena, to je ribosom.Najvei dio zanosa koji sam osjetio dolazio je od moje v i z i -je sebe kao pionira to putuje teritorijem koji nikad nisu vidjeleljudske oi. Dok mi je svjetlosni mikroskop p r u i o svijest ostanicama kao misleim stvorenjima, elektronski mikroskop mesuoio s molekulama koje su sam temelj ivota. Znao sam da suunutar te stanine arhitekture skriveni odgovori koji e pruitiuvid u tajne ivota.Na trenutak su tubusi mikroskopa postali kristalna kugla;u sablasnom zelenom sjaju fluorescentnog zaslona ugledao samsvoju budunost. Znao sam da u postati stanini biolog iji ese rad fokusirati na pomno istraivanje svakog djelia stanineultrastrukture kako bih stekao uvide o tajnama staninog ivota.Kao to sam nauio jo na poetku poslijediplomskog studija,struktura i funkcioniranje biolokih organizama vrsto su isprepleteni.Bio sam siguran da u usporeivanjem mikroskopskeanatomije stanice i njezina ponaanja stei uvid o prirodi Prirode.Tijekom poslijediplomskog studija, postdoktorskog istraivakograda i karijere profesora na Medicinskom fakultetu, moji su danib i l i posveeni istraivanju molekularne anatomije stanice. Jer, ustrukturi stanice skrivale su se tajne njezina funkcioniranja.Moja potraga za tajnama ivota dovela me do istraivakekarijere na p o d r u j u prouavanja prirode kloniranih ljudskih stanicauzgojenih u kulturi tkiva. Deset godina nakon prvog bliskogsusreta s elektronskim mikroskopom bio sam stalni profesor nap r e s t i n om Medicinskom fakultetu Sveuilita Wisconsin, meu n a r o d n o priznat zbog svojih istraivanja kloniranih matinihstanica i potovan zbog svog predavakog umijea. Napredovaosam do snanijih elektronskih mikroskopa koji su mi omoguavalitrodimenzionalne, sline C A T 1 snimkama, vonje kroz organizme.Mogao sam se pribliiti molekulama koje su sam temeljivota. Moje o r u e je bilo sofisticiranije, moj pristup je m e u t i mostao isti. Nikada me nije napustilo uvjerenje sedmogodinjakada ivot stanica koje sam prouavao ima svoju svrhu.Naalost, nisam bio jednako tako uvjeren da moj vlastiti ivotima svrhu. Nisam vjerovao u Boga, iako priznajem da samse ponekad zabavljao idejom Boga koji vlada, vodei se svojimkrajnje izopaenim smislom za humor. Napokon, bio sam tradicionalnibiolog za kojeg je postojanje Boga bilo suvino pitanje:ivot je proizvod pukog sluaja, slijepe sree, odnosno, tonije,nasumini produkt bacanja genetskih kocaka. Jo od vremenaCharlesa Darwina moto nae profesije je bio: Bog? to e namBog!Ne radi se o tome da je Darwin nijekao Boga. Jednostavnoje implicirao da je za prirodu ivota na Zemlji odgovorna sluajnost,a ne boanska intervencija. U svojoj knjizi Porijeklo vrstaCAT - kompjutorska aksijalna tomografija; op. prev.The Origin of Species) objavljenoj 1859. godine D a m i n je rekaoda se individualne osobine prenose s roditelja na djecu. Sugeriraoje da nasljedni faktori koji se prenose s roditelja na dijeleupravljaju znaajkama ivota osobe. To shvaanje nagnalo jeznanstvenike da krenu mahnito ralanjivati ivot sve do njegovihmolekularnih sastavnih dijelova, jer unutar strukture stanicetrebalo je pronai nasljedni mehanizam koji upravlja ivotom.Potraga je dola do izuzetnog kraja prije pedeset godinakada su James Watson i Francis Crick opisali strukturu i funkcioniranjedvostruke spirale D N K , tvari od koje su sainjeni geni.Znanstvenici su napokon dokuili prirodu nasljednih faktorao kojima je Darwin pisao u devetnaestom stoljeu. Tabloidi suspremno najavili v r l i novi svijet genetikog inenjerstva s njegovimobeanjima dizajnerskih beba i u d o t v o r n i h medicinskihtretmana. ivo se sjeam golemih naslova to su ispunjavali naslovnicenovina tog znamenitog dana 1953. godine: Otkrivenatajna ivota.Kao i tabloidi, i biolozi su se takoer ukrcali na genska paradnakola. Mehanizam putem kojeg D N K upravlja biolokim ivotompostao je sredinja dogma molekularne biologije neumornoponavljana u udbenicima. U dugotrajnoj debati prirode nasuprotodgoja, klatno je o d l u n o prelo na stranu prirode. Isprvase mislilo da je D N K odgovorna samo za nae fizike znaajke,no zatim smo poeli smatrati da geni upravljaju i n a im osjeajimate ponaanjem. Dakle, ukoliko ste roeni s defektnim genomsree, moete oekivati da ete imati nesretan ivot.Naalost, smatrao sam da sam jedan od onih koje teroriziranedostatak i l i mutacija gena sree. Posrtao sam pod neumolji-VOM paljbom iscrpljujuih emocionalnih kroea. Moj otac je bionetom preminuo nakon duge i vrlo bolne borbe s rakom. Ja sambio njegov glavni njegovatelj, a posljednja etiri mjeseca proveosam letei svaka tri i l i etiri dana amo-tamo izmeu svog poslau Wisconsinu i njegova doma u New Yorku. U pauzama izmeuboravaka uz njegovu samrtnu postelju pokuavao sam odratisvoj istraivaki program, pouavali na fakultetu i napisati vaanzahtjev za ponovno odobravanje novanih sredstava D r a v n o minstitutu za zdravlje.Kao eer na kraju, stresnu situaciju je pogoravalo to tosam se nalazio usred emocionalno iscrpljujueg i ekonomski razornograzvoda braka. M o j i financijski izvori ubrzano su kopnjelidok sam pokuavao nahraniti i odjenuti svoje nove lanove obitelji- odvjetnike. U financijskom kripcu i bez doma, naao samse kako i v im praktiki samo s jednim koferom u besprizornomkompleksu stanova s vrtom. Veina mojih susjeda nadala seunaprijediti svoj ivotni standard pronalaskom mjesta u naseljukamp-kuica. Posebno sam se bojao svojih najbliih susjeda.Tijekom prvog tjedna boravka na tom mjestu, provaljeno mi je ustan i ukraden mi je moj novi stereo-ureaj. Tjedan dana kasnijeje dva metra visoki i metar iroki Bubba zakucao na moja vrata.Drei u ruci l i t ru piva i akajui zube, zanimalo ga je imam liupute za kazetofonsku komponentu.Najnia toka bio je dan kada sam bacio telefon kroz staklosvojeg ureda, razbivi znak Bruice H. Lipton, dr. sci., izvanredniprofesor anatomije, Medicinski fakultet U.W., itavo vrijemeviui Izbavite me odavde!. Raspad mog sistema izazvao je telefonskipoziv bankara koji mi je ljubazno ali odrjeito rekao da nemoe odobriti moj zahtjev za hipotekarni kredit. To je b i lo poputscene iz filma Vrijeme njenosti kada Debra Winger spremnoodgovara na suprugovu nadu u profesorsko mjesto: Sada nemamodovoljno novca za plaanje rauna. Sve to profesorskomjesto znai je da zauvijek n e e m o imati dovoljno novca!arolija stanica - deja vuNa sreu, p r o n a a o sam spas u obliku k r a t k o r o n o g prekidana Medicinskom fakultetu na Karibima. Znao sam da tamo neenestati svi moji problemi, m e u t im kad se mlanjak probio krozsivi prekriva od oblaka iznad Chicaga, osjeao sam se kao da sunestali. Ugrizao sam se za usnu kako b i h sprijeio da se osmijehna m om l i c u ne pretvori u glasno smijanje. Osjetio sam se jednakoradosno kao kada sam imao sedam godina i p r v i put otkriosvoju ivotnu strast, aroliju stanica.Raspoloenje mi se dodatno poboljalo kada je mali zrakoplovza est putnika sletio na Montserrat, tokicu u Karipskommoru veliine trideset i dva puta est kilometara. A k o je ikadapostojao rajski vrt, vjerojatno je nalikovao m om novom o t o n o mdomu to je izbijao iz svjetlucavog modrozelenog mora poputgolemog, lijepo izbruenog smaragda. Kada sam izaao iz zrakoplova,opio me povjetarac protkan blagim mirisom gardenije.Rado sam prihvatio obiaj d o m o r o d a k o g s t a n o v n i t v a da jevrijeme zalaska Sunca posveeno tihoj kontemplaciji. Kako su sedanii privodili kraju, veselio sam se nebeskoj svjetlosnoj predstavi.Moja je kua, smjetena na l i t i c i petnaest metara iznad oceana,lula okrenuta prema zapadu. Vijugavi put kroz tunel od papratinatkriven d r v e em vodio me dolje do mora. Na kraju tunelanalazio se otvor iza kojeg se kroz z i d od grmlja jasmina naziralaosamljena plaa. Tamo sam ritual zalaska dana esto obogaivaonekoliko krugova u toplom, kristalno bistrom moru. Nakonplivanja oblikovao b i h pijesak na plai u udoban naslonja, zavaliose i promatrao kako Sunce polagano zalazi u more.Na tom udaljenom otoku nalazio sam se izvan stalne ivotnetrke i mogao sam promatrati svijet bez paravana od dogmatskihuvjerenja civilizacije. Isprva je moj um neprestano revidiraoi kritizirao moj ivotni debakl, no uskoro su moji mentalni Siskeli Ebert prestali sa svojim palac gore/palac dolje recenzijamamojih etrdeset godina ivota i p o e o sam se prisjeati kako jeivjeti u trenutku i za trenutak. Nanovo sam se upoznavao sasenzacijama koje sam posljednji put doivio jo kao bezbrinodijete. Ponovno sam osjeao uitak ivljenja.ivei u tom o t o n om raju postao sam ljudskiji i ovjeniji.Takoer, postao sam bolji stanini biolog. Gotovo itavo moje for-MALNO znanstveno obrazovanje bilo se odvijalo u sterilnim, beivotnimuionicama, predavaonicama i laboratorijima. Meutim,Gene Siskel i Roger Ebert, popularni filmski kritiari u SAD-u koji su imali vlastitu televizijskuemisiju; op.prev..kada sam jednom uronio u bogati karipski ekosustav, biologijusam p o e o promatrati kao cjeloviti sustav koji ivi i die, a ne kaozbir p o j e d i n a n i h vrsta koje dijele komad Zemljine povrine.Dok sam tiho sjedio u o t o k im p r a u m a m a nalik vrtovimai ronio oko koraljnih grebena to su svjetlucali poput dragulja,stekao sam uvid u udesnu sjedinjenost biljnih i ivotinjskih vrstana otoku. Sve vrste ive u profinjenoj, dinaminoj ravnoteine samo s drugim i v o t n im oblicima nego i s fizikim okoliem.Dok sam sjedio u karipskom rajskom v r t u svojom pjesmom mi seobraala harmonija ivota - ne ivotna borba. Postao sam uvjerenda suvremena biologija poklanja premalo pozornosti vanojfunkciji suradnje, zato to darvinistiki korijeni istiu natjecateljskup r i r o d u ivota.Na negodovanje svojih kolega profesora u S A D - u , u Wisconsinsam se vratio pun ideja o radikalnom zaokretu koji osporavasveta, temeljna vjerovanja biologije. ak sam p o e o otvoreno k r i tiziratiCharlesa Darwina i ispravnost njegove teorije evolucije.U oima veine drugih biologa moje ponaanje je bilo jednakosveeniku koji hoda Vatikanom tvrdei da je Papa prevarant.M o j im kolegama moe se oprostiti to su mislili da me kokosovorah pogodio u glavu kada sam dao ostavku na svoje stalnoprofesorsko mjesto i, ispunivi si ivotni san da budem lanrock-skupine, otiao na glazbenu turneju. Otkrio sam Yannija,koji je kasnije postao velika zvijezda, i zajedno s njim napraviolasersku predstavu. No, uskoro sam shvatio da sam mnogo sklonijipouavanju i istraivakom radu nego produciranju rock 'n'roll predstava. Odustavi od glazbenog posla i vrativi se na K a -ribe da ponovno p o u a v am staninu biologiju, priveo sam krajusvoju k r i z u srednjih godina koju u, sa svim njezinim b o l n impojedinostima, opisati u jednom od sljedeih poglavlja.Moj konani raskid s konvencionalnim akademskim svijetomdogodio se na stanfordskom Medicinskom fakultetu. U tovrijeme ve sam bio neskriveni zagovornik nove biologije. Poeosam osporavati ne samo Darwinovu tko jai taj kvai verzijuevolucije nego i u centralnu biologijsku dogmu, pretpostavidavno prije nego to je podruje epigenetike uope utemeljeno[Lipton, 1977a, 1977b]. Iako mi je to pruilo intelektualnu zadovoljtinu,znao sam, da sam nastavio predavati i istraivati naMedicinskom fakultetu, da bi se moji kolege i dalje pitali o onimkokosima koji su mi moda pali na glavu jer sam, prema akademskimstandardima, u zadnjem desetljeu postao ak jo veiradikal. Moja preokupacija novom biologijom postala je vie odintelektualne vjebe. Smatrao sam da nas stanice ue ne samoo i v o t n im mehanizmima nego i o tome kako da ivimo bogat,ispunjen ivot.U znanstvenoj kuli od bjelokosti razmiljanje te vrste nesumnjivobi mi donijelo nagradu aknutog dr. Doolittla za antropomorfizamodnosno, tonije, citomorfizam - razmiljanje poputstanica - ali za mene je to uvod u biologiju. Vi sebe moete smatratiindividuom, m e u t im kao stanini biolog j a vam mogu reida ste vi u stvari kooperativna zajednica otprilike pedeset bilijunaj e d n o s t a n i n i h graana. Gotovo sve stanice koje sainjavaju vaetijelo su nalik amebama, pojedinani organizmi koji su razvilikooperativnu strategiju za svog uzajamnog preivljavanja. Svedenona osnovne pojmove, ljudska bia su jednostavno posljedicakolektivne amebne svijesti. Kao to nacija odraava osobinesvojih graana, tako i naa ljudskost mora odraavati osnovnuprirodu naih staninih zajednica.Usvajanje staninih pouka?Koristei te stanine zajednice kao uzor doao sam do zakljukada mi nismo rtve svojih gena nego gospodari svojihsudbina sposobni stvoriti ivote pune mira, sree i ljubavi. Svojusam hipotezu iskuao na vlastitom ivotu nakon poticaja od sluateljana mojim javnim predavanjima, koji su me pitali zato mite spoznaje nisu osobno donijele vie sree. B i l i su u pravu: trebaosam integrirati novu bioloku svjesnost u svoj svakodnevniivot. Znao sam da sam uspio kada me jednog lijepog subotnjegjutra u kafiu Big Easy konobarica upitala: Srce, ti si najsretnijaosoba koju sam ikad vidjela. Reci mi, dijete, zato si tako sretan?Njezino pitanje me iznenadilo, no svejedno sam izlanuo: Ja samu raju! Konobarica je protresla glavom ne promrmljavi boemoj, i nastavila primati moju n a r u d b u za doruak. Pa, to je bilotono. Bio sam sretan, sretniji nego ikada prije u ivotu.Velik dio vas, skeptinih itatelja, s pravom e biti sumnjiaviprema mojoj tvrdnji da je Zemlja raj. Jer, raj je, prema definiciji,takoer prebivalite Boga i blaenih mrtvih. Jesam li doistamislio da je New Orleans, i l i bilo koji drugi velegrad, mogao bitidio raja? Odrpani beskunici, ene i djeca to ive po sporednimuliicama; zrak tako tmuran da ovjek nikad ne bi otkrio da uopepostoje zvijezde; rijeke i jezera tako zagaeni da u njima moguivjeti samo nezamislivi, jezivi ivotni oblici. Da je ta Zemljaraj? Tu ivi Bog? On poznaje Boga?Odgovori na ta pitanja su: Da, da i mislim da da. Pa, dabudem potpuno iskren, moram priznati da ne poznajem cjelokupnogBoga osobno, b u d u u da ne poznajem sve vas. Za bogamiloga, tu je preko est milijardi VAS. I da budem j o potpunijeiskren, doista ne poznajem ni sve lanove biljnog i ivotinjskogcarstva, a vjerujem da su oni t a k o e r dio Boga.Besmrtnim rijeima T i m a Taylora, voditelja emisije Tool time:Riiiiikverc! Govori li on da su ljudi Bog?Pa... da. Naravno da nisam prvi koji to kae. U Postanku jeUpisano da smo svi stvoreni na sliku Boju. Da, ovaj uvjereniracionalist sada citira Isusa, Buddhu i Rumija. Napravio sam punikrug od redukcionizma, znanstvenog pogleda na ivot do duhovnog.Napravljeni smo na sliku Boju i kada elimo poboljatinae fiziko i mentalno zdravlje moramo nanovo uvrstiti Duh ujednadbu.Budui da nismo bespomoni biokemijski strojevi, gutanje,tableta svaki put kada se n a e m o u mentalnom i l i fizikomneskladu nije pravo rjeenje. Medikamenti i operacije m o n a suorua kada ih se ne upotrebljava preko mjere, m e u t im ideja oarobnoj piluli je fundamentalno pogrena. Svaki put kada semedikament unese u tijelo da bi se popravila tjelesna funkcija A,neizbjeno dolazi do poremeaja funkcije B, C i l i D. Naim tijelimai naim umovima ne upravljaju genetski regulirani hormonii neurotransmiteri. Naim tijelima, n a im umovima, a tako i naim ivotima upravljaju naa vjerovanja... O, vi malovjerni!Svjetlo izvan kutijeU ovoj knjizi povui u poslovinu crtu u pijesku. S jednestrane crte je svijet definiran neo-darvinizmom koji ivot opisujekao neprekidan rat biokemijskih robota. S druge strane crte jenova biologija koja ivot opisuje kao kooperativno putovanjem o n i h pojedinaca koji mogu sami sebe programirati da bi kreiraliradou ispunjene ivote. Kada prijeemo tu crtu i istinskishvatimo novu biologiju vie neemo svaalaki raspravljati oulogama prirode i odgoja jer emo spoznati da potpuno svjestanum moe nadjaati kako prirodu tako i odgoj. Takoer, smatramda emo doivjeti paradigmatsku promjenu ovjeanstva jednakuonoj kada smo saznali da Zemlja nije ravna nego okrugla._Studenti humanistikih znanosti koji su moda zabrinuti dae ova knjiga b i t i nerazumljivo znanstveno predavanje ne trebajuse bojati. Dok sam bio sveuilini profesor teko sam podnosiosvoje trodijelno, neudobno odijelo, sputavajuu kravatu, cipele skapicom i beskrajne sastanke, m e u t im volio sam predavati. I usvom post-sveuilinom ivotu stekao sam mnogo predavakeprakse; predstavio sam naela nove biologije tisuama ljudi iz c i jelogsvijeta. Kroz ta predavanja izbrusio sam svoje predstavljanjeznanosti u lako razumljiv engleski, ilustriran ivopisnim dijagramimaod kojih su mnogi reproducirani u ovi knjizi.U prvom poglavlju govorim o pametnim stanicama te otome zato i kako nas one mogu toliko mnogo nauiti o naimumovima i tijelima. U drugom poglavlju izlaem znanstvene dokazekako bih vam pokazao da biologijom ne upravljaju geni.Takoer, predstavljam vam uzbudljive pronalaske epigenetike,novog podruja biologije koje otkriva tajnovite naine na kojeokoli (priroda) utjee na ponaanje stanica bez mijenjanja ge-30netskog koda. To je p o d r u j e koje razotkriva nove sloenosti uprirodi bolesti, ukljuujui rak i shizofreniju.Tree poglavlje govori o staninoj membrani, koi stanice,Zacijelo ste uli vie o staninoj jezgri koja sadri D N K nego onjezinoj membrani. Meutim, pionirska znanost otkriva sve viedetalja o onome to sam ja zakljuio prije vie od dvadeset godina- da je membrana pravi mozak funkcioniranja stanice. Uetvrtom poglavlju govorim o zapanjujuim otkriima kvantnefizike. Ta o t k r i a imaju duboke implikacije za razumijevanje i lijeenjebolesti. Meutim, konvencionalni medicinski establishmentu svoja istraivanja i obrazovanje na Medicinskim fakultetima j o nije, i to s t r a g i n im posljedicama, inkorporirao kvantnu fiziku.U petom poglavlju objanjavam zato sam ovu knjigu naslovioBiologija vjerovanja. Pozitivne misli imaju ogroman u i n a kna gene, m e u t im samo kada su u skladu s podsvjesnim programiranjem.Jednako snaan u i n a k imaju i negativne misli. Kadaprepoznamo kako ta pozitivna i negativna uvjerenja upravljajunaom biologijom, to znanje m o e m o iskoristiti za stvaranje ivotaispunjenih zdravljem i sreom. esto poglavlje otkriva zatostanice i ljudi imaju potrebu rasti i kako strah obustavlja taj rast.Sedmo poglavlje se usredotouje na svjesno roditeljstvo.Kao roditelji, moramo razumjeti svoju ulogu u programiranjuuvjrenja nae djece i utjecaj koji ta uvjerenja imaju na ivot djece.Ovo poglavlje je vano bez obzira jeste li roditelj i l i ne, jer kaobivoj djeci u v i d u n a u programiranost i njezin utjecaj na naeivote esto nam je v r lo signifikantan. U Zakljuku se o s v r em nato kako me je razumijevanje nove biologije dovelo do spoznajeo vanosti integracije p o d r u j a duha i p o d r u j a znanosti, to jeradikalan zaokret u odnosu na moju povijest agnostikog znanstvenika.Jeste li pripravni upotrijebiti va svjesni um kako biste stvoriliivot prepun zdravlja, sree i ljubavi, bez pomoi genetskihinenjera i bez da postanete ovisni o lijekovima? Jeste li spremniistraiti stvarnost alternativnu onoj koju p r u a medicinski modelljudskog tijela kao biokemijskog stroja? Ne prodajemo nikakve31kune p o t r e p t i n e ni osiguranje. Ne trebate n i t a kupiti ni zakljuitipolicu osiguranja. Radi se samo o tome da privremeno obustavitesvoja arhaina uvjerenja koja ste p r i m i l i od znanstvenog imedijskog establishmenta a da biste mogli razmotriti uzbudljivonovo znanje koje vam nudi pionirska znanost.Poglavlje1POUKE IZ PETRIJEVE ZDJELICE:POHVALA PAMETNIM STANICAMA I PAMETNIMSTUDENTIMArugog dana boravka na Karibima, dok sam stajao predvie od stotinu vidljivo nervoznih studenata medicine,odjednom sam shvatio da ovaj otok ne percipiraju svikao leerno utoite. Za te nervozne studente Montserrat nije biomirno pribjeite nego posljednja ansa za ostvarivanje njihovogSNA da postanu lijenici.Moja grupa bila je geografski homogena, to su bili uglavnomameriki studenti s Istone obale, m e u t im b i l i su svih rasa| dobi, ukljuujui ezdesetsedmogodinjeg umirovljenika koji jeelio uiniti vie sa svojim ivotom. Jednako raznolike bile su injihove pozadine - bivi osnovnokolski nastavnici, raunovoe,glazbenici, asna sestra te ak jedan krijumar droge.Usprkos svim razliitostima, studentima su dvije stvari bilezajednike. Prva je bila ta da nisu uspjeli proi izrazito kompetitivniizborni proces kojim se popunjavao ogranieni broj mjestaNevolje u rajuna amerikim Medicinskim fakultetima. Kao drugo, b i l i su borci s v r s t om nakanom da postanu lijenici - nisu se eljeli odreiprilike da dokau svoje sposobnosti. Veina ih je bila potroilasvoje ivotne uteevine i l i su se zaduili kako bi platili kolarinui dodatne trokove ivljenja izvan zemlje. Mnogi su se po prviput u ivotu nali potpuno sami, ostavivi svoje obitelji, prijateljei voljene iza sebe. Trpjeli su krajnje nesnosne ivotne uvjeteu kampusu. Pa ipak, unato svim preprekama i loim izgledimanisu odustajali od svoje potrage za lijenikom diplomom.Dobro, tako je bilo barem do naeg prvog zajednikog sata.Prije mog dolaska studenti su imali tri razliita profesora histologijei stanine biologije. Prvi je predava ostavio studente nacjedilu t r i tjedna nakon poetka semestra, kada se morao posvetitinekom osobnom problemu i napustiti otok. U kratkom rokufakultet je pronaao prikladnu zamjenu koja je pokuala nastavitigdje je prethodnik stao; na nesreu, taj se profesor povukao tritjedna kasnije jer se razbolio. Sljedea dva tjedna je jedan profesorzaduen za drugo nastavno podruje studentima itao poglavljaiz udbenika. To je studentima zacijelo bilo na smrt dosadno, meu t im fakultet je slijedio direktivu da ispuni odreeni broj satipredavanja za taj kolegij. Da bi diplomanti fakulteta mogli kasnijeraditi u Sjedinjenim Dravama, morali su se ispuniti akademskistandardi to su ih postavili ameriki kontrolori.Po etvrti put tog semestra izmodeni studenti sluali sunovog profesora. Ukratko sam im iznio kvalifikacije kao i svojaoekivanja glede kolegija. Dao sam im na znanje da iako se nalazimou inozemstvu neu od njih oekivati nita manje nego tosam oekivao od svojih studenata u Wisconsinu. Dodao sam daoni to ne bi trebali ni eljeti, jer da bi dobili dozvolu za rad, svilijenici trebaju poloiti ispit pred istim medicinskim odborima,bez obzira na to koji su Medicinski fakultet zavrili. Z a t im sam izsvoje aktovke izvukao bunt ispita i rekao studentima da e rjeavatitest samoprocjene. Sredina semestra je bila upravo prolai oekivao sam da e biti upoznati s polovicom gradiva iz togkolegija. Test koji sam razdijelio tog dana sastojao se od dvadesetpitanja uzetih izravno iz ispita iz histologije to se sredinom semestraprovodi na Sveuilitu Wisconsin.P r v i h deset minuta pisanja testa u uionici je vladala nijematiina. Tada je studente, jednog za drugim, obuzelo nervoznovrpoljenje - proirilo se bre od smrtonosnog virusa ebola. Kadaje dvadeset minuta namijenjenih pisanju testa proteklo, razredje bio u panici. Nakon to sam rekao prestanite, nagomilananervozna tjeskoba eruptirala je u buku stotinu u z b u e n i h razgovora.Utiao sam ih i poeo im itati odgovore. P r v i h pet i l i estodgovora b i l i su popraeni p r i g u e n im uzdasima. Nakon to samdoao do desetog pitanja, svaki sljedei odgovor pratili su sveglasniji uzdasima. Najbolji rezultat u razredu bilo je deset t o n i hodgovora, nekoliko studenata je t o n o odgovorilo na sedam p i -tanja, a veina ostalih su, vjerojatno pogaanjem, postigli jedanili dva tona odgovora.Kada sam pogledao razred, suoio sam se s ukoenim, konsterniranimlicima. Borci su se nali pred porazom. S vie odpola semestra iza sebe, morali su krenuti ispoetka. M r a n o raspoloenjeobuzelo je studente od kojih je veina ve dobro plivalau vodama drugih, vrlo zahtjevnih kolegija na Medicinskomfakultetu. Njihova potitenost ubrzo se pretvorila u tihi oaj. Udubokoj tiini gledao sam studente, a oni su gledali mene. Osjetiosam unutarnju bol - razred je kolektivno sliio jednoj od onihGreeenpeacovih fotografija malih tuljana s velikim oima prijenego to i h beutni trgovci krznom palicama zatuku do smrti.Srce mi se stezalo. Moda su me morski zrak i slatkastiotoki mirisi ve b i l i uinili velikodunijim... Bilo kako bilo, neekivanosam se naao kako im objavljujem da u se, ukolikoi oni uloe odgovarajui trud, osobno zaloiti da svaki studentbude potpuno spreman za zavrni ispit. Kada su shvatili kakosam istinski predan njihovom uspjehu, mogao sam vidjeti sjaj unjihovim, prije uspanienim, oima.Osjeajui se kao borbeni trener koji nabrijava svoj t imprije vane utakmice, rekao sam im da mislim da nisu nita manjeinteligentni od studenata kojima sam predavao u Sjedinjenim Dravama. Rekao sam im da m i s l im da su njihovi kolege uSjedinjenim Dravama samo malo vjetiji u m e h a n i k om uenjunapamet, te da im je to omoguilo da postignu bolji rezultatna prijemnim ispitima za Medicinske fakultete. Osim toga, potrudiosam se uvjeriti ih da histologija i stanina biologija nisuintelektualno teki kolegiji. Objasnio sam im da priroda, u svojnjezinoj eleganciji, funkcionira po vrlo jednostavnim naelima.Ponudio sam im odravanje dodatnih veernjih predavanja, kojasu dodatno stavila na kunju njihovu ustrajnost nakon dana vepretrpanih predavanjima i laboratorijskim vjebama. Moj desetominutnistimulativni govor podigao je samopouzdanje studenata.Kada je sat zavrio, izletjeli su iz te uionice rigajui vatru,vrsti u odluci da nee pokleknuti pred sustavom.Nakon to su studenti otili shvatio sam veliinu zadatkakoji sam si zadao. Poele su me salijetati sumnje. Znao sam da jedobar broj studenata potpuno nekvalificiran za pohaanje Medicinskogfakulteta. M n o g i drugi su b i l i sposobni studenti ali spodlogom koja ih nije pripremila za taj izazov. Bojao sam se da ese moja o t o n a i d i l a pretvoriti u frenetinu, vremenski zahtjevnuakademsku pometnju koja e zavriti s neuspjehom, kako pomoje studente tako i po mene kao njihovog nastavnika. Poeosam razmiljati o svom poslu u VVisconsinu i iznenada mi se onuinio lakim. Na VVisconsinu sam d r a o samo osam od otprilikepedeset predavanja koja sainjavaju kolegij histologije i staninebiologije. Tamo je teret predavanja sa mnom dijelilo jo petlanova Odsjeka za anatomiju. Naravno, bio sam odgovoran zamaterijal na svim predavanjima jer sam bio ukljuen u prateelaboratorijske vjebe. Morao sam moi odgovoriti na sva pitanjastudenata povezana s kolegijem. Meutim, poznavanje gradivai predstavljanje istog tog gradiva na predavanjima nije jedno teisto!Imao sam na raspolaganju trodnevni vikend da se uhvatimu kotac sa situacijom u koju sam se doveo. Da sam na krizupoput ove naiao kod kue, moja osobnost tipa A vjerojatnobi me dovela do poslovine ome ispod lustera. Zanimljivo je dase, dok sam sjedio pokraj bazena i promatrao Sunce kako zalaziu Karipsko more, potencijalna tjeskoba jednostavno preobrazilau osjeaj uzbudljive avanture. Poeo sam osjeati uzbuenje zboginjenice da sam po p r v i put u predavakoj karijeri samo ja odgovoranza taj zahtjevan kolegij, te da se ne moram prilagoavatinainskim i s a d r a j n im restrikcijama programa koji se pouavajuu timu.Stanice kao siuni ljudiKako se ispostavilo, taj kolegij histologije bio je najsretnijei intelektualno najintenzivnije razdoblje u mojoj akademskojkarijeri. Slobodan da predajem kolegij onako kako sam ga eliopredavati, upustio sam se u nov nain obrade gradiva, pristupkoji se u mojoj glavi razvijao nekoliko godina. Bio sam fasciniranidejom da bi gledanje na stanice kao na siune ljude olakalorazumijevanje njihove fiziologije i ponaanja. Smiljati novustrukturu kolegija bilo je uzbudljivo. Ideja ispreplitanja staninei ljudske biologije ponovno je rasplamsala n a d a h n u e za znanostkoje sam osjeao koje dijete. Taj entuzijazam sam i dalje imao usvom istraivakom laboratoriju, m e u t im ne i zarobljen u brojnimbirokratskim pojedinostima o kojima sam kao stalni profesorbio d u a n voditi rauna, ukljuujui beskrajne sastanke i zamene mukotrpna fakultetska primanja.Bio sam sklon promatrati stanice kao sline ljudima buduida sam, nakon godina provedenih iza mikroskopa, stekao poniznostpred sloenou i moi, kako se isprva inilo, anatomskijednostavnih kapljica u Petrijevoj zdjelici. U koli ste m o d a nauiliosnovne dijelove stanice: jezgra koja sadri genetski materijal,mitohondriji to proizvode energiju, zatitna membrana na obodui citoplazma koja se nalazi i z m e u svega toga. Pa ipak, unutartih naizgled anatomski jednostavnih stanica nalazi se sloen svijet;te pametne stanice koriste tehnologije koje znanstvenici jone mogu dokraja shvatiti.Ideju o stanicama kao siunim ljudima koju sam promiljaoveina bi biologa smatrala herezom. Pokuaj da se bilo toto nije ljudsko povee s ljudskim ponaanjem naziva se antropomorfizam.Pravi znanstvenici antropomorfizam smatrajun e im poput smrtnog grijeha i bojkotiraju znanstvenike koji gasvjesno upotrebljavaju u svom radu.No, ja sam smatrao da raskidam s ortodoksnim zbog dobrograzloga. Biolozi do znanstvene spoznaje pokuavaju doi promatranjemprirode i stvaranjem hipoteze o tome kako stvari funkcioniraju.Izvoenje hipoteze i smiljanje pokusa od znanstvenikaneizostavno zahtijevaju da smilja kako stanica i l i neki drugiivi organizam ivi svoj ivot. Primjenjivanje t ih ljudskih rjeenja,to jest ljudskog naina rjeavanja biolokih tajni, biologaautomatski ini k r i v im za antropomorfiziranje. Kako god da pogledate,bioloka znanost se do o d r e e n e mjere temelji na humaniziranjuonoga to se prouava.Zapravo, m i s l im da je nepisana zabrana antropomorfizmajedan zastarjeli ostatak Srednjeg vijeka kada su vjerski autoritetinijekali postojanje bilo kakvog neposrednog odnosa izmeuljudi i bilo kojeg drugog Bojeg stvorenja. Jasna mi je vrijednostte koncepcije kada ljudi pokuavaju antropomorfizirati arulju,radio-prijemnik i l i depni noi, m e u t im ne smatram je valjanomk r i t i k om kada se primjenjuje na ive organizme. Ljudi suviestanini organizmi - zacijelo inherentno dijelimo temeljneobrasce ponaanja s n a im vlastitim stanicama.Ipak, svjestan sam da je za priznavanje te paralele potrebnapromjena percepcije. Povijesno gledano, naa judeokranskavjerovanja navela su nas na miljenje da smo mi inteligentnastvorenja koja su stvorena u zasebnom i razliitom procesu odsvih drugih stvorenja, tj. biljaka i ivotinja. Zbog takvog stajalitana nia bia prijezirno gledamo kao na neinteligentne ivotneoblike, posebno na organizme koji su na n i im evolucijskim stepenicamaivota.Nita nije dalje od istine. Kada druge ljude promatramo kaoindividualne entitete i l i gledamo same sebe u zrcalu kao i n d i v i dualniorganizam u jednom smo smislu u pravu, barem iz perspektiven a e razine opaanja. Meutim, kada b i h vas smanjio naveliinu pojedinane stanice tako da moete vidjeti svoje tijelo izte perspektive, to bi vam pruilo potpuno novi pogled na svijet.Kada biste pogledali na sebe iz te perspektive, ne biste se vidjelikao pojedinani entitet. Vidjeli biste se kao ivahnu zajednicuvie od pedeset tisua milijardi pojedinanih stanica.Dok sam se zabavljao t im idejama za svoj kolegij histologije,pred oi mi se stalno vraala slika iz enciklopedije koju sambio itao kao dijete. U poglavlju o ljudima nalazila se ilustracijasa sedam prozirnih plastinih listova od kojih je na svakom biootisnut jednak, podudarajui obris ljudskog tijela. Na prvoj straniciobris je bio ispunjen slikom golog ovjeka. Okretanje prvestranice bilo je poput svlaenja njegove koe i otkrivanja njegovamiija, slike unutar obrisa na drugoj stranici. Kada sam okrenuodrugu stranicu, m e u s o b n o preklopljene slike preostalih stranicaotkrile su ivopisnu ralambu njegova tijela. Listanjem stranicamogao sam vidjeti redom kostur, mozak i ivevlje, krvoilje iorganske sustave.Za svoj karipski kolegij mentalno sam obnovio te dijapozitives nekoliko dodatnih preklapajuih listova od kojih je svakibio ilustriran s t a n i n im strukturama. Veina struktura stanicenazivaju se organeli. To su njezini siuni organi koji plutajuu elatinoznoj citoplazmi. Organeli obuhvaaju jezgru, koja jenajvei organel, mitohondrije, Golgijevo tijelo i vakuole. Tradicionalnin a i n predavanja kolegija je da se najprije obrade te staninestrukture, te da se zatim prijee na tkiva i organe ljudskogtijela. Umjesto toga, ja sam sjedinio ta dva dijela kolegija kako bihodrazio preklapajuu prirodu ljudi i stanica.Uio sam svoje studente da su biokemijski mehanizmi kojekoriste stanini sustavi organela u biti jednaki mehanizmima toih koriste nai, ljudski organski sustavi. Naglasio sam da iako suljudi sastavljeni od tisua milijardi stanica, u n a em tijelu nemanijedne nove funkcije koja nije ve prisutna u pojedinanojstanici. Svaki eukariot (stanica s jezgrom) posjeduje funkcionalnosti ekvivalentne n a em ivanom sustavu, probavnom sustavu,posjeduje dini sustav, sustav za izluivanje, endokrini sustav,miini sustav i kostur, optjecajni sustav, ovojnicu (kou), reproduktivnisustav te ak p r i m i t i v n i imunoloki sustav koji koristiporodicu ubikvitinskih proteina slinih antitijelima.Usto, objasnio sam svojim studentima da je svaka stanicajedno inteligentno bie koje moe preivjeti samostalno, kao toznanstvenici pokazuju kada izuzimaju pojedinane stanice iz t i jelai uzgajaju ih kao kulturu stanica. Kao dijete intuitivno samznao da su te pametne stanice obdarene namjerom i svrhom;aktivno trae okolinu koja podrava njihovo preivljavanje teistovremeno izbjegavaju otrovne i l i neprijateljske okolie. Poputljudi, pojedinane stanice analiziraju tisue podraaja iz mikrookolineu kojoj obitavaju. A n a l i z om t ih podataka stanice odabiruprikladna ponaanja koja e im osigurati opstanak.Nadalje, pojedinane stanice sposobne su uiti na temeljut ih iskustava okoline i mogu stvarati s t a n i n o sjeanje koje zatimprenose svom potomstvu. Na primjer, kada virus ospica zarazidijete, poziva se nezrela imunoloka stanica da stvori zatitnoproteinsko antitijelo protiv tog virusa. Tijekom tog postupka stanicamora kreirati novi gen koji e sluiti kao nacrt za proizvodnjuprotein-antitijela za ospice.Prvi korak u proizvodnji posebnog gena za antitijelo protivospica dogaa se u jezgri nezrelih imuno-stanica. U njihovimgenima nalazi se vrlo velik broj D N K segmenata koji kodirajujedinstveno oblikovane odlomke proteina. N a s u m i n im sastavljanjemi rekombiniranjem tih D N K segmenata imuno-stanicestvaraju m n o t v o razliitih gena od kojih svaki funkcionira kaojedinstveno oblikovan protein-antitijelo. Kada nezrela imunostanicaproizvede protein-antitijelo koji je vjeran fiziki komplementvirusa ospica koji je napao tijelo, stanica e se aktivirati.Aktivirane stanice koriste zapanjujui mehanizam nazvandozrijevanje afiniteta koji stanici omoguava da se savreno prilagodi k o n a n om obliku svog protein-antitijela i tako postanesavreni komplement virusu ospica koji je napao tijelo. [Li et al.,2003.; Adams, et a l , 2003.]. Pomou procesa po imenu somatskahipermutacija aktivirane imuno-stanice stvaraju stotine kopijasvog izvornog gen-antitijela. Meutim, svaka nova inaica gena40malo je mutirana tako da kodira malo drukije oblikovani proteinantitijelo. Stanica odabire varijantu gena koji je najprikladnijeantitijelo. Ta izabrana verzija gena takoer prolazi kroz uzastopnecikluse somatske hipermutacije koji dodatno teu oblik antitijelakako bi ono postalo savreni fiziki komplement virusuospica. [WU, et al., 2003.; Blanden i Steele, 1998.; Diaz i Casali,2002.; Gerhart, 2002.].Kada se tako usavreno antitijelo spoji na virus, ono deaktivirauljeza i oznaava ga za unitenje. Na taj nain titi dijete odeskalacije ospica. Stanice zadravaju svoje genetsko sjeanje naTO antitijelo, pa kada osoba u budunosti doe u doticaj s v i r u somospica, stanice trenutno mogu pokrenuti zatitnu imunolokureakciju. Novi gen-antitijelo moe se prenijeti i na itavopotomstvo stanice kada se ona dijeli. Dakle, tijekom tog procesastanica je ne samo nauila o virusu ospica nego je i stvorilasjeanje o njemu koje e naslijediti i iriti njezine stanice-keri.Ova zapanjujua znaajka genetskog inenjerstva izrazito je vanajer predstavlja inherentni obavjetajni mehanizam putemkojeg stanice evoluiraju. [Steele, et al., 1998.].Podrijetlo ivota:Pametne stanice postaju pametnijeNe treba nas uditi da su stanice tako pametne. Jednostaniniorganizmi b i l i su prvi oblici ivota na Planetu. Fosilni dokaziotkrivaju da su b i l i tu esto milijuna godina nakon nastankaZemlje. Sljedeih 2,75 milijarde godina Zemljine povijesti jedinisamostalni organizmi to su ivjeli u ovom svijetu b i l i su jednostaniniorganizmi - bakterije, alge i ameboidne praivotinje.Prije otprilike 750 milijuna godina te pametne stanice domislilesu se kako da postanu pametnije te su se pojavili prvi viestaniniorganizmi (biljke i ivotinje). Viestanini ivotni obliciu poetku su bili labave zajednice i l i kolonije jednostaninihorganizama. Isprva su se stanine zajednice sastojale od nekolikodesetaka ili nekoliko stotina stanica. No, evolucijska prednostivljenja u zajednici uskoro je dovela do udruenja sastavljenih41od vie milijuna, milijardi i l i ak tisua milijardi socijalno interaktivnihstanica. Iako je svaka pojedinana stanica mikroskopskihdimenzija, veliina viestaninih zajednica moe sezati odjedva vidljivih do golemih. Biolozi su te viestanine zajedniceklasificirali na temelju njihovog ureenja kako ga vidi ljudskooko. Premda se te stanine zajednice golom oku ine kao pojedinanientiteti - mi, pas i l i ovjek - one su, zapravo, visokoorganizirana udruenja milijuna i milijardi stanica.Evolucijski pomak prema sve veim zajednicama jednostavnoje odraz biolokog imperativa preivljavanja. to organizamposjeduje veu svjesnost o svojoj okolini, to su bolji izgledi zanjegovo preivljavanje. Kada se stanice udrue, eksponencijalnopoveavaju svoju svjesnost. Da svakoj stanici dogovorno dodijelimovrijednost svjesnosti X, tada bi svaki kolonijalni organizamimao potencijal vrijednosti svjesnosti od najmanje X puta brojstanica u koloniji.Kako bi preivjele u tako velikim koncentracijama, stanicesu stvorile strukturirane okolie. Te sofisticirane zajednice podijelilesu radno optereenje na manje dijelove, preciznije i uinkovitijenego organizacijski dijagrami u velikim korporacijama. Zazajednicu se pokazalo uinkovitijim da se pojedinanim stanicamadodijele specijalizirani zadaci. U razvoju ivotinja i biljakastanice te specijalizirane funkcije poinju stjecati jo u fazi embrija.Proces citoloke specijalizacije stanicama omoguava oblikovanjeposebnih vrsta tjelesnih tkiva i organa. Tijekom vremenataj je obrazac diferencijacije, tj. raspodjele posla izmeu lanovazajednice, postao zapisan u genima svake stanice u zajednici, tena taj nain znaajno poveao djelotvornost organizma i njegovusposobnost preivljavanja.Primjerice, u veim organizmima samo mali postotak stanicabavi se oitavanjem podraaja iz okolia i odgovaranjem nanjih. To je zadatak skupina specijaliziranih stanica koje formirajutkiva i organe ivanog sustava. Funkcija ivanog sustava jeopaanje okoline i koordiniranje ponaanja svih drugih stanica ugolemoj staninoj zajednici.Podjela rada izmeu stanica u zajednici prua i jednu druguprednost u preivljavanju. Na taj nain steena djelotvornostomoguila je da vie stanica preivljava s manje. Promislite ostaroj izreci Gdje ima za jednog, ima i za dvoje. Ili, razmisliteo cijeni izgradnje kue s jednim dvosobnim stanom i o cijenigradnje dvosobnog stana u stambenoj zgradi od sto stanova. Dabi preivjela, svaka stanica treba utroiti o d r e e n u koliinu energije.Koliina energije to je zadre pojedinci koji ive u zajednicipridonosi kako veim izgledima za opstanak tako i veoj kvalitetiivota.U amerikom kapitalizmu Henry Ford je uoio taktikuprednost u diferenciranom obliku zajednikog rada i upotrijebioga u v i d u sustava tekue vrpce za sklapanje automobila. PrijeForda malom t i m u svestranih radnika trebalo je tjedan i l i dva daproizvedu jedan automobil. Ford je organizirao svoju radionicutako da je svaki radnik bio odgovoran samo za jedan specijaliziraniposao. Postavio je velik broj tih diferenciranih radnikadu linije, tekue vrpce, i pomicao proizvodnju automobila odjednog specijaliziranog radnika do drugog. Uinkovitost specijalizacijeposla omoguila je Fordu proizvodnju jednog automobilaza samo devedeset minuta nasuprot prijanjih nekoliko tjedana.Naalost, kada je Charles Darwin istaknuo radikalno drukijuteoriju o nastanku ivota, zgodno smo zaboravili na to daje za evoluciju neophodna suradnja. Darwin je prije sto i pedesetgodina ustvrdio da su ivi organizmi ukljueni u vjenu borbuza preivljavanje. Za Darwina, borba i nasilje nisu samo dio ivotinjske(ljudske) prirode nego glavne sile koje stoje iza evolutivnognapretka. U posljednjem poglavlju svog djela O postankuvrsta: pomou prirodnog odabira, ili o ouvanju privilegiranogpodrijetla u borbi za ivot Darwin je pisao o neizbjenoj borbiza ivot i da se evolucija pokree ratom prirode, od gladi dosmrti. Spojite to s Darwinovom postavkom da je evolucija nasuminai imamo svijet, kako ga je Tennyson pjesniki okarakterizirao,krvavih ralja i kanda, niz beznaajnih, krvavih borbiza preivljavanje,Evolucija bez krvavih kandiIako je Darwin uvjerljivo najglasovitiji evolucionist, prviznanstvenik koji je evoluciju utvrdio kao znanstvenu injenicubio je istaknuti francuski biolog Jean-Baptiste Lamarck. [Lamarck1809., 1914., 1963.] ak i Ernst Mayr, vodei arhitekt neo-darvinizma, modernog oblika Darwinove teorije koji ukljuuje molekularnugenetiku dvadesetog stoljea, priznaje da je Lamarck biopionir. U svom klasinom djelu iz 1970. godine pod naslovomEvolution and the Diversity of Life (Evolucija i ivotna raznolikost),[Mavr, 1976., stranica 227], Mavr je napisao: ini mi seda se Lamarcka moe s mnogo veim pravom nazvati utemeljiteljemteorije evolucije, to je nekoliko francuskih povjesniarai uinilo - Lamarck je p r v i autor koji je itavu knjigu posvetioprvenstveno predstavljanju teorije organske evolucije. On je prvipredstavio cjelokupan sustav ivotinja kao proizvod evolucije.Ne samo da je Lamarck predstavio svoju teoriju pedeset godinaprije Darwina nego je ponudio mnogo manje surovu teorijuo mehanizmima evolucije. Lamarckova teorija sugerira da seevolucija temelji na pounoj, kooperativnoj interakciji i z m e uorganizama i njihove okoline koja i v o t n im oblicima omoguavada preive i evoluiraju u d i n a m i n om svijetu. Njegova idejaje bila da organizmi stjeu i prenose prilagodbe neophodne zasvoj opstanak u okoliu koji se mijenja. Zanimljivo je da se ovaLamarckova hipoteza o mehanizmima evolucije slae sa shvaanjemsuvremenih staninih biologa o n a i n u na koji se imunolokisustavi prilagoavaju svojoj okolini.Lamarckova teorija najprije se nala na udaru Crkve. Idejada su se ljudi razvili iz niih ivotnih oblika proglaena je herezom.Lamarcka su nipodatavali i njegovi kolege znanstvenicikoji su, kao kreacionisti, ismijali njegove teorije. Njemaki razvojnipsiholog August Weismann pridonio je guranju Lamarcka namarginu kada je pokuao testirati Lamarckovu teoriju da organizmiprenose svoje znaajke usmjerene na preivljavanje koje sustekli putem interakcije s okolinom. U jednom od svojih pokusaWeismann je enki i mujaku mia odrezao repove i zatim ih pa-44tio. Weismann je tvrdio da mievi, ukoliko je Lamarckova teorijaIspravna, trebaju prenijeti svoju bezrepost svojim potomcima,Prva generacije mieva roena je s repovima. Weismann je ponovioeksperiment jo dvadeset jednu generaciju, m e u t im nijeroen nijedan bezrepi mi, to je Weismanna navelo na zakljuakda je Lamarckova ideja o nasljeivanju pogrena.Meutim, Weismannov eksperiment nije bio primjerenaprovjera Lamarckove teorije. Prema njegovoj biografkinji L. J.Jordanovoj, Lamarck je sugerirao da se takve evolutivne promjenemogu odvijati kroz golema vremenska razdoblja. Jordanovaje 1984. godine napisala da je Lamarckova teorija poivala navelikom broju propozicija, ukljuujui: ...zakoni to upravljajuivim stvarima tijekom golemih vremenskih razdoblja proizveliSU sve sloenije oblike. [Jordanova, 1984., stranica 71]. Weismannovpetogodinji eksperiment oito nije bio dovoljno dug daprovjeri tu teoriju. Jo vei nedostatak tog eksperimenta je daLamarck nikada nije tvrdio da e se prenijeti svaka promjena naOrganizmu. Lamarck je rekao da organizmi zadravaju znaajke(npr. repove) kada ih trebaju za preivljavanje. Iako Wiesmannnije smatrao da mievima za preivljavanje trebaju repovi, nitkonije pitao mieve smatraju li da su im repovi nuni za preivljavanje!Usprkos o i t im manjkavostima, studija o bezrepim mievimapomogla je u n i t i t i Lamarckovu reputaciju. U stvari, Lamarckasu uglavnom ignorirali i ocrnjivali. C. H. Waddington, evolucionistsa Sveuilita Cornell, je u The Evolution of an Evolutionist(Evolucija evolucionista) [Waddington, 1978., stranica 38.) napisao:Lamarck je jedina velika linost u povijesti biologije ijeje ime praktiki postalo izraz poruge. Sudbina rada veine znanstvenikaje da s vremenom bude odbaen, m e u t im vrlo je malibroj autora napisao djela koja se i dva stoljea kasnije odbacujus takvom indignacijom da bi skeptik mogao posumnjati da seradi o neistoj savjesti. Zapravo m i s l im da se Lamarcka p r i l i n onepravedno kritiziralo.Waddington je ove dalekovidne rijei napisao prije tridesetgodina, Danas se Lamarckova teorija nanovo vrednuju u svjetlu45nove znanosti koja sugerira da esto stigmatizirani biolog nijebio potpuno u krivu, a da esto hvaljena Darwinova teorija nijeposve tona. Naslov jednog lanka u p r e s t i n om asopisu Scienceiz 2000. godine bio je prvi znak glasnosti: Je li Lamarck biobar malo u pravu? [Balter 2000.].Jedan od razloga zbog kojih znanstvenici ponovno razmatrajuLamarcka je taj to nas evolucionisti podsjeaju na neprocjenjivuulogu suradnje u odravanju ivota u biosferi. Znanstvenicisu davno uoili simbiotske odnose u prirodi. U knjiziDarwin's Blind Spot (Darwinova slijepa toka) britanski lijenikFrank Ryan navodi niz takvih odnosa, ukljuujui utog kampakoji skuplja hranu dok ga njegov partner glavo titi od predatora,te vrstu raka samca koji na svojoj kuici nosi moruzgvu. Ribei hobotnice vole se hraniti rakovima samcima, m e u t im kada sepriblie toj vrsti raka samca moruzgva izbaci svoje ivo obojenelovke s njihovim m n o t v om arnica, te opee predatora prisiljavajuiga da svoj obrok potrai negdje drugdje. Ratoborna moruzgvatakoer profitira u tom odnosu budui da jede ostatkerakove hrane.Meutim, dananje razumijevanje suradnje u prirodi idemnogo dalje od tih lako zamjetljivih primjera. Biolozi postajusve svjesniji da su ivotinje koevoluirale te da i dalje koegzistirajus razliitim porodicama mikroorganizama nunih za njihovozdravlje i rast. stoji u lanku nedavno objavljenom u asopisuScience pod naslovom Preivljavamo uz p o m o naih malih p r i jatelja [We Get By W i t h A Little Help From Our (Little) Friends;Ruby, et al.] Prouavanje t ih odnosa danas je jedno od najbrerastuih podruja u biologiji zvano biologija sustava.Ironino je da su nas posljednjih desetljea uili da ratujemoprotiv mikroorganizama, i to svim sredstvima - od antibakterijskihsapuna pa do antibiotika. Meutim, ta pretjerano pojednostavljenaporuka zanemaruje injenicu da su mnoge bakterije odpresudne vanosti za nae zdravlje. Klasian primjer kako mikroorganizmipomau ljudima su bakterije u naem probavnomsustavu koje su kljune za nae preivljavanje. Bakterije u naemelucu i crijevnom traktu pomau pri probavi hrane i, takoer,46.omoguavaju apsorpciju prijeko potrebnih vitamina. Ta suradnjaizmeu ljudi i mikroba razlog je zbog kojeg neumjerena upotrebaantibiotika teti n a em zdravlju. Antibiotici su ubojice koji nebiraju - bakterije koje su potrebne za nae preivljavanje ubijajujednako efikasno kao i bakterije koje su za njega tetne.Nedavni napredak u genomskoj znanosti otkrio je jo jedanmehanizam suradnje izmeu vrsta. Ispostavilo se da ivi organizmiu stvari integriraju svoje stanine zajednice razmjenjujuinjihove gene. Ranije se mislilo da se geni prenose iskljuivoputem reprodukcije, potomstvu nekog pojedinanog organizma.Sada znanstvenici otkrivaju da se geni dijele ne samo izmeu pojeinanihpripadnika vrsta nego i izmeu pripadnika razliitihvrsta. Dijeljenje genetskih informacija preko prijenosa gena (eng.gene transfer) ubrzava evoluciju budui da organizmi moguusvojiti naueno iskustvo od drugih organizama. [Nitz, et al.,2004.; Pennisi, 2004.; Boucher, et al., 2003.; Dutta i Pan, 2002.;Gogarten, 2003.] S obzirom na tu razmjenu gena, na organizmese vie ne moe gledati kao na nepovezane entitete; ne postoji z i dizmeu vrsta. Daniel Drell, direktor programa za genom mikroorganizamapri Ministarstvu energetike za asopis Science (2001.,1634) je izjavio: ...vie ne moemo sa sigurnou rei to jevrsta. [Pennisi, 2001.].Ta razmjena informacija nije sluajnost. To je n a i n na kojipriroda poboljava izglede za preivljavanje u biosferi. Kao toje ranije spomenuto, geni su fiziko sjeanje n a u e n i h iskustavanekog organizma. Nedavno u o e n a razmjena gena m e u pojedinanimorganizmima raspruje ta sjeanja i time utjee naopstanak svih organizama koji sainjavaju zajednicu ivota. I,sada kada znamo za taj mehanizam prijenosa gena unutar i i z meuvrsta, bjelodane postaju opasnosti genetskog inenjerstva.Na primjer, modificiranje gena rajice moda se nee zaustavitina rajici, moda e izmijeniti itavu biosferu na naine koje nemoemo predvidjeti. Ve postoji studija koja pokazuje da se priovjekovom probavljanju genetski modificirane hrane umjetnoproizvedeni geni prenose u korisne bakterije u crijevima i mijenjajunjihov karakter. (Heritage, 2004.; Netherwood,et al.,2004.)Na slian nain prijenos gena izmeu genetski modificiranih ratarskihkultura i izvornih biljnih vrsta koje ih okruuju dovodido sve vee pojave iznimno otpornih vrsta nazvanih super-korovi . [Milius, 2003.; Haygood, et al., 2003.; Desplanque, et a l , 2002.:Spencer i Anow, 2001.]. Kada su u okoli uveli genetski modificiraneorganizme, inenjeri nisu uzeli u obzir injenicu prijenosagena. Sada, kada se njihovi modificirani geni ire m e u drugimorganizmima u okoliu i mijenjaju ih, poinjemo se suoavati spogubnim posljedicama tog previda. [Watrud, et a l , 2004.].Genetiki evolucionisti upozoravaju da emo, propustimo l iprimijeniti pouke nae zajednike genetske sudbine koja bi nastrebala pouiti suradnji meu svim vrstama, ugroziti opstanakovjeanstva. Trebamo nadii darvinovsku teoriju koja istievanost pojedinaca i prihvatiti onu koja naglaava vanost zajednice.Britanski znanstvenik Timofhy Lenton podastire dokaze daevolucija vie ovisi o interakciji m e u vrstama nego o interakcijiizmeu pojedinaca unutar vrsta. Evolucija postaje stvar preivljavanjanajsposobnijih skupina a ne preivljavanja najsposobnijihpojedinaca. U lanku objavljenom 1998. godine u asopisu NatureLenton je napisao da umjesto usredotoivanja na pojedincei njihovu ulogu u evoluciji, ...moramo uzeti u obzir cjelovitostorganizama i njihovog materijalnog okolia kako bismo dokrajarazumjeli koje znaajke se prenose i postaju prevladavajue.[Lenton, 1998.]Lenton se slae s hipotezom Jamesa Lovelocka o Gaji, kojakae da Zemlja i sve vrste na njoj tvore jedan interaktivni, ivuiorganizam. Oni koji podupiru tu hipotezu tvrde da diranje uravnoteu tog super-organizma zvanog Gaja, bilo da se radi ounitavanju prauma, stanjivanju ozonskog omotaa i l i mijenjanjuorganizama genetikim inenjerstvom, moe ugroziti njegovi , posljedino, na opstanak.Nedavno provedene studije to ih je financiralo britanskoVijee za istraivanje prirodnog okolia (Natural EnvironmentResearch Council) poduprle su tu zabrinutost. [Thomas, et a l ,2004.; Stevens, et al., 2004.] Iako je u povijesti naeg planeta dolazilodo masovnih izumiranja, pretpostavlja su da su sva bila48prouzroena izvanzemaljskim dogaajima, kao na primjer udaromkometa u Zemlju. Jedna od novih studija zakljuuje da prirodnisvijet prolazi kroz esto veliko izumiranje u svojoj povilesti. [Lovell, 2004.] Meutim, ovaj put uzrok izumiranja nijeizvanzemaljski. Prema jednom od autora istraivanja, JeremyjuThomasu, koliko moemo vidjeti, ovo izumiranje uzrokuje jedanivotinjski organizam - ovjek.Raditi ono to govore staniceTijekom godina koje sam proveo pouavajui na Medicinskomfakultetu uvidio sam da su studenti medicine u akademskomokruju skloniji natjecanju i ocrnjivanju od gomile odvjetnika.U svom nastojanju da budu jedni od najsposobnijih, kojie nakon etiri tegobne godine Medicinskog fakulteta doguratido diplome, ive darvinistiku borbu. Fanatino jurenje za v i sokimocjenama, bez obzira prema drugim studentima, nesumnjivoje u skladu s darvinistikim modelom, m e u t im meni seza one koji nastoje postati suosjeajni iscjelitelji to uvijek iniloironinim.No, moji stereotipovi o studentima medicine raspali su seMirkom boravka na otoku. Nakon mog bojnog poklia, mojrazred knjigovoa i medicinskih sestara prestao se ponaati popniuobiajenih studenata medicine; odbacili su svoj mentalitetpreivljavanja najsposobnijih i udruili se u jedinstvenu silu, t imkoji im je pomogao da preive semestar. Bolji studenti pomagaliu slabijima i pri tome postajali jo bolji. Promatrati njihov skladbilo je i iznenaujue i divno.Na kraju je doao bonus: sretni filmski svretak. Za njihovzavrni ispit studentima sam podijelio test potpuno jednak onomekoji su morali rijeiti studenti u Wisconsinu. U rezultatimatih odbaenika i njihovih elitistikih kolega u SjedinjenimDravama nije bilo praktiki nikakve razlike. Mnogi studenti sukasnije rekli da su, kada su se vratili u Sjedinjene Drave i sreli sasvojim kolegama koji su pohaali amerike Medicinske fakultete,b i l i ponosni na sebe kada su vidjeli da posjeduju vee razumijevanjenaela to upravljaju ivotom stanica i organizama.Naravno, bio sam oduevljen to su moji studenti izveli akademskoudo, m e u t im tek sam godinama kasnije shvatio kakoim je to polo za rukom. Tada sam mislio da klju lei u ustrojukolegija, a i dalje vjerujem da je ispreplitanje ljudske i staninebiologije bolji nain prezentacije tog gradiva. No, sada kada samuao u ono to bi neki smatrali p o d r u j em luckastog dr. Doolittla,mislim da dobar dio razloga za uspjeh mojih studenata leiu tome to su iskorijenili ponaanje to su se uzdrali od ponaanjasvojih kolega u Sjedinjenim Dravama. Umjesto imitiranjapametnih amerikih studenata, imitirali su ponaanje pametnihstanica, udruujui se i tako postajui j o pametniji. Nisam biorekao svojim studentima da ustroje svoje ivote prema ivotimastanica jer sam jo uvijek bio vezan za tradicionalno znanstvenoobrazovanje. No, sklon sam misliti da su krenuli t im smjerom i n tuitivno,nakon sluanja mog hvalospjeva sposobnosti stanica dase kooperativno u d r u e kako bi oblikovale sloenije i vrlo uspjeneorganizme.Tada to nisam znao, no sada vjerujem da je jo jedan razloguspjeha mojih studenata bio taj to nisam prestajao hvalitistanice. Hvalio sam i studente. Trebalo im je da uju da su prvorazrednistudenti kako bi vjerovali da mogu postii rezultateprvorazrednih studenata. Kao to u obrazloiti u b u d u i mpoglavljima, velik broj nas vodi ograniene ivote ne zato to tomoramo, nego zato to mislimo da moramo. A l i , t r im pred rudo.Dovoljno je da k a em da sam nakon etiri mjeseca u raju, p o u a vajuina nain koji je razbistrio moje razmiljanje o stanicama ipoukama koje one pruaju ljudima, bio na dobrom putu ka razumijevanjunove biologije, koja defetizam genetskog i roditeljskogprogramiranja kao i darvinistiko preivljavanje najsposobnijihini zastarjelim.Poglavlje2STVAR JE U OKOLIU, GLUPANEikad neu zaboraviti mudrost koju sam primio 1967.godine, prvog dana nakon to sam na fakultetu nauioklonirati matine stanice. Trebala su mi desetljea dashvalim koliko je ta naizgled jednostavna mudrost bila izuzetnovana za moj rad i moj ivot. Moj profesor, mentor i besprijekorniznanstvenik Irv Konigsberg bio je jedan od prvih staninihbiologa koji su ovladali umijeem kloniranja matinih stanica.Rekao mi je da kada su uzgojene stanice koje su predmet prouavanjabolesne, uzrok njihovog stanja najprije treba traiti ustaninom okoliu, a ne u samoj stanici.Moj profesor nije bio netaktian kao voditelj Clintonovepredsjednike kampanje James Carville, koji je odredio da emantra za predsjednike izbore 1992. godine biti: Stvar je u ekonomiji,glupane. Pa ipak, stanini biolozi dobro bi napravili kadabi, jednako kao to je natpis Stvar je u ekonomiji glupane biopostavljen u izbornom stoeru Billa Clintona, iznad nai radnih51stolova postavili natpis: Stvar je u okoliu, glupane. Iako mito tada nije bilo sasvim oito, s vremenom sam shvatio da je tajsavjet kljuna stvar za razumijevanje prirode ivota. Uvijek samiznova otkrivao mudrost tog Irvovog savjeta. Kada b i h svojimstanicama osigurao zdrav okoli, one su napredovale; kada biokoli bio ispod optimalnog, stanice su zapinjale u razvoju. Kadabih prilagodio okoli, te iste bolesne stanice bi se revitalizirale.Meutim, veina s t a n i n i h biologa nije znala n i t a o toj mudrostitehnika koje se primjenjuju k o d s t a n i n i h kultura. Nadalje,znanstvenici su se nakon Watson-Crickovog otkria genetskogkoda D N K potpuno udaljili od razmatranja utjecaja okolia. a kje i Charles Darwin pred kraj ivot, ustvrdio da je njegova teorijaevolucije zakinula utjecaj okolia. U svom pismu M o r i t z u Wagneruiz 1876. godine napisao je: [Darwin, 1888.]Po mom miljenju, najvea_pogreka koju sam uinio biloje to to sam propustio staviti dovoljan naglasak na izravno djelovanjeokolia, to jest hrane, klime i tako dalje, nezavisno od p r i rodnogodabira... Kada sam pisao Podrijetlo i nekoliko godinanakon toga nisam uspijevao pronai mnogo kvalitetnih dokazaza izravan utjecaj okolia; sada postoji opsean dokazni materijal.Znanstvenici koji slijede Darwina i dalje ine istu pogreku.Problem tog premalog naglaska na okoliu je u tome to dovodido prevelikog naglaavanja prirode u obliku genetskogdeterminizma - vjerovanja da geni upravljaju biologijom. Tovjerovanje ne samo da je dovelo do pogrene raspodjele dolaranamijenjenih istraivanjima nego je, kao to u argumentirati usljedeem poglavlju, a to je jo vanije, promijenilo nain na kojirazmiljamo o n a im ivotima. Kada ste uvjereni da geni upravljajuv a im ivotom i znate da nemate utjecaja na to s kojim stegenima opremljeni p r i l i k om zaea, tada imate dobar izgovorda se smatrate r t v om nasljedstva. Ne okrivljujte mene za mojeradne navike - nije moja greka to nisam ispotovao rokove...To je genetski!Od svitanja Doba genetike programirani smo da prihvatimoda smo p o d r e e n i moi naih gena. Svijet je pun ljudi koji ivei stalnom strahu da e se, jednog dana iznenada, njihovi geniokrenuti protiv njih. Pomislite na mnotvo ljudi koji misle da sutempirane bombe; ekaju na rak koji e eksplodirati u njihovimivotima kao to je eksplodirao u ivotu njihove majke i l i brataIli sestre i l i tetke i l i ujaka. M i l i j u n i drugih svoje slabo zdravljene pripisuju kombinaciji mentalnih, fizikih, emocionalnih i duhovnihuzroka nego jednostavno neprimjerenosti biokemijskemehanike njihova tijela. Jesu li v am djeca razuzdana? Sve ee jeprvi izbor lijeiti tu djecu lijekovima kako bi se ispravile njihovekemijske neravnotee umjesto da se cjelovito pozabavi onimto se zbiva u njihovom tijelu, umu i duhu.Naravno, nema sumnje da se odgovornost za neke bolesti,poput Huntingtonove bolesti, beta talasemije i cist