medicinski fakulteti nekad i sad -...

Medicinski fakultetiMedicinski fakulteti nekad i sadnekad i sad

©Ana Borovečki

Hipokratska medicinaHipokratska medicina

Hipokrat ( 460 pr. n.e. Hipokrat ( 460 pr. n.e. ––

377 pr. n.e.)377 pr. n.e.)--

Otok KosOtok Kos

--

sin lijesin liječčnika Heraklidanika Heraklida--

pripadao je drupripadao je družžbi asklepijadabi asklepijada

AleksandrijaAleksandrija

Aleksandrijska Aleksandrijska šškolakola

--

prve sekcije, navodno i vivisekcija ( trupla prve sekcije, navodno i vivisekcija ( trupla zlozloččinaca osuđenih na smrtinaca osuđenih na smrt))

--

HEROFIL ( kraj IV st. pr. n.e.) HEROFIL ( kraj IV st. pr. n.e.) --

utemeljitelj anatomije, najveutemeljitelj anatomije, najvećći anatom Starog i anatom Starog vijeka vijeka

--

dogmatska dogmatska šškolakola (slijede hipokratske dogme + Aristotela)(slijede hipokratske dogme + Aristotela)

(bavio se neuroanatomijom, razlikuje (bavio se neuroanatomijom, razlikuje žživce od ivce od tetiva; u venama krv, u arterijama krv i tetiva; u venama krv, u arterijama krv i pneuma)pneuma)

AleksandrijaAleksandrija

ERAZISTRAT ( 310ERAZISTRAT ( 310--250 pr. n.e.)250 pr. n.e.)

--

anatom, patolog, fiziologanatom, patolog, fiziolog --

empirijska empirijska šškolakola--dopudopuššta spekulaciju i stjecanje novih ta spekulaciju i stjecanje novih spoznajaspoznaja(otkrio nervus opticus i acusticus, razlikovao je (otkrio nervus opticus i acusticus, razlikovao je senzorne i motorne senzorne i motorne žživce, opisao razne vene i arterije)ivce, opisao razne vene i arterije)

--

odbacuje Hipokratovu nauku odbacuje Hipokratovu nauku --

vavažžniji su solidni dijelovi niji su solidni dijelovi ((žživci , arterija i vene) nego tjelesne tekuivci , arterija i vene) nego tjelesne tekuććineine

--

bolest bolest ––

posljedica obilja, suviposljedica obilja, suvišškaka

Galenska medicinaGalenska medicina

GALEN (Pergam 129.n.e.GALEN (Pergam 129.n.e.--200.n.e.)200.n.e.)--

lijeliječčnik u gladijatorskoj nik u gladijatorskoj šškoli,koli,

lijeliječčnik rimskog cara Komodanik rimskog cara Komoda napisao oko 400 djelanapisao oko 400 djela

(medicina, matematika, filozofija i druge (medicina, matematika, filozofija i druge znanosti) znanosti)

Prijeko je potrebno da liječnik zna gramatiku, tako da može shvatiti što čita; retoriku da bi mogao glasno izgovoriti argumente, zatim dijalektiku da bi izdvajanjem razloga mogao istražiti uzrok bolesti radi liječenja; treba

također znati aritmetiku kako bi mogao izračunavati vrijeme i periode dana; zatim geometriju kako bi mogao

naučiti što čovjek treba znati o različitim mjestima; treba znati nešto o glazbi jer mnogo stvari može biti učinjeno za bolesnike pomoću te umjetnosti. Konačno neka znade astronomiju pomoću koje može izračunati položaj zvijezda i izmjene doba; jer liječnici rekoše da su naša tijela pod utjecajem njihovih kvaliteta i zbog toga je medicina nazvana drugom filozofijom.

Izidor iz Seville (560-636)

Salernska Salernska šškolakola

Medicinska Medicinska šškola u Salernukola u Salernu--

prva medicinska prva medicinska šškola u kola u

danadanaššnjem smislu i pretenjem smislu i pretečča medicinskih fakulteta( jua medicinskih fakulteta( južžno no od Napulja) (IX st.)od Napulja) (IX st.)

--

osnovali ju lijeosnovali ju liječčnici svjetovnjacinici svjetovnjaci--

Civitas hippocraticaCivitas hippocratica--

poznaju grpoznaju grččkoko--rimske medicinske spiserimske medicinske spise(kontakti s istokom)(kontakti s istokom)

--

““Antidotarium SalernitanumAntidotarium Salernitanum””

––

Nicolaus SalernitanusNicolaus Salernitanus--

razvoj anatomije i krirugije, ginekologijom, okulistikom razvoj anatomije i krirugije, ginekologijom, okulistikom (Gjuro Armeno Baglivi), zatvorena 1811. g.(Gjuro Armeno Baglivi), zatvorena 1811. g.

Arapska medicinaArapska medicina

--

u arapskoj medicini poznaju i priznaju u arapskoj medicini poznaju i priznaju antiantiččke izvornikeke izvornike

--

preporod antipreporod antiččke medicineke medicine

--

conquista (8.st. n.e.) conquista (8.st. n.e.)

--

arapski prijevodi grarapski prijevodi grččkih medicinskih kih medicinskih klasika te njihovi ponovni prijevodiklasika te njihovi ponovni prijevodi

na latinski (Gerard iz Cremone XII st.)na latinski (Gerard iz Cremone XII st.)


RAZES RAZES (859(859--923) 923) najplodnije razdoblje X st. najplodnije razdoblje X st.

Abu Bakr Muhamed ibn Zakarija al RaziAbu Bakr Muhamed ibn Zakarija al Razi--

ravnatelj bolnice u Bagdadu ravnatelj bolnice u Bagdadu

--

medicina, fizika, alkemija medicina, fizika, alkemija --

arapski Galenarapski Galen--

““Al HaviAl Havi””

( ( ““ContinensContinens””, , ““SadrSadržžajiaji””))

medicinska enciklopedija, niz ulomaka grmedicinska enciklopedija, niz ulomaka grččki i arapskih ki i arapskih medicinskih autoramedicinskih autora

--

““Kitab Al MansuriKitab Al Mansuri””

( ( ““Liber Almansoris), Liber Almansoris), kompendij medicinekompendij medicine

--

““De variolis et morbilisDe variolis et morbilis””


AVICENAAVICENA

(980(980--1037)1037)Abu Ali al Husain ibn Abdalah ibn SinaAbu Ali al Husain ibn Abdalah ibn Sina--

najvenajvećći arapski lijei arapski liječčnik nik

--

iz Buhare u Perzijiiz Buhare u Perziji--

najvenajvećći islamski znanstveniki islamski znanstvenik

--

kodificirano kodificirano ččitavo gritavo grččko, rimsko i arapsko ko, rimsko i arapsko medicinsko znanje medicinsko znanje

--

““KanunKanun””

((““Canon medicinaeCanon medicinae”” = = ““Zakonik medicineZakonik medicine””).).


AVENZOAR AVENZOAR (1094(1094--1116) 1116)

--

““Al TaisirAl Taisir””--

prirupriruččnik dijetetika i terapije nik dijetetika i terapije -- prvi među Arapima kritizira Galena prvi među Arapima kritizira Galena

AVEROESAVEROES

( 1126( 1126--1198)1198)

--

najvenajvećći arapski filozof i arapski filozof --

””Kitab al KulijatKitab al Kulijat””

––

sasažžeo sistem terapijeeo sistem terapije

MAIMONIDESMAIMONIDES

( 1135( 1135--1208)1208)

--

filozof i lijefilozof i liječčnik, napisao niz medicinskih spisanik, napisao niz medicinskih spisa

ABUL KASIMABUL KASIM

( prva pol X. st.) ( prva pol X. st.) ““Al TasrifAl Tasrif””--

--

najvenajvećći kirurgi kirurg

SkolastiSkolastiččka medicinaka medicina

u sklopu samostana i crkvenih medicinskih u sklopu samostana i crkvenih medicinskih šškolakola--

iz njih nastaju prva sveuiz njih nastaju prva sveuččiliiliššta i medicinskita i medicinskifakultetifakulteti

--

1088. utemeljeno Sveu1088. utemeljeno Sveuččiliiliššte u Bologni te u Bologni

--

1158. medicinski fakultet utemeljen1158. medicinski fakultet utemeljen--

1145. Reims1145. Reims

--

1167. Oxford1167. Oxford--

1200. Pariz1200. Pariz

--

1220. Montpellier1220. Montpellier(nakon Salerna najva(nakon Salerna najvažžnijanijaMedicinska Medicinska šškola)kola)

--

1222. Padova1222. Padova

Boerhaave i Boerhaave i njegova njegova šškolakola

HERMAN BOERHAAVEHERMAN BOERHAAVE

(1668(1668--1738)1738)--

profesor teorijske medicine u Leidenuprofesor teorijske medicine u Leidenu

--

slavu stekao svojom nastavom iz klinislavu stekao svojom nastavom iz kliniččke ke medicine (Hipokrat uzor)medicine (Hipokrat uzor)--

Institutiones medicaeInstitutiones medicae

( 1708.)( 1708.)

Boerhaave i njegovaBoerhaave i njegova šškolakolaGERHARD VAN SWIETENGERHARD VAN SWIETEN

(1700(1700--1772)1772)

--

1749 1749 --

reforma medicinskog fakulteta u Bereforma medicinskog fakulteta u Beččuu--

osnovao oposnovao općću bolnicu, nahodiu bolnicu, nahodiššte i umobolnicu u te i umobolnicu u BeBeččuu

--

uredio cjelokupno zdravstvo u austrijskoj uredio cjelokupno zdravstvo u austrijskoj monarhiji monarhiji --

1770. 1770. --

Normativum sanitansNormativum sanitans

--

vrijedio je i za hrvatske zemljevrijedio je i za hrvatske zemlje --

sanitarni kordon u Hrvatskoj vojnoj sanitarni kordon u Hrvatskoj vojnoj krajinikrajini

--

ANATOMIJAANATOMIJA--

19.st19.st

PATOLOPATOLOŠŠKA KA ANATOMIJA ANATOMIJA HISTOLOGIJAHISTOLOGIJAANATOMIJA ANATOMIJA

celularna celularna topografska topografska citologijacitologijapatologija patologija neuroanatomijaneuroanatomijasolidarna solidarna komparativna komparativna patologijapatologija

PatoloPatološška anatomijaka anatomija

ponovni procvat beponovni procvat beččke medicinske ke medicinske šškolekole

--

““druga bedruga beččka ka šškolakola””

KARL ROKITANSKYKARL ROKITANSKY

(1804(1804--1878)1878) --

1862.1862.--

novi zavod za patolonovi zavod za patološšku anatomiju u Beku anatomiju u Beččuu

““Hanbuch der patologischen AnatomieHanbuch der patologischen Anatomie””

( 1842( 1842--1846)1846)MORGAGNI ()MORGAGNI ()

--

obradio patoloobradio patološški anatomiju prema kliniki anatomiju prema kliniččkim gledikim gledišštimatima--RokitanskyRokitansky--

temelji svoja temelji svoja istraistražživanja na anatomskimivanja na anatomskim

kriterijimakriterijima

--

ne opisuje samo bolesne organe koje vidi ne opisuje samo bolesne organe koje vidi nego nastoji otkriti uzroke bolesti kojima se ne vidi nego nastoji otkriti uzroke bolesti kojima se ne vidi patolopatološški supstrat u organima koje gledaki supstrat u organima koje gleda

PatoloPatološška anatomijaka anatomija

RUDOLF VIRCHOWRUDOLF VIRCHOW

(1821(1821--

1902)1902)

--18561856--

patolopatološškoko--

anatomski institut u Beanatomski institut u Beččuu--1858.1858.--

““Di CellularpathologieDi Cellularpathologie””--

stari patolozi uzrok stari patolozi uzrok

bolesti u tjelesnim sokovima (bolesti u tjelesnim sokovima (ččak i Rokitansky), ak i Rokitansky), Bichat uzrok bolesti u promjenama tkiva Bichat uzrok bolesti u promjenama tkiva --

VIRCHOWVIRCHOW

--

““Omnis cellula e cellulaOmnis cellula e cellula”” --

stanica je element u kojem se događaju stanica je element u kojem se događaju patolopatološške promjene i funkcioniranja zdravog ke promjene i funkcioniranja zdravog organizmaorganizma

--

osnivaosnivačč

patolopatološške histologijeke histologije

http://en.wikipedia.org/wiki/Image:R_Virchow.jpg

FiziologijaFiziologijaCLAUDE BERNARDCLAUDE BERNARD

(1813(1813--1878)1878)

--

najvenajveććii

fiziolog svih vremenafiziolog svih vremena --

eksperimentalni fiziologeksperimentalni fiziolog

--

otkrio prisutnost glikogena u jetri; otkrio prisutnost glikogena u jetri; --

otkrio otkrio funkciju simpatikusa; funkciju simpatikusa;

--

otkrio otkrio probavnu funkciju pankreasa;probavnu funkciju pankreasa; --

otkrio otkrio mehanizam otrovanja COmehanizam otrovanja CO

--

funkcije organa ne proufunkcije organa ne prouččava pojedinaava pojedinaččno no nego u nego u sklopu organizma kao cjelinesklopu organizma kao cjeline

imajuimajućći uvidu međuovisnost pojedinih organai uvidu međuovisnost pojedinih organa

-- ““millieu intmillieu intéérieurrieur””

--

veza funkcija i anatomske veza funkcija i anatomske

građe organagrađe organa

MEDICINSKO-KIRURŠKA ŠKOLA U ZADRU 1806-1811

ZADARSKI LICEJ

-

DEKRET O OSNUTKU 24.10.1806. smješten u samostanu sv. Krševana; rektor liceja o. Aleardi

u konviktu pridruženom liceju 20 mjesta za mladiće iz Dalmacije s potporom (10 x 400 libara i 10 x 200 libara).

2 za medicinu, 3 za kirurgiju, 2 za farmaciju, 4 za kulturu tla, 5 za matematiku, 4 za pravo, školovanje je besplatno

troškovi na teret pokrajinske blagajne nastavni jezik talijanski (nije postojala stručna terminologija na hrvatskom)

Škola talijanske i latinske gramatike Škola lijepe književnosti (humanizam, retorika, elementi geografije i opće,

talijanske i domaće povijesti) Škola prirodnog i civilnog prava (“Code Napoléon”)

Škola filozofije (logika, metafizika, etika, matematika, fizika) Škola prirodopisa, botanike i agronomije

Škola medicine (osnovi medicine, kirurgija, opstetricija, teorijska kemija)


Opća osnova javne nastave u Dalmaciji 5.5.1807.

10. Licej osposobljava, po dovršenom polaženju tečajeva, nakon ispita i ocjena, za zvanja: nižeg kirurga (kirurga manjeg) i opstetričara (babica), ljekarnika (liekoprodavaoca, farmaceutika), odvjetnika, javnog bilježnika, arhitekta i mjernika.

11. Trajanje studija potrebno za aprobaciju: za nižeg kirurga –

2 godine, za magistre ljekarnike 1 godina (ali uz

prethodni tirocinij od 4 godine pod vodstvom priznatog magistra ljekarnika)

16. Licej ima svoju biblioteku (knjigosahranu), botanički vrt (vrtao liekotravni) i nekoliko polja određenih za nasade

i agronomske pokuse.


“Sve se pripravlja za složiti u Zadru jednu Mudroučionicu nek Dalmatini budu moći izlaziti naučni u krilu njihove

Otađbine, tako da jedan mnogo malahni broj bude imati potribu otiti na velike Svaštaučionice za dostignuti visoke

nauke. Jedan mladić

mojtiće ovdi učiniti se naučan u knjigam, u lipim zanatim i u onim mudrostim, koje su

potrebite za braniti svoje pravi, za uzdaržati svoje zdravlje, za učiniti čestitu svoju obitio i svoju otažbinu i za dostojno služiti svoga Kralja”

Kraglski Dalmatin, 1/34/:270-271, 21.08.1807.

Dekret 26.09.1807. Dr. Carlo Bignami (Codogno, 1780) prof. opće i agronomske kemije Dekret 17.10.1807. Dr. Giuseppe Dall,Oro (Pavia, 1783-Zadar 5.1.1827) profesor anatomije i kirurgije

MEDICINSKO-KIRURŠKA ŠKOLA U ZADRU 1806-1811 PRVA PROMOCIJA LIJEČNIKA

11.09.1811.Dr. Giulio Pini

(Šibenik, 20.12.1789. –

Skradin, 11.07.1837.)

Rođen u obitelji Antonija Pini, skradinskog notara i Elizabete rođ. Bartoletti, rođene Šibeničanke. Kršten u katedrali sv. Jakova.

Godine 1806/1807 upisuje na studij medicine na zadarskom liceju Godine 1810 polagao uspješno ispite treće godine.

Zadnje ispite s uspjehom je polagao 3.8.1911. pred profesorima Pinelli, Pinelli, Dall,Oro.


11.09.1811.

Dr. Giulio Pini (Šibenik, 20.12.1789. –

Skradin, 11.07.1837.)

“

SVEUČILIŠTE ILIRIJE Mi potpisani, rektor i Profesori Sveučilišta u Zadru, dajemo na znanje i izjavljujemo

svima koji budu vidjeli ove isprave, da je gospodin GIULIO PINI

iz skradinske općine, pokrajine Dalmacije, student našeg sveučilišta, pošto je završio pohađanje studija MEDICINE i položio opće ispite, te obranio predložene teze na javnoj sjednici od 3.8.1811., proglašen dostojnim akademskog čina LIJEČNIKA, što mu mi najsvečanije podjeljujemo ovim ispravama, potvrđenim pečatom Sveučilišta. U vjeru čega

Zadar, 5.8.1811. dr. Ambrosio Cariboni, rektor Zadarskog sveučilišta,

dr. Orazio Pinelli, profesor patologije i metodike, dr. Giuseppe Dall,Oro, profesor anatomije, cjelokupne kemije i ginekologije

dr. Tommaso Pinelli, profesor fiziologije i sudske medicine Kancelar: L. Armellini

Viđeno i odobreno od nas Vrhovnog namjesnika Ilirskih Pokrajina, Ljubljana, 12.8.1811. General Henri-Gatien Bertrand

Viđeno i odobreno od nas Vrhovnog inspektora Javne nastave, Ljubljana, 12.8.1811. o. Rafael Zelli, prof.


11.09.1811.Dr. Giulio Pini

(Šibenik, 20.12.1789. –

Skradin, 11.07.1837.)

Obvezatni staž

uz šibenske liječnike Visiani i Frari. I poslije smjene francuskih okupacijskih vlasti, nova austrijska uprava

priznala mu je diplomu stečenu na zadarskom medicinskom fakultetu. Javio se 1817. na upražnjeno mjesto općinskog liječnika u Skradinu u kojem je njegov otac bio načelnik. Tek 20.08.1819. odobren mu je ugovor za općinskog liječnika u Skradinu. U šibenskoj crkvi sv. Križa vjenčao se 10.1.1820. Nikolinom Bulat s kojom je imao pet kćeri. Sudjelovao je u

provođenju vakcinacija na širokom prostoru skradinske općine, ali i na splitskom području. Sudjelovao je i u suzbijanju epidemije

kolere, epizootije. Zbog zasluga u suzbijaju kuge bio predložen za nagradu dvora u Beču. Počasni je bio član Sanitarne delegacije te član Upravnog vijeća Javne dobrotvornosti u Splitu. Ostao je općinski liječnik u Skradinu do smrti 11.07.1837. i pokopan na mjesnom groblju kod crkvice sv Jere.

Povijest medicinskog fakulteta u Povijest medicinskog fakulteta u ZagrebuZagrebu

1669 1669 --

Povelja Leopolda I Povelja Leopolda I --

osnutak osnutak SveuSveuččiliiliššta u Zagrebuta u Zagrebu

1874. 1874. --

Zakon o ustrojstvu sveuZakon o ustrojstvu sveuččiliiliššta u ta u ZagrebuZagrebu

1917/19181917/1918--

godina konstituiranja godina konstituiranja medicinskog fakulteta i pomedicinskog fakulteta i poččetak djelovanjaetak djelovanja

Povijest medicinskog fakulteta u Povijest medicinskog fakulteta u ZagrebuZagrebu

Dr. Teodor Wickerhauser (kirurg), Dr. Miroslav Dr. Teodor Wickerhauser (kirurg), Dr. Miroslav ČČaaččkovikovićć

(kirurg) i dr. Dragutin Ma(kirurg) i dr. Dragutin Maššek (ORL)ek (ORL)

--

odbor za pokretanja rada fakultetaodbor za pokretanja rada fakulteta Dr. Miroslav Dr. Miroslav ČČaaččkovikovićć

--

prvi dekanprvi dekan

Dr.Drago PeroviDr.Drago Perovićć

(dolazi iz Be(dolazi iz Bečča)a)--

katedra za katedra za anatomijuanatomiju

12.sije12.siječčnja 1918. nja 1918. ––

prvo predavanjeprvo predavanje Dr. Drago PeroviDr. Drago Perovićć

--

““O smjeru nastavnog i znanstvenog rada u O smjeru nastavnog i znanstvenog rada u anatomijianatomiji””

ŠŠkola narodnog zdravljakola narodnog zdravlja

19271927--

osnutak osnutak ŠŠkole narodnog zdravljakole narodnog zdravlja

Andrija Andrija ŠŠtampartampar

Rockefellerova fondacijaRockefellerova fondacija

1927 1927 --

prvi dokumentarni film prvi dokumentarni film ŠŠNZNZ--a Ljea Lječčiliiliššte Topolte Topolššččicaica

1928 1928 ––

ČČarobnjaci arobnjaci --

film snimljen tehnikom sijena film snimljen tehnikom sijena --

pretepretečča a

animacijeanimacije

1929 1929 --

Martin iz neba Martin iz neba --

prvi cjeloviti animirani film hrvatske prvi cjeloviti animirani film hrvatske

kinematografijekinematografije

1929 1929 ––

Birtija Birtija --

prvi hrvatski film s kazaliprvi hrvatski film s kazališšnim glumcimanim glumcima

1933 1933 --

Jedan dan u turopoljskoj zajednici Jedan dan u turopoljskoj zajednici --

etnografski filmetnografski film

medicinski fakulteti nekad i sad -...

Documents