DRUŠTVENEODREDNICEZDRAVLJE Doc.dr. Selma

Šogorić

Još

je “rana”

socijalna medicina povezivala zdravlje i blagostanje

Skoro stoljeće kasnije akademska je zajednica razjasnila

da

na ljudski život i

zdravlje ne utječu isključivo obilježja pojedinca

(genetska i ponašajna) nego da

puno snažniji učinak na njihovo zdravlje

ostvaruju obilježja socijalne

grupe kojoj pripadaju

Loši uvjeti vode lošijem zdravlju

I u najrazvijenijim zemljama,

najpovlašteniji žive nekoliko godina duže i manje boluju od

siromašnihStilovi života ljudi i uvjeti u kojima žive i rade

snažno utječu na njihovo zdravlje i duljinu životaMedicinska skrb može produžiti preživljavanje

od nekih ozbiljnih bolesti, ali

društveni i ekonomski uvjeti koji djeluju na pojavu

bolesti, mnogo su važniji za zdravstvenu dobrobit populacije u cjelini

Loši uvjeti vode lošijem zdravlju

Bitna je

osobna odgovornost za zdravlje – adekvatna prehrana, dovoljno vježbanja,

izbjegavanje pušenja i prekomjernog pijenja alkohola, odgovorno seksualno ponašanje …No ipak su društvene i ekonomske okolnosti

(društvene odrednice zdravlja) često izvan kontrole pojedinca, a oblikuju pojedinačne

izbore i odluke i utiču na samo zdravlje (društvena odgovornost za zdravlje)

Loši uvjeti vode lošijem zdravlju

Loši društveni i ekonomski uvjeti utječu na zdravlje kroz cijeli život. Ljudi koji su niže na društvenoj ljestvici obično imaju najmanje

dvostruki rizik za ozbiljne bolesti i prijevremenu smrt od onih koji su bliže vrhu

Društveni i psihološki uvjeti mogu uzrokovati dugotrajan stres. Trajna tjeskoba, nesigurnost, nisko samopoštovanje, društvena osamljenost i manjak kontrole nad radom i životom kod kuće

imaju snažan negativni utjecaj na zdravlje

Loši uvjeti vode lošijem zdravlju

Proces društvenog isključenja -

marginalizacije sub-grupa kao što su npr. beskućnici, useljenici

iz drugih zemalja, izbjeglice, kronični psihijatrijski bolesnici, ili onesposobljene ili emotivno ranjive

osobei opseg razmjernog siromaštva u društvu imaju najjači negativni utjecaj na zdravlje i

uzrokuju preranu smrt. Oštećenja zdravlja ne dolaze samo zbog

materijalnog osiromašenja, već

i zbog društvenih i psiholoških problema života u

siromaštvu

Loši uvjeti vode lošijem zdravlju

Stres na poslu igra važnu ulogu u doprinosu velikim razlikama u zdravlju, odsustvu s posla i

preranoj smrti koje su povezane s društvenim položajem. Nekoliko proučavanja radnih mjesta u Europi pokazuju da je zdravlje ugroženo kada ljudi imaju malo mogućnosti da koriste svoje vještine i kada nemaju ovlaštenje

da donose odlukeNezaposlenosti i nesigurnosti posla još

su

veći rizik za zdravlje

nejednakosti u zdravlju nastaju kao posljedica nejednakih životnih

mogućnosti

•

SZO strategija Zdravlja za sve za 21. stoljeće ima kao centralnu nit vodilju ideju promicanja

zdravlja kroz socijalni i ekonomski razvoj

•

pravičnost i solidarnost –

obaveza da se najveća pažnja treba obratiti onima koji imaju

najveće potrebe

Veronska inicijativa

•

sva ulaganja ne promiču zdravlje

•

ključno je pitanje identificirati ona koja to čine

•

korištenje resursa

(npr. novca, ljudi, zemljišta, okoliša) na način da njima jačamo zdravlje

i

blagostanje za uzvrat će donijeti socijalne i ekonomske blagodati društva u cjelini

Društvena podrška i dobri međuljudski odnosi čine važan doprinos zdravlju.

Društvena pomoć

daje ljudima emocionalni i stvarni prostor koji im je potreban.

Pripadnost društvenoj mreži

suobraćanja

i uzajamnih obaveza ljudima stvara osjećaj da je do njih nekome stalo, da su voljeni, cijenjeni i

vrijedni. To ima moćan utjecaj na zdravlje.

Velika je važnost osiguravanja povoljne okoline u ranom djetinjstvu

Temelji zdravlja u odrasloj dobi leže u prenatalnom životu i ranom djetinjstvu. Spori rast i manjak emocionalne podrške za vrijeme

ovog razdoblja donosi rizik za loše tjelesno zdravlje tokom života i smanjuje tjelesno,

spoznajno i osjećajno funkcioniranje. “Jadne”

socijalne i ekonomske okolnosti

predstavljaju najveću prijetnju rastu djeteta, i "lansiraju" dijete u nisku društvenu i obrazovnu

putanju (začarani krug siromaštva).Uz socijalnu podršku i zdravstvenu zaštitu

protektivni

je faktor “političko”

jačanje, uključivanje i davanje prava glasa “ranjivim”

grupama te mijenjanje položaja žena u društvu

Healthy

places

–

healthy

people

Dakle pojedinci (i njihovo loše zdravlje) ne mogu se razumjeti jedino promatranjem unutrašnjosti

njihovih tijela i mozgova nego pogled treba skrenuti i vidjeti što se zbiva unutar njihovih zajednica, socijalnih mreža, radnih mjesta,

škola, obitelji pa tako danas intervencije idu od modifikacije rizičnog

ponašanja pojedinaca prema očuvanju integriteta socijalnih struktura u kojima

živimo

Što je projekt Zdravi gradoviProjekt i pokret Zdravih

gradova razvojni

je projekt

–

temelji se na

povezivanju svih razvojnih sustava društva

i aktiviranju samih stanovnika u stvaranju

“zdravih”

naselja

– naselja u kojima će svim

stanovnicima biti osiguranja čovjeka

dostojna kvaliteta života

Što je projekt Zdravi gradoviProjekt Zdravih gradova

pokrenuo je 1986. godine Regionalni ured za Europu

Svjetske zdravstvene organizacije s ciljem da

osnaži interes za pozitivan koncept zdravlja u

gradovima diljem Europe te potakne i omogući

direktnu suradnju među njima bez barijera političkih

granica. Projekt se temelji na strategiji

"Zdravlje za sve"

čija načela prevodi u praksu lokalnim djelovanjem na

razini grada.

Što je projekt Zdravi gradoviBit projekta je koncept grada –

onog što grad

jeste i što bi kao zdravi grad mogao postatiPojam “Zdravi grad”

podrazumijeva proces, a ne samo ishod. Zdravi

grad je onaj u kojem postoji svijest o zdravlju

kao bitnom sadržaju kojeg se želi unapređivati.

Holistička priroda zdravljaProjekt Zdravih gradova afirmira holističku prirodu

zdravlja

ukazujući na međuzavisnost fizičke,

duševne, socijalne i duhovne dimenzije

zdravlja. Projekt polazi od pretpostavke da se

zdravlje može postići zajedničkim naporima

pojedinaca i skupina koje žive u gradu.

Političko odlučivanjeBitna postavka projekta je spoznaja da pri

donošenju političkih odluka na razini gradske vlade treba uvijek obratiti pozornost na

njihov mogući utjecaj na zdravlje. Na stanje zdravlja građana bitno utječu uvjeti stanovanja, transport, stanje okoliša, obrazovanje, javne službe, socijalna zaštita i dr. Upravo zbog takvog utjecaja, usmjerenost na zdravlje podrazumijeva uključivanje organizacija i pojedinaca koji djeluju izvansektora zdravstva u aktivnosti na poboljšanju zdravlja građana.

Sudjelovanje zajedniceLjudi svojim odabirom

stila života, korištenjem zdravstvene službe,

gledištima o pitanjima zdravlja i svojim

djelovanjem bitno utječu na vlastito zdravlje.

Projekt Zdravi grad želi potaknuti

njihovo aktivnije

uključivanje

u sve aktivnosti u gradu koje mogu imati utjecaj na

zdravlje.

Inter-sektorsko djelovanje Inovativnost

Ovi temeljni ciljevi projekta - unapređenje

zdravlja i prevencija bolesti kroz inter-

sektorsko djelovanje - zahtijevaju stvaranje

klime koja podržava promjene, stalno traganje

za novim idejama i inovativnim metodama

te

podržavanje onih koji s uspjehom uvode nove

pristupe i nove programe.

Društvena politika zdravlja

Mjera uspješnosti projekta Zdravi grad

jest prihvaćanje politike zdravlja na

razini grada. Domovi, radna mjesta, škole,

ulice -

svi dijelovi urbanog okoliša -

moraju postati zdrava mjesta za život.

Projekt Zdravi gradoviČetvrta faza projekta (2003. –

2008.) okupila je najveći broj (preko devedeset) europskih projektnih gradova oko četiri

centralne teme: zdravo urbano planiranje, zdravo starenje, procjena učinka na zdravlje

(HIA) i tjelesna aktivnost. Radi značajnih promjena u okruženju sredinom četvrte faze uvedeno je te nekoliko novih podtema -

zdravlje migranata, globalno zatopljenje, pripremanje za

krizne situacije, kreativni gradovi i socijalni marketing.

Projekt Zdravi gradoviČetvrta faze Europskog

projekta zatvorena je Zagrebačkom konferencijom

u listopadu 2008. godine usvajanjem deklaracije koja

oblikuje vodeći izazov projekta u petoj fazi: „Zdravi grad prije svega treba biti

grad za sve svoje stanovnike, inkluzivan, suportivan,

socijalno osjetljiv i sposoban odgovoriti na različite potrebe i očekivanja svojih građana“.

V. faza Projekta Zdravi gradoviTri centralne teme pete faze (2008. –

2013.) razvoj

okruženja koje omogućava brigu i podršku, zdravi život i zdravo urbano okruženje i dizajn nadsvođene su društvenim odrednicama zdravlja

radi potrebe da

se pravičnost ugradi u sve lokalne politike. Podučeni svjetskom gospodarskom krizom, svjesni dometa

neoliberalne politike, u današnjem trenutku kada je (po riječima Profesora Michael

Marmot

u izvještaju globalne

komisije za nejednakosti) „socijalna pravda postala pitanje života i smrti“

svi se sektori društva sve više

okreću zdravlju i blagostanju kao svojim temeljnim vrijednostima, a moto projekta Zdravi grad u petoj fazi

glasi

„Zdravlje i pravičnost u svim lokalnim politikama“!

Mi to radimo kroz projekte Zdravi grad i Zdrava županija

Želimo dobiti bolje zdravlje –

kako ga postići?

problema je mnogo, resursi su ograničeni, mudrost stvaranja dobre politike zdravlja je

odabir i rješavanje, u ograničenom vremenskom okviru, odabranih (rješivih) prioriteta koji su konsenzusom politike, struke i zajednice prepoznati kao naj,

najvažniji

Kako postići bolje zdravlje? Stvaranjem društvene politike zdravlja -

politike koja

zdravlje prepoznaje kao vrijednost

Kako postići bolje zdravlje? Procjenom potreba, odabirom prioriteta, uobličavanjem

zdravstvene strategije

(lokalno, regionalno, nacionalno)

ISTARSKA ŽUPANIJA

Plan za zdravlje građana Istarske

županije

Kako postići bolje zdravlje? Reorijentacijom

sustava zdravstva -

usmjeravanjem prema

pojedincu i zajednici koje opslužujemo

te zaokretanjem s paradigme bolesti prema zdravlju

Kako postići bolje zdravlje? Suradnjom i povezivanjem unutar sektora te s drugim

sektorima –

stvaranjem partnerstva, umrežavanjem