HRVATSKA BAŠTINA U POVIJESTI MEDICINE

©Ana BorovečkiIvica Vučak

OTKRICE KRAPINSKOG ČOVJEKA Dragutin Gorjanović-Kramberger (1856.-1936).

Demonstracija diluvijalnih ostataka čovjeka i njegovih suvremenika iz Krapine. Rad Sbora liječnika Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Međumurja prigodom

proslave 25. Godišnjice njegova obstanka. Zagreb 1899, 20:95-7. Hofman S. Radiografski prilog patologiji krapinskog pračovjeka. Liječ

vjesn 1933;

55:519-21. Kallay J. Bolesti krapinskog pračovjeka Liječ

vjesn 1951;73:16-7.

Mirko Dražen Grmek. O nekim lijekovima u antiknom Iliriku –

Iris Illyrica. Medicinar

1949/1950;4:136-8.

Dalmatinski gradoviDalmatinski gradovi

►►

zaslugom redovnika izgrađeni prvi hospitali zaslugom redovnika izgrađeni prvi hospitali ( npr. hospital ( npr. hospital Sv. Martina u Zadru ( XI. St., hospital Sv. Petra kod Nina Sv. Martina u Zadru ( XI. St., hospital Sv. Petra kod Nina 1186.)1186.)

►►

benediktinski redovnik Grugur, nebenediktinski redovnik Grugur, neććak hrvatskog velikaak hrvatskog velikašša a Petra Crnog , opat u mjestu Selu kraj Splita XI. st.Petra Crnog , opat u mjestu Selu kraj Splita XI. st.--

prvi po prvi po

imenu poznati naimenu poznati našš

ččovjek koji se bavio lijeovjek koji se bavio liječčenjemenjem►►

XIIXII--XV. stXV. st..-- izvrsno uređena zdravstvena komunalna izvrsno uređena zdravstvena komunalna sluslužžba: stalno plaba: stalno plaććeni fizici ili kirurzi, apoteke, nahodieni fizici ili kirurzi, apoteke, nahodiššta, ta, kasnije kasnije šškolovani lijekolovani liječčnici u slunici u služžbibi

►►

DubrovaDubrovaččki lijeki liječčnik Prvoslav ( 1280.), hrvatski pleminik Prvoslav ( 1280.), hrvatski plemićć Franjo StupiFranjo Stupićć

u Zadru, u Zadru, ššibenski kirurg Marko koji je 1419. ibenski kirurg Marko koji je 1419.

dao isklesati svoj lik na zidu gotidao isklesati svoj lik na zidu gotiččke crkvice Sv. Barbareke crkvice Sv. Barbare

►► 1271. 1271. --

utemeljena ljekarna u Trogiru, najstarija u utemeljena ljekarna u Trogiru, najstarija u Hrvatskoj.Hrvatskoj.

13171317--

osnovana ljekarna u franjevaosnovana ljekarna u franjevaččkom samostanu u kom samostanu u Dubrovniku Dubrovniku

1377. 1377. --

uvedena karantena (quaranta dies = 40 dana)uvedena karantena (quaranta dies = 40 dana)--

odredba o karanteni odredba o karanteni ““Liber viridisLiber viridis””

kaput 49, kaput 49,

fol.78fol.78

Hrvatski prijevod Odredbe o uvođenju karantene u Dubrovniku iz Hrvatski prijevod Odredbe o uvođenju karantene u Dubrovniku iz 1377.1377.

27.8.1377.27.8.1377.

Tko dolazi iz kuTko dolazi iz kužžnih mjesta ne smije unih mjesta ne smije ućći u Dubrovnik ili njegov kotari u Dubrovnik ili njegov kotarIste godine (1377.), dana 27. lipnja , u Velikom vijeIste godine (1377.), dana 27. lipnja , u Velikom vijećću okupljenom prema u okupljenom prema

obiobiččaju, u kojem je bilo prisutno 47 vijeaju, u kojem je bilo prisutno 47 vijeććnika, odlunika, odluččeno je i utvrđeno s eno je i utvrđeno s 34 34 glasa glasa ““zaza””

da se kako nada se kako naššijenci (dubrovaijenci (dubrovaččki građaniki građani) tako do) tako doššljaci koji stiljaci koji stižžu u

iz kuiz kužžnih mjesta, ne prime u Dubrovnik ni u njegov kotar, ako li prijenih mjesta, ne prime u Dubrovnik ni u njegov kotar, ako li prije

ne ne ostanu mjesec dana na Mrkanu ili u Cavtatu da se raskuostanu mjesec dana na Mrkanu ili u Cavtatu da se raskužže.e.

Isto tako s 44 vijeIsto tako s 44 vijeććniniččka glasa toga vijeka glasa toga vijećća odlua odluččeno je da se nitko iz Dubrovnika eno je da se nitko iz Dubrovnika ili njegova kotara ne usudi ili pomisli poili njegova kotara ne usudi ili pomisli poćći k onima i k onima ššto dođu iz kuto dođu iz kužžnih mjesta nih mjesta i ostanu na Mrkanu ili u Cavtatu, pod prijetnjom kazne da i on si ostanu na Mrkanu ili u Cavtatu, pod prijetnjom kazne da i on sam ostane am ostane ondje mjesec dana. A oni koji im budu nosili hranu ili ostale poondje mjesec dana. A oni koji im budu nosili hranu ili ostale potreptrepšštine, ne tine, ne smiju ismiju ićći bez dopui bez dopušštenja slutenja služžbenika za to određenihbenika za to određenih, nego s uredbom koju , nego s uredbom koju im izdaju spomenuti sluim izdaju spomenuti služžbenici, pod prijetnjom kazne da i sami ostanu ondje benici, pod prijetnjom kazne da i sami ostanu ondje mjesec dana.mjesec dana.

Također s Također s 29 vije29 vijeććniniččkih glasova toga vijekih glasova toga vijećća odlua odluččeno je i utvrđeno da tko god eno je i utvrđeno da tko god se ne bi pridrse ne bi pridržžavao prije reavao prije reččenog ili neenog ili neččeg od prije reeg od prije reččenog, mora za kaznu enog, mora za kaznu platiti 50 perpera i isto tako duplatiti 50 perpera i isto tako dužžan je pridran je pridržžavati se prije reavati se prije reččenog.enog.

Zdravstvo i zdravstvene institucije Zdravstvo i zdravstvene institucije srednji vijek srednji vijek --DubrovnikDubrovnik

►► 1347.1347.--

osnovan je hospital Domus Christi, on je osnovan je hospital Domus Christi, on je 1540. pretvoren u javnu bolnicu sa stalnom 1540. pretvoren u javnu bolnicu sa stalnom lijeliječčniniččkom slukom služžbombom

►► 1423.1423.--

osnovano nahodiosnovano nahodišštete►► 1438.1438.-- izgrađen vodovod izgrađen vodovod

►► Amatus LusitanusAmatus Lusitanus

(1511(1511..--15681568..) ) ““Curationum Curationum medicinalium centuriae septemmedicinalium centuriae septem””--

opisao 100 opisao 100

slusluččajeva iz svoje prakse u Dubrovnikuajeva iz svoje prakse u Dubrovniku

Federik Grisogono Bartolačić

Zadranin (Zadar, 1472.

–

Zadar, 1538.)

(I) - od 1498. studirao u Padovi kamo su ga pozvali rođaci po majčinoj lozi, zadarski

plemići i doktori filozofije Jeronim i Donat Civalelli, moderatori i rektori padovanskog sveučilišta 1489. godine (Jeronim) i 1490. (Donat).

-povratkom 1501. u Padovu upisuje se na filozofski fakultet na kojem je u tom razdoblju studirao Nikola Kopernik (1473-1543). Među predavačima bio im je Girolamo Fracastoro

(1478-1553) lucidni humanist i genijalni osnivač

znanstvenog

pristupa u istraživanju zaraznih bolesti i epidemiologiji.

-

promoviran 23.10.1507. na čast doktora filozofije i medicine-ostao je u Padovi i prije kraja te godine imenovan profesorom astrologije i matematike

-

1507. ( Venecija)-

prvo djelo “Speculum astronomicum terminans intellectum humanum in omni scientia. Federici Crisogoni (!) Jadertini...Praemissa est Oratio clarissimi artium et medicinae doctoris Federici Chrysogoni Jadertini in Academia Patavina habita”. Ispred toga filozofsko-matematičkoga komentara prve knjige Euklidovih načela geometrije, “stavljen je govor najglasovitijeg doktora vještina i medicine Zadranina Federika Grisogona”. -

najstariji je poznati tiskani medicinsko-teorijski rad jednog liječnika s našeg područja.

Federik Grisogono Bartolačić

Zadranin (Zadar, 1472.

–

Zadar, 1538.)

-zbog političkih razloga, vratio se Grisogono u Zadar u kojem je imao zemlju

-svojim je pacijentima postavljao dijagnoze i prognoze na temelju

astroloških tablica koje je sam izrađivao. Zanimao se za komunalne probleme Zadra, bavio se problemom konstrukcije luka i pri tome su mu od koristi bili proračunu u vezi s morskom plimom

-višekratno je biran za gradskog vijećnika te savjetnika kneza.

-njegovim se razmišljanjima i djelovanjima isprepliću se na zamršen način skolastička filozofija, grubo praznovjerje, novi rezultati egzaktnih i prirodnih nauka, poganska magija, kršćanska religija, politička uvjerenja i osobni ekonomski i socijalni interesi

-1528. ( Venecija) “Federici Chrysogoni Nobilis Iadertini Artium et Medicinae doctoris subtilissimi, et Astrologi excellentissimi de modo Collegiandi, Pronosticandi et Curandi Febres; Necnon de humana Felicitate, ac

denique de

Fluxu et Refluxu Maris, Lucubrationes nuperrime in Lucem edite. MDXXVIII”.

GJURO ARMENO BAGLIVI (Dubrovnik, 1668.

–

Rim, 1707.)

-De praxi medica -Rimu 1696.-prvi je utvrdio anatomsku razliku između glatkih i poprečno-prugastih mišića-

De fibra

motrice et morbosa; nec non de experimentis, ac morbis salivae, bilii et sangvinis

(Perugia, 1700) i Specimen quatuor librorum de fibra

motrice et morbosa (Rim, 1702)- iznio je vrijedne podatke o građi i funkciji mišićnih vlakana koja su po njemu sjedište većine bolesti-Opera omnia medico-practica et anatomica

tiskana su u Lyonu već

1704. i

dopunjena ponovno u istom gradu 1710., a zatim su doživjela još

dvadesetak izdanja, a prevedena su na engleski, njemački, talijanski i francuski. -pristaša jatrofizičke škole, ali je uviđao praktičnu ograničenost i nedostatnost krutih medicinskih teorija. Ponovno je u kliničku praksu uveo Hipokratov ideal pomnog motrenja bolesnika.

CVIT LIKARIJE pogl. I

»

Ako želiš

vazda zdravo biti I

k o tomu za

dugo živiti,

Od goleme

brige i ljutine Čuvati se valja do istine. Vina valja vazda malo piti,

Za trpezom dugo ne siditi, A po ručku ne valja spavati,

Nit u sebi vode zadržati, Ni vitrova držat ne valjade,

Kako naša mudra skula znade.

Fra Ivan Emerik Pavić

(1716-1780) Budim, 1768.

Ivan Krstitelj LalangueIvan Krstitelj Lalangue

( 1743( 1743..--1799.)1799.)--

uuččenik i enik i šštitiććenik Van Sweitenaenik Van Sweitena

--

lijeliječčnik i nik i žžupanijski fizik u Varaupanijski fizik u Varažždinudinu

Medicina ruralis iliti vraMedicina ruralis iliti vraččtva ladanjska za potrebotva ladanjska za potreboćću u mumužžev i siromakov horvatskoga orsaga i okolu njega ev i siromakov horvatskoga orsaga i okolu njega blibližžneneššeh mesteh mest

( 1776.) ( 1776.) --prva hrvatska originalna prva hrvatska originalna

medicinska knjiga koju je napisao jedan lijemedicinska knjiga koju je napisao jedan liječčniknik

Kratek navuk od meKratek navuk od mešštrije pupkorezne trije pupkorezne ( 1777.) ( 1777.) primaljski udprimaljski udžžbenik za seoske primaljebenik za seoske primalje

Luka Stulli (Dubrovnik, 1772.-1828.)

Julije Bajamonti (Split, 1744.-1800.)

►

liječnik u Hvaru i Splitu, polihistor, književnik, istaknuti glazbenik

►

1777. ( Venecija) -

rasprava o asanaciji krajeva u okolici Imotskoga

►

1796. je Bajamonti napisao članak "Il medico e la musica" ("Liječnik i glazba"), esej o terapiji glazbom, jedan od prvih u povijesti, u kojem je pokazao da glazba ima terapeutsku snagu

►

epidemiološka opažanja i kritičnost prema poduzimanim mjerama prevencije, posebice kuge i malarije

►

najplodniji i najraznolikiji hrvatski skladatelj svog vremena (230 djela, neka su nedovršena)

3. srpnja 1806. Doputovao V. Dandolo u Zadar 4. srpnja 1806. Upućena Okružnica

6. srpnja 1806. Izradio sudac Ismaeli elaborat o školstvu 7. srpnja 1806. Izvješće dr B. de Battisti, glavnog nadzornika zdravstva

9. srpnja 1806. Proglas o osnutku Središnjeg zdravstvenog povjerenstva u kojem su liječnici dr. Battisti i dr H. Pinelli, protomedik 10. srpnja 1806. Proglas o preuzimanju civilne vlasti u Dalmaciji

12. srpnja 1806. Kraljski Dalmatin

prvi broj u 500 primjeraka 6. rujna 1806. počinje Dandolo inspekcijsko putovanje po Dalmaciji

10.09.1806. Imenovano povjerenstvo za školstvo u kojem je i dr. H Pinelli 13.10.1806. Dekret o osušenje bara Krke

15.10.1806. Odluka o izvorima prihoda za zadarski licej 24.10.1806. Dekret o osnutku zadarskog liceja

5. 11.1806. Licej u Zadru počeo s radom 15.11. 1806. Kolegij sv Lazara u Trogiru svečano otvoren

1. siječnja 1807. Dekret o vakcinaciji 5. svibnja 1807. proglašena Opća osnova javne nastave u Dalmaciji

26. kolovoza 1807. Dekret o Javnoj dobrotvornosti

MEDICINSKO-KIRURŠKA ŠKOLA U ZADRU 1806-1811

ZADARSKI LICEJ

-

DEKRET O OSNUTKU 24.10.1806. smješten u samostanu sv. Krševana; rektor liceja o. Aleardi

u konviktu pridruženom liceju 20 mjesta za mladiće iz Dalmacije s potporom (10 x 400 libara i 10 x 200 libara).

2 za medicinu, 3 za kirurgiju, 2 za farmaciju, 4 za kulturu tla, 5 za matematiku, 4 za pravo, školovanje je besplatno

troškovi na teret pokrajinske blagajne nastavni jezik talijanski (nije postojala stručna terminologija na hrvatskom)

Škola talijanske i latinske gramatike Škola lijepe književnosti (humanizam, retorika, elementi geografije i opće,

talijanske i domaće povijesti) Škola prirodnog i civilnog prava (“Code Napoléon”)

Škola filozofije (logika, metafizika, etika, matematika, fizika) Škola prirodopisa, botanike i agronomije

Škola medicine (osnovi medicine, kirurgija, opstetricija, teorijska kemija)

MEDICINSKO-KIRURŠKA ŠKOLA U ZADRU 1806-1811

Opća osnova javne nastave u Dalmaciji 5.5.1807.

10. Licej osposobljava, po dovršenom polaženju tečajeva, nakon ispita i ocjena, za zvanja: nižeg kirurga (kirurga manjeg) i opstetričara (babavca), ljekarnika (liekoprodavaoca, farmaceutika), odvjetnika, javnog bilježnika, arhitekta i mjernika.

11. Trajanje studija potrebno za aprobaciju: za nižeg kirurga –

2 godine, za magistre ljekarnike 1 godina (ali uz

prethodni tirocinij od 4 godine pod vodstvom priznatog magistra ljekarnika)

16. Licej ima svoju biblioteku (knjigosahranu), botanički vrt (vrtao liekotravni) i nekoliko polja određenih za nasade

i agronomske pokuse.

MEDICINSKO-KIRURŠKA ŠKOLA U ZADRU 1806-1811 PRVA PROMOCIJA LIJEČNIKA

11.09.1811.

Dr. Giulio Pini (Šibenik, 20.12.1789. –

Skradin, 11.07.1837.)

“

SVEUČILIŠTE ILIRIJE Mi potpisani, rektor i Profesori Sveučilišta u Zadru, dajemo na znanje i izjavljujemo

svima koji budu vidjeli ove isprave, da je gospodin GIULIO PINI iz skradinske općine, pokrajine Dalmacije, student našeg sveučilišta, pošto je završio pohađanje studija MEDICINE i položio opće ispite, te obranio predložene teze na javnoj sjednici od 3.8.1811., proglašen dostojnim akademskog čina LIJEČNIKA, što mu mi najsvečanije podjeljujemo ovim ispravama, potvrđenim pečatom Sveučilišta. U vjeru čega

Zadar, 5.8.1811. dr. Ambrosio Cariboni, rektor Zadarskog sveučilišta,

dr. Orazio Pinelli, profesor patologije i metodike, dr. Giuseppe Dall,Oro, profesor anatomije, cjelokupne kemije i ginekologije

dr. Tommaso Pinelli, profesor fiziologije i sudske medicine Kancelar: L. Armellini

Viđeno i odobreno od nas Vrhovnog namjesnika Ilirskih Pokrajina, Ljubljana, 12.8.1811. General Henri-Gatien Bertrand

Viđeno i odobreno od nas Vrhovnog inspektora Javne nastave, Ljubljana, 12.8.1811. o. Rafael Zelli, prof.

MEDICINSKO-KIRURŠKA ŠKOLA U ZADRU 1806-1811 PRVA PROMOCIJA LIJEČNIKA

11.09.1811.

Dr. Giulio Pini (Šibenik, 20.12.1789. –

Skradin, 11.07.1837.)

Rođen u obitelji Antonija Pini, skradinskog notara i

Elizabete rođ. Bartoletti, rođene Šibeničanke. Kršten u katedrali sv. Jakova u Šibeniku.

Godine 1806/1807 upisuje na studij medicine na zadarskom liceju.

Godine 1810 polagao uspješno ispite treće godine. Zadnje ispite s uspjehom je polagao 3.8.1911. pred

profesorima O. Pinelli, T. Pinelli, G. Dall,Oro.

MEDICINSKO-KIRURŠKA ŠKOLA U ZADRU 1806-1811 PRVA PROMOCIJA LIJEČNIKA

11.09.1811.Dr. Giulio Pini

(Šibenik, 20.12.1789. –

Skradin, 11.07.1837.)

Obvezatni staž

uz šibenske liječnike Visiani i Frari. Nova austrijska uprava priznala mu je diplomu stečenu na zadarskom medicinskom fakultetu. Javio se 1817. na upražnjeno mjesto općinskog liječnika u Skradinu u kojem je njegov otac bio načelnik. Tek 20.08.1819. odobren mu je ugovor za općinskog liječnika u Skradinu.

Sudjelovao je u provođenju vakcinacija na širokom prostoru skradinske općine, ali i na splitskom području. Sudjelovao je i u suzbijanju epidemije kolere, epizootije. Zbog zasluga u suzbijaju kuge bio predložen za nagradu dvora u Beču. Počasni je bio član Sanitarne delegacije te član Upravnog vijeća Javne dobrotvornosti u Splitu. Ostao je općinski liječnik u Skradinu do smrti 11.07.1837.

Pokopan na mjesnom groblju kod crkvice sv Jere.

Škole za primalje i medicinske sestre

►

1786.-

primaljska škola u Rijeci (poslije zatvorena)►

1821.-

u Zadru

►

1877.-

u Zagrebu

►

na prijedlog dr. Vladimira Čepulića i uz zagovor dr. Andrije Štampara i dr. Josipa Locherta, utemeljena 01. siječnja 1921. godine Škola za sestre pomoćnice za tuberkulozu u Mlinarskoj ulici u Zagrebu-prve stručne škole za izobrazbu medicinskih sestara i bolničarki u ovom dijelu Europe

►

od 01. rujna 1923. godine škola djeluje na današnjoj lokaciji u drvenim barakama, a 1925. godine, sredstvima iz Rockefellerove donacije sagrađen je prvi zidani objekt (današnja velika predavaonica -

amfiteatar).

ŠKOLA TEORIJSKO-PRAKTIČKOG PRIMALJSTVA

U ZADRU

31. listopada 1820.

Dr. Giuseppe Dall,Oro

(Pavia, 1783 -

Zadar 5.1.1827) profesor anatomije i kirurgije

predavao primaljstvo 1821-1827.

Dr. Andrija Mosetig

() državni savjetnik, protomedik Dalmacije

dr. Josip Drčić

(-1862) protomedik Dalmacije od 1826.

Ante Kuzmanić

(Rogoznica/Omiš, 1807 -

Zadar, 1879) u školi 1834. Dr. Tomo Fumegallo

(Zadar, 1811 –

Milano, 1856) u školi 1841-1849

dr. Vilim Menis

(Udine, -

) ravnatelj škole 1838. Franjo vitez Danilo

(Kaštel Stari, 1813 –

Zadar, 1885) suplent u školi 1834-1855

Domenik (Dinko) Marcocchia pl. Marcaini

() u školi 1855-1975

Nikola Pinelli

(Venecija, -

) Vinko Zanella

(Vis 1842 –

Zadar, 1902) u školi 1882-1902

Filip Colombani

()

Nikola pl. Lalić

(-

Split, 1917) u školi 1903-1912

Ante vit. Stermich

(Zadar, 1863-

) u školi 1912. do 1920.

Hrvatski lijeHrvatski liječčniniččki zborki zbor

►►18741874..--

Sbor lieSbor lieččnika kr. Hrvatske i Slavonijenika kr. Hrvatske i Slavonije sa sjedisa sjedišštem u Zagrebutem u Zagrebu

►►1874.1874.--

DruDružžtvo slavonskih lietvo slavonskih lieččnikanika

u u OsijekuOsijeku--suradnja s Sborom liesuradnja s Sborom lieččnika. kr. nika. kr. Hrvatske i SlavonijeHrvatske i Slavonije

►►18771877..--18781878..--

Glasnik druGlasnik družžtva slavonskih tva slavonskih lielieččnika nika --

najstarije glasilonajstarije glasilo

►►18771877..--LijeLiječčniniččki vjesnikki vjesnik

Povijest medicinskog fakulteta u Povijest medicinskog fakulteta u ZagrebuZagrebu

►►16691669..--

Povelja Leopolda IPovelja Leopolda I--

osnutak osnutak SveuSveuččiliiliššta u Zagrebuta u Zagrebu

►►1874.1874.--

Zakon o ustrojstvu sveuZakon o ustrojstvu sveuččiliiliššta u ta u ZagrebuZagrebu

►►19171917../1918/1918..--

godina konstituiranja godina konstituiranja medicinskog fakulteta i pomedicinskog fakulteta i poččetak djelovanjaetak djelovanja

Povijest medicinskog fakulteta u Povijest medicinskog fakulteta u ZagrebuZagrebu

►► Dr. Teodor Wickerhausrer( kirurg), Dr. Miroslav Dr. Teodor Wickerhausrer( kirurg), Dr. Miroslav ČČaaččkovikovićć

( ORL) i dr. Dragutin Ma( ORL) i dr. Dragutin Maššek (kirurg) ek (kirurg) --

odbor za pokretanja rada fakultetaodbor za pokretanja rada fakulteta►► Dr. Miroslav Dr. Miroslav ČČaaččkovikovićć

--

prvi dekanprvi dekan

►► Dr.Drago PeroviDr.Drago Perovićć

(dolazi iz Be(dolazi iz Bečča)a)--

katedra za katedra za anatomijuanatomiju

►► 12.sije12.siječčnja 1918. nja 1918. ––

prvo predavanjeprvo predavanje--

Dr. Drago Dr. Drago PeroviPerovićć--

““O smjeru nastavnog i znanstvenog rada O smjeru nastavnog i znanstvenog rada

u anatomijiu anatomiji””

Bolnice u hrvatskim zemljama► 1804.-

Zagreb-

Obćinski špital (bolnica,

nemoćnica,umobolnica, ljekarna i kapelica) na Harmici danas Trg bana Jelačića –

Bolnica

Milosrdne braće -Zakladna bolnica od 1918.- srušena zgrada 1931.-

OB Sveti Duh

► 1846.-

Bolnica Sestara milosrdnica Reda sv. Vinka Paulskog ( kardinal Juraj Haulik)-

Frankopnaska

ulica-

1870.-

Ilica 83-

1849.-

Vinogradska ulica

► 1942.-

bolnica na Rebru-

KBC Zagreb

Bolnice u hrvatskim zemljama►

1831.-

Vinkovci

►

1846.-

Karlovac►

1857.-

Vukovar

►

1858.-

Gospić►

-1860. Ogulin

►

1869.-

Rijeka►

1870.-

Sisak

►

1873.-

Koprivnica►

1874.-

Osijek

►

1875.-

Požega►

1896.-

Pakrac

►

1898.-

Slavonski Brod►

1902.-

Virovitica

►

1918.-

Čakovac

►

1883.-

bolnica u Šibeniku►

1887.-

bolnica u Zadru

►

1888.-

bolnica u Dubrovniku

►

1892.-

bolnica u Splitu

Andrija Andrija ŠŠtampartampar

--

od od 19191919..--

nanaččelnik higijenske sluelnik higijenske služžbe Ministarstva be Ministarstva narodnog zdravlja narodnog zdravlja

--postavio je temelje javnozdravstvenoj slupostavio je temelje javnozdravstvenoj služžbibi

--

osnovao niz socijalnoosnovao niz socijalno--medicinskih ustanovamedicinskih ustanova

--

nakon prisilnog umirovljenja nakon prisilnog umirovljenja 19311931. bio je stru. bio je struččnjak njak Higijenske organizacije DruHigijenske organizacije Drušštva naroda u tva naroda u KiniKini

--

reformu nastave na zagrebareformu nastave na zagrebaččkom kom Medicinskom Medicinskom fakultetufakultetu,.,.

--

izradio je ustav Svjetske zdravstvene organizacije izradio je ustav Svjetske zdravstvene organizacije --

19481948. predsjedao Prvoj svjetskog zdravstvenoj skup. predsjedao Prvoj svjetskog zdravstvenoj skupšštini tini u u ŽŽenevienevi. Bio je . Bio je

ŠŠkola narodnog zdravljakola narodnog zdravlja

►►

19271927..--

osnutak osnutak ŠŠkole narodnog zdravljakole narodnog zdravlja►►

Andrija Andrija ŠŠtampartampar

►►

Rockefellerova fondacijaRockefellerova fondacija►►

19271927..--prvi dokumentarni film prvi dokumentarni film ŠŠNZNZ--a Ljea Lječčiliiliššte Toplote Toploššččicaica

►►

19281928..--

ČČarobnjaciarobnjaci--

film snimljen tehnikom sjenafilm snimljen tehnikom sjena--

pretepretečča a animacijeanimacije

►►

19291929..--

Martin iz nebaMartin iz neba--

prvi cjeloviti animirani film hrvatske prvi cjeloviti animirani film hrvatske kinematografijekinematografije

►►

19291929..--

BirtijaBirtija--

prvi hrvatski film s kazaliprvi hrvatski film s kazališšnim glumcimanim glumcima►►

19331933..--Jedan dan u turopoljskoj zajedniciJedan dan u turopoljskoj zajednici--

etnografski filmetnografski film

STJEPAN POLJAK Đurđevac, 1889.

-

Chicago, 1955.

Jedan od najvećih anatoma našega doba, predodređen da kratko razdoblje svojih 65 godina života nadživi svojim monumentalim doprinosima svjetskom znanju o vidnim putevima, navlastito o

mrežnici. U generacijama koje će tek doći

njegov će rad biti glavni izvor podataka za sve one koji će se zanimati na koji način mrežnica prikuplja i informacije prerađuje ih za pošiljanje višim moždanim strukturama.

The Grand Theme of Stephen

Polyak.

Ragnar Granit

Science 1955;122:64

Ljudevit Jurak (1881Ljudevit Jurak (1881..--1945.)1945.)

MIRKO DRAŽEN GRMEK (Krapina, 1924 –

Pariz, 2000.)

promoviran u Zagrebu 29. rujna 1951.