lider intervju vedrana · 2021. 1. 16. · intervju prema, pojednostavnjenje procedura, jačanje...
TRANSCRIPT
15. 01. 2021 Stranica/Termin: 18
Hrvatska
Naslov:
Autor:
Rubrika/Emisija: Intervju Žanr:
Površina/Trajanje: 2.211,82 Naklada: 15.000,00
Ključne riječi: DELOITTE
INTERVJU
Vedrana Jelušlć Kaši®,partnerica u Deloitteu:
KRIZA U HRVATSKOJ NIJEUTJECALA NA DINAMIKU
PREUZIMANJA ISPAJANJA
Vedrana
Jelušić Kašić partnerica je uDeloitteovu Odjelu financijskog savjetovanja
koji pruža stručne savjete upodručju spajanja i preuzimanja, financijskog
restrukturiranja i pristupakapitalu za financiranje projekata i investicija.
Ima dvadeset godina voditeljskog iskustvau različitim međunarodnim financijskim institucijama;
prije nego što se priključila Deloitteu, bila jedirektorica Europske banke za obnovu i razvoj zaHrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku, odgovorna
za strategiju i izvršenje poslovnih planova ulaganja
i podrške institucionalnim reformama u timzemljama. U ulozi više bankarice EBRDa izravnojevodilaviše od 40 transakcija u 12 država središnjei jugoistočne Europe. Bila je članica nadzornih odbora
u nekoliko prehrambenih i trgovinskih društava
u regiji, uključujući Atlantic Grupu, Tikveš iVF Kornere, a poslovna iskustva stjecala je i u Raiffeisen
banci Hrvatska, Merrill Lynch Private ClientGroupu u SADu, Hrvatskoj narodnoj banci i talijanskom
depozitoriju vrijednosnih papira Monte Titoli.
S Jelušić Kašić razgovarali smo o aktualnoj situaciji
u Hrvatskoj, problemima koje je izazvala koronakriza,
ulozi bankarskog sektora te mogućnostima
gospodarskog oporavka zemlje.
Procjene pada hrvatskoga gospodstva kreću seod osam do više od deset posto za prošlu godinu,a u ovoj se godini očekuje rast i oporavak za okopet posto. Kojim bi se tempom i kako domaćegospodarstvo moglo oporavljati?
razgovarala ALEKSANDRA BRZICaleksandra. brzic@lider. media
Europska komisija procjenjuje da će rastu 2021.biti 5, 7 posto, a HNB i Ministarstvo financija okopet posto, ali oporavak će ponajprije ovisiti o
epidemiološkoj
situaciji, koliko ćemo dobro reagiratina cjepivo te kakva će nam biti turistička sezona.Naš izvoz usluga u trećem tromjesečju bio je za 3, 1
milijardu eura manji, najviše zbog niže potrošnjestranih gostiju i to za gotovo 50 posto. Očekuje se
da će pandemija utjecati i na promjenu navika turista,
koji će još neko vrijeme izbjegavati urbanasredišta te preferirati sekundarne destinacije, štobi pak moglo potaknuti regionalni razvoj turizma.Predviđanja su da bi domaća putovanja mogla dostići
pretpandemijsku razinu 2022. godine, a inozemna
putovanja dosegla bi obujam pretkriznograzdoblja teku 2023. Procjene su da bismo, ovisnoo dostupnosti cjepiva, mogli doseći šezdesetpostotnu
procijepljenost do kraja prve polovice ovegodine, što bi pomoglo normalizaciji poslovanja i
funkcioniranju gospodarstva. No, Hrvatska je, makroekonomski
gledano, u boljem položaju u odnosu
na prethodnu globalnu financijsku krizu 2008.
godine, zbog članstva u Europskoj uniji i 24, 2 milijarde
eura EU sredstava koja bi se trebala utrošiti
u idućih deset godina, od čega je šest milijardieura nepovratno, što je oko 11 posto prošlogodišnjeg
BDPa. Preduvjet za povlačenje tog novca jeizrada Nacionalnog plana oporavka i otpornosti2021. - 2023. do kraja travnja, nakon čega je moguće
osigurati i avansno do 10 posto nepovratnihsredstava, odnosno, oko 600 milijuna eura. No, zauspješnu provedbu projekata bitna je dobra pri
3
KRIZA U HRVATSKOJ NIJE UTJECALA NA DINAMIKU PREUZIMANJA I
ALEKSANDRA BRZIĆ
izvješće
Lider
15. 01. 2021 Lider Stranica/Termin: 18
Hrvatska
4
Neke sutransakcije
u sektorimakoji su najviše
pogođeni načekanju, alivećina se i
dalje provodi,jedino štodubinska
snimanjapregovori
dulje traju.Kupoprodajne
cijene tvrtkinisu znatnije
pale iakogotovo svetransakcije
imaju ugrađene'earnout'modele s
cijenom kojaovisi o budućim
rezultatimaposlovanja
15. 01. 2021 Lider Stranica/Termin: 18
Hrvatska
5
INTERVJU
prema, pojednostavnjenje procedura, jačanje kapaciteta
tijela javne uprave kao i društava, koji ćebiti nositelji novih projekata.
Kako se kriza odrazila na bankarski sektor?- Bankarski sektor dočekao je krizu s visokomstopom likvidnosti i kapitalizacije. Prema podacimaHNB za rujan prošle godine stopa ukupnoga kapitala
bila je 24, 9 posto unatoč padu prihoda od okoosam posto te drastično smanjenoj dobiti, koja jeprije oporezivanja iznosila tri milijarde kuna, što jeoko 44 posto manje u odnosu na dobit ostvarenu uistom razdoblju 2019. godine. No, hrvatske su bankeu 2020. odobrile više od 40 milijardi kuna moratorija
na kredite, što je u krizi pomoglo i stanovništvui gospodarstvu. I država se zadužila kod domaćihbanaka kako bi mogla subvencionirati ekonomiju, a
tu je dosta pomogao i HNB osiguravajući dodatnulikvidnost. Međutim, postavlja se pitanje što kadamoratoriji isteknu, što je predviđeno u drugom tromjesečju
ove godine.
Kakva je situacija u susjednim zemljama?Tijekom rujna 2019. u Europi je bilo odobreno
18, 8 milijardi dolara kredita, a do sredine rujna2020. taj je broj iznosio tek četiri milijarde. U cijeloj
srednjoj i istočnoj Europi vlada velika neizvjesnost
u vezi sa sposobnosti dužnika za nastavakotplate kredita kad isteknu postojeći moratoriji.Izgledi za kvalitetu imovine banaka uvelike oviseo kombinaciji gospodarskog oporavka i državnihpotpora. Kako u zemljama EU tako i kod nas, odpočetka pandemije državne mjere za pomoć gospodarstvenicima
odigrale su ključnu ulogu u stabilizaciji
kvalitete imovine banaka. Međutim,usprkos mjerama pomoći poduzećima osiguranjem
likvidnosti, odobravanje moratorija kao iprivremenim
zaustavljanjem pokretanja stečaja, očekuje
se da će ekonomske posljedice pojave koronavirusa
ostaviti trag na velikom broju dužnikakoji traže strukturna rješenja za prezaduženost,uključujući prisilnu prodaju imovine od stranevjerovnika, zamjenu duga za kapital ili, u ekstremnim
slučajevima, kada nema rezidualne vrijednosti,
likvidaciju, ne uspiju li pravodobno restrukturirati
poslovanje.
Zbog pogoršanih ekonomskih uvjeta i pada profitabihiosti
poduzeća, pala je i ponuda bankarskihkredita. Kako će se to odraziti na likvidnost
tvrtki?- Hrvatski financijski sustav velikim je dijelombankocentričan, ali nedavno je osnovano nekolikofondova za kapitalna ulaganja, a poraslo je i međunarodno
tržište alternativnog financiranja, jerfinancijski investitori u potrazi za boljom zaradomusmjeravaju sredstva na tvrtke u teškoćama kojeimaju potencijal restrukturirati svoje poslovanje.No, i poduzeća sa solidnim temeljima mogu se suočiti
s kratkoročnim problemima novčanog tokaizazvanim padom potražnje te potražiti financi
Dio malih tvrtkiobrta prestat
će poslovatHoće li mala i mikropoduzeća
u Hrvatskoj moći osiguratilikvidnost, budući da
banke na sebe ne žele preuzeti
rizik njihova kreditiranja,a za alternativne izvore financiranja
nemaju uvjete?Tvrtkama koje su u ovu krizu
ušle sa znatnim kreditnimopterećenjem ili teškoćama u
poslovanju bit će teže osiguratisredstva. Za sada su sredstvalikvidnosti osigurana prekoHrvatske banke za obnovu i razvoj
i HAMAG BICROa, posebno
za mala i srednja poduzeća.Također, znatna financijskasredstva namijenjena gospodarstvu
očekuju se putem programa
stabilnosti i oporavka.Iako je racionalno očekivati daodređeni broj, posebno manjihtvrtki i obrta, neće nastavitiposlovanje, nadam se da nećebiti mnogo stečaja. Do krajatrećega kvartala prošle godinebroj stečaja je bio vrlo sličanistom razdoblju 2019. godine,međutim, u 2020. je manje novoosnovanih
tvrtki, posebno u
HoReCa segmentu, a povećanje broj tvrtki u građevinarstvu.
ranje iz alternativnih izvora. Hrvatske tvrtke imajupristup međunarodnom tržištu alternativnog financiranja,
iako su takvi izvori znatno skuplji od
bankarskog financiranja. Zele li ostvariti rast proširenjem
poslovanja, tvrtke mogu razmotriti vlasnička
kapitalna ulaganja te time izbjeći daljnjakreditna zaduženja.
Stoje s područjima pogođenima potresom, nakoji ih način obnoviti?
Uz obnovu, koja se treba pokrenuti što prije, potrebno
je pojačati politike regionalnog razvoja, primjerice
poticati poduzetništvo, posebno među mladima,
i pojačati gospodarsku aktivnost poticanjemrazvoja poljoprivrede, prehrambene, drvne i metalske
industrije, za koje postoje dobre predispozicijei solidna prometna povezanost.
S obzirom na sve okolnosti koje su dovele dorasta javnog duga, hoće li Hrvatska uspjeti uvestieuro u siječnju 2023.
Važnije od datuma pristupanja je ustrajati na provedbi
reformskih mjera na koje smo se obvezali prilikom
ulaska u europski tečajni mehanizam, poputsmanjenja administrativnih i parafiskalnih opterećenja,
jačanja stečajnog okvira i okvira za borbuprotiv pranja novca, kao i poboljšanja korporativnogupravljanja u državnim poduzećima, kako bismozbog znatnog udjela u gospodarstvu povećali efikasnost
i unaprijedili poslovanje. Udio imovine u društvima
koja su u državnom vlasništvu znatno je višiu odnosu na srednjoeuropski prosjek, a financijskisu parametri lošiji. Stoga bi bilo poželjno provestipreostale privatizacije, odnosno, država bi trebalaizaći iz vlasništva tvrtki koje su u potpunosti orijentirane
na tržišne djelatnosti, čime bi se oslobođenikapital mogao preusmjeriti na nove projekte i bržioporavak gospodarstva ili pak smanjenje javnogduga. Svakako smo na dobrom putu da se euro uvede,kako je i planirano, 2023. iako je moguće da zbogkrize uvjetovane pandemijom i pogoršanja fiskalnihparametara to bude i malo kasnije, jer je bruto inozemni
dug iznosio 41 milijardu eura, dakle oko 81, 4
posto BDPa, potkraj trećega kvartala prošle godine.No, proces uvođenja eura i koraci koji su poduzetikako bi se Hrvatska pridružila tečajnom mehanizmupridonijeli su unapređenju makroekonomskih
parametara,
posebno fiskalnoj disciplini, jer se do koronakrize
udio javnog duga u odnosu na BDP kontinuirano
smanjivao.
Korupcija i siva ekonomija često se spominjukao čimbenici koji negativno utječu na gospodarski
rast. Kakva je situacija u Hrvatskoj?Prema posljednjem Indeksu percepcije korupcije,
istraživanju Transparency Internationala,objavljenom u siječnju 2020. Hrvatska je imala 47bodova, što je nešto bolje od Rumunjske i Mađarskes po 44 boda i Bugarske s 43, a percepcija korupcije
u zemljama okružja, poput Bosne i Hercegovine,
Srbije te Sjeverne Makedonije, još je lošija.
15. 01. 2021 Lider Stranica/Termin: 18
Hrvatska
6
Prosjek članica Europske unije bio je 64 boda; nordijske
zemlje smatraju se najtransparentnijim, s
Danskom na čelu, s 87 bodova. Udio sive ekonomije,
odnosno, onih ekonomskih aktivnosti nad kojima
država nema nadzor, procjenjuje se prema Državom
zavodu za statistiku na oko šest posto BDPa,što je znatno, jer te aktivnosti ne financiraju zdravstvo,
socijalnu skrb ili obrazovanje. Da bi se smanjila
razina korupcije i sive ekonomije potrebno jekontinuirano osvještavati javnost, posebno mlađenaraštaje, o štetnosti korupcije za društvo, ali i osposobiti
državnu upravu i pravosuđe da lakše detektiraju
pojavu sive ekonomije te da ih učinkovitije
procesuiraju. Pojednostavnjenje poreznog sustava,
posebno u dijelu smanjenja izuzeća koja se
odnose na određene situacije ili skupine, što čestostvara prilike za bijeg u tzv. sive porezne zone, pomoglo
bi smanjiti obujam sive ekonomije i pozitivno
pridonijeti gospodarskom rastu.
Kako je kriza utjecala na poslove spajanja i preuzimanja,
što se može očekivati u 2021.Prema Deloitteovu posljednjem izvješću 'Trendovi
u M&A aktivnostima za 2020. dinamika transakcija
kupnje i spajanja poduzeća nastavila se, a
to smo primijetili i u Hrvatskoj jer kontinuiraniinteres domaćih i međunarodnih investitora nijeizostao, kako u 2020. tako i početkom siječnja ovegodine, što je svakako pozitivan signal. Među plivate
equity fondovima vlada nešto veći optimizamnego za vrijeme prethodne krize iz 2008. godine.Neke su transakcije kao posljedica pandemije usektorima koji su najviše pogođeni na čekanju, alivećina se i dalje provodi. Utjecaj krize vidljiv je iu trajanju transakcija, često dubinska snimanja i
pregovori traju nekoliko mjeseci dulje. No suprotno
očekivanjima većine igrača na tržištu, kupoprodajne
cijene tvrtki koje su na prodaju nisuznatno pale iako gotovo sve transakcije imaju ukupoprodajne ugovore ugrađene eamout modelekoji omogućavajući da se cijena plati u nekolikorata ovisno o poslovnim rezultatima tvrtke u budućem
razdoblju, najčešće u iduću godinu ili dvije.To smo posebno primijetili u sektoru informatike,telekomunikacija i medija. Uz Infobip, Microblinki Nanobit, koji su u 2020. na razne načine sudje^lovali u M&A transakcijama, United Grupa, vodeći
telekomunikacijski i medijski operater ujugoistočnoj
Europi, objavila je u prosincu prošlegodine preuzimanje Nova Broadcasting Groupa,najveće bugarske medijske kompanije, što jeujedno njezina četvrta akvizicija u posljednjihdeset mjeseci.
Kaže se da krize često ubrzavaju procese transformacije
gospodarstva. Jeste li primijetili takvetrendove?
Pandemija je zbog lockdowna potakla rad na daljinu
i ubrzala transformacije gotovo u svim sektorima,
posebno je porasla internetska kupnja. U Hrvatskoj
je u godini prije pandemije oko 45 posto
ftUz obnovu nakonpotresa, koja setreba pokrenutišto prije, potrebnoje pojačati politikeregionalnograzvoja,primjerice poticatipoduzetništvo,posebno međumladima, i razvo.poljoprivrede,prehrambene,drvne i metalskeindustrije, za kojepostoje dobrepredispozicije i
solidna prometnapovezanost
ljudi trgovalo putem interneta, a u EU je prosjek,prema Eurostatu, bio oko 63 posto; Prema podacima
DZSa, online trgovina u Hrvatskoj porasla jeza 13, 9 posto u prvoj polovici 2020. a u zapadnoeuropskim
zemljama porast se procjenjuje na oko30 posto. Također, novonastala situacija za mnogeigrače je prilika za 'preuzimanje' potrošača, ali onaje ujedno i povećani rizik postojećim tradicionalnimmaloprodajnim lancima da zadrže lojalnost kupaca,jer se izravna interakcija s kupcima, koja je do sadabila temelj korisničke usluge, zamjenjuje virtualnom
ili beskontaktnom interakcijom. Mnoge hrvatske
tvrtke suočile su se s otežanom distribucijom
robe, stoga će neki kupci vjerojatno biti trajnoizgubljeni, a tvrtke će tražiti nove partnere za distribuciju.
Obrada povrata robe, koja će se vjerojatno
povećavati uslijed veće internetske prodaje,zahtijevat će i nove standarde koji će udovoljitiočekivanjima kupaca.
Kakvo je stanje informacijske sigurnosti, s obzirom
na povećan obujam internetske kupnje?Svjedoci smo velikog broja kibernetičkih napada,
pa se pojačala i potražnja za uslugama informacijske
sigurnosti, a posljedično i interes investicijskih
fondova i strateških kompanija zaulaganja u takve tvrtke. I na hrvatskom tržištuporastao je interes investitora za hrvatske informatičke
kompanije koje imaju svoje proizvodeili brojne stručnjake čije se usluge mogu izvestiizvan Hrvatske. Osim stranih investitora, nekoliko
hrvatskih informatičkih tvrtki poput Infobipa,
Microblinka i Nanobita prikupilo je kapital
koji će vjerojatno biti angažiran u akvizicijama
i spajanjima. d