l02 artikulatorna i akusticka fonetika

31
Artikulatorna i akustička fonetika Artikulatorna i akustička fonetika Mr Mr Milan Sečujski Milan Sečujski FTN Novi Sad FTN Novi Sad

Upload: dallas-nagginghag

Post on 19-Nov-2015

90 views

Category:

Documents


9 download

DESCRIPTION

prezentacija sa neta

TRANSCRIPT

  • Artikulatorna i akustika fonetikaArtikulatorna i akustika fonetika

    Mr Mr Milan SeujskiMilan Seujski

    FTN Novi SadFTN Novi Sad

  • FonetikaFonetika

    Artikulatorna fonetika

    Akustika fonetika

    Teorijska i eksperimentalna osnova za:

    Obradu govora

    Prepoznavanje i sintezu govora

    Dijagnostiku patologije govora

  • Glas i fonemGlas i fonem

    Glas

    Najmanji deo rei koji se moe zapaziti kao celina

    Skup artikulatorno-

    Fonem

    Najmanji deo rei koji ima distinktivnu ulogu

    Skup onih artikulatorno-akustikih osobina koje se opaaju istovremeno

    Fizika realizacija fonema

    Postoji mnogo nijansi u izgovoru svakog glasa!

    akustikih osobina koje imaju distinktivnu ulogu

    Sam za sebe nema znaenje

  • Predstave govornog signalaPredstave govornog signala

    Predstava u vremenskom domenu

  • Predstave govornog signalaPredstave govornog signala

    Predstava u frekvencijskom domenu

    Kratkotrajna Fourierova transformacija (STFT)

    dtetwtxXtj

    =)()(),(

    x[n]

    w[n]dtetwtxX

    = )()(),(

    =nj

    enwnxX ][][),(x[n]w[n-]

  • Predstave govornog signalaPredstave govornog signala

    Spektrogram

    Govorni signal u frekvencijskom domenu

    Govorni signal u vremenskom domenu

  • Distinktivna obeleja fonemaDistinktivna obeleja fonema

    vokalnost

    konsonantnost

    kompaktnost

    difuznost

    nazalnost

    nevokalnost

    nekonsonantnost

    nekompaktnost

    nedifuznost

    nenazalnost

    -

    -

    -

    -

    -

    A, E, I,O, U

    A, J, LJ,NJ, , ...

    I, U, V, M, N, L, R, T, D...

    nazalnost

    prekidnost

    stridentnost

    zvunost

    gravisnost

    nenazalnost

    neprekidnost

    nestridentnost

    bezvunost

    negravisnost

    -

    -

    -

    -

    -

    L, R, T, D...

    M, N, P, B...

    V, S, , F, Z, ...

    O, U, V, M,B, P, G...

  • Klasifikacija prema zvunostiKlasifikacija prema zvunosti

    zvuni bezvuni

    Formantna Laringealnastruktura zvunost

    P T K

    vokali sonanti

    VOKALI KONSONANTI

    M N NJ R

    L LJ J

    I E A

    O U

    B D G

    V Z

    D

    P T K

    S F H

    C

  • Karakteristike vokalaKarakteristike vokala

    Periodinost talasnog oblika

    Harmonijska struktura spektara

  • Karakteristike vokalaKarakteristike vokala

    Prikaz na spektrogramu

    Uskopojasni spektrogram

    Frekvencijska rezolucija ~50Hz

    Duina prozora 25 - 30 ms

    Precizan u frekvencijskom domenu Precizan u frekvencijskom domenu

    irokopojasni spektrogram

    Frekvencijska rezolucija ~300Hz

    Duina prozora 5 - 10 ms

    Precizan u vremenskom domenu

  • Karakteristike vokalaKarakteristike vokala

    Varijacije osnovne uestanosti

    Muki glas: 80-180 Hz

    enski glas: 180-230 Hz

    Deiji glas: 230-300 Hz

    Osnovna obeleja vokala nose prva tri formanta

  • Klasifikacija vokalaKlasifikacija vokala

    S obzirom na poloaj jezika u vodoravnom pravcu

    Prednjeg reda: E, I

    Srednjeg reda: A

    Zadnjeg reda: O, U

    S obzirom na uzdignutost jezika prema nepcu

    Visoki: I, U Visoki: I, U

    Srednji: E, O

    Niski: A

  • Diskriminacija vokalaDiskriminacija vokala

  • Razvrstavanje vokalaRazvrstavanje vokala

    Da li je samo na osnovu F1 i F2 mogue automatski identifikovati vokale?

  • PoloajPoloaj vokalavokala u F1u F1--F2 ravniF2 ravni

  • KonsonantKonsonanti prema mestu tvorbei prema mestu tvorbe

    Bilabijalni (usneni)

    Labiodentalni (usneno-zubni)

    Dentalni (zubni)

    Postdentalni (zazubni)

    P B M

    F V

    T D N S Z C L

    Postdentalni (zazubni)

    Alveolarni

    Palatalni (prednjonepani)

    Velarni (zadnjonepani)

    D R

    J NJ LJ

    K G H

  • KonsonantKonsonanti prema nainu tvorbei prema nainu tvorbe

    Plozivi

    Frikativi

    Afrikati

    Nazali

    P T K B D G

    F H S V Z

    C D

    M N NJNazali

    Laterali

    Vibrant

    Poluvokal

    M N NJ

    L LJ

    R

    J

  • Karakteristike plozivaKarakteristike ploziva

    Plozivi su P, T, K, B, D i G

    Dve faze: okluzija i eksplozija

    GOVORNAAKTIVNOST

    NEMAGOVORNEAKTIVNOSTI

    NAJJAAEKSPLOZIJA

  • Karakteristike Karakteristike frikatifrikativava

    Frikativi su F, H, S, , V, Z i

    Razliita mesta konstrikcije u vokalnom traktu

    Kao fonetska grupa rasprostiru se po itavom artikulacionom podruju

  • Karakteristike Karakteristike afrikatafrikataa

    Afrikati su C, , , D i

    Kombinacija artikulacije ploziva i frikativa C T + S

    T +

    D D +

    Intenzitet eksplozije manji nego kod ploziva, trajanje produeno

    Artikulaciona i akustika distanca meu razliitim afrikatima mala

    Grupa fonema sa najeim oteenjima

  • Karakteristike Karakteristike nazalnazalaa

    Nazali su M, N i NJ

    Vazduna struja prolazi kroz nazalni trakt

    Primarna distinkcija: mesto pregrademesto pregrade

    Vokalni elementi u akustikom sadraju

    Specifinost: pojavanula u spektru

  • Karakteristike Karakteristike laterallateralaa

    Laterali su L i LJ

    Poluformantna struktura spektra

    Bilateralan protok vazdune struje oko jezika

    Obrazni rezonatori Obrazni rezonatori

  • Karakteristike Karakteristike vibrantavibranta

    Jedini vibrant u naem jeziku je R

    Serija okluzija i zvunih perioda poluformantne strukture (~25 puta u sekundi)

    U razliitim jezicima nain izgovora R je razliit

  • Karakteristike Karakteristike poluvokalapoluvokala

    Jedini poluvokal u naem jeziku je J

    Podsea na I, ali ima izraeniju frikcionu izraeniju frikcionu komponentu

    Frikativ V se, zbog slabo izraene frikcije, ponekad svrstava u poluvokale

  • Koartikulacija fonemaKoartikulacija fonema

    Promena akustiko-artikulacionih obeleja fonema u zavisnosti od njihovog okruenja

    S artikulacionog stanovita:

    promena poloaja artikulatornih organa izmeu dva fonema

    postoji tendencija privlaenja fonema u pogledu postoji tendencija privlaenja fonema u pogledu mesta artikulacije

    S akustikog stanovita:

    kod vokala: tranzicije formanata

    kod konsonanata: pomeranje koncentracije akustike energije

  • Primeri koartikulacionih efekataPrimeri koartikulacionih efekata

    Koartikulacija frikativa S i svih 5 vokala

    Koartikulacija ploziva B i G i vokala A

  • Akcenat u srpskom jezikuAkcenat u srpskom jeziku

    etiri akcenta i produeno trajanje vokala

    Karakteristike akcenta:

    intenzitet

    trajanje

    F0 kriva

  • DevokalizacijaDevokalizacija

    Devokalizacija nenaglaenih vokala

    Oputanje vokalnog trakta

    Pribliavanje akustikih Pribliavanje akustikih karakteristika neutralnom glasu

    Gubitak zvunosti

  • Statistike govornog signalaStatistike govornog signala

    Zavise od trenutka i od konkretne realizacije signala iz ireg skupa (ansambla)

    Dvostruko usrednjavanje - po vremenu i ansamblu

    Govor se posmatra kao stacionaran i ergodian proces

  • Statistike u vremenskom domenuStatistike u vremenskom domenu

    Gustina verovatnoe trenutnih vrednosti

    Uslovna verovatnoa trenutnih vrednosti

  • Spektralna gustina snageSpektralna gustina snage

    Eksperimentalni rezultati (engleski i ruski jezik)

    Relativna SGS (CCITT konvencija)