fonetika i fonologija_opis i razdioba glasova_omega

Fonetika i fonologijaFonetika i fonologija

OPIS I RAZDIOBA GLASOVA

prof. dr. sc. Bernardina Petrović

Sadržaj predavanja

1. GOVOR

2. GOVORNI ORGANI

3. GOVORNE DJELATNOSTI

4. ARTIKULACIJSKA I AKUSTIČKA SVOJSTVA GLASOVASVOJSTVA GLASOVA

1. Govor: DEFINICIJA GOVORA

(Škarić 1991: 69):

“Govor je optimalna zvučna čovječja komunikacija oblikovana ritmom rečenica, riječikomunikacija oblikovana ritmom rečenica, riječi i slogova.”

1. Govor je komunikacija.2 Govor je čovječja komunikacija2. Govor je čovječja komunikacija.3. Govor je zvučan.4. Govor je optimalna komunikacija.

3

j p j4

3. Govorne djelatnosti

GOVORNE DJELATNOSTI

1 POKRETANJE ILI INICIJACIJA1. POKRETANJE ILI INICIJACIJA

2. GLASNIČENJE ILI FONACIJA

3. OBLIKOVANJE ILI ARTIKULACIJA

5

2. Govorne djelatnosti: 1. POKRETANJE ILI INICIJACIJA

Razdioba glasova

prema načinu pokretanja(prema smjeru zračne struje u izgovaranju)

prema vrsti pokretača

IZLAZNICI (EGRESIVI) PLUĆNICIIZLAZNICI (EGRESIVI)ULAZNICI (INGRESIVI

PLUĆNICINEPLUĆNICI (PREGRADNICI)

6

3. Govorne djelatnosti: 2. GLASNIČENJE ILI FONACIJA

VRSTE GLASNIČENJA

OSNOVNE IZVEDENEOSNOVNE IZVEDENE

1 ZVUČNOST 1 DAHTANJE1. ZVUČNOST 1. DAHTANJE2. BEZVUČNOST 2. ZVUČNO ŠAPTANJE3. HAKTANJE 3. ZVUČNA ŠKRIPA4 ŠAPTANJE4. ŠAPTANJE5. ŠKRIPANJE

7

3.Govorne djelatnosti: 3. OBLIKOVANJE ILI ARTIKULACIJA

8

Razdioba glasova prema oblikovanju (artikulaciji)


Razdioba glasova prema oblikovanju (artikulaciji)

1.OTVORNICI1.OTVORNICIVOKALI

2. ZATVORNICI2. ZATVORNICI

1) SONANTI (ZVONAČNICI)1) SONANTI (ZVONAČNICI)

2) KONSONANTI (ŠUMNICI)2) KONSONANTI (ŠUMNICI)

9

Razdioba glasova prema kriteriju slogotvornosti


GLASOVI

Razdioba glasova prema kriteriju slogotvornosti

PREMA SLOGOTVORNOSTI(uloga u slogu)

SILABEMI l t i l i

ASILABEMIl t i l islogotvorni glasovi

silabični ili slogovni glasoviSAMOGLASNICI

neslogotvorni glasovinesilabični ili neslogovni glasovi

SUGLASNICI

1. vokali: ) j d l i i

1. sonanti 2 š i ia) jednoglasnici

b) dvoglasnik2. sonant /slogotvorni r/

2. šumnici

10

prema vodoravnom PREDNJI ( l t l i) i i

4. Artikulacijska svojstva VOKALI (otvornici)

prema vodoravnom položaju jezika u odnosu prema tvrdom

(

PREDNJI (palatalni) i, e, ieSREDNJI a

nepcu (tj. prema visini do koje jezik dolazi) STRAŽNJI (nepalatalni) o, u

prema stupnju uzdignutosti jezika

VISOKI (najzatvoreniji) i, uSREDNJI (otvoreniji) e oprema nepcu SREDNJI (otvoreniji) e, oNISKI (najotvoreniji) a

prema položaju usananeutralni i, erašireni azaobljeni o,u

11šva ə

4. Artikulacijska svojstva VOKALSKI TRAPEZ

Međujezične usporedbe: otvornici se najčešće prikazuju vokalskim trapezomMeđujezične usporedbe: otvornici se najčešće prikazuju vokalskim trapezom.

Trapez = glavni ili kardinalni otvornici(engl cardinal vowels britanskoga fonetičara D Jonesa)(engl. cardinal vowels britanskoga fonetičara D. Jonesa)

VISOKI i • • u•VISOKI i •

ie •

• u•

SREDNJI e • • oə

NISKI •• •NISKI

PREDNJI SREDNJI STRAŽNJI

a

12

PREDNJI SREDNJI STRAŽNJI

VOKALSKI TROKUT

4. Artikulacijska svojstva: VOKALSKI TROKUT

VOKALSKI TROKUT(hrvatski jezik ima samo tri visine pa se vokali prikazuju vokalskim trokutom)

i uVISOKI

ie

e o

ie

SREDNJI e o

aSREDIŠNJI

NISKI

13

SREDIŠNJI

4. VOKALI – DVOGLASNICI (DIFTONZI)

DVOGLASNICI (DIFTONZI)DVOGLASNICI (DIFTONZI)prema položaju jačeg člana:niži vokal jači je u odnosu na viši

PRISTUPNICI ODSTUPNICI

j j

slabiji član + jači član jači član + slabiji članslabiji član + jači članjači drugi član

jezik se spušta u odnosu na okomitu os

jači član + slabiji članjači prvi član

jezik se nakon prvog dijela dvoglasnika uzdiže na okomitu crtuokomitu os dvoglasnika uzdiže na okomitu crtu

pa se otvor sve više smanjuje

ie ia ea ua uo ai ae au ei ou oi

u dvosložnom izgovoru riječi auto;

14

u dvosložnom izgovoru riječi auto;trinaestica, četrnaestica

4. Artikulacijska svojstva: SONANTI (ZVONAČNICI, SONORNI GLASOVI)

SONANTI (ZVONAČNICI, SONORNI GLASOVI)

1. NAZALI (NOSNICI) m n nj

2. APROKSIMANTI (PRIBLIŽNICI)

1) POLUVOKAL (KLIZNIK, PRIJELAZNIK) j2) PRIBLIŽENIK V2) PRIBLIŽENIK V3) LIKVIDE (TEKUĆNICI, PROTOČNICI)

a) LATERALI (BOČNICI) l ljb) VIBRANT (TREPTAJNIK)

15

b) VIBRANT (TREPTAJNIK) r

Š

4. Artikulacijska svojstva: SONANTI (ZVONAČNICI, SONORNI GLASOVI)

KONSONANTI (ŠUMNICI, TURBULENTI, OPSTRUENTI)

t j li č j t ji j k ž l ili j j j kprema tomu je li zračnoj struji jako sužen prolaz ili joj je neko vrijeme potpuno zatvoren prolaz:

1. FRIKATIVI (TJESNAČNICI) s z š ž f h

2. OKLUZIVI (ZAPORNICI) b p d t g kEksplozivi (praskavci)

3. AFRIKATE (SLIVENICI) c č ć dž đ

16

SONANTI I KONSONANTI prema mjestu oblikovanja glasova:

4. Artikulacijska svojstva: SONANTI I KONSONANTI

SONANTI I KONSONANTI prema mjestu oblikovanja glasova:1. ORALI (BUKALI, USNICI)

a) LABIJALI (USNENICI)1) BILABIJALI (DVOUSNENICI) b p m2) LABIODENTALI (USNENOZUBNICI) v f

b) DENTALI (ZUBNICI) (t d )b) DENTALI (ZUBNICI) c z s (t d n)c) ALVEOLARI (NADZUBNICI, DESNICI) d t n r ld) PALATALI (NEPČANICI, TVRDONEPČANICI)d) PALATALI (NEPČANICI, TVRDONEPČANICI)

1) PREDNJI ć đ j lj nj2) STRAŽNJI š ž dž č

e) VELARI (MEKONEPČANICI, JEDRENICI) k g h2. FARINGALI (ŽDRIJELNICI) nema u hrv.

3. LARINGALI (GLOTALI, GRKLJANICI) U hrv. samo kao izgovorne inačice.

4. LINGVALI (JEZIČNICI) t d n c z s r l

17KORONALI (OKRETNICI) č ž š ć

4. Akustička svojstva glasova

1 VOKALNOST1. VOKALNOST vokali: 1. jednoglasnici i, e, a, o, u2 dvoglasnik ie ( li ij ij k k d2. dvoglasnik ie (= realizacija ijekavskoga dugog

jata koja se bilježi troslovom ije)

2. ŠUMNOST šumnici: b, p, d, t, g, k, c, č, ć, dž, đ, f, h, s, š, z, ž

18

Akustička svojstva glasova

3. KOMPAKTNOST

Kompaktni glasovi: 1. vokal a2. sonanti: j, ļ, ń3. šumnici: č, ć, dž, đ, š, ž, k, g, h

4. DIFUZNOST

Difuzni glasovi: 1 vokali: i u1. vokali: i, u2. sonanti: m, n, l, r, ŗ, v3. šumnici: b, p, d, t, c, z, s, f

19


5 GRAVISNOST5. GRAVISNOST

Gravisni glasovi: 1. vokali: o, u2 ti2. sonanti: v, m3. šumnici: b, p, g, k, h, f

6. AKUTNOST

Ak t ki l i

GRAVISNI AKUTSKI AKUTSKI GRAVISNI

Akutski glasovi: 1. vokali i, e; dvoglasnik ie2 sonanti: n ń l ļ r ŗ j

20

2. sonanti: n, ń l, ļ, r, ŗ, j3. šumnici: d, t, z, s, ž, š, c, č, ć, dž, đ


7 NAZALNOST7. NAZALNOST Nazalni ili nosni glasovi: sonanti: m, n, ń

8. NEPREKIDNOST Neprekidni glasovi:1. vokali: i, e, a, o, u i dvoglasnik ie2. sonanti: l, ļ, j, v3. šumnici: s, z, š, ž, f, h

Prekidni (eksplozivni) glasovi:1. sonanti: m, n, ń, r, ŗ2 šumnici: b p d t g k c č ć dž đ2. šumnici: b, p, d, t, g, k, c, č, ć, dž, đ

9. ZVUČNOST

ZVUČNI GLASOVI b d g z ž dž đ [Ғ] [3] [γ]

BEZVUČNI GLASOVI t k š č ć f h21

BEZVUČNI GLASOVI p t k s š č ć f c h


10. STRIDENTNOST Stridentni glasovi:1. sonant v1. sonant v2. šumnici: c, č, dž, s, z, š, ž, fSuglasnici c, z, s zovu se još i piskavi

(sibilanti)(sibilanti).

11. NAPETOST Napeti glasovi:1. vokali i, u i dvoglasnik ie2. sonanti ń, ļ, ŗ3. šumnici: p, t, k, c, č, ć, s, š, f, h

22


23

Preporučena literaturaPreporučena literatura

Brozović, Dalibor. 2007. Fonologija hrvatskoga standardnog jezika. Zagreb : Nakladni zavod Globus, 109 str.g ,

Jelaska, Zrinka. 2004. Fonološki opisi hrvatskoga jezika, Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 249 str.Hrvatska sveučilišna naklada, 249 str.

Škarić, Ivo. 1991. Fonetika hrvatskoga književnog jezika, u: Babić, Stjepan i sur Povijesni pregled glasovi i oblici hrvatskogaStjepan i sur. Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika, Zagreb : HAZU – Nakladni zavod Globus, 61–376.

Tekavčić, Pavao. 1979. Uvod u lingvistiku za studente talijanskog jezika, Zagreb : Sveučilišna naklada Liber, 283 str.

24

fonetika i fonologija_opis i razdioba glasova_omega

Documents