tema brojaNekretnine

posebni priloziFranšizaIzrada poslovnih iinvesticijskih planova

intervju

Hrvoje Gali~i

poslovna znanja

Competitive Intelligence

issn

184

6-33

71

prvi osje~ko-baranjski besplatni gospodarski ~asopis dvobroj 78 godina II srpanj 2007

Impressum Glavni urednik Krešimir Šimac

Izvršna urednica Sanja Vujnovac

Suradnicice Vedrana Tomašević Danka Marinković mrsc Sunčana Dundović Tanja Kelemović Juraj Arambašić Simona Goldstein

Gordana ]orić Sandra Dominić Igor Dominić Antonio Pejak Jano Giber Marija Birti Mirta Vekić Marijana Bonjak Ivan Baši

Boris Lukić Dubravka Pekanov

Kolumnistice profdrsc Slavica Singer mrsc Sunčica Oberman Peterka profdrsc Mane Medić mrsc Ivica Crnković Ivan Turk

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafi~ka priprema mit dizajn studio Županijska 25 Osijek wwwmithr

Grafi~ka urednica Maja Homen

Fotografkinja Jelena Rai

Izdava~ Mirakul doo 31000 Osijek Vukovarska 88 telfax 031210-198 mirakulyenmirakulhr

Direktorica Bojana Zabrdac bojanazabrdacyenmirakulhr

Stru~ne suradnice u marketingu Dubravka Klepac Helena ^arapić Nataša Nater marketingyenmirakulhr

Tisak IBL Kolodvorska 132 Osijek wwwiblhr

Sadr`aj

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Hrvoje Galičić voditelj

Područnog ureda HBOR-a za Slavoniju i Baranju u

Osijeku

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju - Bugarska

Poduzetnitvo u poljoprivredi- Proizvodnja jabuka

tema broja Nekretnine

poseban prilogFraniza

5

6

10

14

16

19

33

Marketing - Izbor medija oglaavanja

Informatika - Virtualizacija u

poslovnom okruženju

Poslovna znanja - Competitive Intelligence

Poslovna znanja - Arbitra`a kao na~in rjeavanja

sporova

Zdravlje - Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te

njegovim posljedicama

poseban prilog Izrada poslovnih

i investicijskih planova

Tr`ite kapitala

Poslovni kalendar

38

40

42

45

46

49

57

58

wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Uvodnik

wwwmirakulhr

Štovani

na velika je vrata kona~no dolo ljeto s ve standar-dnim pretjerano visokim temperaturama Veina e vjerojatno rei i kona~no jer e dobiti prigodu bdquopobjeildquo na more i barem se na trenutak maknuti od posla Me|u njima smo i mi pa izdanje za sedmi mjesec predstavlja zapravo dvobroj a sljedei ete broj uredno dobiti na stolove 21 rujna No ukoliko kojim slu~ajem i ne odete na odmor na more (ili negdje dalje na put) sigurni smo da mo`ete provesti vrlo kvalitet-no vrijeme i u naoj Slavoniji i Baranji Pri tome se na-damo da e vam na prolomjese~ni prilog o turizmu biti od koristi (ukoliko ga nemate mo`ete ga skinuti s nae web stranice) Kako sve ne bi ostalo samo na pri~i nekoliko nas nedavno je provelo vrlo zanimljivu ve~er u iznimno ugodnom drutvu u Karancu u sada ve nadaleko poznatoj Baranjskoj kui Nas desetak okupio je zajedni~ki prijatelj sa svrhom neformalnog dru`enja u malo druga~ijem domaem ambijentu ali i zbog mogunosti sklapanja novih poslovnih poznanstava u oputenoj atmosferi Upravo ono to i mi pokuavamo postii BIZpartyjem I moram priznati da mi je odmah pala na pamet ideja o organiziranju BIZpartyja na jed-noj takvoj lokaciji vjerujem da bi to bio pun pogodak

Iako e i nama ljetni predah dobro doi zapravo nam i nee drugo trajati budui da za kraj ove te za sljedeu godinu imamo vrlo ambiciozne planove irenja poslo-vnih aktivnosti to naravno povla~i i pravilno te pra-vovremeno poslovno planiranje u svrhu predvi|anja moguih problema te pravovremenog reagiranja na iste To nas je i ponukalo da razmislimo koliko po-duzetnika u naoj regiji uope pie poslovne planove za predstojea razdoblja te koliko njih zna kako to kvalitetno napraviti Zapravo prili~no malo njih te se zato nadamo da e vam tema koju obra|ujemo u ovom broju biti od iznimne koristi jer vam pribli`ava jedan neizmjerno va`an dio vaeg poslovanja ndash plani-ranje Neemo niti spominjati da vam kod dizanja bilo kakavog poduzetni~kog kredita banke obvezno tra`e poslovne planove ili investicijske studije te vam isti ~esto mogu biti vrlo zna~ajan faktor u odluci hoete li dobiti tra`eni kredit ili ne Iako neki od vas ve imaju zna~ajna iskustva u pisanju poslovnih planova i znaju to napraviti vrlo kvalitetno jedan dio to sigurno ne zna te im svakako preporu~amo da se jave u obli`nje poduzetni~ke centre gdje e dobiti potrebite informa-cije

Ukoliko ste pri poslovnom planiranju uo~ili zna~ajan tr`ini potencijal za geografsko irenje svoga proizvo-da ili usluge koji su svojom kvalitetom konceptom i razvijenim brandom zna~ajno napredniji od konku-

rencije sigurno ste se zapitali kako to iskoristiti Ukoliko nemate resursa znanja ili `elje sami otvarati podru`nice diljem zemlje i ire a s druge strane biste htjeli proiriti svoj posao jer znate da imate uspjean koncept onda e vam zasigurno biti vrlo privla~na ideja irenja putem franize No ukoliko pripadate sasvim suprotnoj grupi ljudi koja nema ni ideju ni proizvod ali bi silno `eljela voditi svoj uspjean biznis tada tako|er rjeenje mo`ete nai me|u franizama to~nije u kupnji uspjene franize Navedena je tema vrlo interesantna u Hrvatskoj se pojavljuje sve vie franiznih projekata te je sigurno da e franizno tr`ite tek po~eti ostvarivati zna~ajne rezultate to je i krajnje vrijeme jer u svijetu ti modeli ve odavno zau-zimaju vrlo velik dio tr`ita

Prije nekoliko je dana u poslovnom ~asopisu Lider objavljeno kako je me|u 20 najbr`e rastuih tvrtaka u Hrvatskoj ~ak sedam ~ije je poslovanje vezano uz nekretnine Iako je navedeno tr`ite puno razvijenije u Zagrebu i na moru velik rast bilje`e i slavonske tvrtke pa je sigurno zanimljivo prou~iti to se kod nas doga|a ali i istovremeno prou~iti svjetske trendove Nadam se da ete u naoj temi broja nai korisnih i interesantnih informacija glede tr`ita nekretnina ali i zanimljivih razmiljanja koliko e taj gra|evinski bum jo trajati

Do sljedeeg broja u rujnu srda~no vas pozdravljam i predla`em da iskoristite ovo razdoblje za bdquopunjenje baterijaldquo jer najkvalitetnije mo`emo raditi jedino kad smo potpuno odmorni i svje`i A tada vam mo`da i padne na pamet da se upustite u avanturu zvanu franiza

Kreimir [imac

BIZ vijesti

Ostvareni su rezultati utjecali na odluku poslovodstva tvrtke da jednu odli~nu poslovnu godinu predstave pu-tem moderno koncipiranog izvjea u kojem se osim broj~anih iskaza nalaze i nita manje va`na poglavlja koja definiraju viziju misiju odnos prema okoliu te drutvenu odgovornost tvrtke Vodovod-Osijek

Izvjee koje je predstavljeno svojevrsni je profil tvrtke VODOVOD-OSIJEK doo a vrijednosti na kojima te-melje svoje poslovanje dopunili su i financijskim poka-zateljima poslovanja u 2006 godiniIzvjee nudi po-datke o poslovnom prihodu tvrtke u protekloj godini njenoj dobiti investicijama u komunalnu infrastruk-turu kadrovskoj ekipiranosti Vodovod-a i postotnom poveanju realizacije u odnosu na protekle godine

Prihod od 214 000 000 00 kn najbolje govori o po-slovnoj godini u kojoj se VODOVOD-OSIJEK doo pozicionirao na 182 mjesto liste ldquo500 NAJBOLJIHrdquo koju objavljuju Lider press dd FINA i Zavod za po-slovna istra`ivanjaVODOVOD-OSIJEK doo na prvom je mjestu liste ldquoInstalacije i zavrni radovi u gra|evinarstvurdquo (84 mil eura novostvorene vrijedno-sti) a poziciju najuspjenije instalaterske tvrtke u Hr-vatskoj zaslu`ili su na gradilitima irom lijepe nae

Inovativnost u poslovanju razvijanje partnerskih od-nosa s korisnicima usluga i poslovnim partnerima te permanentno ulaganje u usavravanje vlastitih ka-drova pokazali su se dobitnom kombinacijom na sve konkurentnijem hrvatskom tr`itu

Osim kvantifikacije poslovne godine izvjee nas upoznaje i s mjerama zatite okolia u poslovanju tvrtke njenim inovacijama na poslovnom planu uskla|ivanjem sa zakonskim kriterijima Europske unije te drutveno-korisnim akcijama koje su mnogo-brojne

Za vizualni identitet izvjea zaslu`ni su tvrtka MIT i Slu`ba marketinga VODOVOD-OSIJEK doo

Predstavljeno godinje izvjee VODOVODA-OSIJEK doo

bdquoNa svoju smo drutvenu odgovornost ponosni jer Vodovod-Osijek svoj razvoj temelji na partnerskim odnosima sa svojom lokalnom zajednicom a uspjenu suradnju dr`imo klju~em uspjeha i u budunostildquo izjavio Ljubomir Novoseli dipling gra| direktor tvrtke VODOVOD-OSIJEK doo

BIZ vijesti

wwwmirakulhr

2003 godine tvrtka pru`a usluge skladitenja vo|enja skladita i komisioniranje robe za poznate hrvatske tvrtke (Labud dd Zagreb Jadranska pivovara Split Du~ki Prom Zagreb) Ricardo doo u svakome trenu-tku mo`e osigurati pouzdanu distribuciju na podru~ju pet isto~nohrvatskih `upanija U ovom je segmen-tu razvijena i uspjena poslovna suradnja s velikim proizvo|a~ima i trgovcima poput AWT-a Konzuma Vindije Megglea Istravina Schachinger Logistike te Karoline Sve intenzivniji s vremenom postaje i veliki transport kojega Ricardo doo radi na podru~ju Hrva-tske kao i prema inozemnim tr`itima

Ricardo doo raspola`e s ukupno 5212 m2 skladinoga prostora od ~ega 2230 m2 ~ini skladite zatvorenoga tipa Skladini terminal smjeten je u Strossmayero-voj ulici 343a u Osijeku lako je dostupan i dobro po-vezan s najfrekventnijim prometnicama

Tvrtka Werkos doo iz Osijeka u suradnji s tvrtkom Propex Fabrics iz Velike Britanije 29 lipnja 2007 go-dine na Institutu gra|evinarstva Hrvatske u Zagrebu organizirala je stru~ni skup na temu bdquoPrimjena Endu-ro vlakana u tunelogradnjildquo Na jednom mjestu okupi-li su se vrhunski stru~njaci s Instituta gra|evinarstva Hrvatske investitori projektantske kue tijela lokal-ne uprave i me|unarodni stru~njaci koji su analizirali postojeu problematiku u tunelogradnji te se upozna-

U Esseker centru otvoren ekskluzivan wellness club Sense

Ricardo doo preselio na novu lokaciju

Krajem svibnja uprava tvrtke Ricardo doo preselila je na novu adresu Josipa Jurja Strossmayera 343A Osijek

Osje~ka tvrtka Ricardo doo ve niz godina s poseb-nom pa`njom pristupa organizaciji poslovnoga seg-menta maloprodaje i proizvodnje no svoje poslovanje posljednjih godina sve intenzivnije usmjerava prema suradnji s velikim poslovnim sustavima i to ponajprije u segmentu skladitenja i distribucije proizvoda Od

Ekskluzivni prostor wellness cluba Sense otvoren je na 2 eta`i Esseker centra a u svojim e vrhunski ure|enim prostorima ponuditi wellness sadr`aje kao odgovor na zahtjeve suvremenog doba

Uz saunu solarij i whirpooll ovaj wellnes club prati nove trendove u svijetu Europi pa i u svakom veem hrvatskom gradu te nam ih donose u Osijek

U ponudi su razni tretmani lica masa`e terapije za mravljenje pedikura a Sense wellness club pripre-mio je i ekskluzivne rituale laquoSense ritualraquo laquoOsjetite seberaquo laquoRomanti~ni do`ivljaj u dvojeraquo i posebni ma-nager paket

Werkos doo - Nova rjeenja u gradnji tunela

li sa svim prednostima i rjeenjima koja nude Enduro vlakana Ukratko Enduro vlakna predstavljaju pravu revoluciju u betoniranju pogotovo pri gradnji tunelaRevolucionarna je upravo ~injenica da Enduro vlakna mogu zamijeniti sekundarnu a ponekada i primar-nu armaturu te objedinjuju sve prednosti ~eli~nih i sinteti~kih vlakana

Enduro vlakna omoguuju br`e i sigurnije torkreti-ranje tunela nema nikakve opasnosti od korozije i ne oteuje mlaznice za torkretiraje kao to to ~ine ~eli~na vlakna tako da mo`emo rei kako Enduro vlakna ra-cionaliziraju i poveavaju u~inkovitost betoniranja Iako Enduro vlakna predstavljaju revolucionarni proizvod ona se na `alost dovoljno ne primjenjuju u praksiOvakvi stru~ni skupovi jedini su na~in da se su-vremena svjetska rjeenja i tehnologije pribli`e struci te u kona~nosti po~nu primjenjivati

Informati~ki seminari za po~etnike

Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju u sklopu novog ciklusa INFORMATI^KE EDUKACIJE ZA PO^ETNIKE u srpnju 2007 godine organizira novi seminar i to u vidu 30 ndash satne eduka-cije

Informati~ka edukacija obuhvaa sljedee kategorije Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel InternetEdukacija se odr`ava u sjeditu tvr-tke u Bilju na adresi Kralja Zvonimira 10 u novoo-premljenoj prostoriji za seminare na 10 suvremenih umre`enih ra~unala te u suradnji sa stru~nim i isku-snim predava~ima Za potrebe prezentacije nastavne gra|e koriste se najsuvremenije metode i oprema Cijena seminara je 35000 kuna po polazniku a svi zainteresirani mogu se prijaviti osobno u sjeditu tvr-tke ili na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 i to svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

U Osijeku otvoren ekskluzivan wellness club SenseNovi trendovi u svijetu Europi pa i u svakom veem hrvatskom gradu donose nam u Osijek wellness club Sense Ovaj je ekskluzivni prostor otvoren na 2 eta`i tako|er nedavno otvorenog Esseker centra a u svojim e vrhunski ure|enim prostorima ponuditi wellness sadr`aje kao odgovor na zahtjeve suvremenog doba

Ova nova oaza mira i oputanja mjesto je gdje priro-da znanost i iskustvo ~ine harmoni~nu kombinaciju uz koju ete zaboraviti svakodnevni stresni ritam U intimnoj i diskretnoj atmosferi stru~no e vam oso-blje Sense wellness cluba preporu~iti osobne tretmane i posebne proizvode prilago|ene svim vaim zahtje-vima U ponudi su aktivna vitaminska i sensitivna njega power lifting i ekskluzivni lifting te presti`na njega Osim toga tu je i posebno pripremljena njega za mlade kreirana za potrebe mlade i problemati~ne ko`e

Relaxing tretman za mukarce pripremljen je poseb-no za specifi~ne potrebe muke ko`e koja je izlo`ena svakodnevnom stresu Lifting Belex 0 i vakuum lica najnoviji su hit u borbi protiv bora i objeene ko`e lica Znanje medicine i kozmetologije povezano je u toj spe-cijalnoj njezi protiv starenja s inovativnim ure|ajem i originalnom tehnikom postupka

U ponudi Sense wellness cluba su i posebne masa`e sense of asia za tijelo i lice u kojima jedinstvena kombinacija toplog ulja i ljekovitog bilja ima ~arobni u~inak oputanja Zvukovi havajske glazbe i ritmi~ko gibanje terapeuta uz hula korake jedinstvena su kom-binacija u ~arobnoj havajskoj masa`i lomi lomi Ispro-bajte i luksuznu masa`u ~okoladom i aromaterapiju ili efikasne tretmane za uklanjanje celulita i razbijanje masnog tkiva ili poboljanje tonusa ko`e Na raspola-ganju su vam ultrazvu~na i vakuum terapija dermo-sonic presoterapija ndash limfna drena`a ru~ni programi za mravljenje anticelulit i tonus Sense wellness club za vas je pripremio i ekskluzivne rituale laquoSense ri-tualraquo laquoOsjetite seberaquo laquoRomanti~ni do`ivljaj u dvojeraquo i posebni manager paket a u ponudi su i pedikura solarij sauna i whirpooll Iskusite ljepotu oputanja priutite svome tijelu vrhunsku relaksaciju koju vam mo`e pru`iti stru~no osoblje Sense wellness tima Opustite se u`ivajte i osjetite sebe

Oglas

Sense wellnes club za vas je pripremio i eksk-luzivne rituale laquoSense

ritualraquo laquoOsjetite seberaquo laquoRomanti~ni do`ivljaj u dvojeraquo i posebni man-ager paket a u ponudi

su i pedikura solarij sauna i whirpooll

10 wwwmirakulhr

HBOR ndash 15 godina u slu`bi razvoja domaega gospodarstva HBOR trenutno provodi 21 kreditni program putem kojih nastoji obuhvatiti razli~ite ciljane skupine gospodarskih subjekata Pored programa kreditiranja infrastrukturnih projekta i velikih gospodarskih subjekata posebnu pa`nju posveuje razvoju malih i srednjih poduzea s dodatnim naglaskom na financiranje projekata poduzetnika po~etnika projekata ulaganja u turizam podru~ja posebne dr`avne skrbi zatitu okolia i energetsku u~inkovitost financiranje inovatorstva i pronalazaka

Razgovarao Kreimir Šimac

Intervju mjeseca

Mo`ete li nam predstaviti HBOR te neto vie rei o aktivnostima tijekom posljednjih 15 godinaHrvatska banka za obnovu i razvitak dr`avna je razvojno-izvozna banka osnovana 1992 godine te-meljem Zakona o Hrvatskoj kreditnoj banci za obnovu (HKBO) Banka je u isklju~ivom vlasnitvu Republike Hrvatske a osnovana je s ciljem financiranja ratom poruenog gospodarstva Unato~ po~etnom usmje-renju prema financiranju infrastrukturnih projekata kao osnovnom temelju za gospodarski razvoj HBOR se vrlo brzo aktivno uklju~io u financiranje malog i srednjeg poduzetnitva Sukladno tomu u prosincu 1995 godine banka je promijenila naziv u Hrvatska banka za obnovu i razvitak a koji je zadr`ala sve do danas Tijekom 15 godina poslovanja HBOR je ostva-rio ukupnu aktivnost veu od 57 milijarda HRK od ~ega je najvei dio 317 milijarda kreditna aktivnost

Kao to ste spomenuli temeljna aktivnost banke je kreditiranje domaih gospodarskih subjekata Kakve mogunosti pru`a HBORHBOR kao dr`avna razvojno-izvozna banka podupi-re razvoj hrvatskog gospodarstva u cjelini posebno skrbei o ravnomjernom razvitku Hrvatske Jedan od osnovnih ciljeva banke jest osiguranje kvalitetnih izvo-ra financiranja investicijskih projekata domaih gospo-darskih subjekata HBOR trenutno provodi 21 kreditni program putem kojih nastoji obuhvatiti razli~ite cilja-ne skupine gospodarskih subjekata Pored programa kreditiranja infrastrukturnih projekta i velikih gospo-darskih subjekata posebnu pa`nju posveuje razvitku malih i srednjih poduzea s dodatnim naglaskom na financiranje projekata poduzetnika po~etnika projeka-ta ulaganja u turizam podru~ja posebne dr`avne skrbi zatitu okolia i energetsku u~inkovitost financiranje inovatorstva i pronalazaka Tako|er provodimo i neko-liko programa usmjerenih na kreditiranje projekata poljoprivredne proizvodnje Korisnici programa kre-

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) ve 15 godina aktivno sudjeluje u gospodarskim aktivnostima Republike Hrvatske Dr`avna razvojno-izvozna banka osnovana s ciljem poticanja razvoja i ja~anja gospo-darskog sustava Republike Hrvatske nastoji putem kvalitetnijih izvora financiranja osigurati poveanje konkurentnosti domaih gospodarskih subjekata O konkretnim mogunostima za nae gospodarstvenike te prilikama koje mogu ostvariti u suradnji s HBOR-om razgovarali smo s Hrvojem Gali~iem voditeljem Podru~nog ureda HBOR-a za Slavoniju i Baranju u Osijeku

Intervju mjeseca

Tijekom petnaest godina poslovanja za potrebe malog i srednjeg poduzetnitva odobreno je po svim kreditnim programima oko 11 tisua kredita u ukupnom iznosu preko 13 milijarda kuna

transparentni Svaki poduzetnik vrlo lako mo`e ve pri prvom razgovoru utvrditi vlastite mogunosti Pored spomenutih osnovnih uvjeta financiranja bitno je naglasiti kako minimalni kreditni zahtjevi po pro-gramima HBOR-a mogu iznositi 8000000 HRK dok maksimalni iznosi ovise o investitoru kao i programu kreditiranja

Pored izravnog financiranja HBOR aktivno sura|uje i s poslovnim bankama Zato ste se odlu~ili na ovakav oblik poslovanja Je li rije~ o pribli`avanju krajnjim ko-risnicima ili tek pojednostavljenju poslaZna~ajan dio naih aktivnosti provodimo u suradnji s poslovnim bankama Moram naglasiti kako HBOR na-stoji biti partner poslovnim bankama a nikako konku-rent Naime najvei dio poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj potpisao je ugovore o suradnji s HBOR-om te su banke na taj na~in stekle mogunosti uklju~ivanja u pojedine programe kreditiranja Ovakav na~in rada naj~ee je prihvatljiv poduzetnicima poslovnim bankama ali tako|er i HBOR-u Realizacija kredita putem poslovnih banaka omoguuje poduzetnicima ostvarivanje uvjeta kreditiranja HBOR-a uz pogodnost realizacije kreditnog zahtjeva u suradnji s poslovnom bankom na lokalnom podru~ju Dakle poslovna banka ima mogunosti dogovora s poduzetnikom oko roko-va otplate i instrumenata osiguranja dok su kamatne stope i ukupni trokovi realizacije kreditnog zahtjeva definirani u skladu s HBOR-ovim programima te sto-ga ne postoji mogunost njihove izmjene Osim toga bitno je naglasiti kako poduzetnici poslovne banke mo-raju prepoznati kao poslovne partnere te iste nastojati uklju~ivati u cilju razvoja dugoro~ne suradnje

Aktivno kreditiranje poljoprivredne proizvodnje

Kako ste zadovoljni suradnjom s poduzetnicima na podru~ju Slavonije i BaranjePodru~ni ured HBOR-a za Slavoniju i Baranju otvoren je po~etkom 2005 godine te su od otvorenja postignu-ti zna~ajni pomaci u suradnji s lokalnim poduzetnici-ma Kao jedan od osnovnih problema nakon otvorenja Podru~nog ureda pojavilo se pitanje slabe informira-nosti gospodarskih subjekata posebice malih i srednjih poduzea s ulogom i aktivnostima HBOR-a Naime kao razvojno-izvozna banka HBOR je do kraja 2003 godine djelovao isklju~ivo iz sjedita banke u Zagrebu to se vrlo ~esto postavljalo kao problem u komunika-ciji s malim i srednjim poduzetnicima Predstavnici velikih poduzea naj~ee imaju mogunosti izravnog pristupa razli~itim dr`avnim institucijama te se osnov-ni problem pojavljuje upravo u komunikaciji s manjim gospodarskim subjektima Upravo je stoga HBOR zapo~eo s otvaranjem Podru~nih ureda u Splitu Puli Rijeci Gospiu i Osijeku Otvaranjem podru~nih ure-da ostvarena je bolja komunikacija s poduzetnicima

ditiranja HBOR-a mogu biti razli~iti gospodarski su-bjekti trgova~ka drutva obrtnici zadruge obiteljska poljoprivredna gospodarstva kao i svi ostali gospodar-ski subjekti Tijekom petnaest godina poslovanja za potrebe malog i srednjeg poduzetnitva odobreno je po svim kreditnim programima oko 11 tisua kredi-ta u ukupnom iznosu preko 13 milijarda kuna Va`no je napomenuti kako su kreditni programi HBOR u prvom redu usmjereni prema novim investicijama i ulaganju u osnovna sredstva poduzetnika s ciljem modernizacije proizvodnje poveanja konkurentno-sti i broja zaposlenih u domaem gospodarstvu Kroz nae kreditne programe mogue je financirati razli~ita ulaganja izgradnju poslovnih ugostiteljskih i proizvo-dnih objekata nabavku strojeva i opreme ulaganja u smjetajne kapacitete pa sve do kupnje poljoprivred-nog zemljita poljoprivredne mehanizacije osnovnog stada podizanja viegodinjih nasada i razli~itih drugih poduzetni~kih projekata Manji dio kreditnog zahtjeva (najvie 30 ) mo`e biti usmjeren u obrtna sredstva naj~ee potrebna u investicijskim projektima

Poduzetnici se vrlo ~esto `ale na neprihvatljive izvore vanjskog financiranja Kakvi su uvjeti financiranja u HBOR-uBankarski sektor u Republici Hrvatskoj u posljednjih desetak godina do`ivio je zna~ajne promjene Ja~anje konkurencije uz sve stabilniji gospodarski sustav dove-le su do zna~ajnog pada kamatnih stopa to omoguuje domaim poduzetnicima sve povoljnije uvjete finan-ciranja Unato~ navedenim pozitivnim promjenama HBOR nastoji biti korak ispred te dodatno potaknuti gospodarski razvitak Kako smo u prvom redu usmje-reni prema ulaganjima u razli~ita dugoro~ne investicije i investicije u osnovna sredstva nastojimo omoguiti poduzetnicima kvalitetne uvjete financiranja Vrlo ~esto poduzetnici poistovjeuju kvalitetu izvora finan-ciranja s visinom godinje kamatne stope Kamatna stopa u svakom slu~aju predstavlja jedan od eleme-nata prihvatljivosti izvora financiranja ali nikako nije i jedini Pored kamatne stope koja se po gotovo svim kreditnim programima HBOR-a kreu se na razini 2 4 i 6 godinje iznimno je va`no posebice kod veih investicijskih projekata osigurati prihvatlji-ve rokove otplate kao i rokove po~eka otplate Me|u naj~eim poduzetni~kim pogrjekama pojavljuje se problem uskla|ivanja ro~nosti izvora financiranja s namjenom kreditnih sredstava Programi kreditiranja HBOR-a omoguuju rokove otplate do 10 ili 12 godina uklju~ujui do 2 ili u pojedenim projektima 3 godi-ne po~eka kao to su primjerice viegodinji nasadi U slu~aju izravnog financiranja HBOR-a nastojimo uskladiti rokove otplate s namjenom kreditnih sred-stava Jedan od trokova kreditnog zadu`enja je i jed-nokratna naknada za obradu kreditnog zahtjeva koja u HBOR-u iznosi 08 iznosa glavnice kredita Kao to mo`ete vidjeti uvjeti kreditiranja HBOR-a vrlo su

HBOR trenutno provodi 21 kreditni program putem kojih nastoji obuhvatiti razli~ite

ciljane skupine gospo-darskih subjekata

11

1

Dugoro~no gledano izlazak na inozemno

tr`ite e za velik broj domaih proizvo|a~a

predstavljati jedi-ni na~in opstanka

Uva`avajui navedene okolnosti HBOR je u posljednjih nekoliko

godina zapo~eo s razvojem proizvoda i

programa namijenjenih domaim poduzetnici-ma usmjerenim prema

inozemnim tr`itima

Intervju mjeseca

HBOR postojeim ali i potencijalnim izvoznicima omoguuje financiranje obrtnih sredstva za potrebe realizacije izvoznog posla Nakon naplate izvezene robe poduzetnik ima mogunosti kredit vratiti HBOR-a ili u slu~aju novog izvoznog ugovora sklopiti novi ugovor o kreditu te nastaviti koristiti sredstva Na-vedeni program predstavlja iznimno kvalitetan izvor financiranja potrebnih obrtnih sredstva uz godinju kamatnu stopu 475 i jednokratnu naknadu za obra-du kredita u iznosu 08 glavnice kredita Pored na-vedenog programa financiranja izvoza HBOR provodi programe kreditiranja kupaca u inozemstvu krediti-ranja dobavlja~a kao i mogunosti koritenja okvirnih kreditnih programa s bankama inozemnih kupaca a sve u cilju ja~anja konkurentnosti domaih poduzea na inozemnim tr`itima

Spomenuli ste i osiguranje izvoza to ste u tom smi-slu u mogunosti ponuditi svojim klijentimaPored djelovanja na domaem tr`itu HBOR aktivno djeluje i na me|unarodnom tr`itu Osim zna~ajne suradnje s relevantnim me|unarodnim institucija-ma OECD EBRD WB EIB CEB IBRD KfW i dr do sada je potpisano 39 sporazuma o suradnji s izvoznim bankama te izvozno razvojnim agencijama Navedene me|unarodne aktivnosti omoguile su bolje uvjete domaim izvoznicima pri izlasku na me|unarodno tr`ite Osim navedenih programa financiranja zapo~eli smo i s provo|enjem programa osiguranja izvoznih isporuka moguih komercijalnih i politi~kih rizika Naplata potra`ivanja sve je ozbiljniji problem i u zemljama Europske unije te je stoga iznimno va`no za domae poduzetnike u najveoj mjeri zatititi vla-stita inozemna potra`ivanja Plaanje unaprijed kao i isho|enje akreditiva vrlo ~esto nije mogue realizirati zbog ~ega potra`ivanja izvoznika ostaju nezatiena Za spomenuta dva pristupa poslovanju potrebna je suglasnost inozemnog partnera dok je za isho|enje police osiguranja isklju~ivo potrebna volja izvoznika Putem police osiguranja izvoza izvoznik zna~ajno smanjuje rizik naplate u slu~aju razli~itih rizi~nih si-tuacija neplaanje inozemnog kupca ste~aj admini-strativne i politi~ke odluke i sl

Na kraju vjerujem kako e i ovaj intervju pomoi u informiranju lokalnih poduzetnika s mogunostima i aktivnostima Hrvatske banke za obnovu i razvitak te se nadam kako emo zajedni~ki ostvariti jo bolje rezultate Tako|er poduzetnici se mogu obratiti i izra-vno u Podru~ni ured koji je smjeten u Osijeku Trg Ljudevita Gaja 6 (tel 031251 015)

ali tako|er i predstavnicima poslovnih banaka i drugih institucija na lokalnom podru~ju Za sve informacije o programima HBOR-a lokalni se poduzetnici mogu obratiti i u Podru~ni ured za Slavoniju i Baranju

S obzirom na zna~aj poljoprivredne djelatnosti za podru~je Isto~ne Hrvatske kakve su aktivnosti HBOR-a u financiranju poljoprivrednih proizvo|a~aUva`avajui zna~aj i potekoe u poljoprivrednoj proizvodnji kao i potrebe za sna`nijim ulaganjima u sna`niji razvoj poljoprivrednih proizvo|a~a HBOR je u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede umarstva i vodnog gospodarstva Hrvatskim zavodom za poljopri-vrednu i savjetodavnu slu`bu Hrvatskim sto~arskim centrom te Hrvatskom agencijom za malo gospodar-stvo zapo~eo s provo|enjem operativnih programa usmjerenih prema razvitku govedarske proizvodnje svinjogojstva podizanju viegodinjih nasada te po-vrtlarstva Navedeni programi omoguuju poljopri-vrednicima ostvarivanje iznimno kvalitetnih uvjeta financiranja uz godinju kamatnu stopu od 4 i ro-kove otplate do 12 godina Pored toga HBOR provodi i zaseban program poljoprivrede i ujedna~enog razvoja koji je usmjeren na sve ostale grane poljoprivredne djelatnosti a koji omoguuje uvjete financiranja vrlo sli~ne uvjetima u operativnim programima Dakle gotovo sva ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju u slu~aju financiranja putem programa HBOR-a imaju mogunosti za ni`e kamatne stope (4 godinje) te prihvatljivije uvjete kreditiranja

HBOR poti~e izvozne aktivnosti domaeg gospodarstva

Osim kreditiranja HBOR provodi i aktivnosti financi-ranja izvozaPored programa kreditiranja HBOR tako|er provo-di i nekoliko specifi~nih aktivnosti usmjerenih pre-ma sna`nijem sudjelovanju domaih poduzetnika na inozemnim tr`itima Tr`ite Republike Hrvatske re-lativno je malo i gotovo u potpunosti otvoreno pre-ma inozemnim gospodarskim subjektima Navedene karakteristike domaeg gospodarstva mogua su pre-preka domaim poduzetnicima ali tako|er i iznimno velika prilika u slu~aju odluke poduzetnika za izlazak na inozemno tr`ite Dugoro~no gledano izlazak na inozemno tr`ite e za velik broj domaih proizvo|a~a predstavljati jedini na~in opstanka Uva`avajui nave-dene okolnosti HBOR je u posljednjih nekoliko godina zapo~eo s razvojem proizvoda i programa namijenjenih domaim poduzetnicima usmjerenim prema inozem-nim tr`itima Cjelokupnu aktivnost potpore izvozu mo`emo podijeliti u dvije skupine financiranje izvo-za i osiguranje izvoza U slu~aju financiranja izvoza HBOR trenutno provodi nekoliko programa Program za koji je zainteresiran najvei broj domaih poduzet-nika jest program kreditiranje pripreme izvoza kojim

12

wwwmirakulhr

BugarskaBugarska je uspjeno prevladala probleme koji su uzrokovali potpuni kolaps leva prije desetak godina a ove je godine s Rumunjskom postala najnovija ~lanica Europske unije

Republika Bugarska zajedno s Rumunjskom predsta-vlja najmla|e ~lanice Europske unije Dio EU postale su 1 sije~nja 2007 godine ~ime je bugarski jezik po-stao jedan od slu`benih jezika EU a bugarska irilica jedno od tri slu`bena pisma

Bugarska je okru`ena Gr~kom i Turskom na jugu Srbijom i Makedonijom na zapadu i Rumunjskom na sjeveru Naseljava je oko 77 milijuna stanovnika najveim dijelom Bugara (oko 84) Od nacionalnih manjina zna~ajni su Turci i Romi

Bugarska je smjetena na va`nom prometnom pravcu koji ~ini poveznicu srednje Europe s Malom Azijom i Bliskim Istokom

Bugarsko gospodarstvo Bugarsko je gospodarstvo devedesetih godina prolog stoljea do`ivjelo sna`an udarac raspadom Sovjetskog Saveza ndash gubitkom tr`ita s kojim je bilo usko poveza-no Stanje u gospodarstvu dodatno su ote`ale sankcije UN-a protiv Srbije i Iraka Neadekvatna gospodarska i monetarna politika uzrokovale su potpuni kolaps leva 1996 godine Dolaskom proreformskih snaga na vlast 1997 godine te dogovorom o ekonomskim reformama koje su usuglasili i MMF i Svjetska banka zapo~eo je oporavak bugarskog gospodarstva Brojke su tek 2004 godine pokazivale razinu `ivotnog standarda iz 1989 godine Danas bugarsko gospodarstvo ima stabilan rast od preko 5 s o~ekivanim ulaskom u Eurozonu u razdoblju 2010-2012 godine Budua e gospodarska kretanja sigurno ovisiti o sposobnosti Bugarske da se integrira u gospodarstvo Europske unije

Gospodarski rast BugarskeMalo i srednje poduzetnitvo danas je jedno od gla-vnih pokreta~a bugarskog gospodarstva Zapoljava 23 ukupno zaposlenog stanovnitva Malo i srednje poduzetnitvo je i u~inkovitije od velikih poduzea to

pokazuje i stopa povrata od 25 odnosno 20 u od-nosu na velika poduzea sa stopom povrata od 7 Najzna~ajnija poduzea u SME sektoru predstavljaju poduzea u gra|evini uslugama i turizmu Bugarska je u zadnjih desetak godina imala stalni go-spodarski rast od preko 55 posto a do 2020 godine bi on trebao biti na razini od oko 10 godinje Eko-nomski stru~njaci kao najva`niji pokreta~ rasta vide ulaganja u poljoprivredu turizam i energetski sek-tor i to izgradnju novih naftovoda i plinovoda Zbog zna~ajnog prometnog polo`aja obnova prometnih pra-vaca tako|er je jedan od preduvjeta za uspjeniji go-spodarski rast

Poslovanje u BugarskojNajpopularniji su pravni oblici u Bugarskoj dioni~ko drutvo(AD) i drutvo s ograni~enom odgovornosti (OOD) ndash bilo da je rije~ o domaim ili inozemnim po-duzetnicima Pojedinci tako|er mogu osnovati oba tipa drutva koja se u slu~aju jednog vlasnika zovu EAD i EOD Ona se promatraju kao lokalni pravni oblici i podlije`u lokalnim zakonima Ovi su pravni oblici ~esto koriteni me|u strancima kako bi imali pravo kupnje zemljita u Bugarskoj

Strancima koji se odlu~e za osnivanje poduzea u Bu-garskoj savjetuje se anga`iranje pravnika koji je upoz-nat s lokalnim zakonima kako bi jednostavno proveo sve aktivnosti potrebne za neometano funkcioniranje poduzea Poduzee postaje aktivno nakon to je obja-vljena u dr`avnom glasniku ndash u pravilu nakon 2-3 tje-dna nakon podnoenja prijave

Bugarska poduzea od 2005 godine plaaju porez na dobit od 15 dok je na snazi porez na dodanu vrije-dnost od 20

Bugarska i HrvatskaPrema podatcima HGK gospodarska suradnja Bugar-ske i Hrvatske ima prostora za poboljanje Naime

Piše Danka Marinkovi

OP]I PODACI O BUGARSKOJ

Glavni grad SofijaSlu`beni jezik bugarskiStanovnitvo milijuna Povrina 11010 kmsup2Gustoa 0 stanovnika kmsup2BDP 10 milijarda USD (200) po stanovniku 1000 USDValuta lev (100 stotinki)Stopa inflacije (200)BDP po sektorima poljoprivreda (1) industrija (21) usluge ()Glavne industrije prehrambena industrija energetika strojarstvo metalurka industrijaGlavni vanjskotrgovinski partneri Njema~ka 1 Rusija Italija Turska Gr~ka Francuska (200)

ZanimljivostiEU i Bugarska ndash razlika u plaamaUlaskom u EU Bugarskoj se otvorilo veliko tr`ite rada No zbog neujedna~enosti bugarskih plaa s onima iz EU dio visokoobra-zovane radne snage osobito lije~nika odlu~io je napustiti Bugarsku Imajui na umu da je prosje~na plaa bugarskog lije~nika po~etnika 164 EUR te usporedbom s prosje~nim plaama u Hrvatskoj i EU vidljiv je raskorak Prosje~ne plae u Bugarskoj kreu se od 150 EUR (75 EUR je minimalna plaa) do 2000 EUR koliko zara|uju pojedini direktori

Korisni linkoviBugarska trgovinska i industrijska komora wwwbccibg Bugarska agencija za strana ulaganja httpwwwinvestbggovernmentbg

Državna agencija za carine httpwwwcustomsgovernmentbg

Ope informacije httpwwwbulgariacom

Informacije o ulaganjima httpwwwinvestbulga-riacom

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

tijekom 2005 godine hrvatska su poduzea izvezla u Bugarsku tek 392 mil USD a uvezla su proizvode u vrijednost 1621 mil USD Potpisani Ugovor o po-ticanju i uzajamnoj zatiti ulaganja i Ugovor o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja te struktura naeg izvoza u kojoj glavna mjesta zauzimaju naftni plinovi naftna ulja elektrotransformatori polimeri stirena i cigarete koji u ukupnom uvozu Bugarske (138 mlrd USD 2005) ~ine neznatan dio pokazuju na nedovolj-nu iskoritenost mogunosti izvoza koje pru`a nova ~lanica EU

Zaklju~noBugarska je dr`ava koja je u nedavnoj prolosti prola put od propadanja veza s glavnim izvoznim tr`itima makroekonomske nestabilnosti obilje`ene kolapsom valute do uspjene provedbe privatizacije stvaranja stabilnog makroekonomskog okru`enja i naposlijetku ulaska u Europsku uniju Iako je pred Bugarskom duga~ak put pribli`avanja gospodarskoj razini EU (prema nekim pokazateljima postat e ~lanica Eu-rozone do 2012 godine) pozitivnim gospodarskim rastom u posljednjih 10-ak godina i predvi|anjima o jo uspjenijem rastu u sljedeem razdoblju Bugarska hrabro kro~i prema standardu bogatih EU dr`ava

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Važne adrese

Va`ne informacije za posjetitelje Bugarske

bull Kad Bugari mi~u glavom gore-dolje misle NE a kad je pomi~u lijevo-desno misle DA

bull Nije uobi~ajeno plaanje kreditnim kartica-ma stoga ponesite dovoljno gotovine

bull Korupcija i dalje predstavlja zna~ajan pro-blem u Bugarskoj

bull Novac mijenjajte samo u ovlatenim mjenja~nicama s vidljivo iskazanim te~ajem Prevara pri promjeni valuta ~est je problem u Bugarskoj

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bugarskoj

Veliko Trnovo 32 1504 Sofia Veleposlanik Darko Javorskitel 00-2--2-2 fax 00-2--1-e-mailcroembsofiahellipmvphr

Generalni Konzulat Republike Bugarske u RH

Gornje Prekri`je 210 000 ZagrebVeleposlanik Victor Valkovtel + 1 0fax+ 1 1 02

ured za trgovinsko-gospodarske odnosepri Veleposlanstvu Republike BugarskeZelengaj 10000 Zagreb Voditelj Ureda Krum Trajkovtel fax 2 e-mail bulgtradehelliphihtnethr

1 1

Bugarska je u zadnjih desetak godina imala

stalni gospodarski rast od preko 55 posto a

do 2020 godine bi on trebao biti na razini od

oko 10 godinje

1

Jabuka je vona vrsta koja je u usporedbi s uzgojem ostalog kontinentalnog voa najzastupljenija u Repu-blici Hrvatskoj Jabuka koju danas jedemo bdquopripitom-ljenaldquo je i dobivena selekcijom umjetnim kri`anjem i hibridizacijom divljih jabuka Po~etci pitomih jabuka kreu od starih Grka i time zapo~inje njezino irenje po Mediteranu Rimsko je Carstvo poznavalo 36 vrsta jabuka a Rimljani su prvi osmislili koncept skladita kako bi u plodovima ovoga voa mogli u`ivati tijekom cijele godine Jabuka se zatim irila prema zapadnoj Eu-ropi a zemlja koja ju je najbolje prihvatila je Francu-ska Francuska je i najvei svjetski proizvo|a~ jabuka Hrvati su jabuku nali na ovim podru~jima te je ona uz ljivu bila najrasprostranjenije voe krajeva U 19 stoljeu po~inje uvo|enje programa voarstva u naro-dne kole i gospodarska narodna u~ilita u Kri`evcima te u poljoprivredne kole u Po`egi

Jabuka je voe bogato prehrambenim vlaknima i vi-taminom C Mo`e se koristiti do godinu dana nakon berbe Antioksidativna vrijednost 100 g jabuke odgo-vora u~inku 1500 mg vitamina C Sadr`ava pektin koji smanjuje osjeaj gladi i pogodna je za dijabeti~are

Proizvodi od jabukaProizvodi dobiveni preradom jabuka osim dobro poz-natih sokova marmelada kompota i `elea uklju~uju i

Jabukova~u (znanu i kao cider) koja je fermentirani sok jabuke i jedno od najstarijih pia na svijetu Bogata je antioksidansima usporava starenje stanica i pojavu tumoraKalvados je pie koje nastaje iz jabukova~e viestrukom destilacijom te je neto izme|u jakog vina i vinjaka

Jabu~ni se ocat proizvodi od jabuka u procesu fer-mentacije bez dodavanja bilo kakvih umjetnih sa-stojaka Ja~a otpornost organizma smanjuje kolesterol i pospjeuje metabolizam

^ips od jabuke zdrava je alternativa klasi~nog ~ipsa od krumpira Radi se o suenim komadiima jabuka koji se odnedavno mogu nai na policama hrvatskih trgovina

Financiranje U Republici Hrvatskoj godinje se proizvede 73700 tona jabuka s 5470776 rodnih stabala uz prosje~ni prirod od 135 kg po stablu Na podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije jabuka se tradicionalno uzgaja i godinje se proizvede 6700 tona Rodnih je stabala na podru~ju upanije 599248 a prosje~ni je prirod neto slabiji od priroda za dr`avu kao cjelinu i iznosi 112 kg po stablu

Osje~ko-baranjska `upanija prepoznala je va`nost po-dizanja trajnih nasada vonjaka prije ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju te svojim sufinanciranjem poma`e uspjeniji razvoj voarstva na ovim krajevima Tijekom protekle tri godine upanija je financirala 300 hektara povrina pod jabukama a namjerava financira-ti podizanje jo 200 hektara nasada

upanija je iz prora~una realizirala ili je u tijeku rea-lizacija projekta sufinanciranja nabave vonih sadni-ca za unaprje|enje voarske proizvodnje na podru~ju upanije i to na sljedei na~in bull Iznos sredstava za sufinanciranje podizanja novih

nasada vonjaka utvr|uje se u visini od 25 od odre|ene cijene vone sadnice

bull Najvii iznos odobrenih sredstava za sufinanciranje

vonih sadnica po jednom poljoprivrednom gospo-darstvu mo`e iznositi za zasa|ene povrine od 05 ha do 500 ha ndash 12000 kn od 501 ha do 1000 ha ndash 15000 kn od 1001 ha do 2000 ha ndash 20000 kn i vee od 2000 ha ndash 30000 kn

bull U 2006 godini osigurana su sredstva u iznosu 1500000 kuna

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) odobra-va kredite u okviru Operativnih programa podizanja trajnih nasada Ministarstva poljoprivrede umarstva i vodnoga gospodarstva Podnositelji zahtjeva za kre-dit mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva trgova~ka drutva poljoprivredne zadruge i obrtnici koji e kreditnim sredstvima podii novi ili obnoviti postojei nasad Rok otplate kredita je do 12 godina uz po~ek do 3 godine i kamatnu stopu za krajnjeg kori-snika od 4

U okviru Programa do 31 srpnja 2006 godine u HBOR-u je zaprimljeno 189 kreditnih zahtjeva u ukupnom iznosu 77020000 kuna S podru~ja Osje~ko-baranjske `upanije zaprimljeno je 38 kreditnih zahtje-va u iznosu 8564912 kuna Od tih 38 zahtjeva 3 su zahtjeva u obradi 11 ih je odbijeno a 4 dokumentacije su vraene

Ukupno su odobrena 102 kredita u iznosu od 34850000 kuna a s podru~ja upanije odobreno je 20 zahtjeva za kredit u iznosu od 4960000 kuna

Isplativost proizvodnjeGodinja proizvodnja jabuka u Republici Hrvatskoj zadovoljava oko 50 domaih potreba Republika Hrvatska godinje uveze voa u vrijednosti od oko 110 milijuna eura a mogla bi izvoziti voa u vrijednosti 400 milijuna eura

Problem s hrvatskom proizvodnjom jabuka jest nemogunost pravilnog skladitenja ovoga voa Upra-vo zato ulaganja u hladnja~e postaju neophodna kako bi se urod jabuka mogao sa~uvati tijekom cijele godine a ne samo kratko vijeme nakon berbe kada je cijena najni`a Ova tehnologija omoguuje da se jabuke ubi-ru kada su zrele i da godinu dana ne gube na kvaliteti Ministarstvo poljoprivrede za gradnju ovih hladnja~a bespovratno daje do 25 vrijednosti investicije (mak-simalno 25 milijuna kuna) Izgradnjom hladnja~a u Hrvatsku je u 2006 godini uvezeno dva i pol puta manje jabuka nego godinu dana ranije

Jabuke su vrsta za koju je specifi~no da od nasada do punog roda pro|e najmanje tri godine Pod pretpo-stavkom da je prosje~an prinos oko 37 kilograma po hektaru odnosno 13 kilograma po stablu planirani bi po~etak berbe trebala biti druga godina u kojoj bi pri-rod bio 15-2 kg po stablu u treoj 4-5 kg po stablu a

u ~etvrtoj 8-15 kg po stablu ovisno o sorti Optimalna je veli~ina vonjaka 30 hektara Profit se dakle mo`e o~ekivati u treoj odnosno ~etvrtoj godini od podi-zanja nasada

Budunost hrvatskog voarstva le`i u udru`ivanju odnosno povezivanju proizvo|a~a s distributerima i kupcima Upravo je u tom pravcu Osje~ko-baranjska `upanija vidjela budunost uzgoja jabuka na svom podru~ju Krajem 2006 godine potpisan je ugovor izme|u upanije i Grada Osijeka o osnivanju ULO hladnja~e doo

bdquoSlavonska jabukaldquo Osje~ko-baranjska `upanija pokrenula je projekt osni-vanja clustera (udru`ivanje proizvo|a~a jabuka) kako bi stvorila marku bdquoSlavonska jabukaldquo Projekt je vrije-dan 122 milijuna kuna i najveim se dijelom (107 mi-ljuna kuna) namjerava isfinancirati iz pretpristupnih programa Europske unije iz progama CARDS Kako je ranije napomenuto upanija je financirala 300 hektara novih povrina pod jabukama te se o~ekuje da e one tijekom idue tri godine roditi oko pet vagona jabuka po hektaru Jabuke se na tr`ite namjeravaju plasirati putem spomenutog clustera najvjerojatnije do 2009 godine

Cluster e povezati proizvo|a~e s distributerima i kupci-ma te omoguiti svojevrsnu standardizaciju proizvodnje jabuka i stvaranje prepoznatljivog brenda

Proizvodnja jabukaNa podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije jabuka se tradicionalno uzgaja i godinje se proizvede 6700 tona

Poduzetništvo u poljoprivredi Poduzetništvo u poljoprivredi

Pie Dubravka Pekanov

Neki od bitnijih sastojaka 100 g sirove jabuke

voda (g)

vitamin A (IU)

vitamin C (mg) 0

vitamin B1 (mg) 001

vitamin B2 (mg) 001

vitamin B (mg) 00

kalcij (mg) 2

natrij (mg) 02

kalij (mg) 111

`eljezo (mg) 011

Magnezij (mg)

kcal 586

Korisni linkovi

wwwhzpsshrHrvatski zavod za poljo-privrednu savjetodavnu slu`bu

wwwseljacihrPrvi hrvatski poljoprivred-ni portal

wwwprivredni-vjesnikhrWeb stranica hrvatskog poslovno-financijskog tjednika

wwwmpshrMinistarstvo poljoprivre-de umarstva i vodnoga gospodarstva

wwwobzhrOsje~ko-baranjska `upa-nija

wwwhgkhrHrvatska gospodarska komora

Tijekom protekle tri godine upanija je

financirala 300 hektara povrina pod jabukama a namjerava financirati podizanje jo 200 hek-

tara nasada

wwwmirakulhr 1

NekretnineZbog sve viih cijena stanova i golemih profita investitora stanogradnja je u Hrvatskoj ve du`e vrijeme najpopularniji business Procjenjuje se da je povrat ulo`enog kapitala enorman i kree se od 30 pa ~ak do 100 posto Figurativno ako investitora ~etvorni metar stana kota oko 1000 eura on e ga prodavati po najmanje 1300 eura ili vie

Priredila Marijana Bonjak

Za veinu gra|ana ionako nedosti`an omjer veli~ine i cijene stana dodatno napuhuju i banke odobravajui kredite istim tempom kako bi zadr`ale jednak omjer potra`nje i cijene Ako osoba kupuje novi stan od 60 m2 po cijeni od 1500 euram2 banci e uz kamatnu stopu izme|u 5 i 6 posto godinje i nakon 30 godi-na otplate kredita vratiti vie nego dvostruko Dak-le nakon to kupca ldquoodererdquo investitor za novih ga stotinjak tisua eura ldquoodererdquo i banka Kupoprodajnoj cijeni svakako treba dodati i iznos provizije agenciji od 2 do 3 vrijednosti kupljene nekretnine provizije banci procjenitelju javnom bilje`niku te razne druge naknade

Mamac za investitore Kroni~ni nedostatak stambenih kvadrata postao je tijekom posljednje dvije-tri godine sve privla~niji mamac za veliki broj potencijalnih investitora u sta-nogradnju sve ~ee i onih koji su svoju prethodnu poslovnu karijeru razvijali u segmentima potpuno ne-srodnim graditeljstvu Sigurna i dobra zarada u stano-gradnju privukla je mnoga poznata imena iz politike javnog `ivota ali i lokalne poduzetnike

Iako nitko me|u gra|evinarima izravno ne `eli govori-ti o konkretnoj zaradi koju ostvaruju javna je tajna da po svakom prodanom kvadratu njima ostaje najmanje 300 a navodno je prosjek ~ak 500 eura Najte`i je na-ravno prvi korak gradnja prvog objekta budui da investitor paralelno treba priskrbiti novac i stei po-vjerenje potencijalnih kupaca

Uspije li tr`ite dalje samo radi najbolju promid`bu pa takvi investitori nove objekte naj~ee prodaju i prije nego iskopaju temelje

Kroni~ni nedostatak stambenih kvadrata postao je tijekom po-sljednje dvije-tri godine sve privla~niji mamac za veliki broj poten-cijalnih investitora u stanogradnju

1

Urbane vile sa 6-8 stanova posebno dobro kotiraju i cijeli niz manjih gra|evnih tvrtaka nadmee se u potrazi za takvim interpolacijama Kako tr`ite ve svjedo~i o zasienosti poslovnim sadr`ajima koji se sve te`e prodaju vlada prava jagma za otkrivanjem takvih stambenih zona u irem gradskom prostoru

Cijena stanogradnje ovisi o ulaznim trokovima a bit-na je stavka cijena gra|evinskog zemljita koje je sve skuplje I sve je manje dostupna na najtra`enijim lo-kacijama i u povrinama koje osiguravaju kvalitetnu gradnju

Me|utim korupcija i siva ekonomija pridonose mogunosti nepotene zarade ~ime je oteen kupac jer kupuje nekvalitetno dr`ava jer je zakinuta za po-rez te svi poteni investitori i renomirane gra|evinske tvrtke koje se susreu s problemom nelojalne konku-rencije i naruenog ugleda struke

Stambeni krediti i cijene kvadrataVrijednost odobrenih stambenih kredita premaila je 35 milijarda kuna a njihov udio u ukupnoj zadu`enosti gra|ana porastao je s 30 posto koliko je iznosio 2002 godine na gotovo 40 posto krajem 2006

Zahvaljujui nesmanjenoj potra`nji za stambenim kvadratima i spektakularnom rastu stambenih kre-dita u protekloj je godini dolo do pravog procvata stanogradnje ali i do daljnjeg rasta cijena stambenog prostora Banke su do maksimuma iskoristile kreditne potencijale proirivanjem ponude i omoguavanjem vee dostupnosti stambenih kredita Klju~ni kredit-ni uvjeti (kamatne stope instrumenti osiguranja) u posljednjih godinu dana nisu se zna~ajnije mijenja-li unato~ najavama HNB-a i ozloglaenom registru du`nika Veina banaka ponudu kredita prilagodila je

ciljnim skupinama i kreditima za gra|ane sa slabijom kreditnom sposobnou U svoju su ponudu stambene kredite uvrstile i mnoge manje banke to je povealo njihovu dostupnost

Me|utim kako vea dostupnost kredita poticajno dje-luje na rast cijena nekretnina za mnoge Hrvate stam-beno pitanje jo uvijek ostaje nerjeivi problem Prema procjeni analiti~ara samo u posljednje tri godine cijene nekretnina porasle su 36 posto dok su se u periodu od 1997 do 2003 godine ukupno poveale za 14 posto (Podaci DZS-a)

Prema podatcima Hrvatske narodne banke u zadnje tri godine cijene stana narasle su gotovo 40 posto pa ako je rata za stan prije tri godine iznosila 350 eura sada iznosi oko 500 eura a plae gotovo da stoje Banke su ve duboko ldquozaglibilerdquo putem hipoteka pa je njima za-dnjima u interesu da cijene nekretnina padnu Stoga poti~u novu spiralu zadu`enosti i sve nerealnije cijene koje prijete slomom tr`ita

Sociolozi pak upozoravaju kako ima novca za cesto-gradnju mostogradnju za megalomanske stadione pa ~ak i velike projekte u drugim dr`avama no isto-vremeno stotine tisua mladih ljudi nemaju krov nad glavom ~ija bi cijena bilo da se otplauje kreditom ili se za njega plaa najamnina ila ukorak s mizernom plaom

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u ~ijem se Ustavu ne spominje pravo na stan i du`nost dr`ave koja mora pomoi gra|anima da do tog stana do|u Slovenija to ima Ma|arska presudu Ustavnog suda o tome u Francuskoj je pak pravo na stan izjedna~eno s pravom na obrazovanje i pravom na egzistenciju Svje-doci smo niza bdquo fantasti~nih modela stanogradnjeldquo kod nas nazvanih po ministrima od kojih ni jedan nije urodio plodom Hrvatska zapravo nema strategiju sta-nogradnje osim deklarativno

Razli~iti stavovi stru~njaka o predvi|anju buduih trendovaU nedavnom intervju u Novom listu predsjednik Udru`enja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubra-vko Ranilovi izjavio je da je na potezu ldquodruga gene-racijardquo kupaca koja se te`e odlu~uje na kupnju stana i vie va`e izme|u cijene i kvalitete stana Posljedica je da cijene nekretnina na nekim lokacijama stagniraju ili su ~ak u padu jer su precijenjene Odstupanje izme|u

tra`ene i realizirane cijene iznosi ~ak 18 posto to go-vori da se u startu postavi cijena koja je nerealna

Naselja se grade bez plana preizgra|ene zone su bez osnovne infrastrukture neadekvatnim okoliem i bez prateih sadr`aja S druge strane potra`nja za kvali-tetnim nekretninama je i dalje vea od ponude pa bi u kona~nici cijene ipak trebale rasti

U istom intervjuu glavni ekonomist Zagreba~ke banke arko Miljenovi prognozira da e cijene nekretnina i dalje rasti ali ne po stopama od 10 do 15 posto kao lani ve neto sporije- Jo uvijek imamo zna~ajan debalans izme|u ponude i potra`nje a procjena je da samo u Zagrebu nedostaje oko 30000 novih stanova Poveanje plate`ne moi i dostupnost stambenih kredita uz kamatne stope koje ne bi trebale rasti sve e to jo poveavati potra`nju i podizati cijene stanova

U godinu i pol dana cijene gra|evinskog zemljita u Istri su se utrostru~ile u Dalmaciji stagniraju a u Sla-voniji nikog ne zanimaju

Zemljita u Istri je sve manje osobito onih veih pri-godnih za gradnju apartmanskih naselja za koje su investitori najvie zanimaju pa cijene i dalje rastu

U Dalmaciji cijene stagniraju i nisu se mijenjale od prologa ljeta premda slobodnog zemljita za gradnju u veim gradovima prakti~no vie i nema Investito-ri se polako sele u prigradska i manja naselja gdje su cijene ni`e uz iznimku grada Dubrovnika s okolicom gdje je prakti~no nemogue kupiti bilo to pogodno za gradnju Na snagu stupaju novi GUP-ovi no kako se planovi nisu donijeli na ni`im razinama nije do kraja definirano u kojim zonama e gradnja biti doputena pa investitori ne `ele preuzimati preveliki financijski rizik obzirom na visoku cijenu zemljita

Zbog visokih cijena zemljita i cijene nekretnina na Jadranu postale su previsokim to je za posljedicu imalo smanjenje prodaje Prema podatcima agencija za promet nekretninama iz Dalmacije stranci ove godine doslovno zaobilaze Hrvatsku i vie se zanimanju za nekretnine u Albaniji Gr~koj Bugarskoj i Crnoj Gori koja polako ali sigurno dosti`u hrvatske cijene

Do odre|ene korekcije cijena stanova dolo je i u Za-grebu osobito u podsljemenskoj zoni i Gra~anima koji su svojevremeno bili najpopularniji izbor za kupnju zbog relativno mirnog stanovanja i pogleda na grad sa Sljemena Investitori su jo nedavno nekretninu u cjelosti prodavali prije nego li su i planovi za gradnju bili definirani Cijene gra|evinskog zemljita i dalje su

Cijene stambenih kvadrata u kunama

Godina Hrvatska ZagrebOstale

`upanije

I - XII 2002 2

I - VI 200 22 1020 11

Izvor DZS

Tema broja

20

Tema broja

wwwmirakulhr 21

Klju~ni kreditni uvje-ti (kamatne stope

instrumenti osiguranja) u posljednjih godinu

dana nisu se zna~ajnije mijenjali unato~

najavama HNB-a i ozloglaenom registru

du`nika

Naselja se grade bez plana preizgra|ene zone su bez osnovne infrastrukture nea-dekvatnim okoliem i bez prateih sadr`aja

ipak najvie u Zagrebu osobito zonama bli`e centru i Trenjevci

Zbog autoceste Zagreb -Split i Zagreb - Rijeka cijene nekretnina u podru~ju Gorskog kotara i Like tako|er bilje`e rast dok cijene nekretnina u Slavoniji stagni-raju a interes za rubne dijelove gradova i prigradska naselja prakti~no i ne postoji

Pad prodaje kua Kakva je situacija u Osijeku i Slavoniji openito doz-nali smo od Dalibora Lukende vlasnika agencije Gol-dal nekretnine On prvenstveno upozorava na izmjenu Pravilnika o uporabnim dozvolama koji bi dodatno mo-gli zagor~ati `ivot neopreznim kupcima Zbog izmjene navedenog Pravilnika dolo je do zna~ajnog smanjenja broja prodanih kua u gradu Osijeku Objekte bez upo-rabne dozvole bit e iznimno teko gotovo nemogue legalizirati ~ak i u slu~ajevima kad se kupuju gotovi-nom Tr`ite se ne educira veina agenata iz agencija tako|er u evidentnoj namjeri da se loptica prebaci na neku drugu instancu

Tako|er naglaava Lukenda cijene su nekretnina po oglasima znatno vee od realiziranih ~ime se stvara privid o trendu rasta cijena Osobito je to slu~aj kod novih objekata

To~no je naime da vrijeme nekvalitetnih objekata pro-lazi i kupci sve vie tra`e kvalitetno gra|ene i ure|ene objekte s popratnim sadr`ajima poput blizine vrtia i kola a rijeena infrastruktura se podrazumijeva Cije-ne kvalitetnih objekata na odre|enim mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekretnina sta-gnirati a u dogledno vrijeme cijene bi im trebale i opa-dati I dok su cijene stanova u strarim zgradama daleko iznad realnih a kupci takve objekte zbog potrebnih sredstava za adaptaciju izbjegavaju potra`nja za rural-nim i prigradskim podru~jima prakti~no ne postoji

Agencija za promet nekretninama Goldal nekretnine iz Osijeka osim to od samih svojih po~etaka od konku-rencije odska~e kvalitetnim marketinkim pristupom pohvaliti se mo`e i kvalitetom usluge te uvo|enjem novih pristupa komunikacije s klijentima i zatite njihovih ulaganja bdquoTr`itu usluga posredovanja u prometu nekretninama planiramo ponuditi dva nova modela kako bi osigurali br`u i sigurniju realizaciju kupoprodajnog posla naim kupcima i gra|evinskim tvrtkama koje investiraju u gradnju i prodaju stanova na tr`itu Pred realizacijom smo Ugovora o poslovnoj suradnji s pouzdanom osiguravateljskom kuomte emo svakom svom kupcu pokloniti besplatnu policu osiguranja imovine ili nezgode - po izboru Svojim emo klijentima rijeavati i sva druga potrebna osigu-

22

Tema broja

Cijene kvalitetnih objekata na odre|enim

mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekret-

nina stagnirati a u dogledno vrijeme cijene

bi im trebale i opadati

ranja koje zahtjeva banka kao jedan od instrumenata osiguranja stambenog kredita

U pregovorima smo tako|er i s nekim od vodeih banaka o zastupanju u prodaji njihovih nekretnina i nekretnina koje grade gra|evinske tvrtke novcem koji financiraju same banke Ovim uslugama osigurati emo veu sigurnost naim klijentima i puno veu po-nudu kvalitetnih nekretnina na jednom mjestuldquo isti~e Dalibor Lukenda

Situacija u regiji i EUPoljska je u prvom tromjese~ju 2007 godine zauzela vodee mjesto na ljestvici najpopularnijih odredita za ulaganja u nekretnine pokazalo je istra`ivanje spe-cijalizirane savjetodavne tvrtke Assetz Poljsko tr`ite nekretnina zabilje`ilo je u prvom tromjese~ju viso-ku stopu prirasta na ulaganja ~ak 165 posto Cijene nekretnina u Varavi i dalje su me|u najni`ima u Eu-ropi a uvo|enje va`nih industrija u grad privla~i sve mla|u i imuniju populaciju

Njema~ka je u protekla tri mjeseca zabilje`ila najni`e prinose uz naznaku da bi se ovo tr`ite zbog liberaliza-cije industrije i rasta poduzetni~ke klime moglo uskoro po~eti oporavljati Bugarska i Francuska tako|er su iz-nimno dobro rangirane u kategoriji visine prinosa na ulaganja u nekretnine bilje`ei u prvom tromjese~ju stope prinosa od 50-ak odnosno 60-ak posto

Nakon zna~ajnog pada cijena nekretnina u [panjolskoj i smanjenja interesa investitora za ulaganje situacija na ovom tr`itu krajnje je zabrinjavajua ponajprije zbog visoke izlo`enosti banaka koje su u razdoblju od 1998 do kraja 2006 godine udeseterostru~ile kreditne plasmane gra|evinskom sektoru

Gotovo svi vodi~i za investiranje i financijski savjetnici ove godine kao preporuku za najisplativija ulaganja u Europi preporu~uju rumunjsko tr`ite nekretnina Prema podatcima novina Ziarul Financiar cijene sta-nova u Bukuretu porasle su 6 u odnosu na po~etak godine i prosje~no iznose 1375 eura za ~etvorni metar Cijene nekretnine bilje`e zna~ajan rast to je potaknu-lo strane i domae investitore na nastavak intenziv-ne gradnje stanova i kua kao i na gradnju obiteljskih kua u predgra|ima velikih gradova Prognoze govore o ~etverostrukom rastu cijena u sljedeih deset godi-na Sli~no predvi|anje odnosi se i na Portugal kao i balti~ke zemljeVisoko na ljestvicama isplativosti ula-ganja nalaze se i [vedska i Belgija

Istra`ivanje Global Property Guide-aNajskuplja lokacija u Europi za kupnju stana je Mona-co (24900 EUR7m2) a u stopu ga slijedi strogi centar Londona stoji u izvjeu Global Property Guidea Za-nimljiva je ~injenica da su cijene u balti~kim dr`avama porasle na razinu metropola kao to su Kopenhagen Berlin Muumlnchen Stockholm Be~ i Frankfurt U Lon-donu se luksuzno opremljen stan od 120 kvadra-ta mo`e kupiti po cijeni od 1742656 eura odnosno 14522 eura po ~etvornome metru Razlika me|u cije-nama stanova u razli~itim dijelovima Londona nije za-nemariva pa se tako za vrhunsku lokaciju i ekskluziv-nu opremu plaa premija

Istra`ivanje je pokazalo da su Pariz i Amsterdam od-mah iza Londona Tako je cijena luksuznog stana u

2

Tema broja

2

ovim metropolama 6667 eura po kvadratu Moskva je esti najskuplji grad u Europi kad su u pitanju stambe-ni kvadrati unato~ visokom riziku povrata ulaganja u ovu metropolu

Prema cijenama nekretnina Zagreb je u drutvu me-tropola Rumunjske ^eke Estonije te Cipra i Belgije S prosje~nom cijenom od 2215 eura po kvadratu Za-greb je neto malo skuplji od Bruxellesa u kojem je prosje~na cijena kvadrata 2150 eura

Najamnine stagnirajuIstra`ivanja pokazuju da vlada opadajui trend prino-sa od renti jer rente ne dr`e korak s cijenama stanova nigdje u Europi Tako zemlje isto~ne Europe u kojima je rizik vei imaju i najvee stope povrata koje prelaze 10 posto

U Amsterdamu Parizu Muumlnchenu i Bruxellesu visoke su stope povrataali to su gradovi u kojima je oporezi-vanje prihoda od nekretnina visoko Nigdje u Europi najamnine ne rastu jednako brzo kao cijene nekretni-na a stopa povrata je 4 ili manja to je razlog za zabrinutost

Investicijski fondovi za nekretnine - REIT (Real Estate Investment Trusts) fondoviU Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih gra|evinskih objekata na najtra`enijim lokacijama a ni demografska situacija nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

U posljednje vrijeme sve se ~ee spominju fondovi za nekretnine kao dobro i preporu~ljivo ulaganje Nagli interes za domaim nekretninama osim to je direkt-no uzrokovao gra|evinski boom oja~ao je i financijski sektor te kroz poja~anu kreditnu potra`nju doveo do rekordnih rezultata Poput ulaganja u vrijednosne pa-pire i ova vrsta ulaganja sigurna je i donosi prihod sve do trenutka dok ne do|e do poremeaja na tr`itu i cijene nezadr`ivo po~nu opadati Svjetski analiti~ari ukazuju na posljedice ovakvog razvoja cijena nekretni-na koji se kao boom prvo javio u SAD ^ak minimalna odstupanja statisti~kih podataka od prognoza znaju prouzro~iti nagli porast ili pad cijena dionica pa i ove vrste dionica diljem svijeta

2

Tema broja

U Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih

gra|evinskih objeka-ta na najtra`enijim

lokacijama a ni demografska situacija

nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem

kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina

Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je

zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

Obzirom na kontinuiranu stupu rasta u Americi ri-zik naglog pada cijena nekretnina sasvim je razum-ljiv Ameri~ka potronja veinom se financira kredi-tima banaka i rast cijena kredita ne samo to utje~e na potronju ve bankama signalizira vei rizik od neotplaivanja kreditnih zajmova U slu~aju pada cije-na nekretnina osiguranja kredita vie ne bi bila do-voljna da pokriju novonastali rizik Posljedica toga bio bi nagli pad odobrenih kredita pad potronje rast in-flacije i mogua globalna recesija Iako je broj prodanih kua u 2006 godini u usporedbi s 2005 pao za 6 do 7 u SAD-u realizirane kupoprodajne cijene u apso-lutnom iznosu zadr`ale su postojei dolarski obujam

Investitori u potrazi za novim ansama i u nastojanju da smanje rizik pronalaze nova tr`ita Sve ~ee mo`emo primjetiti prisutnost REIT fondova (Real Estate Investment Trusts) i u zemljama u kojima ova forma ulaganja zakonom jo nije dozvoljena ili zako-nom nije regulirana Prvi REIT fondovi odnedavno se pojavljuju na tr`itu Velike Britanije a EampG Dimax njema~ki Benchmark indeks za vrijednosnice drutva nekretnina s ukupnom tr`inom kapitalizacijom od 12 milijardi eura raste oko 30 godinje

Kriti~ari smatraju da je kreiranje REIT fondova vie rezultat potrebe osnivatelja fondova da disperziraju dio rizika na ulaga~e O~ekuje se da e u buduem razdoblju sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju prepustiti tr`itu Rizik za ulaga~e u ovakve fondove je u situaciji kad dolazi do izra`enih oscilatornih kretanja i naglog pada cijena nekretnina koji tada snose rizik gubitka iz-nimno velikih iznosa ili ~ak cijelog ulo`enog kapitala dok rizik za osniva~ku tvrtku prakti~no ne postoji

Prednost ulaganja u REIT fondove je u njihovoj stal-noj likvidnosti Dok u slu~aju naglog povla~enja kapi-tala iz otvorenih investicijskih fondova mo`e doi i do zatvaranja fonda ulaga~i u REIT fondove uvijek mogu prodati svoje udjele odnosno nekretnine u vlasnitvu REIT fondova na burzi po trenutnoj tr`inoj cijeni

Ova vrsta fondova je u pravilu iznimno transparent-na redovno izvjetava javnost i ulaga~e o tr`inim kretanjima i vrijednosti njihovih uloga i naj~ee ima porezne povlastice

Krizna situacija u podru~ju ove vrste fondova doga|a se trenutno u [panjolskoj Dionice nekretninskih kom-panija su u [panjolskoj rasle na krilima visokih cijena panjolskih nekretnina kojima je vrijednost podizala visoka potra`nja agresivnog stranog kapitala i velikog broja doseljenika Cijene stanova su u [panjolskoj u razdoblju od 1999 do 2005 godine rasle po prosje~noj godinjoj stopi od 15 posto nakon ~ega je rast po~eo lagano posustajati Dionice Grupo Inmocarala (-14 posto) i Montebalita (-20 posto) predvodile su pad tr`inih vrijednosti developera stambenih i poslovnih prostora a jednostavnom tr`inom logikom su za so-bom u slobodni pad povukle i bankarske dionice Zbog zabrinutosti ulaga~a od rasta broja i vrijednosti ne-naplativih hipotekarnih kredita najvie su pale cijene dionica Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (-25 posto) druge najvee panjolske banke i Banco Sabadell (-37 posto)

Tijekom prole godine u Hrvatskoj se pojavila tvrtka Terra Firma sa svojim portfeljom a krajem srpnja 2006 na ZSE uvrten je Jadran Kapital u cilju prven-stvenog privla~enja kapitala stranih ulaga~a Ovisno o interesu investitora i eventualnom rastu indexa ovakvih drutava ulaganje u nekretnine u Hrvatskoj mo`da dobije neku sasvim drugu dimenziju

Uporabna dozvola i nove odredbe zakonaU va`eem Zakonu o prostornom ure|enju i Zakonu o gradnji i njegovoj provedbi uo~ena je neprimjerenost odre|enih instrumenata u podru~ju urbanisti~kog i prostornog planiranja i gradnje Odredbe zako-na mahom su nepovezane te kao takve za posljedi-cu imaju nedostatak instrumenata za upravljanje i ure|enje gra|evinskog zemljita u naseljima

Posljedice toga bile su dugo trajanje i slo`enost postu-paka za isho|enje dozvola potrebnih za gra|enje i upo-rabu gra|evina i nedostatni stupanj pravne sigurnosti

Neke od va`nih promjena odredaba zakona su decen-traliziranje izdavanja dozvola i akata kao i poveavanje uloge i odgovornosti ovlatenih arhitekata i in`enjera u postupcima izdavanja dozvola i drugih akata potreb-nih za gra|enje i uporabu gra|evina

Predlo`enim zakonom predvi|a se i uklanjanje odredbi i akata u podru~ju prostornog ure|enja u svrhu racio-nalnijeg gospodarenja prostorom i osiguranju uvjeta za drutveni i gospodarski razvitak Hrvatske tvrdi mi-nistrica Marina Matulovi-Dropuli

U Ministarstvu navode da u skladu s odredbama novog Zakona o prostornom ure|enju i gradnji koji donosi odre|ene izmjene i po pitanju uporabnih dozvola a koji bi trebao stupiti na snagu 1 listopada 2007 godi-ne kazna za prekraj koritenja gra|evine bez izvjea nadzornog in`enjera odnosno uporabne dozvole izno-si 25000 kuna

[to e biti sa stanarima u objektima bez uporabne dozvoleOni koji `ive u zgradama koje su gra|ene mimo gra|evne dozvole bilo da imaju kat vie ili su eta`irane tako da imaju vei broj stanova morat e trokove le-galizacije snositi sami - ako na to ne uspiju prisiliti in-vestitora koji im je prodao takav objekt

Nakon 1 sije~nja sljedee godine gra|evine koje ne-maju uporabnu dozvolu izgubit e dosadanji sta-tus uporabljve gra|evine pa na njima vie nee biti mogue obavljati prijenos vlasnitvaUporabna dozvo-la je ina~e puka formalnost ukoliko se objekat gradio u skladu s izdanim dozvolama i u skladu s pravilima struke Tamo gdje se nije potovao zakon ra~un za na-platu e doi krajnjim korisnicima kupcima stanova kojima e uporabna dozvola postati uvjet za reguli-ranje vlasni~kih prava koja se`u do prodaje ili prepisi-vanja stambenog ili poslovnog objekta

Banke ve sada u na~elu odbijaju uknji`iti hipoteku na objekat bez uporabne dozvole

Do sada u vlasni~kom listu nije postojala zabilje`ba o posjedovanju uporabne dozvole a sada e postojati Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez uporabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretninama za iznajm-ljivanje nee moi dobiti dozvolu za iznajmljivanje

Uporabna dozvola iznimno je va`an instrument u zemljama EU-a i u SAD-u kojim se regulira kvaliteta gra|enja U razvijenom svijetu bez nje osiguravajua drutva ne `ele osigurati va stan ili zgradu u kojoj

2 wwwmirakulhr 2

Tema brojaTema broja

O~ekuje se da e u buduem razdoblju

sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja

prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju

prepustiti tr`itu

Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez upo-rabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretni-nama za iznajmljivanje nee moi dobiti dozvo-lu za iznajmljivanje

stanujete niti e banke dati hipotekarne kredite za sta-nove u takvom objektu

Gra|ani koji jo nisu uli u avanturu dizanja de-setljetnih stambenih kredita trebali bi posluati savjet pomonice ministrice Bla`evi-Perui - Oprezan ku-pac ne preuzima stan od investitora-prodavatelja dok za zgradu nije izdana uporabna dozvola

Ure|enje interijera i vrtova

PlaniranjePlaniranje je zapravo ono od ~ega treba po~eti svako ure|enje ili preure|enje doma ili vrta [to je sve po-trebno kako to smjestiti i rasporediti i kako e to iz-gledati u kona~nici Za najbolja rjeenja za najbolji raspored pokustva i drugih predmeta u stanu ili kui ili sadnica u vrtu po-treban je dobar plan poznavanje standardnih dimen-zija namjetaja stilova pokustva boja i materijala njihove obrade i primjene te napokon i poznavanje redoslijeda po kojem se odvijaju radovi

Mogua rjeenja stvar su osobnih preferencija i tren-dovaTreba razmisliti o oblaganju zidova polaganju podo-va smjetaja veeg i manjeg pokustva o glavnim

svjetlosnim izvorima a potom obratiti pa`nju slika-ma tepisima zavjesama svjetiljkama sobnom bilju i nizu drugih detalja koji uokviruju ure|enje prostora O unutranjem ure|enju prostora jednako kao i o ure|enju vrtova napisano je mnotvo knjiga pregrt broura razli~itih proizvo|a~a njime se bave brojni ~asopisi a jo uvijek nije sve re~eno

Arhitekti i dizajneri stalno usavravaju svoje znanje prilago|avajui ga vremenu u kojem `ivimo novim materijalima i novim saznanjima

Billy Baldwin poznati dizajner ka`e ldquoPrvo pravilo dekoriranja je da se gotovo sva pravila mogu izmije-nitirdquo

Izmislite svoja pravila ali neka budu sa stilom i poz-navanjem jer svaki je stan ogledalo ljudi koji u njemu `ive i borave i samo Vi mo`ete u svom domu ostva-riti ugo|aj koji vam najvie odgovora U tome vam ne mo`e pomoi nijedna knjiga niti ~asopis Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek nanovo slikati

0

Tema broja

Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek

nanovo slikati

Tvrtka lsquorsquoZETOVI] doorsquorsquo sa sjeditem u Osijeku postoji od 1 sije~nja 2002 godine Bavi se prodajom HOumlRMANN gara`nih i industrijskih vrata te proizvo-dnjom PVC i aluminijske stolarije Tvrtka je smjetena u vlastitom zatvorenom prostoru veem od 1600 m2 u sklopu kojeg se nalazi prodajni prostor skladite te linija za proizvodnju PVC i aluminijske stolarije Uz zatvoreni prostor nalazi se i otvoreni veli~ine gotovo 5000m2 Glavni je dobavlja~ PVC profila njema~ki proizvo|a~ Salamander a dobavlja~ visokokvalitenih okova tako|er je njema~ki proizvo|a~ GU

Tvrtka Zetovi doo ovlateni je distributer komplet-nog proizvodnog asortimana renomiranog njema~kog proizvo|a~a HOumlRMANN za podru~je Slavonije i Ba-ranje

Tvrtka HOumlRMANN europski je lider u proizvodnji gara`nih i industrijskih vrata tehnologiji pretovarne tehnike te luksuznih kunih rjeenja Unato~ relativno kratkom vremenskom periodu u kojem tvrtka posluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i do-stupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta Njihovu kvalitetu prepoznali su i vodei osje~ki i slavonski poduzetnici te se HOumlRMANN in-dustrijski i gara`ni proizvodi mogu pronai na mno-gim reprezentativnim objektima kao to su Pekarnica Kruna Autokua [kojo Autokua Perkovi Saponia

Servisni centar Automagister Naselje Retfala nova te brojni drugi objekti

Iako se proizvodni proces stolarije i danas odvija u vrlo povoljnim uvjetima na novim strojevima vlasnik i osniva~ tvrtke gospodin Zdravko Zetovi odlu~io je dodatno modernizirati tvrtkin proizvodni pogon potpuno novim i automatiziranim strojevima Ti strojevi dodatno e doprinijeti kvaliteti smanjenju cijena te smanjenju rokova isporuke

Novost u prodajnom programu je prodaja unutarnjih vrata proizvo|a~a lsquorsquoConturarsquorsquo iz Pleternice ~iji je tvrtka lsquorsquoZetovirsquorsquo doo ovlateni distributer za podru~je Sla-vonije i Baranje

Tvrtka ldquoZetovirdquo doo pru`a potpunu uslugu ugra-dnje nove stolarije izgradnju postojee obra|ivanje otvora ugradnje klupica komarnika i sl Telefon-skim putem mo`ete zatra`iti neobvezan izlazak stru~nog osoblja radi savjetovanja te izrade ponuda i predra~una

Kompletan proizvodni i prodajni program tvrtke lsquorsquoZetovi doorsquorsquo mogue je pogledati u velikom izlo`benom salonu koji se nalazi na adresi Svilajska ulica 30D u Osijeku ili ih mo`ete posjetiti na Internet adresi wwwzetovichr na kojoj mo`ete pronai dodat-ne informacije o cjelokupnom asortimanu

Pogled u bolju budunost kroz kvalitetne proizvodeZahvaljujui potpuno novim i automatiziranim strojevima tvrtka Zetovi doo je dodatno poboljšala kvalitetu izrade i smanjenje rokova izvedbe uz istovremeno snižavanje cijena

Unato~ relativno kra-tkom vremenskom pe-riodu u kojem tvrtka po-sluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i dostupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta

Oglas

wwwmirakulhr 1

FranšizaFraniza je tip poslovanja u kojem neka tvrtka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslo-vanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvarene prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit

Priredila Maja Klier

Dananji poslovni svijet prostor je neizmjernih mogunosti U stvari toliko velikih da nam je vrlo teko prepoznati onu koja bi odgovarala upravo naoj osobnosti i naem financijskom stupnju a da je ujed-no i profitabilna No ipak u moru tipova poslovanja nailazimo na franizno poslovanje Unutar njega na-lazimo raznorazne koncepte izme|u kojih se uistinu mo`e izabrati bdquoposao snovaldquo ali ga se istim takvim i stvoriti od temelja

Iako u mnogim hrvatskim tvrtkama i organiza-cijama ~esto dolazi do otputanja tehnolokog vika a franizno poslovanje uvelike poma`e u samozapoljavanju i smanjenju stope nezaposleno-sti stanovnici Hrvatske ga jo uvijek ne do`ivljavaju kao najprikladniju mogunost rjeavanja svog statu-sa U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih No bez obzira na tako malen broj njih bitno je neprestano raditi na promociji ovog tipa poslovanja jer je ono garancija lakeg prodora na hrvatsko tr`ite a posebno na strana tr`ita te jedini na~in sprje~avanja varki pri prodaji franize Za promociju franiznog po-slovanja u Hrvatskoj najvie se brinu Hrvatska udruga za franizno poslovanje koja 29 i 30 studenoga u Za-grebu ve 4 godinu za redom odr`ava Franizni forum te Izlo`bu franizne ponude poduzetni~ki centar za franizu Pro maturo u Zagrebu te Centar za franizu Poduzetni~kog centra Osijek

[to je to franizno poslovanjePrema europskoj franiznoj federaciji franizno poslo-vanje je sustav trgovanja dobrima iili uslugama iili tehnologijom koji se bazira na bliskoj i stalnoj suradnji pravno i financijski samostalnih poduzea vlasnika franize i njegovih pojedina~nih korisnika franize

gdje vlasnik jam~i svojim korisnicima pravo i posta-vlja obvezu da e voditi posao u skladu s konceptom franize Franizno poslovanje mo`e se shvatiti i kao partnerstvo izme|u tvrtke s internacionalnim aspira-cijama za svoj brand i individue ili organizacije u cilja-noj zemlji koja je bolje opremljena kulturalno i logi~ki za bdquohrvanjeldquo na vlastitom tr`itu Dakle kao koncept s velikim potencijalom irenja ndash kako na nacionalnom tako i na internacionalnom nivou

Franiza je u stvari tip poslovanja u kojem neka tvr-tka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslovanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvare-ne prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit S ili-ili smo suo~eni zbog postojanja nekoliko tipova franiza i zbog njihove razli~ite projekcije Dva najpoznatija tipa franiza su franiza poslovnog formata (business franchise format) i franiza distribucije proizvoda (product distribution franchise)

Franiza poslovnog formata je tip poslovanja u kojem franizoprimac dobiva posao po principu bdquoklju~ u rukeldquo Dakle on kupuje provjereni i uhodani poslovni koncept znanje i know-how davatelja te savjetodav-ne usluge prije i tijekom ugovorom odre|enog perio-da poslovanja Pri tome brand ne mora biti svjetski poznat ve samo na teritoriju poslovanja Primjerice franize McDonalds Body Creator ili Biovega pripa-daju toj vrsti Kod franize distribucije proizvoda pri-matelj franize kupuje renomirano ime odnosno brand za odre|eni teritorij a poslovanje se svodi na prodaju proizvoda proizvedenog od strane davatelja franize U ovoj varijanti kupac franize ne dobiva nikakva

U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje promijenio ime u Kvarner Vienna Insurance Group (VIG) ddVienna Insurance Group trenutno je prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje (KWSO) od sredine lipnja nosi novo ime ndash Kvarner Vienna Insu-rance Group (VIG) dd za osiguranje Uz promjenu imena nedavnu su skuptinu obilje`ile i promjene u Upravi drutva Od 1 srpnja funkciju predsjednika Uprave drutva od dosadanjega predsjednika Mladena Bla`evia koji s krajem ove godine odlazi u mirovinu preuzima Igor Jeli~i Tako e novu tro~lanu Upravu uz Igora Jeli~ia ~initi jo dva ~lana Zorislav Staek i Kreimir Kolar Promjene u nazivu Drutva uslijedi-le su sukladno prologodinjoj odluci prema kojoj je Vienna Insurance Group postala krovna marka Wie-ner Stadtische Grupe koja okuplja pod novom krov-nom markom kao bdquoobiteljskim imenomldquo sve svoje tvrtke keri s podru~ja centralne i isto~ne Europe Grupa je trenutno prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju laquoStrategija je VIG-a na tr`itima gdje djeluje etabli-ranje domae marke kao simbola povjerenja blizine i lokalnoga razumijevanja VIG istovremeno daje do-datnu internacionalnu vrijednost i predstavlja simbol veli~ine iskustva i kompetentnosti s vodeom po-zicijom u srednjoj i isto~noj Europiraquo isti~e Mladen Bla`evi predsjednik Uprave DrutvaTijekom prvoga ovogodinjeg kvartala Kvarner Vien-na Insurance Group kao najvee drutvo VIG grupe u Hrvatskoj ostvarilo je zara~unatu bruto premiju od 1257 milijuna kuna to je za 257 posto vie nego u istom razdoblju lani Istovremeno su bruto premije `ivotnoga osiguranja iznosile 45 milijuna kuna (to je za 154 posto vie nego prole godine) dok su premije ne`ivotnoga osiguranja ostvarile skok od 373 posto i

ostvarile 807 milijuna kuna Time se Kvarner Vienner Insurance Group popela na peto mjesto osiguravatelja u Hrvatskoj i zauzima 53 posto tr`inoga udjela Isto-vremeno je dobit ovoga drutva iznosila 596 milijuna kuna dok je ukupna prologodinja dobit bila na razini 599 milijuna kuna Kvarner Vienna Insurance Group i u prvih pet mjese-ci ove godine bilje`i izvanredne financijske rezultate ostvarivi premijski volumen od 199 milijuna kuna to je za 252 posto vie nego u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja bilje`e zara~unatu bruto premiju od 746 milijuna kuna to je za 147 posto vie dok ne`ivotna osiguranja s premijom od 1244 milijuna kuna bilje`e skok od 325 posto u odnosu na isto razdoblje prole godine Vienna Insurance Group Hrvatska a kojega ~ini Kvarner VIG Cosmopolitan life i Helios u prva ~eti-ri mjeseca zaklju~ila je financijske rezultate s ukupno ostvarenom premijom od 234 milijuna kuna to je za 297 posto vie nego li je ostvareno u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja ostvarila su ukup-nu premiju u iznosu od 105 milijuna kuna dok su ne`ivotna iznosila 129 milijuna kuna S takvim rezultatima VIG je dospio na ~etvrto mjesto ljestvice osiguravajuih drutava s tr`inim udjelom od 74 posto Vienna Insurance Gropu Hrvatska je po tim rezultatima po `ivotnim je osiguranjima zauzela tree a po ne`ivotnim osiguranjima ~etvrto mjesto na rang ljestvici svih osiguravatelja

Kvarner Vienna Insuran-ce Group tijekom prvih pet mjeseci ove godine zabilje`ila je izvanredne

financijske rezultate ostvarivi premijski

volumen od 199 miliju-na kuna to je za 252

posto vie nego u istom razdoblju prole godine

Oglas

Igor Jeli~i - novi predsjenik Uprave od 01 srpnja 2007 godine

2

saznanja o u~inkovitom sistemu poslovanja Primjeri franize distribucije proizvoda su Fornetti

Franizni koncepti se jo mogu razlikovati i po po-stojanju ili ne postojanju ulazne franizne pristojbe po visini i vrsti tantijema po koritenju reklamnog pro-stora ili ne hellip

Tko je tko u franiznom poslovanjuU franiznom se poslovanju radi o odnosu izme|u franizodavca i franizoprimca Franizodavac je vla-snik inovativnog i do u temelje razra|enog i isproba-nog poslovnog koncepta kojeg za odre|enu nov~anu naknadu ustupa drugim tvrtkama zajedno s markom ili brandom i sa svim detaljima koji ~ine taj specifi~ni poslovni koncept Franizoprimac je pak osoba koja je taj koncept prepoznala kao posao kojim bi se `eljela baviti i u kojem bi moglo doi do samozapoljavanja odnosno do dostizanja vlastite vizije bdquobiti sam svoj efldquo na laki na~in te ga stoga odlu~ila i kupiti Franizoprimac tako potpisivanjem posebnog ugovora prihvaa jedan sistem rada koji od tada postaje nje-govim poduzetni~kim pothvatom i tako ulazi u lanac distribucije koji ima prepoznatljivo ime Nerijetko se spominje i pojam Master primateljdavatelj franize Rije~ je o osobi koja je kupila odre|eni franizni kon-cept od vlasnika franize - otuda Master primatelj te time stekla pravo na prodaju podfraniza tog koncepta na to~no odre|enom teritoriju to ga prema drugima ~ini Master davateljem

Koncept s mnogima prednostima ali ne i bez opasno-stiFranizno poslovanje smatra se konceptom mnogo-brojnih prednosti i za vlasnika franize i za njezinog kupca no postoje i neke opasnosti ^injenica da 80 poduzetni~kih pothvata zavrava propadanjem u prve tri godine govori da danas nije jednostavno opstati kao poduzetnik U svemu tome se poslovanje putem franiza smatra idealnim za smanjenje tog rizika Kupnjom franize dobiva se poslovna neovisnost i po-sao po principu bdquoklju~ u rukeldquo a za puno manji po~etni kapital nego kod samostalnog poduzetni~kog pothva-ta Dakle isproban i uhodan posao vrijedan i prepoz-natljiv na tr`itu posao u koji je vlasnik franize ve ulo`io svoje najva`nije resurse novac vrijeme znanje i vjetine te u potpunosti razradio i u obliku ud`benika predo~io sve procedure njegova vo|enja s ciljem mak-simalnog uspjeha Tako se franizoprimac da bi nje-gov poduzetni~ki pothvat uspio mora pridr`avati postavljenih i isprobanih procedura Skeptici ~esto napominju kako je kupnja franize dokaz nekreativno-sti no praktikanti franchisinga napominju da se kup-njom franize dobiva isprobani uhodani i funkciona-lan posao koji se dodatnom kreativnou mo`e samo poboljati Vlasnik franiznog lanca je uvijek spreman prihvatiti nove ideje ukoliko one doista mogu pomoi

u razvoju cijelog lanca Iako postoji rizik da jednom kupljeni franizni koncept ne dosti`e razinu poslo-vanja kao kod mati~ne kue rizik neuspjeha je uvelike umanjen zbog stalne podrke franizodavca i komplet-ne franizne mre`e ~ija veli~ina donosi grupne olakice za nabavu kao i jeftiniju reklamu Ameri~ka statistika nam govori da samo 10 primatelja franize prestaje s kupljenim poslovanjem u prve 3 godine Razlozi tome su mnogostruki a stupnjevi ranjivosti variraju ovisno o tome je li odabrana odgovarajua franiza o znanju vjetinama i financijskim izvorima ali nada-sve o volji za radom i sposobnosti franizoprimca za kvalitetno vo|enje poduzetni~kog pothvata na koji se odlu~io sam

Vrijednost franiznog koncepta posebno dolazi do izra`aja u trenutku kada neka uspjena tvrtka shvati da je dolo do potrebe irenja poslovanja bilo na nacional-noj ili me|unarodnoj razini ili kada postoji odre|ena inovativna ideja s velikim potencijalom rasta Ono to irenje poslovanja putem franize ~ini jednostavnijim i sigurnijim od ostalih na~ina je ~injenica da tamo tri osnovna resursa novac vrijeme i motivirani mana-gement osiguravaju upravo franizoprimci Oni su ti koji su se odlu~ili na svoj poduzetni~ki pothvat i oni e kako bi on uspio u njega ulo`iti sve to je potrebno Osim toga oni su ujedno i kadar koji poznaje teritorij na kojem pokree poslovanje koji razumije to je sta-novnicima na tom teritoriju bitno kakve su njihove navike i obi~aji te koji poznaje njihov jezik Samostalno savladavanje i u~enje o svemu tome bi vlasnika franize kotalo puno vie vremena a time i novaca No kao i sve na svijetu i franizno poslovanje vlasniku donosi neke manje ugodne trenutke Jedna od najneugodnijih stvari je smanjena mogunost kontrole u poslovanju s puno karika koje je vlasnik potpuno sam postavio na noge a odmah nakon toga bismo mogli spomenuti ka-tkada vrlo te`ak odnos s franizoprimcima i njihovo nepridr`avanje u priru~niku utemeljenog sistema po-slovanja Upravo zato je potrebno vie puta promotriti kome se prodaje poslovni koncept kako bi se kasnije izbjegle zamke koje bi mogle proizai iz loe odluke

Stvaranje prodaja i kupnja franizeDanas za potencijalne franizokupce ne postoji pro-blem nedostatka izbora izme|u razli~itih franiznih koncepata no postoji onaj vezan uz teku odluku oda-bira onog pravog izme|u niza drugih Najveu ulogu u stvaranju te odluke danas ima dobro projektirana franiza i njen vlasnik On je taj koji se stalno iznova mora pitati Zato bi netko kupio moju franizu Kori-sne i kvalitetne savjete i prijedloge vezane uz franizno poslovanje mo`ete nai i u hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje Oni se njime bave ve nizom go-dina sura|ujui s mnogim uspjenim me|unarodnim franiznim lancima te su ujedno i u~lanjeni u Europsku te Svjetsku franiznu federaciju Put do dobro projek-

tirane franize nije lagan jer je to posao koji zahtijeva stru~nost na mnogim razli~itim podru~jima ovisno o franiznoj djelatnosti a o kvaliteti njegova izvrenja ovisi kako e se posao odvijati u budunosti Upra-vo je zbog potrebe za raznim stru~njacima koje treba okupiti te zbog uklapanja svih njihovih savjeta u dje-lotvoran sistem koji e kasnije dovesti do maksimalne djelotvornosti i profitabilnosti ovu zadau potrebno prepustiti konzultantima za franizno poslovanje koji se u Hrvatskoj nalaze u poduzetni~kom centru za franize Pro maturo u Zagrebu i Centru za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek Oni su jedini koji mogu dati pouzdane i nu`ne savjete za toliko potrebno postavljanje stratekog plana i ciljeva poslovanja kako ono ne bi krenulo u krivom smjeru

Tek nakon dobrog projektiranja franize vlasnik mo`e krenuti s prodajom koncepta pazei na cijeli daljnji splet okolnosti Franizodavac mora shvatiti da ne poznaje na~in na koji je potencijalni kupac doao do novca kojeg je voljan ulo`iti u odre|enu franizu i ko-liko mu on zna~i Koja je god kombinacija u pitanju to treba cijeniti a ujedno i pokazati Najlaki na~in za to je sastanak laquoo~i u o~iraquo tijekom kojeg se potencijalnom kupcu mo`e ispri~ati o svim kvalitetama i vrijednosti-ma odre|enog posla te ujedno upoznati i kup~eve na-vike i vrijednosti

Potencijalnom franizoprimcu se u odluci mo`e pomoi i prepri~avanjem razloga i `ivotnih uvjeta u kojima se franizodavac nalazio kada je odlu~io podu-zeti neto sa svojim poslovnim idejama Nije loe ~ak ni izraziti svoje osjeaje koji su bujali pri pomisli na neto novo i jo neisprobano jer se tako vjerojatno osjea i potencijalni kupac To e mu pokazati da se njegovu nesigurnost razumije kao i potreba za pro-vjerom

Kako je ~injenica da u dananjem konkurentnom tr`itu postoje mnogobrojne trzavice nije loe istak-nuti i probleme s kojima je mogue susresti se pri-likom vo|enja posla No pritom se ne smije za-boraviti napomenuti kako je upravo zbog uske i prisne suradnje u franiznom poslovanju izme|u franizodavca i franizokupca te probleme lake pre-vladati Franizoprimac nikada nije ostavljen sam ve iza sebe ima na raspolaganju svu moguu pomo franizodavca kao i mre`e franizoprimaca

Potencijalni kupac franize pak treba biti zainteresi-ran za drugi niz ~imbenika Prvenstveno je bitno dobro procijeniti i odabrati djelatnost koja osobu ispunjava i koja odgovara njenom karakteru i mogunostima Nakon toga pa`nju treba obratiti na iznos inicijalne pristojbe koja se plaa davatelju franize na visinu potrebnih inicijalnih sredstava da bi se franizna jedi-nica osposobila za rad na iskustvo davatelja franize

u poslu za koji daje franizu na usluge koje dava-telj franize osigurava korisniku franize u po~etku i tijekom poslovanja na zadovoljstvo trenutnih kori-snika franize davateljem franize i svojim polo`ajem unutar franizne mre`e na opu stabilnost djelatnosti u kojoj davatelj franize posluje na financijsku snagu davatelja franize i franiznog sistema u cjelini hellip Sve ove faktore je prije sastanka s vlasnikom mogue pro-vjeriti u ve spomenutoj hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje na nizu korisnih web-stranica s ponudama raznih koncepata kao i web stranicama svake pojedine franize

Nakon donoenja kona~ne odluke i izbora konkretne franize slijedi ulaganje puno truda ali i u`ivanje u vlastitom poslovanju

Poseban prilog

KORISNI LINKOVI

wwwfipcomhrwwwpromaturohrwwwfransizahrwwwinfofranchisingit wwwazfranchisingit wwweff-franchisecom wwwquadrantefranchi-singit wwwazfranchisingcalta-netit wwwsolofranchisingit wwwekoclubit wwwfranchisedirectcomwwweuropean-franchi-singnetwwwfranchiseorgwwwinfofranchisecomwwweuropeanfranchisingnetwwwfranchiseeuropecom

Danas za potencijalne franizokupce ne po-stoji problem nedo-statka izbora izme|u razli~itih franiznih kon-cepata no postoji onaj vezan uz teku odluku odabira onog pravog izme|u niza drugih

wwwmirakulhr

Poseban prilog

Poseban prilog

Franize su najbr`i na~in irenja poslovanja i izvozaDobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici protokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr

Franize u Hrvatskoj jo uvijek nisu postigle svoj puni potencijal U Sloveniji Ma|arskoj Poljskoj Italiji Austriji i Gr~koj dakle zemljama koje nas okru`uju franizno poslovanje je puno vie zastupljeno Od broja prisutnih brandova Gr~ka ih broji 430 Slovenija 155 Italija 708 Austrija 330 Ma|arska 300 a Poljska 210 Zastupljenost domaih nacionalnih franiza u tim brojevima je u Gr~koj 45 Sloveniji 55 Italiji 86 Ma|arskoj 55 a Poljskoj 55 U Hrvatskoj je prisutno oko 125 brandova od kojih je samo 26 na-cionalnih Od toga broja samo su neke izvozne ndash pri-mjerice Body Creator X-nation i Skandal O stanju u franiznom poslovanju u Hrvatskoj razgovarali smo sa prof Ljiljanom Kukec predsjednicom Hrvatske udruge za franizno poslovanje

[to mislite zato je situacija u Hrvatskoj takva i koje su najvee prepreke razvoju franiznog poslovanja u HrvatskojTakvu situaciju povezujem s neznanjem neinformiranou kao i slabom zainteresiranosti insti-tucija i banaka za ovakav na~in ulaska u poduzetnitvo

Sve to zna~i da je hrvatska uskraena za vrlo sna`no oru|e irenja poslovanja i izvoz a najva`nije je da franize nisu iskoritene kao agregat zapoljavanja ~injenicu koju su druge zemlje oko nas prepoznale U Bosni i Srbiji je situacija sli~na Nema proizvoda niti projekta koji bi pomagao razvoju franiza prvenstve-no domaih a onda i onih stranih na naem tr`itu Samo za usporedbu u Gr~koj dr`ava podupire razvoj franizinga i to na taj na~in da daje bespovratna sre-dstva u visini 50 od franizne ulazne pristojbe U Egiptu je situacija sli~na Isto postoje bespovratna sre-dstva u visini 50 franizne pristojbe Dakle te zemlje su prepoznale da je franizing agregat zapoljavanja i poticanja poduzetnitva i to onog sigurnijeg

Budui se bavite konzultatntskim uslugama za pri-maoce franiza te projektiranjem franiza za davaoce mo`ete li nam otkriti neke od svojih klijenataLista naih klijenata je dosta velika no spomenuti u samo neke Coin Oviesse Extyn ChocolateGraphics Quadlight Ecowash Hiar style magazin Energy clinic - Phenomena Eden Berghoff boutique Body Creator Varteks Dama toneri Caribu Ticketcom Sr Patata i Particolari

Neke od tih franiza smo projektirali dok neke zastu-pamo ili smo bili anga`irani kao konzultanti Udruga je primljena u ~lanstvo Europske franizne federacije tako da smo sada uli u plan irenja mnogih svjetski poznatih franiza Centar za franize Pro maturo doo je poslovni partner s nekim internacionalnim mre`ama konzultanata za franize i sve su to kanali kojima se strane franize obraaju za pomo

[to mislite zato se Hrvati i hrvatske tvrtke teko odlu~uju na koritenje konzultantskih usluga za franize iako je to u svijetu jedan od prvih koraka i glavni ~imbenik uspjehaJa bih rekla da je cijeli konzultantski sektor u Hrva-tskoj jo u povojima Male tvrtke misle da su premale za anga`man nekog od konzultanata to je potpu-no krivo i misle da si to ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo na tome gdje treba najmanje tedjeti Kod projektiranja franize tvrtke misle da sve znaju i

da im nitko nije potreban Imaju uglavnom iskrivlje-nu percepciju da je za stvaranje franize bitan samo ugovor to nije to~no Oni sami niti ne mogu napra-viti ugovor a niti to mo`e napraviti bilo koji odvjet-nik Dobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici pro-tokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr Bez svih kvalitetnih faktora u jednad`bi franiza nije uspjena i najvjerojatnije nee `ivjeti dulje od go-dinu dana to je prijevara za kupca franize Poznati brand nije jedini uvjet uspjeha

Budui je poznato da je za dobro funkcioniranje franiznog sustava potrebna njegova dobra projekcija recite nam koje su najvee opasnosti kod loe projek-tirane franizeLoe projektirana franiza u najveem broju slu~ajeva zna~i da nije uope projektirana ve sklepana na br-zinu kako bi se proirilo poslovanje ali to je privre-meno jer se nakon par prodanih franiza koje nemaju temelje cijeli projekt baca u vodu Tada nai poduzet-nici odmahuju rukom i govore Franiza je glupost ovdje nema pravne dr`ave pa ne funkcionira i sli~no a prava istina je da se nisu pripremili da nemaju do-voljno znanja da bi sami projektirali franizu i da su bili zainteresirani samo za ad hok irenje i ne znajui koje mogunosti imaju i kako franiza mora izgledati da bi stvarno bila uspjeni projekt i za davatelja i za primtelja

Koji je sektor djelatnosti najvie a koji najmanje zastu-pljen u franizama u HrvatskojNajvie je zastupljeno modnih maraka i autoin-dustrije dok jo uvijek zaostajemo za ugostitelj-stvom turizmom i uslugama To su sektori s velikim mogunostima Sad imamo veliki bum wellness sek-tora i ako nai poduzetnici prepoznaju svoje poten-cijale i naprave kvalitetne franize od svojih wellness centara sigurno nee pogrijeiti To je recimo jedan od najpotencijalnijih sektora za irenje u regiju Jedan od svijetlih primjera je Body Creator centar za zdravo mravljenje i preoblikovanje `enske figure koji se s uspjehom iri po Hrvatskoj a od nedavno i u regiju

Kako zamiljate hrvatsko franizno poslovanje u budunostiKad smo 2002 osnovali Udrugu i kad je centar za franize Pro maturo doo krenuo s organizacijom Me|unorodnog franiznog sajma i savjetovanja FIP ispred sebe smo imali tr`ite koje je bilo bdquotabula rasaldquo Vrlo se malo znalo o franizama a u tisku nije bilo skoro nita o toj temi Od tada do danas franizing je u tisku zastupljen s preko 1 500 000 kuna godinje me-dia coveragem to je vrlo velika cifra i stalno raste To

Razgovarala Maja Klier

je veliki uspjeh nae udruge i centara za franize u Za-grebu i Osijeku Mi dosta predajemo po poduzetni~kim centrima na Vernu Zagreba~koj koli ekonomije i ma-nagementa i drugdje to je sve ulaganje u budunost Sada su i mladi osvijeteni za mogunosti franiznog poslovanja No jo uvijek moramo puno raditi na edukaciji poduzetnika i starijih managera koji jo nisu shvatili da je znanje najja~i adut za konkurent-nost a zatim idu i franize kao najbr`i na~in irenja poslovanja i izvoza

U tom smislu pozivam sve zainteresirane da nam se pridru`e 29 i 30 studenoga na 4 franiznom foruku te Izlo`bi franizne ponude Tamo ete moi saznati sve o franiznama franiznom poslovanju te ponudi franiznih koncepata i to iz iskustva uspjenih podu-zetnika i renomiranih stru~njaka

Male tvrtke misle da su premale za anga`man

nekog od konzulta-nata to je potpuno krivo i misle da si to

ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo

na tome gdje treba najmanje tedjeti

Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek

Centar za poduzetnitvo djeluje u Osijeku ve deset godina s glavnim ciljem ndash pru`anje informacija savjeta i nedostajuih znanja poduzetnicima i onima koji se to tek odlu~uju postati

Od 200 godine u sklopu Centra za poduzetnitvo djeluje Centar za franizu ~iji je cilj edukacija poduzetnika o prednostima i mogunostima koje nudi franizno poslovanje Odluka o pokretanju Centra za franizu u sklopu Centra za poduzetnitvo Osijek ~inila se nu`nom za hvatanje koraka s gospodarski razvije-nim zemljama svijeta U SAD-u statistike govore o ~ak prihoda u maloprodaji koji se odvija kroz franizne mre`e u franizama je zaposleno ~ak 1 milijuna ljudi Stopa pre`ivljavanja ameri~kih poduzea nakon 10 godina poslovanja koja posao zapo~nu samostalno iznosi 1 dok nakon 10 godina pre`ivi ~ak 0 poduzea koja su u posao ula kao dio neke vee franizne mre`e

Za potrebe organizacije seminara o franiznom poslovanju Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek i sam je kupio franizu od Centra za franize iz El Pasa koji djeluje pri Sveu~ilitu u Texasu Ovaj ameri~ki Centar ve godinama radi iznimno uspjene seminare o franiznom poslovanju pod nazivom bdquoBig Pictureldquo Osje~ki Centar kupio je pravo za izvo|enje ovog seminara u Osijeku pod nazivom bdquoFraniza od A do ldquo a osim osje~kog u Europi pravo na izvo|enje tog seminara ima jo samo Centar za franize u Finskoj

Seminar se organizira dvaput godinje (lipanjstudeni) u Osijeku i jedini je se-minar takve vrste u Hrvatskoj pa se ~esto na njemu mogu vidjeti polaznici iz Bo-sne i Hercegovine te Srbije Seminar kombinira teoriju i praksu ndash u sklopu svake tematske cjeline sudjeluje gost ~ije je poslovno iskustvo vezano uz franizu U sklopu seminara prezentirane su i brojne franizne ponude a polaznike se tako|er upuuje na izvore franiznih ponuda te na va`ne to~ke u analiziranju kvalitete franiznih ponuda

Pored seminara Centar za franizu pru`a usluge savjetovanja poduzetnika koji se odlu~uju kupiti franizu ali i hrvatskih poduzea koja se smatraju sposobnim postati davatelji franize Vie informacija o franiznom poslovanju aktivnostima Centra za franizu i to je najzanimljivije kvalitetnim franiznim ponudama ak-tualnim na podru~ju Hrvatske mo`ete doznati na wwwfransizahr

Dobar franizni ugovor zna napraviti kon-zultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam

wwwmirakulhr

Poseban prilog

wwwmirakulhr

MarketingMarketing

Pristup informacijama postaje vrlo jeftin Vremenske i prostorne barijere i~ezle su Svjetske mre`e danas su normalna pojava samo ako to znamo i `elimo prihvatiti U ovoj eri masovnih medija dobro poz-navanje mogunosti to ih pru`a neki medij smatra se ~esto bitnim klju~em uspjeha u mnogim poslovi-ma Oglaavanje je najja~i marketinki alat u borbi za percepciju potroa~a te za prijenos poruke do ciljane tr`ine skupine Oglaavanje je u tome uspjeno ako ima dobar sadr`aj poruke i izbor medija kojim se po-ruka prenosi

TVU tranzicijskim zemljama televizija je jo uvijek gla-vni medij oglaavanja Oglaavati na televiziji je naju~inkovitije jer je jedini medij koji kombinira doseg brzinu i emocije mo`e dosegnuti svaku cilj-nu skupinu kao i najvei postotak ukupne popula-cije omoguuje najbr`u distribuciju oglasa i najbr`i kontakt s potroa~em gdje poma`e razvoju svijesti i prisjeanja robne marke ~ime joj produljuje `ivotni vijek Ima visoku gledanost s mogunou demonstra-cije te stimulira kupnju i poveava prodaju stvarajui imid` robne marke Iako je jednosmjeran medij poti~e ljudska osjetila i osjeaje Hrvatska je svrstana me|u

zemlje s najveom konzumacijom televizije

RadioOn postojano zadr`ava polo`aj ldquomedija iz sjenerdquo Premda je ograni~en na slunu dimenziju to je po-velik nedostatak njegova velika prednost jest da je ne-zaobilazan i osoban svi ga do`ivljavaju kao prijateljski medij A prijateljima se vjeruje Radio mo`ete sluati u gradu na selu u prigradskim naseljima i ruralnim krajevima Mo`e se sluati vani ili u zatvorenom i to 24 sata dnevno Radio je dostupan vaim potroa~ima u svako vrijeme na svakom mjestu S radijem kao me-dijem mo`ete dostii svog potencijalnog kupca upra-vo u trenutku aktivnosti koje su povezane s vaim proizvodom Radio mo`e djelovati odmah i u cijelo-sti je prilagodljiv medij izvor je prvih informacija a u~inkovit je uz mala financijska sredstva

NovineOglaavanje u novinama uglavnom e biti vrlo ko-risno za poslovanje veine djelatnosti Ipak taj na~in oglaavanja za veinu je manjih poduzetnika skup Va`no je znati kako se u tiskanim medijima pogoto-vo dnevnim nikako ne smije oglaavati ldquoad hocrdquojer su namijenjene brzoj konzumaciji ldquo`iverdquo manje od 24 sata pa e upravo toliko vrijediti jedanput objavljen oglas No s druge strane bit e vrlo efikasno ukoliko je u~estalo u ujedna~enom ritmu trajanja barem tri mjeseca Imaju kratak `ivotni vijek i prosje~no im je vrijeme ~itanja oglasa manje od 30 sekunda Ovakvo oglaavanje ~esto vas stavlja u jednak kontekst s konkurencijom pa kreativna snaga oglasa treba biti takva da se oglas nepogrjeivo izdvoji od konkurencije Tako|er treba paziti da oglaavanjem vlastite ponude ne poma`ete tu|i marketing

^asopisi^asopisi su neto intimniji oblik oglasnog prostora pa se tu oglaiva~ mo`e malo opustiti Za o~ekivati je kako ~itatelj odre|eni ~asopis nabavlja zato to ga zanima pa prema njegovom sadr`aju nije teko odrediti kakvi su mu ~itatelji kao potroa~i i kakve su im sklonosti Svaki e ~itatelj svoj omiljeni ~asopis potanko i~itati pa se u oblikovanju oglasa mo`e ~ak i mora ii puno detaljnije ^asopisi mogu dosegnuti iroku publiku no ipak se usmjeravaju na specifi~ne i u`e tr`ine segmen-te Za razliku od novina ima dulji `ivotni vijek bolju

kvalitetu papira uklju~enost ~itatelja i bolji ugled vei su dok je s druge strane nedostatak segmentiranost vii trokovi te vremenska neprilago|enost

Vanjsko oglaavanjeMo`e se gledati kao nusproizvod ne~ega drugog ugla-vnom putovanja i kupnje Omoguava tvrtkama da u najuo~ljivijem i najirem obliku promoviraju svoj brand (marku) proizvod ili slogan te da se za njega ~uje na najiri a za klijenta gotovo najpovoljniji na~in Jedno je od najefikasnijih sredstava Smatra se najno-vijim masovnim medijem jer prenosi poruku svakod-nevno ne mo`ete ga ugasiti odlo`iti otvoriti Jedini medij na kojem propagandna poruka traje neprekidno - 24 sata

PlakatiPlakat mora brzo i jednostavno komunicirati sadr`aj i ideju Dostupan je svakom prolazniku na nenametljiv na~in Ima kratak period oglaavanja a koristi se za promocije koncerte izlo`be izbore filmske premijere U kompoziciji plakata slova igraju ravnopravnu ulogu zajedno sa slikom ali obi~no se ne uzimaju jednaki omjeri slike i teksta (50-50) ve je omjer obi~no 70-30 kako bi se uspostavila dominanta Slova moraju biti dovoljno velika i ~itka da bi ih konzumenti mogli registrirati brzo u prolazu etnjom vo`njom automo-bila tramvajem i sl Kod plakata je va`an sadr`aj po-ruke koji mora biti jasan ve nakon 3 sekunde tekst ne smije biti predug jer se osoba pogledom na plakat zadr`ava samo 110 sekunde

Internet Internet marketing je u svega nekoliko godina stekao golemu popularnost me|u oglaiva~ima Vrijednost internetskog oglaavanja e u razdoblju od 2007 do 2009 godine rasti esterostruko br`e od vrijednosti oglaavanja u tradicionalnim medijima Vaa Internet stranica postaje ne samo sredstvo komunikacije i pro-mocije nego sredstvo poslovanja i najbolji djelatnik u tvrtki zato to mo`e prodati proizvod Vaa Internet stranica mora generirati posjete kako bi bila funkcio-

nalna i korisna a to mo`ete postii samo kvalitetnim Internet oglaavanjem Velike prednosti su brzina dostupnost 247 te nove mogunosti Na Internetu se mo`e promovirati gotovo sve a kako je Internet mjesto skupljanja informacija i uspjenost reklama sve je vea Ciljana skupina korisnika vrlo je razli~ita postoji mogunost pristupa razli~itim dobnim skupi-nama Marketinku kampanju na Internetu mogue je osmisliti i realizirati u vrlo kratkom roku velika je fleksibilnost pokriva razli~ita podru~ja oglaavanja daje feedback te kupac mo`e detaljno vidjeti i izabrati proizvode dok je u drugim medijima ograni~en pro-storom i vremenom Nedostatci su zaguenost slab doseg ograni~ena kvaliteta relativno mala penetra-cija neekskluzivnost oglasa te neuhvatljivo plasiranje la`nih informacija i bdquovirusno oboljenjeldquo

Novi medijiKlasi~ni kanali oglaavanja postali su dio nae svako-dnevice te nisu vie sami po sebi dovoljno probita~ni To je ujedno i razlog potrebe za novim medijima Nije uloga novih medija u tome da preuzmu prvenstvo klasi~nim kanalima oglaavanja nego da iskoriste svoj potencijal Oni predstavljaju iznena|enje neto novo i druga~ije Tako su novi mediji podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate Primjeri novih medija su avionsko oglaavanje oglaavanje putem balona mobile billboard oglaavanje u tramvajima autobusima obrazovnim i zdravstvenim ustanovama frizerskim salonima toiletima na pipcima za to~enje goriva moving board sms oglaavanje

Izbor medija oglaavanja

Pie Helena ^arapi

Proizvod koji se ne pro-daje bez oglaavanja

uz oglaavanje ne mo`e biti profitabilan

Ve dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadr`aj ve su postali dio naeg vlastitog okru`enja Oni su prijatelji neprijatelji obo`avani omra`eni Od njih o~ekujemo jako puno

Novi mediji su podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate

Stuktura medijskog kola~a

TV 0

Novine 20

^asopisi 1

Outdoor

Radio

Internet 1

0

Informatika

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska Har-dverska je virtualizacija pouzdaniji i skuplji oblik vir-tualizacije ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj specijalizirani hardver i softver omoguavaju da se je-dan fizi~ki server podijeli na nekoliko neovisnih serve-ra koji se nalaze u jednom kuitu Hardverska virtua-lizacija osigurava elektri~nu izolaciju u slu~aju kvara jednog ili vie servera te time veu pouzdanost sustava nego u slu~aju softverske virtualizacije Ovdje emo se fokusirati na koritenje vrste hardvera koji ve posje-dujete i kojim se svakodnevno slu`ite pa hardversku virtualizaciju neemo detaljnije objanjavati

Softverska virtualizacija koristi standardan hardver i operativne sustave koje ve posjedujete Na fizi~kom je serveru potrebno osigurati dovoljno memorije diskovnog prostora i procesorske snage Na obi~nom ra~unalu ili serveru instaliramo domainski (host) operativni sustav i zatim instaliramo softver za vir-tualizaciju Od besplatnih softvera najpoznatiji su Mi-crosoft Virtual PC Microsoft Virtual Server VMWare Server i Xen Od softvera koji se plaaju najpoznatiji su VMWare ESX Server i Swsoft Virtuosso Softver

koji se plaa ima vee mogunosti i vie funkcional-nosti pa ako virtualizaciju planirate ozbiljno koristi-ti provjerite daje li besplatni softver sve to vam je potrebno

Kako stvar radi Virtualne servere pravimo koritenjem softvera za virtualizaciju Operativni su-stav virtualnog servera (guest) mo`e biti razli~it od domainskog (host) operativnog sustava Pri kreiranju virtualnog servera definiramo veli~inu virtualnog hard diska koji je zapravo samo datoteka na tvrdom disku fizi~kog servera koli~inu memorije s fizi~kog servera koju e virtualni server koristiti maksimalni posto-tak procesorskog vremena koje mo`e koristiti i ostale postavke Zatim instaliramo gostujui (guest) opera-tivni sustav koji e virtualni server pokretati S obzi-rom na to da virtualni serveri dijele sustavne sabirnice memoriju mre`nu karticu i ostatak hardvera fizi~kog servera performanse aplikacija na virtualnom serve-ru uvijek su slabije od performansa istih tih aplikacija na fizi~kom serveru no u velikom je broju slu~ajeva ta razlika neprimjetna krajnjem korisniku Virtualni serveri mogu obavljati bilo koji funkciju ali se zbog spomenutog pada performansi njihovo koritenje ne preporu~uje kod aplikacija koje intenzivno koriste re-surse ili se od njih o~ekuje brz odziv (npr velike baze podataka) Virtualizacija se tako|er ne preporu~uje kod aplikacija koje brinu o sigurnosti mre`e (vatrozidi) Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplat-nog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave Za svaki virtualni server koji koristi Microsoftov operativni sustav potrebna je licenca Ako koritenjem virtualizacije zamijenite fizi~ki server imate pravo koristiti licencu s tog ser-vera Ako je domainski operativni sustav Windows 2003 Enterprise Server po licencnim pravima mo`ete instalirati jo ~etiri virtualna Windows 2003 Enterpri-se Servera pod uvjetom da su na tom istom fizi~kom serveru Licencna prava i podrku za druge operativne sustave provjerite na stranicama proizvo|a~a Mana softverske virtualizacije je da prilikom kvara softvera ili hardvera fizi~kog servera svi virtualni serveri po-staju nedostupni no uz pouzdanost dananjih servera i dobrog ugovornog servisnog partnera ovo ne pred-stavlja problem

Virtualizacija u poslovnom okru`enjuVirtualizacija je u trendu i na tekstove o njoj mo`ete naii u svim informati~kim novinama U tekstovima se pojanjava kako virtualizacija radi i to vam je za nju potrebno ali jeste li iz tih tekstova shvatili kako ju mo`ete upotrijebiti u svom sustavu Prikazat emo vam nekoliko slu~ajeva kada je virtualizacija vrlo korisna

Piše Ivan Turk

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska

Hardverska je virtuali-zacija pouzdaniji i sku-plji oblik virtualizacije

ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj

specijalizirani hardver i softver omoguavaju da

se jedan fizi~ki server podijeli na nekoliko

neovisnih servera koji se nalaze u jednom

kuitu

Kada koristiti virtualizaciju Prvi i najo~itiji primjer je testiranje Testiranje nove verzije poslovne aplikacije ili nove sigurnosne zakrpe na serveru koji svakodnevno koristite nije mudra odluka jer stvari se mogu zakom-plicirati Koritenjem virtualizacije mo`ete napravi-ti identi~nu kopiju svog sustava na jednom jedinom fizi~kom serveru i vidjeti kakav e utjecaj odre|ene izmjene imati na va sustav Drugi se oblik testiranja odnosi na testiranje funkcionalnosti novih aplikacija koje planirate uvesti u svoj sustav Ovdje vas virtuali-zacija spaava od nabavljanja dodatnog hardvera

Drugi je primjer migracija starih aplikacija i serve-ra Ako imate server s aplikacijom koja radi samo na Windowsima NT i ne mo`ete ju prebaciti na novi operativni sustav niti Windows NT mo`ete instalirati na novi server zbog nedostatka drivera virtualizacija je rjeenje Na novi server koji ima dovoljno resursa instalirate operativni sustav za koji postoje driveri i zatim virtualizirate stari server Va`no je napomenuti da virtualni serveri koriste generi~ki standardizirani hardver stoga nema problema s driverima za starije operativne sustave Obzirom na malu hardversku sna-gu starog servera kao posljedica virtualizacije mo`e se dogoditi da stara aplikacija radi nekoliko puta br`e

Trei je primjer konsolidacija Svaki sustav raste s vremenom i poveava se broj ure|aja u njemu Kao posljedica toga doga|a se da resurse koje smo predvi-djeli za pet godina prerastemo za tri godine Pojedini su serveri zagueni koli~inom podataka dok su tvrdi diskovi na ostalim serverima prakti~no prazni ili nam je iskoritenost procesora na jednom serveru cijelo vrijeme preko 70 a u vrijeme mjese~nog obra~una nema dovoljno snage dok drugi server cijelo vrijeme veselo dr`i procesor na 2 Virtualnim serverima re-surse mo`ete dodavati prema potrebi koristei softver za virtualizaciju a briga o svim resursima i problemi oko kompatibilnosti hardvera svode se na odr`avanje i proirivanje fizi~kog servera Primjerice ako se neki server intenzivno koristi samo krajem mjeseca za mjese~ni obra~un dok se ostatak vremena slabo kori-sti mogue mu je u potrebnom periodu dodati resur-se Kada potreba nestane resursi se opet razdijele tamo gdje su potrebni

^etvrti su primjer sustavi visoke dostupnosti (cluste-ri) Sustavi visoke dostupnosti temelje se na tome da se vie servera ponaaju kao jedan (jako pojednostavljeno objanjenje) pa u slu~aju kvara jednog servera nema posljedica za funkcionalnost sustava jer ostali serveri preuzimaju funkciju neispravnog Ovdje je odmah ja-sno da morate imati dva ili vie servera to predstavlja dodatni troak pri kupovini hardvera Ako koristite virtualizaciju jedan server mo`e biti fizi~ki a drugi virtualan Virtualni server mora biti instaliran na za-sebnom fizi~kom serveru da bi se nastavio nesmetan

rad I za ovaj je scenarij potreban dodatni server ali taj server mo`e se koristiti i za druge potrebe Zbog ni`ih performansi virtualnog servera u odnosu na fizi~ki ovdje e zasigurno doi do smanjenja brzine rada su-stava no to je puno bolja opcija od totalnog zastoja

Virtualizacija mo`e pomoi boljoj organizaciji vae infrastrukture veoj pouzdanosti i dostupnosti te do-vesti do zna~ajnih uteda pa ako do sada niste sad je pravo vrijeme da ju po~nete koristiti

wwwmirakulhr 1

Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplatnog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave

Informatika

wwwmirakulhr

Intelligence Obavjetajne slu`be prislukivanje UDBA James Bond ndash prve su asocijacije na spomen ove rije~i No to je zapravo Competitive Intelligence (CI) Jo jedna od pomodnih aktivnosti popularnog zvu~nog naziva koje valja prodati upravama ili stvar-na potreba

Krenimo od same rije~i intelligence ndash inteligen-cija Pojednostavljeno inteligencija je snala`ljivost pojedinca u novim situacijama ili okru`enjima od-nosno sposobnost razumijevanja i zatim efikasnog prilago|avanja

Za dr`avu to zna~i to se bolje uklopiti u me|unarodna kretanja i nacionalne interese promicati te tititi i unutar zemlje i na me|unarodnom planu Upravo to izvjetajna (obavjetajna) zajednica i ~ini kontinuirano izvjeuje nacionalno vodstvo o aktualnim zbivanjima a povrh toga analizama dolazi do scenarija moguih doga|aja na temelju kojih predla`e konkretne mjere djelovanja Na taj na~in savjetovano i pripremljeno vo-dstvo dr`ave lake i br`e mo`e donijeti kriti~ne odluke

i preventivno djelovati

Na korporativnom nivou intelligence zna~i kako e se tvrtka prilagoditi i postaviti u tr`inoj utakmici koja je u dananjim globalisti~kim trendovima sve nemilosrd-nija i neizvjesnija Proces je opet isti Analize mogui scenariji izvjeivanje managementa predlaganje rjeenja

Razlika izme|u dr`avnog i korporativnog intelligence-a jest u prikupljanju informacija Sve dr`avne slu`be svijeta sla`u se da je ~ak oko 90 informacija javno dostupno Zbog onih desetak posto ponekad se rade prikrivene operacije koje ako se otkriju izlaze na naslovnim stranicama novina te postaju predmetom knjiga i filmova CI bavi se isklju~ivo javnim dije-lom informacija stoga sve se radi legalno po strogim eti~kim na~elima

Dakle CI je sustavan eti~an proces motrenja poslo-vne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

^emu sve toKrajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurent-nosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opasnosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti Smisao je biti ak-tivnim sudionikom u utakmici nametati svoj ritam i standarde a ne ldquoplesati kako drugi svirajurdquo Dananji tempo razvoja tehnologije i globalnog tr`ita uzrok su sve br`oj promjeni poslovne okoline Sve nas vie pre-plavljuju dostupne informacije i dezinformacije a do pojave CI niti jedan odjel u organizaciji sustavno se ne bavi ovim problemom Donositelji odluka ne vole biti iznena|eni Malo tko voli negativna iznena|enja ali u poslovnom svijetu nije rijedak slu~aj i da se na pozi-tivna iznena|enja ne gleda blagonaklono iz jednosta-vnog razloga to se ni za takav razvoj doga|aja nema spreman plan Manageri (vlasnici) ne mogu se vie oslanjati samo na instinkt ili intuiciju pri donoenju stratekih odluka a nemaju vremena baviti se mo-

rem informacija ~esto upitne kvalitete Oni trebaju konkretne pravovremene i provedive savjete

Kratka povijestSustavno praenje konkurencije i openito poslovnog okru`enja po~inje prije dvadesetak godina u SAD-u U po~etku su samo velike korporacije organizirale unutarnje CI odjele me|utim dokazavi svoju vrije-dnost CI se uvodi u sve manje i manje tvrtke Danas vie od 60 svih registriranih tvrtaka u SAD-u i ~ak 90 od 500 najuspjenijih - Fortune 500 ima CI u nekom obliku ukomponiran u svoje strukture SCIP (Society of Competitive Intelligence Professionals) ugledna svjetska organizacija koja okuplja CI profesio-nalce danas broji gotovo 7000 ~lanova irom svijeta a u osnivanju je i hrvatska podru`nica CI sve vie ula-zi i u akademske krugove - na nekim je sveu~ilitima mogue diplomirati i magistrirati na ovu temu

Vlade nekih zemalja primjerice Francuske [vedske SAD-a Japana i Kanade poti~u i ula`u znatna sredstva u razvoj CI jer za razvoj cijelog gospodarstva potreb-no je kvalitetno funkcioniranje velikog broja tvrtaka koje se bez intelligence-a teko mogu nadmetati na tr`itu isprepletenim brojnim globalnim i regional-nim igra~ima (neki od njih imaju podrku dr`avnih izvjetajnih agencija) Openito je pravilo to je konkurencija ja~a i okru`enje nesigurnije CI ima vie smisla CI je ~est slu~aj u izvozno orijentiranim kom-panijama Ovdje se mo`e povui paralela s dr`avama gdje sna`ne utjecajne i izvozu orijentirane dr`ave imaju dobro organizirane intelligence agencije

I u Hrvatskoj se o ovoj temi u posljednje vrijeme do-sta govori Organiziraju se konferencije te~ajevi a CI pomalo ulazi i u tvrtke Objavljeno je i par knjiga na temu CI na hrvatskom jeziku

Pomalo zbunjuju dva naziva s kojima se ~esto susreemo Competitive Intelligence (CI) i Business Intelligence (BI) Nepisano je pravilo da se uz naziv CI ve`e struka o kojoj ovdje govorimo dok se za BI ve`u IT rjeenja Posljednjih godina dosta se rabe i govo-ri o software-ima renomiranih proizvo|a~a ali i onih manje poznatih koji naprosto preplavljuju tr`ite To su naime vrijedni alati koji poma`u pri analiziranju internog poslovanja i u budunosti e im se zna~aj vjerojatno poveavati me|utim oni ne odgovaraju na pitanja o kojima emo ovdje govoriti a koja su klju~na u CI-u

Kako CI funkcioniraKako bi donositelji odluka mogli proaktivno voditi tvrtku i biti korak ispred ostalih zadaa je CI-a dobro upoznati sudionike utakmice ali s ciljem predvi|anja buduih poteza

Competitive IntelligenceCI je sustavan eti~an proces motrenja poslovne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

Pie Sinia Kouti

Vje~na pitanja koja tra`e odgovorebull Prati se rad konkurencije - koja im je strategija to

planiraju (Misle li se iriti ndash lokalno regionalno Planiraju li spajanja akvizicije Hoe li lansirati novi proizvod Hoe li korigirati cijene promijeniti marketinke akcijehellip) struktura trokova (pojedinih procesa benchmarking zato su jeftiniji konkurent-niji)

bull Prate se potroa~i ndash kakve su im karakteristike Cilj je doi do odgovora hoe li promijeniti navike po-trebe

bull Dobavlja~i - to se vie o njima zna bolje su pregovara~ke pozicije iznena|enja su manja Hoe li promijeniti cijene Hoe li bankrotirati

bull Hoe li se pojaviti neki novi konkurent na tr`itu S kojom e strategijom nastupiti Kako e to utjecati na nae poslovanje

bull Mo`e li se pojaviti neki supstitut koji e nam uzima-ti dio kola~a

bull Prati se cijelo gospodarstvo - trendovi politika utje-caj globalizacije promjene tehnologija promjene zakonahellip

bull Prati se interni rad tvrtke - cilj je postii to bolji i br`i protok informacija bez skupog udvajanja u prikupljanju analizama i distribuciji uvodi se poslo-vna tajna (hijerarhijska zatita podataka) radi se na-

ldquoNajbolje uz pozna-vanje vlastitog posla

je poznavanje posla konkurencijerdquo

John D Rockfeller

Poslovna znanja Poslovna znanja

Krajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurentnosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opa-snosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti

2

counter-intelligence-u ndash zatita naih podataka ana-liza ideja (izvana ndash od ilegalne pijuna`e te legalnog CI-a drugih tvrtaka iznutra ndash svjesno ili nesvjesno odavanje osjetljivih informacija)

Mnogi e rei ndash pa nai ljudi (odjeli) ve prate konku-renciju To je donekle istina Odjel marketinga prati marketinke poteze konkurencije prodaja zna udjele pojedinih tvrtaka na tr`itu redovito se prate cijene proizvoda i usluga suparnika Svaki odjel prati konku-renciju u svojoj domeni Me|utim nitko sustavno i studijski ne obra|uje konkurenciju te nema cjelovitu sliku o pojedinom konkurentu Tek na temelju cjelovi-te slike mogu se izraditi profili a to je jedan od na~ina kako razmiljati kao konkurencija i tako predvidjeti njihove budue poteze CI mora biti glavni ekspert po pitanju konkurencije a slo`it emo se svi ndash da konku-rencije nema poslovanje bi izgledalo puno druga~ije

Puno je dakle pitanja na koja ponekad i cijeli dobro institucionalizirani CI odjeli ne uspiju na vrijeme od-govoriti Kako onda o~ekivati da e mala poduzea izdvojiti ograni~ene resurse za ova ~esto maglovita pitanja koja naizgled nemaju veze s osnovnim poslo-vanjem Prvi je korak osvijestiti va`nost gore navede-nih pitanja ^esti su uzroci propasti poduzea eksterni faktori pa prema tome ne vodimo li ra~una o ovim

pitanjima naeg osnovnog poslovanja nee ni biti Ne moramo dakle imati formalno definirane CI odjele Me|utim moramo kontinuirano razmiljati i diskuti-rati o ovim pitanjima kako bi uope postojali

Primjena Competitive Intelligence-aU roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent ndash primjer je nivoa obavijesti kakav se zna zatei u poduzeima Cilj Competitive Intelligen-ce-a je da ponudi vie u roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent i ako ne unaprijedimo proizvodnu tehnologiju i distribuciju izgubit emo 20 tr`ita

Ili uo~ili smo rupu (blind spot) u strategiji konku-rencije ukoliko ih tu napadnemo osvojit emo 10 tr`ita

Ili na temelju analiza industrije te gospodarskih sociolokih i politi~kih analiza procjenjujemo da e proizvod (usluga) X ukoliko ga lansiramo na tr`ite Y zauzeti izme|u 10 i 15 tog tr`ita te ostvariti profit nakon yz vremena

Takva usluga viestruko je vrijednija od ulaganja u rad ovakva odjela

Poslovna znanja

CI mora biti glavni ek-spert po pitanju konku-rencije a slo`it emo se

svi ndash da konkurencije nema poslovanje bi iz-gledalo puno druga~ije

U praksi su poznate dvije vrste arbitra`e ad hoc (arbitra`a pri kojoj stranke same utvr|uju pravila postupanja imenovanje i broj arbitara osiguravaju tehni~ko-administrativnu podrku i sli~no ovaj tip arbitra`e vrlo je rijedak ) i institucionalna arbitra`a (arbitra`ni se postupak provodi po pravilima odre|ene institucije npr Stalno izabrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori)

Prednosti arbitra`eOsnovne prednosti arbitra`nog postupka su kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se sporazume oko pravila postupka samostalno imeno-vanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost po-stupka koji unato~ sporu omoguuje ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

U pravilu nadle`nost arbitra`e se ugovara dakle ona nije zadana zakonom ili bilo kojim drugim propisom Ugovor o arbitra`i sklapa se prije nastanka spora pri ~emu e uobi~ajeno biti arbitra`na klauzula temeljnom poslovnom Ugovoru ili nakon nastanka spora (tzv kompromis) Poduzetnicima koji se odlu~e za ovaj na~in rjeavanja spora preporu~a se ugovaranje arbitra`ne klauzule ~ime se mo`e izbjei smisleno odugovla~enje spora pred bdquodr`avnimldquo sudom od strane nelojalnog poslovnog partnera ^lankom 3 Zakona o arbitra`i (NN 8801) propisano je da se arbitra`a mo`e ugovori-ti za rjeavanje svih sporova o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati Tako se arbitra`a mo`e ugovoriti za ugovorne odnose izvanugovorne odnose sporove o vlasnitvu sporove iz ugovora o radu i sl Stranka arbitra`nog postupka mo`e biti i dr`ava kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave Isto tako Zakon o arbitra`i predvi|a i mogunost ugovaranja inozemne arbitra`e u sporovima s me|unarodnim ele-mentom osim ako je posebnim zakonom propisano da je za takve sporove isklju~ivo nadle`an sud u RH (npr sporovi o nekretninama koji se nalaze u RH) U ino-zemnim arbitra`ama posebno su popularne arbitra`ne institucije u [vicarskoj uz primjenu vicarskog prava koje je vrlo sli~no hrvatskom

Arbitra`ni postupakArbitra`ni postupak zapo~inje kao i svaki drugi sudski postupak - podnoenjem tu`be arbitra`nom suditu

Stranke odlu~uju o tome hoe li arbitrirati arbitar pojedinac ili vijee trojice arbitara Ukoliko se stranke o tome ne sporazume u sporovima vrijednosti do 50000 eura sudit e pojedinac a preko 50000 eura vijee Za arbitre se mogu imenovati arbitri s liste in-stitucionalne arbitra`e ali i bilo koja druga neovisna i nepristrana osoba (ne nu`no pravnici) Pravo koje e se primjenjivati kako smo naveli ovisi o instituciji koje su stranke odabrale Tako se pri Stalnom izbornom suditu pri HGK primjenjuje Pravilnik o arbitra`i pri Stalnom izbornom suditu pri HGK (tzv zagreba~ka pravila) Isto tako po isklju~ivom sporazumu stranaka arbitra`a mo`e postupati ex aequo et bono ili po na~elu pravi~nosti

Arbitra`nim pravorijekom pravomono se presu|uje u odre|enom sporu Arbitra`a postupa samo u jednom stupnju za razliku od sudova koji u pravilu postupaju u dva pa ~ak i tri stupnja Po donoenju arbitra`nog pravorijeka mo`e se tra`iti ovrha pred nadle`nim sudom U pravilu tu`ba za ponitenje arbitra`nog pravorijeka koja se podnosi bdquodr`avnomldquo sudu (koja je uvjetno re~eno `alba na pravorijek) ne odga|a ovrhu pravorijeka Navedena tu`ba predstavlja jedino pravno sredstvo za ponitenje pravorijeka Ponitenje se tako mo`e tra`iti radi nenadle`nosti arbitra`e (nije sklo-pljen sporazum o arbitra`i) ako stranci nije pru`ena mogunost sudjelovanja pred arbitra`om ako je odlu~eno o pitanju koje nije sporazumom podvrgnuto arbitra`i i sl I iz navedenog je vidljivo da se radi ugla-vnom o postupovnim pitanjima tako da se tu`bom nee moi tra`iti meritorno preispitivanje ~injenica ili pravnih pitanja (iznimno ako je pravorijek suprotan pravnom i ustavnom poretku RH)

Iz svega navedenog vidljiv je niz prednosti arbitra`nog rjeenja sporova Istaknut emo jednu za sada prili~no vidljivu i bitnu manu arbitra`e a to su trokovi po-stupka U sporovima velike vrijednosti arbitra`a e u pravilu biti skuplja od postupka pred Sudom

Arbitraža kao na~in rjeavanja sporovaArbitra`a kao na~in rjeavanja sporova predvi|a postupak vrlo sli~an sudskom u kojem spor me|u strankama pravomono i kona~no rjeava arbitra`ni sud Zbog sporosti i pretrpanosti pravosudnih tijela ovaj na~in rjeavanja sporova postaje sve u~estaliji i u rjeavanju sporova me|u domaim poslovnim subjektima ( arbitra`a se naj~ee koristila u sporovima sa stranim partnerima)

Piu Antun Emert Bruno Juri

Osnovne su prednosti arbitra`nog postupka kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se spo-razume oko pravila postupka samostalno imenovanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost postupka koji unato~ sporu omoguuju ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

Poslovna znanja

wwwmirakulhr

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

Impressum Glavni urednik Krešimir Šimac

Izvršna urednica Sanja Vujnovac

Suradnicice Vedrana Tomašević Danka Marinković mrsc Sunčana Dundović Tanja Kelemović Juraj Arambašić Simona Goldstein

Gordana ]orić Sandra Dominić Igor Dominić Antonio Pejak Jano Giber Marija Birti Mirta Vekić Marijana Bonjak Ivan Baši

Boris Lukić Dubravka Pekanov

Kolumnistice profdrsc Slavica Singer mrsc Sunčica Oberman Peterka profdrsc Mane Medić mrsc Ivica Crnković Ivan Turk

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafi~ka priprema mit dizajn studio Županijska 25 Osijek wwwmithr

Grafi~ka urednica Maja Homen

Fotografkinja Jelena Rai

Izdava~ Mirakul doo 31000 Osijek Vukovarska 88 telfax 031210-198 mirakulyenmirakulhr

Direktorica Bojana Zabrdac bojanazabrdacyenmirakulhr

Stru~ne suradnice u marketingu Dubravka Klepac Helena ^arapić Nataša Nater marketingyenmirakulhr

Tisak IBL Kolodvorska 132 Osijek wwwiblhr

Sadr`aj

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Hrvoje Galičić voditelj

Područnog ureda HBOR-a za Slavoniju i Baranju u

Osijeku

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju - Bugarska

Poduzetnitvo u poljoprivredi- Proizvodnja jabuka

tema broja Nekretnine

poseban prilogFraniza

5

6

10

14

16

19

33

Marketing - Izbor medija oglaavanja

Informatika - Virtualizacija u

poslovnom okruženju

Poslovna znanja - Competitive Intelligence

Poslovna znanja - Arbitra`a kao na~in rjeavanja

sporova

Zdravlje - Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te

njegovim posljedicama

poseban prilog Izrada poslovnih

i investicijskih planova

Tr`ite kapitala

Poslovni kalendar

38

40

42

45

46

49

57

58

wwwmirakulhr

Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek tel 031 210 198 fax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Mo`ete li u jednom danu obii 4000 vodeih poslovnih ljudi u Osje~ko-baranjskoj `upaniji i prezentirati im Vae proizvode

i usluge

Mi Vam u tome mo`emo pomoi

^asopis BIZdirekt primaju

bull Vlasnici i direktori vie od 1500 najuspjenijih regionalnih poduzea i obrta uvrtenih prema prihodu i ostvarenoj dobiti

bull 1000 direktora sektora i voditelja odjela (Prodaje Marketinga Finan-cija Informatike Razvoja i In`enjeringa Proizvodnje) u svim sre-dnjim i velikim tvrtkama Osje~ko-baranjske `upanije

bull 500 direktora i voditelja podru`nica najuspjenijih domaih i inozem-nih tvrtki

bull Predstavnici gradske i `upanijske vlasti (gradona~elnici na~elnici vijenici ostali) kao i svih relevantnih dr`avnih tvrtki ministarstava i institucija sveu~ilita i fakulteti zna~ajne udruge i zadruge

bull Svi poduzetni~ki centri i inkubatori te preko njih novi poduzetnici koji pokreu posao kao i poduzetnici koji podi`u kredite te im trebaju po-slovni i investicijski planovi

bull Najpoznatiji odvjetnici lije~nici stomatolozi projektanti te ostale oso-be samostalnih zanimanja

bull Profesori i najbolji studenti na osje~kim fakultetima

bull Ostali

Uvodnik

wwwmirakulhr

Štovani

na velika je vrata kona~no dolo ljeto s ve standar-dnim pretjerano visokim temperaturama Veina e vjerojatno rei i kona~no jer e dobiti prigodu bdquopobjeildquo na more i barem se na trenutak maknuti od posla Me|u njima smo i mi pa izdanje za sedmi mjesec predstavlja zapravo dvobroj a sljedei ete broj uredno dobiti na stolove 21 rujna No ukoliko kojim slu~ajem i ne odete na odmor na more (ili negdje dalje na put) sigurni smo da mo`ete provesti vrlo kvalitet-no vrijeme i u naoj Slavoniji i Baranji Pri tome se na-damo da e vam na prolomjese~ni prilog o turizmu biti od koristi (ukoliko ga nemate mo`ete ga skinuti s nae web stranice) Kako sve ne bi ostalo samo na pri~i nekoliko nas nedavno je provelo vrlo zanimljivu ve~er u iznimno ugodnom drutvu u Karancu u sada ve nadaleko poznatoj Baranjskoj kui Nas desetak okupio je zajedni~ki prijatelj sa svrhom neformalnog dru`enja u malo druga~ijem domaem ambijentu ali i zbog mogunosti sklapanja novih poslovnih poznanstava u oputenoj atmosferi Upravo ono to i mi pokuavamo postii BIZpartyjem I moram priznati da mi je odmah pala na pamet ideja o organiziranju BIZpartyja na jed-noj takvoj lokaciji vjerujem da bi to bio pun pogodak

Iako e i nama ljetni predah dobro doi zapravo nam i nee drugo trajati budui da za kraj ove te za sljedeu godinu imamo vrlo ambiciozne planove irenja poslo-vnih aktivnosti to naravno povla~i i pravilno te pra-vovremeno poslovno planiranje u svrhu predvi|anja moguih problema te pravovremenog reagiranja na iste To nas je i ponukalo da razmislimo koliko po-duzetnika u naoj regiji uope pie poslovne planove za predstojea razdoblja te koliko njih zna kako to kvalitetno napraviti Zapravo prili~no malo njih te se zato nadamo da e vam tema koju obra|ujemo u ovom broju biti od iznimne koristi jer vam pribli`ava jedan neizmjerno va`an dio vaeg poslovanja ndash plani-ranje Neemo niti spominjati da vam kod dizanja bilo kakavog poduzetni~kog kredita banke obvezno tra`e poslovne planove ili investicijske studije te vam isti ~esto mogu biti vrlo zna~ajan faktor u odluci hoete li dobiti tra`eni kredit ili ne Iako neki od vas ve imaju zna~ajna iskustva u pisanju poslovnih planova i znaju to napraviti vrlo kvalitetno jedan dio to sigurno ne zna te im svakako preporu~amo da se jave u obli`nje poduzetni~ke centre gdje e dobiti potrebite informa-cije

Ukoliko ste pri poslovnom planiranju uo~ili zna~ajan tr`ini potencijal za geografsko irenje svoga proizvo-da ili usluge koji su svojom kvalitetom konceptom i razvijenim brandom zna~ajno napredniji od konku-

rencije sigurno ste se zapitali kako to iskoristiti Ukoliko nemate resursa znanja ili `elje sami otvarati podru`nice diljem zemlje i ire a s druge strane biste htjeli proiriti svoj posao jer znate da imate uspjean koncept onda e vam zasigurno biti vrlo privla~na ideja irenja putem franize No ukoliko pripadate sasvim suprotnoj grupi ljudi koja nema ni ideju ni proizvod ali bi silno `eljela voditi svoj uspjean biznis tada tako|er rjeenje mo`ete nai me|u franizama to~nije u kupnji uspjene franize Navedena je tema vrlo interesantna u Hrvatskoj se pojavljuje sve vie franiznih projekata te je sigurno da e franizno tr`ite tek po~eti ostvarivati zna~ajne rezultate to je i krajnje vrijeme jer u svijetu ti modeli ve odavno zau-zimaju vrlo velik dio tr`ita

Prije nekoliko je dana u poslovnom ~asopisu Lider objavljeno kako je me|u 20 najbr`e rastuih tvrtaka u Hrvatskoj ~ak sedam ~ije je poslovanje vezano uz nekretnine Iako je navedeno tr`ite puno razvijenije u Zagrebu i na moru velik rast bilje`e i slavonske tvrtke pa je sigurno zanimljivo prou~iti to se kod nas doga|a ali i istovremeno prou~iti svjetske trendove Nadam se da ete u naoj temi broja nai korisnih i interesantnih informacija glede tr`ita nekretnina ali i zanimljivih razmiljanja koliko e taj gra|evinski bum jo trajati

Do sljedeeg broja u rujnu srda~no vas pozdravljam i predla`em da iskoristite ovo razdoblje za bdquopunjenje baterijaldquo jer najkvalitetnije mo`emo raditi jedino kad smo potpuno odmorni i svje`i A tada vam mo`da i padne na pamet da se upustite u avanturu zvanu franiza

Kreimir [imac

BIZ vijesti

Ostvareni su rezultati utjecali na odluku poslovodstva tvrtke da jednu odli~nu poslovnu godinu predstave pu-tem moderno koncipiranog izvjea u kojem se osim broj~anih iskaza nalaze i nita manje va`na poglavlja koja definiraju viziju misiju odnos prema okoliu te drutvenu odgovornost tvrtke Vodovod-Osijek

Izvjee koje je predstavljeno svojevrsni je profil tvrtke VODOVOD-OSIJEK doo a vrijednosti na kojima te-melje svoje poslovanje dopunili su i financijskim poka-zateljima poslovanja u 2006 godiniIzvjee nudi po-datke o poslovnom prihodu tvrtke u protekloj godini njenoj dobiti investicijama u komunalnu infrastruk-turu kadrovskoj ekipiranosti Vodovod-a i postotnom poveanju realizacije u odnosu na protekle godine

Prihod od 214 000 000 00 kn najbolje govori o po-slovnoj godini u kojoj se VODOVOD-OSIJEK doo pozicionirao na 182 mjesto liste ldquo500 NAJBOLJIHrdquo koju objavljuju Lider press dd FINA i Zavod za po-slovna istra`ivanjaVODOVOD-OSIJEK doo na prvom je mjestu liste ldquoInstalacije i zavrni radovi u gra|evinarstvurdquo (84 mil eura novostvorene vrijedno-sti) a poziciju najuspjenije instalaterske tvrtke u Hr-vatskoj zaslu`ili su na gradilitima irom lijepe nae

Inovativnost u poslovanju razvijanje partnerskih od-nosa s korisnicima usluga i poslovnim partnerima te permanentno ulaganje u usavravanje vlastitih ka-drova pokazali su se dobitnom kombinacijom na sve konkurentnijem hrvatskom tr`itu

Osim kvantifikacije poslovne godine izvjee nas upoznaje i s mjerama zatite okolia u poslovanju tvrtke njenim inovacijama na poslovnom planu uskla|ivanjem sa zakonskim kriterijima Europske unije te drutveno-korisnim akcijama koje su mnogo-brojne

Za vizualni identitet izvjea zaslu`ni su tvrtka MIT i Slu`ba marketinga VODOVOD-OSIJEK doo

Predstavljeno godinje izvjee VODOVODA-OSIJEK doo

bdquoNa svoju smo drutvenu odgovornost ponosni jer Vodovod-Osijek svoj razvoj temelji na partnerskim odnosima sa svojom lokalnom zajednicom a uspjenu suradnju dr`imo klju~em uspjeha i u budunostildquo izjavio Ljubomir Novoseli dipling gra| direktor tvrtke VODOVOD-OSIJEK doo

BIZ vijesti

wwwmirakulhr

2003 godine tvrtka pru`a usluge skladitenja vo|enja skladita i komisioniranje robe za poznate hrvatske tvrtke (Labud dd Zagreb Jadranska pivovara Split Du~ki Prom Zagreb) Ricardo doo u svakome trenu-tku mo`e osigurati pouzdanu distribuciju na podru~ju pet isto~nohrvatskih `upanija U ovom je segmen-tu razvijena i uspjena poslovna suradnja s velikim proizvo|a~ima i trgovcima poput AWT-a Konzuma Vindije Megglea Istravina Schachinger Logistike te Karoline Sve intenzivniji s vremenom postaje i veliki transport kojega Ricardo doo radi na podru~ju Hrva-tske kao i prema inozemnim tr`itima

Ricardo doo raspola`e s ukupno 5212 m2 skladinoga prostora od ~ega 2230 m2 ~ini skladite zatvorenoga tipa Skladini terminal smjeten je u Strossmayero-voj ulici 343a u Osijeku lako je dostupan i dobro po-vezan s najfrekventnijim prometnicama

Tvrtka Werkos doo iz Osijeka u suradnji s tvrtkom Propex Fabrics iz Velike Britanije 29 lipnja 2007 go-dine na Institutu gra|evinarstva Hrvatske u Zagrebu organizirala je stru~ni skup na temu bdquoPrimjena Endu-ro vlakana u tunelogradnjildquo Na jednom mjestu okupi-li su se vrhunski stru~njaci s Instituta gra|evinarstva Hrvatske investitori projektantske kue tijela lokal-ne uprave i me|unarodni stru~njaci koji su analizirali postojeu problematiku u tunelogradnji te se upozna-

U Esseker centru otvoren ekskluzivan wellness club Sense

Ricardo doo preselio na novu lokaciju

Krajem svibnja uprava tvrtke Ricardo doo preselila je na novu adresu Josipa Jurja Strossmayera 343A Osijek

Osje~ka tvrtka Ricardo doo ve niz godina s poseb-nom pa`njom pristupa organizaciji poslovnoga seg-menta maloprodaje i proizvodnje no svoje poslovanje posljednjih godina sve intenzivnije usmjerava prema suradnji s velikim poslovnim sustavima i to ponajprije u segmentu skladitenja i distribucije proizvoda Od

Ekskluzivni prostor wellness cluba Sense otvoren je na 2 eta`i Esseker centra a u svojim e vrhunski ure|enim prostorima ponuditi wellness sadr`aje kao odgovor na zahtjeve suvremenog doba

Uz saunu solarij i whirpooll ovaj wellnes club prati nove trendove u svijetu Europi pa i u svakom veem hrvatskom gradu te nam ih donose u Osijek

U ponudi su razni tretmani lica masa`e terapije za mravljenje pedikura a Sense wellness club pripre-mio je i ekskluzivne rituale laquoSense ritualraquo laquoOsjetite seberaquo laquoRomanti~ni do`ivljaj u dvojeraquo i posebni ma-nager paket

Werkos doo - Nova rjeenja u gradnji tunela

li sa svim prednostima i rjeenjima koja nude Enduro vlakana Ukratko Enduro vlakna predstavljaju pravu revoluciju u betoniranju pogotovo pri gradnji tunelaRevolucionarna je upravo ~injenica da Enduro vlakna mogu zamijeniti sekundarnu a ponekada i primar-nu armaturu te objedinjuju sve prednosti ~eli~nih i sinteti~kih vlakana

Enduro vlakna omoguuju br`e i sigurnije torkreti-ranje tunela nema nikakve opasnosti od korozije i ne oteuje mlaznice za torkretiraje kao to to ~ine ~eli~na vlakna tako da mo`emo rei kako Enduro vlakna ra-cionaliziraju i poveavaju u~inkovitost betoniranja Iako Enduro vlakna predstavljaju revolucionarni proizvod ona se na `alost dovoljno ne primjenjuju u praksiOvakvi stru~ni skupovi jedini su na~in da se su-vremena svjetska rjeenja i tehnologije pribli`e struci te u kona~nosti po~nu primjenjivati

Informati~ki seminari za po~etnike

Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju u sklopu novog ciklusa INFORMATI^KE EDUKACIJE ZA PO^ETNIKE u srpnju 2007 godine organizira novi seminar i to u vidu 30 ndash satne eduka-cije

Informati~ka edukacija obuhvaa sljedee kategorije Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel InternetEdukacija se odr`ava u sjeditu tvr-tke u Bilju na adresi Kralja Zvonimira 10 u novoo-premljenoj prostoriji za seminare na 10 suvremenih umre`enih ra~unala te u suradnji sa stru~nim i isku-snim predava~ima Za potrebe prezentacije nastavne gra|e koriste se najsuvremenije metode i oprema Cijena seminara je 35000 kuna po polazniku a svi zainteresirani mogu se prijaviti osobno u sjeditu tvr-tke ili na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 i to svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

U Osijeku otvoren ekskluzivan wellness club SenseNovi trendovi u svijetu Europi pa i u svakom veem hrvatskom gradu donose nam u Osijek wellness club Sense Ovaj je ekskluzivni prostor otvoren na 2 eta`i tako|er nedavno otvorenog Esseker centra a u svojim e vrhunski ure|enim prostorima ponuditi wellness sadr`aje kao odgovor na zahtjeve suvremenog doba

Ova nova oaza mira i oputanja mjesto je gdje priro-da znanost i iskustvo ~ine harmoni~nu kombinaciju uz koju ete zaboraviti svakodnevni stresni ritam U intimnoj i diskretnoj atmosferi stru~no e vam oso-blje Sense wellness cluba preporu~iti osobne tretmane i posebne proizvode prilago|ene svim vaim zahtje-vima U ponudi su aktivna vitaminska i sensitivna njega power lifting i ekskluzivni lifting te presti`na njega Osim toga tu je i posebno pripremljena njega za mlade kreirana za potrebe mlade i problemati~ne ko`e

Relaxing tretman za mukarce pripremljen je poseb-no za specifi~ne potrebe muke ko`e koja je izlo`ena svakodnevnom stresu Lifting Belex 0 i vakuum lica najnoviji su hit u borbi protiv bora i objeene ko`e lica Znanje medicine i kozmetologije povezano je u toj spe-cijalnoj njezi protiv starenja s inovativnim ure|ajem i originalnom tehnikom postupka

U ponudi Sense wellness cluba su i posebne masa`e sense of asia za tijelo i lice u kojima jedinstvena kombinacija toplog ulja i ljekovitog bilja ima ~arobni u~inak oputanja Zvukovi havajske glazbe i ritmi~ko gibanje terapeuta uz hula korake jedinstvena su kom-binacija u ~arobnoj havajskoj masa`i lomi lomi Ispro-bajte i luksuznu masa`u ~okoladom i aromaterapiju ili efikasne tretmane za uklanjanje celulita i razbijanje masnog tkiva ili poboljanje tonusa ko`e Na raspola-ganju su vam ultrazvu~na i vakuum terapija dermo-sonic presoterapija ndash limfna drena`a ru~ni programi za mravljenje anticelulit i tonus Sense wellness club za vas je pripremio i ekskluzivne rituale laquoSense ri-tualraquo laquoOsjetite seberaquo laquoRomanti~ni do`ivljaj u dvojeraquo i posebni manager paket a u ponudi su i pedikura solarij sauna i whirpooll Iskusite ljepotu oputanja priutite svome tijelu vrhunsku relaksaciju koju vam mo`e pru`iti stru~no osoblje Sense wellness tima Opustite se u`ivajte i osjetite sebe

Oglas

Sense wellnes club za vas je pripremio i eksk-luzivne rituale laquoSense

ritualraquo laquoOsjetite seberaquo laquoRomanti~ni do`ivljaj u dvojeraquo i posebni man-ager paket a u ponudi

su i pedikura solarij sauna i whirpooll

10 wwwmirakulhr

HBOR ndash 15 godina u slu`bi razvoja domaega gospodarstva HBOR trenutno provodi 21 kreditni program putem kojih nastoji obuhvatiti razli~ite ciljane skupine gospodarskih subjekata Pored programa kreditiranja infrastrukturnih projekta i velikih gospodarskih subjekata posebnu pa`nju posveuje razvoju malih i srednjih poduzea s dodatnim naglaskom na financiranje projekata poduzetnika po~etnika projekata ulaganja u turizam podru~ja posebne dr`avne skrbi zatitu okolia i energetsku u~inkovitost financiranje inovatorstva i pronalazaka

Razgovarao Kreimir Šimac

Intervju mjeseca

Mo`ete li nam predstaviti HBOR te neto vie rei o aktivnostima tijekom posljednjih 15 godinaHrvatska banka za obnovu i razvitak dr`avna je razvojno-izvozna banka osnovana 1992 godine te-meljem Zakona o Hrvatskoj kreditnoj banci za obnovu (HKBO) Banka je u isklju~ivom vlasnitvu Republike Hrvatske a osnovana je s ciljem financiranja ratom poruenog gospodarstva Unato~ po~etnom usmje-renju prema financiranju infrastrukturnih projekata kao osnovnom temelju za gospodarski razvoj HBOR se vrlo brzo aktivno uklju~io u financiranje malog i srednjeg poduzetnitva Sukladno tomu u prosincu 1995 godine banka je promijenila naziv u Hrvatska banka za obnovu i razvitak a koji je zadr`ala sve do danas Tijekom 15 godina poslovanja HBOR je ostva-rio ukupnu aktivnost veu od 57 milijarda HRK od ~ega je najvei dio 317 milijarda kreditna aktivnost

Kao to ste spomenuli temeljna aktivnost banke je kreditiranje domaih gospodarskih subjekata Kakve mogunosti pru`a HBORHBOR kao dr`avna razvojno-izvozna banka podupi-re razvoj hrvatskog gospodarstva u cjelini posebno skrbei o ravnomjernom razvitku Hrvatske Jedan od osnovnih ciljeva banke jest osiguranje kvalitetnih izvo-ra financiranja investicijskih projekata domaih gospo-darskih subjekata HBOR trenutno provodi 21 kreditni program putem kojih nastoji obuhvatiti razli~ite cilja-ne skupine gospodarskih subjekata Pored programa kreditiranja infrastrukturnih projekta i velikih gospo-darskih subjekata posebnu pa`nju posveuje razvitku malih i srednjih poduzea s dodatnim naglaskom na financiranje projekata poduzetnika po~etnika projeka-ta ulaganja u turizam podru~ja posebne dr`avne skrbi zatitu okolia i energetsku u~inkovitost financiranje inovatorstva i pronalazaka Tako|er provodimo i neko-liko programa usmjerenih na kreditiranje projekata poljoprivredne proizvodnje Korisnici programa kre-

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) ve 15 godina aktivno sudjeluje u gospodarskim aktivnostima Republike Hrvatske Dr`avna razvojno-izvozna banka osnovana s ciljem poticanja razvoja i ja~anja gospo-darskog sustava Republike Hrvatske nastoji putem kvalitetnijih izvora financiranja osigurati poveanje konkurentnosti domaih gospodarskih subjekata O konkretnim mogunostima za nae gospodarstvenike te prilikama koje mogu ostvariti u suradnji s HBOR-om razgovarali smo s Hrvojem Gali~iem voditeljem Podru~nog ureda HBOR-a za Slavoniju i Baranju u Osijeku

Intervju mjeseca

Tijekom petnaest godina poslovanja za potrebe malog i srednjeg poduzetnitva odobreno je po svim kreditnim programima oko 11 tisua kredita u ukupnom iznosu preko 13 milijarda kuna

transparentni Svaki poduzetnik vrlo lako mo`e ve pri prvom razgovoru utvrditi vlastite mogunosti Pored spomenutih osnovnih uvjeta financiranja bitno je naglasiti kako minimalni kreditni zahtjevi po pro-gramima HBOR-a mogu iznositi 8000000 HRK dok maksimalni iznosi ovise o investitoru kao i programu kreditiranja

Pored izravnog financiranja HBOR aktivno sura|uje i s poslovnim bankama Zato ste se odlu~ili na ovakav oblik poslovanja Je li rije~ o pribli`avanju krajnjim ko-risnicima ili tek pojednostavljenju poslaZna~ajan dio naih aktivnosti provodimo u suradnji s poslovnim bankama Moram naglasiti kako HBOR na-stoji biti partner poslovnim bankama a nikako konku-rent Naime najvei dio poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj potpisao je ugovore o suradnji s HBOR-om te su banke na taj na~in stekle mogunosti uklju~ivanja u pojedine programe kreditiranja Ovakav na~in rada naj~ee je prihvatljiv poduzetnicima poslovnim bankama ali tako|er i HBOR-u Realizacija kredita putem poslovnih banaka omoguuje poduzetnicima ostvarivanje uvjeta kreditiranja HBOR-a uz pogodnost realizacije kreditnog zahtjeva u suradnji s poslovnom bankom na lokalnom podru~ju Dakle poslovna banka ima mogunosti dogovora s poduzetnikom oko roko-va otplate i instrumenata osiguranja dok su kamatne stope i ukupni trokovi realizacije kreditnog zahtjeva definirani u skladu s HBOR-ovim programima te sto-ga ne postoji mogunost njihove izmjene Osim toga bitno je naglasiti kako poduzetnici poslovne banke mo-raju prepoznati kao poslovne partnere te iste nastojati uklju~ivati u cilju razvoja dugoro~ne suradnje

Aktivno kreditiranje poljoprivredne proizvodnje

Kako ste zadovoljni suradnjom s poduzetnicima na podru~ju Slavonije i BaranjePodru~ni ured HBOR-a za Slavoniju i Baranju otvoren je po~etkom 2005 godine te su od otvorenja postignu-ti zna~ajni pomaci u suradnji s lokalnim poduzetnici-ma Kao jedan od osnovnih problema nakon otvorenja Podru~nog ureda pojavilo se pitanje slabe informira-nosti gospodarskih subjekata posebice malih i srednjih poduzea s ulogom i aktivnostima HBOR-a Naime kao razvojno-izvozna banka HBOR je do kraja 2003 godine djelovao isklju~ivo iz sjedita banke u Zagrebu to se vrlo ~esto postavljalo kao problem u komunika-ciji s malim i srednjim poduzetnicima Predstavnici velikih poduzea naj~ee imaju mogunosti izravnog pristupa razli~itim dr`avnim institucijama te se osnov-ni problem pojavljuje upravo u komunikaciji s manjim gospodarskim subjektima Upravo je stoga HBOR zapo~eo s otvaranjem Podru~nih ureda u Splitu Puli Rijeci Gospiu i Osijeku Otvaranjem podru~nih ure-da ostvarena je bolja komunikacija s poduzetnicima

ditiranja HBOR-a mogu biti razli~iti gospodarski su-bjekti trgova~ka drutva obrtnici zadruge obiteljska poljoprivredna gospodarstva kao i svi ostali gospodar-ski subjekti Tijekom petnaest godina poslovanja za potrebe malog i srednjeg poduzetnitva odobreno je po svim kreditnim programima oko 11 tisua kredi-ta u ukupnom iznosu preko 13 milijarda kuna Va`no je napomenuti kako su kreditni programi HBOR u prvom redu usmjereni prema novim investicijama i ulaganju u osnovna sredstva poduzetnika s ciljem modernizacije proizvodnje poveanja konkurentno-sti i broja zaposlenih u domaem gospodarstvu Kroz nae kreditne programe mogue je financirati razli~ita ulaganja izgradnju poslovnih ugostiteljskih i proizvo-dnih objekata nabavku strojeva i opreme ulaganja u smjetajne kapacitete pa sve do kupnje poljoprivred-nog zemljita poljoprivredne mehanizacije osnovnog stada podizanja viegodinjih nasada i razli~itih drugih poduzetni~kih projekata Manji dio kreditnog zahtjeva (najvie 30 ) mo`e biti usmjeren u obrtna sredstva naj~ee potrebna u investicijskim projektima

Poduzetnici se vrlo ~esto `ale na neprihvatljive izvore vanjskog financiranja Kakvi su uvjeti financiranja u HBOR-uBankarski sektor u Republici Hrvatskoj u posljednjih desetak godina do`ivio je zna~ajne promjene Ja~anje konkurencije uz sve stabilniji gospodarski sustav dove-le su do zna~ajnog pada kamatnih stopa to omoguuje domaim poduzetnicima sve povoljnije uvjete finan-ciranja Unato~ navedenim pozitivnim promjenama HBOR nastoji biti korak ispred te dodatno potaknuti gospodarski razvitak Kako smo u prvom redu usmje-reni prema ulaganjima u razli~ita dugoro~ne investicije i investicije u osnovna sredstva nastojimo omoguiti poduzetnicima kvalitetne uvjete financiranja Vrlo ~esto poduzetnici poistovjeuju kvalitetu izvora finan-ciranja s visinom godinje kamatne stope Kamatna stopa u svakom slu~aju predstavlja jedan od eleme-nata prihvatljivosti izvora financiranja ali nikako nije i jedini Pored kamatne stope koja se po gotovo svim kreditnim programima HBOR-a kreu se na razini 2 4 i 6 godinje iznimno je va`no posebice kod veih investicijskih projekata osigurati prihvatlji-ve rokove otplate kao i rokove po~eka otplate Me|u naj~eim poduzetni~kim pogrjekama pojavljuje se problem uskla|ivanja ro~nosti izvora financiranja s namjenom kreditnih sredstava Programi kreditiranja HBOR-a omoguuju rokove otplate do 10 ili 12 godina uklju~ujui do 2 ili u pojedenim projektima 3 godi-ne po~eka kao to su primjerice viegodinji nasadi U slu~aju izravnog financiranja HBOR-a nastojimo uskladiti rokove otplate s namjenom kreditnih sred-stava Jedan od trokova kreditnog zadu`enja je i jed-nokratna naknada za obradu kreditnog zahtjeva koja u HBOR-u iznosi 08 iznosa glavnice kredita Kao to mo`ete vidjeti uvjeti kreditiranja HBOR-a vrlo su

HBOR trenutno provodi 21 kreditni program putem kojih nastoji obuhvatiti razli~ite

ciljane skupine gospo-darskih subjekata

11

1

Dugoro~no gledano izlazak na inozemno

tr`ite e za velik broj domaih proizvo|a~a

predstavljati jedi-ni na~in opstanka

Uva`avajui navedene okolnosti HBOR je u posljednjih nekoliko

godina zapo~eo s razvojem proizvoda i

programa namijenjenih domaim poduzetnici-ma usmjerenim prema

inozemnim tr`itima

Intervju mjeseca

HBOR postojeim ali i potencijalnim izvoznicima omoguuje financiranje obrtnih sredstva za potrebe realizacije izvoznog posla Nakon naplate izvezene robe poduzetnik ima mogunosti kredit vratiti HBOR-a ili u slu~aju novog izvoznog ugovora sklopiti novi ugovor o kreditu te nastaviti koristiti sredstva Na-vedeni program predstavlja iznimno kvalitetan izvor financiranja potrebnih obrtnih sredstva uz godinju kamatnu stopu 475 i jednokratnu naknadu za obra-du kredita u iznosu 08 glavnice kredita Pored na-vedenog programa financiranja izvoza HBOR provodi programe kreditiranja kupaca u inozemstvu krediti-ranja dobavlja~a kao i mogunosti koritenja okvirnih kreditnih programa s bankama inozemnih kupaca a sve u cilju ja~anja konkurentnosti domaih poduzea na inozemnim tr`itima

Spomenuli ste i osiguranje izvoza to ste u tom smi-slu u mogunosti ponuditi svojim klijentimaPored djelovanja na domaem tr`itu HBOR aktivno djeluje i na me|unarodnom tr`itu Osim zna~ajne suradnje s relevantnim me|unarodnim institucija-ma OECD EBRD WB EIB CEB IBRD KfW i dr do sada je potpisano 39 sporazuma o suradnji s izvoznim bankama te izvozno razvojnim agencijama Navedene me|unarodne aktivnosti omoguile su bolje uvjete domaim izvoznicima pri izlasku na me|unarodno tr`ite Osim navedenih programa financiranja zapo~eli smo i s provo|enjem programa osiguranja izvoznih isporuka moguih komercijalnih i politi~kih rizika Naplata potra`ivanja sve je ozbiljniji problem i u zemljama Europske unije te je stoga iznimno va`no za domae poduzetnike u najveoj mjeri zatititi vla-stita inozemna potra`ivanja Plaanje unaprijed kao i isho|enje akreditiva vrlo ~esto nije mogue realizirati zbog ~ega potra`ivanja izvoznika ostaju nezatiena Za spomenuta dva pristupa poslovanju potrebna je suglasnost inozemnog partnera dok je za isho|enje police osiguranja isklju~ivo potrebna volja izvoznika Putem police osiguranja izvoza izvoznik zna~ajno smanjuje rizik naplate u slu~aju razli~itih rizi~nih si-tuacija neplaanje inozemnog kupca ste~aj admini-strativne i politi~ke odluke i sl

Na kraju vjerujem kako e i ovaj intervju pomoi u informiranju lokalnih poduzetnika s mogunostima i aktivnostima Hrvatske banke za obnovu i razvitak te se nadam kako emo zajedni~ki ostvariti jo bolje rezultate Tako|er poduzetnici se mogu obratiti i izra-vno u Podru~ni ured koji je smjeten u Osijeku Trg Ljudevita Gaja 6 (tel 031251 015)

ali tako|er i predstavnicima poslovnih banaka i drugih institucija na lokalnom podru~ju Za sve informacije o programima HBOR-a lokalni se poduzetnici mogu obratiti i u Podru~ni ured za Slavoniju i Baranju

S obzirom na zna~aj poljoprivredne djelatnosti za podru~je Isto~ne Hrvatske kakve su aktivnosti HBOR-a u financiranju poljoprivrednih proizvo|a~aUva`avajui zna~aj i potekoe u poljoprivrednoj proizvodnji kao i potrebe za sna`nijim ulaganjima u sna`niji razvoj poljoprivrednih proizvo|a~a HBOR je u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede umarstva i vodnog gospodarstva Hrvatskim zavodom za poljopri-vrednu i savjetodavnu slu`bu Hrvatskim sto~arskim centrom te Hrvatskom agencijom za malo gospodar-stvo zapo~eo s provo|enjem operativnih programa usmjerenih prema razvitku govedarske proizvodnje svinjogojstva podizanju viegodinjih nasada te po-vrtlarstva Navedeni programi omoguuju poljopri-vrednicima ostvarivanje iznimno kvalitetnih uvjeta financiranja uz godinju kamatnu stopu od 4 i ro-kove otplate do 12 godina Pored toga HBOR provodi i zaseban program poljoprivrede i ujedna~enog razvoja koji je usmjeren na sve ostale grane poljoprivredne djelatnosti a koji omoguuje uvjete financiranja vrlo sli~ne uvjetima u operativnim programima Dakle gotovo sva ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju u slu~aju financiranja putem programa HBOR-a imaju mogunosti za ni`e kamatne stope (4 godinje) te prihvatljivije uvjete kreditiranja

HBOR poti~e izvozne aktivnosti domaeg gospodarstva

Osim kreditiranja HBOR provodi i aktivnosti financi-ranja izvozaPored programa kreditiranja HBOR tako|er provo-di i nekoliko specifi~nih aktivnosti usmjerenih pre-ma sna`nijem sudjelovanju domaih poduzetnika na inozemnim tr`itima Tr`ite Republike Hrvatske re-lativno je malo i gotovo u potpunosti otvoreno pre-ma inozemnim gospodarskim subjektima Navedene karakteristike domaeg gospodarstva mogua su pre-preka domaim poduzetnicima ali tako|er i iznimno velika prilika u slu~aju odluke poduzetnika za izlazak na inozemno tr`ite Dugoro~no gledano izlazak na inozemno tr`ite e za velik broj domaih proizvo|a~a predstavljati jedini na~in opstanka Uva`avajui nave-dene okolnosti HBOR je u posljednjih nekoliko godina zapo~eo s razvojem proizvoda i programa namijenjenih domaim poduzetnicima usmjerenim prema inozem-nim tr`itima Cjelokupnu aktivnost potpore izvozu mo`emo podijeliti u dvije skupine financiranje izvo-za i osiguranje izvoza U slu~aju financiranja izvoza HBOR trenutno provodi nekoliko programa Program za koji je zainteresiran najvei broj domaih poduzet-nika jest program kreditiranje pripreme izvoza kojim

12

wwwmirakulhr

BugarskaBugarska je uspjeno prevladala probleme koji su uzrokovali potpuni kolaps leva prije desetak godina a ove je godine s Rumunjskom postala najnovija ~lanica Europske unije

Republika Bugarska zajedno s Rumunjskom predsta-vlja najmla|e ~lanice Europske unije Dio EU postale su 1 sije~nja 2007 godine ~ime je bugarski jezik po-stao jedan od slu`benih jezika EU a bugarska irilica jedno od tri slu`bena pisma

Bugarska je okru`ena Gr~kom i Turskom na jugu Srbijom i Makedonijom na zapadu i Rumunjskom na sjeveru Naseljava je oko 77 milijuna stanovnika najveim dijelom Bugara (oko 84) Od nacionalnih manjina zna~ajni su Turci i Romi

Bugarska je smjetena na va`nom prometnom pravcu koji ~ini poveznicu srednje Europe s Malom Azijom i Bliskim Istokom

Bugarsko gospodarstvo Bugarsko je gospodarstvo devedesetih godina prolog stoljea do`ivjelo sna`an udarac raspadom Sovjetskog Saveza ndash gubitkom tr`ita s kojim je bilo usko poveza-no Stanje u gospodarstvu dodatno su ote`ale sankcije UN-a protiv Srbije i Iraka Neadekvatna gospodarska i monetarna politika uzrokovale su potpuni kolaps leva 1996 godine Dolaskom proreformskih snaga na vlast 1997 godine te dogovorom o ekonomskim reformama koje su usuglasili i MMF i Svjetska banka zapo~eo je oporavak bugarskog gospodarstva Brojke su tek 2004 godine pokazivale razinu `ivotnog standarda iz 1989 godine Danas bugarsko gospodarstvo ima stabilan rast od preko 5 s o~ekivanim ulaskom u Eurozonu u razdoblju 2010-2012 godine Budua e gospodarska kretanja sigurno ovisiti o sposobnosti Bugarske da se integrira u gospodarstvo Europske unije

Gospodarski rast BugarskeMalo i srednje poduzetnitvo danas je jedno od gla-vnih pokreta~a bugarskog gospodarstva Zapoljava 23 ukupno zaposlenog stanovnitva Malo i srednje poduzetnitvo je i u~inkovitije od velikih poduzea to

pokazuje i stopa povrata od 25 odnosno 20 u od-nosu na velika poduzea sa stopom povrata od 7 Najzna~ajnija poduzea u SME sektoru predstavljaju poduzea u gra|evini uslugama i turizmu Bugarska je u zadnjih desetak godina imala stalni go-spodarski rast od preko 55 posto a do 2020 godine bi on trebao biti na razini od oko 10 godinje Eko-nomski stru~njaci kao najva`niji pokreta~ rasta vide ulaganja u poljoprivredu turizam i energetski sek-tor i to izgradnju novih naftovoda i plinovoda Zbog zna~ajnog prometnog polo`aja obnova prometnih pra-vaca tako|er je jedan od preduvjeta za uspjeniji go-spodarski rast

Poslovanje u BugarskojNajpopularniji su pravni oblici u Bugarskoj dioni~ko drutvo(AD) i drutvo s ograni~enom odgovornosti (OOD) ndash bilo da je rije~ o domaim ili inozemnim po-duzetnicima Pojedinci tako|er mogu osnovati oba tipa drutva koja se u slu~aju jednog vlasnika zovu EAD i EOD Ona se promatraju kao lokalni pravni oblici i podlije`u lokalnim zakonima Ovi su pravni oblici ~esto koriteni me|u strancima kako bi imali pravo kupnje zemljita u Bugarskoj

Strancima koji se odlu~e za osnivanje poduzea u Bu-garskoj savjetuje se anga`iranje pravnika koji je upoz-nat s lokalnim zakonima kako bi jednostavno proveo sve aktivnosti potrebne za neometano funkcioniranje poduzea Poduzee postaje aktivno nakon to je obja-vljena u dr`avnom glasniku ndash u pravilu nakon 2-3 tje-dna nakon podnoenja prijave

Bugarska poduzea od 2005 godine plaaju porez na dobit od 15 dok je na snazi porez na dodanu vrije-dnost od 20

Bugarska i HrvatskaPrema podatcima HGK gospodarska suradnja Bugar-ske i Hrvatske ima prostora za poboljanje Naime

Piše Danka Marinkovi

OP]I PODACI O BUGARSKOJ

Glavni grad SofijaSlu`beni jezik bugarskiStanovnitvo milijuna Povrina 11010 kmsup2Gustoa 0 stanovnika kmsup2BDP 10 milijarda USD (200) po stanovniku 1000 USDValuta lev (100 stotinki)Stopa inflacije (200)BDP po sektorima poljoprivreda (1) industrija (21) usluge ()Glavne industrije prehrambena industrija energetika strojarstvo metalurka industrijaGlavni vanjskotrgovinski partneri Njema~ka 1 Rusija Italija Turska Gr~ka Francuska (200)

ZanimljivostiEU i Bugarska ndash razlika u plaamaUlaskom u EU Bugarskoj se otvorilo veliko tr`ite rada No zbog neujedna~enosti bugarskih plaa s onima iz EU dio visokoobra-zovane radne snage osobito lije~nika odlu~io je napustiti Bugarsku Imajui na umu da je prosje~na plaa bugarskog lije~nika po~etnika 164 EUR te usporedbom s prosje~nim plaama u Hrvatskoj i EU vidljiv je raskorak Prosje~ne plae u Bugarskoj kreu se od 150 EUR (75 EUR je minimalna plaa) do 2000 EUR koliko zara|uju pojedini direktori

Korisni linkoviBugarska trgovinska i industrijska komora wwwbccibg Bugarska agencija za strana ulaganja httpwwwinvestbggovernmentbg

Državna agencija za carine httpwwwcustomsgovernmentbg

Ope informacije httpwwwbulgariacom

Informacije o ulaganjima httpwwwinvestbulga-riacom

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

tijekom 2005 godine hrvatska su poduzea izvezla u Bugarsku tek 392 mil USD a uvezla su proizvode u vrijednost 1621 mil USD Potpisani Ugovor o po-ticanju i uzajamnoj zatiti ulaganja i Ugovor o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja te struktura naeg izvoza u kojoj glavna mjesta zauzimaju naftni plinovi naftna ulja elektrotransformatori polimeri stirena i cigarete koji u ukupnom uvozu Bugarske (138 mlrd USD 2005) ~ine neznatan dio pokazuju na nedovolj-nu iskoritenost mogunosti izvoza koje pru`a nova ~lanica EU

Zaklju~noBugarska je dr`ava koja je u nedavnoj prolosti prola put od propadanja veza s glavnim izvoznim tr`itima makroekonomske nestabilnosti obilje`ene kolapsom valute do uspjene provedbe privatizacije stvaranja stabilnog makroekonomskog okru`enja i naposlijetku ulaska u Europsku uniju Iako je pred Bugarskom duga~ak put pribli`avanja gospodarskoj razini EU (prema nekim pokazateljima postat e ~lanica Eu-rozone do 2012 godine) pozitivnim gospodarskim rastom u posljednjih 10-ak godina i predvi|anjima o jo uspjenijem rastu u sljedeem razdoblju Bugarska hrabro kro~i prema standardu bogatih EU dr`ava

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Važne adrese

Va`ne informacije za posjetitelje Bugarske

bull Kad Bugari mi~u glavom gore-dolje misle NE a kad je pomi~u lijevo-desno misle DA

bull Nije uobi~ajeno plaanje kreditnim kartica-ma stoga ponesite dovoljno gotovine

bull Korupcija i dalje predstavlja zna~ajan pro-blem u Bugarskoj

bull Novac mijenjajte samo u ovlatenim mjenja~nicama s vidljivo iskazanim te~ajem Prevara pri promjeni valuta ~est je problem u Bugarskoj

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bugarskoj

Veliko Trnovo 32 1504 Sofia Veleposlanik Darko Javorskitel 00-2--2-2 fax 00-2--1-e-mailcroembsofiahellipmvphr

Generalni Konzulat Republike Bugarske u RH

Gornje Prekri`je 210 000 ZagrebVeleposlanik Victor Valkovtel + 1 0fax+ 1 1 02

ured za trgovinsko-gospodarske odnosepri Veleposlanstvu Republike BugarskeZelengaj 10000 Zagreb Voditelj Ureda Krum Trajkovtel fax 2 e-mail bulgtradehelliphihtnethr

1 1

Bugarska je u zadnjih desetak godina imala

stalni gospodarski rast od preko 55 posto a

do 2020 godine bi on trebao biti na razini od

oko 10 godinje

1

Jabuka je vona vrsta koja je u usporedbi s uzgojem ostalog kontinentalnog voa najzastupljenija u Repu-blici Hrvatskoj Jabuka koju danas jedemo bdquopripitom-ljenaldquo je i dobivena selekcijom umjetnim kri`anjem i hibridizacijom divljih jabuka Po~etci pitomih jabuka kreu od starih Grka i time zapo~inje njezino irenje po Mediteranu Rimsko je Carstvo poznavalo 36 vrsta jabuka a Rimljani su prvi osmislili koncept skladita kako bi u plodovima ovoga voa mogli u`ivati tijekom cijele godine Jabuka se zatim irila prema zapadnoj Eu-ropi a zemlja koja ju je najbolje prihvatila je Francu-ska Francuska je i najvei svjetski proizvo|a~ jabuka Hrvati su jabuku nali na ovim podru~jima te je ona uz ljivu bila najrasprostranjenije voe krajeva U 19 stoljeu po~inje uvo|enje programa voarstva u naro-dne kole i gospodarska narodna u~ilita u Kri`evcima te u poljoprivredne kole u Po`egi

Jabuka je voe bogato prehrambenim vlaknima i vi-taminom C Mo`e se koristiti do godinu dana nakon berbe Antioksidativna vrijednost 100 g jabuke odgo-vora u~inku 1500 mg vitamina C Sadr`ava pektin koji smanjuje osjeaj gladi i pogodna je za dijabeti~are

Proizvodi od jabukaProizvodi dobiveni preradom jabuka osim dobro poz-natih sokova marmelada kompota i `elea uklju~uju i

Jabukova~u (znanu i kao cider) koja je fermentirani sok jabuke i jedno od najstarijih pia na svijetu Bogata je antioksidansima usporava starenje stanica i pojavu tumoraKalvados je pie koje nastaje iz jabukova~e viestrukom destilacijom te je neto izme|u jakog vina i vinjaka

Jabu~ni se ocat proizvodi od jabuka u procesu fer-mentacije bez dodavanja bilo kakvih umjetnih sa-stojaka Ja~a otpornost organizma smanjuje kolesterol i pospjeuje metabolizam

^ips od jabuke zdrava je alternativa klasi~nog ~ipsa od krumpira Radi se o suenim komadiima jabuka koji se odnedavno mogu nai na policama hrvatskih trgovina

Financiranje U Republici Hrvatskoj godinje se proizvede 73700 tona jabuka s 5470776 rodnih stabala uz prosje~ni prirod od 135 kg po stablu Na podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije jabuka se tradicionalno uzgaja i godinje se proizvede 6700 tona Rodnih je stabala na podru~ju upanije 599248 a prosje~ni je prirod neto slabiji od priroda za dr`avu kao cjelinu i iznosi 112 kg po stablu

Osje~ko-baranjska `upanija prepoznala je va`nost po-dizanja trajnih nasada vonjaka prije ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju te svojim sufinanciranjem poma`e uspjeniji razvoj voarstva na ovim krajevima Tijekom protekle tri godine upanija je financirala 300 hektara povrina pod jabukama a namjerava financira-ti podizanje jo 200 hektara nasada

upanija je iz prora~una realizirala ili je u tijeku rea-lizacija projekta sufinanciranja nabave vonih sadni-ca za unaprje|enje voarske proizvodnje na podru~ju upanije i to na sljedei na~in bull Iznos sredstava za sufinanciranje podizanja novih

nasada vonjaka utvr|uje se u visini od 25 od odre|ene cijene vone sadnice

bull Najvii iznos odobrenih sredstava za sufinanciranje

vonih sadnica po jednom poljoprivrednom gospo-darstvu mo`e iznositi za zasa|ene povrine od 05 ha do 500 ha ndash 12000 kn od 501 ha do 1000 ha ndash 15000 kn od 1001 ha do 2000 ha ndash 20000 kn i vee od 2000 ha ndash 30000 kn

bull U 2006 godini osigurana su sredstva u iznosu 1500000 kuna

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) odobra-va kredite u okviru Operativnih programa podizanja trajnih nasada Ministarstva poljoprivrede umarstva i vodnoga gospodarstva Podnositelji zahtjeva za kre-dit mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva trgova~ka drutva poljoprivredne zadruge i obrtnici koji e kreditnim sredstvima podii novi ili obnoviti postojei nasad Rok otplate kredita je do 12 godina uz po~ek do 3 godine i kamatnu stopu za krajnjeg kori-snika od 4

U okviru Programa do 31 srpnja 2006 godine u HBOR-u je zaprimljeno 189 kreditnih zahtjeva u ukupnom iznosu 77020000 kuna S podru~ja Osje~ko-baranjske `upanije zaprimljeno je 38 kreditnih zahtje-va u iznosu 8564912 kuna Od tih 38 zahtjeva 3 su zahtjeva u obradi 11 ih je odbijeno a 4 dokumentacije su vraene

Ukupno su odobrena 102 kredita u iznosu od 34850000 kuna a s podru~ja upanije odobreno je 20 zahtjeva za kredit u iznosu od 4960000 kuna

Isplativost proizvodnjeGodinja proizvodnja jabuka u Republici Hrvatskoj zadovoljava oko 50 domaih potreba Republika Hrvatska godinje uveze voa u vrijednosti od oko 110 milijuna eura a mogla bi izvoziti voa u vrijednosti 400 milijuna eura

Problem s hrvatskom proizvodnjom jabuka jest nemogunost pravilnog skladitenja ovoga voa Upra-vo zato ulaganja u hladnja~e postaju neophodna kako bi se urod jabuka mogao sa~uvati tijekom cijele godine a ne samo kratko vijeme nakon berbe kada je cijena najni`a Ova tehnologija omoguuje da se jabuke ubi-ru kada su zrele i da godinu dana ne gube na kvaliteti Ministarstvo poljoprivrede za gradnju ovih hladnja~a bespovratno daje do 25 vrijednosti investicije (mak-simalno 25 milijuna kuna) Izgradnjom hladnja~a u Hrvatsku je u 2006 godini uvezeno dva i pol puta manje jabuka nego godinu dana ranije

Jabuke su vrsta za koju je specifi~no da od nasada do punog roda pro|e najmanje tri godine Pod pretpo-stavkom da je prosje~an prinos oko 37 kilograma po hektaru odnosno 13 kilograma po stablu planirani bi po~etak berbe trebala biti druga godina u kojoj bi pri-rod bio 15-2 kg po stablu u treoj 4-5 kg po stablu a

u ~etvrtoj 8-15 kg po stablu ovisno o sorti Optimalna je veli~ina vonjaka 30 hektara Profit se dakle mo`e o~ekivati u treoj odnosno ~etvrtoj godini od podi-zanja nasada

Budunost hrvatskog voarstva le`i u udru`ivanju odnosno povezivanju proizvo|a~a s distributerima i kupcima Upravo je u tom pravcu Osje~ko-baranjska `upanija vidjela budunost uzgoja jabuka na svom podru~ju Krajem 2006 godine potpisan je ugovor izme|u upanije i Grada Osijeka o osnivanju ULO hladnja~e doo

bdquoSlavonska jabukaldquo Osje~ko-baranjska `upanija pokrenula je projekt osni-vanja clustera (udru`ivanje proizvo|a~a jabuka) kako bi stvorila marku bdquoSlavonska jabukaldquo Projekt je vrije-dan 122 milijuna kuna i najveim se dijelom (107 mi-ljuna kuna) namjerava isfinancirati iz pretpristupnih programa Europske unije iz progama CARDS Kako je ranije napomenuto upanija je financirala 300 hektara novih povrina pod jabukama te se o~ekuje da e one tijekom idue tri godine roditi oko pet vagona jabuka po hektaru Jabuke se na tr`ite namjeravaju plasirati putem spomenutog clustera najvjerojatnije do 2009 godine

Cluster e povezati proizvo|a~e s distributerima i kupci-ma te omoguiti svojevrsnu standardizaciju proizvodnje jabuka i stvaranje prepoznatljivog brenda

Proizvodnja jabukaNa podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije jabuka se tradicionalno uzgaja i godinje se proizvede 6700 tona

Poduzetništvo u poljoprivredi Poduzetništvo u poljoprivredi

Pie Dubravka Pekanov

Neki od bitnijih sastojaka 100 g sirove jabuke

voda (g)

vitamin A (IU)

vitamin C (mg) 0

vitamin B1 (mg) 001

vitamin B2 (mg) 001

vitamin B (mg) 00

kalcij (mg) 2

natrij (mg) 02

kalij (mg) 111

`eljezo (mg) 011

Magnezij (mg)

kcal 586

Korisni linkovi

wwwhzpsshrHrvatski zavod za poljo-privrednu savjetodavnu slu`bu

wwwseljacihrPrvi hrvatski poljoprivred-ni portal

wwwprivredni-vjesnikhrWeb stranica hrvatskog poslovno-financijskog tjednika

wwwmpshrMinistarstvo poljoprivre-de umarstva i vodnoga gospodarstva

wwwobzhrOsje~ko-baranjska `upa-nija

wwwhgkhrHrvatska gospodarska komora

Tijekom protekle tri godine upanija je

financirala 300 hektara povrina pod jabukama a namjerava financirati podizanje jo 200 hek-

tara nasada

wwwmirakulhr 1

NekretnineZbog sve viih cijena stanova i golemih profita investitora stanogradnja je u Hrvatskoj ve du`e vrijeme najpopularniji business Procjenjuje se da je povrat ulo`enog kapitala enorman i kree se od 30 pa ~ak do 100 posto Figurativno ako investitora ~etvorni metar stana kota oko 1000 eura on e ga prodavati po najmanje 1300 eura ili vie

Priredila Marijana Bonjak

Za veinu gra|ana ionako nedosti`an omjer veli~ine i cijene stana dodatno napuhuju i banke odobravajui kredite istim tempom kako bi zadr`ale jednak omjer potra`nje i cijene Ako osoba kupuje novi stan od 60 m2 po cijeni od 1500 euram2 banci e uz kamatnu stopu izme|u 5 i 6 posto godinje i nakon 30 godi-na otplate kredita vratiti vie nego dvostruko Dak-le nakon to kupca ldquoodererdquo investitor za novih ga stotinjak tisua eura ldquoodererdquo i banka Kupoprodajnoj cijeni svakako treba dodati i iznos provizije agenciji od 2 do 3 vrijednosti kupljene nekretnine provizije banci procjenitelju javnom bilje`niku te razne druge naknade

Mamac za investitore Kroni~ni nedostatak stambenih kvadrata postao je tijekom posljednje dvije-tri godine sve privla~niji mamac za veliki broj potencijalnih investitora u sta-nogradnju sve ~ee i onih koji su svoju prethodnu poslovnu karijeru razvijali u segmentima potpuno ne-srodnim graditeljstvu Sigurna i dobra zarada u stano-gradnju privukla je mnoga poznata imena iz politike javnog `ivota ali i lokalne poduzetnike

Iako nitko me|u gra|evinarima izravno ne `eli govori-ti o konkretnoj zaradi koju ostvaruju javna je tajna da po svakom prodanom kvadratu njima ostaje najmanje 300 a navodno je prosjek ~ak 500 eura Najte`i je na-ravno prvi korak gradnja prvog objekta budui da investitor paralelno treba priskrbiti novac i stei po-vjerenje potencijalnih kupaca

Uspije li tr`ite dalje samo radi najbolju promid`bu pa takvi investitori nove objekte naj~ee prodaju i prije nego iskopaju temelje

Kroni~ni nedostatak stambenih kvadrata postao je tijekom po-sljednje dvije-tri godine sve privla~niji mamac za veliki broj poten-cijalnih investitora u stanogradnju

1

Urbane vile sa 6-8 stanova posebno dobro kotiraju i cijeli niz manjih gra|evnih tvrtaka nadmee se u potrazi za takvim interpolacijama Kako tr`ite ve svjedo~i o zasienosti poslovnim sadr`ajima koji se sve te`e prodaju vlada prava jagma za otkrivanjem takvih stambenih zona u irem gradskom prostoru

Cijena stanogradnje ovisi o ulaznim trokovima a bit-na je stavka cijena gra|evinskog zemljita koje je sve skuplje I sve je manje dostupna na najtra`enijim lo-kacijama i u povrinama koje osiguravaju kvalitetnu gradnju

Me|utim korupcija i siva ekonomija pridonose mogunosti nepotene zarade ~ime je oteen kupac jer kupuje nekvalitetno dr`ava jer je zakinuta za po-rez te svi poteni investitori i renomirane gra|evinske tvrtke koje se susreu s problemom nelojalne konku-rencije i naruenog ugleda struke

Stambeni krediti i cijene kvadrataVrijednost odobrenih stambenih kredita premaila je 35 milijarda kuna a njihov udio u ukupnoj zadu`enosti gra|ana porastao je s 30 posto koliko je iznosio 2002 godine na gotovo 40 posto krajem 2006

Zahvaljujui nesmanjenoj potra`nji za stambenim kvadratima i spektakularnom rastu stambenih kre-dita u protekloj je godini dolo do pravog procvata stanogradnje ali i do daljnjeg rasta cijena stambenog prostora Banke su do maksimuma iskoristile kreditne potencijale proirivanjem ponude i omoguavanjem vee dostupnosti stambenih kredita Klju~ni kredit-ni uvjeti (kamatne stope instrumenti osiguranja) u posljednjih godinu dana nisu se zna~ajnije mijenja-li unato~ najavama HNB-a i ozloglaenom registru du`nika Veina banaka ponudu kredita prilagodila je

ciljnim skupinama i kreditima za gra|ane sa slabijom kreditnom sposobnou U svoju su ponudu stambene kredite uvrstile i mnoge manje banke to je povealo njihovu dostupnost

Me|utim kako vea dostupnost kredita poticajno dje-luje na rast cijena nekretnina za mnoge Hrvate stam-beno pitanje jo uvijek ostaje nerjeivi problem Prema procjeni analiti~ara samo u posljednje tri godine cijene nekretnina porasle su 36 posto dok su se u periodu od 1997 do 2003 godine ukupno poveale za 14 posto (Podaci DZS-a)

Prema podatcima Hrvatske narodne banke u zadnje tri godine cijene stana narasle su gotovo 40 posto pa ako je rata za stan prije tri godine iznosila 350 eura sada iznosi oko 500 eura a plae gotovo da stoje Banke su ve duboko ldquozaglibilerdquo putem hipoteka pa je njima za-dnjima u interesu da cijene nekretnina padnu Stoga poti~u novu spiralu zadu`enosti i sve nerealnije cijene koje prijete slomom tr`ita

Sociolozi pak upozoravaju kako ima novca za cesto-gradnju mostogradnju za megalomanske stadione pa ~ak i velike projekte u drugim dr`avama no isto-vremeno stotine tisua mladih ljudi nemaju krov nad glavom ~ija bi cijena bilo da se otplauje kreditom ili se za njega plaa najamnina ila ukorak s mizernom plaom

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u ~ijem se Ustavu ne spominje pravo na stan i du`nost dr`ave koja mora pomoi gra|anima da do tog stana do|u Slovenija to ima Ma|arska presudu Ustavnog suda o tome u Francuskoj je pak pravo na stan izjedna~eno s pravom na obrazovanje i pravom na egzistenciju Svje-doci smo niza bdquo fantasti~nih modela stanogradnjeldquo kod nas nazvanih po ministrima od kojih ni jedan nije urodio plodom Hrvatska zapravo nema strategiju sta-nogradnje osim deklarativno

Razli~iti stavovi stru~njaka o predvi|anju buduih trendovaU nedavnom intervju u Novom listu predsjednik Udru`enja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubra-vko Ranilovi izjavio je da je na potezu ldquodruga gene-racijardquo kupaca koja se te`e odlu~uje na kupnju stana i vie va`e izme|u cijene i kvalitete stana Posljedica je da cijene nekretnina na nekim lokacijama stagniraju ili su ~ak u padu jer su precijenjene Odstupanje izme|u

tra`ene i realizirane cijene iznosi ~ak 18 posto to go-vori da se u startu postavi cijena koja je nerealna

Naselja se grade bez plana preizgra|ene zone su bez osnovne infrastrukture neadekvatnim okoliem i bez prateih sadr`aja S druge strane potra`nja za kvali-tetnim nekretninama je i dalje vea od ponude pa bi u kona~nici cijene ipak trebale rasti

U istom intervjuu glavni ekonomist Zagreba~ke banke arko Miljenovi prognozira da e cijene nekretnina i dalje rasti ali ne po stopama od 10 do 15 posto kao lani ve neto sporije- Jo uvijek imamo zna~ajan debalans izme|u ponude i potra`nje a procjena je da samo u Zagrebu nedostaje oko 30000 novih stanova Poveanje plate`ne moi i dostupnost stambenih kredita uz kamatne stope koje ne bi trebale rasti sve e to jo poveavati potra`nju i podizati cijene stanova

U godinu i pol dana cijene gra|evinskog zemljita u Istri su se utrostru~ile u Dalmaciji stagniraju a u Sla-voniji nikog ne zanimaju

Zemljita u Istri je sve manje osobito onih veih pri-godnih za gradnju apartmanskih naselja za koje su investitori najvie zanimaju pa cijene i dalje rastu

U Dalmaciji cijene stagniraju i nisu se mijenjale od prologa ljeta premda slobodnog zemljita za gradnju u veim gradovima prakti~no vie i nema Investito-ri se polako sele u prigradska i manja naselja gdje su cijene ni`e uz iznimku grada Dubrovnika s okolicom gdje je prakti~no nemogue kupiti bilo to pogodno za gradnju Na snagu stupaju novi GUP-ovi no kako se planovi nisu donijeli na ni`im razinama nije do kraja definirano u kojim zonama e gradnja biti doputena pa investitori ne `ele preuzimati preveliki financijski rizik obzirom na visoku cijenu zemljita

Zbog visokih cijena zemljita i cijene nekretnina na Jadranu postale su previsokim to je za posljedicu imalo smanjenje prodaje Prema podatcima agencija za promet nekretninama iz Dalmacije stranci ove godine doslovno zaobilaze Hrvatsku i vie se zanimanju za nekretnine u Albaniji Gr~koj Bugarskoj i Crnoj Gori koja polako ali sigurno dosti`u hrvatske cijene

Do odre|ene korekcije cijena stanova dolo je i u Za-grebu osobito u podsljemenskoj zoni i Gra~anima koji su svojevremeno bili najpopularniji izbor za kupnju zbog relativno mirnog stanovanja i pogleda na grad sa Sljemena Investitori su jo nedavno nekretninu u cjelosti prodavali prije nego li su i planovi za gradnju bili definirani Cijene gra|evinskog zemljita i dalje su

Cijene stambenih kvadrata u kunama

Godina Hrvatska ZagrebOstale

`upanije

I - XII 2002 2

I - VI 200 22 1020 11

Izvor DZS

Tema broja

20

Tema broja

wwwmirakulhr 21

Klju~ni kreditni uvje-ti (kamatne stope

instrumenti osiguranja) u posljednjih godinu

dana nisu se zna~ajnije mijenjali unato~

najavama HNB-a i ozloglaenom registru

du`nika

Naselja se grade bez plana preizgra|ene zone su bez osnovne infrastrukture nea-dekvatnim okoliem i bez prateih sadr`aja

ipak najvie u Zagrebu osobito zonama bli`e centru i Trenjevci

Zbog autoceste Zagreb -Split i Zagreb - Rijeka cijene nekretnina u podru~ju Gorskog kotara i Like tako|er bilje`e rast dok cijene nekretnina u Slavoniji stagni-raju a interes za rubne dijelove gradova i prigradska naselja prakti~no i ne postoji

Pad prodaje kua Kakva je situacija u Osijeku i Slavoniji openito doz-nali smo od Dalibora Lukende vlasnika agencije Gol-dal nekretnine On prvenstveno upozorava na izmjenu Pravilnika o uporabnim dozvolama koji bi dodatno mo-gli zagor~ati `ivot neopreznim kupcima Zbog izmjene navedenog Pravilnika dolo je do zna~ajnog smanjenja broja prodanih kua u gradu Osijeku Objekte bez upo-rabne dozvole bit e iznimno teko gotovo nemogue legalizirati ~ak i u slu~ajevima kad se kupuju gotovi-nom Tr`ite se ne educira veina agenata iz agencija tako|er u evidentnoj namjeri da se loptica prebaci na neku drugu instancu

Tako|er naglaava Lukenda cijene su nekretnina po oglasima znatno vee od realiziranih ~ime se stvara privid o trendu rasta cijena Osobito je to slu~aj kod novih objekata

To~no je naime da vrijeme nekvalitetnih objekata pro-lazi i kupci sve vie tra`e kvalitetno gra|ene i ure|ene objekte s popratnim sadr`ajima poput blizine vrtia i kola a rijeena infrastruktura se podrazumijeva Cije-ne kvalitetnih objekata na odre|enim mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekretnina sta-gnirati a u dogledno vrijeme cijene bi im trebale i opa-dati I dok su cijene stanova u strarim zgradama daleko iznad realnih a kupci takve objekte zbog potrebnih sredstava za adaptaciju izbjegavaju potra`nja za rural-nim i prigradskim podru~jima prakti~no ne postoji

Agencija za promet nekretninama Goldal nekretnine iz Osijeka osim to od samih svojih po~etaka od konku-rencije odska~e kvalitetnim marketinkim pristupom pohvaliti se mo`e i kvalitetom usluge te uvo|enjem novih pristupa komunikacije s klijentima i zatite njihovih ulaganja bdquoTr`itu usluga posredovanja u prometu nekretninama planiramo ponuditi dva nova modela kako bi osigurali br`u i sigurniju realizaciju kupoprodajnog posla naim kupcima i gra|evinskim tvrtkama koje investiraju u gradnju i prodaju stanova na tr`itu Pred realizacijom smo Ugovora o poslovnoj suradnji s pouzdanom osiguravateljskom kuomte emo svakom svom kupcu pokloniti besplatnu policu osiguranja imovine ili nezgode - po izboru Svojim emo klijentima rijeavati i sva druga potrebna osigu-

22

Tema broja

Cijene kvalitetnih objekata na odre|enim

mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekret-

nina stagnirati a u dogledno vrijeme cijene

bi im trebale i opadati

ranja koje zahtjeva banka kao jedan od instrumenata osiguranja stambenog kredita

U pregovorima smo tako|er i s nekim od vodeih banaka o zastupanju u prodaji njihovih nekretnina i nekretnina koje grade gra|evinske tvrtke novcem koji financiraju same banke Ovim uslugama osigurati emo veu sigurnost naim klijentima i puno veu po-nudu kvalitetnih nekretnina na jednom mjestuldquo isti~e Dalibor Lukenda

Situacija u regiji i EUPoljska je u prvom tromjese~ju 2007 godine zauzela vodee mjesto na ljestvici najpopularnijih odredita za ulaganja u nekretnine pokazalo je istra`ivanje spe-cijalizirane savjetodavne tvrtke Assetz Poljsko tr`ite nekretnina zabilje`ilo je u prvom tromjese~ju viso-ku stopu prirasta na ulaganja ~ak 165 posto Cijene nekretnina u Varavi i dalje su me|u najni`ima u Eu-ropi a uvo|enje va`nih industrija u grad privla~i sve mla|u i imuniju populaciju

Njema~ka je u protekla tri mjeseca zabilje`ila najni`e prinose uz naznaku da bi se ovo tr`ite zbog liberaliza-cije industrije i rasta poduzetni~ke klime moglo uskoro po~eti oporavljati Bugarska i Francuska tako|er su iz-nimno dobro rangirane u kategoriji visine prinosa na ulaganja u nekretnine bilje`ei u prvom tromjese~ju stope prinosa od 50-ak odnosno 60-ak posto

Nakon zna~ajnog pada cijena nekretnina u [panjolskoj i smanjenja interesa investitora za ulaganje situacija na ovom tr`itu krajnje je zabrinjavajua ponajprije zbog visoke izlo`enosti banaka koje su u razdoblju od 1998 do kraja 2006 godine udeseterostru~ile kreditne plasmane gra|evinskom sektoru

Gotovo svi vodi~i za investiranje i financijski savjetnici ove godine kao preporuku za najisplativija ulaganja u Europi preporu~uju rumunjsko tr`ite nekretnina Prema podatcima novina Ziarul Financiar cijene sta-nova u Bukuretu porasle su 6 u odnosu na po~etak godine i prosje~no iznose 1375 eura za ~etvorni metar Cijene nekretnine bilje`e zna~ajan rast to je potaknu-lo strane i domae investitore na nastavak intenziv-ne gradnje stanova i kua kao i na gradnju obiteljskih kua u predgra|ima velikih gradova Prognoze govore o ~etverostrukom rastu cijena u sljedeih deset godi-na Sli~no predvi|anje odnosi se i na Portugal kao i balti~ke zemljeVisoko na ljestvicama isplativosti ula-ganja nalaze se i [vedska i Belgija

Istra`ivanje Global Property Guide-aNajskuplja lokacija u Europi za kupnju stana je Mona-co (24900 EUR7m2) a u stopu ga slijedi strogi centar Londona stoji u izvjeu Global Property Guidea Za-nimljiva je ~injenica da su cijene u balti~kim dr`avama porasle na razinu metropola kao to su Kopenhagen Berlin Muumlnchen Stockholm Be~ i Frankfurt U Lon-donu se luksuzno opremljen stan od 120 kvadra-ta mo`e kupiti po cijeni od 1742656 eura odnosno 14522 eura po ~etvornome metru Razlika me|u cije-nama stanova u razli~itim dijelovima Londona nije za-nemariva pa se tako za vrhunsku lokaciju i ekskluziv-nu opremu plaa premija

Istra`ivanje je pokazalo da su Pariz i Amsterdam od-mah iza Londona Tako je cijena luksuznog stana u

2

Tema broja

2

ovim metropolama 6667 eura po kvadratu Moskva je esti najskuplji grad u Europi kad su u pitanju stambe-ni kvadrati unato~ visokom riziku povrata ulaganja u ovu metropolu

Prema cijenama nekretnina Zagreb je u drutvu me-tropola Rumunjske ^eke Estonije te Cipra i Belgije S prosje~nom cijenom od 2215 eura po kvadratu Za-greb je neto malo skuplji od Bruxellesa u kojem je prosje~na cijena kvadrata 2150 eura

Najamnine stagnirajuIstra`ivanja pokazuju da vlada opadajui trend prino-sa od renti jer rente ne dr`e korak s cijenama stanova nigdje u Europi Tako zemlje isto~ne Europe u kojima je rizik vei imaju i najvee stope povrata koje prelaze 10 posto

U Amsterdamu Parizu Muumlnchenu i Bruxellesu visoke su stope povrataali to su gradovi u kojima je oporezi-vanje prihoda od nekretnina visoko Nigdje u Europi najamnine ne rastu jednako brzo kao cijene nekretni-na a stopa povrata je 4 ili manja to je razlog za zabrinutost

Investicijski fondovi za nekretnine - REIT (Real Estate Investment Trusts) fondoviU Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih gra|evinskih objekata na najtra`enijim lokacijama a ni demografska situacija nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

U posljednje vrijeme sve se ~ee spominju fondovi za nekretnine kao dobro i preporu~ljivo ulaganje Nagli interes za domaim nekretninama osim to je direkt-no uzrokovao gra|evinski boom oja~ao je i financijski sektor te kroz poja~anu kreditnu potra`nju doveo do rekordnih rezultata Poput ulaganja u vrijednosne pa-pire i ova vrsta ulaganja sigurna je i donosi prihod sve do trenutka dok ne do|e do poremeaja na tr`itu i cijene nezadr`ivo po~nu opadati Svjetski analiti~ari ukazuju na posljedice ovakvog razvoja cijena nekretni-na koji se kao boom prvo javio u SAD ^ak minimalna odstupanja statisti~kih podataka od prognoza znaju prouzro~iti nagli porast ili pad cijena dionica pa i ove vrste dionica diljem svijeta

2

Tema broja

U Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih

gra|evinskih objeka-ta na najtra`enijim

lokacijama a ni demografska situacija

nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem

kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina

Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je

zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

Obzirom na kontinuiranu stupu rasta u Americi ri-zik naglog pada cijena nekretnina sasvim je razum-ljiv Ameri~ka potronja veinom se financira kredi-tima banaka i rast cijena kredita ne samo to utje~e na potronju ve bankama signalizira vei rizik od neotplaivanja kreditnih zajmova U slu~aju pada cije-na nekretnina osiguranja kredita vie ne bi bila do-voljna da pokriju novonastali rizik Posljedica toga bio bi nagli pad odobrenih kredita pad potronje rast in-flacije i mogua globalna recesija Iako je broj prodanih kua u 2006 godini u usporedbi s 2005 pao za 6 do 7 u SAD-u realizirane kupoprodajne cijene u apso-lutnom iznosu zadr`ale su postojei dolarski obujam

Investitori u potrazi za novim ansama i u nastojanju da smanje rizik pronalaze nova tr`ita Sve ~ee mo`emo primjetiti prisutnost REIT fondova (Real Estate Investment Trusts) i u zemljama u kojima ova forma ulaganja zakonom jo nije dozvoljena ili zako-nom nije regulirana Prvi REIT fondovi odnedavno se pojavljuju na tr`itu Velike Britanije a EampG Dimax njema~ki Benchmark indeks za vrijednosnice drutva nekretnina s ukupnom tr`inom kapitalizacijom od 12 milijardi eura raste oko 30 godinje

Kriti~ari smatraju da je kreiranje REIT fondova vie rezultat potrebe osnivatelja fondova da disperziraju dio rizika na ulaga~e O~ekuje se da e u buduem razdoblju sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju prepustiti tr`itu Rizik za ulaga~e u ovakve fondove je u situaciji kad dolazi do izra`enih oscilatornih kretanja i naglog pada cijena nekretnina koji tada snose rizik gubitka iz-nimno velikih iznosa ili ~ak cijelog ulo`enog kapitala dok rizik za osniva~ku tvrtku prakti~no ne postoji

Prednost ulaganja u REIT fondove je u njihovoj stal-noj likvidnosti Dok u slu~aju naglog povla~enja kapi-tala iz otvorenih investicijskih fondova mo`e doi i do zatvaranja fonda ulaga~i u REIT fondove uvijek mogu prodati svoje udjele odnosno nekretnine u vlasnitvu REIT fondova na burzi po trenutnoj tr`inoj cijeni

Ova vrsta fondova je u pravilu iznimno transparent-na redovno izvjetava javnost i ulaga~e o tr`inim kretanjima i vrijednosti njihovih uloga i naj~ee ima porezne povlastice

Krizna situacija u podru~ju ove vrste fondova doga|a se trenutno u [panjolskoj Dionice nekretninskih kom-panija su u [panjolskoj rasle na krilima visokih cijena panjolskih nekretnina kojima je vrijednost podizala visoka potra`nja agresivnog stranog kapitala i velikog broja doseljenika Cijene stanova su u [panjolskoj u razdoblju od 1999 do 2005 godine rasle po prosje~noj godinjoj stopi od 15 posto nakon ~ega je rast po~eo lagano posustajati Dionice Grupo Inmocarala (-14 posto) i Montebalita (-20 posto) predvodile su pad tr`inih vrijednosti developera stambenih i poslovnih prostora a jednostavnom tr`inom logikom su za so-bom u slobodni pad povukle i bankarske dionice Zbog zabrinutosti ulaga~a od rasta broja i vrijednosti ne-naplativih hipotekarnih kredita najvie su pale cijene dionica Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (-25 posto) druge najvee panjolske banke i Banco Sabadell (-37 posto)

Tijekom prole godine u Hrvatskoj se pojavila tvrtka Terra Firma sa svojim portfeljom a krajem srpnja 2006 na ZSE uvrten je Jadran Kapital u cilju prven-stvenog privla~enja kapitala stranih ulaga~a Ovisno o interesu investitora i eventualnom rastu indexa ovakvih drutava ulaganje u nekretnine u Hrvatskoj mo`da dobije neku sasvim drugu dimenziju

Uporabna dozvola i nove odredbe zakonaU va`eem Zakonu o prostornom ure|enju i Zakonu o gradnji i njegovoj provedbi uo~ena je neprimjerenost odre|enih instrumenata u podru~ju urbanisti~kog i prostornog planiranja i gradnje Odredbe zako-na mahom su nepovezane te kao takve za posljedi-cu imaju nedostatak instrumenata za upravljanje i ure|enje gra|evinskog zemljita u naseljima

Posljedice toga bile su dugo trajanje i slo`enost postu-paka za isho|enje dozvola potrebnih za gra|enje i upo-rabu gra|evina i nedostatni stupanj pravne sigurnosti

Neke od va`nih promjena odredaba zakona su decen-traliziranje izdavanja dozvola i akata kao i poveavanje uloge i odgovornosti ovlatenih arhitekata i in`enjera u postupcima izdavanja dozvola i drugih akata potreb-nih za gra|enje i uporabu gra|evina

Predlo`enim zakonom predvi|a se i uklanjanje odredbi i akata u podru~ju prostornog ure|enja u svrhu racio-nalnijeg gospodarenja prostorom i osiguranju uvjeta za drutveni i gospodarski razvitak Hrvatske tvrdi mi-nistrica Marina Matulovi-Dropuli

U Ministarstvu navode da u skladu s odredbama novog Zakona o prostornom ure|enju i gradnji koji donosi odre|ene izmjene i po pitanju uporabnih dozvola a koji bi trebao stupiti na snagu 1 listopada 2007 godi-ne kazna za prekraj koritenja gra|evine bez izvjea nadzornog in`enjera odnosno uporabne dozvole izno-si 25000 kuna

[to e biti sa stanarima u objektima bez uporabne dozvoleOni koji `ive u zgradama koje su gra|ene mimo gra|evne dozvole bilo da imaju kat vie ili su eta`irane tako da imaju vei broj stanova morat e trokove le-galizacije snositi sami - ako na to ne uspiju prisiliti in-vestitora koji im je prodao takav objekt

Nakon 1 sije~nja sljedee godine gra|evine koje ne-maju uporabnu dozvolu izgubit e dosadanji sta-tus uporabljve gra|evine pa na njima vie nee biti mogue obavljati prijenos vlasnitvaUporabna dozvo-la je ina~e puka formalnost ukoliko se objekat gradio u skladu s izdanim dozvolama i u skladu s pravilima struke Tamo gdje se nije potovao zakon ra~un za na-platu e doi krajnjim korisnicima kupcima stanova kojima e uporabna dozvola postati uvjet za reguli-ranje vlasni~kih prava koja se`u do prodaje ili prepisi-vanja stambenog ili poslovnog objekta

Banke ve sada u na~elu odbijaju uknji`iti hipoteku na objekat bez uporabne dozvole

Do sada u vlasni~kom listu nije postojala zabilje`ba o posjedovanju uporabne dozvole a sada e postojati Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez uporabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretninama za iznajm-ljivanje nee moi dobiti dozvolu za iznajmljivanje

Uporabna dozvola iznimno je va`an instrument u zemljama EU-a i u SAD-u kojim se regulira kvaliteta gra|enja U razvijenom svijetu bez nje osiguravajua drutva ne `ele osigurati va stan ili zgradu u kojoj

2 wwwmirakulhr 2

Tema brojaTema broja

O~ekuje se da e u buduem razdoblju

sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja

prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju

prepustiti tr`itu

Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez upo-rabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretni-nama za iznajmljivanje nee moi dobiti dozvo-lu za iznajmljivanje

stanujete niti e banke dati hipotekarne kredite za sta-nove u takvom objektu

Gra|ani koji jo nisu uli u avanturu dizanja de-setljetnih stambenih kredita trebali bi posluati savjet pomonice ministrice Bla`evi-Perui - Oprezan ku-pac ne preuzima stan od investitora-prodavatelja dok za zgradu nije izdana uporabna dozvola

Ure|enje interijera i vrtova

PlaniranjePlaniranje je zapravo ono od ~ega treba po~eti svako ure|enje ili preure|enje doma ili vrta [to je sve po-trebno kako to smjestiti i rasporediti i kako e to iz-gledati u kona~nici Za najbolja rjeenja za najbolji raspored pokustva i drugih predmeta u stanu ili kui ili sadnica u vrtu po-treban je dobar plan poznavanje standardnih dimen-zija namjetaja stilova pokustva boja i materijala njihove obrade i primjene te napokon i poznavanje redoslijeda po kojem se odvijaju radovi

Mogua rjeenja stvar su osobnih preferencija i tren-dovaTreba razmisliti o oblaganju zidova polaganju podo-va smjetaja veeg i manjeg pokustva o glavnim

svjetlosnim izvorima a potom obratiti pa`nju slika-ma tepisima zavjesama svjetiljkama sobnom bilju i nizu drugih detalja koji uokviruju ure|enje prostora O unutranjem ure|enju prostora jednako kao i o ure|enju vrtova napisano je mnotvo knjiga pregrt broura razli~itih proizvo|a~a njime se bave brojni ~asopisi a jo uvijek nije sve re~eno

Arhitekti i dizajneri stalno usavravaju svoje znanje prilago|avajui ga vremenu u kojem `ivimo novim materijalima i novim saznanjima

Billy Baldwin poznati dizajner ka`e ldquoPrvo pravilo dekoriranja je da se gotovo sva pravila mogu izmije-nitirdquo

Izmislite svoja pravila ali neka budu sa stilom i poz-navanjem jer svaki je stan ogledalo ljudi koji u njemu `ive i borave i samo Vi mo`ete u svom domu ostva-riti ugo|aj koji vam najvie odgovora U tome vam ne mo`e pomoi nijedna knjiga niti ~asopis Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek nanovo slikati

0

Tema broja

Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek

nanovo slikati

Tvrtka lsquorsquoZETOVI] doorsquorsquo sa sjeditem u Osijeku postoji od 1 sije~nja 2002 godine Bavi se prodajom HOumlRMANN gara`nih i industrijskih vrata te proizvo-dnjom PVC i aluminijske stolarije Tvrtka je smjetena u vlastitom zatvorenom prostoru veem od 1600 m2 u sklopu kojeg se nalazi prodajni prostor skladite te linija za proizvodnju PVC i aluminijske stolarije Uz zatvoreni prostor nalazi se i otvoreni veli~ine gotovo 5000m2 Glavni je dobavlja~ PVC profila njema~ki proizvo|a~ Salamander a dobavlja~ visokokvalitenih okova tako|er je njema~ki proizvo|a~ GU

Tvrtka Zetovi doo ovlateni je distributer komplet-nog proizvodnog asortimana renomiranog njema~kog proizvo|a~a HOumlRMANN za podru~je Slavonije i Ba-ranje

Tvrtka HOumlRMANN europski je lider u proizvodnji gara`nih i industrijskih vrata tehnologiji pretovarne tehnike te luksuznih kunih rjeenja Unato~ relativno kratkom vremenskom periodu u kojem tvrtka posluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i do-stupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta Njihovu kvalitetu prepoznali su i vodei osje~ki i slavonski poduzetnici te se HOumlRMANN in-dustrijski i gara`ni proizvodi mogu pronai na mno-gim reprezentativnim objektima kao to su Pekarnica Kruna Autokua [kojo Autokua Perkovi Saponia

Servisni centar Automagister Naselje Retfala nova te brojni drugi objekti

Iako se proizvodni proces stolarije i danas odvija u vrlo povoljnim uvjetima na novim strojevima vlasnik i osniva~ tvrtke gospodin Zdravko Zetovi odlu~io je dodatno modernizirati tvrtkin proizvodni pogon potpuno novim i automatiziranim strojevima Ti strojevi dodatno e doprinijeti kvaliteti smanjenju cijena te smanjenju rokova isporuke

Novost u prodajnom programu je prodaja unutarnjih vrata proizvo|a~a lsquorsquoConturarsquorsquo iz Pleternice ~iji je tvrtka lsquorsquoZetovirsquorsquo doo ovlateni distributer za podru~je Sla-vonije i Baranje

Tvrtka ldquoZetovirdquo doo pru`a potpunu uslugu ugra-dnje nove stolarije izgradnju postojee obra|ivanje otvora ugradnje klupica komarnika i sl Telefon-skim putem mo`ete zatra`iti neobvezan izlazak stru~nog osoblja radi savjetovanja te izrade ponuda i predra~una

Kompletan proizvodni i prodajni program tvrtke lsquorsquoZetovi doorsquorsquo mogue je pogledati u velikom izlo`benom salonu koji se nalazi na adresi Svilajska ulica 30D u Osijeku ili ih mo`ete posjetiti na Internet adresi wwwzetovichr na kojoj mo`ete pronai dodat-ne informacije o cjelokupnom asortimanu

Pogled u bolju budunost kroz kvalitetne proizvodeZahvaljujui potpuno novim i automatiziranim strojevima tvrtka Zetovi doo je dodatno poboljšala kvalitetu izrade i smanjenje rokova izvedbe uz istovremeno snižavanje cijena

Unato~ relativno kra-tkom vremenskom pe-riodu u kojem tvrtka po-sluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i dostupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta

Oglas

wwwmirakulhr 1

FranšizaFraniza je tip poslovanja u kojem neka tvrtka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslo-vanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvarene prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit

Priredila Maja Klier

Dananji poslovni svijet prostor je neizmjernih mogunosti U stvari toliko velikih da nam je vrlo teko prepoznati onu koja bi odgovarala upravo naoj osobnosti i naem financijskom stupnju a da je ujed-no i profitabilna No ipak u moru tipova poslovanja nailazimo na franizno poslovanje Unutar njega na-lazimo raznorazne koncepte izme|u kojih se uistinu mo`e izabrati bdquoposao snovaldquo ali ga se istim takvim i stvoriti od temelja

Iako u mnogim hrvatskim tvrtkama i organiza-cijama ~esto dolazi do otputanja tehnolokog vika a franizno poslovanje uvelike poma`e u samozapoljavanju i smanjenju stope nezaposleno-sti stanovnici Hrvatske ga jo uvijek ne do`ivljavaju kao najprikladniju mogunost rjeavanja svog statu-sa U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih No bez obzira na tako malen broj njih bitno je neprestano raditi na promociji ovog tipa poslovanja jer je ono garancija lakeg prodora na hrvatsko tr`ite a posebno na strana tr`ita te jedini na~in sprje~avanja varki pri prodaji franize Za promociju franiznog po-slovanja u Hrvatskoj najvie se brinu Hrvatska udruga za franizno poslovanje koja 29 i 30 studenoga u Za-grebu ve 4 godinu za redom odr`ava Franizni forum te Izlo`bu franizne ponude poduzetni~ki centar za franizu Pro maturo u Zagrebu te Centar za franizu Poduzetni~kog centra Osijek

[to je to franizno poslovanjePrema europskoj franiznoj federaciji franizno poslo-vanje je sustav trgovanja dobrima iili uslugama iili tehnologijom koji se bazira na bliskoj i stalnoj suradnji pravno i financijski samostalnih poduzea vlasnika franize i njegovih pojedina~nih korisnika franize

gdje vlasnik jam~i svojim korisnicima pravo i posta-vlja obvezu da e voditi posao u skladu s konceptom franize Franizno poslovanje mo`e se shvatiti i kao partnerstvo izme|u tvrtke s internacionalnim aspira-cijama za svoj brand i individue ili organizacije u cilja-noj zemlji koja je bolje opremljena kulturalno i logi~ki za bdquohrvanjeldquo na vlastitom tr`itu Dakle kao koncept s velikim potencijalom irenja ndash kako na nacionalnom tako i na internacionalnom nivou

Franiza je u stvari tip poslovanja u kojem neka tvr-tka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslovanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvare-ne prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit S ili-ili smo suo~eni zbog postojanja nekoliko tipova franiza i zbog njihove razli~ite projekcije Dva najpoznatija tipa franiza su franiza poslovnog formata (business franchise format) i franiza distribucije proizvoda (product distribution franchise)

Franiza poslovnog formata je tip poslovanja u kojem franizoprimac dobiva posao po principu bdquoklju~ u rukeldquo Dakle on kupuje provjereni i uhodani poslovni koncept znanje i know-how davatelja te savjetodav-ne usluge prije i tijekom ugovorom odre|enog perio-da poslovanja Pri tome brand ne mora biti svjetski poznat ve samo na teritoriju poslovanja Primjerice franize McDonalds Body Creator ili Biovega pripa-daju toj vrsti Kod franize distribucije proizvoda pri-matelj franize kupuje renomirano ime odnosno brand za odre|eni teritorij a poslovanje se svodi na prodaju proizvoda proizvedenog od strane davatelja franize U ovoj varijanti kupac franize ne dobiva nikakva

U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje promijenio ime u Kvarner Vienna Insurance Group (VIG) ddVienna Insurance Group trenutno je prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje (KWSO) od sredine lipnja nosi novo ime ndash Kvarner Vienna Insu-rance Group (VIG) dd za osiguranje Uz promjenu imena nedavnu su skuptinu obilje`ile i promjene u Upravi drutva Od 1 srpnja funkciju predsjednika Uprave drutva od dosadanjega predsjednika Mladena Bla`evia koji s krajem ove godine odlazi u mirovinu preuzima Igor Jeli~i Tako e novu tro~lanu Upravu uz Igora Jeli~ia ~initi jo dva ~lana Zorislav Staek i Kreimir Kolar Promjene u nazivu Drutva uslijedi-le su sukladno prologodinjoj odluci prema kojoj je Vienna Insurance Group postala krovna marka Wie-ner Stadtische Grupe koja okuplja pod novom krov-nom markom kao bdquoobiteljskim imenomldquo sve svoje tvrtke keri s podru~ja centralne i isto~ne Europe Grupa je trenutno prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju laquoStrategija je VIG-a na tr`itima gdje djeluje etabli-ranje domae marke kao simbola povjerenja blizine i lokalnoga razumijevanja VIG istovremeno daje do-datnu internacionalnu vrijednost i predstavlja simbol veli~ine iskustva i kompetentnosti s vodeom po-zicijom u srednjoj i isto~noj Europiraquo isti~e Mladen Bla`evi predsjednik Uprave DrutvaTijekom prvoga ovogodinjeg kvartala Kvarner Vien-na Insurance Group kao najvee drutvo VIG grupe u Hrvatskoj ostvarilo je zara~unatu bruto premiju od 1257 milijuna kuna to je za 257 posto vie nego u istom razdoblju lani Istovremeno su bruto premije `ivotnoga osiguranja iznosile 45 milijuna kuna (to je za 154 posto vie nego prole godine) dok su premije ne`ivotnoga osiguranja ostvarile skok od 373 posto i

ostvarile 807 milijuna kuna Time se Kvarner Vienner Insurance Group popela na peto mjesto osiguravatelja u Hrvatskoj i zauzima 53 posto tr`inoga udjela Isto-vremeno je dobit ovoga drutva iznosila 596 milijuna kuna dok je ukupna prologodinja dobit bila na razini 599 milijuna kuna Kvarner Vienna Insurance Group i u prvih pet mjese-ci ove godine bilje`i izvanredne financijske rezultate ostvarivi premijski volumen od 199 milijuna kuna to je za 252 posto vie nego u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja bilje`e zara~unatu bruto premiju od 746 milijuna kuna to je za 147 posto vie dok ne`ivotna osiguranja s premijom od 1244 milijuna kuna bilje`e skok od 325 posto u odnosu na isto razdoblje prole godine Vienna Insurance Group Hrvatska a kojega ~ini Kvarner VIG Cosmopolitan life i Helios u prva ~eti-ri mjeseca zaklju~ila je financijske rezultate s ukupno ostvarenom premijom od 234 milijuna kuna to je za 297 posto vie nego li je ostvareno u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja ostvarila su ukup-nu premiju u iznosu od 105 milijuna kuna dok su ne`ivotna iznosila 129 milijuna kuna S takvim rezultatima VIG je dospio na ~etvrto mjesto ljestvice osiguravajuih drutava s tr`inim udjelom od 74 posto Vienna Insurance Gropu Hrvatska je po tim rezultatima po `ivotnim je osiguranjima zauzela tree a po ne`ivotnim osiguranjima ~etvrto mjesto na rang ljestvici svih osiguravatelja

Kvarner Vienna Insuran-ce Group tijekom prvih pet mjeseci ove godine zabilje`ila je izvanredne

financijske rezultate ostvarivi premijski

volumen od 199 miliju-na kuna to je za 252

posto vie nego u istom razdoblju prole godine

Oglas

Igor Jeli~i - novi predsjenik Uprave od 01 srpnja 2007 godine

2

saznanja o u~inkovitom sistemu poslovanja Primjeri franize distribucije proizvoda su Fornetti

Franizni koncepti se jo mogu razlikovati i po po-stojanju ili ne postojanju ulazne franizne pristojbe po visini i vrsti tantijema po koritenju reklamnog pro-stora ili ne hellip

Tko je tko u franiznom poslovanjuU franiznom se poslovanju radi o odnosu izme|u franizodavca i franizoprimca Franizodavac je vla-snik inovativnog i do u temelje razra|enog i isproba-nog poslovnog koncepta kojeg za odre|enu nov~anu naknadu ustupa drugim tvrtkama zajedno s markom ili brandom i sa svim detaljima koji ~ine taj specifi~ni poslovni koncept Franizoprimac je pak osoba koja je taj koncept prepoznala kao posao kojim bi se `eljela baviti i u kojem bi moglo doi do samozapoljavanja odnosno do dostizanja vlastite vizije bdquobiti sam svoj efldquo na laki na~in te ga stoga odlu~ila i kupiti Franizoprimac tako potpisivanjem posebnog ugovora prihvaa jedan sistem rada koji od tada postaje nje-govim poduzetni~kim pothvatom i tako ulazi u lanac distribucije koji ima prepoznatljivo ime Nerijetko se spominje i pojam Master primateljdavatelj franize Rije~ je o osobi koja je kupila odre|eni franizni kon-cept od vlasnika franize - otuda Master primatelj te time stekla pravo na prodaju podfraniza tog koncepta na to~no odre|enom teritoriju to ga prema drugima ~ini Master davateljem

Koncept s mnogima prednostima ali ne i bez opasno-stiFranizno poslovanje smatra se konceptom mnogo-brojnih prednosti i za vlasnika franize i za njezinog kupca no postoje i neke opasnosti ^injenica da 80 poduzetni~kih pothvata zavrava propadanjem u prve tri godine govori da danas nije jednostavno opstati kao poduzetnik U svemu tome se poslovanje putem franiza smatra idealnim za smanjenje tog rizika Kupnjom franize dobiva se poslovna neovisnost i po-sao po principu bdquoklju~ u rukeldquo a za puno manji po~etni kapital nego kod samostalnog poduzetni~kog pothva-ta Dakle isproban i uhodan posao vrijedan i prepoz-natljiv na tr`itu posao u koji je vlasnik franize ve ulo`io svoje najva`nije resurse novac vrijeme znanje i vjetine te u potpunosti razradio i u obliku ud`benika predo~io sve procedure njegova vo|enja s ciljem mak-simalnog uspjeha Tako se franizoprimac da bi nje-gov poduzetni~ki pothvat uspio mora pridr`avati postavljenih i isprobanih procedura Skeptici ~esto napominju kako je kupnja franize dokaz nekreativno-sti no praktikanti franchisinga napominju da se kup-njom franize dobiva isprobani uhodani i funkciona-lan posao koji se dodatnom kreativnou mo`e samo poboljati Vlasnik franiznog lanca je uvijek spreman prihvatiti nove ideje ukoliko one doista mogu pomoi

u razvoju cijelog lanca Iako postoji rizik da jednom kupljeni franizni koncept ne dosti`e razinu poslo-vanja kao kod mati~ne kue rizik neuspjeha je uvelike umanjen zbog stalne podrke franizodavca i komplet-ne franizne mre`e ~ija veli~ina donosi grupne olakice za nabavu kao i jeftiniju reklamu Ameri~ka statistika nam govori da samo 10 primatelja franize prestaje s kupljenim poslovanjem u prve 3 godine Razlozi tome su mnogostruki a stupnjevi ranjivosti variraju ovisno o tome je li odabrana odgovarajua franiza o znanju vjetinama i financijskim izvorima ali nada-sve o volji za radom i sposobnosti franizoprimca za kvalitetno vo|enje poduzetni~kog pothvata na koji se odlu~io sam

Vrijednost franiznog koncepta posebno dolazi do izra`aja u trenutku kada neka uspjena tvrtka shvati da je dolo do potrebe irenja poslovanja bilo na nacional-noj ili me|unarodnoj razini ili kada postoji odre|ena inovativna ideja s velikim potencijalom rasta Ono to irenje poslovanja putem franize ~ini jednostavnijim i sigurnijim od ostalih na~ina je ~injenica da tamo tri osnovna resursa novac vrijeme i motivirani mana-gement osiguravaju upravo franizoprimci Oni su ti koji su se odlu~ili na svoj poduzetni~ki pothvat i oni e kako bi on uspio u njega ulo`iti sve to je potrebno Osim toga oni su ujedno i kadar koji poznaje teritorij na kojem pokree poslovanje koji razumije to je sta-novnicima na tom teritoriju bitno kakve su njihove navike i obi~aji te koji poznaje njihov jezik Samostalno savladavanje i u~enje o svemu tome bi vlasnika franize kotalo puno vie vremena a time i novaca No kao i sve na svijetu i franizno poslovanje vlasniku donosi neke manje ugodne trenutke Jedna od najneugodnijih stvari je smanjena mogunost kontrole u poslovanju s puno karika koje je vlasnik potpuno sam postavio na noge a odmah nakon toga bismo mogli spomenuti ka-tkada vrlo te`ak odnos s franizoprimcima i njihovo nepridr`avanje u priru~niku utemeljenog sistema po-slovanja Upravo zato je potrebno vie puta promotriti kome se prodaje poslovni koncept kako bi se kasnije izbjegle zamke koje bi mogle proizai iz loe odluke

Stvaranje prodaja i kupnja franizeDanas za potencijalne franizokupce ne postoji pro-blem nedostatka izbora izme|u razli~itih franiznih koncepata no postoji onaj vezan uz teku odluku oda-bira onog pravog izme|u niza drugih Najveu ulogu u stvaranju te odluke danas ima dobro projektirana franiza i njen vlasnik On je taj koji se stalno iznova mora pitati Zato bi netko kupio moju franizu Kori-sne i kvalitetne savjete i prijedloge vezane uz franizno poslovanje mo`ete nai i u hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje Oni se njime bave ve nizom go-dina sura|ujui s mnogim uspjenim me|unarodnim franiznim lancima te su ujedno i u~lanjeni u Europsku te Svjetsku franiznu federaciju Put do dobro projek-

tirane franize nije lagan jer je to posao koji zahtijeva stru~nost na mnogim razli~itim podru~jima ovisno o franiznoj djelatnosti a o kvaliteti njegova izvrenja ovisi kako e se posao odvijati u budunosti Upra-vo je zbog potrebe za raznim stru~njacima koje treba okupiti te zbog uklapanja svih njihovih savjeta u dje-lotvoran sistem koji e kasnije dovesti do maksimalne djelotvornosti i profitabilnosti ovu zadau potrebno prepustiti konzultantima za franizno poslovanje koji se u Hrvatskoj nalaze u poduzetni~kom centru za franize Pro maturo u Zagrebu i Centru za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek Oni su jedini koji mogu dati pouzdane i nu`ne savjete za toliko potrebno postavljanje stratekog plana i ciljeva poslovanja kako ono ne bi krenulo u krivom smjeru

Tek nakon dobrog projektiranja franize vlasnik mo`e krenuti s prodajom koncepta pazei na cijeli daljnji splet okolnosti Franizodavac mora shvatiti da ne poznaje na~in na koji je potencijalni kupac doao do novca kojeg je voljan ulo`iti u odre|enu franizu i ko-liko mu on zna~i Koja je god kombinacija u pitanju to treba cijeniti a ujedno i pokazati Najlaki na~in za to je sastanak laquoo~i u o~iraquo tijekom kojeg se potencijalnom kupcu mo`e ispri~ati o svim kvalitetama i vrijednosti-ma odre|enog posla te ujedno upoznati i kup~eve na-vike i vrijednosti

Potencijalnom franizoprimcu se u odluci mo`e pomoi i prepri~avanjem razloga i `ivotnih uvjeta u kojima se franizodavac nalazio kada je odlu~io podu-zeti neto sa svojim poslovnim idejama Nije loe ~ak ni izraziti svoje osjeaje koji su bujali pri pomisli na neto novo i jo neisprobano jer se tako vjerojatno osjea i potencijalni kupac To e mu pokazati da se njegovu nesigurnost razumije kao i potreba za pro-vjerom

Kako je ~injenica da u dananjem konkurentnom tr`itu postoje mnogobrojne trzavice nije loe istak-nuti i probleme s kojima je mogue susresti se pri-likom vo|enja posla No pritom se ne smije za-boraviti napomenuti kako je upravo zbog uske i prisne suradnje u franiznom poslovanju izme|u franizodavca i franizokupca te probleme lake pre-vladati Franizoprimac nikada nije ostavljen sam ve iza sebe ima na raspolaganju svu moguu pomo franizodavca kao i mre`e franizoprimaca

Potencijalni kupac franize pak treba biti zainteresi-ran za drugi niz ~imbenika Prvenstveno je bitno dobro procijeniti i odabrati djelatnost koja osobu ispunjava i koja odgovara njenom karakteru i mogunostima Nakon toga pa`nju treba obratiti na iznos inicijalne pristojbe koja se plaa davatelju franize na visinu potrebnih inicijalnih sredstava da bi se franizna jedi-nica osposobila za rad na iskustvo davatelja franize

u poslu za koji daje franizu na usluge koje dava-telj franize osigurava korisniku franize u po~etku i tijekom poslovanja na zadovoljstvo trenutnih kori-snika franize davateljem franize i svojim polo`ajem unutar franizne mre`e na opu stabilnost djelatnosti u kojoj davatelj franize posluje na financijsku snagu davatelja franize i franiznog sistema u cjelini hellip Sve ove faktore je prije sastanka s vlasnikom mogue pro-vjeriti u ve spomenutoj hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje na nizu korisnih web-stranica s ponudama raznih koncepata kao i web stranicama svake pojedine franize

Nakon donoenja kona~ne odluke i izbora konkretne franize slijedi ulaganje puno truda ali i u`ivanje u vlastitom poslovanju

Poseban prilog

KORISNI LINKOVI

wwwfipcomhrwwwpromaturohrwwwfransizahrwwwinfofranchisingit wwwazfranchisingit wwweff-franchisecom wwwquadrantefranchi-singit wwwazfranchisingcalta-netit wwwsolofranchisingit wwwekoclubit wwwfranchisedirectcomwwweuropean-franchi-singnetwwwfranchiseorgwwwinfofranchisecomwwweuropeanfranchisingnetwwwfranchiseeuropecom

Danas za potencijalne franizokupce ne po-stoji problem nedo-statka izbora izme|u razli~itih franiznih kon-cepata no postoji onaj vezan uz teku odluku odabira onog pravog izme|u niza drugih

wwwmirakulhr

Poseban prilog

Poseban prilog

Franize su najbr`i na~in irenja poslovanja i izvozaDobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici protokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr

Franize u Hrvatskoj jo uvijek nisu postigle svoj puni potencijal U Sloveniji Ma|arskoj Poljskoj Italiji Austriji i Gr~koj dakle zemljama koje nas okru`uju franizno poslovanje je puno vie zastupljeno Od broja prisutnih brandova Gr~ka ih broji 430 Slovenija 155 Italija 708 Austrija 330 Ma|arska 300 a Poljska 210 Zastupljenost domaih nacionalnih franiza u tim brojevima je u Gr~koj 45 Sloveniji 55 Italiji 86 Ma|arskoj 55 a Poljskoj 55 U Hrvatskoj je prisutno oko 125 brandova od kojih je samo 26 na-cionalnih Od toga broja samo su neke izvozne ndash pri-mjerice Body Creator X-nation i Skandal O stanju u franiznom poslovanju u Hrvatskoj razgovarali smo sa prof Ljiljanom Kukec predsjednicom Hrvatske udruge za franizno poslovanje

[to mislite zato je situacija u Hrvatskoj takva i koje su najvee prepreke razvoju franiznog poslovanja u HrvatskojTakvu situaciju povezujem s neznanjem neinformiranou kao i slabom zainteresiranosti insti-tucija i banaka za ovakav na~in ulaska u poduzetnitvo

Sve to zna~i da je hrvatska uskraena za vrlo sna`no oru|e irenja poslovanja i izvoz a najva`nije je da franize nisu iskoritene kao agregat zapoljavanja ~injenicu koju su druge zemlje oko nas prepoznale U Bosni i Srbiji je situacija sli~na Nema proizvoda niti projekta koji bi pomagao razvoju franiza prvenstve-no domaih a onda i onih stranih na naem tr`itu Samo za usporedbu u Gr~koj dr`ava podupire razvoj franizinga i to na taj na~in da daje bespovratna sre-dstva u visini 50 od franizne ulazne pristojbe U Egiptu je situacija sli~na Isto postoje bespovratna sre-dstva u visini 50 franizne pristojbe Dakle te zemlje su prepoznale da je franizing agregat zapoljavanja i poticanja poduzetnitva i to onog sigurnijeg

Budui se bavite konzultatntskim uslugama za pri-maoce franiza te projektiranjem franiza za davaoce mo`ete li nam otkriti neke od svojih klijenataLista naih klijenata je dosta velika no spomenuti u samo neke Coin Oviesse Extyn ChocolateGraphics Quadlight Ecowash Hiar style magazin Energy clinic - Phenomena Eden Berghoff boutique Body Creator Varteks Dama toneri Caribu Ticketcom Sr Patata i Particolari

Neke od tih franiza smo projektirali dok neke zastu-pamo ili smo bili anga`irani kao konzultanti Udruga je primljena u ~lanstvo Europske franizne federacije tako da smo sada uli u plan irenja mnogih svjetski poznatih franiza Centar za franize Pro maturo doo je poslovni partner s nekim internacionalnim mre`ama konzultanata za franize i sve su to kanali kojima se strane franize obraaju za pomo

[to mislite zato se Hrvati i hrvatske tvrtke teko odlu~uju na koritenje konzultantskih usluga za franize iako je to u svijetu jedan od prvih koraka i glavni ~imbenik uspjehaJa bih rekla da je cijeli konzultantski sektor u Hrva-tskoj jo u povojima Male tvrtke misle da su premale za anga`man nekog od konzultanata to je potpu-no krivo i misle da si to ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo na tome gdje treba najmanje tedjeti Kod projektiranja franize tvrtke misle da sve znaju i

da im nitko nije potreban Imaju uglavnom iskrivlje-nu percepciju da je za stvaranje franize bitan samo ugovor to nije to~no Oni sami niti ne mogu napra-viti ugovor a niti to mo`e napraviti bilo koji odvjet-nik Dobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici pro-tokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr Bez svih kvalitetnih faktora u jednad`bi franiza nije uspjena i najvjerojatnije nee `ivjeti dulje od go-dinu dana to je prijevara za kupca franize Poznati brand nije jedini uvjet uspjeha

Budui je poznato da je za dobro funkcioniranje franiznog sustava potrebna njegova dobra projekcija recite nam koje su najvee opasnosti kod loe projek-tirane franizeLoe projektirana franiza u najveem broju slu~ajeva zna~i da nije uope projektirana ve sklepana na br-zinu kako bi se proirilo poslovanje ali to je privre-meno jer se nakon par prodanih franiza koje nemaju temelje cijeli projekt baca u vodu Tada nai poduzet-nici odmahuju rukom i govore Franiza je glupost ovdje nema pravne dr`ave pa ne funkcionira i sli~no a prava istina je da se nisu pripremili da nemaju do-voljno znanja da bi sami projektirali franizu i da su bili zainteresirani samo za ad hok irenje i ne znajui koje mogunosti imaju i kako franiza mora izgledati da bi stvarno bila uspjeni projekt i za davatelja i za primtelja

Koji je sektor djelatnosti najvie a koji najmanje zastu-pljen u franizama u HrvatskojNajvie je zastupljeno modnih maraka i autoin-dustrije dok jo uvijek zaostajemo za ugostitelj-stvom turizmom i uslugama To su sektori s velikim mogunostima Sad imamo veliki bum wellness sek-tora i ako nai poduzetnici prepoznaju svoje poten-cijale i naprave kvalitetne franize od svojih wellness centara sigurno nee pogrijeiti To je recimo jedan od najpotencijalnijih sektora za irenje u regiju Jedan od svijetlih primjera je Body Creator centar za zdravo mravljenje i preoblikovanje `enske figure koji se s uspjehom iri po Hrvatskoj a od nedavno i u regiju

Kako zamiljate hrvatsko franizno poslovanje u budunostiKad smo 2002 osnovali Udrugu i kad je centar za franize Pro maturo doo krenuo s organizacijom Me|unorodnog franiznog sajma i savjetovanja FIP ispred sebe smo imali tr`ite koje je bilo bdquotabula rasaldquo Vrlo se malo znalo o franizama a u tisku nije bilo skoro nita o toj temi Od tada do danas franizing je u tisku zastupljen s preko 1 500 000 kuna godinje me-dia coveragem to je vrlo velika cifra i stalno raste To

Razgovarala Maja Klier

je veliki uspjeh nae udruge i centara za franize u Za-grebu i Osijeku Mi dosta predajemo po poduzetni~kim centrima na Vernu Zagreba~koj koli ekonomije i ma-nagementa i drugdje to je sve ulaganje u budunost Sada su i mladi osvijeteni za mogunosti franiznog poslovanja No jo uvijek moramo puno raditi na edukaciji poduzetnika i starijih managera koji jo nisu shvatili da je znanje najja~i adut za konkurent-nost a zatim idu i franize kao najbr`i na~in irenja poslovanja i izvoza

U tom smislu pozivam sve zainteresirane da nam se pridru`e 29 i 30 studenoga na 4 franiznom foruku te Izlo`bi franizne ponude Tamo ete moi saznati sve o franiznama franiznom poslovanju te ponudi franiznih koncepata i to iz iskustva uspjenih podu-zetnika i renomiranih stru~njaka

Male tvrtke misle da su premale za anga`man

nekog od konzulta-nata to je potpuno krivo i misle da si to

ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo

na tome gdje treba najmanje tedjeti

Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek

Centar za poduzetnitvo djeluje u Osijeku ve deset godina s glavnim ciljem ndash pru`anje informacija savjeta i nedostajuih znanja poduzetnicima i onima koji se to tek odlu~uju postati

Od 200 godine u sklopu Centra za poduzetnitvo djeluje Centar za franizu ~iji je cilj edukacija poduzetnika o prednostima i mogunostima koje nudi franizno poslovanje Odluka o pokretanju Centra za franizu u sklopu Centra za poduzetnitvo Osijek ~inila se nu`nom za hvatanje koraka s gospodarski razvije-nim zemljama svijeta U SAD-u statistike govore o ~ak prihoda u maloprodaji koji se odvija kroz franizne mre`e u franizama je zaposleno ~ak 1 milijuna ljudi Stopa pre`ivljavanja ameri~kih poduzea nakon 10 godina poslovanja koja posao zapo~nu samostalno iznosi 1 dok nakon 10 godina pre`ivi ~ak 0 poduzea koja su u posao ula kao dio neke vee franizne mre`e

Za potrebe organizacije seminara o franiznom poslovanju Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek i sam je kupio franizu od Centra za franize iz El Pasa koji djeluje pri Sveu~ilitu u Texasu Ovaj ameri~ki Centar ve godinama radi iznimno uspjene seminare o franiznom poslovanju pod nazivom bdquoBig Pictureldquo Osje~ki Centar kupio je pravo za izvo|enje ovog seminara u Osijeku pod nazivom bdquoFraniza od A do ldquo a osim osje~kog u Europi pravo na izvo|enje tog seminara ima jo samo Centar za franize u Finskoj

Seminar se organizira dvaput godinje (lipanjstudeni) u Osijeku i jedini je se-minar takve vrste u Hrvatskoj pa se ~esto na njemu mogu vidjeti polaznici iz Bo-sne i Hercegovine te Srbije Seminar kombinira teoriju i praksu ndash u sklopu svake tematske cjeline sudjeluje gost ~ije je poslovno iskustvo vezano uz franizu U sklopu seminara prezentirane su i brojne franizne ponude a polaznike se tako|er upuuje na izvore franiznih ponuda te na va`ne to~ke u analiziranju kvalitete franiznih ponuda

Pored seminara Centar za franizu pru`a usluge savjetovanja poduzetnika koji se odlu~uju kupiti franizu ali i hrvatskih poduzea koja se smatraju sposobnim postati davatelji franize Vie informacija o franiznom poslovanju aktivnostima Centra za franizu i to je najzanimljivije kvalitetnim franiznim ponudama ak-tualnim na podru~ju Hrvatske mo`ete doznati na wwwfransizahr

Dobar franizni ugovor zna napraviti kon-zultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam

wwwmirakulhr

Poseban prilog

wwwmirakulhr

MarketingMarketing

Pristup informacijama postaje vrlo jeftin Vremenske i prostorne barijere i~ezle su Svjetske mre`e danas su normalna pojava samo ako to znamo i `elimo prihvatiti U ovoj eri masovnih medija dobro poz-navanje mogunosti to ih pru`a neki medij smatra se ~esto bitnim klju~em uspjeha u mnogim poslovi-ma Oglaavanje je najja~i marketinki alat u borbi za percepciju potroa~a te za prijenos poruke do ciljane tr`ine skupine Oglaavanje je u tome uspjeno ako ima dobar sadr`aj poruke i izbor medija kojim se po-ruka prenosi

TVU tranzicijskim zemljama televizija je jo uvijek gla-vni medij oglaavanja Oglaavati na televiziji je naju~inkovitije jer je jedini medij koji kombinira doseg brzinu i emocije mo`e dosegnuti svaku cilj-nu skupinu kao i najvei postotak ukupne popula-cije omoguuje najbr`u distribuciju oglasa i najbr`i kontakt s potroa~em gdje poma`e razvoju svijesti i prisjeanja robne marke ~ime joj produljuje `ivotni vijek Ima visoku gledanost s mogunou demonstra-cije te stimulira kupnju i poveava prodaju stvarajui imid` robne marke Iako je jednosmjeran medij poti~e ljudska osjetila i osjeaje Hrvatska je svrstana me|u

zemlje s najveom konzumacijom televizije

RadioOn postojano zadr`ava polo`aj ldquomedija iz sjenerdquo Premda je ograni~en na slunu dimenziju to je po-velik nedostatak njegova velika prednost jest da je ne-zaobilazan i osoban svi ga do`ivljavaju kao prijateljski medij A prijateljima se vjeruje Radio mo`ete sluati u gradu na selu u prigradskim naseljima i ruralnim krajevima Mo`e se sluati vani ili u zatvorenom i to 24 sata dnevno Radio je dostupan vaim potroa~ima u svako vrijeme na svakom mjestu S radijem kao me-dijem mo`ete dostii svog potencijalnog kupca upra-vo u trenutku aktivnosti koje su povezane s vaim proizvodom Radio mo`e djelovati odmah i u cijelo-sti je prilagodljiv medij izvor je prvih informacija a u~inkovit je uz mala financijska sredstva

NovineOglaavanje u novinama uglavnom e biti vrlo ko-risno za poslovanje veine djelatnosti Ipak taj na~in oglaavanja za veinu je manjih poduzetnika skup Va`no je znati kako se u tiskanim medijima pogoto-vo dnevnim nikako ne smije oglaavati ldquoad hocrdquojer su namijenjene brzoj konzumaciji ldquo`iverdquo manje od 24 sata pa e upravo toliko vrijediti jedanput objavljen oglas No s druge strane bit e vrlo efikasno ukoliko je u~estalo u ujedna~enom ritmu trajanja barem tri mjeseca Imaju kratak `ivotni vijek i prosje~no im je vrijeme ~itanja oglasa manje od 30 sekunda Ovakvo oglaavanje ~esto vas stavlja u jednak kontekst s konkurencijom pa kreativna snaga oglasa treba biti takva da se oglas nepogrjeivo izdvoji od konkurencije Tako|er treba paziti da oglaavanjem vlastite ponude ne poma`ete tu|i marketing

^asopisi^asopisi su neto intimniji oblik oglasnog prostora pa se tu oglaiva~ mo`e malo opustiti Za o~ekivati je kako ~itatelj odre|eni ~asopis nabavlja zato to ga zanima pa prema njegovom sadr`aju nije teko odrediti kakvi su mu ~itatelji kao potroa~i i kakve su im sklonosti Svaki e ~itatelj svoj omiljeni ~asopis potanko i~itati pa se u oblikovanju oglasa mo`e ~ak i mora ii puno detaljnije ^asopisi mogu dosegnuti iroku publiku no ipak se usmjeravaju na specifi~ne i u`e tr`ine segmen-te Za razliku od novina ima dulji `ivotni vijek bolju

kvalitetu papira uklju~enost ~itatelja i bolji ugled vei su dok je s druge strane nedostatak segmentiranost vii trokovi te vremenska neprilago|enost

Vanjsko oglaavanjeMo`e se gledati kao nusproizvod ne~ega drugog ugla-vnom putovanja i kupnje Omoguava tvrtkama da u najuo~ljivijem i najirem obliku promoviraju svoj brand (marku) proizvod ili slogan te da se za njega ~uje na najiri a za klijenta gotovo najpovoljniji na~in Jedno je od najefikasnijih sredstava Smatra se najno-vijim masovnim medijem jer prenosi poruku svakod-nevno ne mo`ete ga ugasiti odlo`iti otvoriti Jedini medij na kojem propagandna poruka traje neprekidno - 24 sata

PlakatiPlakat mora brzo i jednostavno komunicirati sadr`aj i ideju Dostupan je svakom prolazniku na nenametljiv na~in Ima kratak period oglaavanja a koristi se za promocije koncerte izlo`be izbore filmske premijere U kompoziciji plakata slova igraju ravnopravnu ulogu zajedno sa slikom ali obi~no se ne uzimaju jednaki omjeri slike i teksta (50-50) ve je omjer obi~no 70-30 kako bi se uspostavila dominanta Slova moraju biti dovoljno velika i ~itka da bi ih konzumenti mogli registrirati brzo u prolazu etnjom vo`njom automo-bila tramvajem i sl Kod plakata je va`an sadr`aj po-ruke koji mora biti jasan ve nakon 3 sekunde tekst ne smije biti predug jer se osoba pogledom na plakat zadr`ava samo 110 sekunde

Internet Internet marketing je u svega nekoliko godina stekao golemu popularnost me|u oglaiva~ima Vrijednost internetskog oglaavanja e u razdoblju od 2007 do 2009 godine rasti esterostruko br`e od vrijednosti oglaavanja u tradicionalnim medijima Vaa Internet stranica postaje ne samo sredstvo komunikacije i pro-mocije nego sredstvo poslovanja i najbolji djelatnik u tvrtki zato to mo`e prodati proizvod Vaa Internet stranica mora generirati posjete kako bi bila funkcio-

nalna i korisna a to mo`ete postii samo kvalitetnim Internet oglaavanjem Velike prednosti su brzina dostupnost 247 te nove mogunosti Na Internetu se mo`e promovirati gotovo sve a kako je Internet mjesto skupljanja informacija i uspjenost reklama sve je vea Ciljana skupina korisnika vrlo je razli~ita postoji mogunost pristupa razli~itim dobnim skupi-nama Marketinku kampanju na Internetu mogue je osmisliti i realizirati u vrlo kratkom roku velika je fleksibilnost pokriva razli~ita podru~ja oglaavanja daje feedback te kupac mo`e detaljno vidjeti i izabrati proizvode dok je u drugim medijima ograni~en pro-storom i vremenom Nedostatci su zaguenost slab doseg ograni~ena kvaliteta relativno mala penetra-cija neekskluzivnost oglasa te neuhvatljivo plasiranje la`nih informacija i bdquovirusno oboljenjeldquo

Novi medijiKlasi~ni kanali oglaavanja postali su dio nae svako-dnevice te nisu vie sami po sebi dovoljno probita~ni To je ujedno i razlog potrebe za novim medijima Nije uloga novih medija u tome da preuzmu prvenstvo klasi~nim kanalima oglaavanja nego da iskoriste svoj potencijal Oni predstavljaju iznena|enje neto novo i druga~ije Tako su novi mediji podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate Primjeri novih medija su avionsko oglaavanje oglaavanje putem balona mobile billboard oglaavanje u tramvajima autobusima obrazovnim i zdravstvenim ustanovama frizerskim salonima toiletima na pipcima za to~enje goriva moving board sms oglaavanje

Izbor medija oglaavanja

Pie Helena ^arapi

Proizvod koji se ne pro-daje bez oglaavanja

uz oglaavanje ne mo`e biti profitabilan

Ve dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadr`aj ve su postali dio naeg vlastitog okru`enja Oni su prijatelji neprijatelji obo`avani omra`eni Od njih o~ekujemo jako puno

Novi mediji su podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate

Stuktura medijskog kola~a

TV 0

Novine 20

^asopisi 1

Outdoor

Radio

Internet 1

0

Informatika

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska Har-dverska je virtualizacija pouzdaniji i skuplji oblik vir-tualizacije ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj specijalizirani hardver i softver omoguavaju da se je-dan fizi~ki server podijeli na nekoliko neovisnih serve-ra koji se nalaze u jednom kuitu Hardverska virtua-lizacija osigurava elektri~nu izolaciju u slu~aju kvara jednog ili vie servera te time veu pouzdanost sustava nego u slu~aju softverske virtualizacije Ovdje emo se fokusirati na koritenje vrste hardvera koji ve posje-dujete i kojim se svakodnevno slu`ite pa hardversku virtualizaciju neemo detaljnije objanjavati

Softverska virtualizacija koristi standardan hardver i operativne sustave koje ve posjedujete Na fizi~kom je serveru potrebno osigurati dovoljno memorije diskovnog prostora i procesorske snage Na obi~nom ra~unalu ili serveru instaliramo domainski (host) operativni sustav i zatim instaliramo softver za vir-tualizaciju Od besplatnih softvera najpoznatiji su Mi-crosoft Virtual PC Microsoft Virtual Server VMWare Server i Xen Od softvera koji se plaaju najpoznatiji su VMWare ESX Server i Swsoft Virtuosso Softver

koji se plaa ima vee mogunosti i vie funkcional-nosti pa ako virtualizaciju planirate ozbiljno koristi-ti provjerite daje li besplatni softver sve to vam je potrebno

Kako stvar radi Virtualne servere pravimo koritenjem softvera za virtualizaciju Operativni su-stav virtualnog servera (guest) mo`e biti razli~it od domainskog (host) operativnog sustava Pri kreiranju virtualnog servera definiramo veli~inu virtualnog hard diska koji je zapravo samo datoteka na tvrdom disku fizi~kog servera koli~inu memorije s fizi~kog servera koju e virtualni server koristiti maksimalni posto-tak procesorskog vremena koje mo`e koristiti i ostale postavke Zatim instaliramo gostujui (guest) opera-tivni sustav koji e virtualni server pokretati S obzi-rom na to da virtualni serveri dijele sustavne sabirnice memoriju mre`nu karticu i ostatak hardvera fizi~kog servera performanse aplikacija na virtualnom serve-ru uvijek su slabije od performansa istih tih aplikacija na fizi~kom serveru no u velikom je broju slu~ajeva ta razlika neprimjetna krajnjem korisniku Virtualni serveri mogu obavljati bilo koji funkciju ali se zbog spomenutog pada performansi njihovo koritenje ne preporu~uje kod aplikacija koje intenzivno koriste re-surse ili se od njih o~ekuje brz odziv (npr velike baze podataka) Virtualizacija se tako|er ne preporu~uje kod aplikacija koje brinu o sigurnosti mre`e (vatrozidi) Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplat-nog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave Za svaki virtualni server koji koristi Microsoftov operativni sustav potrebna je licenca Ako koritenjem virtualizacije zamijenite fizi~ki server imate pravo koristiti licencu s tog ser-vera Ako je domainski operativni sustav Windows 2003 Enterprise Server po licencnim pravima mo`ete instalirati jo ~etiri virtualna Windows 2003 Enterpri-se Servera pod uvjetom da su na tom istom fizi~kom serveru Licencna prava i podrku za druge operativne sustave provjerite na stranicama proizvo|a~a Mana softverske virtualizacije je da prilikom kvara softvera ili hardvera fizi~kog servera svi virtualni serveri po-staju nedostupni no uz pouzdanost dananjih servera i dobrog ugovornog servisnog partnera ovo ne pred-stavlja problem

Virtualizacija u poslovnom okru`enjuVirtualizacija je u trendu i na tekstove o njoj mo`ete naii u svim informati~kim novinama U tekstovima se pojanjava kako virtualizacija radi i to vam je za nju potrebno ali jeste li iz tih tekstova shvatili kako ju mo`ete upotrijebiti u svom sustavu Prikazat emo vam nekoliko slu~ajeva kada je virtualizacija vrlo korisna

Piše Ivan Turk

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska

Hardverska je virtuali-zacija pouzdaniji i sku-plji oblik virtualizacije

ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj

specijalizirani hardver i softver omoguavaju da

se jedan fizi~ki server podijeli na nekoliko

neovisnih servera koji se nalaze u jednom

kuitu

Kada koristiti virtualizaciju Prvi i najo~itiji primjer je testiranje Testiranje nove verzije poslovne aplikacije ili nove sigurnosne zakrpe na serveru koji svakodnevno koristite nije mudra odluka jer stvari se mogu zakom-plicirati Koritenjem virtualizacije mo`ete napravi-ti identi~nu kopiju svog sustava na jednom jedinom fizi~kom serveru i vidjeti kakav e utjecaj odre|ene izmjene imati na va sustav Drugi se oblik testiranja odnosi na testiranje funkcionalnosti novih aplikacija koje planirate uvesti u svoj sustav Ovdje vas virtuali-zacija spaava od nabavljanja dodatnog hardvera

Drugi je primjer migracija starih aplikacija i serve-ra Ako imate server s aplikacijom koja radi samo na Windowsima NT i ne mo`ete ju prebaciti na novi operativni sustav niti Windows NT mo`ete instalirati na novi server zbog nedostatka drivera virtualizacija je rjeenje Na novi server koji ima dovoljno resursa instalirate operativni sustav za koji postoje driveri i zatim virtualizirate stari server Va`no je napomenuti da virtualni serveri koriste generi~ki standardizirani hardver stoga nema problema s driverima za starije operativne sustave Obzirom na malu hardversku sna-gu starog servera kao posljedica virtualizacije mo`e se dogoditi da stara aplikacija radi nekoliko puta br`e

Trei je primjer konsolidacija Svaki sustav raste s vremenom i poveava se broj ure|aja u njemu Kao posljedica toga doga|a se da resurse koje smo predvi-djeli za pet godina prerastemo za tri godine Pojedini su serveri zagueni koli~inom podataka dok su tvrdi diskovi na ostalim serverima prakti~no prazni ili nam je iskoritenost procesora na jednom serveru cijelo vrijeme preko 70 a u vrijeme mjese~nog obra~una nema dovoljno snage dok drugi server cijelo vrijeme veselo dr`i procesor na 2 Virtualnim serverima re-surse mo`ete dodavati prema potrebi koristei softver za virtualizaciju a briga o svim resursima i problemi oko kompatibilnosti hardvera svode se na odr`avanje i proirivanje fizi~kog servera Primjerice ako se neki server intenzivno koristi samo krajem mjeseca za mjese~ni obra~un dok se ostatak vremena slabo kori-sti mogue mu je u potrebnom periodu dodati resur-se Kada potreba nestane resursi se opet razdijele tamo gdje su potrebni

^etvrti su primjer sustavi visoke dostupnosti (cluste-ri) Sustavi visoke dostupnosti temelje se na tome da se vie servera ponaaju kao jedan (jako pojednostavljeno objanjenje) pa u slu~aju kvara jednog servera nema posljedica za funkcionalnost sustava jer ostali serveri preuzimaju funkciju neispravnog Ovdje je odmah ja-sno da morate imati dva ili vie servera to predstavlja dodatni troak pri kupovini hardvera Ako koristite virtualizaciju jedan server mo`e biti fizi~ki a drugi virtualan Virtualni server mora biti instaliran na za-sebnom fizi~kom serveru da bi se nastavio nesmetan

rad I za ovaj je scenarij potreban dodatni server ali taj server mo`e se koristiti i za druge potrebe Zbog ni`ih performansi virtualnog servera u odnosu na fizi~ki ovdje e zasigurno doi do smanjenja brzine rada su-stava no to je puno bolja opcija od totalnog zastoja

Virtualizacija mo`e pomoi boljoj organizaciji vae infrastrukture veoj pouzdanosti i dostupnosti te do-vesti do zna~ajnih uteda pa ako do sada niste sad je pravo vrijeme da ju po~nete koristiti

wwwmirakulhr 1

Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplatnog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave

Informatika

wwwmirakulhr

Intelligence Obavjetajne slu`be prislukivanje UDBA James Bond ndash prve su asocijacije na spomen ove rije~i No to je zapravo Competitive Intelligence (CI) Jo jedna od pomodnih aktivnosti popularnog zvu~nog naziva koje valja prodati upravama ili stvar-na potreba

Krenimo od same rije~i intelligence ndash inteligen-cija Pojednostavljeno inteligencija je snala`ljivost pojedinca u novim situacijama ili okru`enjima od-nosno sposobnost razumijevanja i zatim efikasnog prilago|avanja

Za dr`avu to zna~i to se bolje uklopiti u me|unarodna kretanja i nacionalne interese promicati te tititi i unutar zemlje i na me|unarodnom planu Upravo to izvjetajna (obavjetajna) zajednica i ~ini kontinuirano izvjeuje nacionalno vodstvo o aktualnim zbivanjima a povrh toga analizama dolazi do scenarija moguih doga|aja na temelju kojih predla`e konkretne mjere djelovanja Na taj na~in savjetovano i pripremljeno vo-dstvo dr`ave lake i br`e mo`e donijeti kriti~ne odluke

i preventivno djelovati

Na korporativnom nivou intelligence zna~i kako e se tvrtka prilagoditi i postaviti u tr`inoj utakmici koja je u dananjim globalisti~kim trendovima sve nemilosrd-nija i neizvjesnija Proces je opet isti Analize mogui scenariji izvjeivanje managementa predlaganje rjeenja

Razlika izme|u dr`avnog i korporativnog intelligence-a jest u prikupljanju informacija Sve dr`avne slu`be svijeta sla`u se da je ~ak oko 90 informacija javno dostupno Zbog onih desetak posto ponekad se rade prikrivene operacije koje ako se otkriju izlaze na naslovnim stranicama novina te postaju predmetom knjiga i filmova CI bavi se isklju~ivo javnim dije-lom informacija stoga sve se radi legalno po strogim eti~kim na~elima

Dakle CI je sustavan eti~an proces motrenja poslo-vne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

^emu sve toKrajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurent-nosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opasnosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti Smisao je biti ak-tivnim sudionikom u utakmici nametati svoj ritam i standarde a ne ldquoplesati kako drugi svirajurdquo Dananji tempo razvoja tehnologije i globalnog tr`ita uzrok su sve br`oj promjeni poslovne okoline Sve nas vie pre-plavljuju dostupne informacije i dezinformacije a do pojave CI niti jedan odjel u organizaciji sustavno se ne bavi ovim problemom Donositelji odluka ne vole biti iznena|eni Malo tko voli negativna iznena|enja ali u poslovnom svijetu nije rijedak slu~aj i da se na pozi-tivna iznena|enja ne gleda blagonaklono iz jednosta-vnog razloga to se ni za takav razvoj doga|aja nema spreman plan Manageri (vlasnici) ne mogu se vie oslanjati samo na instinkt ili intuiciju pri donoenju stratekih odluka a nemaju vremena baviti se mo-

rem informacija ~esto upitne kvalitete Oni trebaju konkretne pravovremene i provedive savjete

Kratka povijestSustavno praenje konkurencije i openito poslovnog okru`enja po~inje prije dvadesetak godina u SAD-u U po~etku su samo velike korporacije organizirale unutarnje CI odjele me|utim dokazavi svoju vrije-dnost CI se uvodi u sve manje i manje tvrtke Danas vie od 60 svih registriranih tvrtaka u SAD-u i ~ak 90 od 500 najuspjenijih - Fortune 500 ima CI u nekom obliku ukomponiran u svoje strukture SCIP (Society of Competitive Intelligence Professionals) ugledna svjetska organizacija koja okuplja CI profesio-nalce danas broji gotovo 7000 ~lanova irom svijeta a u osnivanju je i hrvatska podru`nica CI sve vie ula-zi i u akademske krugove - na nekim je sveu~ilitima mogue diplomirati i magistrirati na ovu temu

Vlade nekih zemalja primjerice Francuske [vedske SAD-a Japana i Kanade poti~u i ula`u znatna sredstva u razvoj CI jer za razvoj cijelog gospodarstva potreb-no je kvalitetno funkcioniranje velikog broja tvrtaka koje se bez intelligence-a teko mogu nadmetati na tr`itu isprepletenim brojnim globalnim i regional-nim igra~ima (neki od njih imaju podrku dr`avnih izvjetajnih agencija) Openito je pravilo to je konkurencija ja~a i okru`enje nesigurnije CI ima vie smisla CI je ~est slu~aj u izvozno orijentiranim kom-panijama Ovdje se mo`e povui paralela s dr`avama gdje sna`ne utjecajne i izvozu orijentirane dr`ave imaju dobro organizirane intelligence agencije

I u Hrvatskoj se o ovoj temi u posljednje vrijeme do-sta govori Organiziraju se konferencije te~ajevi a CI pomalo ulazi i u tvrtke Objavljeno je i par knjiga na temu CI na hrvatskom jeziku

Pomalo zbunjuju dva naziva s kojima se ~esto susreemo Competitive Intelligence (CI) i Business Intelligence (BI) Nepisano je pravilo da se uz naziv CI ve`e struka o kojoj ovdje govorimo dok se za BI ve`u IT rjeenja Posljednjih godina dosta se rabe i govo-ri o software-ima renomiranih proizvo|a~a ali i onih manje poznatih koji naprosto preplavljuju tr`ite To su naime vrijedni alati koji poma`u pri analiziranju internog poslovanja i u budunosti e im se zna~aj vjerojatno poveavati me|utim oni ne odgovaraju na pitanja o kojima emo ovdje govoriti a koja su klju~na u CI-u

Kako CI funkcioniraKako bi donositelji odluka mogli proaktivno voditi tvrtku i biti korak ispred ostalih zadaa je CI-a dobro upoznati sudionike utakmice ali s ciljem predvi|anja buduih poteza

Competitive IntelligenceCI je sustavan eti~an proces motrenja poslovne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

Pie Sinia Kouti

Vje~na pitanja koja tra`e odgovorebull Prati se rad konkurencije - koja im je strategija to

planiraju (Misle li se iriti ndash lokalno regionalno Planiraju li spajanja akvizicije Hoe li lansirati novi proizvod Hoe li korigirati cijene promijeniti marketinke akcijehellip) struktura trokova (pojedinih procesa benchmarking zato su jeftiniji konkurent-niji)

bull Prate se potroa~i ndash kakve su im karakteristike Cilj je doi do odgovora hoe li promijeniti navike po-trebe

bull Dobavlja~i - to se vie o njima zna bolje su pregovara~ke pozicije iznena|enja su manja Hoe li promijeniti cijene Hoe li bankrotirati

bull Hoe li se pojaviti neki novi konkurent na tr`itu S kojom e strategijom nastupiti Kako e to utjecati na nae poslovanje

bull Mo`e li se pojaviti neki supstitut koji e nam uzima-ti dio kola~a

bull Prati se cijelo gospodarstvo - trendovi politika utje-caj globalizacije promjene tehnologija promjene zakonahellip

bull Prati se interni rad tvrtke - cilj je postii to bolji i br`i protok informacija bez skupog udvajanja u prikupljanju analizama i distribuciji uvodi se poslo-vna tajna (hijerarhijska zatita podataka) radi se na-

ldquoNajbolje uz pozna-vanje vlastitog posla

je poznavanje posla konkurencijerdquo

John D Rockfeller

Poslovna znanja Poslovna znanja

Krajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurentnosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opa-snosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti

2

counter-intelligence-u ndash zatita naih podataka ana-liza ideja (izvana ndash od ilegalne pijuna`e te legalnog CI-a drugih tvrtaka iznutra ndash svjesno ili nesvjesno odavanje osjetljivih informacija)

Mnogi e rei ndash pa nai ljudi (odjeli) ve prate konku-renciju To je donekle istina Odjel marketinga prati marketinke poteze konkurencije prodaja zna udjele pojedinih tvrtaka na tr`itu redovito se prate cijene proizvoda i usluga suparnika Svaki odjel prati konku-renciju u svojoj domeni Me|utim nitko sustavno i studijski ne obra|uje konkurenciju te nema cjelovitu sliku o pojedinom konkurentu Tek na temelju cjelovi-te slike mogu se izraditi profili a to je jedan od na~ina kako razmiljati kao konkurencija i tako predvidjeti njihove budue poteze CI mora biti glavni ekspert po pitanju konkurencije a slo`it emo se svi ndash da konku-rencije nema poslovanje bi izgledalo puno druga~ije

Puno je dakle pitanja na koja ponekad i cijeli dobro institucionalizirani CI odjeli ne uspiju na vrijeme od-govoriti Kako onda o~ekivati da e mala poduzea izdvojiti ograni~ene resurse za ova ~esto maglovita pitanja koja naizgled nemaju veze s osnovnim poslo-vanjem Prvi je korak osvijestiti va`nost gore navede-nih pitanja ^esti su uzroci propasti poduzea eksterni faktori pa prema tome ne vodimo li ra~una o ovim

pitanjima naeg osnovnog poslovanja nee ni biti Ne moramo dakle imati formalno definirane CI odjele Me|utim moramo kontinuirano razmiljati i diskuti-rati o ovim pitanjima kako bi uope postojali

Primjena Competitive Intelligence-aU roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent ndash primjer je nivoa obavijesti kakav se zna zatei u poduzeima Cilj Competitive Intelligen-ce-a je da ponudi vie u roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent i ako ne unaprijedimo proizvodnu tehnologiju i distribuciju izgubit emo 20 tr`ita

Ili uo~ili smo rupu (blind spot) u strategiji konku-rencije ukoliko ih tu napadnemo osvojit emo 10 tr`ita

Ili na temelju analiza industrije te gospodarskih sociolokih i politi~kih analiza procjenjujemo da e proizvod (usluga) X ukoliko ga lansiramo na tr`ite Y zauzeti izme|u 10 i 15 tog tr`ita te ostvariti profit nakon yz vremena

Takva usluga viestruko je vrijednija od ulaganja u rad ovakva odjela

Poslovna znanja

CI mora biti glavni ek-spert po pitanju konku-rencije a slo`it emo se

svi ndash da konkurencije nema poslovanje bi iz-gledalo puno druga~ije

U praksi su poznate dvije vrste arbitra`e ad hoc (arbitra`a pri kojoj stranke same utvr|uju pravila postupanja imenovanje i broj arbitara osiguravaju tehni~ko-administrativnu podrku i sli~no ovaj tip arbitra`e vrlo je rijedak ) i institucionalna arbitra`a (arbitra`ni se postupak provodi po pravilima odre|ene institucije npr Stalno izabrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori)

Prednosti arbitra`eOsnovne prednosti arbitra`nog postupka su kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se sporazume oko pravila postupka samostalno imeno-vanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost po-stupka koji unato~ sporu omoguuje ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

U pravilu nadle`nost arbitra`e se ugovara dakle ona nije zadana zakonom ili bilo kojim drugim propisom Ugovor o arbitra`i sklapa se prije nastanka spora pri ~emu e uobi~ajeno biti arbitra`na klauzula temeljnom poslovnom Ugovoru ili nakon nastanka spora (tzv kompromis) Poduzetnicima koji se odlu~e za ovaj na~in rjeavanja spora preporu~a se ugovaranje arbitra`ne klauzule ~ime se mo`e izbjei smisleno odugovla~enje spora pred bdquodr`avnimldquo sudom od strane nelojalnog poslovnog partnera ^lankom 3 Zakona o arbitra`i (NN 8801) propisano je da se arbitra`a mo`e ugovori-ti za rjeavanje svih sporova o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati Tako se arbitra`a mo`e ugovoriti za ugovorne odnose izvanugovorne odnose sporove o vlasnitvu sporove iz ugovora o radu i sl Stranka arbitra`nog postupka mo`e biti i dr`ava kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave Isto tako Zakon o arbitra`i predvi|a i mogunost ugovaranja inozemne arbitra`e u sporovima s me|unarodnim ele-mentom osim ako je posebnim zakonom propisano da je za takve sporove isklju~ivo nadle`an sud u RH (npr sporovi o nekretninama koji se nalaze u RH) U ino-zemnim arbitra`ama posebno su popularne arbitra`ne institucije u [vicarskoj uz primjenu vicarskog prava koje je vrlo sli~no hrvatskom

Arbitra`ni postupakArbitra`ni postupak zapo~inje kao i svaki drugi sudski postupak - podnoenjem tu`be arbitra`nom suditu

Stranke odlu~uju o tome hoe li arbitrirati arbitar pojedinac ili vijee trojice arbitara Ukoliko se stranke o tome ne sporazume u sporovima vrijednosti do 50000 eura sudit e pojedinac a preko 50000 eura vijee Za arbitre se mogu imenovati arbitri s liste in-stitucionalne arbitra`e ali i bilo koja druga neovisna i nepristrana osoba (ne nu`no pravnici) Pravo koje e se primjenjivati kako smo naveli ovisi o instituciji koje su stranke odabrale Tako se pri Stalnom izbornom suditu pri HGK primjenjuje Pravilnik o arbitra`i pri Stalnom izbornom suditu pri HGK (tzv zagreba~ka pravila) Isto tako po isklju~ivom sporazumu stranaka arbitra`a mo`e postupati ex aequo et bono ili po na~elu pravi~nosti

Arbitra`nim pravorijekom pravomono se presu|uje u odre|enom sporu Arbitra`a postupa samo u jednom stupnju za razliku od sudova koji u pravilu postupaju u dva pa ~ak i tri stupnja Po donoenju arbitra`nog pravorijeka mo`e se tra`iti ovrha pred nadle`nim sudom U pravilu tu`ba za ponitenje arbitra`nog pravorijeka koja se podnosi bdquodr`avnomldquo sudu (koja je uvjetno re~eno `alba na pravorijek) ne odga|a ovrhu pravorijeka Navedena tu`ba predstavlja jedino pravno sredstvo za ponitenje pravorijeka Ponitenje se tako mo`e tra`iti radi nenadle`nosti arbitra`e (nije sklo-pljen sporazum o arbitra`i) ako stranci nije pru`ena mogunost sudjelovanja pred arbitra`om ako je odlu~eno o pitanju koje nije sporazumom podvrgnuto arbitra`i i sl I iz navedenog je vidljivo da se radi ugla-vnom o postupovnim pitanjima tako da se tu`bom nee moi tra`iti meritorno preispitivanje ~injenica ili pravnih pitanja (iznimno ako je pravorijek suprotan pravnom i ustavnom poretku RH)

Iz svega navedenog vidljiv je niz prednosti arbitra`nog rjeenja sporova Istaknut emo jednu za sada prili~no vidljivu i bitnu manu arbitra`e a to su trokovi po-stupka U sporovima velike vrijednosti arbitra`a e u pravilu biti skuplja od postupka pred Sudom

Arbitraža kao na~in rjeavanja sporovaArbitra`a kao na~in rjeavanja sporova predvi|a postupak vrlo sli~an sudskom u kojem spor me|u strankama pravomono i kona~no rjeava arbitra`ni sud Zbog sporosti i pretrpanosti pravosudnih tijela ovaj na~in rjeavanja sporova postaje sve u~estaliji i u rjeavanju sporova me|u domaim poslovnim subjektima ( arbitra`a se naj~ee koristila u sporovima sa stranim partnerima)

Piu Antun Emert Bruno Juri

Osnovne su prednosti arbitra`nog postupka kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se spo-razume oko pravila postupka samostalno imenovanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost postupka koji unato~ sporu omoguuju ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

Poslovna znanja

wwwmirakulhr

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

Uvodnik

wwwmirakulhr

Štovani

na velika je vrata kona~no dolo ljeto s ve standar-dnim pretjerano visokim temperaturama Veina e vjerojatno rei i kona~no jer e dobiti prigodu bdquopobjeildquo na more i barem se na trenutak maknuti od posla Me|u njima smo i mi pa izdanje za sedmi mjesec predstavlja zapravo dvobroj a sljedei ete broj uredno dobiti na stolove 21 rujna No ukoliko kojim slu~ajem i ne odete na odmor na more (ili negdje dalje na put) sigurni smo da mo`ete provesti vrlo kvalitet-no vrijeme i u naoj Slavoniji i Baranji Pri tome se na-damo da e vam na prolomjese~ni prilog o turizmu biti od koristi (ukoliko ga nemate mo`ete ga skinuti s nae web stranice) Kako sve ne bi ostalo samo na pri~i nekoliko nas nedavno je provelo vrlo zanimljivu ve~er u iznimno ugodnom drutvu u Karancu u sada ve nadaleko poznatoj Baranjskoj kui Nas desetak okupio je zajedni~ki prijatelj sa svrhom neformalnog dru`enja u malo druga~ijem domaem ambijentu ali i zbog mogunosti sklapanja novih poslovnih poznanstava u oputenoj atmosferi Upravo ono to i mi pokuavamo postii BIZpartyjem I moram priznati da mi je odmah pala na pamet ideja o organiziranju BIZpartyja na jed-noj takvoj lokaciji vjerujem da bi to bio pun pogodak

Iako e i nama ljetni predah dobro doi zapravo nam i nee drugo trajati budui da za kraj ove te za sljedeu godinu imamo vrlo ambiciozne planove irenja poslo-vnih aktivnosti to naravno povla~i i pravilno te pra-vovremeno poslovno planiranje u svrhu predvi|anja moguih problema te pravovremenog reagiranja na iste To nas je i ponukalo da razmislimo koliko po-duzetnika u naoj regiji uope pie poslovne planove za predstojea razdoblja te koliko njih zna kako to kvalitetno napraviti Zapravo prili~no malo njih te se zato nadamo da e vam tema koju obra|ujemo u ovom broju biti od iznimne koristi jer vam pribli`ava jedan neizmjerno va`an dio vaeg poslovanja ndash plani-ranje Neemo niti spominjati da vam kod dizanja bilo kakavog poduzetni~kog kredita banke obvezno tra`e poslovne planove ili investicijske studije te vam isti ~esto mogu biti vrlo zna~ajan faktor u odluci hoete li dobiti tra`eni kredit ili ne Iako neki od vas ve imaju zna~ajna iskustva u pisanju poslovnih planova i znaju to napraviti vrlo kvalitetno jedan dio to sigurno ne zna te im svakako preporu~amo da se jave u obli`nje poduzetni~ke centre gdje e dobiti potrebite informa-cije

Ukoliko ste pri poslovnom planiranju uo~ili zna~ajan tr`ini potencijal za geografsko irenje svoga proizvo-da ili usluge koji su svojom kvalitetom konceptom i razvijenim brandom zna~ajno napredniji od konku-

rencije sigurno ste se zapitali kako to iskoristiti Ukoliko nemate resursa znanja ili `elje sami otvarati podru`nice diljem zemlje i ire a s druge strane biste htjeli proiriti svoj posao jer znate da imate uspjean koncept onda e vam zasigurno biti vrlo privla~na ideja irenja putem franize No ukoliko pripadate sasvim suprotnoj grupi ljudi koja nema ni ideju ni proizvod ali bi silno `eljela voditi svoj uspjean biznis tada tako|er rjeenje mo`ete nai me|u franizama to~nije u kupnji uspjene franize Navedena je tema vrlo interesantna u Hrvatskoj se pojavljuje sve vie franiznih projekata te je sigurno da e franizno tr`ite tek po~eti ostvarivati zna~ajne rezultate to je i krajnje vrijeme jer u svijetu ti modeli ve odavno zau-zimaju vrlo velik dio tr`ita

Prije nekoliko je dana u poslovnom ~asopisu Lider objavljeno kako je me|u 20 najbr`e rastuih tvrtaka u Hrvatskoj ~ak sedam ~ije je poslovanje vezano uz nekretnine Iako je navedeno tr`ite puno razvijenije u Zagrebu i na moru velik rast bilje`e i slavonske tvrtke pa je sigurno zanimljivo prou~iti to se kod nas doga|a ali i istovremeno prou~iti svjetske trendove Nadam se da ete u naoj temi broja nai korisnih i interesantnih informacija glede tr`ita nekretnina ali i zanimljivih razmiljanja koliko e taj gra|evinski bum jo trajati

Do sljedeeg broja u rujnu srda~no vas pozdravljam i predla`em da iskoristite ovo razdoblje za bdquopunjenje baterijaldquo jer najkvalitetnije mo`emo raditi jedino kad smo potpuno odmorni i svje`i A tada vam mo`da i padne na pamet da se upustite u avanturu zvanu franiza

Kreimir [imac

BIZ vijesti

Ostvareni su rezultati utjecali na odluku poslovodstva tvrtke da jednu odli~nu poslovnu godinu predstave pu-tem moderno koncipiranog izvjea u kojem se osim broj~anih iskaza nalaze i nita manje va`na poglavlja koja definiraju viziju misiju odnos prema okoliu te drutvenu odgovornost tvrtke Vodovod-Osijek

Izvjee koje je predstavljeno svojevrsni je profil tvrtke VODOVOD-OSIJEK doo a vrijednosti na kojima te-melje svoje poslovanje dopunili su i financijskim poka-zateljima poslovanja u 2006 godiniIzvjee nudi po-datke o poslovnom prihodu tvrtke u protekloj godini njenoj dobiti investicijama u komunalnu infrastruk-turu kadrovskoj ekipiranosti Vodovod-a i postotnom poveanju realizacije u odnosu na protekle godine

Prihod od 214 000 000 00 kn najbolje govori o po-slovnoj godini u kojoj se VODOVOD-OSIJEK doo pozicionirao na 182 mjesto liste ldquo500 NAJBOLJIHrdquo koju objavljuju Lider press dd FINA i Zavod za po-slovna istra`ivanjaVODOVOD-OSIJEK doo na prvom je mjestu liste ldquoInstalacije i zavrni radovi u gra|evinarstvurdquo (84 mil eura novostvorene vrijedno-sti) a poziciju najuspjenije instalaterske tvrtke u Hr-vatskoj zaslu`ili su na gradilitima irom lijepe nae

Inovativnost u poslovanju razvijanje partnerskih od-nosa s korisnicima usluga i poslovnim partnerima te permanentno ulaganje u usavravanje vlastitih ka-drova pokazali su se dobitnom kombinacijom na sve konkurentnijem hrvatskom tr`itu

Osim kvantifikacije poslovne godine izvjee nas upoznaje i s mjerama zatite okolia u poslovanju tvrtke njenim inovacijama na poslovnom planu uskla|ivanjem sa zakonskim kriterijima Europske unije te drutveno-korisnim akcijama koje su mnogo-brojne

Za vizualni identitet izvjea zaslu`ni su tvrtka MIT i Slu`ba marketinga VODOVOD-OSIJEK doo

Predstavljeno godinje izvjee VODOVODA-OSIJEK doo

bdquoNa svoju smo drutvenu odgovornost ponosni jer Vodovod-Osijek svoj razvoj temelji na partnerskim odnosima sa svojom lokalnom zajednicom a uspjenu suradnju dr`imo klju~em uspjeha i u budunostildquo izjavio Ljubomir Novoseli dipling gra| direktor tvrtke VODOVOD-OSIJEK doo

BIZ vijesti

wwwmirakulhr

2003 godine tvrtka pru`a usluge skladitenja vo|enja skladita i komisioniranje robe za poznate hrvatske tvrtke (Labud dd Zagreb Jadranska pivovara Split Du~ki Prom Zagreb) Ricardo doo u svakome trenu-tku mo`e osigurati pouzdanu distribuciju na podru~ju pet isto~nohrvatskih `upanija U ovom je segmen-tu razvijena i uspjena poslovna suradnja s velikim proizvo|a~ima i trgovcima poput AWT-a Konzuma Vindije Megglea Istravina Schachinger Logistike te Karoline Sve intenzivniji s vremenom postaje i veliki transport kojega Ricardo doo radi na podru~ju Hrva-tske kao i prema inozemnim tr`itima

Ricardo doo raspola`e s ukupno 5212 m2 skladinoga prostora od ~ega 2230 m2 ~ini skladite zatvorenoga tipa Skladini terminal smjeten je u Strossmayero-voj ulici 343a u Osijeku lako je dostupan i dobro po-vezan s najfrekventnijim prometnicama

Tvrtka Werkos doo iz Osijeka u suradnji s tvrtkom Propex Fabrics iz Velike Britanije 29 lipnja 2007 go-dine na Institutu gra|evinarstva Hrvatske u Zagrebu organizirala je stru~ni skup na temu bdquoPrimjena Endu-ro vlakana u tunelogradnjildquo Na jednom mjestu okupi-li su se vrhunski stru~njaci s Instituta gra|evinarstva Hrvatske investitori projektantske kue tijela lokal-ne uprave i me|unarodni stru~njaci koji su analizirali postojeu problematiku u tunelogradnji te se upozna-

U Esseker centru otvoren ekskluzivan wellness club Sense

Ricardo doo preselio na novu lokaciju

Krajem svibnja uprava tvrtke Ricardo doo preselila je na novu adresu Josipa Jurja Strossmayera 343A Osijek

Osje~ka tvrtka Ricardo doo ve niz godina s poseb-nom pa`njom pristupa organizaciji poslovnoga seg-menta maloprodaje i proizvodnje no svoje poslovanje posljednjih godina sve intenzivnije usmjerava prema suradnji s velikim poslovnim sustavima i to ponajprije u segmentu skladitenja i distribucije proizvoda Od

Ekskluzivni prostor wellness cluba Sense otvoren je na 2 eta`i Esseker centra a u svojim e vrhunski ure|enim prostorima ponuditi wellness sadr`aje kao odgovor na zahtjeve suvremenog doba

Uz saunu solarij i whirpooll ovaj wellnes club prati nove trendove u svijetu Europi pa i u svakom veem hrvatskom gradu te nam ih donose u Osijek

U ponudi su razni tretmani lica masa`e terapije za mravljenje pedikura a Sense wellness club pripre-mio je i ekskluzivne rituale laquoSense ritualraquo laquoOsjetite seberaquo laquoRomanti~ni do`ivljaj u dvojeraquo i posebni ma-nager paket

Werkos doo - Nova rjeenja u gradnji tunela

li sa svim prednostima i rjeenjima koja nude Enduro vlakana Ukratko Enduro vlakna predstavljaju pravu revoluciju u betoniranju pogotovo pri gradnji tunelaRevolucionarna je upravo ~injenica da Enduro vlakna mogu zamijeniti sekundarnu a ponekada i primar-nu armaturu te objedinjuju sve prednosti ~eli~nih i sinteti~kih vlakana

Enduro vlakna omoguuju br`e i sigurnije torkreti-ranje tunela nema nikakve opasnosti od korozije i ne oteuje mlaznice za torkretiraje kao to to ~ine ~eli~na vlakna tako da mo`emo rei kako Enduro vlakna ra-cionaliziraju i poveavaju u~inkovitost betoniranja Iako Enduro vlakna predstavljaju revolucionarni proizvod ona se na `alost dovoljno ne primjenjuju u praksiOvakvi stru~ni skupovi jedini su na~in da se su-vremena svjetska rjeenja i tehnologije pribli`e struci te u kona~nosti po~nu primjenjivati

Informati~ki seminari za po~etnike

Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju u sklopu novog ciklusa INFORMATI^KE EDUKACIJE ZA PO^ETNIKE u srpnju 2007 godine organizira novi seminar i to u vidu 30 ndash satne eduka-cije

Informati~ka edukacija obuhvaa sljedee kategorije Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel InternetEdukacija se odr`ava u sjeditu tvr-tke u Bilju na adresi Kralja Zvonimira 10 u novoo-premljenoj prostoriji za seminare na 10 suvremenih umre`enih ra~unala te u suradnji sa stru~nim i isku-snim predava~ima Za potrebe prezentacije nastavne gra|e koriste se najsuvremenije metode i oprema Cijena seminara je 35000 kuna po polazniku a svi zainteresirani mogu se prijaviti osobno u sjeditu tvr-tke ili na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 i to svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

U Osijeku otvoren ekskluzivan wellness club SenseNovi trendovi u svijetu Europi pa i u svakom veem hrvatskom gradu donose nam u Osijek wellness club Sense Ovaj je ekskluzivni prostor otvoren na 2 eta`i tako|er nedavno otvorenog Esseker centra a u svojim e vrhunski ure|enim prostorima ponuditi wellness sadr`aje kao odgovor na zahtjeve suvremenog doba

Ova nova oaza mira i oputanja mjesto je gdje priro-da znanost i iskustvo ~ine harmoni~nu kombinaciju uz koju ete zaboraviti svakodnevni stresni ritam U intimnoj i diskretnoj atmosferi stru~no e vam oso-blje Sense wellness cluba preporu~iti osobne tretmane i posebne proizvode prilago|ene svim vaim zahtje-vima U ponudi su aktivna vitaminska i sensitivna njega power lifting i ekskluzivni lifting te presti`na njega Osim toga tu je i posebno pripremljena njega za mlade kreirana za potrebe mlade i problemati~ne ko`e

Relaxing tretman za mukarce pripremljen je poseb-no za specifi~ne potrebe muke ko`e koja je izlo`ena svakodnevnom stresu Lifting Belex 0 i vakuum lica najnoviji su hit u borbi protiv bora i objeene ko`e lica Znanje medicine i kozmetologije povezano je u toj spe-cijalnoj njezi protiv starenja s inovativnim ure|ajem i originalnom tehnikom postupka

U ponudi Sense wellness cluba su i posebne masa`e sense of asia za tijelo i lice u kojima jedinstvena kombinacija toplog ulja i ljekovitog bilja ima ~arobni u~inak oputanja Zvukovi havajske glazbe i ritmi~ko gibanje terapeuta uz hula korake jedinstvena su kom-binacija u ~arobnoj havajskoj masa`i lomi lomi Ispro-bajte i luksuznu masa`u ~okoladom i aromaterapiju ili efikasne tretmane za uklanjanje celulita i razbijanje masnog tkiva ili poboljanje tonusa ko`e Na raspola-ganju su vam ultrazvu~na i vakuum terapija dermo-sonic presoterapija ndash limfna drena`a ru~ni programi za mravljenje anticelulit i tonus Sense wellness club za vas je pripremio i ekskluzivne rituale laquoSense ri-tualraquo laquoOsjetite seberaquo laquoRomanti~ni do`ivljaj u dvojeraquo i posebni manager paket a u ponudi su i pedikura solarij sauna i whirpooll Iskusite ljepotu oputanja priutite svome tijelu vrhunsku relaksaciju koju vam mo`e pru`iti stru~no osoblje Sense wellness tima Opustite se u`ivajte i osjetite sebe

Oglas

Sense wellnes club za vas je pripremio i eksk-luzivne rituale laquoSense

ritualraquo laquoOsjetite seberaquo laquoRomanti~ni do`ivljaj u dvojeraquo i posebni man-ager paket a u ponudi

su i pedikura solarij sauna i whirpooll

10 wwwmirakulhr

HBOR ndash 15 godina u slu`bi razvoja domaega gospodarstva HBOR trenutno provodi 21 kreditni program putem kojih nastoji obuhvatiti razli~ite ciljane skupine gospodarskih subjekata Pored programa kreditiranja infrastrukturnih projekta i velikih gospodarskih subjekata posebnu pa`nju posveuje razvoju malih i srednjih poduzea s dodatnim naglaskom na financiranje projekata poduzetnika po~etnika projekata ulaganja u turizam podru~ja posebne dr`avne skrbi zatitu okolia i energetsku u~inkovitost financiranje inovatorstva i pronalazaka

Razgovarao Kreimir Šimac

Intervju mjeseca

Mo`ete li nam predstaviti HBOR te neto vie rei o aktivnostima tijekom posljednjih 15 godinaHrvatska banka za obnovu i razvitak dr`avna je razvojno-izvozna banka osnovana 1992 godine te-meljem Zakona o Hrvatskoj kreditnoj banci za obnovu (HKBO) Banka je u isklju~ivom vlasnitvu Republike Hrvatske a osnovana je s ciljem financiranja ratom poruenog gospodarstva Unato~ po~etnom usmje-renju prema financiranju infrastrukturnih projekata kao osnovnom temelju za gospodarski razvoj HBOR se vrlo brzo aktivno uklju~io u financiranje malog i srednjeg poduzetnitva Sukladno tomu u prosincu 1995 godine banka je promijenila naziv u Hrvatska banka za obnovu i razvitak a koji je zadr`ala sve do danas Tijekom 15 godina poslovanja HBOR je ostva-rio ukupnu aktivnost veu od 57 milijarda HRK od ~ega je najvei dio 317 milijarda kreditna aktivnost

Kao to ste spomenuli temeljna aktivnost banke je kreditiranje domaih gospodarskih subjekata Kakve mogunosti pru`a HBORHBOR kao dr`avna razvojno-izvozna banka podupi-re razvoj hrvatskog gospodarstva u cjelini posebno skrbei o ravnomjernom razvitku Hrvatske Jedan od osnovnih ciljeva banke jest osiguranje kvalitetnih izvo-ra financiranja investicijskih projekata domaih gospo-darskih subjekata HBOR trenutno provodi 21 kreditni program putem kojih nastoji obuhvatiti razli~ite cilja-ne skupine gospodarskih subjekata Pored programa kreditiranja infrastrukturnih projekta i velikih gospo-darskih subjekata posebnu pa`nju posveuje razvitku malih i srednjih poduzea s dodatnim naglaskom na financiranje projekata poduzetnika po~etnika projeka-ta ulaganja u turizam podru~ja posebne dr`avne skrbi zatitu okolia i energetsku u~inkovitost financiranje inovatorstva i pronalazaka Tako|er provodimo i neko-liko programa usmjerenih na kreditiranje projekata poljoprivredne proizvodnje Korisnici programa kre-

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) ve 15 godina aktivno sudjeluje u gospodarskim aktivnostima Republike Hrvatske Dr`avna razvojno-izvozna banka osnovana s ciljem poticanja razvoja i ja~anja gospo-darskog sustava Republike Hrvatske nastoji putem kvalitetnijih izvora financiranja osigurati poveanje konkurentnosti domaih gospodarskih subjekata O konkretnim mogunostima za nae gospodarstvenike te prilikama koje mogu ostvariti u suradnji s HBOR-om razgovarali smo s Hrvojem Gali~iem voditeljem Podru~nog ureda HBOR-a za Slavoniju i Baranju u Osijeku

Intervju mjeseca

Tijekom petnaest godina poslovanja za potrebe malog i srednjeg poduzetnitva odobreno je po svim kreditnim programima oko 11 tisua kredita u ukupnom iznosu preko 13 milijarda kuna

transparentni Svaki poduzetnik vrlo lako mo`e ve pri prvom razgovoru utvrditi vlastite mogunosti Pored spomenutih osnovnih uvjeta financiranja bitno je naglasiti kako minimalni kreditni zahtjevi po pro-gramima HBOR-a mogu iznositi 8000000 HRK dok maksimalni iznosi ovise o investitoru kao i programu kreditiranja

Pored izravnog financiranja HBOR aktivno sura|uje i s poslovnim bankama Zato ste se odlu~ili na ovakav oblik poslovanja Je li rije~ o pribli`avanju krajnjim ko-risnicima ili tek pojednostavljenju poslaZna~ajan dio naih aktivnosti provodimo u suradnji s poslovnim bankama Moram naglasiti kako HBOR na-stoji biti partner poslovnim bankama a nikako konku-rent Naime najvei dio poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj potpisao je ugovore o suradnji s HBOR-om te su banke na taj na~in stekle mogunosti uklju~ivanja u pojedine programe kreditiranja Ovakav na~in rada naj~ee je prihvatljiv poduzetnicima poslovnim bankama ali tako|er i HBOR-u Realizacija kredita putem poslovnih banaka omoguuje poduzetnicima ostvarivanje uvjeta kreditiranja HBOR-a uz pogodnost realizacije kreditnog zahtjeva u suradnji s poslovnom bankom na lokalnom podru~ju Dakle poslovna banka ima mogunosti dogovora s poduzetnikom oko roko-va otplate i instrumenata osiguranja dok su kamatne stope i ukupni trokovi realizacije kreditnog zahtjeva definirani u skladu s HBOR-ovim programima te sto-ga ne postoji mogunost njihove izmjene Osim toga bitno je naglasiti kako poduzetnici poslovne banke mo-raju prepoznati kao poslovne partnere te iste nastojati uklju~ivati u cilju razvoja dugoro~ne suradnje

Aktivno kreditiranje poljoprivredne proizvodnje

Kako ste zadovoljni suradnjom s poduzetnicima na podru~ju Slavonije i BaranjePodru~ni ured HBOR-a za Slavoniju i Baranju otvoren je po~etkom 2005 godine te su od otvorenja postignu-ti zna~ajni pomaci u suradnji s lokalnim poduzetnici-ma Kao jedan od osnovnih problema nakon otvorenja Podru~nog ureda pojavilo se pitanje slabe informira-nosti gospodarskih subjekata posebice malih i srednjih poduzea s ulogom i aktivnostima HBOR-a Naime kao razvojno-izvozna banka HBOR je do kraja 2003 godine djelovao isklju~ivo iz sjedita banke u Zagrebu to se vrlo ~esto postavljalo kao problem u komunika-ciji s malim i srednjim poduzetnicima Predstavnici velikih poduzea naj~ee imaju mogunosti izravnog pristupa razli~itim dr`avnim institucijama te se osnov-ni problem pojavljuje upravo u komunikaciji s manjim gospodarskim subjektima Upravo je stoga HBOR zapo~eo s otvaranjem Podru~nih ureda u Splitu Puli Rijeci Gospiu i Osijeku Otvaranjem podru~nih ure-da ostvarena je bolja komunikacija s poduzetnicima

ditiranja HBOR-a mogu biti razli~iti gospodarski su-bjekti trgova~ka drutva obrtnici zadruge obiteljska poljoprivredna gospodarstva kao i svi ostali gospodar-ski subjekti Tijekom petnaest godina poslovanja za potrebe malog i srednjeg poduzetnitva odobreno je po svim kreditnim programima oko 11 tisua kredi-ta u ukupnom iznosu preko 13 milijarda kuna Va`no je napomenuti kako su kreditni programi HBOR u prvom redu usmjereni prema novim investicijama i ulaganju u osnovna sredstva poduzetnika s ciljem modernizacije proizvodnje poveanja konkurentno-sti i broja zaposlenih u domaem gospodarstvu Kroz nae kreditne programe mogue je financirati razli~ita ulaganja izgradnju poslovnih ugostiteljskih i proizvo-dnih objekata nabavku strojeva i opreme ulaganja u smjetajne kapacitete pa sve do kupnje poljoprivred-nog zemljita poljoprivredne mehanizacije osnovnog stada podizanja viegodinjih nasada i razli~itih drugih poduzetni~kih projekata Manji dio kreditnog zahtjeva (najvie 30 ) mo`e biti usmjeren u obrtna sredstva naj~ee potrebna u investicijskim projektima

Poduzetnici se vrlo ~esto `ale na neprihvatljive izvore vanjskog financiranja Kakvi su uvjeti financiranja u HBOR-uBankarski sektor u Republici Hrvatskoj u posljednjih desetak godina do`ivio je zna~ajne promjene Ja~anje konkurencije uz sve stabilniji gospodarski sustav dove-le su do zna~ajnog pada kamatnih stopa to omoguuje domaim poduzetnicima sve povoljnije uvjete finan-ciranja Unato~ navedenim pozitivnim promjenama HBOR nastoji biti korak ispred te dodatno potaknuti gospodarski razvitak Kako smo u prvom redu usmje-reni prema ulaganjima u razli~ita dugoro~ne investicije i investicije u osnovna sredstva nastojimo omoguiti poduzetnicima kvalitetne uvjete financiranja Vrlo ~esto poduzetnici poistovjeuju kvalitetu izvora finan-ciranja s visinom godinje kamatne stope Kamatna stopa u svakom slu~aju predstavlja jedan od eleme-nata prihvatljivosti izvora financiranja ali nikako nije i jedini Pored kamatne stope koja se po gotovo svim kreditnim programima HBOR-a kreu se na razini 2 4 i 6 godinje iznimno je va`no posebice kod veih investicijskih projekata osigurati prihvatlji-ve rokove otplate kao i rokove po~eka otplate Me|u naj~eim poduzetni~kim pogrjekama pojavljuje se problem uskla|ivanja ro~nosti izvora financiranja s namjenom kreditnih sredstava Programi kreditiranja HBOR-a omoguuju rokove otplate do 10 ili 12 godina uklju~ujui do 2 ili u pojedenim projektima 3 godi-ne po~eka kao to su primjerice viegodinji nasadi U slu~aju izravnog financiranja HBOR-a nastojimo uskladiti rokove otplate s namjenom kreditnih sred-stava Jedan od trokova kreditnog zadu`enja je i jed-nokratna naknada za obradu kreditnog zahtjeva koja u HBOR-u iznosi 08 iznosa glavnice kredita Kao to mo`ete vidjeti uvjeti kreditiranja HBOR-a vrlo su

HBOR trenutno provodi 21 kreditni program putem kojih nastoji obuhvatiti razli~ite

ciljane skupine gospo-darskih subjekata

11

1

Dugoro~no gledano izlazak na inozemno

tr`ite e za velik broj domaih proizvo|a~a

predstavljati jedi-ni na~in opstanka

Uva`avajui navedene okolnosti HBOR je u posljednjih nekoliko

godina zapo~eo s razvojem proizvoda i

programa namijenjenih domaim poduzetnici-ma usmjerenim prema

inozemnim tr`itima

Intervju mjeseca

HBOR postojeim ali i potencijalnim izvoznicima omoguuje financiranje obrtnih sredstva za potrebe realizacije izvoznog posla Nakon naplate izvezene robe poduzetnik ima mogunosti kredit vratiti HBOR-a ili u slu~aju novog izvoznog ugovora sklopiti novi ugovor o kreditu te nastaviti koristiti sredstva Na-vedeni program predstavlja iznimno kvalitetan izvor financiranja potrebnih obrtnih sredstva uz godinju kamatnu stopu 475 i jednokratnu naknadu za obra-du kredita u iznosu 08 glavnice kredita Pored na-vedenog programa financiranja izvoza HBOR provodi programe kreditiranja kupaca u inozemstvu krediti-ranja dobavlja~a kao i mogunosti koritenja okvirnih kreditnih programa s bankama inozemnih kupaca a sve u cilju ja~anja konkurentnosti domaih poduzea na inozemnim tr`itima

Spomenuli ste i osiguranje izvoza to ste u tom smi-slu u mogunosti ponuditi svojim klijentimaPored djelovanja na domaem tr`itu HBOR aktivno djeluje i na me|unarodnom tr`itu Osim zna~ajne suradnje s relevantnim me|unarodnim institucija-ma OECD EBRD WB EIB CEB IBRD KfW i dr do sada je potpisano 39 sporazuma o suradnji s izvoznim bankama te izvozno razvojnim agencijama Navedene me|unarodne aktivnosti omoguile su bolje uvjete domaim izvoznicima pri izlasku na me|unarodno tr`ite Osim navedenih programa financiranja zapo~eli smo i s provo|enjem programa osiguranja izvoznih isporuka moguih komercijalnih i politi~kih rizika Naplata potra`ivanja sve je ozbiljniji problem i u zemljama Europske unije te je stoga iznimno va`no za domae poduzetnike u najveoj mjeri zatititi vla-stita inozemna potra`ivanja Plaanje unaprijed kao i isho|enje akreditiva vrlo ~esto nije mogue realizirati zbog ~ega potra`ivanja izvoznika ostaju nezatiena Za spomenuta dva pristupa poslovanju potrebna je suglasnost inozemnog partnera dok je za isho|enje police osiguranja isklju~ivo potrebna volja izvoznika Putem police osiguranja izvoza izvoznik zna~ajno smanjuje rizik naplate u slu~aju razli~itih rizi~nih si-tuacija neplaanje inozemnog kupca ste~aj admini-strativne i politi~ke odluke i sl

Na kraju vjerujem kako e i ovaj intervju pomoi u informiranju lokalnih poduzetnika s mogunostima i aktivnostima Hrvatske banke za obnovu i razvitak te se nadam kako emo zajedni~ki ostvariti jo bolje rezultate Tako|er poduzetnici se mogu obratiti i izra-vno u Podru~ni ured koji je smjeten u Osijeku Trg Ljudevita Gaja 6 (tel 031251 015)

ali tako|er i predstavnicima poslovnih banaka i drugih institucija na lokalnom podru~ju Za sve informacije o programima HBOR-a lokalni se poduzetnici mogu obratiti i u Podru~ni ured za Slavoniju i Baranju

S obzirom na zna~aj poljoprivredne djelatnosti za podru~je Isto~ne Hrvatske kakve su aktivnosti HBOR-a u financiranju poljoprivrednih proizvo|a~aUva`avajui zna~aj i potekoe u poljoprivrednoj proizvodnji kao i potrebe za sna`nijim ulaganjima u sna`niji razvoj poljoprivrednih proizvo|a~a HBOR je u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede umarstva i vodnog gospodarstva Hrvatskim zavodom za poljopri-vrednu i savjetodavnu slu`bu Hrvatskim sto~arskim centrom te Hrvatskom agencijom za malo gospodar-stvo zapo~eo s provo|enjem operativnih programa usmjerenih prema razvitku govedarske proizvodnje svinjogojstva podizanju viegodinjih nasada te po-vrtlarstva Navedeni programi omoguuju poljopri-vrednicima ostvarivanje iznimno kvalitetnih uvjeta financiranja uz godinju kamatnu stopu od 4 i ro-kove otplate do 12 godina Pored toga HBOR provodi i zaseban program poljoprivrede i ujedna~enog razvoja koji je usmjeren na sve ostale grane poljoprivredne djelatnosti a koji omoguuje uvjete financiranja vrlo sli~ne uvjetima u operativnim programima Dakle gotovo sva ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju u slu~aju financiranja putem programa HBOR-a imaju mogunosti za ni`e kamatne stope (4 godinje) te prihvatljivije uvjete kreditiranja

HBOR poti~e izvozne aktivnosti domaeg gospodarstva

Osim kreditiranja HBOR provodi i aktivnosti financi-ranja izvozaPored programa kreditiranja HBOR tako|er provo-di i nekoliko specifi~nih aktivnosti usmjerenih pre-ma sna`nijem sudjelovanju domaih poduzetnika na inozemnim tr`itima Tr`ite Republike Hrvatske re-lativno je malo i gotovo u potpunosti otvoreno pre-ma inozemnim gospodarskim subjektima Navedene karakteristike domaeg gospodarstva mogua su pre-preka domaim poduzetnicima ali tako|er i iznimno velika prilika u slu~aju odluke poduzetnika za izlazak na inozemno tr`ite Dugoro~no gledano izlazak na inozemno tr`ite e za velik broj domaih proizvo|a~a predstavljati jedini na~in opstanka Uva`avajui nave-dene okolnosti HBOR je u posljednjih nekoliko godina zapo~eo s razvojem proizvoda i programa namijenjenih domaim poduzetnicima usmjerenim prema inozem-nim tr`itima Cjelokupnu aktivnost potpore izvozu mo`emo podijeliti u dvije skupine financiranje izvo-za i osiguranje izvoza U slu~aju financiranja izvoza HBOR trenutno provodi nekoliko programa Program za koji je zainteresiran najvei broj domaih poduzet-nika jest program kreditiranje pripreme izvoza kojim

12

wwwmirakulhr

BugarskaBugarska je uspjeno prevladala probleme koji su uzrokovali potpuni kolaps leva prije desetak godina a ove je godine s Rumunjskom postala najnovija ~lanica Europske unije

Republika Bugarska zajedno s Rumunjskom predsta-vlja najmla|e ~lanice Europske unije Dio EU postale su 1 sije~nja 2007 godine ~ime je bugarski jezik po-stao jedan od slu`benih jezika EU a bugarska irilica jedno od tri slu`bena pisma

Bugarska je okru`ena Gr~kom i Turskom na jugu Srbijom i Makedonijom na zapadu i Rumunjskom na sjeveru Naseljava je oko 77 milijuna stanovnika najveim dijelom Bugara (oko 84) Od nacionalnih manjina zna~ajni su Turci i Romi

Bugarska je smjetena na va`nom prometnom pravcu koji ~ini poveznicu srednje Europe s Malom Azijom i Bliskim Istokom

Bugarsko gospodarstvo Bugarsko je gospodarstvo devedesetih godina prolog stoljea do`ivjelo sna`an udarac raspadom Sovjetskog Saveza ndash gubitkom tr`ita s kojim je bilo usko poveza-no Stanje u gospodarstvu dodatno su ote`ale sankcije UN-a protiv Srbije i Iraka Neadekvatna gospodarska i monetarna politika uzrokovale su potpuni kolaps leva 1996 godine Dolaskom proreformskih snaga na vlast 1997 godine te dogovorom o ekonomskim reformama koje su usuglasili i MMF i Svjetska banka zapo~eo je oporavak bugarskog gospodarstva Brojke su tek 2004 godine pokazivale razinu `ivotnog standarda iz 1989 godine Danas bugarsko gospodarstvo ima stabilan rast od preko 5 s o~ekivanim ulaskom u Eurozonu u razdoblju 2010-2012 godine Budua e gospodarska kretanja sigurno ovisiti o sposobnosti Bugarske da se integrira u gospodarstvo Europske unije

Gospodarski rast BugarskeMalo i srednje poduzetnitvo danas je jedno od gla-vnih pokreta~a bugarskog gospodarstva Zapoljava 23 ukupno zaposlenog stanovnitva Malo i srednje poduzetnitvo je i u~inkovitije od velikih poduzea to

pokazuje i stopa povrata od 25 odnosno 20 u od-nosu na velika poduzea sa stopom povrata od 7 Najzna~ajnija poduzea u SME sektoru predstavljaju poduzea u gra|evini uslugama i turizmu Bugarska je u zadnjih desetak godina imala stalni go-spodarski rast od preko 55 posto a do 2020 godine bi on trebao biti na razini od oko 10 godinje Eko-nomski stru~njaci kao najva`niji pokreta~ rasta vide ulaganja u poljoprivredu turizam i energetski sek-tor i to izgradnju novih naftovoda i plinovoda Zbog zna~ajnog prometnog polo`aja obnova prometnih pra-vaca tako|er je jedan od preduvjeta za uspjeniji go-spodarski rast

Poslovanje u BugarskojNajpopularniji su pravni oblici u Bugarskoj dioni~ko drutvo(AD) i drutvo s ograni~enom odgovornosti (OOD) ndash bilo da je rije~ o domaim ili inozemnim po-duzetnicima Pojedinci tako|er mogu osnovati oba tipa drutva koja se u slu~aju jednog vlasnika zovu EAD i EOD Ona se promatraju kao lokalni pravni oblici i podlije`u lokalnim zakonima Ovi su pravni oblici ~esto koriteni me|u strancima kako bi imali pravo kupnje zemljita u Bugarskoj

Strancima koji se odlu~e za osnivanje poduzea u Bu-garskoj savjetuje se anga`iranje pravnika koji je upoz-nat s lokalnim zakonima kako bi jednostavno proveo sve aktivnosti potrebne za neometano funkcioniranje poduzea Poduzee postaje aktivno nakon to je obja-vljena u dr`avnom glasniku ndash u pravilu nakon 2-3 tje-dna nakon podnoenja prijave

Bugarska poduzea od 2005 godine plaaju porez na dobit od 15 dok je na snazi porez na dodanu vrije-dnost od 20

Bugarska i HrvatskaPrema podatcima HGK gospodarska suradnja Bugar-ske i Hrvatske ima prostora za poboljanje Naime

Piše Danka Marinkovi

OP]I PODACI O BUGARSKOJ

Glavni grad SofijaSlu`beni jezik bugarskiStanovnitvo milijuna Povrina 11010 kmsup2Gustoa 0 stanovnika kmsup2BDP 10 milijarda USD (200) po stanovniku 1000 USDValuta lev (100 stotinki)Stopa inflacije (200)BDP po sektorima poljoprivreda (1) industrija (21) usluge ()Glavne industrije prehrambena industrija energetika strojarstvo metalurka industrijaGlavni vanjskotrgovinski partneri Njema~ka 1 Rusija Italija Turska Gr~ka Francuska (200)

ZanimljivostiEU i Bugarska ndash razlika u plaamaUlaskom u EU Bugarskoj se otvorilo veliko tr`ite rada No zbog neujedna~enosti bugarskih plaa s onima iz EU dio visokoobra-zovane radne snage osobito lije~nika odlu~io je napustiti Bugarsku Imajui na umu da je prosje~na plaa bugarskog lije~nika po~etnika 164 EUR te usporedbom s prosje~nim plaama u Hrvatskoj i EU vidljiv je raskorak Prosje~ne plae u Bugarskoj kreu se od 150 EUR (75 EUR je minimalna plaa) do 2000 EUR koliko zara|uju pojedini direktori

Korisni linkoviBugarska trgovinska i industrijska komora wwwbccibg Bugarska agencija za strana ulaganja httpwwwinvestbggovernmentbg

Državna agencija za carine httpwwwcustomsgovernmentbg

Ope informacije httpwwwbulgariacom

Informacije o ulaganjima httpwwwinvestbulga-riacom

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

tijekom 2005 godine hrvatska su poduzea izvezla u Bugarsku tek 392 mil USD a uvezla su proizvode u vrijednost 1621 mil USD Potpisani Ugovor o po-ticanju i uzajamnoj zatiti ulaganja i Ugovor o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja te struktura naeg izvoza u kojoj glavna mjesta zauzimaju naftni plinovi naftna ulja elektrotransformatori polimeri stirena i cigarete koji u ukupnom uvozu Bugarske (138 mlrd USD 2005) ~ine neznatan dio pokazuju na nedovolj-nu iskoritenost mogunosti izvoza koje pru`a nova ~lanica EU

Zaklju~noBugarska je dr`ava koja je u nedavnoj prolosti prola put od propadanja veza s glavnim izvoznim tr`itima makroekonomske nestabilnosti obilje`ene kolapsom valute do uspjene provedbe privatizacije stvaranja stabilnog makroekonomskog okru`enja i naposlijetku ulaska u Europsku uniju Iako je pred Bugarskom duga~ak put pribli`avanja gospodarskoj razini EU (prema nekim pokazateljima postat e ~lanica Eu-rozone do 2012 godine) pozitivnim gospodarskim rastom u posljednjih 10-ak godina i predvi|anjima o jo uspjenijem rastu u sljedeem razdoblju Bugarska hrabro kro~i prema standardu bogatih EU dr`ava

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Važne adrese

Va`ne informacije za posjetitelje Bugarske

bull Kad Bugari mi~u glavom gore-dolje misle NE a kad je pomi~u lijevo-desno misle DA

bull Nije uobi~ajeno plaanje kreditnim kartica-ma stoga ponesite dovoljno gotovine

bull Korupcija i dalje predstavlja zna~ajan pro-blem u Bugarskoj

bull Novac mijenjajte samo u ovlatenim mjenja~nicama s vidljivo iskazanim te~ajem Prevara pri promjeni valuta ~est je problem u Bugarskoj

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bugarskoj

Veliko Trnovo 32 1504 Sofia Veleposlanik Darko Javorskitel 00-2--2-2 fax 00-2--1-e-mailcroembsofiahellipmvphr

Generalni Konzulat Republike Bugarske u RH

Gornje Prekri`je 210 000 ZagrebVeleposlanik Victor Valkovtel + 1 0fax+ 1 1 02

ured za trgovinsko-gospodarske odnosepri Veleposlanstvu Republike BugarskeZelengaj 10000 Zagreb Voditelj Ureda Krum Trajkovtel fax 2 e-mail bulgtradehelliphihtnethr

1 1

Bugarska je u zadnjih desetak godina imala

stalni gospodarski rast od preko 55 posto a

do 2020 godine bi on trebao biti na razini od

oko 10 godinje

1

Jabuka je vona vrsta koja je u usporedbi s uzgojem ostalog kontinentalnog voa najzastupljenija u Repu-blici Hrvatskoj Jabuka koju danas jedemo bdquopripitom-ljenaldquo je i dobivena selekcijom umjetnim kri`anjem i hibridizacijom divljih jabuka Po~etci pitomih jabuka kreu od starih Grka i time zapo~inje njezino irenje po Mediteranu Rimsko je Carstvo poznavalo 36 vrsta jabuka a Rimljani su prvi osmislili koncept skladita kako bi u plodovima ovoga voa mogli u`ivati tijekom cijele godine Jabuka se zatim irila prema zapadnoj Eu-ropi a zemlja koja ju je najbolje prihvatila je Francu-ska Francuska je i najvei svjetski proizvo|a~ jabuka Hrvati su jabuku nali na ovim podru~jima te je ona uz ljivu bila najrasprostranjenije voe krajeva U 19 stoljeu po~inje uvo|enje programa voarstva u naro-dne kole i gospodarska narodna u~ilita u Kri`evcima te u poljoprivredne kole u Po`egi

Jabuka je voe bogato prehrambenim vlaknima i vi-taminom C Mo`e se koristiti do godinu dana nakon berbe Antioksidativna vrijednost 100 g jabuke odgo-vora u~inku 1500 mg vitamina C Sadr`ava pektin koji smanjuje osjeaj gladi i pogodna je za dijabeti~are

Proizvodi od jabukaProizvodi dobiveni preradom jabuka osim dobro poz-natih sokova marmelada kompota i `elea uklju~uju i

Jabukova~u (znanu i kao cider) koja je fermentirani sok jabuke i jedno od najstarijih pia na svijetu Bogata je antioksidansima usporava starenje stanica i pojavu tumoraKalvados je pie koje nastaje iz jabukova~e viestrukom destilacijom te je neto izme|u jakog vina i vinjaka

Jabu~ni se ocat proizvodi od jabuka u procesu fer-mentacije bez dodavanja bilo kakvih umjetnih sa-stojaka Ja~a otpornost organizma smanjuje kolesterol i pospjeuje metabolizam

^ips od jabuke zdrava je alternativa klasi~nog ~ipsa od krumpira Radi se o suenim komadiima jabuka koji se odnedavno mogu nai na policama hrvatskih trgovina

Financiranje U Republici Hrvatskoj godinje se proizvede 73700 tona jabuka s 5470776 rodnih stabala uz prosje~ni prirod od 135 kg po stablu Na podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije jabuka se tradicionalno uzgaja i godinje se proizvede 6700 tona Rodnih je stabala na podru~ju upanije 599248 a prosje~ni je prirod neto slabiji od priroda za dr`avu kao cjelinu i iznosi 112 kg po stablu

Osje~ko-baranjska `upanija prepoznala je va`nost po-dizanja trajnih nasada vonjaka prije ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju te svojim sufinanciranjem poma`e uspjeniji razvoj voarstva na ovim krajevima Tijekom protekle tri godine upanija je financirala 300 hektara povrina pod jabukama a namjerava financira-ti podizanje jo 200 hektara nasada

upanija je iz prora~una realizirala ili je u tijeku rea-lizacija projekta sufinanciranja nabave vonih sadni-ca za unaprje|enje voarske proizvodnje na podru~ju upanije i to na sljedei na~in bull Iznos sredstava za sufinanciranje podizanja novih

nasada vonjaka utvr|uje se u visini od 25 od odre|ene cijene vone sadnice

bull Najvii iznos odobrenih sredstava za sufinanciranje

vonih sadnica po jednom poljoprivrednom gospo-darstvu mo`e iznositi za zasa|ene povrine od 05 ha do 500 ha ndash 12000 kn od 501 ha do 1000 ha ndash 15000 kn od 1001 ha do 2000 ha ndash 20000 kn i vee od 2000 ha ndash 30000 kn

bull U 2006 godini osigurana su sredstva u iznosu 1500000 kuna

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) odobra-va kredite u okviru Operativnih programa podizanja trajnih nasada Ministarstva poljoprivrede umarstva i vodnoga gospodarstva Podnositelji zahtjeva za kre-dit mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva trgova~ka drutva poljoprivredne zadruge i obrtnici koji e kreditnim sredstvima podii novi ili obnoviti postojei nasad Rok otplate kredita je do 12 godina uz po~ek do 3 godine i kamatnu stopu za krajnjeg kori-snika od 4

U okviru Programa do 31 srpnja 2006 godine u HBOR-u je zaprimljeno 189 kreditnih zahtjeva u ukupnom iznosu 77020000 kuna S podru~ja Osje~ko-baranjske `upanije zaprimljeno je 38 kreditnih zahtje-va u iznosu 8564912 kuna Od tih 38 zahtjeva 3 su zahtjeva u obradi 11 ih je odbijeno a 4 dokumentacije su vraene

Ukupno su odobrena 102 kredita u iznosu od 34850000 kuna a s podru~ja upanije odobreno je 20 zahtjeva za kredit u iznosu od 4960000 kuna

Isplativost proizvodnjeGodinja proizvodnja jabuka u Republici Hrvatskoj zadovoljava oko 50 domaih potreba Republika Hrvatska godinje uveze voa u vrijednosti od oko 110 milijuna eura a mogla bi izvoziti voa u vrijednosti 400 milijuna eura

Problem s hrvatskom proizvodnjom jabuka jest nemogunost pravilnog skladitenja ovoga voa Upra-vo zato ulaganja u hladnja~e postaju neophodna kako bi se urod jabuka mogao sa~uvati tijekom cijele godine a ne samo kratko vijeme nakon berbe kada je cijena najni`a Ova tehnologija omoguuje da se jabuke ubi-ru kada su zrele i da godinu dana ne gube na kvaliteti Ministarstvo poljoprivrede za gradnju ovih hladnja~a bespovratno daje do 25 vrijednosti investicije (mak-simalno 25 milijuna kuna) Izgradnjom hladnja~a u Hrvatsku je u 2006 godini uvezeno dva i pol puta manje jabuka nego godinu dana ranije

Jabuke su vrsta za koju je specifi~no da od nasada do punog roda pro|e najmanje tri godine Pod pretpo-stavkom da je prosje~an prinos oko 37 kilograma po hektaru odnosno 13 kilograma po stablu planirani bi po~etak berbe trebala biti druga godina u kojoj bi pri-rod bio 15-2 kg po stablu u treoj 4-5 kg po stablu a

u ~etvrtoj 8-15 kg po stablu ovisno o sorti Optimalna je veli~ina vonjaka 30 hektara Profit se dakle mo`e o~ekivati u treoj odnosno ~etvrtoj godini od podi-zanja nasada

Budunost hrvatskog voarstva le`i u udru`ivanju odnosno povezivanju proizvo|a~a s distributerima i kupcima Upravo je u tom pravcu Osje~ko-baranjska `upanija vidjela budunost uzgoja jabuka na svom podru~ju Krajem 2006 godine potpisan je ugovor izme|u upanije i Grada Osijeka o osnivanju ULO hladnja~e doo

bdquoSlavonska jabukaldquo Osje~ko-baranjska `upanija pokrenula je projekt osni-vanja clustera (udru`ivanje proizvo|a~a jabuka) kako bi stvorila marku bdquoSlavonska jabukaldquo Projekt je vrije-dan 122 milijuna kuna i najveim se dijelom (107 mi-ljuna kuna) namjerava isfinancirati iz pretpristupnih programa Europske unije iz progama CARDS Kako je ranije napomenuto upanija je financirala 300 hektara novih povrina pod jabukama te se o~ekuje da e one tijekom idue tri godine roditi oko pet vagona jabuka po hektaru Jabuke se na tr`ite namjeravaju plasirati putem spomenutog clustera najvjerojatnije do 2009 godine

Cluster e povezati proizvo|a~e s distributerima i kupci-ma te omoguiti svojevrsnu standardizaciju proizvodnje jabuka i stvaranje prepoznatljivog brenda

Proizvodnja jabukaNa podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije jabuka se tradicionalno uzgaja i godinje se proizvede 6700 tona

Poduzetništvo u poljoprivredi Poduzetništvo u poljoprivredi

Pie Dubravka Pekanov

Neki od bitnijih sastojaka 100 g sirove jabuke

voda (g)

vitamin A (IU)

vitamin C (mg) 0

vitamin B1 (mg) 001

vitamin B2 (mg) 001

vitamin B (mg) 00

kalcij (mg) 2

natrij (mg) 02

kalij (mg) 111

`eljezo (mg) 011

Magnezij (mg)

kcal 586

Korisni linkovi

wwwhzpsshrHrvatski zavod za poljo-privrednu savjetodavnu slu`bu

wwwseljacihrPrvi hrvatski poljoprivred-ni portal

wwwprivredni-vjesnikhrWeb stranica hrvatskog poslovno-financijskog tjednika

wwwmpshrMinistarstvo poljoprivre-de umarstva i vodnoga gospodarstva

wwwobzhrOsje~ko-baranjska `upa-nija

wwwhgkhrHrvatska gospodarska komora

Tijekom protekle tri godine upanija je

financirala 300 hektara povrina pod jabukama a namjerava financirati podizanje jo 200 hek-

tara nasada

wwwmirakulhr 1

NekretnineZbog sve viih cijena stanova i golemih profita investitora stanogradnja je u Hrvatskoj ve du`e vrijeme najpopularniji business Procjenjuje se da je povrat ulo`enog kapitala enorman i kree se od 30 pa ~ak do 100 posto Figurativno ako investitora ~etvorni metar stana kota oko 1000 eura on e ga prodavati po najmanje 1300 eura ili vie

Priredila Marijana Bonjak

Za veinu gra|ana ionako nedosti`an omjer veli~ine i cijene stana dodatno napuhuju i banke odobravajui kredite istim tempom kako bi zadr`ale jednak omjer potra`nje i cijene Ako osoba kupuje novi stan od 60 m2 po cijeni od 1500 euram2 banci e uz kamatnu stopu izme|u 5 i 6 posto godinje i nakon 30 godi-na otplate kredita vratiti vie nego dvostruko Dak-le nakon to kupca ldquoodererdquo investitor za novih ga stotinjak tisua eura ldquoodererdquo i banka Kupoprodajnoj cijeni svakako treba dodati i iznos provizije agenciji od 2 do 3 vrijednosti kupljene nekretnine provizije banci procjenitelju javnom bilje`niku te razne druge naknade

Mamac za investitore Kroni~ni nedostatak stambenih kvadrata postao je tijekom posljednje dvije-tri godine sve privla~niji mamac za veliki broj potencijalnih investitora u sta-nogradnju sve ~ee i onih koji su svoju prethodnu poslovnu karijeru razvijali u segmentima potpuno ne-srodnim graditeljstvu Sigurna i dobra zarada u stano-gradnju privukla je mnoga poznata imena iz politike javnog `ivota ali i lokalne poduzetnike

Iako nitko me|u gra|evinarima izravno ne `eli govori-ti o konkretnoj zaradi koju ostvaruju javna je tajna da po svakom prodanom kvadratu njima ostaje najmanje 300 a navodno je prosjek ~ak 500 eura Najte`i je na-ravno prvi korak gradnja prvog objekta budui da investitor paralelno treba priskrbiti novac i stei po-vjerenje potencijalnih kupaca

Uspije li tr`ite dalje samo radi najbolju promid`bu pa takvi investitori nove objekte naj~ee prodaju i prije nego iskopaju temelje

Kroni~ni nedostatak stambenih kvadrata postao je tijekom po-sljednje dvije-tri godine sve privla~niji mamac za veliki broj poten-cijalnih investitora u stanogradnju

1

Urbane vile sa 6-8 stanova posebno dobro kotiraju i cijeli niz manjih gra|evnih tvrtaka nadmee se u potrazi za takvim interpolacijama Kako tr`ite ve svjedo~i o zasienosti poslovnim sadr`ajima koji se sve te`e prodaju vlada prava jagma za otkrivanjem takvih stambenih zona u irem gradskom prostoru

Cijena stanogradnje ovisi o ulaznim trokovima a bit-na je stavka cijena gra|evinskog zemljita koje je sve skuplje I sve je manje dostupna na najtra`enijim lo-kacijama i u povrinama koje osiguravaju kvalitetnu gradnju

Me|utim korupcija i siva ekonomija pridonose mogunosti nepotene zarade ~ime je oteen kupac jer kupuje nekvalitetno dr`ava jer je zakinuta za po-rez te svi poteni investitori i renomirane gra|evinske tvrtke koje se susreu s problemom nelojalne konku-rencije i naruenog ugleda struke

Stambeni krediti i cijene kvadrataVrijednost odobrenih stambenih kredita premaila je 35 milijarda kuna a njihov udio u ukupnoj zadu`enosti gra|ana porastao je s 30 posto koliko je iznosio 2002 godine na gotovo 40 posto krajem 2006

Zahvaljujui nesmanjenoj potra`nji za stambenim kvadratima i spektakularnom rastu stambenih kre-dita u protekloj je godini dolo do pravog procvata stanogradnje ali i do daljnjeg rasta cijena stambenog prostora Banke su do maksimuma iskoristile kreditne potencijale proirivanjem ponude i omoguavanjem vee dostupnosti stambenih kredita Klju~ni kredit-ni uvjeti (kamatne stope instrumenti osiguranja) u posljednjih godinu dana nisu se zna~ajnije mijenja-li unato~ najavama HNB-a i ozloglaenom registru du`nika Veina banaka ponudu kredita prilagodila je

ciljnim skupinama i kreditima za gra|ane sa slabijom kreditnom sposobnou U svoju su ponudu stambene kredite uvrstile i mnoge manje banke to je povealo njihovu dostupnost

Me|utim kako vea dostupnost kredita poticajno dje-luje na rast cijena nekretnina za mnoge Hrvate stam-beno pitanje jo uvijek ostaje nerjeivi problem Prema procjeni analiti~ara samo u posljednje tri godine cijene nekretnina porasle su 36 posto dok su se u periodu od 1997 do 2003 godine ukupno poveale za 14 posto (Podaci DZS-a)

Prema podatcima Hrvatske narodne banke u zadnje tri godine cijene stana narasle su gotovo 40 posto pa ako je rata za stan prije tri godine iznosila 350 eura sada iznosi oko 500 eura a plae gotovo da stoje Banke su ve duboko ldquozaglibilerdquo putem hipoteka pa je njima za-dnjima u interesu da cijene nekretnina padnu Stoga poti~u novu spiralu zadu`enosti i sve nerealnije cijene koje prijete slomom tr`ita

Sociolozi pak upozoravaju kako ima novca za cesto-gradnju mostogradnju za megalomanske stadione pa ~ak i velike projekte u drugim dr`avama no isto-vremeno stotine tisua mladih ljudi nemaju krov nad glavom ~ija bi cijena bilo da se otplauje kreditom ili se za njega plaa najamnina ila ukorak s mizernom plaom

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u ~ijem se Ustavu ne spominje pravo na stan i du`nost dr`ave koja mora pomoi gra|anima da do tog stana do|u Slovenija to ima Ma|arska presudu Ustavnog suda o tome u Francuskoj je pak pravo na stan izjedna~eno s pravom na obrazovanje i pravom na egzistenciju Svje-doci smo niza bdquo fantasti~nih modela stanogradnjeldquo kod nas nazvanih po ministrima od kojih ni jedan nije urodio plodom Hrvatska zapravo nema strategiju sta-nogradnje osim deklarativno

Razli~iti stavovi stru~njaka o predvi|anju buduih trendovaU nedavnom intervju u Novom listu predsjednik Udru`enja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubra-vko Ranilovi izjavio je da je na potezu ldquodruga gene-racijardquo kupaca koja se te`e odlu~uje na kupnju stana i vie va`e izme|u cijene i kvalitete stana Posljedica je da cijene nekretnina na nekim lokacijama stagniraju ili su ~ak u padu jer su precijenjene Odstupanje izme|u

tra`ene i realizirane cijene iznosi ~ak 18 posto to go-vori da se u startu postavi cijena koja je nerealna

Naselja se grade bez plana preizgra|ene zone su bez osnovne infrastrukture neadekvatnim okoliem i bez prateih sadr`aja S druge strane potra`nja za kvali-tetnim nekretninama je i dalje vea od ponude pa bi u kona~nici cijene ipak trebale rasti

U istom intervjuu glavni ekonomist Zagreba~ke banke arko Miljenovi prognozira da e cijene nekretnina i dalje rasti ali ne po stopama od 10 do 15 posto kao lani ve neto sporije- Jo uvijek imamo zna~ajan debalans izme|u ponude i potra`nje a procjena je da samo u Zagrebu nedostaje oko 30000 novih stanova Poveanje plate`ne moi i dostupnost stambenih kredita uz kamatne stope koje ne bi trebale rasti sve e to jo poveavati potra`nju i podizati cijene stanova

U godinu i pol dana cijene gra|evinskog zemljita u Istri su se utrostru~ile u Dalmaciji stagniraju a u Sla-voniji nikog ne zanimaju

Zemljita u Istri je sve manje osobito onih veih pri-godnih za gradnju apartmanskih naselja za koje su investitori najvie zanimaju pa cijene i dalje rastu

U Dalmaciji cijene stagniraju i nisu se mijenjale od prologa ljeta premda slobodnog zemljita za gradnju u veim gradovima prakti~no vie i nema Investito-ri se polako sele u prigradska i manja naselja gdje su cijene ni`e uz iznimku grada Dubrovnika s okolicom gdje je prakti~no nemogue kupiti bilo to pogodno za gradnju Na snagu stupaju novi GUP-ovi no kako se planovi nisu donijeli na ni`im razinama nije do kraja definirano u kojim zonama e gradnja biti doputena pa investitori ne `ele preuzimati preveliki financijski rizik obzirom na visoku cijenu zemljita

Zbog visokih cijena zemljita i cijene nekretnina na Jadranu postale su previsokim to je za posljedicu imalo smanjenje prodaje Prema podatcima agencija za promet nekretninama iz Dalmacije stranci ove godine doslovno zaobilaze Hrvatsku i vie se zanimanju za nekretnine u Albaniji Gr~koj Bugarskoj i Crnoj Gori koja polako ali sigurno dosti`u hrvatske cijene

Do odre|ene korekcije cijena stanova dolo je i u Za-grebu osobito u podsljemenskoj zoni i Gra~anima koji su svojevremeno bili najpopularniji izbor za kupnju zbog relativno mirnog stanovanja i pogleda na grad sa Sljemena Investitori su jo nedavno nekretninu u cjelosti prodavali prije nego li su i planovi za gradnju bili definirani Cijene gra|evinskog zemljita i dalje su

Cijene stambenih kvadrata u kunama

Godina Hrvatska ZagrebOstale

`upanije

I - XII 2002 2

I - VI 200 22 1020 11

Izvor DZS

Tema broja

20

Tema broja

wwwmirakulhr 21

Klju~ni kreditni uvje-ti (kamatne stope

instrumenti osiguranja) u posljednjih godinu

dana nisu se zna~ajnije mijenjali unato~

najavama HNB-a i ozloglaenom registru

du`nika

Naselja se grade bez plana preizgra|ene zone su bez osnovne infrastrukture nea-dekvatnim okoliem i bez prateih sadr`aja

ipak najvie u Zagrebu osobito zonama bli`e centru i Trenjevci

Zbog autoceste Zagreb -Split i Zagreb - Rijeka cijene nekretnina u podru~ju Gorskog kotara i Like tako|er bilje`e rast dok cijene nekretnina u Slavoniji stagni-raju a interes za rubne dijelove gradova i prigradska naselja prakti~no i ne postoji

Pad prodaje kua Kakva je situacija u Osijeku i Slavoniji openito doz-nali smo od Dalibora Lukende vlasnika agencije Gol-dal nekretnine On prvenstveno upozorava na izmjenu Pravilnika o uporabnim dozvolama koji bi dodatno mo-gli zagor~ati `ivot neopreznim kupcima Zbog izmjene navedenog Pravilnika dolo je do zna~ajnog smanjenja broja prodanih kua u gradu Osijeku Objekte bez upo-rabne dozvole bit e iznimno teko gotovo nemogue legalizirati ~ak i u slu~ajevima kad se kupuju gotovi-nom Tr`ite se ne educira veina agenata iz agencija tako|er u evidentnoj namjeri da se loptica prebaci na neku drugu instancu

Tako|er naglaava Lukenda cijene su nekretnina po oglasima znatno vee od realiziranih ~ime se stvara privid o trendu rasta cijena Osobito je to slu~aj kod novih objekata

To~no je naime da vrijeme nekvalitetnih objekata pro-lazi i kupci sve vie tra`e kvalitetno gra|ene i ure|ene objekte s popratnim sadr`ajima poput blizine vrtia i kola a rijeena infrastruktura se podrazumijeva Cije-ne kvalitetnih objekata na odre|enim mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekretnina sta-gnirati a u dogledno vrijeme cijene bi im trebale i opa-dati I dok su cijene stanova u strarim zgradama daleko iznad realnih a kupci takve objekte zbog potrebnih sredstava za adaptaciju izbjegavaju potra`nja za rural-nim i prigradskim podru~jima prakti~no ne postoji

Agencija za promet nekretninama Goldal nekretnine iz Osijeka osim to od samih svojih po~etaka od konku-rencije odska~e kvalitetnim marketinkim pristupom pohvaliti se mo`e i kvalitetom usluge te uvo|enjem novih pristupa komunikacije s klijentima i zatite njihovih ulaganja bdquoTr`itu usluga posredovanja u prometu nekretninama planiramo ponuditi dva nova modela kako bi osigurali br`u i sigurniju realizaciju kupoprodajnog posla naim kupcima i gra|evinskim tvrtkama koje investiraju u gradnju i prodaju stanova na tr`itu Pred realizacijom smo Ugovora o poslovnoj suradnji s pouzdanom osiguravateljskom kuomte emo svakom svom kupcu pokloniti besplatnu policu osiguranja imovine ili nezgode - po izboru Svojim emo klijentima rijeavati i sva druga potrebna osigu-

22

Tema broja

Cijene kvalitetnih objekata na odre|enim

mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekret-

nina stagnirati a u dogledno vrijeme cijene

bi im trebale i opadati

ranja koje zahtjeva banka kao jedan od instrumenata osiguranja stambenog kredita

U pregovorima smo tako|er i s nekim od vodeih banaka o zastupanju u prodaji njihovih nekretnina i nekretnina koje grade gra|evinske tvrtke novcem koji financiraju same banke Ovim uslugama osigurati emo veu sigurnost naim klijentima i puno veu po-nudu kvalitetnih nekretnina na jednom mjestuldquo isti~e Dalibor Lukenda

Situacija u regiji i EUPoljska je u prvom tromjese~ju 2007 godine zauzela vodee mjesto na ljestvici najpopularnijih odredita za ulaganja u nekretnine pokazalo je istra`ivanje spe-cijalizirane savjetodavne tvrtke Assetz Poljsko tr`ite nekretnina zabilje`ilo je u prvom tromjese~ju viso-ku stopu prirasta na ulaganja ~ak 165 posto Cijene nekretnina u Varavi i dalje su me|u najni`ima u Eu-ropi a uvo|enje va`nih industrija u grad privla~i sve mla|u i imuniju populaciju

Njema~ka je u protekla tri mjeseca zabilje`ila najni`e prinose uz naznaku da bi se ovo tr`ite zbog liberaliza-cije industrije i rasta poduzetni~ke klime moglo uskoro po~eti oporavljati Bugarska i Francuska tako|er su iz-nimno dobro rangirane u kategoriji visine prinosa na ulaganja u nekretnine bilje`ei u prvom tromjese~ju stope prinosa od 50-ak odnosno 60-ak posto

Nakon zna~ajnog pada cijena nekretnina u [panjolskoj i smanjenja interesa investitora za ulaganje situacija na ovom tr`itu krajnje je zabrinjavajua ponajprije zbog visoke izlo`enosti banaka koje su u razdoblju od 1998 do kraja 2006 godine udeseterostru~ile kreditne plasmane gra|evinskom sektoru

Gotovo svi vodi~i za investiranje i financijski savjetnici ove godine kao preporuku za najisplativija ulaganja u Europi preporu~uju rumunjsko tr`ite nekretnina Prema podatcima novina Ziarul Financiar cijene sta-nova u Bukuretu porasle su 6 u odnosu na po~etak godine i prosje~no iznose 1375 eura za ~etvorni metar Cijene nekretnine bilje`e zna~ajan rast to je potaknu-lo strane i domae investitore na nastavak intenziv-ne gradnje stanova i kua kao i na gradnju obiteljskih kua u predgra|ima velikih gradova Prognoze govore o ~etverostrukom rastu cijena u sljedeih deset godi-na Sli~no predvi|anje odnosi se i na Portugal kao i balti~ke zemljeVisoko na ljestvicama isplativosti ula-ganja nalaze se i [vedska i Belgija

Istra`ivanje Global Property Guide-aNajskuplja lokacija u Europi za kupnju stana je Mona-co (24900 EUR7m2) a u stopu ga slijedi strogi centar Londona stoji u izvjeu Global Property Guidea Za-nimljiva je ~injenica da su cijene u balti~kim dr`avama porasle na razinu metropola kao to su Kopenhagen Berlin Muumlnchen Stockholm Be~ i Frankfurt U Lon-donu se luksuzno opremljen stan od 120 kvadra-ta mo`e kupiti po cijeni od 1742656 eura odnosno 14522 eura po ~etvornome metru Razlika me|u cije-nama stanova u razli~itim dijelovima Londona nije za-nemariva pa se tako za vrhunsku lokaciju i ekskluziv-nu opremu plaa premija

Istra`ivanje je pokazalo da su Pariz i Amsterdam od-mah iza Londona Tako je cijena luksuznog stana u

2

Tema broja

2

ovim metropolama 6667 eura po kvadratu Moskva je esti najskuplji grad u Europi kad su u pitanju stambe-ni kvadrati unato~ visokom riziku povrata ulaganja u ovu metropolu

Prema cijenama nekretnina Zagreb je u drutvu me-tropola Rumunjske ^eke Estonije te Cipra i Belgije S prosje~nom cijenom od 2215 eura po kvadratu Za-greb je neto malo skuplji od Bruxellesa u kojem je prosje~na cijena kvadrata 2150 eura

Najamnine stagnirajuIstra`ivanja pokazuju da vlada opadajui trend prino-sa od renti jer rente ne dr`e korak s cijenama stanova nigdje u Europi Tako zemlje isto~ne Europe u kojima je rizik vei imaju i najvee stope povrata koje prelaze 10 posto

U Amsterdamu Parizu Muumlnchenu i Bruxellesu visoke su stope povrataali to su gradovi u kojima je oporezi-vanje prihoda od nekretnina visoko Nigdje u Europi najamnine ne rastu jednako brzo kao cijene nekretni-na a stopa povrata je 4 ili manja to je razlog za zabrinutost

Investicijski fondovi za nekretnine - REIT (Real Estate Investment Trusts) fondoviU Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih gra|evinskih objekata na najtra`enijim lokacijama a ni demografska situacija nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

U posljednje vrijeme sve se ~ee spominju fondovi za nekretnine kao dobro i preporu~ljivo ulaganje Nagli interes za domaim nekretninama osim to je direkt-no uzrokovao gra|evinski boom oja~ao je i financijski sektor te kroz poja~anu kreditnu potra`nju doveo do rekordnih rezultata Poput ulaganja u vrijednosne pa-pire i ova vrsta ulaganja sigurna je i donosi prihod sve do trenutka dok ne do|e do poremeaja na tr`itu i cijene nezadr`ivo po~nu opadati Svjetski analiti~ari ukazuju na posljedice ovakvog razvoja cijena nekretni-na koji se kao boom prvo javio u SAD ^ak minimalna odstupanja statisti~kih podataka od prognoza znaju prouzro~iti nagli porast ili pad cijena dionica pa i ove vrste dionica diljem svijeta

2

Tema broja

U Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih

gra|evinskih objeka-ta na najtra`enijim

lokacijama a ni demografska situacija

nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem

kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina

Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je

zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

Obzirom na kontinuiranu stupu rasta u Americi ri-zik naglog pada cijena nekretnina sasvim je razum-ljiv Ameri~ka potronja veinom se financira kredi-tima banaka i rast cijena kredita ne samo to utje~e na potronju ve bankama signalizira vei rizik od neotplaivanja kreditnih zajmova U slu~aju pada cije-na nekretnina osiguranja kredita vie ne bi bila do-voljna da pokriju novonastali rizik Posljedica toga bio bi nagli pad odobrenih kredita pad potronje rast in-flacije i mogua globalna recesija Iako je broj prodanih kua u 2006 godini u usporedbi s 2005 pao za 6 do 7 u SAD-u realizirane kupoprodajne cijene u apso-lutnom iznosu zadr`ale su postojei dolarski obujam

Investitori u potrazi za novim ansama i u nastojanju da smanje rizik pronalaze nova tr`ita Sve ~ee mo`emo primjetiti prisutnost REIT fondova (Real Estate Investment Trusts) i u zemljama u kojima ova forma ulaganja zakonom jo nije dozvoljena ili zako-nom nije regulirana Prvi REIT fondovi odnedavno se pojavljuju na tr`itu Velike Britanije a EampG Dimax njema~ki Benchmark indeks za vrijednosnice drutva nekretnina s ukupnom tr`inom kapitalizacijom od 12 milijardi eura raste oko 30 godinje

Kriti~ari smatraju da je kreiranje REIT fondova vie rezultat potrebe osnivatelja fondova da disperziraju dio rizika na ulaga~e O~ekuje se da e u buduem razdoblju sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju prepustiti tr`itu Rizik za ulaga~e u ovakve fondove je u situaciji kad dolazi do izra`enih oscilatornih kretanja i naglog pada cijena nekretnina koji tada snose rizik gubitka iz-nimno velikih iznosa ili ~ak cijelog ulo`enog kapitala dok rizik za osniva~ku tvrtku prakti~no ne postoji

Prednost ulaganja u REIT fondove je u njihovoj stal-noj likvidnosti Dok u slu~aju naglog povla~enja kapi-tala iz otvorenih investicijskih fondova mo`e doi i do zatvaranja fonda ulaga~i u REIT fondove uvijek mogu prodati svoje udjele odnosno nekretnine u vlasnitvu REIT fondova na burzi po trenutnoj tr`inoj cijeni

Ova vrsta fondova je u pravilu iznimno transparent-na redovno izvjetava javnost i ulaga~e o tr`inim kretanjima i vrijednosti njihovih uloga i naj~ee ima porezne povlastice

Krizna situacija u podru~ju ove vrste fondova doga|a se trenutno u [panjolskoj Dionice nekretninskih kom-panija su u [panjolskoj rasle na krilima visokih cijena panjolskih nekretnina kojima je vrijednost podizala visoka potra`nja agresivnog stranog kapitala i velikog broja doseljenika Cijene stanova su u [panjolskoj u razdoblju od 1999 do 2005 godine rasle po prosje~noj godinjoj stopi od 15 posto nakon ~ega je rast po~eo lagano posustajati Dionice Grupo Inmocarala (-14 posto) i Montebalita (-20 posto) predvodile su pad tr`inih vrijednosti developera stambenih i poslovnih prostora a jednostavnom tr`inom logikom su za so-bom u slobodni pad povukle i bankarske dionice Zbog zabrinutosti ulaga~a od rasta broja i vrijednosti ne-naplativih hipotekarnih kredita najvie su pale cijene dionica Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (-25 posto) druge najvee panjolske banke i Banco Sabadell (-37 posto)

Tijekom prole godine u Hrvatskoj se pojavila tvrtka Terra Firma sa svojim portfeljom a krajem srpnja 2006 na ZSE uvrten je Jadran Kapital u cilju prven-stvenog privla~enja kapitala stranih ulaga~a Ovisno o interesu investitora i eventualnom rastu indexa ovakvih drutava ulaganje u nekretnine u Hrvatskoj mo`da dobije neku sasvim drugu dimenziju

Uporabna dozvola i nove odredbe zakonaU va`eem Zakonu o prostornom ure|enju i Zakonu o gradnji i njegovoj provedbi uo~ena je neprimjerenost odre|enih instrumenata u podru~ju urbanisti~kog i prostornog planiranja i gradnje Odredbe zako-na mahom su nepovezane te kao takve za posljedi-cu imaju nedostatak instrumenata za upravljanje i ure|enje gra|evinskog zemljita u naseljima

Posljedice toga bile su dugo trajanje i slo`enost postu-paka za isho|enje dozvola potrebnih za gra|enje i upo-rabu gra|evina i nedostatni stupanj pravne sigurnosti

Neke od va`nih promjena odredaba zakona su decen-traliziranje izdavanja dozvola i akata kao i poveavanje uloge i odgovornosti ovlatenih arhitekata i in`enjera u postupcima izdavanja dozvola i drugih akata potreb-nih za gra|enje i uporabu gra|evina

Predlo`enim zakonom predvi|a se i uklanjanje odredbi i akata u podru~ju prostornog ure|enja u svrhu racio-nalnijeg gospodarenja prostorom i osiguranju uvjeta za drutveni i gospodarski razvitak Hrvatske tvrdi mi-nistrica Marina Matulovi-Dropuli

U Ministarstvu navode da u skladu s odredbama novog Zakona o prostornom ure|enju i gradnji koji donosi odre|ene izmjene i po pitanju uporabnih dozvola a koji bi trebao stupiti na snagu 1 listopada 2007 godi-ne kazna za prekraj koritenja gra|evine bez izvjea nadzornog in`enjera odnosno uporabne dozvole izno-si 25000 kuna

[to e biti sa stanarima u objektima bez uporabne dozvoleOni koji `ive u zgradama koje su gra|ene mimo gra|evne dozvole bilo da imaju kat vie ili su eta`irane tako da imaju vei broj stanova morat e trokove le-galizacije snositi sami - ako na to ne uspiju prisiliti in-vestitora koji im je prodao takav objekt

Nakon 1 sije~nja sljedee godine gra|evine koje ne-maju uporabnu dozvolu izgubit e dosadanji sta-tus uporabljve gra|evine pa na njima vie nee biti mogue obavljati prijenos vlasnitvaUporabna dozvo-la je ina~e puka formalnost ukoliko se objekat gradio u skladu s izdanim dozvolama i u skladu s pravilima struke Tamo gdje se nije potovao zakon ra~un za na-platu e doi krajnjim korisnicima kupcima stanova kojima e uporabna dozvola postati uvjet za reguli-ranje vlasni~kih prava koja se`u do prodaje ili prepisi-vanja stambenog ili poslovnog objekta

Banke ve sada u na~elu odbijaju uknji`iti hipoteku na objekat bez uporabne dozvole

Do sada u vlasni~kom listu nije postojala zabilje`ba o posjedovanju uporabne dozvole a sada e postojati Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez uporabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretninama za iznajm-ljivanje nee moi dobiti dozvolu za iznajmljivanje

Uporabna dozvola iznimno je va`an instrument u zemljama EU-a i u SAD-u kojim se regulira kvaliteta gra|enja U razvijenom svijetu bez nje osiguravajua drutva ne `ele osigurati va stan ili zgradu u kojoj

2 wwwmirakulhr 2

Tema brojaTema broja

O~ekuje se da e u buduem razdoblju

sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja

prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju

prepustiti tr`itu

Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez upo-rabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretni-nama za iznajmljivanje nee moi dobiti dozvo-lu za iznajmljivanje

stanujete niti e banke dati hipotekarne kredite za sta-nove u takvom objektu

Gra|ani koji jo nisu uli u avanturu dizanja de-setljetnih stambenih kredita trebali bi posluati savjet pomonice ministrice Bla`evi-Perui - Oprezan ku-pac ne preuzima stan od investitora-prodavatelja dok za zgradu nije izdana uporabna dozvola

Ure|enje interijera i vrtova

PlaniranjePlaniranje je zapravo ono od ~ega treba po~eti svako ure|enje ili preure|enje doma ili vrta [to je sve po-trebno kako to smjestiti i rasporediti i kako e to iz-gledati u kona~nici Za najbolja rjeenja za najbolji raspored pokustva i drugih predmeta u stanu ili kui ili sadnica u vrtu po-treban je dobar plan poznavanje standardnih dimen-zija namjetaja stilova pokustva boja i materijala njihove obrade i primjene te napokon i poznavanje redoslijeda po kojem se odvijaju radovi

Mogua rjeenja stvar su osobnih preferencija i tren-dovaTreba razmisliti o oblaganju zidova polaganju podo-va smjetaja veeg i manjeg pokustva o glavnim

svjetlosnim izvorima a potom obratiti pa`nju slika-ma tepisima zavjesama svjetiljkama sobnom bilju i nizu drugih detalja koji uokviruju ure|enje prostora O unutranjem ure|enju prostora jednako kao i o ure|enju vrtova napisano je mnotvo knjiga pregrt broura razli~itih proizvo|a~a njime se bave brojni ~asopisi a jo uvijek nije sve re~eno

Arhitekti i dizajneri stalno usavravaju svoje znanje prilago|avajui ga vremenu u kojem `ivimo novim materijalima i novim saznanjima

Billy Baldwin poznati dizajner ka`e ldquoPrvo pravilo dekoriranja je da se gotovo sva pravila mogu izmije-nitirdquo

Izmislite svoja pravila ali neka budu sa stilom i poz-navanjem jer svaki je stan ogledalo ljudi koji u njemu `ive i borave i samo Vi mo`ete u svom domu ostva-riti ugo|aj koji vam najvie odgovora U tome vam ne mo`e pomoi nijedna knjiga niti ~asopis Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek nanovo slikati

0

Tema broja

Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek

nanovo slikati

Tvrtka lsquorsquoZETOVI] doorsquorsquo sa sjeditem u Osijeku postoji od 1 sije~nja 2002 godine Bavi se prodajom HOumlRMANN gara`nih i industrijskih vrata te proizvo-dnjom PVC i aluminijske stolarije Tvrtka je smjetena u vlastitom zatvorenom prostoru veem od 1600 m2 u sklopu kojeg se nalazi prodajni prostor skladite te linija za proizvodnju PVC i aluminijske stolarije Uz zatvoreni prostor nalazi se i otvoreni veli~ine gotovo 5000m2 Glavni je dobavlja~ PVC profila njema~ki proizvo|a~ Salamander a dobavlja~ visokokvalitenih okova tako|er je njema~ki proizvo|a~ GU

Tvrtka Zetovi doo ovlateni je distributer komplet-nog proizvodnog asortimana renomiranog njema~kog proizvo|a~a HOumlRMANN za podru~je Slavonije i Ba-ranje

Tvrtka HOumlRMANN europski je lider u proizvodnji gara`nih i industrijskih vrata tehnologiji pretovarne tehnike te luksuznih kunih rjeenja Unato~ relativno kratkom vremenskom periodu u kojem tvrtka posluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i do-stupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta Njihovu kvalitetu prepoznali su i vodei osje~ki i slavonski poduzetnici te se HOumlRMANN in-dustrijski i gara`ni proizvodi mogu pronai na mno-gim reprezentativnim objektima kao to su Pekarnica Kruna Autokua [kojo Autokua Perkovi Saponia

Servisni centar Automagister Naselje Retfala nova te brojni drugi objekti

Iako se proizvodni proces stolarije i danas odvija u vrlo povoljnim uvjetima na novim strojevima vlasnik i osniva~ tvrtke gospodin Zdravko Zetovi odlu~io je dodatno modernizirati tvrtkin proizvodni pogon potpuno novim i automatiziranim strojevima Ti strojevi dodatno e doprinijeti kvaliteti smanjenju cijena te smanjenju rokova isporuke

Novost u prodajnom programu je prodaja unutarnjih vrata proizvo|a~a lsquorsquoConturarsquorsquo iz Pleternice ~iji je tvrtka lsquorsquoZetovirsquorsquo doo ovlateni distributer za podru~je Sla-vonije i Baranje

Tvrtka ldquoZetovirdquo doo pru`a potpunu uslugu ugra-dnje nove stolarije izgradnju postojee obra|ivanje otvora ugradnje klupica komarnika i sl Telefon-skim putem mo`ete zatra`iti neobvezan izlazak stru~nog osoblja radi savjetovanja te izrade ponuda i predra~una

Kompletan proizvodni i prodajni program tvrtke lsquorsquoZetovi doorsquorsquo mogue je pogledati u velikom izlo`benom salonu koji se nalazi na adresi Svilajska ulica 30D u Osijeku ili ih mo`ete posjetiti na Internet adresi wwwzetovichr na kojoj mo`ete pronai dodat-ne informacije o cjelokupnom asortimanu

Pogled u bolju budunost kroz kvalitetne proizvodeZahvaljujui potpuno novim i automatiziranim strojevima tvrtka Zetovi doo je dodatno poboljšala kvalitetu izrade i smanjenje rokova izvedbe uz istovremeno snižavanje cijena

Unato~ relativno kra-tkom vremenskom pe-riodu u kojem tvrtka po-sluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i dostupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta

Oglas

wwwmirakulhr 1

FranšizaFraniza je tip poslovanja u kojem neka tvrtka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslo-vanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvarene prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit

Priredila Maja Klier

Dananji poslovni svijet prostor je neizmjernih mogunosti U stvari toliko velikih da nam je vrlo teko prepoznati onu koja bi odgovarala upravo naoj osobnosti i naem financijskom stupnju a da je ujed-no i profitabilna No ipak u moru tipova poslovanja nailazimo na franizno poslovanje Unutar njega na-lazimo raznorazne koncepte izme|u kojih se uistinu mo`e izabrati bdquoposao snovaldquo ali ga se istim takvim i stvoriti od temelja

Iako u mnogim hrvatskim tvrtkama i organiza-cijama ~esto dolazi do otputanja tehnolokog vika a franizno poslovanje uvelike poma`e u samozapoljavanju i smanjenju stope nezaposleno-sti stanovnici Hrvatske ga jo uvijek ne do`ivljavaju kao najprikladniju mogunost rjeavanja svog statu-sa U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih No bez obzira na tako malen broj njih bitno je neprestano raditi na promociji ovog tipa poslovanja jer je ono garancija lakeg prodora na hrvatsko tr`ite a posebno na strana tr`ita te jedini na~in sprje~avanja varki pri prodaji franize Za promociju franiznog po-slovanja u Hrvatskoj najvie se brinu Hrvatska udruga za franizno poslovanje koja 29 i 30 studenoga u Za-grebu ve 4 godinu za redom odr`ava Franizni forum te Izlo`bu franizne ponude poduzetni~ki centar za franizu Pro maturo u Zagrebu te Centar za franizu Poduzetni~kog centra Osijek

[to je to franizno poslovanjePrema europskoj franiznoj federaciji franizno poslo-vanje je sustav trgovanja dobrima iili uslugama iili tehnologijom koji se bazira na bliskoj i stalnoj suradnji pravno i financijski samostalnih poduzea vlasnika franize i njegovih pojedina~nih korisnika franize

gdje vlasnik jam~i svojim korisnicima pravo i posta-vlja obvezu da e voditi posao u skladu s konceptom franize Franizno poslovanje mo`e se shvatiti i kao partnerstvo izme|u tvrtke s internacionalnim aspira-cijama za svoj brand i individue ili organizacije u cilja-noj zemlji koja je bolje opremljena kulturalno i logi~ki za bdquohrvanjeldquo na vlastitom tr`itu Dakle kao koncept s velikim potencijalom irenja ndash kako na nacionalnom tako i na internacionalnom nivou

Franiza je u stvari tip poslovanja u kojem neka tvr-tka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslovanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvare-ne prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit S ili-ili smo suo~eni zbog postojanja nekoliko tipova franiza i zbog njihove razli~ite projekcije Dva najpoznatija tipa franiza su franiza poslovnog formata (business franchise format) i franiza distribucije proizvoda (product distribution franchise)

Franiza poslovnog formata je tip poslovanja u kojem franizoprimac dobiva posao po principu bdquoklju~ u rukeldquo Dakle on kupuje provjereni i uhodani poslovni koncept znanje i know-how davatelja te savjetodav-ne usluge prije i tijekom ugovorom odre|enog perio-da poslovanja Pri tome brand ne mora biti svjetski poznat ve samo na teritoriju poslovanja Primjerice franize McDonalds Body Creator ili Biovega pripa-daju toj vrsti Kod franize distribucije proizvoda pri-matelj franize kupuje renomirano ime odnosno brand za odre|eni teritorij a poslovanje se svodi na prodaju proizvoda proizvedenog od strane davatelja franize U ovoj varijanti kupac franize ne dobiva nikakva

U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje promijenio ime u Kvarner Vienna Insurance Group (VIG) ddVienna Insurance Group trenutno je prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje (KWSO) od sredine lipnja nosi novo ime ndash Kvarner Vienna Insu-rance Group (VIG) dd za osiguranje Uz promjenu imena nedavnu su skuptinu obilje`ile i promjene u Upravi drutva Od 1 srpnja funkciju predsjednika Uprave drutva od dosadanjega predsjednika Mladena Bla`evia koji s krajem ove godine odlazi u mirovinu preuzima Igor Jeli~i Tako e novu tro~lanu Upravu uz Igora Jeli~ia ~initi jo dva ~lana Zorislav Staek i Kreimir Kolar Promjene u nazivu Drutva uslijedi-le su sukladno prologodinjoj odluci prema kojoj je Vienna Insurance Group postala krovna marka Wie-ner Stadtische Grupe koja okuplja pod novom krov-nom markom kao bdquoobiteljskim imenomldquo sve svoje tvrtke keri s podru~ja centralne i isto~ne Europe Grupa je trenutno prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju laquoStrategija je VIG-a na tr`itima gdje djeluje etabli-ranje domae marke kao simbola povjerenja blizine i lokalnoga razumijevanja VIG istovremeno daje do-datnu internacionalnu vrijednost i predstavlja simbol veli~ine iskustva i kompetentnosti s vodeom po-zicijom u srednjoj i isto~noj Europiraquo isti~e Mladen Bla`evi predsjednik Uprave DrutvaTijekom prvoga ovogodinjeg kvartala Kvarner Vien-na Insurance Group kao najvee drutvo VIG grupe u Hrvatskoj ostvarilo je zara~unatu bruto premiju od 1257 milijuna kuna to je za 257 posto vie nego u istom razdoblju lani Istovremeno su bruto premije `ivotnoga osiguranja iznosile 45 milijuna kuna (to je za 154 posto vie nego prole godine) dok su premije ne`ivotnoga osiguranja ostvarile skok od 373 posto i

ostvarile 807 milijuna kuna Time se Kvarner Vienner Insurance Group popela na peto mjesto osiguravatelja u Hrvatskoj i zauzima 53 posto tr`inoga udjela Isto-vremeno je dobit ovoga drutva iznosila 596 milijuna kuna dok je ukupna prologodinja dobit bila na razini 599 milijuna kuna Kvarner Vienna Insurance Group i u prvih pet mjese-ci ove godine bilje`i izvanredne financijske rezultate ostvarivi premijski volumen od 199 milijuna kuna to je za 252 posto vie nego u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja bilje`e zara~unatu bruto premiju od 746 milijuna kuna to je za 147 posto vie dok ne`ivotna osiguranja s premijom od 1244 milijuna kuna bilje`e skok od 325 posto u odnosu na isto razdoblje prole godine Vienna Insurance Group Hrvatska a kojega ~ini Kvarner VIG Cosmopolitan life i Helios u prva ~eti-ri mjeseca zaklju~ila je financijske rezultate s ukupno ostvarenom premijom od 234 milijuna kuna to je za 297 posto vie nego li je ostvareno u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja ostvarila su ukup-nu premiju u iznosu od 105 milijuna kuna dok su ne`ivotna iznosila 129 milijuna kuna S takvim rezultatima VIG je dospio na ~etvrto mjesto ljestvice osiguravajuih drutava s tr`inim udjelom od 74 posto Vienna Insurance Gropu Hrvatska je po tim rezultatima po `ivotnim je osiguranjima zauzela tree a po ne`ivotnim osiguranjima ~etvrto mjesto na rang ljestvici svih osiguravatelja

Kvarner Vienna Insuran-ce Group tijekom prvih pet mjeseci ove godine zabilje`ila je izvanredne

financijske rezultate ostvarivi premijski

volumen od 199 miliju-na kuna to je za 252

posto vie nego u istom razdoblju prole godine

Oglas

Igor Jeli~i - novi predsjenik Uprave od 01 srpnja 2007 godine

2

saznanja o u~inkovitom sistemu poslovanja Primjeri franize distribucije proizvoda su Fornetti

Franizni koncepti se jo mogu razlikovati i po po-stojanju ili ne postojanju ulazne franizne pristojbe po visini i vrsti tantijema po koritenju reklamnog pro-stora ili ne hellip

Tko je tko u franiznom poslovanjuU franiznom se poslovanju radi o odnosu izme|u franizodavca i franizoprimca Franizodavac je vla-snik inovativnog i do u temelje razra|enog i isproba-nog poslovnog koncepta kojeg za odre|enu nov~anu naknadu ustupa drugim tvrtkama zajedno s markom ili brandom i sa svim detaljima koji ~ine taj specifi~ni poslovni koncept Franizoprimac je pak osoba koja je taj koncept prepoznala kao posao kojim bi se `eljela baviti i u kojem bi moglo doi do samozapoljavanja odnosno do dostizanja vlastite vizije bdquobiti sam svoj efldquo na laki na~in te ga stoga odlu~ila i kupiti Franizoprimac tako potpisivanjem posebnog ugovora prihvaa jedan sistem rada koji od tada postaje nje-govim poduzetni~kim pothvatom i tako ulazi u lanac distribucije koji ima prepoznatljivo ime Nerijetko se spominje i pojam Master primateljdavatelj franize Rije~ je o osobi koja je kupila odre|eni franizni kon-cept od vlasnika franize - otuda Master primatelj te time stekla pravo na prodaju podfraniza tog koncepta na to~no odre|enom teritoriju to ga prema drugima ~ini Master davateljem

Koncept s mnogima prednostima ali ne i bez opasno-stiFranizno poslovanje smatra se konceptom mnogo-brojnih prednosti i za vlasnika franize i za njezinog kupca no postoje i neke opasnosti ^injenica da 80 poduzetni~kih pothvata zavrava propadanjem u prve tri godine govori da danas nije jednostavno opstati kao poduzetnik U svemu tome se poslovanje putem franiza smatra idealnim za smanjenje tog rizika Kupnjom franize dobiva se poslovna neovisnost i po-sao po principu bdquoklju~ u rukeldquo a za puno manji po~etni kapital nego kod samostalnog poduzetni~kog pothva-ta Dakle isproban i uhodan posao vrijedan i prepoz-natljiv na tr`itu posao u koji je vlasnik franize ve ulo`io svoje najva`nije resurse novac vrijeme znanje i vjetine te u potpunosti razradio i u obliku ud`benika predo~io sve procedure njegova vo|enja s ciljem mak-simalnog uspjeha Tako se franizoprimac da bi nje-gov poduzetni~ki pothvat uspio mora pridr`avati postavljenih i isprobanih procedura Skeptici ~esto napominju kako je kupnja franize dokaz nekreativno-sti no praktikanti franchisinga napominju da se kup-njom franize dobiva isprobani uhodani i funkciona-lan posao koji se dodatnom kreativnou mo`e samo poboljati Vlasnik franiznog lanca je uvijek spreman prihvatiti nove ideje ukoliko one doista mogu pomoi

u razvoju cijelog lanca Iako postoji rizik da jednom kupljeni franizni koncept ne dosti`e razinu poslo-vanja kao kod mati~ne kue rizik neuspjeha je uvelike umanjen zbog stalne podrke franizodavca i komplet-ne franizne mre`e ~ija veli~ina donosi grupne olakice za nabavu kao i jeftiniju reklamu Ameri~ka statistika nam govori da samo 10 primatelja franize prestaje s kupljenim poslovanjem u prve 3 godine Razlozi tome su mnogostruki a stupnjevi ranjivosti variraju ovisno o tome je li odabrana odgovarajua franiza o znanju vjetinama i financijskim izvorima ali nada-sve o volji za radom i sposobnosti franizoprimca za kvalitetno vo|enje poduzetni~kog pothvata na koji se odlu~io sam

Vrijednost franiznog koncepta posebno dolazi do izra`aja u trenutku kada neka uspjena tvrtka shvati da je dolo do potrebe irenja poslovanja bilo na nacional-noj ili me|unarodnoj razini ili kada postoji odre|ena inovativna ideja s velikim potencijalom rasta Ono to irenje poslovanja putem franize ~ini jednostavnijim i sigurnijim od ostalih na~ina je ~injenica da tamo tri osnovna resursa novac vrijeme i motivirani mana-gement osiguravaju upravo franizoprimci Oni su ti koji su se odlu~ili na svoj poduzetni~ki pothvat i oni e kako bi on uspio u njega ulo`iti sve to je potrebno Osim toga oni su ujedno i kadar koji poznaje teritorij na kojem pokree poslovanje koji razumije to je sta-novnicima na tom teritoriju bitno kakve su njihove navike i obi~aji te koji poznaje njihov jezik Samostalno savladavanje i u~enje o svemu tome bi vlasnika franize kotalo puno vie vremena a time i novaca No kao i sve na svijetu i franizno poslovanje vlasniku donosi neke manje ugodne trenutke Jedna od najneugodnijih stvari je smanjena mogunost kontrole u poslovanju s puno karika koje je vlasnik potpuno sam postavio na noge a odmah nakon toga bismo mogli spomenuti ka-tkada vrlo te`ak odnos s franizoprimcima i njihovo nepridr`avanje u priru~niku utemeljenog sistema po-slovanja Upravo zato je potrebno vie puta promotriti kome se prodaje poslovni koncept kako bi se kasnije izbjegle zamke koje bi mogle proizai iz loe odluke

Stvaranje prodaja i kupnja franizeDanas za potencijalne franizokupce ne postoji pro-blem nedostatka izbora izme|u razli~itih franiznih koncepata no postoji onaj vezan uz teku odluku oda-bira onog pravog izme|u niza drugih Najveu ulogu u stvaranju te odluke danas ima dobro projektirana franiza i njen vlasnik On je taj koji se stalno iznova mora pitati Zato bi netko kupio moju franizu Kori-sne i kvalitetne savjete i prijedloge vezane uz franizno poslovanje mo`ete nai i u hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje Oni se njime bave ve nizom go-dina sura|ujui s mnogim uspjenim me|unarodnim franiznim lancima te su ujedno i u~lanjeni u Europsku te Svjetsku franiznu federaciju Put do dobro projek-

tirane franize nije lagan jer je to posao koji zahtijeva stru~nost na mnogim razli~itim podru~jima ovisno o franiznoj djelatnosti a o kvaliteti njegova izvrenja ovisi kako e se posao odvijati u budunosti Upra-vo je zbog potrebe za raznim stru~njacima koje treba okupiti te zbog uklapanja svih njihovih savjeta u dje-lotvoran sistem koji e kasnije dovesti do maksimalne djelotvornosti i profitabilnosti ovu zadau potrebno prepustiti konzultantima za franizno poslovanje koji se u Hrvatskoj nalaze u poduzetni~kom centru za franize Pro maturo u Zagrebu i Centru za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek Oni su jedini koji mogu dati pouzdane i nu`ne savjete za toliko potrebno postavljanje stratekog plana i ciljeva poslovanja kako ono ne bi krenulo u krivom smjeru

Tek nakon dobrog projektiranja franize vlasnik mo`e krenuti s prodajom koncepta pazei na cijeli daljnji splet okolnosti Franizodavac mora shvatiti da ne poznaje na~in na koji je potencijalni kupac doao do novca kojeg je voljan ulo`iti u odre|enu franizu i ko-liko mu on zna~i Koja je god kombinacija u pitanju to treba cijeniti a ujedno i pokazati Najlaki na~in za to je sastanak laquoo~i u o~iraquo tijekom kojeg se potencijalnom kupcu mo`e ispri~ati o svim kvalitetama i vrijednosti-ma odre|enog posla te ujedno upoznati i kup~eve na-vike i vrijednosti

Potencijalnom franizoprimcu se u odluci mo`e pomoi i prepri~avanjem razloga i `ivotnih uvjeta u kojima se franizodavac nalazio kada je odlu~io podu-zeti neto sa svojim poslovnim idejama Nije loe ~ak ni izraziti svoje osjeaje koji su bujali pri pomisli na neto novo i jo neisprobano jer se tako vjerojatno osjea i potencijalni kupac To e mu pokazati da se njegovu nesigurnost razumije kao i potreba za pro-vjerom

Kako je ~injenica da u dananjem konkurentnom tr`itu postoje mnogobrojne trzavice nije loe istak-nuti i probleme s kojima je mogue susresti se pri-likom vo|enja posla No pritom se ne smije za-boraviti napomenuti kako je upravo zbog uske i prisne suradnje u franiznom poslovanju izme|u franizodavca i franizokupca te probleme lake pre-vladati Franizoprimac nikada nije ostavljen sam ve iza sebe ima na raspolaganju svu moguu pomo franizodavca kao i mre`e franizoprimaca

Potencijalni kupac franize pak treba biti zainteresi-ran za drugi niz ~imbenika Prvenstveno je bitno dobro procijeniti i odabrati djelatnost koja osobu ispunjava i koja odgovara njenom karakteru i mogunostima Nakon toga pa`nju treba obratiti na iznos inicijalne pristojbe koja se plaa davatelju franize na visinu potrebnih inicijalnih sredstava da bi se franizna jedi-nica osposobila za rad na iskustvo davatelja franize

u poslu za koji daje franizu na usluge koje dava-telj franize osigurava korisniku franize u po~etku i tijekom poslovanja na zadovoljstvo trenutnih kori-snika franize davateljem franize i svojim polo`ajem unutar franizne mre`e na opu stabilnost djelatnosti u kojoj davatelj franize posluje na financijsku snagu davatelja franize i franiznog sistema u cjelini hellip Sve ove faktore je prije sastanka s vlasnikom mogue pro-vjeriti u ve spomenutoj hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje na nizu korisnih web-stranica s ponudama raznih koncepata kao i web stranicama svake pojedine franize

Nakon donoenja kona~ne odluke i izbora konkretne franize slijedi ulaganje puno truda ali i u`ivanje u vlastitom poslovanju

Poseban prilog

KORISNI LINKOVI

wwwfipcomhrwwwpromaturohrwwwfransizahrwwwinfofranchisingit wwwazfranchisingit wwweff-franchisecom wwwquadrantefranchi-singit wwwazfranchisingcalta-netit wwwsolofranchisingit wwwekoclubit wwwfranchisedirectcomwwweuropean-franchi-singnetwwwfranchiseorgwwwinfofranchisecomwwweuropeanfranchisingnetwwwfranchiseeuropecom

Danas za potencijalne franizokupce ne po-stoji problem nedo-statka izbora izme|u razli~itih franiznih kon-cepata no postoji onaj vezan uz teku odluku odabira onog pravog izme|u niza drugih

wwwmirakulhr

Poseban prilog

Poseban prilog

Franize su najbr`i na~in irenja poslovanja i izvozaDobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici protokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr

Franize u Hrvatskoj jo uvijek nisu postigle svoj puni potencijal U Sloveniji Ma|arskoj Poljskoj Italiji Austriji i Gr~koj dakle zemljama koje nas okru`uju franizno poslovanje je puno vie zastupljeno Od broja prisutnih brandova Gr~ka ih broji 430 Slovenija 155 Italija 708 Austrija 330 Ma|arska 300 a Poljska 210 Zastupljenost domaih nacionalnih franiza u tim brojevima je u Gr~koj 45 Sloveniji 55 Italiji 86 Ma|arskoj 55 a Poljskoj 55 U Hrvatskoj je prisutno oko 125 brandova od kojih je samo 26 na-cionalnih Od toga broja samo su neke izvozne ndash pri-mjerice Body Creator X-nation i Skandal O stanju u franiznom poslovanju u Hrvatskoj razgovarali smo sa prof Ljiljanom Kukec predsjednicom Hrvatske udruge za franizno poslovanje

[to mislite zato je situacija u Hrvatskoj takva i koje su najvee prepreke razvoju franiznog poslovanja u HrvatskojTakvu situaciju povezujem s neznanjem neinformiranou kao i slabom zainteresiranosti insti-tucija i banaka za ovakav na~in ulaska u poduzetnitvo

Sve to zna~i da je hrvatska uskraena za vrlo sna`no oru|e irenja poslovanja i izvoz a najva`nije je da franize nisu iskoritene kao agregat zapoljavanja ~injenicu koju su druge zemlje oko nas prepoznale U Bosni i Srbiji je situacija sli~na Nema proizvoda niti projekta koji bi pomagao razvoju franiza prvenstve-no domaih a onda i onih stranih na naem tr`itu Samo za usporedbu u Gr~koj dr`ava podupire razvoj franizinga i to na taj na~in da daje bespovratna sre-dstva u visini 50 od franizne ulazne pristojbe U Egiptu je situacija sli~na Isto postoje bespovratna sre-dstva u visini 50 franizne pristojbe Dakle te zemlje su prepoznale da je franizing agregat zapoljavanja i poticanja poduzetnitva i to onog sigurnijeg

Budui se bavite konzultatntskim uslugama za pri-maoce franiza te projektiranjem franiza za davaoce mo`ete li nam otkriti neke od svojih klijenataLista naih klijenata je dosta velika no spomenuti u samo neke Coin Oviesse Extyn ChocolateGraphics Quadlight Ecowash Hiar style magazin Energy clinic - Phenomena Eden Berghoff boutique Body Creator Varteks Dama toneri Caribu Ticketcom Sr Patata i Particolari

Neke od tih franiza smo projektirali dok neke zastu-pamo ili smo bili anga`irani kao konzultanti Udruga je primljena u ~lanstvo Europske franizne federacije tako da smo sada uli u plan irenja mnogih svjetski poznatih franiza Centar za franize Pro maturo doo je poslovni partner s nekim internacionalnim mre`ama konzultanata za franize i sve su to kanali kojima se strane franize obraaju za pomo

[to mislite zato se Hrvati i hrvatske tvrtke teko odlu~uju na koritenje konzultantskih usluga za franize iako je to u svijetu jedan od prvih koraka i glavni ~imbenik uspjehaJa bih rekla da je cijeli konzultantski sektor u Hrva-tskoj jo u povojima Male tvrtke misle da su premale za anga`man nekog od konzultanata to je potpu-no krivo i misle da si to ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo na tome gdje treba najmanje tedjeti Kod projektiranja franize tvrtke misle da sve znaju i

da im nitko nije potreban Imaju uglavnom iskrivlje-nu percepciju da je za stvaranje franize bitan samo ugovor to nije to~no Oni sami niti ne mogu napra-viti ugovor a niti to mo`e napraviti bilo koji odvjet-nik Dobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici pro-tokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr Bez svih kvalitetnih faktora u jednad`bi franiza nije uspjena i najvjerojatnije nee `ivjeti dulje od go-dinu dana to je prijevara za kupca franize Poznati brand nije jedini uvjet uspjeha

Budui je poznato da je za dobro funkcioniranje franiznog sustava potrebna njegova dobra projekcija recite nam koje su najvee opasnosti kod loe projek-tirane franizeLoe projektirana franiza u najveem broju slu~ajeva zna~i da nije uope projektirana ve sklepana na br-zinu kako bi se proirilo poslovanje ali to je privre-meno jer se nakon par prodanih franiza koje nemaju temelje cijeli projekt baca u vodu Tada nai poduzet-nici odmahuju rukom i govore Franiza je glupost ovdje nema pravne dr`ave pa ne funkcionira i sli~no a prava istina je da se nisu pripremili da nemaju do-voljno znanja da bi sami projektirali franizu i da su bili zainteresirani samo za ad hok irenje i ne znajui koje mogunosti imaju i kako franiza mora izgledati da bi stvarno bila uspjeni projekt i za davatelja i za primtelja

Koji je sektor djelatnosti najvie a koji najmanje zastu-pljen u franizama u HrvatskojNajvie je zastupljeno modnih maraka i autoin-dustrije dok jo uvijek zaostajemo za ugostitelj-stvom turizmom i uslugama To su sektori s velikim mogunostima Sad imamo veliki bum wellness sek-tora i ako nai poduzetnici prepoznaju svoje poten-cijale i naprave kvalitetne franize od svojih wellness centara sigurno nee pogrijeiti To je recimo jedan od najpotencijalnijih sektora za irenje u regiju Jedan od svijetlih primjera je Body Creator centar za zdravo mravljenje i preoblikovanje `enske figure koji se s uspjehom iri po Hrvatskoj a od nedavno i u regiju

Kako zamiljate hrvatsko franizno poslovanje u budunostiKad smo 2002 osnovali Udrugu i kad je centar za franize Pro maturo doo krenuo s organizacijom Me|unorodnog franiznog sajma i savjetovanja FIP ispred sebe smo imali tr`ite koje je bilo bdquotabula rasaldquo Vrlo se malo znalo o franizama a u tisku nije bilo skoro nita o toj temi Od tada do danas franizing je u tisku zastupljen s preko 1 500 000 kuna godinje me-dia coveragem to je vrlo velika cifra i stalno raste To

Razgovarala Maja Klier

je veliki uspjeh nae udruge i centara za franize u Za-grebu i Osijeku Mi dosta predajemo po poduzetni~kim centrima na Vernu Zagreba~koj koli ekonomije i ma-nagementa i drugdje to je sve ulaganje u budunost Sada su i mladi osvijeteni za mogunosti franiznog poslovanja No jo uvijek moramo puno raditi na edukaciji poduzetnika i starijih managera koji jo nisu shvatili da je znanje najja~i adut za konkurent-nost a zatim idu i franize kao najbr`i na~in irenja poslovanja i izvoza

U tom smislu pozivam sve zainteresirane da nam se pridru`e 29 i 30 studenoga na 4 franiznom foruku te Izlo`bi franizne ponude Tamo ete moi saznati sve o franiznama franiznom poslovanju te ponudi franiznih koncepata i to iz iskustva uspjenih podu-zetnika i renomiranih stru~njaka

Male tvrtke misle da su premale za anga`man

nekog od konzulta-nata to je potpuno krivo i misle da si to

ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo

na tome gdje treba najmanje tedjeti

Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek

Centar za poduzetnitvo djeluje u Osijeku ve deset godina s glavnim ciljem ndash pru`anje informacija savjeta i nedostajuih znanja poduzetnicima i onima koji se to tek odlu~uju postati

Od 200 godine u sklopu Centra za poduzetnitvo djeluje Centar za franizu ~iji je cilj edukacija poduzetnika o prednostima i mogunostima koje nudi franizno poslovanje Odluka o pokretanju Centra za franizu u sklopu Centra za poduzetnitvo Osijek ~inila se nu`nom za hvatanje koraka s gospodarski razvije-nim zemljama svijeta U SAD-u statistike govore o ~ak prihoda u maloprodaji koji se odvija kroz franizne mre`e u franizama je zaposleno ~ak 1 milijuna ljudi Stopa pre`ivljavanja ameri~kih poduzea nakon 10 godina poslovanja koja posao zapo~nu samostalno iznosi 1 dok nakon 10 godina pre`ivi ~ak 0 poduzea koja su u posao ula kao dio neke vee franizne mre`e

Za potrebe organizacije seminara o franiznom poslovanju Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek i sam je kupio franizu od Centra za franize iz El Pasa koji djeluje pri Sveu~ilitu u Texasu Ovaj ameri~ki Centar ve godinama radi iznimno uspjene seminare o franiznom poslovanju pod nazivom bdquoBig Pictureldquo Osje~ki Centar kupio je pravo za izvo|enje ovog seminara u Osijeku pod nazivom bdquoFraniza od A do ldquo a osim osje~kog u Europi pravo na izvo|enje tog seminara ima jo samo Centar za franize u Finskoj

Seminar se organizira dvaput godinje (lipanjstudeni) u Osijeku i jedini je se-minar takve vrste u Hrvatskoj pa se ~esto na njemu mogu vidjeti polaznici iz Bo-sne i Hercegovine te Srbije Seminar kombinira teoriju i praksu ndash u sklopu svake tematske cjeline sudjeluje gost ~ije je poslovno iskustvo vezano uz franizu U sklopu seminara prezentirane su i brojne franizne ponude a polaznike se tako|er upuuje na izvore franiznih ponuda te na va`ne to~ke u analiziranju kvalitete franiznih ponuda

Pored seminara Centar za franizu pru`a usluge savjetovanja poduzetnika koji se odlu~uju kupiti franizu ali i hrvatskih poduzea koja se smatraju sposobnim postati davatelji franize Vie informacija o franiznom poslovanju aktivnostima Centra za franizu i to je najzanimljivije kvalitetnim franiznim ponudama ak-tualnim na podru~ju Hrvatske mo`ete doznati na wwwfransizahr

Dobar franizni ugovor zna napraviti kon-zultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam

wwwmirakulhr

Poseban prilog

wwwmirakulhr

MarketingMarketing

Pristup informacijama postaje vrlo jeftin Vremenske i prostorne barijere i~ezle su Svjetske mre`e danas su normalna pojava samo ako to znamo i `elimo prihvatiti U ovoj eri masovnih medija dobro poz-navanje mogunosti to ih pru`a neki medij smatra se ~esto bitnim klju~em uspjeha u mnogim poslovi-ma Oglaavanje je najja~i marketinki alat u borbi za percepciju potroa~a te za prijenos poruke do ciljane tr`ine skupine Oglaavanje je u tome uspjeno ako ima dobar sadr`aj poruke i izbor medija kojim se po-ruka prenosi

TVU tranzicijskim zemljama televizija je jo uvijek gla-vni medij oglaavanja Oglaavati na televiziji je naju~inkovitije jer je jedini medij koji kombinira doseg brzinu i emocije mo`e dosegnuti svaku cilj-nu skupinu kao i najvei postotak ukupne popula-cije omoguuje najbr`u distribuciju oglasa i najbr`i kontakt s potroa~em gdje poma`e razvoju svijesti i prisjeanja robne marke ~ime joj produljuje `ivotni vijek Ima visoku gledanost s mogunou demonstra-cije te stimulira kupnju i poveava prodaju stvarajui imid` robne marke Iako je jednosmjeran medij poti~e ljudska osjetila i osjeaje Hrvatska je svrstana me|u

zemlje s najveom konzumacijom televizije

RadioOn postojano zadr`ava polo`aj ldquomedija iz sjenerdquo Premda je ograni~en na slunu dimenziju to je po-velik nedostatak njegova velika prednost jest da je ne-zaobilazan i osoban svi ga do`ivljavaju kao prijateljski medij A prijateljima se vjeruje Radio mo`ete sluati u gradu na selu u prigradskim naseljima i ruralnim krajevima Mo`e se sluati vani ili u zatvorenom i to 24 sata dnevno Radio je dostupan vaim potroa~ima u svako vrijeme na svakom mjestu S radijem kao me-dijem mo`ete dostii svog potencijalnog kupca upra-vo u trenutku aktivnosti koje su povezane s vaim proizvodom Radio mo`e djelovati odmah i u cijelo-sti je prilagodljiv medij izvor je prvih informacija a u~inkovit je uz mala financijska sredstva

NovineOglaavanje u novinama uglavnom e biti vrlo ko-risno za poslovanje veine djelatnosti Ipak taj na~in oglaavanja za veinu je manjih poduzetnika skup Va`no je znati kako se u tiskanim medijima pogoto-vo dnevnim nikako ne smije oglaavati ldquoad hocrdquojer su namijenjene brzoj konzumaciji ldquo`iverdquo manje od 24 sata pa e upravo toliko vrijediti jedanput objavljen oglas No s druge strane bit e vrlo efikasno ukoliko je u~estalo u ujedna~enom ritmu trajanja barem tri mjeseca Imaju kratak `ivotni vijek i prosje~no im je vrijeme ~itanja oglasa manje od 30 sekunda Ovakvo oglaavanje ~esto vas stavlja u jednak kontekst s konkurencijom pa kreativna snaga oglasa treba biti takva da se oglas nepogrjeivo izdvoji od konkurencije Tako|er treba paziti da oglaavanjem vlastite ponude ne poma`ete tu|i marketing

^asopisi^asopisi su neto intimniji oblik oglasnog prostora pa se tu oglaiva~ mo`e malo opustiti Za o~ekivati je kako ~itatelj odre|eni ~asopis nabavlja zato to ga zanima pa prema njegovom sadr`aju nije teko odrediti kakvi su mu ~itatelji kao potroa~i i kakve su im sklonosti Svaki e ~itatelj svoj omiljeni ~asopis potanko i~itati pa se u oblikovanju oglasa mo`e ~ak i mora ii puno detaljnije ^asopisi mogu dosegnuti iroku publiku no ipak se usmjeravaju na specifi~ne i u`e tr`ine segmen-te Za razliku od novina ima dulji `ivotni vijek bolju

kvalitetu papira uklju~enost ~itatelja i bolji ugled vei su dok je s druge strane nedostatak segmentiranost vii trokovi te vremenska neprilago|enost

Vanjsko oglaavanjeMo`e se gledati kao nusproizvod ne~ega drugog ugla-vnom putovanja i kupnje Omoguava tvrtkama da u najuo~ljivijem i najirem obliku promoviraju svoj brand (marku) proizvod ili slogan te da se za njega ~uje na najiri a za klijenta gotovo najpovoljniji na~in Jedno je od najefikasnijih sredstava Smatra se najno-vijim masovnim medijem jer prenosi poruku svakod-nevno ne mo`ete ga ugasiti odlo`iti otvoriti Jedini medij na kojem propagandna poruka traje neprekidno - 24 sata

PlakatiPlakat mora brzo i jednostavno komunicirati sadr`aj i ideju Dostupan je svakom prolazniku na nenametljiv na~in Ima kratak period oglaavanja a koristi se za promocije koncerte izlo`be izbore filmske premijere U kompoziciji plakata slova igraju ravnopravnu ulogu zajedno sa slikom ali obi~no se ne uzimaju jednaki omjeri slike i teksta (50-50) ve je omjer obi~no 70-30 kako bi se uspostavila dominanta Slova moraju biti dovoljno velika i ~itka da bi ih konzumenti mogli registrirati brzo u prolazu etnjom vo`njom automo-bila tramvajem i sl Kod plakata je va`an sadr`aj po-ruke koji mora biti jasan ve nakon 3 sekunde tekst ne smije biti predug jer se osoba pogledom na plakat zadr`ava samo 110 sekunde

Internet Internet marketing je u svega nekoliko godina stekao golemu popularnost me|u oglaiva~ima Vrijednost internetskog oglaavanja e u razdoblju od 2007 do 2009 godine rasti esterostruko br`e od vrijednosti oglaavanja u tradicionalnim medijima Vaa Internet stranica postaje ne samo sredstvo komunikacije i pro-mocije nego sredstvo poslovanja i najbolji djelatnik u tvrtki zato to mo`e prodati proizvod Vaa Internet stranica mora generirati posjete kako bi bila funkcio-

nalna i korisna a to mo`ete postii samo kvalitetnim Internet oglaavanjem Velike prednosti su brzina dostupnost 247 te nove mogunosti Na Internetu se mo`e promovirati gotovo sve a kako je Internet mjesto skupljanja informacija i uspjenost reklama sve je vea Ciljana skupina korisnika vrlo je razli~ita postoji mogunost pristupa razli~itim dobnim skupi-nama Marketinku kampanju na Internetu mogue je osmisliti i realizirati u vrlo kratkom roku velika je fleksibilnost pokriva razli~ita podru~ja oglaavanja daje feedback te kupac mo`e detaljno vidjeti i izabrati proizvode dok je u drugim medijima ograni~en pro-storom i vremenom Nedostatci su zaguenost slab doseg ograni~ena kvaliteta relativno mala penetra-cija neekskluzivnost oglasa te neuhvatljivo plasiranje la`nih informacija i bdquovirusno oboljenjeldquo

Novi medijiKlasi~ni kanali oglaavanja postali su dio nae svako-dnevice te nisu vie sami po sebi dovoljno probita~ni To je ujedno i razlog potrebe za novim medijima Nije uloga novih medija u tome da preuzmu prvenstvo klasi~nim kanalima oglaavanja nego da iskoriste svoj potencijal Oni predstavljaju iznena|enje neto novo i druga~ije Tako su novi mediji podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate Primjeri novih medija su avionsko oglaavanje oglaavanje putem balona mobile billboard oglaavanje u tramvajima autobusima obrazovnim i zdravstvenim ustanovama frizerskim salonima toiletima na pipcima za to~enje goriva moving board sms oglaavanje

Izbor medija oglaavanja

Pie Helena ^arapi

Proizvod koji se ne pro-daje bez oglaavanja

uz oglaavanje ne mo`e biti profitabilan

Ve dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadr`aj ve su postali dio naeg vlastitog okru`enja Oni su prijatelji neprijatelji obo`avani omra`eni Od njih o~ekujemo jako puno

Novi mediji su podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate

Stuktura medijskog kola~a

TV 0

Novine 20

^asopisi 1

Outdoor

Radio

Internet 1

0

Informatika

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska Har-dverska je virtualizacija pouzdaniji i skuplji oblik vir-tualizacije ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj specijalizirani hardver i softver omoguavaju da se je-dan fizi~ki server podijeli na nekoliko neovisnih serve-ra koji se nalaze u jednom kuitu Hardverska virtua-lizacija osigurava elektri~nu izolaciju u slu~aju kvara jednog ili vie servera te time veu pouzdanost sustava nego u slu~aju softverske virtualizacije Ovdje emo se fokusirati na koritenje vrste hardvera koji ve posje-dujete i kojim se svakodnevno slu`ite pa hardversku virtualizaciju neemo detaljnije objanjavati

Softverska virtualizacija koristi standardan hardver i operativne sustave koje ve posjedujete Na fizi~kom je serveru potrebno osigurati dovoljno memorije diskovnog prostora i procesorske snage Na obi~nom ra~unalu ili serveru instaliramo domainski (host) operativni sustav i zatim instaliramo softver za vir-tualizaciju Od besplatnih softvera najpoznatiji su Mi-crosoft Virtual PC Microsoft Virtual Server VMWare Server i Xen Od softvera koji se plaaju najpoznatiji su VMWare ESX Server i Swsoft Virtuosso Softver

koji se plaa ima vee mogunosti i vie funkcional-nosti pa ako virtualizaciju planirate ozbiljno koristi-ti provjerite daje li besplatni softver sve to vam je potrebno

Kako stvar radi Virtualne servere pravimo koritenjem softvera za virtualizaciju Operativni su-stav virtualnog servera (guest) mo`e biti razli~it od domainskog (host) operativnog sustava Pri kreiranju virtualnog servera definiramo veli~inu virtualnog hard diska koji je zapravo samo datoteka na tvrdom disku fizi~kog servera koli~inu memorije s fizi~kog servera koju e virtualni server koristiti maksimalni posto-tak procesorskog vremena koje mo`e koristiti i ostale postavke Zatim instaliramo gostujui (guest) opera-tivni sustav koji e virtualni server pokretati S obzi-rom na to da virtualni serveri dijele sustavne sabirnice memoriju mre`nu karticu i ostatak hardvera fizi~kog servera performanse aplikacija na virtualnom serve-ru uvijek su slabije od performansa istih tih aplikacija na fizi~kom serveru no u velikom je broju slu~ajeva ta razlika neprimjetna krajnjem korisniku Virtualni serveri mogu obavljati bilo koji funkciju ali se zbog spomenutog pada performansi njihovo koritenje ne preporu~uje kod aplikacija koje intenzivno koriste re-surse ili se od njih o~ekuje brz odziv (npr velike baze podataka) Virtualizacija se tako|er ne preporu~uje kod aplikacija koje brinu o sigurnosti mre`e (vatrozidi) Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplat-nog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave Za svaki virtualni server koji koristi Microsoftov operativni sustav potrebna je licenca Ako koritenjem virtualizacije zamijenite fizi~ki server imate pravo koristiti licencu s tog ser-vera Ako je domainski operativni sustav Windows 2003 Enterprise Server po licencnim pravima mo`ete instalirati jo ~etiri virtualna Windows 2003 Enterpri-se Servera pod uvjetom da su na tom istom fizi~kom serveru Licencna prava i podrku za druge operativne sustave provjerite na stranicama proizvo|a~a Mana softverske virtualizacije je da prilikom kvara softvera ili hardvera fizi~kog servera svi virtualni serveri po-staju nedostupni no uz pouzdanost dananjih servera i dobrog ugovornog servisnog partnera ovo ne pred-stavlja problem

Virtualizacija u poslovnom okru`enjuVirtualizacija je u trendu i na tekstove o njoj mo`ete naii u svim informati~kim novinama U tekstovima se pojanjava kako virtualizacija radi i to vam je za nju potrebno ali jeste li iz tih tekstova shvatili kako ju mo`ete upotrijebiti u svom sustavu Prikazat emo vam nekoliko slu~ajeva kada je virtualizacija vrlo korisna

Piše Ivan Turk

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska

Hardverska je virtuali-zacija pouzdaniji i sku-plji oblik virtualizacije

ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj

specijalizirani hardver i softver omoguavaju da

se jedan fizi~ki server podijeli na nekoliko

neovisnih servera koji se nalaze u jednom

kuitu

Kada koristiti virtualizaciju Prvi i najo~itiji primjer je testiranje Testiranje nove verzije poslovne aplikacije ili nove sigurnosne zakrpe na serveru koji svakodnevno koristite nije mudra odluka jer stvari se mogu zakom-plicirati Koritenjem virtualizacije mo`ete napravi-ti identi~nu kopiju svog sustava na jednom jedinom fizi~kom serveru i vidjeti kakav e utjecaj odre|ene izmjene imati na va sustav Drugi se oblik testiranja odnosi na testiranje funkcionalnosti novih aplikacija koje planirate uvesti u svoj sustav Ovdje vas virtuali-zacija spaava od nabavljanja dodatnog hardvera

Drugi je primjer migracija starih aplikacija i serve-ra Ako imate server s aplikacijom koja radi samo na Windowsima NT i ne mo`ete ju prebaciti na novi operativni sustav niti Windows NT mo`ete instalirati na novi server zbog nedostatka drivera virtualizacija je rjeenje Na novi server koji ima dovoljno resursa instalirate operativni sustav za koji postoje driveri i zatim virtualizirate stari server Va`no je napomenuti da virtualni serveri koriste generi~ki standardizirani hardver stoga nema problema s driverima za starije operativne sustave Obzirom na malu hardversku sna-gu starog servera kao posljedica virtualizacije mo`e se dogoditi da stara aplikacija radi nekoliko puta br`e

Trei je primjer konsolidacija Svaki sustav raste s vremenom i poveava se broj ure|aja u njemu Kao posljedica toga doga|a se da resurse koje smo predvi-djeli za pet godina prerastemo za tri godine Pojedini su serveri zagueni koli~inom podataka dok su tvrdi diskovi na ostalim serverima prakti~no prazni ili nam je iskoritenost procesora na jednom serveru cijelo vrijeme preko 70 a u vrijeme mjese~nog obra~una nema dovoljno snage dok drugi server cijelo vrijeme veselo dr`i procesor na 2 Virtualnim serverima re-surse mo`ete dodavati prema potrebi koristei softver za virtualizaciju a briga o svim resursima i problemi oko kompatibilnosti hardvera svode se na odr`avanje i proirivanje fizi~kog servera Primjerice ako se neki server intenzivno koristi samo krajem mjeseca za mjese~ni obra~un dok se ostatak vremena slabo kori-sti mogue mu je u potrebnom periodu dodati resur-se Kada potreba nestane resursi se opet razdijele tamo gdje su potrebni

^etvrti su primjer sustavi visoke dostupnosti (cluste-ri) Sustavi visoke dostupnosti temelje se na tome da se vie servera ponaaju kao jedan (jako pojednostavljeno objanjenje) pa u slu~aju kvara jednog servera nema posljedica za funkcionalnost sustava jer ostali serveri preuzimaju funkciju neispravnog Ovdje je odmah ja-sno da morate imati dva ili vie servera to predstavlja dodatni troak pri kupovini hardvera Ako koristite virtualizaciju jedan server mo`e biti fizi~ki a drugi virtualan Virtualni server mora biti instaliran na za-sebnom fizi~kom serveru da bi se nastavio nesmetan

rad I za ovaj je scenarij potreban dodatni server ali taj server mo`e se koristiti i za druge potrebe Zbog ni`ih performansi virtualnog servera u odnosu na fizi~ki ovdje e zasigurno doi do smanjenja brzine rada su-stava no to je puno bolja opcija od totalnog zastoja

Virtualizacija mo`e pomoi boljoj organizaciji vae infrastrukture veoj pouzdanosti i dostupnosti te do-vesti do zna~ajnih uteda pa ako do sada niste sad je pravo vrijeme da ju po~nete koristiti

wwwmirakulhr 1

Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplatnog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave

Informatika

wwwmirakulhr

Intelligence Obavjetajne slu`be prislukivanje UDBA James Bond ndash prve su asocijacije na spomen ove rije~i No to je zapravo Competitive Intelligence (CI) Jo jedna od pomodnih aktivnosti popularnog zvu~nog naziva koje valja prodati upravama ili stvar-na potreba

Krenimo od same rije~i intelligence ndash inteligen-cija Pojednostavljeno inteligencija je snala`ljivost pojedinca u novim situacijama ili okru`enjima od-nosno sposobnost razumijevanja i zatim efikasnog prilago|avanja

Za dr`avu to zna~i to se bolje uklopiti u me|unarodna kretanja i nacionalne interese promicati te tititi i unutar zemlje i na me|unarodnom planu Upravo to izvjetajna (obavjetajna) zajednica i ~ini kontinuirano izvjeuje nacionalno vodstvo o aktualnim zbivanjima a povrh toga analizama dolazi do scenarija moguih doga|aja na temelju kojih predla`e konkretne mjere djelovanja Na taj na~in savjetovano i pripremljeno vo-dstvo dr`ave lake i br`e mo`e donijeti kriti~ne odluke

i preventivno djelovati

Na korporativnom nivou intelligence zna~i kako e se tvrtka prilagoditi i postaviti u tr`inoj utakmici koja je u dananjim globalisti~kim trendovima sve nemilosrd-nija i neizvjesnija Proces je opet isti Analize mogui scenariji izvjeivanje managementa predlaganje rjeenja

Razlika izme|u dr`avnog i korporativnog intelligence-a jest u prikupljanju informacija Sve dr`avne slu`be svijeta sla`u se da je ~ak oko 90 informacija javno dostupno Zbog onih desetak posto ponekad se rade prikrivene operacije koje ako se otkriju izlaze na naslovnim stranicama novina te postaju predmetom knjiga i filmova CI bavi se isklju~ivo javnim dije-lom informacija stoga sve se radi legalno po strogim eti~kim na~elima

Dakle CI je sustavan eti~an proces motrenja poslo-vne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

^emu sve toKrajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurent-nosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opasnosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti Smisao je biti ak-tivnim sudionikom u utakmici nametati svoj ritam i standarde a ne ldquoplesati kako drugi svirajurdquo Dananji tempo razvoja tehnologije i globalnog tr`ita uzrok su sve br`oj promjeni poslovne okoline Sve nas vie pre-plavljuju dostupne informacije i dezinformacije a do pojave CI niti jedan odjel u organizaciji sustavno se ne bavi ovim problemom Donositelji odluka ne vole biti iznena|eni Malo tko voli negativna iznena|enja ali u poslovnom svijetu nije rijedak slu~aj i da se na pozi-tivna iznena|enja ne gleda blagonaklono iz jednosta-vnog razloga to se ni za takav razvoj doga|aja nema spreman plan Manageri (vlasnici) ne mogu se vie oslanjati samo na instinkt ili intuiciju pri donoenju stratekih odluka a nemaju vremena baviti se mo-

rem informacija ~esto upitne kvalitete Oni trebaju konkretne pravovremene i provedive savjete

Kratka povijestSustavno praenje konkurencije i openito poslovnog okru`enja po~inje prije dvadesetak godina u SAD-u U po~etku su samo velike korporacije organizirale unutarnje CI odjele me|utim dokazavi svoju vrije-dnost CI se uvodi u sve manje i manje tvrtke Danas vie od 60 svih registriranih tvrtaka u SAD-u i ~ak 90 od 500 najuspjenijih - Fortune 500 ima CI u nekom obliku ukomponiran u svoje strukture SCIP (Society of Competitive Intelligence Professionals) ugledna svjetska organizacija koja okuplja CI profesio-nalce danas broji gotovo 7000 ~lanova irom svijeta a u osnivanju je i hrvatska podru`nica CI sve vie ula-zi i u akademske krugove - na nekim je sveu~ilitima mogue diplomirati i magistrirati na ovu temu

Vlade nekih zemalja primjerice Francuske [vedske SAD-a Japana i Kanade poti~u i ula`u znatna sredstva u razvoj CI jer za razvoj cijelog gospodarstva potreb-no je kvalitetno funkcioniranje velikog broja tvrtaka koje se bez intelligence-a teko mogu nadmetati na tr`itu isprepletenim brojnim globalnim i regional-nim igra~ima (neki od njih imaju podrku dr`avnih izvjetajnih agencija) Openito je pravilo to je konkurencija ja~a i okru`enje nesigurnije CI ima vie smisla CI je ~est slu~aj u izvozno orijentiranim kom-panijama Ovdje se mo`e povui paralela s dr`avama gdje sna`ne utjecajne i izvozu orijentirane dr`ave imaju dobro organizirane intelligence agencije

I u Hrvatskoj se o ovoj temi u posljednje vrijeme do-sta govori Organiziraju se konferencije te~ajevi a CI pomalo ulazi i u tvrtke Objavljeno je i par knjiga na temu CI na hrvatskom jeziku

Pomalo zbunjuju dva naziva s kojima se ~esto susreemo Competitive Intelligence (CI) i Business Intelligence (BI) Nepisano je pravilo da se uz naziv CI ve`e struka o kojoj ovdje govorimo dok se za BI ve`u IT rjeenja Posljednjih godina dosta se rabe i govo-ri o software-ima renomiranih proizvo|a~a ali i onih manje poznatih koji naprosto preplavljuju tr`ite To su naime vrijedni alati koji poma`u pri analiziranju internog poslovanja i u budunosti e im se zna~aj vjerojatno poveavati me|utim oni ne odgovaraju na pitanja o kojima emo ovdje govoriti a koja su klju~na u CI-u

Kako CI funkcioniraKako bi donositelji odluka mogli proaktivno voditi tvrtku i biti korak ispred ostalih zadaa je CI-a dobro upoznati sudionike utakmice ali s ciljem predvi|anja buduih poteza

Competitive IntelligenceCI je sustavan eti~an proces motrenja poslovne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

Pie Sinia Kouti

Vje~na pitanja koja tra`e odgovorebull Prati se rad konkurencije - koja im je strategija to

planiraju (Misle li se iriti ndash lokalno regionalno Planiraju li spajanja akvizicije Hoe li lansirati novi proizvod Hoe li korigirati cijene promijeniti marketinke akcijehellip) struktura trokova (pojedinih procesa benchmarking zato su jeftiniji konkurent-niji)

bull Prate se potroa~i ndash kakve su im karakteristike Cilj je doi do odgovora hoe li promijeniti navike po-trebe

bull Dobavlja~i - to se vie o njima zna bolje su pregovara~ke pozicije iznena|enja su manja Hoe li promijeniti cijene Hoe li bankrotirati

bull Hoe li se pojaviti neki novi konkurent na tr`itu S kojom e strategijom nastupiti Kako e to utjecati na nae poslovanje

bull Mo`e li se pojaviti neki supstitut koji e nam uzima-ti dio kola~a

bull Prati se cijelo gospodarstvo - trendovi politika utje-caj globalizacije promjene tehnologija promjene zakonahellip

bull Prati se interni rad tvrtke - cilj je postii to bolji i br`i protok informacija bez skupog udvajanja u prikupljanju analizama i distribuciji uvodi se poslo-vna tajna (hijerarhijska zatita podataka) radi se na-

ldquoNajbolje uz pozna-vanje vlastitog posla

je poznavanje posla konkurencijerdquo

John D Rockfeller

Poslovna znanja Poslovna znanja

Krajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurentnosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opa-snosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti

2

counter-intelligence-u ndash zatita naih podataka ana-liza ideja (izvana ndash od ilegalne pijuna`e te legalnog CI-a drugih tvrtaka iznutra ndash svjesno ili nesvjesno odavanje osjetljivih informacija)

Mnogi e rei ndash pa nai ljudi (odjeli) ve prate konku-renciju To je donekle istina Odjel marketinga prati marketinke poteze konkurencije prodaja zna udjele pojedinih tvrtaka na tr`itu redovito se prate cijene proizvoda i usluga suparnika Svaki odjel prati konku-renciju u svojoj domeni Me|utim nitko sustavno i studijski ne obra|uje konkurenciju te nema cjelovitu sliku o pojedinom konkurentu Tek na temelju cjelovi-te slike mogu se izraditi profili a to je jedan od na~ina kako razmiljati kao konkurencija i tako predvidjeti njihove budue poteze CI mora biti glavni ekspert po pitanju konkurencije a slo`it emo se svi ndash da konku-rencije nema poslovanje bi izgledalo puno druga~ije

Puno je dakle pitanja na koja ponekad i cijeli dobro institucionalizirani CI odjeli ne uspiju na vrijeme od-govoriti Kako onda o~ekivati da e mala poduzea izdvojiti ograni~ene resurse za ova ~esto maglovita pitanja koja naizgled nemaju veze s osnovnim poslo-vanjem Prvi je korak osvijestiti va`nost gore navede-nih pitanja ^esti su uzroci propasti poduzea eksterni faktori pa prema tome ne vodimo li ra~una o ovim

pitanjima naeg osnovnog poslovanja nee ni biti Ne moramo dakle imati formalno definirane CI odjele Me|utim moramo kontinuirano razmiljati i diskuti-rati o ovim pitanjima kako bi uope postojali

Primjena Competitive Intelligence-aU roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent ndash primjer je nivoa obavijesti kakav se zna zatei u poduzeima Cilj Competitive Intelligen-ce-a je da ponudi vie u roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent i ako ne unaprijedimo proizvodnu tehnologiju i distribuciju izgubit emo 20 tr`ita

Ili uo~ili smo rupu (blind spot) u strategiji konku-rencije ukoliko ih tu napadnemo osvojit emo 10 tr`ita

Ili na temelju analiza industrije te gospodarskih sociolokih i politi~kih analiza procjenjujemo da e proizvod (usluga) X ukoliko ga lansiramo na tr`ite Y zauzeti izme|u 10 i 15 tog tr`ita te ostvariti profit nakon yz vremena

Takva usluga viestruko je vrijednija od ulaganja u rad ovakva odjela

Poslovna znanja

CI mora biti glavni ek-spert po pitanju konku-rencije a slo`it emo se

svi ndash da konkurencije nema poslovanje bi iz-gledalo puno druga~ije

U praksi su poznate dvije vrste arbitra`e ad hoc (arbitra`a pri kojoj stranke same utvr|uju pravila postupanja imenovanje i broj arbitara osiguravaju tehni~ko-administrativnu podrku i sli~no ovaj tip arbitra`e vrlo je rijedak ) i institucionalna arbitra`a (arbitra`ni se postupak provodi po pravilima odre|ene institucije npr Stalno izabrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori)

Prednosti arbitra`eOsnovne prednosti arbitra`nog postupka su kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se sporazume oko pravila postupka samostalno imeno-vanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost po-stupka koji unato~ sporu omoguuje ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

U pravilu nadle`nost arbitra`e se ugovara dakle ona nije zadana zakonom ili bilo kojim drugim propisom Ugovor o arbitra`i sklapa se prije nastanka spora pri ~emu e uobi~ajeno biti arbitra`na klauzula temeljnom poslovnom Ugovoru ili nakon nastanka spora (tzv kompromis) Poduzetnicima koji se odlu~e za ovaj na~in rjeavanja spora preporu~a se ugovaranje arbitra`ne klauzule ~ime se mo`e izbjei smisleno odugovla~enje spora pred bdquodr`avnimldquo sudom od strane nelojalnog poslovnog partnera ^lankom 3 Zakona o arbitra`i (NN 8801) propisano je da se arbitra`a mo`e ugovori-ti za rjeavanje svih sporova o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati Tako se arbitra`a mo`e ugovoriti za ugovorne odnose izvanugovorne odnose sporove o vlasnitvu sporove iz ugovora o radu i sl Stranka arbitra`nog postupka mo`e biti i dr`ava kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave Isto tako Zakon o arbitra`i predvi|a i mogunost ugovaranja inozemne arbitra`e u sporovima s me|unarodnim ele-mentom osim ako je posebnim zakonom propisano da je za takve sporove isklju~ivo nadle`an sud u RH (npr sporovi o nekretninama koji se nalaze u RH) U ino-zemnim arbitra`ama posebno su popularne arbitra`ne institucije u [vicarskoj uz primjenu vicarskog prava koje je vrlo sli~no hrvatskom

Arbitra`ni postupakArbitra`ni postupak zapo~inje kao i svaki drugi sudski postupak - podnoenjem tu`be arbitra`nom suditu

Stranke odlu~uju o tome hoe li arbitrirati arbitar pojedinac ili vijee trojice arbitara Ukoliko se stranke o tome ne sporazume u sporovima vrijednosti do 50000 eura sudit e pojedinac a preko 50000 eura vijee Za arbitre se mogu imenovati arbitri s liste in-stitucionalne arbitra`e ali i bilo koja druga neovisna i nepristrana osoba (ne nu`no pravnici) Pravo koje e se primjenjivati kako smo naveli ovisi o instituciji koje su stranke odabrale Tako se pri Stalnom izbornom suditu pri HGK primjenjuje Pravilnik o arbitra`i pri Stalnom izbornom suditu pri HGK (tzv zagreba~ka pravila) Isto tako po isklju~ivom sporazumu stranaka arbitra`a mo`e postupati ex aequo et bono ili po na~elu pravi~nosti

Arbitra`nim pravorijekom pravomono se presu|uje u odre|enom sporu Arbitra`a postupa samo u jednom stupnju za razliku od sudova koji u pravilu postupaju u dva pa ~ak i tri stupnja Po donoenju arbitra`nog pravorijeka mo`e se tra`iti ovrha pred nadle`nim sudom U pravilu tu`ba za ponitenje arbitra`nog pravorijeka koja se podnosi bdquodr`avnomldquo sudu (koja je uvjetno re~eno `alba na pravorijek) ne odga|a ovrhu pravorijeka Navedena tu`ba predstavlja jedino pravno sredstvo za ponitenje pravorijeka Ponitenje se tako mo`e tra`iti radi nenadle`nosti arbitra`e (nije sklo-pljen sporazum o arbitra`i) ako stranci nije pru`ena mogunost sudjelovanja pred arbitra`om ako je odlu~eno o pitanju koje nije sporazumom podvrgnuto arbitra`i i sl I iz navedenog je vidljivo da se radi ugla-vnom o postupovnim pitanjima tako da se tu`bom nee moi tra`iti meritorno preispitivanje ~injenica ili pravnih pitanja (iznimno ako je pravorijek suprotan pravnom i ustavnom poretku RH)

Iz svega navedenog vidljiv je niz prednosti arbitra`nog rjeenja sporova Istaknut emo jednu za sada prili~no vidljivu i bitnu manu arbitra`e a to su trokovi po-stupka U sporovima velike vrijednosti arbitra`a e u pravilu biti skuplja od postupka pred Sudom

Arbitraža kao na~in rjeavanja sporovaArbitra`a kao na~in rjeavanja sporova predvi|a postupak vrlo sli~an sudskom u kojem spor me|u strankama pravomono i kona~no rjeava arbitra`ni sud Zbog sporosti i pretrpanosti pravosudnih tijela ovaj na~in rjeavanja sporova postaje sve u~estaliji i u rjeavanju sporova me|u domaim poslovnim subjektima ( arbitra`a se naj~ee koristila u sporovima sa stranim partnerima)

Piu Antun Emert Bruno Juri

Osnovne su prednosti arbitra`nog postupka kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se spo-razume oko pravila postupka samostalno imenovanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost postupka koji unato~ sporu omoguuju ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

Poslovna znanja

wwwmirakulhr

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

BIZ vijesti

Ostvareni su rezultati utjecali na odluku poslovodstva tvrtke da jednu odli~nu poslovnu godinu predstave pu-tem moderno koncipiranog izvjea u kojem se osim broj~anih iskaza nalaze i nita manje va`na poglavlja koja definiraju viziju misiju odnos prema okoliu te drutvenu odgovornost tvrtke Vodovod-Osijek

Izvjee koje je predstavljeno svojevrsni je profil tvrtke VODOVOD-OSIJEK doo a vrijednosti na kojima te-melje svoje poslovanje dopunili su i financijskim poka-zateljima poslovanja u 2006 godiniIzvjee nudi po-datke o poslovnom prihodu tvrtke u protekloj godini njenoj dobiti investicijama u komunalnu infrastruk-turu kadrovskoj ekipiranosti Vodovod-a i postotnom poveanju realizacije u odnosu na protekle godine

Prihod od 214 000 000 00 kn najbolje govori o po-slovnoj godini u kojoj se VODOVOD-OSIJEK doo pozicionirao na 182 mjesto liste ldquo500 NAJBOLJIHrdquo koju objavljuju Lider press dd FINA i Zavod za po-slovna istra`ivanjaVODOVOD-OSIJEK doo na prvom je mjestu liste ldquoInstalacije i zavrni radovi u gra|evinarstvurdquo (84 mil eura novostvorene vrijedno-sti) a poziciju najuspjenije instalaterske tvrtke u Hr-vatskoj zaslu`ili su na gradilitima irom lijepe nae

Inovativnost u poslovanju razvijanje partnerskih od-nosa s korisnicima usluga i poslovnim partnerima te permanentno ulaganje u usavravanje vlastitih ka-drova pokazali su se dobitnom kombinacijom na sve konkurentnijem hrvatskom tr`itu

Osim kvantifikacije poslovne godine izvjee nas upoznaje i s mjerama zatite okolia u poslovanju tvrtke njenim inovacijama na poslovnom planu uskla|ivanjem sa zakonskim kriterijima Europske unije te drutveno-korisnim akcijama koje su mnogo-brojne

Za vizualni identitet izvjea zaslu`ni su tvrtka MIT i Slu`ba marketinga VODOVOD-OSIJEK doo

Predstavljeno godinje izvjee VODOVODA-OSIJEK doo

bdquoNa svoju smo drutvenu odgovornost ponosni jer Vodovod-Osijek svoj razvoj temelji na partnerskim odnosima sa svojom lokalnom zajednicom a uspjenu suradnju dr`imo klju~em uspjeha i u budunostildquo izjavio Ljubomir Novoseli dipling gra| direktor tvrtke VODOVOD-OSIJEK doo

BIZ vijesti

wwwmirakulhr

2003 godine tvrtka pru`a usluge skladitenja vo|enja skladita i komisioniranje robe za poznate hrvatske tvrtke (Labud dd Zagreb Jadranska pivovara Split Du~ki Prom Zagreb) Ricardo doo u svakome trenu-tku mo`e osigurati pouzdanu distribuciju na podru~ju pet isto~nohrvatskih `upanija U ovom je segmen-tu razvijena i uspjena poslovna suradnja s velikim proizvo|a~ima i trgovcima poput AWT-a Konzuma Vindije Megglea Istravina Schachinger Logistike te Karoline Sve intenzivniji s vremenom postaje i veliki transport kojega Ricardo doo radi na podru~ju Hrva-tske kao i prema inozemnim tr`itima

Ricardo doo raspola`e s ukupno 5212 m2 skladinoga prostora od ~ega 2230 m2 ~ini skladite zatvorenoga tipa Skladini terminal smjeten je u Strossmayero-voj ulici 343a u Osijeku lako je dostupan i dobro po-vezan s najfrekventnijim prometnicama

Tvrtka Werkos doo iz Osijeka u suradnji s tvrtkom Propex Fabrics iz Velike Britanije 29 lipnja 2007 go-dine na Institutu gra|evinarstva Hrvatske u Zagrebu organizirala je stru~ni skup na temu bdquoPrimjena Endu-ro vlakana u tunelogradnjildquo Na jednom mjestu okupi-li su se vrhunski stru~njaci s Instituta gra|evinarstva Hrvatske investitori projektantske kue tijela lokal-ne uprave i me|unarodni stru~njaci koji su analizirali postojeu problematiku u tunelogradnji te se upozna-

U Esseker centru otvoren ekskluzivan wellness club Sense

Ricardo doo preselio na novu lokaciju

Krajem svibnja uprava tvrtke Ricardo doo preselila je na novu adresu Josipa Jurja Strossmayera 343A Osijek

Osje~ka tvrtka Ricardo doo ve niz godina s poseb-nom pa`njom pristupa organizaciji poslovnoga seg-menta maloprodaje i proizvodnje no svoje poslovanje posljednjih godina sve intenzivnije usmjerava prema suradnji s velikim poslovnim sustavima i to ponajprije u segmentu skladitenja i distribucije proizvoda Od

Ekskluzivni prostor wellness cluba Sense otvoren je na 2 eta`i Esseker centra a u svojim e vrhunski ure|enim prostorima ponuditi wellness sadr`aje kao odgovor na zahtjeve suvremenog doba

Uz saunu solarij i whirpooll ovaj wellnes club prati nove trendove u svijetu Europi pa i u svakom veem hrvatskom gradu te nam ih donose u Osijek

U ponudi su razni tretmani lica masa`e terapije za mravljenje pedikura a Sense wellness club pripre-mio je i ekskluzivne rituale laquoSense ritualraquo laquoOsjetite seberaquo laquoRomanti~ni do`ivljaj u dvojeraquo i posebni ma-nager paket

Werkos doo - Nova rjeenja u gradnji tunela

li sa svim prednostima i rjeenjima koja nude Enduro vlakana Ukratko Enduro vlakna predstavljaju pravu revoluciju u betoniranju pogotovo pri gradnji tunelaRevolucionarna je upravo ~injenica da Enduro vlakna mogu zamijeniti sekundarnu a ponekada i primar-nu armaturu te objedinjuju sve prednosti ~eli~nih i sinteti~kih vlakana

Enduro vlakna omoguuju br`e i sigurnije torkreti-ranje tunela nema nikakve opasnosti od korozije i ne oteuje mlaznice za torkretiraje kao to to ~ine ~eli~na vlakna tako da mo`emo rei kako Enduro vlakna ra-cionaliziraju i poveavaju u~inkovitost betoniranja Iako Enduro vlakna predstavljaju revolucionarni proizvod ona se na `alost dovoljno ne primjenjuju u praksiOvakvi stru~ni skupovi jedini su na~in da se su-vremena svjetska rjeenja i tehnologije pribli`e struci te u kona~nosti po~nu primjenjivati

Informati~ki seminari za po~etnike

Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju u sklopu novog ciklusa INFORMATI^KE EDUKACIJE ZA PO^ETNIKE u srpnju 2007 godine organizira novi seminar i to u vidu 30 ndash satne eduka-cije

Informati~ka edukacija obuhvaa sljedee kategorije Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel InternetEdukacija se odr`ava u sjeditu tvr-tke u Bilju na adresi Kralja Zvonimira 10 u novoo-premljenoj prostoriji za seminare na 10 suvremenih umre`enih ra~unala te u suradnji sa stru~nim i isku-snim predava~ima Za potrebe prezentacije nastavne gra|e koriste se najsuvremenije metode i oprema Cijena seminara je 35000 kuna po polazniku a svi zainteresirani mogu se prijaviti osobno u sjeditu tvr-tke ili na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 i to svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

U Osijeku otvoren ekskluzivan wellness club SenseNovi trendovi u svijetu Europi pa i u svakom veem hrvatskom gradu donose nam u Osijek wellness club Sense Ovaj je ekskluzivni prostor otvoren na 2 eta`i tako|er nedavno otvorenog Esseker centra a u svojim e vrhunski ure|enim prostorima ponuditi wellness sadr`aje kao odgovor na zahtjeve suvremenog doba

Ova nova oaza mira i oputanja mjesto je gdje priro-da znanost i iskustvo ~ine harmoni~nu kombinaciju uz koju ete zaboraviti svakodnevni stresni ritam U intimnoj i diskretnoj atmosferi stru~no e vam oso-blje Sense wellness cluba preporu~iti osobne tretmane i posebne proizvode prilago|ene svim vaim zahtje-vima U ponudi su aktivna vitaminska i sensitivna njega power lifting i ekskluzivni lifting te presti`na njega Osim toga tu je i posebno pripremljena njega za mlade kreirana za potrebe mlade i problemati~ne ko`e

Relaxing tretman za mukarce pripremljen je poseb-no za specifi~ne potrebe muke ko`e koja je izlo`ena svakodnevnom stresu Lifting Belex 0 i vakuum lica najnoviji su hit u borbi protiv bora i objeene ko`e lica Znanje medicine i kozmetologije povezano je u toj spe-cijalnoj njezi protiv starenja s inovativnim ure|ajem i originalnom tehnikom postupka

U ponudi Sense wellness cluba su i posebne masa`e sense of asia za tijelo i lice u kojima jedinstvena kombinacija toplog ulja i ljekovitog bilja ima ~arobni u~inak oputanja Zvukovi havajske glazbe i ritmi~ko gibanje terapeuta uz hula korake jedinstvena su kom-binacija u ~arobnoj havajskoj masa`i lomi lomi Ispro-bajte i luksuznu masa`u ~okoladom i aromaterapiju ili efikasne tretmane za uklanjanje celulita i razbijanje masnog tkiva ili poboljanje tonusa ko`e Na raspola-ganju su vam ultrazvu~na i vakuum terapija dermo-sonic presoterapija ndash limfna drena`a ru~ni programi za mravljenje anticelulit i tonus Sense wellness club za vas je pripremio i ekskluzivne rituale laquoSense ri-tualraquo laquoOsjetite seberaquo laquoRomanti~ni do`ivljaj u dvojeraquo i posebni manager paket a u ponudi su i pedikura solarij sauna i whirpooll Iskusite ljepotu oputanja priutite svome tijelu vrhunsku relaksaciju koju vam mo`e pru`iti stru~no osoblje Sense wellness tima Opustite se u`ivajte i osjetite sebe

Oglas

Sense wellnes club za vas je pripremio i eksk-luzivne rituale laquoSense

ritualraquo laquoOsjetite seberaquo laquoRomanti~ni do`ivljaj u dvojeraquo i posebni man-ager paket a u ponudi

su i pedikura solarij sauna i whirpooll

10 wwwmirakulhr

HBOR ndash 15 godina u slu`bi razvoja domaega gospodarstva HBOR trenutno provodi 21 kreditni program putem kojih nastoji obuhvatiti razli~ite ciljane skupine gospodarskih subjekata Pored programa kreditiranja infrastrukturnih projekta i velikih gospodarskih subjekata posebnu pa`nju posveuje razvoju malih i srednjih poduzea s dodatnim naglaskom na financiranje projekata poduzetnika po~etnika projekata ulaganja u turizam podru~ja posebne dr`avne skrbi zatitu okolia i energetsku u~inkovitost financiranje inovatorstva i pronalazaka

Razgovarao Kreimir Šimac

Intervju mjeseca

Mo`ete li nam predstaviti HBOR te neto vie rei o aktivnostima tijekom posljednjih 15 godinaHrvatska banka za obnovu i razvitak dr`avna je razvojno-izvozna banka osnovana 1992 godine te-meljem Zakona o Hrvatskoj kreditnoj banci za obnovu (HKBO) Banka je u isklju~ivom vlasnitvu Republike Hrvatske a osnovana je s ciljem financiranja ratom poruenog gospodarstva Unato~ po~etnom usmje-renju prema financiranju infrastrukturnih projekata kao osnovnom temelju za gospodarski razvoj HBOR se vrlo brzo aktivno uklju~io u financiranje malog i srednjeg poduzetnitva Sukladno tomu u prosincu 1995 godine banka je promijenila naziv u Hrvatska banka za obnovu i razvitak a koji je zadr`ala sve do danas Tijekom 15 godina poslovanja HBOR je ostva-rio ukupnu aktivnost veu od 57 milijarda HRK od ~ega je najvei dio 317 milijarda kreditna aktivnost

Kao to ste spomenuli temeljna aktivnost banke je kreditiranje domaih gospodarskih subjekata Kakve mogunosti pru`a HBORHBOR kao dr`avna razvojno-izvozna banka podupi-re razvoj hrvatskog gospodarstva u cjelini posebno skrbei o ravnomjernom razvitku Hrvatske Jedan od osnovnih ciljeva banke jest osiguranje kvalitetnih izvo-ra financiranja investicijskih projekata domaih gospo-darskih subjekata HBOR trenutno provodi 21 kreditni program putem kojih nastoji obuhvatiti razli~ite cilja-ne skupine gospodarskih subjekata Pored programa kreditiranja infrastrukturnih projekta i velikih gospo-darskih subjekata posebnu pa`nju posveuje razvitku malih i srednjih poduzea s dodatnim naglaskom na financiranje projekata poduzetnika po~etnika projeka-ta ulaganja u turizam podru~ja posebne dr`avne skrbi zatitu okolia i energetsku u~inkovitost financiranje inovatorstva i pronalazaka Tako|er provodimo i neko-liko programa usmjerenih na kreditiranje projekata poljoprivredne proizvodnje Korisnici programa kre-

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) ve 15 godina aktivno sudjeluje u gospodarskim aktivnostima Republike Hrvatske Dr`avna razvojno-izvozna banka osnovana s ciljem poticanja razvoja i ja~anja gospo-darskog sustava Republike Hrvatske nastoji putem kvalitetnijih izvora financiranja osigurati poveanje konkurentnosti domaih gospodarskih subjekata O konkretnim mogunostima za nae gospodarstvenike te prilikama koje mogu ostvariti u suradnji s HBOR-om razgovarali smo s Hrvojem Gali~iem voditeljem Podru~nog ureda HBOR-a za Slavoniju i Baranju u Osijeku

Intervju mjeseca

Tijekom petnaest godina poslovanja za potrebe malog i srednjeg poduzetnitva odobreno je po svim kreditnim programima oko 11 tisua kredita u ukupnom iznosu preko 13 milijarda kuna

transparentni Svaki poduzetnik vrlo lako mo`e ve pri prvom razgovoru utvrditi vlastite mogunosti Pored spomenutih osnovnih uvjeta financiranja bitno je naglasiti kako minimalni kreditni zahtjevi po pro-gramima HBOR-a mogu iznositi 8000000 HRK dok maksimalni iznosi ovise o investitoru kao i programu kreditiranja

Pored izravnog financiranja HBOR aktivno sura|uje i s poslovnim bankama Zato ste se odlu~ili na ovakav oblik poslovanja Je li rije~ o pribli`avanju krajnjim ko-risnicima ili tek pojednostavljenju poslaZna~ajan dio naih aktivnosti provodimo u suradnji s poslovnim bankama Moram naglasiti kako HBOR na-stoji biti partner poslovnim bankama a nikako konku-rent Naime najvei dio poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj potpisao je ugovore o suradnji s HBOR-om te su banke na taj na~in stekle mogunosti uklju~ivanja u pojedine programe kreditiranja Ovakav na~in rada naj~ee je prihvatljiv poduzetnicima poslovnim bankama ali tako|er i HBOR-u Realizacija kredita putem poslovnih banaka omoguuje poduzetnicima ostvarivanje uvjeta kreditiranja HBOR-a uz pogodnost realizacije kreditnog zahtjeva u suradnji s poslovnom bankom na lokalnom podru~ju Dakle poslovna banka ima mogunosti dogovora s poduzetnikom oko roko-va otplate i instrumenata osiguranja dok su kamatne stope i ukupni trokovi realizacije kreditnog zahtjeva definirani u skladu s HBOR-ovim programima te sto-ga ne postoji mogunost njihove izmjene Osim toga bitno je naglasiti kako poduzetnici poslovne banke mo-raju prepoznati kao poslovne partnere te iste nastojati uklju~ivati u cilju razvoja dugoro~ne suradnje

Aktivno kreditiranje poljoprivredne proizvodnje

Kako ste zadovoljni suradnjom s poduzetnicima na podru~ju Slavonije i BaranjePodru~ni ured HBOR-a za Slavoniju i Baranju otvoren je po~etkom 2005 godine te su od otvorenja postignu-ti zna~ajni pomaci u suradnji s lokalnim poduzetnici-ma Kao jedan od osnovnih problema nakon otvorenja Podru~nog ureda pojavilo se pitanje slabe informira-nosti gospodarskih subjekata posebice malih i srednjih poduzea s ulogom i aktivnostima HBOR-a Naime kao razvojno-izvozna banka HBOR je do kraja 2003 godine djelovao isklju~ivo iz sjedita banke u Zagrebu to se vrlo ~esto postavljalo kao problem u komunika-ciji s malim i srednjim poduzetnicima Predstavnici velikih poduzea naj~ee imaju mogunosti izravnog pristupa razli~itim dr`avnim institucijama te se osnov-ni problem pojavljuje upravo u komunikaciji s manjim gospodarskim subjektima Upravo je stoga HBOR zapo~eo s otvaranjem Podru~nih ureda u Splitu Puli Rijeci Gospiu i Osijeku Otvaranjem podru~nih ure-da ostvarena je bolja komunikacija s poduzetnicima

ditiranja HBOR-a mogu biti razli~iti gospodarski su-bjekti trgova~ka drutva obrtnici zadruge obiteljska poljoprivredna gospodarstva kao i svi ostali gospodar-ski subjekti Tijekom petnaest godina poslovanja za potrebe malog i srednjeg poduzetnitva odobreno je po svim kreditnim programima oko 11 tisua kredi-ta u ukupnom iznosu preko 13 milijarda kuna Va`no je napomenuti kako su kreditni programi HBOR u prvom redu usmjereni prema novim investicijama i ulaganju u osnovna sredstva poduzetnika s ciljem modernizacije proizvodnje poveanja konkurentno-sti i broja zaposlenih u domaem gospodarstvu Kroz nae kreditne programe mogue je financirati razli~ita ulaganja izgradnju poslovnih ugostiteljskih i proizvo-dnih objekata nabavku strojeva i opreme ulaganja u smjetajne kapacitete pa sve do kupnje poljoprivred-nog zemljita poljoprivredne mehanizacije osnovnog stada podizanja viegodinjih nasada i razli~itih drugih poduzetni~kih projekata Manji dio kreditnog zahtjeva (najvie 30 ) mo`e biti usmjeren u obrtna sredstva naj~ee potrebna u investicijskim projektima

Poduzetnici se vrlo ~esto `ale na neprihvatljive izvore vanjskog financiranja Kakvi su uvjeti financiranja u HBOR-uBankarski sektor u Republici Hrvatskoj u posljednjih desetak godina do`ivio je zna~ajne promjene Ja~anje konkurencije uz sve stabilniji gospodarski sustav dove-le su do zna~ajnog pada kamatnih stopa to omoguuje domaim poduzetnicima sve povoljnije uvjete finan-ciranja Unato~ navedenim pozitivnim promjenama HBOR nastoji biti korak ispred te dodatno potaknuti gospodarski razvitak Kako smo u prvom redu usmje-reni prema ulaganjima u razli~ita dugoro~ne investicije i investicije u osnovna sredstva nastojimo omoguiti poduzetnicima kvalitetne uvjete financiranja Vrlo ~esto poduzetnici poistovjeuju kvalitetu izvora finan-ciranja s visinom godinje kamatne stope Kamatna stopa u svakom slu~aju predstavlja jedan od eleme-nata prihvatljivosti izvora financiranja ali nikako nije i jedini Pored kamatne stope koja se po gotovo svim kreditnim programima HBOR-a kreu se na razini 2 4 i 6 godinje iznimno je va`no posebice kod veih investicijskih projekata osigurati prihvatlji-ve rokove otplate kao i rokove po~eka otplate Me|u naj~eim poduzetni~kim pogrjekama pojavljuje se problem uskla|ivanja ro~nosti izvora financiranja s namjenom kreditnih sredstava Programi kreditiranja HBOR-a omoguuju rokove otplate do 10 ili 12 godina uklju~ujui do 2 ili u pojedenim projektima 3 godi-ne po~eka kao to su primjerice viegodinji nasadi U slu~aju izravnog financiranja HBOR-a nastojimo uskladiti rokove otplate s namjenom kreditnih sred-stava Jedan od trokova kreditnog zadu`enja je i jed-nokratna naknada za obradu kreditnog zahtjeva koja u HBOR-u iznosi 08 iznosa glavnice kredita Kao to mo`ete vidjeti uvjeti kreditiranja HBOR-a vrlo su

HBOR trenutno provodi 21 kreditni program putem kojih nastoji obuhvatiti razli~ite

ciljane skupine gospo-darskih subjekata

11

1

Dugoro~no gledano izlazak na inozemno

tr`ite e za velik broj domaih proizvo|a~a

predstavljati jedi-ni na~in opstanka

Uva`avajui navedene okolnosti HBOR je u posljednjih nekoliko

godina zapo~eo s razvojem proizvoda i

programa namijenjenih domaim poduzetnici-ma usmjerenim prema

inozemnim tr`itima

Intervju mjeseca

HBOR postojeim ali i potencijalnim izvoznicima omoguuje financiranje obrtnih sredstva za potrebe realizacije izvoznog posla Nakon naplate izvezene robe poduzetnik ima mogunosti kredit vratiti HBOR-a ili u slu~aju novog izvoznog ugovora sklopiti novi ugovor o kreditu te nastaviti koristiti sredstva Na-vedeni program predstavlja iznimno kvalitetan izvor financiranja potrebnih obrtnih sredstva uz godinju kamatnu stopu 475 i jednokratnu naknadu za obra-du kredita u iznosu 08 glavnice kredita Pored na-vedenog programa financiranja izvoza HBOR provodi programe kreditiranja kupaca u inozemstvu krediti-ranja dobavlja~a kao i mogunosti koritenja okvirnih kreditnih programa s bankama inozemnih kupaca a sve u cilju ja~anja konkurentnosti domaih poduzea na inozemnim tr`itima

Spomenuli ste i osiguranje izvoza to ste u tom smi-slu u mogunosti ponuditi svojim klijentimaPored djelovanja na domaem tr`itu HBOR aktivno djeluje i na me|unarodnom tr`itu Osim zna~ajne suradnje s relevantnim me|unarodnim institucija-ma OECD EBRD WB EIB CEB IBRD KfW i dr do sada je potpisano 39 sporazuma o suradnji s izvoznim bankama te izvozno razvojnim agencijama Navedene me|unarodne aktivnosti omoguile su bolje uvjete domaim izvoznicima pri izlasku na me|unarodno tr`ite Osim navedenih programa financiranja zapo~eli smo i s provo|enjem programa osiguranja izvoznih isporuka moguih komercijalnih i politi~kih rizika Naplata potra`ivanja sve je ozbiljniji problem i u zemljama Europske unije te je stoga iznimno va`no za domae poduzetnike u najveoj mjeri zatititi vla-stita inozemna potra`ivanja Plaanje unaprijed kao i isho|enje akreditiva vrlo ~esto nije mogue realizirati zbog ~ega potra`ivanja izvoznika ostaju nezatiena Za spomenuta dva pristupa poslovanju potrebna je suglasnost inozemnog partnera dok je za isho|enje police osiguranja isklju~ivo potrebna volja izvoznika Putem police osiguranja izvoza izvoznik zna~ajno smanjuje rizik naplate u slu~aju razli~itih rizi~nih si-tuacija neplaanje inozemnog kupca ste~aj admini-strativne i politi~ke odluke i sl

Na kraju vjerujem kako e i ovaj intervju pomoi u informiranju lokalnih poduzetnika s mogunostima i aktivnostima Hrvatske banke za obnovu i razvitak te se nadam kako emo zajedni~ki ostvariti jo bolje rezultate Tako|er poduzetnici se mogu obratiti i izra-vno u Podru~ni ured koji je smjeten u Osijeku Trg Ljudevita Gaja 6 (tel 031251 015)

ali tako|er i predstavnicima poslovnih banaka i drugih institucija na lokalnom podru~ju Za sve informacije o programima HBOR-a lokalni se poduzetnici mogu obratiti i u Podru~ni ured za Slavoniju i Baranju

S obzirom na zna~aj poljoprivredne djelatnosti za podru~je Isto~ne Hrvatske kakve su aktivnosti HBOR-a u financiranju poljoprivrednih proizvo|a~aUva`avajui zna~aj i potekoe u poljoprivrednoj proizvodnji kao i potrebe za sna`nijim ulaganjima u sna`niji razvoj poljoprivrednih proizvo|a~a HBOR je u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede umarstva i vodnog gospodarstva Hrvatskim zavodom za poljopri-vrednu i savjetodavnu slu`bu Hrvatskim sto~arskim centrom te Hrvatskom agencijom za malo gospodar-stvo zapo~eo s provo|enjem operativnih programa usmjerenih prema razvitku govedarske proizvodnje svinjogojstva podizanju viegodinjih nasada te po-vrtlarstva Navedeni programi omoguuju poljopri-vrednicima ostvarivanje iznimno kvalitetnih uvjeta financiranja uz godinju kamatnu stopu od 4 i ro-kove otplate do 12 godina Pored toga HBOR provodi i zaseban program poljoprivrede i ujedna~enog razvoja koji je usmjeren na sve ostale grane poljoprivredne djelatnosti a koji omoguuje uvjete financiranja vrlo sli~ne uvjetima u operativnim programima Dakle gotovo sva ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju u slu~aju financiranja putem programa HBOR-a imaju mogunosti za ni`e kamatne stope (4 godinje) te prihvatljivije uvjete kreditiranja

HBOR poti~e izvozne aktivnosti domaeg gospodarstva

Osim kreditiranja HBOR provodi i aktivnosti financi-ranja izvozaPored programa kreditiranja HBOR tako|er provo-di i nekoliko specifi~nih aktivnosti usmjerenih pre-ma sna`nijem sudjelovanju domaih poduzetnika na inozemnim tr`itima Tr`ite Republike Hrvatske re-lativno je malo i gotovo u potpunosti otvoreno pre-ma inozemnim gospodarskim subjektima Navedene karakteristike domaeg gospodarstva mogua su pre-preka domaim poduzetnicima ali tako|er i iznimno velika prilika u slu~aju odluke poduzetnika za izlazak na inozemno tr`ite Dugoro~no gledano izlazak na inozemno tr`ite e za velik broj domaih proizvo|a~a predstavljati jedini na~in opstanka Uva`avajui nave-dene okolnosti HBOR je u posljednjih nekoliko godina zapo~eo s razvojem proizvoda i programa namijenjenih domaim poduzetnicima usmjerenim prema inozem-nim tr`itima Cjelokupnu aktivnost potpore izvozu mo`emo podijeliti u dvije skupine financiranje izvo-za i osiguranje izvoza U slu~aju financiranja izvoza HBOR trenutno provodi nekoliko programa Program za koji je zainteresiran najvei broj domaih poduzet-nika jest program kreditiranje pripreme izvoza kojim

12

wwwmirakulhr

BugarskaBugarska je uspjeno prevladala probleme koji su uzrokovali potpuni kolaps leva prije desetak godina a ove je godine s Rumunjskom postala najnovija ~lanica Europske unije

Republika Bugarska zajedno s Rumunjskom predsta-vlja najmla|e ~lanice Europske unije Dio EU postale su 1 sije~nja 2007 godine ~ime je bugarski jezik po-stao jedan od slu`benih jezika EU a bugarska irilica jedno od tri slu`bena pisma

Bugarska je okru`ena Gr~kom i Turskom na jugu Srbijom i Makedonijom na zapadu i Rumunjskom na sjeveru Naseljava je oko 77 milijuna stanovnika najveim dijelom Bugara (oko 84) Od nacionalnih manjina zna~ajni su Turci i Romi

Bugarska je smjetena na va`nom prometnom pravcu koji ~ini poveznicu srednje Europe s Malom Azijom i Bliskim Istokom

Bugarsko gospodarstvo Bugarsko je gospodarstvo devedesetih godina prolog stoljea do`ivjelo sna`an udarac raspadom Sovjetskog Saveza ndash gubitkom tr`ita s kojim je bilo usko poveza-no Stanje u gospodarstvu dodatno su ote`ale sankcije UN-a protiv Srbije i Iraka Neadekvatna gospodarska i monetarna politika uzrokovale su potpuni kolaps leva 1996 godine Dolaskom proreformskih snaga na vlast 1997 godine te dogovorom o ekonomskim reformama koje su usuglasili i MMF i Svjetska banka zapo~eo je oporavak bugarskog gospodarstva Brojke su tek 2004 godine pokazivale razinu `ivotnog standarda iz 1989 godine Danas bugarsko gospodarstvo ima stabilan rast od preko 5 s o~ekivanim ulaskom u Eurozonu u razdoblju 2010-2012 godine Budua e gospodarska kretanja sigurno ovisiti o sposobnosti Bugarske da se integrira u gospodarstvo Europske unije

Gospodarski rast BugarskeMalo i srednje poduzetnitvo danas je jedno od gla-vnih pokreta~a bugarskog gospodarstva Zapoljava 23 ukupno zaposlenog stanovnitva Malo i srednje poduzetnitvo je i u~inkovitije od velikih poduzea to

pokazuje i stopa povrata od 25 odnosno 20 u od-nosu na velika poduzea sa stopom povrata od 7 Najzna~ajnija poduzea u SME sektoru predstavljaju poduzea u gra|evini uslugama i turizmu Bugarska je u zadnjih desetak godina imala stalni go-spodarski rast od preko 55 posto a do 2020 godine bi on trebao biti na razini od oko 10 godinje Eko-nomski stru~njaci kao najva`niji pokreta~ rasta vide ulaganja u poljoprivredu turizam i energetski sek-tor i to izgradnju novih naftovoda i plinovoda Zbog zna~ajnog prometnog polo`aja obnova prometnih pra-vaca tako|er je jedan od preduvjeta za uspjeniji go-spodarski rast

Poslovanje u BugarskojNajpopularniji su pravni oblici u Bugarskoj dioni~ko drutvo(AD) i drutvo s ograni~enom odgovornosti (OOD) ndash bilo da je rije~ o domaim ili inozemnim po-duzetnicima Pojedinci tako|er mogu osnovati oba tipa drutva koja se u slu~aju jednog vlasnika zovu EAD i EOD Ona se promatraju kao lokalni pravni oblici i podlije`u lokalnim zakonima Ovi su pravni oblici ~esto koriteni me|u strancima kako bi imali pravo kupnje zemljita u Bugarskoj

Strancima koji se odlu~e za osnivanje poduzea u Bu-garskoj savjetuje se anga`iranje pravnika koji je upoz-nat s lokalnim zakonima kako bi jednostavno proveo sve aktivnosti potrebne za neometano funkcioniranje poduzea Poduzee postaje aktivno nakon to je obja-vljena u dr`avnom glasniku ndash u pravilu nakon 2-3 tje-dna nakon podnoenja prijave

Bugarska poduzea od 2005 godine plaaju porez na dobit od 15 dok je na snazi porez na dodanu vrije-dnost od 20

Bugarska i HrvatskaPrema podatcima HGK gospodarska suradnja Bugar-ske i Hrvatske ima prostora za poboljanje Naime

Piše Danka Marinkovi

OP]I PODACI O BUGARSKOJ

Glavni grad SofijaSlu`beni jezik bugarskiStanovnitvo milijuna Povrina 11010 kmsup2Gustoa 0 stanovnika kmsup2BDP 10 milijarda USD (200) po stanovniku 1000 USDValuta lev (100 stotinki)Stopa inflacije (200)BDP po sektorima poljoprivreda (1) industrija (21) usluge ()Glavne industrije prehrambena industrija energetika strojarstvo metalurka industrijaGlavni vanjskotrgovinski partneri Njema~ka 1 Rusija Italija Turska Gr~ka Francuska (200)

ZanimljivostiEU i Bugarska ndash razlika u plaamaUlaskom u EU Bugarskoj se otvorilo veliko tr`ite rada No zbog neujedna~enosti bugarskih plaa s onima iz EU dio visokoobra-zovane radne snage osobito lije~nika odlu~io je napustiti Bugarsku Imajui na umu da je prosje~na plaa bugarskog lije~nika po~etnika 164 EUR te usporedbom s prosje~nim plaama u Hrvatskoj i EU vidljiv je raskorak Prosje~ne plae u Bugarskoj kreu se od 150 EUR (75 EUR je minimalna plaa) do 2000 EUR koliko zara|uju pojedini direktori

Korisni linkoviBugarska trgovinska i industrijska komora wwwbccibg Bugarska agencija za strana ulaganja httpwwwinvestbggovernmentbg

Državna agencija za carine httpwwwcustomsgovernmentbg

Ope informacije httpwwwbulgariacom

Informacije o ulaganjima httpwwwinvestbulga-riacom

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

tijekom 2005 godine hrvatska su poduzea izvezla u Bugarsku tek 392 mil USD a uvezla su proizvode u vrijednost 1621 mil USD Potpisani Ugovor o po-ticanju i uzajamnoj zatiti ulaganja i Ugovor o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja te struktura naeg izvoza u kojoj glavna mjesta zauzimaju naftni plinovi naftna ulja elektrotransformatori polimeri stirena i cigarete koji u ukupnom uvozu Bugarske (138 mlrd USD 2005) ~ine neznatan dio pokazuju na nedovolj-nu iskoritenost mogunosti izvoza koje pru`a nova ~lanica EU

Zaklju~noBugarska je dr`ava koja je u nedavnoj prolosti prola put od propadanja veza s glavnim izvoznim tr`itima makroekonomske nestabilnosti obilje`ene kolapsom valute do uspjene provedbe privatizacije stvaranja stabilnog makroekonomskog okru`enja i naposlijetku ulaska u Europsku uniju Iako je pred Bugarskom duga~ak put pribli`avanja gospodarskoj razini EU (prema nekim pokazateljima postat e ~lanica Eu-rozone do 2012 godine) pozitivnim gospodarskim rastom u posljednjih 10-ak godina i predvi|anjima o jo uspjenijem rastu u sljedeem razdoblju Bugarska hrabro kro~i prema standardu bogatih EU dr`ava

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Važne adrese

Va`ne informacije za posjetitelje Bugarske

bull Kad Bugari mi~u glavom gore-dolje misle NE a kad je pomi~u lijevo-desno misle DA

bull Nije uobi~ajeno plaanje kreditnim kartica-ma stoga ponesite dovoljno gotovine

bull Korupcija i dalje predstavlja zna~ajan pro-blem u Bugarskoj

bull Novac mijenjajte samo u ovlatenim mjenja~nicama s vidljivo iskazanim te~ajem Prevara pri promjeni valuta ~est je problem u Bugarskoj

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bugarskoj

Veliko Trnovo 32 1504 Sofia Veleposlanik Darko Javorskitel 00-2--2-2 fax 00-2--1-e-mailcroembsofiahellipmvphr

Generalni Konzulat Republike Bugarske u RH

Gornje Prekri`je 210 000 ZagrebVeleposlanik Victor Valkovtel + 1 0fax+ 1 1 02

ured za trgovinsko-gospodarske odnosepri Veleposlanstvu Republike BugarskeZelengaj 10000 Zagreb Voditelj Ureda Krum Trajkovtel fax 2 e-mail bulgtradehelliphihtnethr

1 1

Bugarska je u zadnjih desetak godina imala

stalni gospodarski rast od preko 55 posto a

do 2020 godine bi on trebao biti na razini od

oko 10 godinje

1

Jabuka je vona vrsta koja je u usporedbi s uzgojem ostalog kontinentalnog voa najzastupljenija u Repu-blici Hrvatskoj Jabuka koju danas jedemo bdquopripitom-ljenaldquo je i dobivena selekcijom umjetnim kri`anjem i hibridizacijom divljih jabuka Po~etci pitomih jabuka kreu od starih Grka i time zapo~inje njezino irenje po Mediteranu Rimsko je Carstvo poznavalo 36 vrsta jabuka a Rimljani su prvi osmislili koncept skladita kako bi u plodovima ovoga voa mogli u`ivati tijekom cijele godine Jabuka se zatim irila prema zapadnoj Eu-ropi a zemlja koja ju je najbolje prihvatila je Francu-ska Francuska je i najvei svjetski proizvo|a~ jabuka Hrvati su jabuku nali na ovim podru~jima te je ona uz ljivu bila najrasprostranjenije voe krajeva U 19 stoljeu po~inje uvo|enje programa voarstva u naro-dne kole i gospodarska narodna u~ilita u Kri`evcima te u poljoprivredne kole u Po`egi

Jabuka je voe bogato prehrambenim vlaknima i vi-taminom C Mo`e se koristiti do godinu dana nakon berbe Antioksidativna vrijednost 100 g jabuke odgo-vora u~inku 1500 mg vitamina C Sadr`ava pektin koji smanjuje osjeaj gladi i pogodna je za dijabeti~are

Proizvodi od jabukaProizvodi dobiveni preradom jabuka osim dobro poz-natih sokova marmelada kompota i `elea uklju~uju i

Jabukova~u (znanu i kao cider) koja je fermentirani sok jabuke i jedno od najstarijih pia na svijetu Bogata je antioksidansima usporava starenje stanica i pojavu tumoraKalvados je pie koje nastaje iz jabukova~e viestrukom destilacijom te je neto izme|u jakog vina i vinjaka

Jabu~ni se ocat proizvodi od jabuka u procesu fer-mentacije bez dodavanja bilo kakvih umjetnih sa-stojaka Ja~a otpornost organizma smanjuje kolesterol i pospjeuje metabolizam

^ips od jabuke zdrava je alternativa klasi~nog ~ipsa od krumpira Radi se o suenim komadiima jabuka koji se odnedavno mogu nai na policama hrvatskih trgovina

Financiranje U Republici Hrvatskoj godinje se proizvede 73700 tona jabuka s 5470776 rodnih stabala uz prosje~ni prirod od 135 kg po stablu Na podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije jabuka se tradicionalno uzgaja i godinje se proizvede 6700 tona Rodnih je stabala na podru~ju upanije 599248 a prosje~ni je prirod neto slabiji od priroda za dr`avu kao cjelinu i iznosi 112 kg po stablu

Osje~ko-baranjska `upanija prepoznala je va`nost po-dizanja trajnih nasada vonjaka prije ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju te svojim sufinanciranjem poma`e uspjeniji razvoj voarstva na ovim krajevima Tijekom protekle tri godine upanija je financirala 300 hektara povrina pod jabukama a namjerava financira-ti podizanje jo 200 hektara nasada

upanija je iz prora~una realizirala ili je u tijeku rea-lizacija projekta sufinanciranja nabave vonih sadni-ca za unaprje|enje voarske proizvodnje na podru~ju upanije i to na sljedei na~in bull Iznos sredstava za sufinanciranje podizanja novih

nasada vonjaka utvr|uje se u visini od 25 od odre|ene cijene vone sadnice

bull Najvii iznos odobrenih sredstava za sufinanciranje

vonih sadnica po jednom poljoprivrednom gospo-darstvu mo`e iznositi za zasa|ene povrine od 05 ha do 500 ha ndash 12000 kn od 501 ha do 1000 ha ndash 15000 kn od 1001 ha do 2000 ha ndash 20000 kn i vee od 2000 ha ndash 30000 kn

bull U 2006 godini osigurana su sredstva u iznosu 1500000 kuna

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) odobra-va kredite u okviru Operativnih programa podizanja trajnih nasada Ministarstva poljoprivrede umarstva i vodnoga gospodarstva Podnositelji zahtjeva za kre-dit mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva trgova~ka drutva poljoprivredne zadruge i obrtnici koji e kreditnim sredstvima podii novi ili obnoviti postojei nasad Rok otplate kredita je do 12 godina uz po~ek do 3 godine i kamatnu stopu za krajnjeg kori-snika od 4

U okviru Programa do 31 srpnja 2006 godine u HBOR-u je zaprimljeno 189 kreditnih zahtjeva u ukupnom iznosu 77020000 kuna S podru~ja Osje~ko-baranjske `upanije zaprimljeno je 38 kreditnih zahtje-va u iznosu 8564912 kuna Od tih 38 zahtjeva 3 su zahtjeva u obradi 11 ih je odbijeno a 4 dokumentacije su vraene

Ukupno su odobrena 102 kredita u iznosu od 34850000 kuna a s podru~ja upanije odobreno je 20 zahtjeva za kredit u iznosu od 4960000 kuna

Isplativost proizvodnjeGodinja proizvodnja jabuka u Republici Hrvatskoj zadovoljava oko 50 domaih potreba Republika Hrvatska godinje uveze voa u vrijednosti od oko 110 milijuna eura a mogla bi izvoziti voa u vrijednosti 400 milijuna eura

Problem s hrvatskom proizvodnjom jabuka jest nemogunost pravilnog skladitenja ovoga voa Upra-vo zato ulaganja u hladnja~e postaju neophodna kako bi se urod jabuka mogao sa~uvati tijekom cijele godine a ne samo kratko vijeme nakon berbe kada je cijena najni`a Ova tehnologija omoguuje da se jabuke ubi-ru kada su zrele i da godinu dana ne gube na kvaliteti Ministarstvo poljoprivrede za gradnju ovih hladnja~a bespovratno daje do 25 vrijednosti investicije (mak-simalno 25 milijuna kuna) Izgradnjom hladnja~a u Hrvatsku je u 2006 godini uvezeno dva i pol puta manje jabuka nego godinu dana ranije

Jabuke su vrsta za koju je specifi~no da od nasada do punog roda pro|e najmanje tri godine Pod pretpo-stavkom da je prosje~an prinos oko 37 kilograma po hektaru odnosno 13 kilograma po stablu planirani bi po~etak berbe trebala biti druga godina u kojoj bi pri-rod bio 15-2 kg po stablu u treoj 4-5 kg po stablu a

u ~etvrtoj 8-15 kg po stablu ovisno o sorti Optimalna je veli~ina vonjaka 30 hektara Profit se dakle mo`e o~ekivati u treoj odnosno ~etvrtoj godini od podi-zanja nasada

Budunost hrvatskog voarstva le`i u udru`ivanju odnosno povezivanju proizvo|a~a s distributerima i kupcima Upravo je u tom pravcu Osje~ko-baranjska `upanija vidjela budunost uzgoja jabuka na svom podru~ju Krajem 2006 godine potpisan je ugovor izme|u upanije i Grada Osijeka o osnivanju ULO hladnja~e doo

bdquoSlavonska jabukaldquo Osje~ko-baranjska `upanija pokrenula je projekt osni-vanja clustera (udru`ivanje proizvo|a~a jabuka) kako bi stvorila marku bdquoSlavonska jabukaldquo Projekt je vrije-dan 122 milijuna kuna i najveim se dijelom (107 mi-ljuna kuna) namjerava isfinancirati iz pretpristupnih programa Europske unije iz progama CARDS Kako je ranije napomenuto upanija je financirala 300 hektara novih povrina pod jabukama te se o~ekuje da e one tijekom idue tri godine roditi oko pet vagona jabuka po hektaru Jabuke se na tr`ite namjeravaju plasirati putem spomenutog clustera najvjerojatnije do 2009 godine

Cluster e povezati proizvo|a~e s distributerima i kupci-ma te omoguiti svojevrsnu standardizaciju proizvodnje jabuka i stvaranje prepoznatljivog brenda

Proizvodnja jabukaNa podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije jabuka se tradicionalno uzgaja i godinje se proizvede 6700 tona

Poduzetništvo u poljoprivredi Poduzetništvo u poljoprivredi

Pie Dubravka Pekanov

Neki od bitnijih sastojaka 100 g sirove jabuke

voda (g)

vitamin A (IU)

vitamin C (mg) 0

vitamin B1 (mg) 001

vitamin B2 (mg) 001

vitamin B (mg) 00

kalcij (mg) 2

natrij (mg) 02

kalij (mg) 111

`eljezo (mg) 011

Magnezij (mg)

kcal 586

Korisni linkovi

wwwhzpsshrHrvatski zavod za poljo-privrednu savjetodavnu slu`bu

wwwseljacihrPrvi hrvatski poljoprivred-ni portal

wwwprivredni-vjesnikhrWeb stranica hrvatskog poslovno-financijskog tjednika

wwwmpshrMinistarstvo poljoprivre-de umarstva i vodnoga gospodarstva

wwwobzhrOsje~ko-baranjska `upa-nija

wwwhgkhrHrvatska gospodarska komora

Tijekom protekle tri godine upanija je

financirala 300 hektara povrina pod jabukama a namjerava financirati podizanje jo 200 hek-

tara nasada

wwwmirakulhr 1

NekretnineZbog sve viih cijena stanova i golemih profita investitora stanogradnja je u Hrvatskoj ve du`e vrijeme najpopularniji business Procjenjuje se da je povrat ulo`enog kapitala enorman i kree se od 30 pa ~ak do 100 posto Figurativno ako investitora ~etvorni metar stana kota oko 1000 eura on e ga prodavati po najmanje 1300 eura ili vie

Priredila Marijana Bonjak

Za veinu gra|ana ionako nedosti`an omjer veli~ine i cijene stana dodatno napuhuju i banke odobravajui kredite istim tempom kako bi zadr`ale jednak omjer potra`nje i cijene Ako osoba kupuje novi stan od 60 m2 po cijeni od 1500 euram2 banci e uz kamatnu stopu izme|u 5 i 6 posto godinje i nakon 30 godi-na otplate kredita vratiti vie nego dvostruko Dak-le nakon to kupca ldquoodererdquo investitor za novih ga stotinjak tisua eura ldquoodererdquo i banka Kupoprodajnoj cijeni svakako treba dodati i iznos provizije agenciji od 2 do 3 vrijednosti kupljene nekretnine provizije banci procjenitelju javnom bilje`niku te razne druge naknade

Mamac za investitore Kroni~ni nedostatak stambenih kvadrata postao je tijekom posljednje dvije-tri godine sve privla~niji mamac za veliki broj potencijalnih investitora u sta-nogradnju sve ~ee i onih koji su svoju prethodnu poslovnu karijeru razvijali u segmentima potpuno ne-srodnim graditeljstvu Sigurna i dobra zarada u stano-gradnju privukla je mnoga poznata imena iz politike javnog `ivota ali i lokalne poduzetnike

Iako nitko me|u gra|evinarima izravno ne `eli govori-ti o konkretnoj zaradi koju ostvaruju javna je tajna da po svakom prodanom kvadratu njima ostaje najmanje 300 a navodno je prosjek ~ak 500 eura Najte`i je na-ravno prvi korak gradnja prvog objekta budui da investitor paralelno treba priskrbiti novac i stei po-vjerenje potencijalnih kupaca

Uspije li tr`ite dalje samo radi najbolju promid`bu pa takvi investitori nove objekte naj~ee prodaju i prije nego iskopaju temelje

Kroni~ni nedostatak stambenih kvadrata postao je tijekom po-sljednje dvije-tri godine sve privla~niji mamac za veliki broj poten-cijalnih investitora u stanogradnju

1

Urbane vile sa 6-8 stanova posebno dobro kotiraju i cijeli niz manjih gra|evnih tvrtaka nadmee se u potrazi za takvim interpolacijama Kako tr`ite ve svjedo~i o zasienosti poslovnim sadr`ajima koji se sve te`e prodaju vlada prava jagma za otkrivanjem takvih stambenih zona u irem gradskom prostoru

Cijena stanogradnje ovisi o ulaznim trokovima a bit-na je stavka cijena gra|evinskog zemljita koje je sve skuplje I sve je manje dostupna na najtra`enijim lo-kacijama i u povrinama koje osiguravaju kvalitetnu gradnju

Me|utim korupcija i siva ekonomija pridonose mogunosti nepotene zarade ~ime je oteen kupac jer kupuje nekvalitetno dr`ava jer je zakinuta za po-rez te svi poteni investitori i renomirane gra|evinske tvrtke koje se susreu s problemom nelojalne konku-rencije i naruenog ugleda struke

Stambeni krediti i cijene kvadrataVrijednost odobrenih stambenih kredita premaila je 35 milijarda kuna a njihov udio u ukupnoj zadu`enosti gra|ana porastao je s 30 posto koliko je iznosio 2002 godine na gotovo 40 posto krajem 2006

Zahvaljujui nesmanjenoj potra`nji za stambenim kvadratima i spektakularnom rastu stambenih kre-dita u protekloj je godini dolo do pravog procvata stanogradnje ali i do daljnjeg rasta cijena stambenog prostora Banke su do maksimuma iskoristile kreditne potencijale proirivanjem ponude i omoguavanjem vee dostupnosti stambenih kredita Klju~ni kredit-ni uvjeti (kamatne stope instrumenti osiguranja) u posljednjih godinu dana nisu se zna~ajnije mijenja-li unato~ najavama HNB-a i ozloglaenom registru du`nika Veina banaka ponudu kredita prilagodila je

ciljnim skupinama i kreditima za gra|ane sa slabijom kreditnom sposobnou U svoju su ponudu stambene kredite uvrstile i mnoge manje banke to je povealo njihovu dostupnost

Me|utim kako vea dostupnost kredita poticajno dje-luje na rast cijena nekretnina za mnoge Hrvate stam-beno pitanje jo uvijek ostaje nerjeivi problem Prema procjeni analiti~ara samo u posljednje tri godine cijene nekretnina porasle su 36 posto dok su se u periodu od 1997 do 2003 godine ukupno poveale za 14 posto (Podaci DZS-a)

Prema podatcima Hrvatske narodne banke u zadnje tri godine cijene stana narasle su gotovo 40 posto pa ako je rata za stan prije tri godine iznosila 350 eura sada iznosi oko 500 eura a plae gotovo da stoje Banke su ve duboko ldquozaglibilerdquo putem hipoteka pa je njima za-dnjima u interesu da cijene nekretnina padnu Stoga poti~u novu spiralu zadu`enosti i sve nerealnije cijene koje prijete slomom tr`ita

Sociolozi pak upozoravaju kako ima novca za cesto-gradnju mostogradnju za megalomanske stadione pa ~ak i velike projekte u drugim dr`avama no isto-vremeno stotine tisua mladih ljudi nemaju krov nad glavom ~ija bi cijena bilo da se otplauje kreditom ili se za njega plaa najamnina ila ukorak s mizernom plaom

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u ~ijem se Ustavu ne spominje pravo na stan i du`nost dr`ave koja mora pomoi gra|anima da do tog stana do|u Slovenija to ima Ma|arska presudu Ustavnog suda o tome u Francuskoj je pak pravo na stan izjedna~eno s pravom na obrazovanje i pravom na egzistenciju Svje-doci smo niza bdquo fantasti~nih modela stanogradnjeldquo kod nas nazvanih po ministrima od kojih ni jedan nije urodio plodom Hrvatska zapravo nema strategiju sta-nogradnje osim deklarativno

Razli~iti stavovi stru~njaka o predvi|anju buduih trendovaU nedavnom intervju u Novom listu predsjednik Udru`enja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubra-vko Ranilovi izjavio je da je na potezu ldquodruga gene-racijardquo kupaca koja se te`e odlu~uje na kupnju stana i vie va`e izme|u cijene i kvalitete stana Posljedica je da cijene nekretnina na nekim lokacijama stagniraju ili su ~ak u padu jer su precijenjene Odstupanje izme|u

tra`ene i realizirane cijene iznosi ~ak 18 posto to go-vori da se u startu postavi cijena koja je nerealna

Naselja se grade bez plana preizgra|ene zone su bez osnovne infrastrukture neadekvatnim okoliem i bez prateih sadr`aja S druge strane potra`nja za kvali-tetnim nekretninama je i dalje vea od ponude pa bi u kona~nici cijene ipak trebale rasti

U istom intervjuu glavni ekonomist Zagreba~ke banke arko Miljenovi prognozira da e cijene nekretnina i dalje rasti ali ne po stopama od 10 do 15 posto kao lani ve neto sporije- Jo uvijek imamo zna~ajan debalans izme|u ponude i potra`nje a procjena je da samo u Zagrebu nedostaje oko 30000 novih stanova Poveanje plate`ne moi i dostupnost stambenih kredita uz kamatne stope koje ne bi trebale rasti sve e to jo poveavati potra`nju i podizati cijene stanova

U godinu i pol dana cijene gra|evinskog zemljita u Istri su se utrostru~ile u Dalmaciji stagniraju a u Sla-voniji nikog ne zanimaju

Zemljita u Istri je sve manje osobito onih veih pri-godnih za gradnju apartmanskih naselja za koje su investitori najvie zanimaju pa cijene i dalje rastu

U Dalmaciji cijene stagniraju i nisu se mijenjale od prologa ljeta premda slobodnog zemljita za gradnju u veim gradovima prakti~no vie i nema Investito-ri se polako sele u prigradska i manja naselja gdje su cijene ni`e uz iznimku grada Dubrovnika s okolicom gdje je prakti~no nemogue kupiti bilo to pogodno za gradnju Na snagu stupaju novi GUP-ovi no kako se planovi nisu donijeli na ni`im razinama nije do kraja definirano u kojim zonama e gradnja biti doputena pa investitori ne `ele preuzimati preveliki financijski rizik obzirom na visoku cijenu zemljita

Zbog visokih cijena zemljita i cijene nekretnina na Jadranu postale su previsokim to je za posljedicu imalo smanjenje prodaje Prema podatcima agencija za promet nekretninama iz Dalmacije stranci ove godine doslovno zaobilaze Hrvatsku i vie se zanimanju za nekretnine u Albaniji Gr~koj Bugarskoj i Crnoj Gori koja polako ali sigurno dosti`u hrvatske cijene

Do odre|ene korekcije cijena stanova dolo je i u Za-grebu osobito u podsljemenskoj zoni i Gra~anima koji su svojevremeno bili najpopularniji izbor za kupnju zbog relativno mirnog stanovanja i pogleda na grad sa Sljemena Investitori su jo nedavno nekretninu u cjelosti prodavali prije nego li su i planovi za gradnju bili definirani Cijene gra|evinskog zemljita i dalje su

Cijene stambenih kvadrata u kunama

Godina Hrvatska ZagrebOstale

`upanije

I - XII 2002 2

I - VI 200 22 1020 11

Izvor DZS

Tema broja

20

Tema broja

wwwmirakulhr 21

Klju~ni kreditni uvje-ti (kamatne stope

instrumenti osiguranja) u posljednjih godinu

dana nisu se zna~ajnije mijenjali unato~

najavama HNB-a i ozloglaenom registru

du`nika

Naselja se grade bez plana preizgra|ene zone su bez osnovne infrastrukture nea-dekvatnim okoliem i bez prateih sadr`aja

ipak najvie u Zagrebu osobito zonama bli`e centru i Trenjevci

Zbog autoceste Zagreb -Split i Zagreb - Rijeka cijene nekretnina u podru~ju Gorskog kotara i Like tako|er bilje`e rast dok cijene nekretnina u Slavoniji stagni-raju a interes za rubne dijelove gradova i prigradska naselja prakti~no i ne postoji

Pad prodaje kua Kakva je situacija u Osijeku i Slavoniji openito doz-nali smo od Dalibora Lukende vlasnika agencije Gol-dal nekretnine On prvenstveno upozorava na izmjenu Pravilnika o uporabnim dozvolama koji bi dodatno mo-gli zagor~ati `ivot neopreznim kupcima Zbog izmjene navedenog Pravilnika dolo je do zna~ajnog smanjenja broja prodanih kua u gradu Osijeku Objekte bez upo-rabne dozvole bit e iznimno teko gotovo nemogue legalizirati ~ak i u slu~ajevima kad se kupuju gotovi-nom Tr`ite se ne educira veina agenata iz agencija tako|er u evidentnoj namjeri da se loptica prebaci na neku drugu instancu

Tako|er naglaava Lukenda cijene su nekretnina po oglasima znatno vee od realiziranih ~ime se stvara privid o trendu rasta cijena Osobito je to slu~aj kod novih objekata

To~no je naime da vrijeme nekvalitetnih objekata pro-lazi i kupci sve vie tra`e kvalitetno gra|ene i ure|ene objekte s popratnim sadr`ajima poput blizine vrtia i kola a rijeena infrastruktura se podrazumijeva Cije-ne kvalitetnih objekata na odre|enim mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekretnina sta-gnirati a u dogledno vrijeme cijene bi im trebale i opa-dati I dok su cijene stanova u strarim zgradama daleko iznad realnih a kupci takve objekte zbog potrebnih sredstava za adaptaciju izbjegavaju potra`nja za rural-nim i prigradskim podru~jima prakti~no ne postoji

Agencija za promet nekretninama Goldal nekretnine iz Osijeka osim to od samih svojih po~etaka od konku-rencije odska~e kvalitetnim marketinkim pristupom pohvaliti se mo`e i kvalitetom usluge te uvo|enjem novih pristupa komunikacije s klijentima i zatite njihovih ulaganja bdquoTr`itu usluga posredovanja u prometu nekretninama planiramo ponuditi dva nova modela kako bi osigurali br`u i sigurniju realizaciju kupoprodajnog posla naim kupcima i gra|evinskim tvrtkama koje investiraju u gradnju i prodaju stanova na tr`itu Pred realizacijom smo Ugovora o poslovnoj suradnji s pouzdanom osiguravateljskom kuomte emo svakom svom kupcu pokloniti besplatnu policu osiguranja imovine ili nezgode - po izboru Svojim emo klijentima rijeavati i sva druga potrebna osigu-

22

Tema broja

Cijene kvalitetnih objekata na odre|enim

mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekret-

nina stagnirati a u dogledno vrijeme cijene

bi im trebale i opadati

ranja koje zahtjeva banka kao jedan od instrumenata osiguranja stambenog kredita

U pregovorima smo tako|er i s nekim od vodeih banaka o zastupanju u prodaji njihovih nekretnina i nekretnina koje grade gra|evinske tvrtke novcem koji financiraju same banke Ovim uslugama osigurati emo veu sigurnost naim klijentima i puno veu po-nudu kvalitetnih nekretnina na jednom mjestuldquo isti~e Dalibor Lukenda

Situacija u regiji i EUPoljska je u prvom tromjese~ju 2007 godine zauzela vodee mjesto na ljestvici najpopularnijih odredita za ulaganja u nekretnine pokazalo je istra`ivanje spe-cijalizirane savjetodavne tvrtke Assetz Poljsko tr`ite nekretnina zabilje`ilo je u prvom tromjese~ju viso-ku stopu prirasta na ulaganja ~ak 165 posto Cijene nekretnina u Varavi i dalje su me|u najni`ima u Eu-ropi a uvo|enje va`nih industrija u grad privla~i sve mla|u i imuniju populaciju

Njema~ka je u protekla tri mjeseca zabilje`ila najni`e prinose uz naznaku da bi se ovo tr`ite zbog liberaliza-cije industrije i rasta poduzetni~ke klime moglo uskoro po~eti oporavljati Bugarska i Francuska tako|er su iz-nimno dobro rangirane u kategoriji visine prinosa na ulaganja u nekretnine bilje`ei u prvom tromjese~ju stope prinosa od 50-ak odnosno 60-ak posto

Nakon zna~ajnog pada cijena nekretnina u [panjolskoj i smanjenja interesa investitora za ulaganje situacija na ovom tr`itu krajnje je zabrinjavajua ponajprije zbog visoke izlo`enosti banaka koje su u razdoblju od 1998 do kraja 2006 godine udeseterostru~ile kreditne plasmane gra|evinskom sektoru

Gotovo svi vodi~i za investiranje i financijski savjetnici ove godine kao preporuku za najisplativija ulaganja u Europi preporu~uju rumunjsko tr`ite nekretnina Prema podatcima novina Ziarul Financiar cijene sta-nova u Bukuretu porasle su 6 u odnosu na po~etak godine i prosje~no iznose 1375 eura za ~etvorni metar Cijene nekretnine bilje`e zna~ajan rast to je potaknu-lo strane i domae investitore na nastavak intenziv-ne gradnje stanova i kua kao i na gradnju obiteljskih kua u predgra|ima velikih gradova Prognoze govore o ~etverostrukom rastu cijena u sljedeih deset godi-na Sli~no predvi|anje odnosi se i na Portugal kao i balti~ke zemljeVisoko na ljestvicama isplativosti ula-ganja nalaze se i [vedska i Belgija

Istra`ivanje Global Property Guide-aNajskuplja lokacija u Europi za kupnju stana je Mona-co (24900 EUR7m2) a u stopu ga slijedi strogi centar Londona stoji u izvjeu Global Property Guidea Za-nimljiva je ~injenica da su cijene u balti~kim dr`avama porasle na razinu metropola kao to su Kopenhagen Berlin Muumlnchen Stockholm Be~ i Frankfurt U Lon-donu se luksuzno opremljen stan od 120 kvadra-ta mo`e kupiti po cijeni od 1742656 eura odnosno 14522 eura po ~etvornome metru Razlika me|u cije-nama stanova u razli~itim dijelovima Londona nije za-nemariva pa se tako za vrhunsku lokaciju i ekskluziv-nu opremu plaa premija

Istra`ivanje je pokazalo da su Pariz i Amsterdam od-mah iza Londona Tako je cijena luksuznog stana u

2

Tema broja

2

ovim metropolama 6667 eura po kvadratu Moskva je esti najskuplji grad u Europi kad su u pitanju stambe-ni kvadrati unato~ visokom riziku povrata ulaganja u ovu metropolu

Prema cijenama nekretnina Zagreb je u drutvu me-tropola Rumunjske ^eke Estonije te Cipra i Belgije S prosje~nom cijenom od 2215 eura po kvadratu Za-greb je neto malo skuplji od Bruxellesa u kojem je prosje~na cijena kvadrata 2150 eura

Najamnine stagnirajuIstra`ivanja pokazuju da vlada opadajui trend prino-sa od renti jer rente ne dr`e korak s cijenama stanova nigdje u Europi Tako zemlje isto~ne Europe u kojima je rizik vei imaju i najvee stope povrata koje prelaze 10 posto

U Amsterdamu Parizu Muumlnchenu i Bruxellesu visoke su stope povrataali to su gradovi u kojima je oporezi-vanje prihoda od nekretnina visoko Nigdje u Europi najamnine ne rastu jednako brzo kao cijene nekretni-na a stopa povrata je 4 ili manja to je razlog za zabrinutost

Investicijski fondovi za nekretnine - REIT (Real Estate Investment Trusts) fondoviU Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih gra|evinskih objekata na najtra`enijim lokacijama a ni demografska situacija nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

U posljednje vrijeme sve se ~ee spominju fondovi za nekretnine kao dobro i preporu~ljivo ulaganje Nagli interes za domaim nekretninama osim to je direkt-no uzrokovao gra|evinski boom oja~ao je i financijski sektor te kroz poja~anu kreditnu potra`nju doveo do rekordnih rezultata Poput ulaganja u vrijednosne pa-pire i ova vrsta ulaganja sigurna je i donosi prihod sve do trenutka dok ne do|e do poremeaja na tr`itu i cijene nezadr`ivo po~nu opadati Svjetski analiti~ari ukazuju na posljedice ovakvog razvoja cijena nekretni-na koji se kao boom prvo javio u SAD ^ak minimalna odstupanja statisti~kih podataka od prognoza znaju prouzro~iti nagli porast ili pad cijena dionica pa i ove vrste dionica diljem svijeta

2

Tema broja

U Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih

gra|evinskih objeka-ta na najtra`enijim

lokacijama a ni demografska situacija

nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem

kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina

Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je

zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

Obzirom na kontinuiranu stupu rasta u Americi ri-zik naglog pada cijena nekretnina sasvim je razum-ljiv Ameri~ka potronja veinom se financira kredi-tima banaka i rast cijena kredita ne samo to utje~e na potronju ve bankama signalizira vei rizik od neotplaivanja kreditnih zajmova U slu~aju pada cije-na nekretnina osiguranja kredita vie ne bi bila do-voljna da pokriju novonastali rizik Posljedica toga bio bi nagli pad odobrenih kredita pad potronje rast in-flacije i mogua globalna recesija Iako je broj prodanih kua u 2006 godini u usporedbi s 2005 pao za 6 do 7 u SAD-u realizirane kupoprodajne cijene u apso-lutnom iznosu zadr`ale su postojei dolarski obujam

Investitori u potrazi za novim ansama i u nastojanju da smanje rizik pronalaze nova tr`ita Sve ~ee mo`emo primjetiti prisutnost REIT fondova (Real Estate Investment Trusts) i u zemljama u kojima ova forma ulaganja zakonom jo nije dozvoljena ili zako-nom nije regulirana Prvi REIT fondovi odnedavno se pojavljuju na tr`itu Velike Britanije a EampG Dimax njema~ki Benchmark indeks za vrijednosnice drutva nekretnina s ukupnom tr`inom kapitalizacijom od 12 milijardi eura raste oko 30 godinje

Kriti~ari smatraju da je kreiranje REIT fondova vie rezultat potrebe osnivatelja fondova da disperziraju dio rizika na ulaga~e O~ekuje se da e u buduem razdoblju sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju prepustiti tr`itu Rizik za ulaga~e u ovakve fondove je u situaciji kad dolazi do izra`enih oscilatornih kretanja i naglog pada cijena nekretnina koji tada snose rizik gubitka iz-nimno velikih iznosa ili ~ak cijelog ulo`enog kapitala dok rizik za osniva~ku tvrtku prakti~no ne postoji

Prednost ulaganja u REIT fondove je u njihovoj stal-noj likvidnosti Dok u slu~aju naglog povla~enja kapi-tala iz otvorenih investicijskih fondova mo`e doi i do zatvaranja fonda ulaga~i u REIT fondove uvijek mogu prodati svoje udjele odnosno nekretnine u vlasnitvu REIT fondova na burzi po trenutnoj tr`inoj cijeni

Ova vrsta fondova je u pravilu iznimno transparent-na redovno izvjetava javnost i ulaga~e o tr`inim kretanjima i vrijednosti njihovih uloga i naj~ee ima porezne povlastice

Krizna situacija u podru~ju ove vrste fondova doga|a se trenutno u [panjolskoj Dionice nekretninskih kom-panija su u [panjolskoj rasle na krilima visokih cijena panjolskih nekretnina kojima je vrijednost podizala visoka potra`nja agresivnog stranog kapitala i velikog broja doseljenika Cijene stanova su u [panjolskoj u razdoblju od 1999 do 2005 godine rasle po prosje~noj godinjoj stopi od 15 posto nakon ~ega je rast po~eo lagano posustajati Dionice Grupo Inmocarala (-14 posto) i Montebalita (-20 posto) predvodile su pad tr`inih vrijednosti developera stambenih i poslovnih prostora a jednostavnom tr`inom logikom su za so-bom u slobodni pad povukle i bankarske dionice Zbog zabrinutosti ulaga~a od rasta broja i vrijednosti ne-naplativih hipotekarnih kredita najvie su pale cijene dionica Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (-25 posto) druge najvee panjolske banke i Banco Sabadell (-37 posto)

Tijekom prole godine u Hrvatskoj se pojavila tvrtka Terra Firma sa svojim portfeljom a krajem srpnja 2006 na ZSE uvrten je Jadran Kapital u cilju prven-stvenog privla~enja kapitala stranih ulaga~a Ovisno o interesu investitora i eventualnom rastu indexa ovakvih drutava ulaganje u nekretnine u Hrvatskoj mo`da dobije neku sasvim drugu dimenziju

Uporabna dozvola i nove odredbe zakonaU va`eem Zakonu o prostornom ure|enju i Zakonu o gradnji i njegovoj provedbi uo~ena je neprimjerenost odre|enih instrumenata u podru~ju urbanisti~kog i prostornog planiranja i gradnje Odredbe zako-na mahom su nepovezane te kao takve za posljedi-cu imaju nedostatak instrumenata za upravljanje i ure|enje gra|evinskog zemljita u naseljima

Posljedice toga bile su dugo trajanje i slo`enost postu-paka za isho|enje dozvola potrebnih za gra|enje i upo-rabu gra|evina i nedostatni stupanj pravne sigurnosti

Neke od va`nih promjena odredaba zakona su decen-traliziranje izdavanja dozvola i akata kao i poveavanje uloge i odgovornosti ovlatenih arhitekata i in`enjera u postupcima izdavanja dozvola i drugih akata potreb-nih za gra|enje i uporabu gra|evina

Predlo`enim zakonom predvi|a se i uklanjanje odredbi i akata u podru~ju prostornog ure|enja u svrhu racio-nalnijeg gospodarenja prostorom i osiguranju uvjeta za drutveni i gospodarski razvitak Hrvatske tvrdi mi-nistrica Marina Matulovi-Dropuli

U Ministarstvu navode da u skladu s odredbama novog Zakona o prostornom ure|enju i gradnji koji donosi odre|ene izmjene i po pitanju uporabnih dozvola a koji bi trebao stupiti na snagu 1 listopada 2007 godi-ne kazna za prekraj koritenja gra|evine bez izvjea nadzornog in`enjera odnosno uporabne dozvole izno-si 25000 kuna

[to e biti sa stanarima u objektima bez uporabne dozvoleOni koji `ive u zgradama koje su gra|ene mimo gra|evne dozvole bilo da imaju kat vie ili su eta`irane tako da imaju vei broj stanova morat e trokove le-galizacije snositi sami - ako na to ne uspiju prisiliti in-vestitora koji im je prodao takav objekt

Nakon 1 sije~nja sljedee godine gra|evine koje ne-maju uporabnu dozvolu izgubit e dosadanji sta-tus uporabljve gra|evine pa na njima vie nee biti mogue obavljati prijenos vlasnitvaUporabna dozvo-la je ina~e puka formalnost ukoliko se objekat gradio u skladu s izdanim dozvolama i u skladu s pravilima struke Tamo gdje se nije potovao zakon ra~un za na-platu e doi krajnjim korisnicima kupcima stanova kojima e uporabna dozvola postati uvjet za reguli-ranje vlasni~kih prava koja se`u do prodaje ili prepisi-vanja stambenog ili poslovnog objekta

Banke ve sada u na~elu odbijaju uknji`iti hipoteku na objekat bez uporabne dozvole

Do sada u vlasni~kom listu nije postojala zabilje`ba o posjedovanju uporabne dozvole a sada e postojati Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez uporabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretninama za iznajm-ljivanje nee moi dobiti dozvolu za iznajmljivanje

Uporabna dozvola iznimno je va`an instrument u zemljama EU-a i u SAD-u kojim se regulira kvaliteta gra|enja U razvijenom svijetu bez nje osiguravajua drutva ne `ele osigurati va stan ili zgradu u kojoj

2 wwwmirakulhr 2

Tema brojaTema broja

O~ekuje se da e u buduem razdoblju

sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja

prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju

prepustiti tr`itu

Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez upo-rabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretni-nama za iznajmljivanje nee moi dobiti dozvo-lu za iznajmljivanje

stanujete niti e banke dati hipotekarne kredite za sta-nove u takvom objektu

Gra|ani koji jo nisu uli u avanturu dizanja de-setljetnih stambenih kredita trebali bi posluati savjet pomonice ministrice Bla`evi-Perui - Oprezan ku-pac ne preuzima stan od investitora-prodavatelja dok za zgradu nije izdana uporabna dozvola

Ure|enje interijera i vrtova

PlaniranjePlaniranje je zapravo ono od ~ega treba po~eti svako ure|enje ili preure|enje doma ili vrta [to je sve po-trebno kako to smjestiti i rasporediti i kako e to iz-gledati u kona~nici Za najbolja rjeenja za najbolji raspored pokustva i drugih predmeta u stanu ili kui ili sadnica u vrtu po-treban je dobar plan poznavanje standardnih dimen-zija namjetaja stilova pokustva boja i materijala njihove obrade i primjene te napokon i poznavanje redoslijeda po kojem se odvijaju radovi

Mogua rjeenja stvar su osobnih preferencija i tren-dovaTreba razmisliti o oblaganju zidova polaganju podo-va smjetaja veeg i manjeg pokustva o glavnim

svjetlosnim izvorima a potom obratiti pa`nju slika-ma tepisima zavjesama svjetiljkama sobnom bilju i nizu drugih detalja koji uokviruju ure|enje prostora O unutranjem ure|enju prostora jednako kao i o ure|enju vrtova napisano je mnotvo knjiga pregrt broura razli~itih proizvo|a~a njime se bave brojni ~asopisi a jo uvijek nije sve re~eno

Arhitekti i dizajneri stalno usavravaju svoje znanje prilago|avajui ga vremenu u kojem `ivimo novim materijalima i novim saznanjima

Billy Baldwin poznati dizajner ka`e ldquoPrvo pravilo dekoriranja je da se gotovo sva pravila mogu izmije-nitirdquo

Izmislite svoja pravila ali neka budu sa stilom i poz-navanjem jer svaki je stan ogledalo ljudi koji u njemu `ive i borave i samo Vi mo`ete u svom domu ostva-riti ugo|aj koji vam najvie odgovora U tome vam ne mo`e pomoi nijedna knjiga niti ~asopis Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek nanovo slikati

0

Tema broja

Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek

nanovo slikati

Tvrtka lsquorsquoZETOVI] doorsquorsquo sa sjeditem u Osijeku postoji od 1 sije~nja 2002 godine Bavi se prodajom HOumlRMANN gara`nih i industrijskih vrata te proizvo-dnjom PVC i aluminijske stolarije Tvrtka je smjetena u vlastitom zatvorenom prostoru veem od 1600 m2 u sklopu kojeg se nalazi prodajni prostor skladite te linija za proizvodnju PVC i aluminijske stolarije Uz zatvoreni prostor nalazi se i otvoreni veli~ine gotovo 5000m2 Glavni je dobavlja~ PVC profila njema~ki proizvo|a~ Salamander a dobavlja~ visokokvalitenih okova tako|er je njema~ki proizvo|a~ GU

Tvrtka Zetovi doo ovlateni je distributer komplet-nog proizvodnog asortimana renomiranog njema~kog proizvo|a~a HOumlRMANN za podru~je Slavonije i Ba-ranje

Tvrtka HOumlRMANN europski je lider u proizvodnji gara`nih i industrijskih vrata tehnologiji pretovarne tehnike te luksuznih kunih rjeenja Unato~ relativno kratkom vremenskom periodu u kojem tvrtka posluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i do-stupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta Njihovu kvalitetu prepoznali su i vodei osje~ki i slavonski poduzetnici te se HOumlRMANN in-dustrijski i gara`ni proizvodi mogu pronai na mno-gim reprezentativnim objektima kao to su Pekarnica Kruna Autokua [kojo Autokua Perkovi Saponia

Servisni centar Automagister Naselje Retfala nova te brojni drugi objekti

Iako se proizvodni proces stolarije i danas odvija u vrlo povoljnim uvjetima na novim strojevima vlasnik i osniva~ tvrtke gospodin Zdravko Zetovi odlu~io je dodatno modernizirati tvrtkin proizvodni pogon potpuno novim i automatiziranim strojevima Ti strojevi dodatno e doprinijeti kvaliteti smanjenju cijena te smanjenju rokova isporuke

Novost u prodajnom programu je prodaja unutarnjih vrata proizvo|a~a lsquorsquoConturarsquorsquo iz Pleternice ~iji je tvrtka lsquorsquoZetovirsquorsquo doo ovlateni distributer za podru~je Sla-vonije i Baranje

Tvrtka ldquoZetovirdquo doo pru`a potpunu uslugu ugra-dnje nove stolarije izgradnju postojee obra|ivanje otvora ugradnje klupica komarnika i sl Telefon-skim putem mo`ete zatra`iti neobvezan izlazak stru~nog osoblja radi savjetovanja te izrade ponuda i predra~una

Kompletan proizvodni i prodajni program tvrtke lsquorsquoZetovi doorsquorsquo mogue je pogledati u velikom izlo`benom salonu koji se nalazi na adresi Svilajska ulica 30D u Osijeku ili ih mo`ete posjetiti na Internet adresi wwwzetovichr na kojoj mo`ete pronai dodat-ne informacije o cjelokupnom asortimanu

Pogled u bolju budunost kroz kvalitetne proizvodeZahvaljujui potpuno novim i automatiziranim strojevima tvrtka Zetovi doo je dodatno poboljšala kvalitetu izrade i smanjenje rokova izvedbe uz istovremeno snižavanje cijena

Unato~ relativno kra-tkom vremenskom pe-riodu u kojem tvrtka po-sluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i dostupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta

Oglas

wwwmirakulhr 1

FranšizaFraniza je tip poslovanja u kojem neka tvrtka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslo-vanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvarene prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit

Priredila Maja Klier

Dananji poslovni svijet prostor je neizmjernih mogunosti U stvari toliko velikih da nam je vrlo teko prepoznati onu koja bi odgovarala upravo naoj osobnosti i naem financijskom stupnju a da je ujed-no i profitabilna No ipak u moru tipova poslovanja nailazimo na franizno poslovanje Unutar njega na-lazimo raznorazne koncepte izme|u kojih se uistinu mo`e izabrati bdquoposao snovaldquo ali ga se istim takvim i stvoriti od temelja

Iako u mnogim hrvatskim tvrtkama i organiza-cijama ~esto dolazi do otputanja tehnolokog vika a franizno poslovanje uvelike poma`e u samozapoljavanju i smanjenju stope nezaposleno-sti stanovnici Hrvatske ga jo uvijek ne do`ivljavaju kao najprikladniju mogunost rjeavanja svog statu-sa U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih No bez obzira na tako malen broj njih bitno je neprestano raditi na promociji ovog tipa poslovanja jer je ono garancija lakeg prodora na hrvatsko tr`ite a posebno na strana tr`ita te jedini na~in sprje~avanja varki pri prodaji franize Za promociju franiznog po-slovanja u Hrvatskoj najvie se brinu Hrvatska udruga za franizno poslovanje koja 29 i 30 studenoga u Za-grebu ve 4 godinu za redom odr`ava Franizni forum te Izlo`bu franizne ponude poduzetni~ki centar za franizu Pro maturo u Zagrebu te Centar za franizu Poduzetni~kog centra Osijek

[to je to franizno poslovanjePrema europskoj franiznoj federaciji franizno poslo-vanje je sustav trgovanja dobrima iili uslugama iili tehnologijom koji se bazira na bliskoj i stalnoj suradnji pravno i financijski samostalnih poduzea vlasnika franize i njegovih pojedina~nih korisnika franize

gdje vlasnik jam~i svojim korisnicima pravo i posta-vlja obvezu da e voditi posao u skladu s konceptom franize Franizno poslovanje mo`e se shvatiti i kao partnerstvo izme|u tvrtke s internacionalnim aspira-cijama za svoj brand i individue ili organizacije u cilja-noj zemlji koja je bolje opremljena kulturalno i logi~ki za bdquohrvanjeldquo na vlastitom tr`itu Dakle kao koncept s velikim potencijalom irenja ndash kako na nacionalnom tako i na internacionalnom nivou

Franiza je u stvari tip poslovanja u kojem neka tvr-tka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslovanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvare-ne prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit S ili-ili smo suo~eni zbog postojanja nekoliko tipova franiza i zbog njihove razli~ite projekcije Dva najpoznatija tipa franiza su franiza poslovnog formata (business franchise format) i franiza distribucije proizvoda (product distribution franchise)

Franiza poslovnog formata je tip poslovanja u kojem franizoprimac dobiva posao po principu bdquoklju~ u rukeldquo Dakle on kupuje provjereni i uhodani poslovni koncept znanje i know-how davatelja te savjetodav-ne usluge prije i tijekom ugovorom odre|enog perio-da poslovanja Pri tome brand ne mora biti svjetski poznat ve samo na teritoriju poslovanja Primjerice franize McDonalds Body Creator ili Biovega pripa-daju toj vrsti Kod franize distribucije proizvoda pri-matelj franize kupuje renomirano ime odnosno brand za odre|eni teritorij a poslovanje se svodi na prodaju proizvoda proizvedenog od strane davatelja franize U ovoj varijanti kupac franize ne dobiva nikakva

U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje promijenio ime u Kvarner Vienna Insurance Group (VIG) ddVienna Insurance Group trenutno je prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje (KWSO) od sredine lipnja nosi novo ime ndash Kvarner Vienna Insu-rance Group (VIG) dd za osiguranje Uz promjenu imena nedavnu su skuptinu obilje`ile i promjene u Upravi drutva Od 1 srpnja funkciju predsjednika Uprave drutva od dosadanjega predsjednika Mladena Bla`evia koji s krajem ove godine odlazi u mirovinu preuzima Igor Jeli~i Tako e novu tro~lanu Upravu uz Igora Jeli~ia ~initi jo dva ~lana Zorislav Staek i Kreimir Kolar Promjene u nazivu Drutva uslijedi-le su sukladno prologodinjoj odluci prema kojoj je Vienna Insurance Group postala krovna marka Wie-ner Stadtische Grupe koja okuplja pod novom krov-nom markom kao bdquoobiteljskim imenomldquo sve svoje tvrtke keri s podru~ja centralne i isto~ne Europe Grupa je trenutno prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju laquoStrategija je VIG-a na tr`itima gdje djeluje etabli-ranje domae marke kao simbola povjerenja blizine i lokalnoga razumijevanja VIG istovremeno daje do-datnu internacionalnu vrijednost i predstavlja simbol veli~ine iskustva i kompetentnosti s vodeom po-zicijom u srednjoj i isto~noj Europiraquo isti~e Mladen Bla`evi predsjednik Uprave DrutvaTijekom prvoga ovogodinjeg kvartala Kvarner Vien-na Insurance Group kao najvee drutvo VIG grupe u Hrvatskoj ostvarilo je zara~unatu bruto premiju od 1257 milijuna kuna to je za 257 posto vie nego u istom razdoblju lani Istovremeno su bruto premije `ivotnoga osiguranja iznosile 45 milijuna kuna (to je za 154 posto vie nego prole godine) dok su premije ne`ivotnoga osiguranja ostvarile skok od 373 posto i

ostvarile 807 milijuna kuna Time se Kvarner Vienner Insurance Group popela na peto mjesto osiguravatelja u Hrvatskoj i zauzima 53 posto tr`inoga udjela Isto-vremeno je dobit ovoga drutva iznosila 596 milijuna kuna dok je ukupna prologodinja dobit bila na razini 599 milijuna kuna Kvarner Vienna Insurance Group i u prvih pet mjese-ci ove godine bilje`i izvanredne financijske rezultate ostvarivi premijski volumen od 199 milijuna kuna to je za 252 posto vie nego u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja bilje`e zara~unatu bruto premiju od 746 milijuna kuna to je za 147 posto vie dok ne`ivotna osiguranja s premijom od 1244 milijuna kuna bilje`e skok od 325 posto u odnosu na isto razdoblje prole godine Vienna Insurance Group Hrvatska a kojega ~ini Kvarner VIG Cosmopolitan life i Helios u prva ~eti-ri mjeseca zaklju~ila je financijske rezultate s ukupno ostvarenom premijom od 234 milijuna kuna to je za 297 posto vie nego li je ostvareno u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja ostvarila su ukup-nu premiju u iznosu od 105 milijuna kuna dok su ne`ivotna iznosila 129 milijuna kuna S takvim rezultatima VIG je dospio na ~etvrto mjesto ljestvice osiguravajuih drutava s tr`inim udjelom od 74 posto Vienna Insurance Gropu Hrvatska je po tim rezultatima po `ivotnim je osiguranjima zauzela tree a po ne`ivotnim osiguranjima ~etvrto mjesto na rang ljestvici svih osiguravatelja

Kvarner Vienna Insuran-ce Group tijekom prvih pet mjeseci ove godine zabilje`ila je izvanredne

financijske rezultate ostvarivi premijski

volumen od 199 miliju-na kuna to je za 252

posto vie nego u istom razdoblju prole godine

Oglas

Igor Jeli~i - novi predsjenik Uprave od 01 srpnja 2007 godine

2

saznanja o u~inkovitom sistemu poslovanja Primjeri franize distribucije proizvoda su Fornetti

Franizni koncepti se jo mogu razlikovati i po po-stojanju ili ne postojanju ulazne franizne pristojbe po visini i vrsti tantijema po koritenju reklamnog pro-stora ili ne hellip

Tko je tko u franiznom poslovanjuU franiznom se poslovanju radi o odnosu izme|u franizodavca i franizoprimca Franizodavac je vla-snik inovativnog i do u temelje razra|enog i isproba-nog poslovnog koncepta kojeg za odre|enu nov~anu naknadu ustupa drugim tvrtkama zajedno s markom ili brandom i sa svim detaljima koji ~ine taj specifi~ni poslovni koncept Franizoprimac je pak osoba koja je taj koncept prepoznala kao posao kojim bi se `eljela baviti i u kojem bi moglo doi do samozapoljavanja odnosno do dostizanja vlastite vizije bdquobiti sam svoj efldquo na laki na~in te ga stoga odlu~ila i kupiti Franizoprimac tako potpisivanjem posebnog ugovora prihvaa jedan sistem rada koji od tada postaje nje-govim poduzetni~kim pothvatom i tako ulazi u lanac distribucije koji ima prepoznatljivo ime Nerijetko se spominje i pojam Master primateljdavatelj franize Rije~ je o osobi koja je kupila odre|eni franizni kon-cept od vlasnika franize - otuda Master primatelj te time stekla pravo na prodaju podfraniza tog koncepta na to~no odre|enom teritoriju to ga prema drugima ~ini Master davateljem

Koncept s mnogima prednostima ali ne i bez opasno-stiFranizno poslovanje smatra se konceptom mnogo-brojnih prednosti i za vlasnika franize i za njezinog kupca no postoje i neke opasnosti ^injenica da 80 poduzetni~kih pothvata zavrava propadanjem u prve tri godine govori da danas nije jednostavno opstati kao poduzetnik U svemu tome se poslovanje putem franiza smatra idealnim za smanjenje tog rizika Kupnjom franize dobiva se poslovna neovisnost i po-sao po principu bdquoklju~ u rukeldquo a za puno manji po~etni kapital nego kod samostalnog poduzetni~kog pothva-ta Dakle isproban i uhodan posao vrijedan i prepoz-natljiv na tr`itu posao u koji je vlasnik franize ve ulo`io svoje najva`nije resurse novac vrijeme znanje i vjetine te u potpunosti razradio i u obliku ud`benika predo~io sve procedure njegova vo|enja s ciljem mak-simalnog uspjeha Tako se franizoprimac da bi nje-gov poduzetni~ki pothvat uspio mora pridr`avati postavljenih i isprobanih procedura Skeptici ~esto napominju kako je kupnja franize dokaz nekreativno-sti no praktikanti franchisinga napominju da se kup-njom franize dobiva isprobani uhodani i funkciona-lan posao koji se dodatnom kreativnou mo`e samo poboljati Vlasnik franiznog lanca je uvijek spreman prihvatiti nove ideje ukoliko one doista mogu pomoi

u razvoju cijelog lanca Iako postoji rizik da jednom kupljeni franizni koncept ne dosti`e razinu poslo-vanja kao kod mati~ne kue rizik neuspjeha je uvelike umanjen zbog stalne podrke franizodavca i komplet-ne franizne mre`e ~ija veli~ina donosi grupne olakice za nabavu kao i jeftiniju reklamu Ameri~ka statistika nam govori da samo 10 primatelja franize prestaje s kupljenim poslovanjem u prve 3 godine Razlozi tome su mnogostruki a stupnjevi ranjivosti variraju ovisno o tome je li odabrana odgovarajua franiza o znanju vjetinama i financijskim izvorima ali nada-sve o volji za radom i sposobnosti franizoprimca za kvalitetno vo|enje poduzetni~kog pothvata na koji se odlu~io sam

Vrijednost franiznog koncepta posebno dolazi do izra`aja u trenutku kada neka uspjena tvrtka shvati da je dolo do potrebe irenja poslovanja bilo na nacional-noj ili me|unarodnoj razini ili kada postoji odre|ena inovativna ideja s velikim potencijalom rasta Ono to irenje poslovanja putem franize ~ini jednostavnijim i sigurnijim od ostalih na~ina je ~injenica da tamo tri osnovna resursa novac vrijeme i motivirani mana-gement osiguravaju upravo franizoprimci Oni su ti koji su se odlu~ili na svoj poduzetni~ki pothvat i oni e kako bi on uspio u njega ulo`iti sve to je potrebno Osim toga oni su ujedno i kadar koji poznaje teritorij na kojem pokree poslovanje koji razumije to je sta-novnicima na tom teritoriju bitno kakve su njihove navike i obi~aji te koji poznaje njihov jezik Samostalno savladavanje i u~enje o svemu tome bi vlasnika franize kotalo puno vie vremena a time i novaca No kao i sve na svijetu i franizno poslovanje vlasniku donosi neke manje ugodne trenutke Jedna od najneugodnijih stvari je smanjena mogunost kontrole u poslovanju s puno karika koje je vlasnik potpuno sam postavio na noge a odmah nakon toga bismo mogli spomenuti ka-tkada vrlo te`ak odnos s franizoprimcima i njihovo nepridr`avanje u priru~niku utemeljenog sistema po-slovanja Upravo zato je potrebno vie puta promotriti kome se prodaje poslovni koncept kako bi se kasnije izbjegle zamke koje bi mogle proizai iz loe odluke

Stvaranje prodaja i kupnja franizeDanas za potencijalne franizokupce ne postoji pro-blem nedostatka izbora izme|u razli~itih franiznih koncepata no postoji onaj vezan uz teku odluku oda-bira onog pravog izme|u niza drugih Najveu ulogu u stvaranju te odluke danas ima dobro projektirana franiza i njen vlasnik On je taj koji se stalno iznova mora pitati Zato bi netko kupio moju franizu Kori-sne i kvalitetne savjete i prijedloge vezane uz franizno poslovanje mo`ete nai i u hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje Oni se njime bave ve nizom go-dina sura|ujui s mnogim uspjenim me|unarodnim franiznim lancima te su ujedno i u~lanjeni u Europsku te Svjetsku franiznu federaciju Put do dobro projek-

tirane franize nije lagan jer je to posao koji zahtijeva stru~nost na mnogim razli~itim podru~jima ovisno o franiznoj djelatnosti a o kvaliteti njegova izvrenja ovisi kako e se posao odvijati u budunosti Upra-vo je zbog potrebe za raznim stru~njacima koje treba okupiti te zbog uklapanja svih njihovih savjeta u dje-lotvoran sistem koji e kasnije dovesti do maksimalne djelotvornosti i profitabilnosti ovu zadau potrebno prepustiti konzultantima za franizno poslovanje koji se u Hrvatskoj nalaze u poduzetni~kom centru za franize Pro maturo u Zagrebu i Centru za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek Oni su jedini koji mogu dati pouzdane i nu`ne savjete za toliko potrebno postavljanje stratekog plana i ciljeva poslovanja kako ono ne bi krenulo u krivom smjeru

Tek nakon dobrog projektiranja franize vlasnik mo`e krenuti s prodajom koncepta pazei na cijeli daljnji splet okolnosti Franizodavac mora shvatiti da ne poznaje na~in na koji je potencijalni kupac doao do novca kojeg je voljan ulo`iti u odre|enu franizu i ko-liko mu on zna~i Koja je god kombinacija u pitanju to treba cijeniti a ujedno i pokazati Najlaki na~in za to je sastanak laquoo~i u o~iraquo tijekom kojeg se potencijalnom kupcu mo`e ispri~ati o svim kvalitetama i vrijednosti-ma odre|enog posla te ujedno upoznati i kup~eve na-vike i vrijednosti

Potencijalnom franizoprimcu se u odluci mo`e pomoi i prepri~avanjem razloga i `ivotnih uvjeta u kojima se franizodavac nalazio kada je odlu~io podu-zeti neto sa svojim poslovnim idejama Nije loe ~ak ni izraziti svoje osjeaje koji su bujali pri pomisli na neto novo i jo neisprobano jer se tako vjerojatno osjea i potencijalni kupac To e mu pokazati da se njegovu nesigurnost razumije kao i potreba za pro-vjerom

Kako je ~injenica da u dananjem konkurentnom tr`itu postoje mnogobrojne trzavice nije loe istak-nuti i probleme s kojima je mogue susresti se pri-likom vo|enja posla No pritom se ne smije za-boraviti napomenuti kako je upravo zbog uske i prisne suradnje u franiznom poslovanju izme|u franizodavca i franizokupca te probleme lake pre-vladati Franizoprimac nikada nije ostavljen sam ve iza sebe ima na raspolaganju svu moguu pomo franizodavca kao i mre`e franizoprimaca

Potencijalni kupac franize pak treba biti zainteresi-ran za drugi niz ~imbenika Prvenstveno je bitno dobro procijeniti i odabrati djelatnost koja osobu ispunjava i koja odgovara njenom karakteru i mogunostima Nakon toga pa`nju treba obratiti na iznos inicijalne pristojbe koja se plaa davatelju franize na visinu potrebnih inicijalnih sredstava da bi se franizna jedi-nica osposobila za rad na iskustvo davatelja franize

u poslu za koji daje franizu na usluge koje dava-telj franize osigurava korisniku franize u po~etku i tijekom poslovanja na zadovoljstvo trenutnih kori-snika franize davateljem franize i svojim polo`ajem unutar franizne mre`e na opu stabilnost djelatnosti u kojoj davatelj franize posluje na financijsku snagu davatelja franize i franiznog sistema u cjelini hellip Sve ove faktore je prije sastanka s vlasnikom mogue pro-vjeriti u ve spomenutoj hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje na nizu korisnih web-stranica s ponudama raznih koncepata kao i web stranicama svake pojedine franize

Nakon donoenja kona~ne odluke i izbora konkretne franize slijedi ulaganje puno truda ali i u`ivanje u vlastitom poslovanju

Poseban prilog

KORISNI LINKOVI

wwwfipcomhrwwwpromaturohrwwwfransizahrwwwinfofranchisingit wwwazfranchisingit wwweff-franchisecom wwwquadrantefranchi-singit wwwazfranchisingcalta-netit wwwsolofranchisingit wwwekoclubit wwwfranchisedirectcomwwweuropean-franchi-singnetwwwfranchiseorgwwwinfofranchisecomwwweuropeanfranchisingnetwwwfranchiseeuropecom

Danas za potencijalne franizokupce ne po-stoji problem nedo-statka izbora izme|u razli~itih franiznih kon-cepata no postoji onaj vezan uz teku odluku odabira onog pravog izme|u niza drugih

wwwmirakulhr

Poseban prilog

Poseban prilog

Franize su najbr`i na~in irenja poslovanja i izvozaDobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici protokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr

Franize u Hrvatskoj jo uvijek nisu postigle svoj puni potencijal U Sloveniji Ma|arskoj Poljskoj Italiji Austriji i Gr~koj dakle zemljama koje nas okru`uju franizno poslovanje je puno vie zastupljeno Od broja prisutnih brandova Gr~ka ih broji 430 Slovenija 155 Italija 708 Austrija 330 Ma|arska 300 a Poljska 210 Zastupljenost domaih nacionalnih franiza u tim brojevima je u Gr~koj 45 Sloveniji 55 Italiji 86 Ma|arskoj 55 a Poljskoj 55 U Hrvatskoj je prisutno oko 125 brandova od kojih je samo 26 na-cionalnih Od toga broja samo su neke izvozne ndash pri-mjerice Body Creator X-nation i Skandal O stanju u franiznom poslovanju u Hrvatskoj razgovarali smo sa prof Ljiljanom Kukec predsjednicom Hrvatske udruge za franizno poslovanje

[to mislite zato je situacija u Hrvatskoj takva i koje su najvee prepreke razvoju franiznog poslovanja u HrvatskojTakvu situaciju povezujem s neznanjem neinformiranou kao i slabom zainteresiranosti insti-tucija i banaka za ovakav na~in ulaska u poduzetnitvo

Sve to zna~i da je hrvatska uskraena za vrlo sna`no oru|e irenja poslovanja i izvoz a najva`nije je da franize nisu iskoritene kao agregat zapoljavanja ~injenicu koju su druge zemlje oko nas prepoznale U Bosni i Srbiji je situacija sli~na Nema proizvoda niti projekta koji bi pomagao razvoju franiza prvenstve-no domaih a onda i onih stranih na naem tr`itu Samo za usporedbu u Gr~koj dr`ava podupire razvoj franizinga i to na taj na~in da daje bespovratna sre-dstva u visini 50 od franizne ulazne pristojbe U Egiptu je situacija sli~na Isto postoje bespovratna sre-dstva u visini 50 franizne pristojbe Dakle te zemlje su prepoznale da je franizing agregat zapoljavanja i poticanja poduzetnitva i to onog sigurnijeg

Budui se bavite konzultatntskim uslugama za pri-maoce franiza te projektiranjem franiza za davaoce mo`ete li nam otkriti neke od svojih klijenataLista naih klijenata je dosta velika no spomenuti u samo neke Coin Oviesse Extyn ChocolateGraphics Quadlight Ecowash Hiar style magazin Energy clinic - Phenomena Eden Berghoff boutique Body Creator Varteks Dama toneri Caribu Ticketcom Sr Patata i Particolari

Neke od tih franiza smo projektirali dok neke zastu-pamo ili smo bili anga`irani kao konzultanti Udruga je primljena u ~lanstvo Europske franizne federacije tako da smo sada uli u plan irenja mnogih svjetski poznatih franiza Centar za franize Pro maturo doo je poslovni partner s nekim internacionalnim mre`ama konzultanata za franize i sve su to kanali kojima se strane franize obraaju za pomo

[to mislite zato se Hrvati i hrvatske tvrtke teko odlu~uju na koritenje konzultantskih usluga za franize iako je to u svijetu jedan od prvih koraka i glavni ~imbenik uspjehaJa bih rekla da je cijeli konzultantski sektor u Hrva-tskoj jo u povojima Male tvrtke misle da su premale za anga`man nekog od konzultanata to je potpu-no krivo i misle da si to ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo na tome gdje treba najmanje tedjeti Kod projektiranja franize tvrtke misle da sve znaju i

da im nitko nije potreban Imaju uglavnom iskrivlje-nu percepciju da je za stvaranje franize bitan samo ugovor to nije to~no Oni sami niti ne mogu napra-viti ugovor a niti to mo`e napraviti bilo koji odvjet-nik Dobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici pro-tokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr Bez svih kvalitetnih faktora u jednad`bi franiza nije uspjena i najvjerojatnije nee `ivjeti dulje od go-dinu dana to je prijevara za kupca franize Poznati brand nije jedini uvjet uspjeha

Budui je poznato da je za dobro funkcioniranje franiznog sustava potrebna njegova dobra projekcija recite nam koje su najvee opasnosti kod loe projek-tirane franizeLoe projektirana franiza u najveem broju slu~ajeva zna~i da nije uope projektirana ve sklepana na br-zinu kako bi se proirilo poslovanje ali to je privre-meno jer se nakon par prodanih franiza koje nemaju temelje cijeli projekt baca u vodu Tada nai poduzet-nici odmahuju rukom i govore Franiza je glupost ovdje nema pravne dr`ave pa ne funkcionira i sli~no a prava istina je da se nisu pripremili da nemaju do-voljno znanja da bi sami projektirali franizu i da su bili zainteresirani samo za ad hok irenje i ne znajui koje mogunosti imaju i kako franiza mora izgledati da bi stvarno bila uspjeni projekt i za davatelja i za primtelja

Koji je sektor djelatnosti najvie a koji najmanje zastu-pljen u franizama u HrvatskojNajvie je zastupljeno modnih maraka i autoin-dustrije dok jo uvijek zaostajemo za ugostitelj-stvom turizmom i uslugama To su sektori s velikim mogunostima Sad imamo veliki bum wellness sek-tora i ako nai poduzetnici prepoznaju svoje poten-cijale i naprave kvalitetne franize od svojih wellness centara sigurno nee pogrijeiti To je recimo jedan od najpotencijalnijih sektora za irenje u regiju Jedan od svijetlih primjera je Body Creator centar za zdravo mravljenje i preoblikovanje `enske figure koji se s uspjehom iri po Hrvatskoj a od nedavno i u regiju

Kako zamiljate hrvatsko franizno poslovanje u budunostiKad smo 2002 osnovali Udrugu i kad je centar za franize Pro maturo doo krenuo s organizacijom Me|unorodnog franiznog sajma i savjetovanja FIP ispred sebe smo imali tr`ite koje je bilo bdquotabula rasaldquo Vrlo se malo znalo o franizama a u tisku nije bilo skoro nita o toj temi Od tada do danas franizing je u tisku zastupljen s preko 1 500 000 kuna godinje me-dia coveragem to je vrlo velika cifra i stalno raste To

Razgovarala Maja Klier

je veliki uspjeh nae udruge i centara za franize u Za-grebu i Osijeku Mi dosta predajemo po poduzetni~kim centrima na Vernu Zagreba~koj koli ekonomije i ma-nagementa i drugdje to je sve ulaganje u budunost Sada su i mladi osvijeteni za mogunosti franiznog poslovanja No jo uvijek moramo puno raditi na edukaciji poduzetnika i starijih managera koji jo nisu shvatili da je znanje najja~i adut za konkurent-nost a zatim idu i franize kao najbr`i na~in irenja poslovanja i izvoza

U tom smislu pozivam sve zainteresirane da nam se pridru`e 29 i 30 studenoga na 4 franiznom foruku te Izlo`bi franizne ponude Tamo ete moi saznati sve o franiznama franiznom poslovanju te ponudi franiznih koncepata i to iz iskustva uspjenih podu-zetnika i renomiranih stru~njaka

Male tvrtke misle da su premale za anga`man

nekog od konzulta-nata to je potpuno krivo i misle da si to

ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo

na tome gdje treba najmanje tedjeti

Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek

Centar za poduzetnitvo djeluje u Osijeku ve deset godina s glavnim ciljem ndash pru`anje informacija savjeta i nedostajuih znanja poduzetnicima i onima koji se to tek odlu~uju postati

Od 200 godine u sklopu Centra za poduzetnitvo djeluje Centar za franizu ~iji je cilj edukacija poduzetnika o prednostima i mogunostima koje nudi franizno poslovanje Odluka o pokretanju Centra za franizu u sklopu Centra za poduzetnitvo Osijek ~inila se nu`nom za hvatanje koraka s gospodarski razvije-nim zemljama svijeta U SAD-u statistike govore o ~ak prihoda u maloprodaji koji se odvija kroz franizne mre`e u franizama je zaposleno ~ak 1 milijuna ljudi Stopa pre`ivljavanja ameri~kih poduzea nakon 10 godina poslovanja koja posao zapo~nu samostalno iznosi 1 dok nakon 10 godina pre`ivi ~ak 0 poduzea koja su u posao ula kao dio neke vee franizne mre`e

Za potrebe organizacije seminara o franiznom poslovanju Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek i sam je kupio franizu od Centra za franize iz El Pasa koji djeluje pri Sveu~ilitu u Texasu Ovaj ameri~ki Centar ve godinama radi iznimno uspjene seminare o franiznom poslovanju pod nazivom bdquoBig Pictureldquo Osje~ki Centar kupio je pravo za izvo|enje ovog seminara u Osijeku pod nazivom bdquoFraniza od A do ldquo a osim osje~kog u Europi pravo na izvo|enje tog seminara ima jo samo Centar za franize u Finskoj

Seminar se organizira dvaput godinje (lipanjstudeni) u Osijeku i jedini je se-minar takve vrste u Hrvatskoj pa se ~esto na njemu mogu vidjeti polaznici iz Bo-sne i Hercegovine te Srbije Seminar kombinira teoriju i praksu ndash u sklopu svake tematske cjeline sudjeluje gost ~ije je poslovno iskustvo vezano uz franizu U sklopu seminara prezentirane su i brojne franizne ponude a polaznike se tako|er upuuje na izvore franiznih ponuda te na va`ne to~ke u analiziranju kvalitete franiznih ponuda

Pored seminara Centar za franizu pru`a usluge savjetovanja poduzetnika koji se odlu~uju kupiti franizu ali i hrvatskih poduzea koja se smatraju sposobnim postati davatelji franize Vie informacija o franiznom poslovanju aktivnostima Centra za franizu i to je najzanimljivije kvalitetnim franiznim ponudama ak-tualnim na podru~ju Hrvatske mo`ete doznati na wwwfransizahr

Dobar franizni ugovor zna napraviti kon-zultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam

wwwmirakulhr

Poseban prilog

wwwmirakulhr

MarketingMarketing

Pristup informacijama postaje vrlo jeftin Vremenske i prostorne barijere i~ezle su Svjetske mre`e danas su normalna pojava samo ako to znamo i `elimo prihvatiti U ovoj eri masovnih medija dobro poz-navanje mogunosti to ih pru`a neki medij smatra se ~esto bitnim klju~em uspjeha u mnogim poslovi-ma Oglaavanje je najja~i marketinki alat u borbi za percepciju potroa~a te za prijenos poruke do ciljane tr`ine skupine Oglaavanje je u tome uspjeno ako ima dobar sadr`aj poruke i izbor medija kojim se po-ruka prenosi

TVU tranzicijskim zemljama televizija je jo uvijek gla-vni medij oglaavanja Oglaavati na televiziji je naju~inkovitije jer je jedini medij koji kombinira doseg brzinu i emocije mo`e dosegnuti svaku cilj-nu skupinu kao i najvei postotak ukupne popula-cije omoguuje najbr`u distribuciju oglasa i najbr`i kontakt s potroa~em gdje poma`e razvoju svijesti i prisjeanja robne marke ~ime joj produljuje `ivotni vijek Ima visoku gledanost s mogunou demonstra-cije te stimulira kupnju i poveava prodaju stvarajui imid` robne marke Iako je jednosmjeran medij poti~e ljudska osjetila i osjeaje Hrvatska je svrstana me|u

zemlje s najveom konzumacijom televizije

RadioOn postojano zadr`ava polo`aj ldquomedija iz sjenerdquo Premda je ograni~en na slunu dimenziju to je po-velik nedostatak njegova velika prednost jest da je ne-zaobilazan i osoban svi ga do`ivljavaju kao prijateljski medij A prijateljima se vjeruje Radio mo`ete sluati u gradu na selu u prigradskim naseljima i ruralnim krajevima Mo`e se sluati vani ili u zatvorenom i to 24 sata dnevno Radio je dostupan vaim potroa~ima u svako vrijeme na svakom mjestu S radijem kao me-dijem mo`ete dostii svog potencijalnog kupca upra-vo u trenutku aktivnosti koje su povezane s vaim proizvodom Radio mo`e djelovati odmah i u cijelo-sti je prilagodljiv medij izvor je prvih informacija a u~inkovit je uz mala financijska sredstva

NovineOglaavanje u novinama uglavnom e biti vrlo ko-risno za poslovanje veine djelatnosti Ipak taj na~in oglaavanja za veinu je manjih poduzetnika skup Va`no je znati kako se u tiskanim medijima pogoto-vo dnevnim nikako ne smije oglaavati ldquoad hocrdquojer su namijenjene brzoj konzumaciji ldquo`iverdquo manje od 24 sata pa e upravo toliko vrijediti jedanput objavljen oglas No s druge strane bit e vrlo efikasno ukoliko je u~estalo u ujedna~enom ritmu trajanja barem tri mjeseca Imaju kratak `ivotni vijek i prosje~no im je vrijeme ~itanja oglasa manje od 30 sekunda Ovakvo oglaavanje ~esto vas stavlja u jednak kontekst s konkurencijom pa kreativna snaga oglasa treba biti takva da se oglas nepogrjeivo izdvoji od konkurencije Tako|er treba paziti da oglaavanjem vlastite ponude ne poma`ete tu|i marketing

^asopisi^asopisi su neto intimniji oblik oglasnog prostora pa se tu oglaiva~ mo`e malo opustiti Za o~ekivati je kako ~itatelj odre|eni ~asopis nabavlja zato to ga zanima pa prema njegovom sadr`aju nije teko odrediti kakvi su mu ~itatelji kao potroa~i i kakve su im sklonosti Svaki e ~itatelj svoj omiljeni ~asopis potanko i~itati pa se u oblikovanju oglasa mo`e ~ak i mora ii puno detaljnije ^asopisi mogu dosegnuti iroku publiku no ipak se usmjeravaju na specifi~ne i u`e tr`ine segmen-te Za razliku od novina ima dulji `ivotni vijek bolju

kvalitetu papira uklju~enost ~itatelja i bolji ugled vei su dok je s druge strane nedostatak segmentiranost vii trokovi te vremenska neprilago|enost

Vanjsko oglaavanjeMo`e se gledati kao nusproizvod ne~ega drugog ugla-vnom putovanja i kupnje Omoguava tvrtkama da u najuo~ljivijem i najirem obliku promoviraju svoj brand (marku) proizvod ili slogan te da se za njega ~uje na najiri a za klijenta gotovo najpovoljniji na~in Jedno je od najefikasnijih sredstava Smatra se najno-vijim masovnim medijem jer prenosi poruku svakod-nevno ne mo`ete ga ugasiti odlo`iti otvoriti Jedini medij na kojem propagandna poruka traje neprekidno - 24 sata

PlakatiPlakat mora brzo i jednostavno komunicirati sadr`aj i ideju Dostupan je svakom prolazniku na nenametljiv na~in Ima kratak period oglaavanja a koristi se za promocije koncerte izlo`be izbore filmske premijere U kompoziciji plakata slova igraju ravnopravnu ulogu zajedno sa slikom ali obi~no se ne uzimaju jednaki omjeri slike i teksta (50-50) ve je omjer obi~no 70-30 kako bi se uspostavila dominanta Slova moraju biti dovoljno velika i ~itka da bi ih konzumenti mogli registrirati brzo u prolazu etnjom vo`njom automo-bila tramvajem i sl Kod plakata je va`an sadr`aj po-ruke koji mora biti jasan ve nakon 3 sekunde tekst ne smije biti predug jer se osoba pogledom na plakat zadr`ava samo 110 sekunde

Internet Internet marketing je u svega nekoliko godina stekao golemu popularnost me|u oglaiva~ima Vrijednost internetskog oglaavanja e u razdoblju od 2007 do 2009 godine rasti esterostruko br`e od vrijednosti oglaavanja u tradicionalnim medijima Vaa Internet stranica postaje ne samo sredstvo komunikacije i pro-mocije nego sredstvo poslovanja i najbolji djelatnik u tvrtki zato to mo`e prodati proizvod Vaa Internet stranica mora generirati posjete kako bi bila funkcio-

nalna i korisna a to mo`ete postii samo kvalitetnim Internet oglaavanjem Velike prednosti su brzina dostupnost 247 te nove mogunosti Na Internetu se mo`e promovirati gotovo sve a kako je Internet mjesto skupljanja informacija i uspjenost reklama sve je vea Ciljana skupina korisnika vrlo je razli~ita postoji mogunost pristupa razli~itim dobnim skupi-nama Marketinku kampanju na Internetu mogue je osmisliti i realizirati u vrlo kratkom roku velika je fleksibilnost pokriva razli~ita podru~ja oglaavanja daje feedback te kupac mo`e detaljno vidjeti i izabrati proizvode dok je u drugim medijima ograni~en pro-storom i vremenom Nedostatci su zaguenost slab doseg ograni~ena kvaliteta relativno mala penetra-cija neekskluzivnost oglasa te neuhvatljivo plasiranje la`nih informacija i bdquovirusno oboljenjeldquo

Novi medijiKlasi~ni kanali oglaavanja postali su dio nae svako-dnevice te nisu vie sami po sebi dovoljno probita~ni To je ujedno i razlog potrebe za novim medijima Nije uloga novih medija u tome da preuzmu prvenstvo klasi~nim kanalima oglaavanja nego da iskoriste svoj potencijal Oni predstavljaju iznena|enje neto novo i druga~ije Tako su novi mediji podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate Primjeri novih medija su avionsko oglaavanje oglaavanje putem balona mobile billboard oglaavanje u tramvajima autobusima obrazovnim i zdravstvenim ustanovama frizerskim salonima toiletima na pipcima za to~enje goriva moving board sms oglaavanje

Izbor medija oglaavanja

Pie Helena ^arapi

Proizvod koji se ne pro-daje bez oglaavanja

uz oglaavanje ne mo`e biti profitabilan

Ve dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadr`aj ve su postali dio naeg vlastitog okru`enja Oni su prijatelji neprijatelji obo`avani omra`eni Od njih o~ekujemo jako puno

Novi mediji su podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate

Stuktura medijskog kola~a

TV 0

Novine 20

^asopisi 1

Outdoor

Radio

Internet 1

0

Informatika

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska Har-dverska je virtualizacija pouzdaniji i skuplji oblik vir-tualizacije ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj specijalizirani hardver i softver omoguavaju da se je-dan fizi~ki server podijeli na nekoliko neovisnih serve-ra koji se nalaze u jednom kuitu Hardverska virtua-lizacija osigurava elektri~nu izolaciju u slu~aju kvara jednog ili vie servera te time veu pouzdanost sustava nego u slu~aju softverske virtualizacije Ovdje emo se fokusirati na koritenje vrste hardvera koji ve posje-dujete i kojim se svakodnevno slu`ite pa hardversku virtualizaciju neemo detaljnije objanjavati

Softverska virtualizacija koristi standardan hardver i operativne sustave koje ve posjedujete Na fizi~kom je serveru potrebno osigurati dovoljno memorije diskovnog prostora i procesorske snage Na obi~nom ra~unalu ili serveru instaliramo domainski (host) operativni sustav i zatim instaliramo softver za vir-tualizaciju Od besplatnih softvera najpoznatiji su Mi-crosoft Virtual PC Microsoft Virtual Server VMWare Server i Xen Od softvera koji se plaaju najpoznatiji su VMWare ESX Server i Swsoft Virtuosso Softver

koji se plaa ima vee mogunosti i vie funkcional-nosti pa ako virtualizaciju planirate ozbiljno koristi-ti provjerite daje li besplatni softver sve to vam je potrebno

Kako stvar radi Virtualne servere pravimo koritenjem softvera za virtualizaciju Operativni su-stav virtualnog servera (guest) mo`e biti razli~it od domainskog (host) operativnog sustava Pri kreiranju virtualnog servera definiramo veli~inu virtualnog hard diska koji je zapravo samo datoteka na tvrdom disku fizi~kog servera koli~inu memorije s fizi~kog servera koju e virtualni server koristiti maksimalni posto-tak procesorskog vremena koje mo`e koristiti i ostale postavke Zatim instaliramo gostujui (guest) opera-tivni sustav koji e virtualni server pokretati S obzi-rom na to da virtualni serveri dijele sustavne sabirnice memoriju mre`nu karticu i ostatak hardvera fizi~kog servera performanse aplikacija na virtualnom serve-ru uvijek su slabije od performansa istih tih aplikacija na fizi~kom serveru no u velikom je broju slu~ajeva ta razlika neprimjetna krajnjem korisniku Virtualni serveri mogu obavljati bilo koji funkciju ali se zbog spomenutog pada performansi njihovo koritenje ne preporu~uje kod aplikacija koje intenzivno koriste re-surse ili se od njih o~ekuje brz odziv (npr velike baze podataka) Virtualizacija se tako|er ne preporu~uje kod aplikacija koje brinu o sigurnosti mre`e (vatrozidi) Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplat-nog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave Za svaki virtualni server koji koristi Microsoftov operativni sustav potrebna je licenca Ako koritenjem virtualizacije zamijenite fizi~ki server imate pravo koristiti licencu s tog ser-vera Ako je domainski operativni sustav Windows 2003 Enterprise Server po licencnim pravima mo`ete instalirati jo ~etiri virtualna Windows 2003 Enterpri-se Servera pod uvjetom da su na tom istom fizi~kom serveru Licencna prava i podrku za druge operativne sustave provjerite na stranicama proizvo|a~a Mana softverske virtualizacije je da prilikom kvara softvera ili hardvera fizi~kog servera svi virtualni serveri po-staju nedostupni no uz pouzdanost dananjih servera i dobrog ugovornog servisnog partnera ovo ne pred-stavlja problem

Virtualizacija u poslovnom okru`enjuVirtualizacija je u trendu i na tekstove o njoj mo`ete naii u svim informati~kim novinama U tekstovima se pojanjava kako virtualizacija radi i to vam je za nju potrebno ali jeste li iz tih tekstova shvatili kako ju mo`ete upotrijebiti u svom sustavu Prikazat emo vam nekoliko slu~ajeva kada je virtualizacija vrlo korisna

Piše Ivan Turk

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska

Hardverska je virtuali-zacija pouzdaniji i sku-plji oblik virtualizacije

ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj

specijalizirani hardver i softver omoguavaju da

se jedan fizi~ki server podijeli na nekoliko

neovisnih servera koji se nalaze u jednom

kuitu

Kada koristiti virtualizaciju Prvi i najo~itiji primjer je testiranje Testiranje nove verzije poslovne aplikacije ili nove sigurnosne zakrpe na serveru koji svakodnevno koristite nije mudra odluka jer stvari se mogu zakom-plicirati Koritenjem virtualizacije mo`ete napravi-ti identi~nu kopiju svog sustava na jednom jedinom fizi~kom serveru i vidjeti kakav e utjecaj odre|ene izmjene imati na va sustav Drugi se oblik testiranja odnosi na testiranje funkcionalnosti novih aplikacija koje planirate uvesti u svoj sustav Ovdje vas virtuali-zacija spaava od nabavljanja dodatnog hardvera

Drugi je primjer migracija starih aplikacija i serve-ra Ako imate server s aplikacijom koja radi samo na Windowsima NT i ne mo`ete ju prebaciti na novi operativni sustav niti Windows NT mo`ete instalirati na novi server zbog nedostatka drivera virtualizacija je rjeenje Na novi server koji ima dovoljno resursa instalirate operativni sustav za koji postoje driveri i zatim virtualizirate stari server Va`no je napomenuti da virtualni serveri koriste generi~ki standardizirani hardver stoga nema problema s driverima za starije operativne sustave Obzirom na malu hardversku sna-gu starog servera kao posljedica virtualizacije mo`e se dogoditi da stara aplikacija radi nekoliko puta br`e

Trei je primjer konsolidacija Svaki sustav raste s vremenom i poveava se broj ure|aja u njemu Kao posljedica toga doga|a se da resurse koje smo predvi-djeli za pet godina prerastemo za tri godine Pojedini su serveri zagueni koli~inom podataka dok su tvrdi diskovi na ostalim serverima prakti~no prazni ili nam je iskoritenost procesora na jednom serveru cijelo vrijeme preko 70 a u vrijeme mjese~nog obra~una nema dovoljno snage dok drugi server cijelo vrijeme veselo dr`i procesor na 2 Virtualnim serverima re-surse mo`ete dodavati prema potrebi koristei softver za virtualizaciju a briga o svim resursima i problemi oko kompatibilnosti hardvera svode se na odr`avanje i proirivanje fizi~kog servera Primjerice ako se neki server intenzivno koristi samo krajem mjeseca za mjese~ni obra~un dok se ostatak vremena slabo kori-sti mogue mu je u potrebnom periodu dodati resur-se Kada potreba nestane resursi se opet razdijele tamo gdje su potrebni

^etvrti su primjer sustavi visoke dostupnosti (cluste-ri) Sustavi visoke dostupnosti temelje se na tome da se vie servera ponaaju kao jedan (jako pojednostavljeno objanjenje) pa u slu~aju kvara jednog servera nema posljedica za funkcionalnost sustava jer ostali serveri preuzimaju funkciju neispravnog Ovdje je odmah ja-sno da morate imati dva ili vie servera to predstavlja dodatni troak pri kupovini hardvera Ako koristite virtualizaciju jedan server mo`e biti fizi~ki a drugi virtualan Virtualni server mora biti instaliran na za-sebnom fizi~kom serveru da bi se nastavio nesmetan

rad I za ovaj je scenarij potreban dodatni server ali taj server mo`e se koristiti i za druge potrebe Zbog ni`ih performansi virtualnog servera u odnosu na fizi~ki ovdje e zasigurno doi do smanjenja brzine rada su-stava no to je puno bolja opcija od totalnog zastoja

Virtualizacija mo`e pomoi boljoj organizaciji vae infrastrukture veoj pouzdanosti i dostupnosti te do-vesti do zna~ajnih uteda pa ako do sada niste sad je pravo vrijeme da ju po~nete koristiti

wwwmirakulhr 1

Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplatnog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave

Informatika

wwwmirakulhr

Intelligence Obavjetajne slu`be prislukivanje UDBA James Bond ndash prve su asocijacije na spomen ove rije~i No to je zapravo Competitive Intelligence (CI) Jo jedna od pomodnih aktivnosti popularnog zvu~nog naziva koje valja prodati upravama ili stvar-na potreba

Krenimo od same rije~i intelligence ndash inteligen-cija Pojednostavljeno inteligencija je snala`ljivost pojedinca u novim situacijama ili okru`enjima od-nosno sposobnost razumijevanja i zatim efikasnog prilago|avanja

Za dr`avu to zna~i to se bolje uklopiti u me|unarodna kretanja i nacionalne interese promicati te tititi i unutar zemlje i na me|unarodnom planu Upravo to izvjetajna (obavjetajna) zajednica i ~ini kontinuirano izvjeuje nacionalno vodstvo o aktualnim zbivanjima a povrh toga analizama dolazi do scenarija moguih doga|aja na temelju kojih predla`e konkretne mjere djelovanja Na taj na~in savjetovano i pripremljeno vo-dstvo dr`ave lake i br`e mo`e donijeti kriti~ne odluke

i preventivno djelovati

Na korporativnom nivou intelligence zna~i kako e se tvrtka prilagoditi i postaviti u tr`inoj utakmici koja je u dananjim globalisti~kim trendovima sve nemilosrd-nija i neizvjesnija Proces je opet isti Analize mogui scenariji izvjeivanje managementa predlaganje rjeenja

Razlika izme|u dr`avnog i korporativnog intelligence-a jest u prikupljanju informacija Sve dr`avne slu`be svijeta sla`u se da je ~ak oko 90 informacija javno dostupno Zbog onih desetak posto ponekad se rade prikrivene operacije koje ako se otkriju izlaze na naslovnim stranicama novina te postaju predmetom knjiga i filmova CI bavi se isklju~ivo javnim dije-lom informacija stoga sve se radi legalno po strogim eti~kim na~elima

Dakle CI je sustavan eti~an proces motrenja poslo-vne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

^emu sve toKrajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurent-nosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opasnosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti Smisao je biti ak-tivnim sudionikom u utakmici nametati svoj ritam i standarde a ne ldquoplesati kako drugi svirajurdquo Dananji tempo razvoja tehnologije i globalnog tr`ita uzrok su sve br`oj promjeni poslovne okoline Sve nas vie pre-plavljuju dostupne informacije i dezinformacije a do pojave CI niti jedan odjel u organizaciji sustavno se ne bavi ovim problemom Donositelji odluka ne vole biti iznena|eni Malo tko voli negativna iznena|enja ali u poslovnom svijetu nije rijedak slu~aj i da se na pozi-tivna iznena|enja ne gleda blagonaklono iz jednosta-vnog razloga to se ni za takav razvoj doga|aja nema spreman plan Manageri (vlasnici) ne mogu se vie oslanjati samo na instinkt ili intuiciju pri donoenju stratekih odluka a nemaju vremena baviti se mo-

rem informacija ~esto upitne kvalitete Oni trebaju konkretne pravovremene i provedive savjete

Kratka povijestSustavno praenje konkurencije i openito poslovnog okru`enja po~inje prije dvadesetak godina u SAD-u U po~etku su samo velike korporacije organizirale unutarnje CI odjele me|utim dokazavi svoju vrije-dnost CI se uvodi u sve manje i manje tvrtke Danas vie od 60 svih registriranih tvrtaka u SAD-u i ~ak 90 od 500 najuspjenijih - Fortune 500 ima CI u nekom obliku ukomponiran u svoje strukture SCIP (Society of Competitive Intelligence Professionals) ugledna svjetska organizacija koja okuplja CI profesio-nalce danas broji gotovo 7000 ~lanova irom svijeta a u osnivanju je i hrvatska podru`nica CI sve vie ula-zi i u akademske krugove - na nekim je sveu~ilitima mogue diplomirati i magistrirati na ovu temu

Vlade nekih zemalja primjerice Francuske [vedske SAD-a Japana i Kanade poti~u i ula`u znatna sredstva u razvoj CI jer za razvoj cijelog gospodarstva potreb-no je kvalitetno funkcioniranje velikog broja tvrtaka koje se bez intelligence-a teko mogu nadmetati na tr`itu isprepletenim brojnim globalnim i regional-nim igra~ima (neki od njih imaju podrku dr`avnih izvjetajnih agencija) Openito je pravilo to je konkurencija ja~a i okru`enje nesigurnije CI ima vie smisla CI je ~est slu~aj u izvozno orijentiranim kom-panijama Ovdje se mo`e povui paralela s dr`avama gdje sna`ne utjecajne i izvozu orijentirane dr`ave imaju dobro organizirane intelligence agencije

I u Hrvatskoj se o ovoj temi u posljednje vrijeme do-sta govori Organiziraju se konferencije te~ajevi a CI pomalo ulazi i u tvrtke Objavljeno je i par knjiga na temu CI na hrvatskom jeziku

Pomalo zbunjuju dva naziva s kojima se ~esto susreemo Competitive Intelligence (CI) i Business Intelligence (BI) Nepisano je pravilo da se uz naziv CI ve`e struka o kojoj ovdje govorimo dok se za BI ve`u IT rjeenja Posljednjih godina dosta se rabe i govo-ri o software-ima renomiranih proizvo|a~a ali i onih manje poznatih koji naprosto preplavljuju tr`ite To su naime vrijedni alati koji poma`u pri analiziranju internog poslovanja i u budunosti e im se zna~aj vjerojatno poveavati me|utim oni ne odgovaraju na pitanja o kojima emo ovdje govoriti a koja su klju~na u CI-u

Kako CI funkcioniraKako bi donositelji odluka mogli proaktivno voditi tvrtku i biti korak ispred ostalih zadaa je CI-a dobro upoznati sudionike utakmice ali s ciljem predvi|anja buduih poteza

Competitive IntelligenceCI je sustavan eti~an proces motrenja poslovne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

Pie Sinia Kouti

Vje~na pitanja koja tra`e odgovorebull Prati se rad konkurencije - koja im je strategija to

planiraju (Misle li se iriti ndash lokalno regionalno Planiraju li spajanja akvizicije Hoe li lansirati novi proizvod Hoe li korigirati cijene promijeniti marketinke akcijehellip) struktura trokova (pojedinih procesa benchmarking zato su jeftiniji konkurent-niji)

bull Prate se potroa~i ndash kakve su im karakteristike Cilj je doi do odgovora hoe li promijeniti navike po-trebe

bull Dobavlja~i - to se vie o njima zna bolje su pregovara~ke pozicije iznena|enja su manja Hoe li promijeniti cijene Hoe li bankrotirati

bull Hoe li se pojaviti neki novi konkurent na tr`itu S kojom e strategijom nastupiti Kako e to utjecati na nae poslovanje

bull Mo`e li se pojaviti neki supstitut koji e nam uzima-ti dio kola~a

bull Prati se cijelo gospodarstvo - trendovi politika utje-caj globalizacije promjene tehnologija promjene zakonahellip

bull Prati se interni rad tvrtke - cilj je postii to bolji i br`i protok informacija bez skupog udvajanja u prikupljanju analizama i distribuciji uvodi se poslo-vna tajna (hijerarhijska zatita podataka) radi se na-

ldquoNajbolje uz pozna-vanje vlastitog posla

je poznavanje posla konkurencijerdquo

John D Rockfeller

Poslovna znanja Poslovna znanja

Krajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurentnosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opa-snosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti

2

counter-intelligence-u ndash zatita naih podataka ana-liza ideja (izvana ndash od ilegalne pijuna`e te legalnog CI-a drugih tvrtaka iznutra ndash svjesno ili nesvjesno odavanje osjetljivih informacija)

Mnogi e rei ndash pa nai ljudi (odjeli) ve prate konku-renciju To je donekle istina Odjel marketinga prati marketinke poteze konkurencije prodaja zna udjele pojedinih tvrtaka na tr`itu redovito se prate cijene proizvoda i usluga suparnika Svaki odjel prati konku-renciju u svojoj domeni Me|utim nitko sustavno i studijski ne obra|uje konkurenciju te nema cjelovitu sliku o pojedinom konkurentu Tek na temelju cjelovi-te slike mogu se izraditi profili a to je jedan od na~ina kako razmiljati kao konkurencija i tako predvidjeti njihove budue poteze CI mora biti glavni ekspert po pitanju konkurencije a slo`it emo se svi ndash da konku-rencije nema poslovanje bi izgledalo puno druga~ije

Puno je dakle pitanja na koja ponekad i cijeli dobro institucionalizirani CI odjeli ne uspiju na vrijeme od-govoriti Kako onda o~ekivati da e mala poduzea izdvojiti ograni~ene resurse za ova ~esto maglovita pitanja koja naizgled nemaju veze s osnovnim poslo-vanjem Prvi je korak osvijestiti va`nost gore navede-nih pitanja ^esti su uzroci propasti poduzea eksterni faktori pa prema tome ne vodimo li ra~una o ovim

pitanjima naeg osnovnog poslovanja nee ni biti Ne moramo dakle imati formalno definirane CI odjele Me|utim moramo kontinuirano razmiljati i diskuti-rati o ovim pitanjima kako bi uope postojali

Primjena Competitive Intelligence-aU roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent ndash primjer je nivoa obavijesti kakav se zna zatei u poduzeima Cilj Competitive Intelligen-ce-a je da ponudi vie u roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent i ako ne unaprijedimo proizvodnu tehnologiju i distribuciju izgubit emo 20 tr`ita

Ili uo~ili smo rupu (blind spot) u strategiji konku-rencije ukoliko ih tu napadnemo osvojit emo 10 tr`ita

Ili na temelju analiza industrije te gospodarskih sociolokih i politi~kih analiza procjenjujemo da e proizvod (usluga) X ukoliko ga lansiramo na tr`ite Y zauzeti izme|u 10 i 15 tog tr`ita te ostvariti profit nakon yz vremena

Takva usluga viestruko je vrijednija od ulaganja u rad ovakva odjela

Poslovna znanja

CI mora biti glavni ek-spert po pitanju konku-rencije a slo`it emo se

svi ndash da konkurencije nema poslovanje bi iz-gledalo puno druga~ije

U praksi su poznate dvije vrste arbitra`e ad hoc (arbitra`a pri kojoj stranke same utvr|uju pravila postupanja imenovanje i broj arbitara osiguravaju tehni~ko-administrativnu podrku i sli~no ovaj tip arbitra`e vrlo je rijedak ) i institucionalna arbitra`a (arbitra`ni se postupak provodi po pravilima odre|ene institucije npr Stalno izabrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori)

Prednosti arbitra`eOsnovne prednosti arbitra`nog postupka su kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se sporazume oko pravila postupka samostalno imeno-vanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost po-stupka koji unato~ sporu omoguuje ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

U pravilu nadle`nost arbitra`e se ugovara dakle ona nije zadana zakonom ili bilo kojim drugim propisom Ugovor o arbitra`i sklapa se prije nastanka spora pri ~emu e uobi~ajeno biti arbitra`na klauzula temeljnom poslovnom Ugovoru ili nakon nastanka spora (tzv kompromis) Poduzetnicima koji se odlu~e za ovaj na~in rjeavanja spora preporu~a se ugovaranje arbitra`ne klauzule ~ime se mo`e izbjei smisleno odugovla~enje spora pred bdquodr`avnimldquo sudom od strane nelojalnog poslovnog partnera ^lankom 3 Zakona o arbitra`i (NN 8801) propisano je da se arbitra`a mo`e ugovori-ti za rjeavanje svih sporova o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati Tako se arbitra`a mo`e ugovoriti za ugovorne odnose izvanugovorne odnose sporove o vlasnitvu sporove iz ugovora o radu i sl Stranka arbitra`nog postupka mo`e biti i dr`ava kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave Isto tako Zakon o arbitra`i predvi|a i mogunost ugovaranja inozemne arbitra`e u sporovima s me|unarodnim ele-mentom osim ako je posebnim zakonom propisano da je za takve sporove isklju~ivo nadle`an sud u RH (npr sporovi o nekretninama koji se nalaze u RH) U ino-zemnim arbitra`ama posebno su popularne arbitra`ne institucije u [vicarskoj uz primjenu vicarskog prava koje je vrlo sli~no hrvatskom

Arbitra`ni postupakArbitra`ni postupak zapo~inje kao i svaki drugi sudski postupak - podnoenjem tu`be arbitra`nom suditu

Stranke odlu~uju o tome hoe li arbitrirati arbitar pojedinac ili vijee trojice arbitara Ukoliko se stranke o tome ne sporazume u sporovima vrijednosti do 50000 eura sudit e pojedinac a preko 50000 eura vijee Za arbitre se mogu imenovati arbitri s liste in-stitucionalne arbitra`e ali i bilo koja druga neovisna i nepristrana osoba (ne nu`no pravnici) Pravo koje e se primjenjivati kako smo naveli ovisi o instituciji koje su stranke odabrale Tako se pri Stalnom izbornom suditu pri HGK primjenjuje Pravilnik o arbitra`i pri Stalnom izbornom suditu pri HGK (tzv zagreba~ka pravila) Isto tako po isklju~ivom sporazumu stranaka arbitra`a mo`e postupati ex aequo et bono ili po na~elu pravi~nosti

Arbitra`nim pravorijekom pravomono se presu|uje u odre|enom sporu Arbitra`a postupa samo u jednom stupnju za razliku od sudova koji u pravilu postupaju u dva pa ~ak i tri stupnja Po donoenju arbitra`nog pravorijeka mo`e se tra`iti ovrha pred nadle`nim sudom U pravilu tu`ba za ponitenje arbitra`nog pravorijeka koja se podnosi bdquodr`avnomldquo sudu (koja je uvjetno re~eno `alba na pravorijek) ne odga|a ovrhu pravorijeka Navedena tu`ba predstavlja jedino pravno sredstvo za ponitenje pravorijeka Ponitenje se tako mo`e tra`iti radi nenadle`nosti arbitra`e (nije sklo-pljen sporazum o arbitra`i) ako stranci nije pru`ena mogunost sudjelovanja pred arbitra`om ako je odlu~eno o pitanju koje nije sporazumom podvrgnuto arbitra`i i sl I iz navedenog je vidljivo da se radi ugla-vnom o postupovnim pitanjima tako da se tu`bom nee moi tra`iti meritorno preispitivanje ~injenica ili pravnih pitanja (iznimno ako je pravorijek suprotan pravnom i ustavnom poretku RH)

Iz svega navedenog vidljiv je niz prednosti arbitra`nog rjeenja sporova Istaknut emo jednu za sada prili~no vidljivu i bitnu manu arbitra`e a to su trokovi po-stupka U sporovima velike vrijednosti arbitra`a e u pravilu biti skuplja od postupka pred Sudom

Arbitraža kao na~in rjeavanja sporovaArbitra`a kao na~in rjeavanja sporova predvi|a postupak vrlo sli~an sudskom u kojem spor me|u strankama pravomono i kona~no rjeava arbitra`ni sud Zbog sporosti i pretrpanosti pravosudnih tijela ovaj na~in rjeavanja sporova postaje sve u~estaliji i u rjeavanju sporova me|u domaim poslovnim subjektima ( arbitra`a se naj~ee koristila u sporovima sa stranim partnerima)

Piu Antun Emert Bruno Juri

Osnovne su prednosti arbitra`nog postupka kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se spo-razume oko pravila postupka samostalno imenovanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost postupka koji unato~ sporu omoguuju ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

Poslovna znanja

wwwmirakulhr

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

U Osijeku otvoren ekskluzivan wellness club SenseNovi trendovi u svijetu Europi pa i u svakom veem hrvatskom gradu donose nam u Osijek wellness club Sense Ovaj je ekskluzivni prostor otvoren na 2 eta`i tako|er nedavno otvorenog Esseker centra a u svojim e vrhunski ure|enim prostorima ponuditi wellness sadr`aje kao odgovor na zahtjeve suvremenog doba

Ova nova oaza mira i oputanja mjesto je gdje priro-da znanost i iskustvo ~ine harmoni~nu kombinaciju uz koju ete zaboraviti svakodnevni stresni ritam U intimnoj i diskretnoj atmosferi stru~no e vam oso-blje Sense wellness cluba preporu~iti osobne tretmane i posebne proizvode prilago|ene svim vaim zahtje-vima U ponudi su aktivna vitaminska i sensitivna njega power lifting i ekskluzivni lifting te presti`na njega Osim toga tu je i posebno pripremljena njega za mlade kreirana za potrebe mlade i problemati~ne ko`e

Relaxing tretman za mukarce pripremljen je poseb-no za specifi~ne potrebe muke ko`e koja je izlo`ena svakodnevnom stresu Lifting Belex 0 i vakuum lica najnoviji su hit u borbi protiv bora i objeene ko`e lica Znanje medicine i kozmetologije povezano je u toj spe-cijalnoj njezi protiv starenja s inovativnim ure|ajem i originalnom tehnikom postupka

U ponudi Sense wellness cluba su i posebne masa`e sense of asia za tijelo i lice u kojima jedinstvena kombinacija toplog ulja i ljekovitog bilja ima ~arobni u~inak oputanja Zvukovi havajske glazbe i ritmi~ko gibanje terapeuta uz hula korake jedinstvena su kom-binacija u ~arobnoj havajskoj masa`i lomi lomi Ispro-bajte i luksuznu masa`u ~okoladom i aromaterapiju ili efikasne tretmane za uklanjanje celulita i razbijanje masnog tkiva ili poboljanje tonusa ko`e Na raspola-ganju su vam ultrazvu~na i vakuum terapija dermo-sonic presoterapija ndash limfna drena`a ru~ni programi za mravljenje anticelulit i tonus Sense wellness club za vas je pripremio i ekskluzivne rituale laquoSense ri-tualraquo laquoOsjetite seberaquo laquoRomanti~ni do`ivljaj u dvojeraquo i posebni manager paket a u ponudi su i pedikura solarij sauna i whirpooll Iskusite ljepotu oputanja priutite svome tijelu vrhunsku relaksaciju koju vam mo`e pru`iti stru~no osoblje Sense wellness tima Opustite se u`ivajte i osjetite sebe

Oglas

Sense wellnes club za vas je pripremio i eksk-luzivne rituale laquoSense

ritualraquo laquoOsjetite seberaquo laquoRomanti~ni do`ivljaj u dvojeraquo i posebni man-ager paket a u ponudi

su i pedikura solarij sauna i whirpooll

10 wwwmirakulhr

HBOR ndash 15 godina u slu`bi razvoja domaega gospodarstva HBOR trenutno provodi 21 kreditni program putem kojih nastoji obuhvatiti razli~ite ciljane skupine gospodarskih subjekata Pored programa kreditiranja infrastrukturnih projekta i velikih gospodarskih subjekata posebnu pa`nju posveuje razvoju malih i srednjih poduzea s dodatnim naglaskom na financiranje projekata poduzetnika po~etnika projekata ulaganja u turizam podru~ja posebne dr`avne skrbi zatitu okolia i energetsku u~inkovitost financiranje inovatorstva i pronalazaka

Razgovarao Kreimir Šimac

Intervju mjeseca

Mo`ete li nam predstaviti HBOR te neto vie rei o aktivnostima tijekom posljednjih 15 godinaHrvatska banka za obnovu i razvitak dr`avna je razvojno-izvozna banka osnovana 1992 godine te-meljem Zakona o Hrvatskoj kreditnoj banci za obnovu (HKBO) Banka je u isklju~ivom vlasnitvu Republike Hrvatske a osnovana je s ciljem financiranja ratom poruenog gospodarstva Unato~ po~etnom usmje-renju prema financiranju infrastrukturnih projekata kao osnovnom temelju za gospodarski razvoj HBOR se vrlo brzo aktivno uklju~io u financiranje malog i srednjeg poduzetnitva Sukladno tomu u prosincu 1995 godine banka je promijenila naziv u Hrvatska banka za obnovu i razvitak a koji je zadr`ala sve do danas Tijekom 15 godina poslovanja HBOR je ostva-rio ukupnu aktivnost veu od 57 milijarda HRK od ~ega je najvei dio 317 milijarda kreditna aktivnost

Kao to ste spomenuli temeljna aktivnost banke je kreditiranje domaih gospodarskih subjekata Kakve mogunosti pru`a HBORHBOR kao dr`avna razvojno-izvozna banka podupi-re razvoj hrvatskog gospodarstva u cjelini posebno skrbei o ravnomjernom razvitku Hrvatske Jedan od osnovnih ciljeva banke jest osiguranje kvalitetnih izvo-ra financiranja investicijskih projekata domaih gospo-darskih subjekata HBOR trenutno provodi 21 kreditni program putem kojih nastoji obuhvatiti razli~ite cilja-ne skupine gospodarskih subjekata Pored programa kreditiranja infrastrukturnih projekta i velikih gospo-darskih subjekata posebnu pa`nju posveuje razvitku malih i srednjih poduzea s dodatnim naglaskom na financiranje projekata poduzetnika po~etnika projeka-ta ulaganja u turizam podru~ja posebne dr`avne skrbi zatitu okolia i energetsku u~inkovitost financiranje inovatorstva i pronalazaka Tako|er provodimo i neko-liko programa usmjerenih na kreditiranje projekata poljoprivredne proizvodnje Korisnici programa kre-

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) ve 15 godina aktivno sudjeluje u gospodarskim aktivnostima Republike Hrvatske Dr`avna razvojno-izvozna banka osnovana s ciljem poticanja razvoja i ja~anja gospo-darskog sustava Republike Hrvatske nastoji putem kvalitetnijih izvora financiranja osigurati poveanje konkurentnosti domaih gospodarskih subjekata O konkretnim mogunostima za nae gospodarstvenike te prilikama koje mogu ostvariti u suradnji s HBOR-om razgovarali smo s Hrvojem Gali~iem voditeljem Podru~nog ureda HBOR-a za Slavoniju i Baranju u Osijeku

Intervju mjeseca

Tijekom petnaest godina poslovanja za potrebe malog i srednjeg poduzetnitva odobreno je po svim kreditnim programima oko 11 tisua kredita u ukupnom iznosu preko 13 milijarda kuna

transparentni Svaki poduzetnik vrlo lako mo`e ve pri prvom razgovoru utvrditi vlastite mogunosti Pored spomenutih osnovnih uvjeta financiranja bitno je naglasiti kako minimalni kreditni zahtjevi po pro-gramima HBOR-a mogu iznositi 8000000 HRK dok maksimalni iznosi ovise o investitoru kao i programu kreditiranja

Pored izravnog financiranja HBOR aktivno sura|uje i s poslovnim bankama Zato ste se odlu~ili na ovakav oblik poslovanja Je li rije~ o pribli`avanju krajnjim ko-risnicima ili tek pojednostavljenju poslaZna~ajan dio naih aktivnosti provodimo u suradnji s poslovnim bankama Moram naglasiti kako HBOR na-stoji biti partner poslovnim bankama a nikako konku-rent Naime najvei dio poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj potpisao je ugovore o suradnji s HBOR-om te su banke na taj na~in stekle mogunosti uklju~ivanja u pojedine programe kreditiranja Ovakav na~in rada naj~ee je prihvatljiv poduzetnicima poslovnim bankama ali tako|er i HBOR-u Realizacija kredita putem poslovnih banaka omoguuje poduzetnicima ostvarivanje uvjeta kreditiranja HBOR-a uz pogodnost realizacije kreditnog zahtjeva u suradnji s poslovnom bankom na lokalnom podru~ju Dakle poslovna banka ima mogunosti dogovora s poduzetnikom oko roko-va otplate i instrumenata osiguranja dok su kamatne stope i ukupni trokovi realizacije kreditnog zahtjeva definirani u skladu s HBOR-ovim programima te sto-ga ne postoji mogunost njihove izmjene Osim toga bitno je naglasiti kako poduzetnici poslovne banke mo-raju prepoznati kao poslovne partnere te iste nastojati uklju~ivati u cilju razvoja dugoro~ne suradnje

Aktivno kreditiranje poljoprivredne proizvodnje

Kako ste zadovoljni suradnjom s poduzetnicima na podru~ju Slavonije i BaranjePodru~ni ured HBOR-a za Slavoniju i Baranju otvoren je po~etkom 2005 godine te su od otvorenja postignu-ti zna~ajni pomaci u suradnji s lokalnim poduzetnici-ma Kao jedan od osnovnih problema nakon otvorenja Podru~nog ureda pojavilo se pitanje slabe informira-nosti gospodarskih subjekata posebice malih i srednjih poduzea s ulogom i aktivnostima HBOR-a Naime kao razvojno-izvozna banka HBOR je do kraja 2003 godine djelovao isklju~ivo iz sjedita banke u Zagrebu to se vrlo ~esto postavljalo kao problem u komunika-ciji s malim i srednjim poduzetnicima Predstavnici velikih poduzea naj~ee imaju mogunosti izravnog pristupa razli~itim dr`avnim institucijama te se osnov-ni problem pojavljuje upravo u komunikaciji s manjim gospodarskim subjektima Upravo je stoga HBOR zapo~eo s otvaranjem Podru~nih ureda u Splitu Puli Rijeci Gospiu i Osijeku Otvaranjem podru~nih ure-da ostvarena je bolja komunikacija s poduzetnicima

ditiranja HBOR-a mogu biti razli~iti gospodarski su-bjekti trgova~ka drutva obrtnici zadruge obiteljska poljoprivredna gospodarstva kao i svi ostali gospodar-ski subjekti Tijekom petnaest godina poslovanja za potrebe malog i srednjeg poduzetnitva odobreno je po svim kreditnim programima oko 11 tisua kredi-ta u ukupnom iznosu preko 13 milijarda kuna Va`no je napomenuti kako su kreditni programi HBOR u prvom redu usmjereni prema novim investicijama i ulaganju u osnovna sredstva poduzetnika s ciljem modernizacije proizvodnje poveanja konkurentno-sti i broja zaposlenih u domaem gospodarstvu Kroz nae kreditne programe mogue je financirati razli~ita ulaganja izgradnju poslovnih ugostiteljskih i proizvo-dnih objekata nabavku strojeva i opreme ulaganja u smjetajne kapacitete pa sve do kupnje poljoprivred-nog zemljita poljoprivredne mehanizacije osnovnog stada podizanja viegodinjih nasada i razli~itih drugih poduzetni~kih projekata Manji dio kreditnog zahtjeva (najvie 30 ) mo`e biti usmjeren u obrtna sredstva naj~ee potrebna u investicijskim projektima

Poduzetnici se vrlo ~esto `ale na neprihvatljive izvore vanjskog financiranja Kakvi su uvjeti financiranja u HBOR-uBankarski sektor u Republici Hrvatskoj u posljednjih desetak godina do`ivio je zna~ajne promjene Ja~anje konkurencije uz sve stabilniji gospodarski sustav dove-le su do zna~ajnog pada kamatnih stopa to omoguuje domaim poduzetnicima sve povoljnije uvjete finan-ciranja Unato~ navedenim pozitivnim promjenama HBOR nastoji biti korak ispred te dodatno potaknuti gospodarski razvitak Kako smo u prvom redu usmje-reni prema ulaganjima u razli~ita dugoro~ne investicije i investicije u osnovna sredstva nastojimo omoguiti poduzetnicima kvalitetne uvjete financiranja Vrlo ~esto poduzetnici poistovjeuju kvalitetu izvora finan-ciranja s visinom godinje kamatne stope Kamatna stopa u svakom slu~aju predstavlja jedan od eleme-nata prihvatljivosti izvora financiranja ali nikako nije i jedini Pored kamatne stope koja se po gotovo svim kreditnim programima HBOR-a kreu se na razini 2 4 i 6 godinje iznimno je va`no posebice kod veih investicijskih projekata osigurati prihvatlji-ve rokove otplate kao i rokove po~eka otplate Me|u naj~eim poduzetni~kim pogrjekama pojavljuje se problem uskla|ivanja ro~nosti izvora financiranja s namjenom kreditnih sredstava Programi kreditiranja HBOR-a omoguuju rokove otplate do 10 ili 12 godina uklju~ujui do 2 ili u pojedenim projektima 3 godi-ne po~eka kao to su primjerice viegodinji nasadi U slu~aju izravnog financiranja HBOR-a nastojimo uskladiti rokove otplate s namjenom kreditnih sred-stava Jedan od trokova kreditnog zadu`enja je i jed-nokratna naknada za obradu kreditnog zahtjeva koja u HBOR-u iznosi 08 iznosa glavnice kredita Kao to mo`ete vidjeti uvjeti kreditiranja HBOR-a vrlo su

HBOR trenutno provodi 21 kreditni program putem kojih nastoji obuhvatiti razli~ite

ciljane skupine gospo-darskih subjekata

11

1

Dugoro~no gledano izlazak na inozemno

tr`ite e za velik broj domaih proizvo|a~a

predstavljati jedi-ni na~in opstanka

Uva`avajui navedene okolnosti HBOR je u posljednjih nekoliko

godina zapo~eo s razvojem proizvoda i

programa namijenjenih domaim poduzetnici-ma usmjerenim prema

inozemnim tr`itima

Intervju mjeseca

HBOR postojeim ali i potencijalnim izvoznicima omoguuje financiranje obrtnih sredstva za potrebe realizacije izvoznog posla Nakon naplate izvezene robe poduzetnik ima mogunosti kredit vratiti HBOR-a ili u slu~aju novog izvoznog ugovora sklopiti novi ugovor o kreditu te nastaviti koristiti sredstva Na-vedeni program predstavlja iznimno kvalitetan izvor financiranja potrebnih obrtnih sredstva uz godinju kamatnu stopu 475 i jednokratnu naknadu za obra-du kredita u iznosu 08 glavnice kredita Pored na-vedenog programa financiranja izvoza HBOR provodi programe kreditiranja kupaca u inozemstvu krediti-ranja dobavlja~a kao i mogunosti koritenja okvirnih kreditnih programa s bankama inozemnih kupaca a sve u cilju ja~anja konkurentnosti domaih poduzea na inozemnim tr`itima

Spomenuli ste i osiguranje izvoza to ste u tom smi-slu u mogunosti ponuditi svojim klijentimaPored djelovanja na domaem tr`itu HBOR aktivno djeluje i na me|unarodnom tr`itu Osim zna~ajne suradnje s relevantnim me|unarodnim institucija-ma OECD EBRD WB EIB CEB IBRD KfW i dr do sada je potpisano 39 sporazuma o suradnji s izvoznim bankama te izvozno razvojnim agencijama Navedene me|unarodne aktivnosti omoguile su bolje uvjete domaim izvoznicima pri izlasku na me|unarodno tr`ite Osim navedenih programa financiranja zapo~eli smo i s provo|enjem programa osiguranja izvoznih isporuka moguih komercijalnih i politi~kih rizika Naplata potra`ivanja sve je ozbiljniji problem i u zemljama Europske unije te je stoga iznimno va`no za domae poduzetnike u najveoj mjeri zatititi vla-stita inozemna potra`ivanja Plaanje unaprijed kao i isho|enje akreditiva vrlo ~esto nije mogue realizirati zbog ~ega potra`ivanja izvoznika ostaju nezatiena Za spomenuta dva pristupa poslovanju potrebna je suglasnost inozemnog partnera dok je za isho|enje police osiguranja isklju~ivo potrebna volja izvoznika Putem police osiguranja izvoza izvoznik zna~ajno smanjuje rizik naplate u slu~aju razli~itih rizi~nih si-tuacija neplaanje inozemnog kupca ste~aj admini-strativne i politi~ke odluke i sl

Na kraju vjerujem kako e i ovaj intervju pomoi u informiranju lokalnih poduzetnika s mogunostima i aktivnostima Hrvatske banke za obnovu i razvitak te se nadam kako emo zajedni~ki ostvariti jo bolje rezultate Tako|er poduzetnici se mogu obratiti i izra-vno u Podru~ni ured koji je smjeten u Osijeku Trg Ljudevita Gaja 6 (tel 031251 015)

ali tako|er i predstavnicima poslovnih banaka i drugih institucija na lokalnom podru~ju Za sve informacije o programima HBOR-a lokalni se poduzetnici mogu obratiti i u Podru~ni ured za Slavoniju i Baranju

S obzirom na zna~aj poljoprivredne djelatnosti za podru~je Isto~ne Hrvatske kakve su aktivnosti HBOR-a u financiranju poljoprivrednih proizvo|a~aUva`avajui zna~aj i potekoe u poljoprivrednoj proizvodnji kao i potrebe za sna`nijim ulaganjima u sna`niji razvoj poljoprivrednih proizvo|a~a HBOR je u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede umarstva i vodnog gospodarstva Hrvatskim zavodom za poljopri-vrednu i savjetodavnu slu`bu Hrvatskim sto~arskim centrom te Hrvatskom agencijom za malo gospodar-stvo zapo~eo s provo|enjem operativnih programa usmjerenih prema razvitku govedarske proizvodnje svinjogojstva podizanju viegodinjih nasada te po-vrtlarstva Navedeni programi omoguuju poljopri-vrednicima ostvarivanje iznimno kvalitetnih uvjeta financiranja uz godinju kamatnu stopu od 4 i ro-kove otplate do 12 godina Pored toga HBOR provodi i zaseban program poljoprivrede i ujedna~enog razvoja koji je usmjeren na sve ostale grane poljoprivredne djelatnosti a koji omoguuje uvjete financiranja vrlo sli~ne uvjetima u operativnim programima Dakle gotovo sva ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju u slu~aju financiranja putem programa HBOR-a imaju mogunosti za ni`e kamatne stope (4 godinje) te prihvatljivije uvjete kreditiranja

HBOR poti~e izvozne aktivnosti domaeg gospodarstva

Osim kreditiranja HBOR provodi i aktivnosti financi-ranja izvozaPored programa kreditiranja HBOR tako|er provo-di i nekoliko specifi~nih aktivnosti usmjerenih pre-ma sna`nijem sudjelovanju domaih poduzetnika na inozemnim tr`itima Tr`ite Republike Hrvatske re-lativno je malo i gotovo u potpunosti otvoreno pre-ma inozemnim gospodarskim subjektima Navedene karakteristike domaeg gospodarstva mogua su pre-preka domaim poduzetnicima ali tako|er i iznimno velika prilika u slu~aju odluke poduzetnika za izlazak na inozemno tr`ite Dugoro~no gledano izlazak na inozemno tr`ite e za velik broj domaih proizvo|a~a predstavljati jedini na~in opstanka Uva`avajui nave-dene okolnosti HBOR je u posljednjih nekoliko godina zapo~eo s razvojem proizvoda i programa namijenjenih domaim poduzetnicima usmjerenim prema inozem-nim tr`itima Cjelokupnu aktivnost potpore izvozu mo`emo podijeliti u dvije skupine financiranje izvo-za i osiguranje izvoza U slu~aju financiranja izvoza HBOR trenutno provodi nekoliko programa Program za koji je zainteresiran najvei broj domaih poduzet-nika jest program kreditiranje pripreme izvoza kojim

12

wwwmirakulhr

BugarskaBugarska je uspjeno prevladala probleme koji su uzrokovali potpuni kolaps leva prije desetak godina a ove je godine s Rumunjskom postala najnovija ~lanica Europske unije

Republika Bugarska zajedno s Rumunjskom predsta-vlja najmla|e ~lanice Europske unije Dio EU postale su 1 sije~nja 2007 godine ~ime je bugarski jezik po-stao jedan od slu`benih jezika EU a bugarska irilica jedno od tri slu`bena pisma

Bugarska je okru`ena Gr~kom i Turskom na jugu Srbijom i Makedonijom na zapadu i Rumunjskom na sjeveru Naseljava je oko 77 milijuna stanovnika najveim dijelom Bugara (oko 84) Od nacionalnih manjina zna~ajni su Turci i Romi

Bugarska je smjetena na va`nom prometnom pravcu koji ~ini poveznicu srednje Europe s Malom Azijom i Bliskim Istokom

Bugarsko gospodarstvo Bugarsko je gospodarstvo devedesetih godina prolog stoljea do`ivjelo sna`an udarac raspadom Sovjetskog Saveza ndash gubitkom tr`ita s kojim je bilo usko poveza-no Stanje u gospodarstvu dodatno su ote`ale sankcije UN-a protiv Srbije i Iraka Neadekvatna gospodarska i monetarna politika uzrokovale su potpuni kolaps leva 1996 godine Dolaskom proreformskih snaga na vlast 1997 godine te dogovorom o ekonomskim reformama koje su usuglasili i MMF i Svjetska banka zapo~eo je oporavak bugarskog gospodarstva Brojke su tek 2004 godine pokazivale razinu `ivotnog standarda iz 1989 godine Danas bugarsko gospodarstvo ima stabilan rast od preko 5 s o~ekivanim ulaskom u Eurozonu u razdoblju 2010-2012 godine Budua e gospodarska kretanja sigurno ovisiti o sposobnosti Bugarske da se integrira u gospodarstvo Europske unije

Gospodarski rast BugarskeMalo i srednje poduzetnitvo danas je jedno od gla-vnih pokreta~a bugarskog gospodarstva Zapoljava 23 ukupno zaposlenog stanovnitva Malo i srednje poduzetnitvo je i u~inkovitije od velikih poduzea to

pokazuje i stopa povrata od 25 odnosno 20 u od-nosu na velika poduzea sa stopom povrata od 7 Najzna~ajnija poduzea u SME sektoru predstavljaju poduzea u gra|evini uslugama i turizmu Bugarska je u zadnjih desetak godina imala stalni go-spodarski rast od preko 55 posto a do 2020 godine bi on trebao biti na razini od oko 10 godinje Eko-nomski stru~njaci kao najva`niji pokreta~ rasta vide ulaganja u poljoprivredu turizam i energetski sek-tor i to izgradnju novih naftovoda i plinovoda Zbog zna~ajnog prometnog polo`aja obnova prometnih pra-vaca tako|er je jedan od preduvjeta za uspjeniji go-spodarski rast

Poslovanje u BugarskojNajpopularniji su pravni oblici u Bugarskoj dioni~ko drutvo(AD) i drutvo s ograni~enom odgovornosti (OOD) ndash bilo da je rije~ o domaim ili inozemnim po-duzetnicima Pojedinci tako|er mogu osnovati oba tipa drutva koja se u slu~aju jednog vlasnika zovu EAD i EOD Ona se promatraju kao lokalni pravni oblici i podlije`u lokalnim zakonima Ovi su pravni oblici ~esto koriteni me|u strancima kako bi imali pravo kupnje zemljita u Bugarskoj

Strancima koji se odlu~e za osnivanje poduzea u Bu-garskoj savjetuje se anga`iranje pravnika koji je upoz-nat s lokalnim zakonima kako bi jednostavno proveo sve aktivnosti potrebne za neometano funkcioniranje poduzea Poduzee postaje aktivno nakon to je obja-vljena u dr`avnom glasniku ndash u pravilu nakon 2-3 tje-dna nakon podnoenja prijave

Bugarska poduzea od 2005 godine plaaju porez na dobit od 15 dok je na snazi porez na dodanu vrije-dnost od 20

Bugarska i HrvatskaPrema podatcima HGK gospodarska suradnja Bugar-ske i Hrvatske ima prostora za poboljanje Naime

Piše Danka Marinkovi

OP]I PODACI O BUGARSKOJ

Glavni grad SofijaSlu`beni jezik bugarskiStanovnitvo milijuna Povrina 11010 kmsup2Gustoa 0 stanovnika kmsup2BDP 10 milijarda USD (200) po stanovniku 1000 USDValuta lev (100 stotinki)Stopa inflacije (200)BDP po sektorima poljoprivreda (1) industrija (21) usluge ()Glavne industrije prehrambena industrija energetika strojarstvo metalurka industrijaGlavni vanjskotrgovinski partneri Njema~ka 1 Rusija Italija Turska Gr~ka Francuska (200)

ZanimljivostiEU i Bugarska ndash razlika u plaamaUlaskom u EU Bugarskoj se otvorilo veliko tr`ite rada No zbog neujedna~enosti bugarskih plaa s onima iz EU dio visokoobra-zovane radne snage osobito lije~nika odlu~io je napustiti Bugarsku Imajui na umu da je prosje~na plaa bugarskog lije~nika po~etnika 164 EUR te usporedbom s prosje~nim plaama u Hrvatskoj i EU vidljiv je raskorak Prosje~ne plae u Bugarskoj kreu se od 150 EUR (75 EUR je minimalna plaa) do 2000 EUR koliko zara|uju pojedini direktori

Korisni linkoviBugarska trgovinska i industrijska komora wwwbccibg Bugarska agencija za strana ulaganja httpwwwinvestbggovernmentbg

Državna agencija za carine httpwwwcustomsgovernmentbg

Ope informacije httpwwwbulgariacom

Informacije o ulaganjima httpwwwinvestbulga-riacom

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

tijekom 2005 godine hrvatska su poduzea izvezla u Bugarsku tek 392 mil USD a uvezla su proizvode u vrijednost 1621 mil USD Potpisani Ugovor o po-ticanju i uzajamnoj zatiti ulaganja i Ugovor o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja te struktura naeg izvoza u kojoj glavna mjesta zauzimaju naftni plinovi naftna ulja elektrotransformatori polimeri stirena i cigarete koji u ukupnom uvozu Bugarske (138 mlrd USD 2005) ~ine neznatan dio pokazuju na nedovolj-nu iskoritenost mogunosti izvoza koje pru`a nova ~lanica EU

Zaklju~noBugarska je dr`ava koja je u nedavnoj prolosti prola put od propadanja veza s glavnim izvoznim tr`itima makroekonomske nestabilnosti obilje`ene kolapsom valute do uspjene provedbe privatizacije stvaranja stabilnog makroekonomskog okru`enja i naposlijetku ulaska u Europsku uniju Iako je pred Bugarskom duga~ak put pribli`avanja gospodarskoj razini EU (prema nekim pokazateljima postat e ~lanica Eu-rozone do 2012 godine) pozitivnim gospodarskim rastom u posljednjih 10-ak godina i predvi|anjima o jo uspjenijem rastu u sljedeem razdoblju Bugarska hrabro kro~i prema standardu bogatih EU dr`ava

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Važne adrese

Va`ne informacije za posjetitelje Bugarske

bull Kad Bugari mi~u glavom gore-dolje misle NE a kad je pomi~u lijevo-desno misle DA

bull Nije uobi~ajeno plaanje kreditnim kartica-ma stoga ponesite dovoljno gotovine

bull Korupcija i dalje predstavlja zna~ajan pro-blem u Bugarskoj

bull Novac mijenjajte samo u ovlatenim mjenja~nicama s vidljivo iskazanim te~ajem Prevara pri promjeni valuta ~est je problem u Bugarskoj

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bugarskoj

Veliko Trnovo 32 1504 Sofia Veleposlanik Darko Javorskitel 00-2--2-2 fax 00-2--1-e-mailcroembsofiahellipmvphr

Generalni Konzulat Republike Bugarske u RH

Gornje Prekri`je 210 000 ZagrebVeleposlanik Victor Valkovtel + 1 0fax+ 1 1 02

ured za trgovinsko-gospodarske odnosepri Veleposlanstvu Republike BugarskeZelengaj 10000 Zagreb Voditelj Ureda Krum Trajkovtel fax 2 e-mail bulgtradehelliphihtnethr

1 1

Bugarska je u zadnjih desetak godina imala

stalni gospodarski rast od preko 55 posto a

do 2020 godine bi on trebao biti na razini od

oko 10 godinje

1

Jabuka je vona vrsta koja je u usporedbi s uzgojem ostalog kontinentalnog voa najzastupljenija u Repu-blici Hrvatskoj Jabuka koju danas jedemo bdquopripitom-ljenaldquo je i dobivena selekcijom umjetnim kri`anjem i hibridizacijom divljih jabuka Po~etci pitomih jabuka kreu od starih Grka i time zapo~inje njezino irenje po Mediteranu Rimsko je Carstvo poznavalo 36 vrsta jabuka a Rimljani su prvi osmislili koncept skladita kako bi u plodovima ovoga voa mogli u`ivati tijekom cijele godine Jabuka se zatim irila prema zapadnoj Eu-ropi a zemlja koja ju je najbolje prihvatila je Francu-ska Francuska je i najvei svjetski proizvo|a~ jabuka Hrvati su jabuku nali na ovim podru~jima te je ona uz ljivu bila najrasprostranjenije voe krajeva U 19 stoljeu po~inje uvo|enje programa voarstva u naro-dne kole i gospodarska narodna u~ilita u Kri`evcima te u poljoprivredne kole u Po`egi

Jabuka je voe bogato prehrambenim vlaknima i vi-taminom C Mo`e se koristiti do godinu dana nakon berbe Antioksidativna vrijednost 100 g jabuke odgo-vora u~inku 1500 mg vitamina C Sadr`ava pektin koji smanjuje osjeaj gladi i pogodna je za dijabeti~are

Proizvodi od jabukaProizvodi dobiveni preradom jabuka osim dobro poz-natih sokova marmelada kompota i `elea uklju~uju i

Jabukova~u (znanu i kao cider) koja je fermentirani sok jabuke i jedno od najstarijih pia na svijetu Bogata je antioksidansima usporava starenje stanica i pojavu tumoraKalvados je pie koje nastaje iz jabukova~e viestrukom destilacijom te je neto izme|u jakog vina i vinjaka

Jabu~ni se ocat proizvodi od jabuka u procesu fer-mentacije bez dodavanja bilo kakvih umjetnih sa-stojaka Ja~a otpornost organizma smanjuje kolesterol i pospjeuje metabolizam

^ips od jabuke zdrava je alternativa klasi~nog ~ipsa od krumpira Radi se o suenim komadiima jabuka koji se odnedavno mogu nai na policama hrvatskih trgovina

Financiranje U Republici Hrvatskoj godinje se proizvede 73700 tona jabuka s 5470776 rodnih stabala uz prosje~ni prirod od 135 kg po stablu Na podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije jabuka se tradicionalno uzgaja i godinje se proizvede 6700 tona Rodnih je stabala na podru~ju upanije 599248 a prosje~ni je prirod neto slabiji od priroda za dr`avu kao cjelinu i iznosi 112 kg po stablu

Osje~ko-baranjska `upanija prepoznala je va`nost po-dizanja trajnih nasada vonjaka prije ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju te svojim sufinanciranjem poma`e uspjeniji razvoj voarstva na ovim krajevima Tijekom protekle tri godine upanija je financirala 300 hektara povrina pod jabukama a namjerava financira-ti podizanje jo 200 hektara nasada

upanija je iz prora~una realizirala ili je u tijeku rea-lizacija projekta sufinanciranja nabave vonih sadni-ca za unaprje|enje voarske proizvodnje na podru~ju upanije i to na sljedei na~in bull Iznos sredstava za sufinanciranje podizanja novih

nasada vonjaka utvr|uje se u visini od 25 od odre|ene cijene vone sadnice

bull Najvii iznos odobrenih sredstava za sufinanciranje

vonih sadnica po jednom poljoprivrednom gospo-darstvu mo`e iznositi za zasa|ene povrine od 05 ha do 500 ha ndash 12000 kn od 501 ha do 1000 ha ndash 15000 kn od 1001 ha do 2000 ha ndash 20000 kn i vee od 2000 ha ndash 30000 kn

bull U 2006 godini osigurana su sredstva u iznosu 1500000 kuna

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) odobra-va kredite u okviru Operativnih programa podizanja trajnih nasada Ministarstva poljoprivrede umarstva i vodnoga gospodarstva Podnositelji zahtjeva za kre-dit mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva trgova~ka drutva poljoprivredne zadruge i obrtnici koji e kreditnim sredstvima podii novi ili obnoviti postojei nasad Rok otplate kredita je do 12 godina uz po~ek do 3 godine i kamatnu stopu za krajnjeg kori-snika od 4

U okviru Programa do 31 srpnja 2006 godine u HBOR-u je zaprimljeno 189 kreditnih zahtjeva u ukupnom iznosu 77020000 kuna S podru~ja Osje~ko-baranjske `upanije zaprimljeno je 38 kreditnih zahtje-va u iznosu 8564912 kuna Od tih 38 zahtjeva 3 su zahtjeva u obradi 11 ih je odbijeno a 4 dokumentacije su vraene

Ukupno su odobrena 102 kredita u iznosu od 34850000 kuna a s podru~ja upanije odobreno je 20 zahtjeva za kredit u iznosu od 4960000 kuna

Isplativost proizvodnjeGodinja proizvodnja jabuka u Republici Hrvatskoj zadovoljava oko 50 domaih potreba Republika Hrvatska godinje uveze voa u vrijednosti od oko 110 milijuna eura a mogla bi izvoziti voa u vrijednosti 400 milijuna eura

Problem s hrvatskom proizvodnjom jabuka jest nemogunost pravilnog skladitenja ovoga voa Upra-vo zato ulaganja u hladnja~e postaju neophodna kako bi se urod jabuka mogao sa~uvati tijekom cijele godine a ne samo kratko vijeme nakon berbe kada je cijena najni`a Ova tehnologija omoguuje da se jabuke ubi-ru kada su zrele i da godinu dana ne gube na kvaliteti Ministarstvo poljoprivrede za gradnju ovih hladnja~a bespovratno daje do 25 vrijednosti investicije (mak-simalno 25 milijuna kuna) Izgradnjom hladnja~a u Hrvatsku je u 2006 godini uvezeno dva i pol puta manje jabuka nego godinu dana ranije

Jabuke su vrsta za koju je specifi~no da od nasada do punog roda pro|e najmanje tri godine Pod pretpo-stavkom da je prosje~an prinos oko 37 kilograma po hektaru odnosno 13 kilograma po stablu planirani bi po~etak berbe trebala biti druga godina u kojoj bi pri-rod bio 15-2 kg po stablu u treoj 4-5 kg po stablu a

u ~etvrtoj 8-15 kg po stablu ovisno o sorti Optimalna je veli~ina vonjaka 30 hektara Profit se dakle mo`e o~ekivati u treoj odnosno ~etvrtoj godini od podi-zanja nasada

Budunost hrvatskog voarstva le`i u udru`ivanju odnosno povezivanju proizvo|a~a s distributerima i kupcima Upravo je u tom pravcu Osje~ko-baranjska `upanija vidjela budunost uzgoja jabuka na svom podru~ju Krajem 2006 godine potpisan je ugovor izme|u upanije i Grada Osijeka o osnivanju ULO hladnja~e doo

bdquoSlavonska jabukaldquo Osje~ko-baranjska `upanija pokrenula je projekt osni-vanja clustera (udru`ivanje proizvo|a~a jabuka) kako bi stvorila marku bdquoSlavonska jabukaldquo Projekt je vrije-dan 122 milijuna kuna i najveim se dijelom (107 mi-ljuna kuna) namjerava isfinancirati iz pretpristupnih programa Europske unije iz progama CARDS Kako je ranije napomenuto upanija je financirala 300 hektara novih povrina pod jabukama te se o~ekuje da e one tijekom idue tri godine roditi oko pet vagona jabuka po hektaru Jabuke se na tr`ite namjeravaju plasirati putem spomenutog clustera najvjerojatnije do 2009 godine

Cluster e povezati proizvo|a~e s distributerima i kupci-ma te omoguiti svojevrsnu standardizaciju proizvodnje jabuka i stvaranje prepoznatljivog brenda

Proizvodnja jabukaNa podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije jabuka se tradicionalno uzgaja i godinje se proizvede 6700 tona

Poduzetništvo u poljoprivredi Poduzetništvo u poljoprivredi

Pie Dubravka Pekanov

Neki od bitnijih sastojaka 100 g sirove jabuke

voda (g)

vitamin A (IU)

vitamin C (mg) 0

vitamin B1 (mg) 001

vitamin B2 (mg) 001

vitamin B (mg) 00

kalcij (mg) 2

natrij (mg) 02

kalij (mg) 111

`eljezo (mg) 011

Magnezij (mg)

kcal 586

Korisni linkovi

wwwhzpsshrHrvatski zavod za poljo-privrednu savjetodavnu slu`bu

wwwseljacihrPrvi hrvatski poljoprivred-ni portal

wwwprivredni-vjesnikhrWeb stranica hrvatskog poslovno-financijskog tjednika

wwwmpshrMinistarstvo poljoprivre-de umarstva i vodnoga gospodarstva

wwwobzhrOsje~ko-baranjska `upa-nija

wwwhgkhrHrvatska gospodarska komora

Tijekom protekle tri godine upanija je

financirala 300 hektara povrina pod jabukama a namjerava financirati podizanje jo 200 hek-

tara nasada

wwwmirakulhr 1

NekretnineZbog sve viih cijena stanova i golemih profita investitora stanogradnja je u Hrvatskoj ve du`e vrijeme najpopularniji business Procjenjuje se da je povrat ulo`enog kapitala enorman i kree se od 30 pa ~ak do 100 posto Figurativno ako investitora ~etvorni metar stana kota oko 1000 eura on e ga prodavati po najmanje 1300 eura ili vie

Priredila Marijana Bonjak

Za veinu gra|ana ionako nedosti`an omjer veli~ine i cijene stana dodatno napuhuju i banke odobravajui kredite istim tempom kako bi zadr`ale jednak omjer potra`nje i cijene Ako osoba kupuje novi stan od 60 m2 po cijeni od 1500 euram2 banci e uz kamatnu stopu izme|u 5 i 6 posto godinje i nakon 30 godi-na otplate kredita vratiti vie nego dvostruko Dak-le nakon to kupca ldquoodererdquo investitor za novih ga stotinjak tisua eura ldquoodererdquo i banka Kupoprodajnoj cijeni svakako treba dodati i iznos provizije agenciji od 2 do 3 vrijednosti kupljene nekretnine provizije banci procjenitelju javnom bilje`niku te razne druge naknade

Mamac za investitore Kroni~ni nedostatak stambenih kvadrata postao je tijekom posljednje dvije-tri godine sve privla~niji mamac za veliki broj potencijalnih investitora u sta-nogradnju sve ~ee i onih koji su svoju prethodnu poslovnu karijeru razvijali u segmentima potpuno ne-srodnim graditeljstvu Sigurna i dobra zarada u stano-gradnju privukla je mnoga poznata imena iz politike javnog `ivota ali i lokalne poduzetnike

Iako nitko me|u gra|evinarima izravno ne `eli govori-ti o konkretnoj zaradi koju ostvaruju javna je tajna da po svakom prodanom kvadratu njima ostaje najmanje 300 a navodno je prosjek ~ak 500 eura Najte`i je na-ravno prvi korak gradnja prvog objekta budui da investitor paralelno treba priskrbiti novac i stei po-vjerenje potencijalnih kupaca

Uspije li tr`ite dalje samo radi najbolju promid`bu pa takvi investitori nove objekte naj~ee prodaju i prije nego iskopaju temelje

Kroni~ni nedostatak stambenih kvadrata postao je tijekom po-sljednje dvije-tri godine sve privla~niji mamac za veliki broj poten-cijalnih investitora u stanogradnju

1

Urbane vile sa 6-8 stanova posebno dobro kotiraju i cijeli niz manjih gra|evnih tvrtaka nadmee se u potrazi za takvim interpolacijama Kako tr`ite ve svjedo~i o zasienosti poslovnim sadr`ajima koji se sve te`e prodaju vlada prava jagma za otkrivanjem takvih stambenih zona u irem gradskom prostoru

Cijena stanogradnje ovisi o ulaznim trokovima a bit-na je stavka cijena gra|evinskog zemljita koje je sve skuplje I sve je manje dostupna na najtra`enijim lo-kacijama i u povrinama koje osiguravaju kvalitetnu gradnju

Me|utim korupcija i siva ekonomija pridonose mogunosti nepotene zarade ~ime je oteen kupac jer kupuje nekvalitetno dr`ava jer je zakinuta za po-rez te svi poteni investitori i renomirane gra|evinske tvrtke koje se susreu s problemom nelojalne konku-rencije i naruenog ugleda struke

Stambeni krediti i cijene kvadrataVrijednost odobrenih stambenih kredita premaila je 35 milijarda kuna a njihov udio u ukupnoj zadu`enosti gra|ana porastao je s 30 posto koliko je iznosio 2002 godine na gotovo 40 posto krajem 2006

Zahvaljujui nesmanjenoj potra`nji za stambenim kvadratima i spektakularnom rastu stambenih kre-dita u protekloj je godini dolo do pravog procvata stanogradnje ali i do daljnjeg rasta cijena stambenog prostora Banke su do maksimuma iskoristile kreditne potencijale proirivanjem ponude i omoguavanjem vee dostupnosti stambenih kredita Klju~ni kredit-ni uvjeti (kamatne stope instrumenti osiguranja) u posljednjih godinu dana nisu se zna~ajnije mijenja-li unato~ najavama HNB-a i ozloglaenom registru du`nika Veina banaka ponudu kredita prilagodila je

ciljnim skupinama i kreditima za gra|ane sa slabijom kreditnom sposobnou U svoju su ponudu stambene kredite uvrstile i mnoge manje banke to je povealo njihovu dostupnost

Me|utim kako vea dostupnost kredita poticajno dje-luje na rast cijena nekretnina za mnoge Hrvate stam-beno pitanje jo uvijek ostaje nerjeivi problem Prema procjeni analiti~ara samo u posljednje tri godine cijene nekretnina porasle su 36 posto dok su se u periodu od 1997 do 2003 godine ukupno poveale za 14 posto (Podaci DZS-a)

Prema podatcima Hrvatske narodne banke u zadnje tri godine cijene stana narasle su gotovo 40 posto pa ako je rata za stan prije tri godine iznosila 350 eura sada iznosi oko 500 eura a plae gotovo da stoje Banke su ve duboko ldquozaglibilerdquo putem hipoteka pa je njima za-dnjima u interesu da cijene nekretnina padnu Stoga poti~u novu spiralu zadu`enosti i sve nerealnije cijene koje prijete slomom tr`ita

Sociolozi pak upozoravaju kako ima novca za cesto-gradnju mostogradnju za megalomanske stadione pa ~ak i velike projekte u drugim dr`avama no isto-vremeno stotine tisua mladih ljudi nemaju krov nad glavom ~ija bi cijena bilo da se otplauje kreditom ili se za njega plaa najamnina ila ukorak s mizernom plaom

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u ~ijem se Ustavu ne spominje pravo na stan i du`nost dr`ave koja mora pomoi gra|anima da do tog stana do|u Slovenija to ima Ma|arska presudu Ustavnog suda o tome u Francuskoj je pak pravo na stan izjedna~eno s pravom na obrazovanje i pravom na egzistenciju Svje-doci smo niza bdquo fantasti~nih modela stanogradnjeldquo kod nas nazvanih po ministrima od kojih ni jedan nije urodio plodom Hrvatska zapravo nema strategiju sta-nogradnje osim deklarativno

Razli~iti stavovi stru~njaka o predvi|anju buduih trendovaU nedavnom intervju u Novom listu predsjednik Udru`enja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubra-vko Ranilovi izjavio je da je na potezu ldquodruga gene-racijardquo kupaca koja se te`e odlu~uje na kupnju stana i vie va`e izme|u cijene i kvalitete stana Posljedica je da cijene nekretnina na nekim lokacijama stagniraju ili su ~ak u padu jer su precijenjene Odstupanje izme|u

tra`ene i realizirane cijene iznosi ~ak 18 posto to go-vori da se u startu postavi cijena koja je nerealna

Naselja se grade bez plana preizgra|ene zone su bez osnovne infrastrukture neadekvatnim okoliem i bez prateih sadr`aja S druge strane potra`nja za kvali-tetnim nekretninama je i dalje vea od ponude pa bi u kona~nici cijene ipak trebale rasti

U istom intervjuu glavni ekonomist Zagreba~ke banke arko Miljenovi prognozira da e cijene nekretnina i dalje rasti ali ne po stopama od 10 do 15 posto kao lani ve neto sporije- Jo uvijek imamo zna~ajan debalans izme|u ponude i potra`nje a procjena je da samo u Zagrebu nedostaje oko 30000 novih stanova Poveanje plate`ne moi i dostupnost stambenih kredita uz kamatne stope koje ne bi trebale rasti sve e to jo poveavati potra`nju i podizati cijene stanova

U godinu i pol dana cijene gra|evinskog zemljita u Istri su se utrostru~ile u Dalmaciji stagniraju a u Sla-voniji nikog ne zanimaju

Zemljita u Istri je sve manje osobito onih veih pri-godnih za gradnju apartmanskih naselja za koje su investitori najvie zanimaju pa cijene i dalje rastu

U Dalmaciji cijene stagniraju i nisu se mijenjale od prologa ljeta premda slobodnog zemljita za gradnju u veim gradovima prakti~no vie i nema Investito-ri se polako sele u prigradska i manja naselja gdje su cijene ni`e uz iznimku grada Dubrovnika s okolicom gdje je prakti~no nemogue kupiti bilo to pogodno za gradnju Na snagu stupaju novi GUP-ovi no kako se planovi nisu donijeli na ni`im razinama nije do kraja definirano u kojim zonama e gradnja biti doputena pa investitori ne `ele preuzimati preveliki financijski rizik obzirom na visoku cijenu zemljita

Zbog visokih cijena zemljita i cijene nekretnina na Jadranu postale su previsokim to je za posljedicu imalo smanjenje prodaje Prema podatcima agencija za promet nekretninama iz Dalmacije stranci ove godine doslovno zaobilaze Hrvatsku i vie se zanimanju za nekretnine u Albaniji Gr~koj Bugarskoj i Crnoj Gori koja polako ali sigurno dosti`u hrvatske cijene

Do odre|ene korekcije cijena stanova dolo je i u Za-grebu osobito u podsljemenskoj zoni i Gra~anima koji su svojevremeno bili najpopularniji izbor za kupnju zbog relativno mirnog stanovanja i pogleda na grad sa Sljemena Investitori su jo nedavno nekretninu u cjelosti prodavali prije nego li su i planovi za gradnju bili definirani Cijene gra|evinskog zemljita i dalje su

Cijene stambenih kvadrata u kunama

Godina Hrvatska ZagrebOstale

`upanije

I - XII 2002 2

I - VI 200 22 1020 11

Izvor DZS

Tema broja

20

Tema broja

wwwmirakulhr 21

Klju~ni kreditni uvje-ti (kamatne stope

instrumenti osiguranja) u posljednjih godinu

dana nisu se zna~ajnije mijenjali unato~

najavama HNB-a i ozloglaenom registru

du`nika

Naselja se grade bez plana preizgra|ene zone su bez osnovne infrastrukture nea-dekvatnim okoliem i bez prateih sadr`aja

ipak najvie u Zagrebu osobito zonama bli`e centru i Trenjevci

Zbog autoceste Zagreb -Split i Zagreb - Rijeka cijene nekretnina u podru~ju Gorskog kotara i Like tako|er bilje`e rast dok cijene nekretnina u Slavoniji stagni-raju a interes za rubne dijelove gradova i prigradska naselja prakti~no i ne postoji

Pad prodaje kua Kakva je situacija u Osijeku i Slavoniji openito doz-nali smo od Dalibora Lukende vlasnika agencije Gol-dal nekretnine On prvenstveno upozorava na izmjenu Pravilnika o uporabnim dozvolama koji bi dodatno mo-gli zagor~ati `ivot neopreznim kupcima Zbog izmjene navedenog Pravilnika dolo je do zna~ajnog smanjenja broja prodanih kua u gradu Osijeku Objekte bez upo-rabne dozvole bit e iznimno teko gotovo nemogue legalizirati ~ak i u slu~ajevima kad se kupuju gotovi-nom Tr`ite se ne educira veina agenata iz agencija tako|er u evidentnoj namjeri da se loptica prebaci na neku drugu instancu

Tako|er naglaava Lukenda cijene su nekretnina po oglasima znatno vee od realiziranih ~ime se stvara privid o trendu rasta cijena Osobito je to slu~aj kod novih objekata

To~no je naime da vrijeme nekvalitetnih objekata pro-lazi i kupci sve vie tra`e kvalitetno gra|ene i ure|ene objekte s popratnim sadr`ajima poput blizine vrtia i kola a rijeena infrastruktura se podrazumijeva Cije-ne kvalitetnih objekata na odre|enim mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekretnina sta-gnirati a u dogledno vrijeme cijene bi im trebale i opa-dati I dok su cijene stanova u strarim zgradama daleko iznad realnih a kupci takve objekte zbog potrebnih sredstava za adaptaciju izbjegavaju potra`nja za rural-nim i prigradskim podru~jima prakti~no ne postoji

Agencija za promet nekretninama Goldal nekretnine iz Osijeka osim to od samih svojih po~etaka od konku-rencije odska~e kvalitetnim marketinkim pristupom pohvaliti se mo`e i kvalitetom usluge te uvo|enjem novih pristupa komunikacije s klijentima i zatite njihovih ulaganja bdquoTr`itu usluga posredovanja u prometu nekretninama planiramo ponuditi dva nova modela kako bi osigurali br`u i sigurniju realizaciju kupoprodajnog posla naim kupcima i gra|evinskim tvrtkama koje investiraju u gradnju i prodaju stanova na tr`itu Pred realizacijom smo Ugovora o poslovnoj suradnji s pouzdanom osiguravateljskom kuomte emo svakom svom kupcu pokloniti besplatnu policu osiguranja imovine ili nezgode - po izboru Svojim emo klijentima rijeavati i sva druga potrebna osigu-

22

Tema broja

Cijene kvalitetnih objekata na odre|enim

mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekret-

nina stagnirati a u dogledno vrijeme cijene

bi im trebale i opadati

ranja koje zahtjeva banka kao jedan od instrumenata osiguranja stambenog kredita

U pregovorima smo tako|er i s nekim od vodeih banaka o zastupanju u prodaji njihovih nekretnina i nekretnina koje grade gra|evinske tvrtke novcem koji financiraju same banke Ovim uslugama osigurati emo veu sigurnost naim klijentima i puno veu po-nudu kvalitetnih nekretnina na jednom mjestuldquo isti~e Dalibor Lukenda

Situacija u regiji i EUPoljska je u prvom tromjese~ju 2007 godine zauzela vodee mjesto na ljestvici najpopularnijih odredita za ulaganja u nekretnine pokazalo je istra`ivanje spe-cijalizirane savjetodavne tvrtke Assetz Poljsko tr`ite nekretnina zabilje`ilo je u prvom tromjese~ju viso-ku stopu prirasta na ulaganja ~ak 165 posto Cijene nekretnina u Varavi i dalje su me|u najni`ima u Eu-ropi a uvo|enje va`nih industrija u grad privla~i sve mla|u i imuniju populaciju

Njema~ka je u protekla tri mjeseca zabilje`ila najni`e prinose uz naznaku da bi se ovo tr`ite zbog liberaliza-cije industrije i rasta poduzetni~ke klime moglo uskoro po~eti oporavljati Bugarska i Francuska tako|er su iz-nimno dobro rangirane u kategoriji visine prinosa na ulaganja u nekretnine bilje`ei u prvom tromjese~ju stope prinosa od 50-ak odnosno 60-ak posto

Nakon zna~ajnog pada cijena nekretnina u [panjolskoj i smanjenja interesa investitora za ulaganje situacija na ovom tr`itu krajnje je zabrinjavajua ponajprije zbog visoke izlo`enosti banaka koje su u razdoblju od 1998 do kraja 2006 godine udeseterostru~ile kreditne plasmane gra|evinskom sektoru

Gotovo svi vodi~i za investiranje i financijski savjetnici ove godine kao preporuku za najisplativija ulaganja u Europi preporu~uju rumunjsko tr`ite nekretnina Prema podatcima novina Ziarul Financiar cijene sta-nova u Bukuretu porasle su 6 u odnosu na po~etak godine i prosje~no iznose 1375 eura za ~etvorni metar Cijene nekretnine bilje`e zna~ajan rast to je potaknu-lo strane i domae investitore na nastavak intenziv-ne gradnje stanova i kua kao i na gradnju obiteljskih kua u predgra|ima velikih gradova Prognoze govore o ~etverostrukom rastu cijena u sljedeih deset godi-na Sli~no predvi|anje odnosi se i na Portugal kao i balti~ke zemljeVisoko na ljestvicama isplativosti ula-ganja nalaze se i [vedska i Belgija

Istra`ivanje Global Property Guide-aNajskuplja lokacija u Europi za kupnju stana je Mona-co (24900 EUR7m2) a u stopu ga slijedi strogi centar Londona stoji u izvjeu Global Property Guidea Za-nimljiva je ~injenica da su cijene u balti~kim dr`avama porasle na razinu metropola kao to su Kopenhagen Berlin Muumlnchen Stockholm Be~ i Frankfurt U Lon-donu se luksuzno opremljen stan od 120 kvadra-ta mo`e kupiti po cijeni od 1742656 eura odnosno 14522 eura po ~etvornome metru Razlika me|u cije-nama stanova u razli~itim dijelovima Londona nije za-nemariva pa se tako za vrhunsku lokaciju i ekskluziv-nu opremu plaa premija

Istra`ivanje je pokazalo da su Pariz i Amsterdam od-mah iza Londona Tako je cijena luksuznog stana u

2

Tema broja

2

ovim metropolama 6667 eura po kvadratu Moskva je esti najskuplji grad u Europi kad su u pitanju stambe-ni kvadrati unato~ visokom riziku povrata ulaganja u ovu metropolu

Prema cijenama nekretnina Zagreb je u drutvu me-tropola Rumunjske ^eke Estonije te Cipra i Belgije S prosje~nom cijenom od 2215 eura po kvadratu Za-greb je neto malo skuplji od Bruxellesa u kojem je prosje~na cijena kvadrata 2150 eura

Najamnine stagnirajuIstra`ivanja pokazuju da vlada opadajui trend prino-sa od renti jer rente ne dr`e korak s cijenama stanova nigdje u Europi Tako zemlje isto~ne Europe u kojima je rizik vei imaju i najvee stope povrata koje prelaze 10 posto

U Amsterdamu Parizu Muumlnchenu i Bruxellesu visoke su stope povrataali to su gradovi u kojima je oporezi-vanje prihoda od nekretnina visoko Nigdje u Europi najamnine ne rastu jednako brzo kao cijene nekretni-na a stopa povrata je 4 ili manja to je razlog za zabrinutost

Investicijski fondovi za nekretnine - REIT (Real Estate Investment Trusts) fondoviU Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih gra|evinskih objekata na najtra`enijim lokacijama a ni demografska situacija nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

U posljednje vrijeme sve se ~ee spominju fondovi za nekretnine kao dobro i preporu~ljivo ulaganje Nagli interes za domaim nekretninama osim to je direkt-no uzrokovao gra|evinski boom oja~ao je i financijski sektor te kroz poja~anu kreditnu potra`nju doveo do rekordnih rezultata Poput ulaganja u vrijednosne pa-pire i ova vrsta ulaganja sigurna je i donosi prihod sve do trenutka dok ne do|e do poremeaja na tr`itu i cijene nezadr`ivo po~nu opadati Svjetski analiti~ari ukazuju na posljedice ovakvog razvoja cijena nekretni-na koji se kao boom prvo javio u SAD ^ak minimalna odstupanja statisti~kih podataka od prognoza znaju prouzro~iti nagli porast ili pad cijena dionica pa i ove vrste dionica diljem svijeta

2

Tema broja

U Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih

gra|evinskih objeka-ta na najtra`enijim

lokacijama a ni demografska situacija

nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem

kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina

Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je

zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

Obzirom na kontinuiranu stupu rasta u Americi ri-zik naglog pada cijena nekretnina sasvim je razum-ljiv Ameri~ka potronja veinom se financira kredi-tima banaka i rast cijena kredita ne samo to utje~e na potronju ve bankama signalizira vei rizik od neotplaivanja kreditnih zajmova U slu~aju pada cije-na nekretnina osiguranja kredita vie ne bi bila do-voljna da pokriju novonastali rizik Posljedica toga bio bi nagli pad odobrenih kredita pad potronje rast in-flacije i mogua globalna recesija Iako je broj prodanih kua u 2006 godini u usporedbi s 2005 pao za 6 do 7 u SAD-u realizirane kupoprodajne cijene u apso-lutnom iznosu zadr`ale su postojei dolarski obujam

Investitori u potrazi za novim ansama i u nastojanju da smanje rizik pronalaze nova tr`ita Sve ~ee mo`emo primjetiti prisutnost REIT fondova (Real Estate Investment Trusts) i u zemljama u kojima ova forma ulaganja zakonom jo nije dozvoljena ili zako-nom nije regulirana Prvi REIT fondovi odnedavno se pojavljuju na tr`itu Velike Britanije a EampG Dimax njema~ki Benchmark indeks za vrijednosnice drutva nekretnina s ukupnom tr`inom kapitalizacijom od 12 milijardi eura raste oko 30 godinje

Kriti~ari smatraju da je kreiranje REIT fondova vie rezultat potrebe osnivatelja fondova da disperziraju dio rizika na ulaga~e O~ekuje se da e u buduem razdoblju sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju prepustiti tr`itu Rizik za ulaga~e u ovakve fondove je u situaciji kad dolazi do izra`enih oscilatornih kretanja i naglog pada cijena nekretnina koji tada snose rizik gubitka iz-nimno velikih iznosa ili ~ak cijelog ulo`enog kapitala dok rizik za osniva~ku tvrtku prakti~no ne postoji

Prednost ulaganja u REIT fondove je u njihovoj stal-noj likvidnosti Dok u slu~aju naglog povla~enja kapi-tala iz otvorenih investicijskih fondova mo`e doi i do zatvaranja fonda ulaga~i u REIT fondove uvijek mogu prodati svoje udjele odnosno nekretnine u vlasnitvu REIT fondova na burzi po trenutnoj tr`inoj cijeni

Ova vrsta fondova je u pravilu iznimno transparent-na redovno izvjetava javnost i ulaga~e o tr`inim kretanjima i vrijednosti njihovih uloga i naj~ee ima porezne povlastice

Krizna situacija u podru~ju ove vrste fondova doga|a se trenutno u [panjolskoj Dionice nekretninskih kom-panija su u [panjolskoj rasle na krilima visokih cijena panjolskih nekretnina kojima je vrijednost podizala visoka potra`nja agresivnog stranog kapitala i velikog broja doseljenika Cijene stanova su u [panjolskoj u razdoblju od 1999 do 2005 godine rasle po prosje~noj godinjoj stopi od 15 posto nakon ~ega je rast po~eo lagano posustajati Dionice Grupo Inmocarala (-14 posto) i Montebalita (-20 posto) predvodile su pad tr`inih vrijednosti developera stambenih i poslovnih prostora a jednostavnom tr`inom logikom su za so-bom u slobodni pad povukle i bankarske dionice Zbog zabrinutosti ulaga~a od rasta broja i vrijednosti ne-naplativih hipotekarnih kredita najvie su pale cijene dionica Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (-25 posto) druge najvee panjolske banke i Banco Sabadell (-37 posto)

Tijekom prole godine u Hrvatskoj se pojavila tvrtka Terra Firma sa svojim portfeljom a krajem srpnja 2006 na ZSE uvrten je Jadran Kapital u cilju prven-stvenog privla~enja kapitala stranih ulaga~a Ovisno o interesu investitora i eventualnom rastu indexa ovakvih drutava ulaganje u nekretnine u Hrvatskoj mo`da dobije neku sasvim drugu dimenziju

Uporabna dozvola i nove odredbe zakonaU va`eem Zakonu o prostornom ure|enju i Zakonu o gradnji i njegovoj provedbi uo~ena je neprimjerenost odre|enih instrumenata u podru~ju urbanisti~kog i prostornog planiranja i gradnje Odredbe zako-na mahom su nepovezane te kao takve za posljedi-cu imaju nedostatak instrumenata za upravljanje i ure|enje gra|evinskog zemljita u naseljima

Posljedice toga bile su dugo trajanje i slo`enost postu-paka za isho|enje dozvola potrebnih za gra|enje i upo-rabu gra|evina i nedostatni stupanj pravne sigurnosti

Neke od va`nih promjena odredaba zakona su decen-traliziranje izdavanja dozvola i akata kao i poveavanje uloge i odgovornosti ovlatenih arhitekata i in`enjera u postupcima izdavanja dozvola i drugih akata potreb-nih za gra|enje i uporabu gra|evina

Predlo`enim zakonom predvi|a se i uklanjanje odredbi i akata u podru~ju prostornog ure|enja u svrhu racio-nalnijeg gospodarenja prostorom i osiguranju uvjeta za drutveni i gospodarski razvitak Hrvatske tvrdi mi-nistrica Marina Matulovi-Dropuli

U Ministarstvu navode da u skladu s odredbama novog Zakona o prostornom ure|enju i gradnji koji donosi odre|ene izmjene i po pitanju uporabnih dozvola a koji bi trebao stupiti na snagu 1 listopada 2007 godi-ne kazna za prekraj koritenja gra|evine bez izvjea nadzornog in`enjera odnosno uporabne dozvole izno-si 25000 kuna

[to e biti sa stanarima u objektima bez uporabne dozvoleOni koji `ive u zgradama koje su gra|ene mimo gra|evne dozvole bilo da imaju kat vie ili su eta`irane tako da imaju vei broj stanova morat e trokove le-galizacije snositi sami - ako na to ne uspiju prisiliti in-vestitora koji im je prodao takav objekt

Nakon 1 sije~nja sljedee godine gra|evine koje ne-maju uporabnu dozvolu izgubit e dosadanji sta-tus uporabljve gra|evine pa na njima vie nee biti mogue obavljati prijenos vlasnitvaUporabna dozvo-la je ina~e puka formalnost ukoliko se objekat gradio u skladu s izdanim dozvolama i u skladu s pravilima struke Tamo gdje se nije potovao zakon ra~un za na-platu e doi krajnjim korisnicima kupcima stanova kojima e uporabna dozvola postati uvjet za reguli-ranje vlasni~kih prava koja se`u do prodaje ili prepisi-vanja stambenog ili poslovnog objekta

Banke ve sada u na~elu odbijaju uknji`iti hipoteku na objekat bez uporabne dozvole

Do sada u vlasni~kom listu nije postojala zabilje`ba o posjedovanju uporabne dozvole a sada e postojati Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez uporabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretninama za iznajm-ljivanje nee moi dobiti dozvolu za iznajmljivanje

Uporabna dozvola iznimno je va`an instrument u zemljama EU-a i u SAD-u kojim se regulira kvaliteta gra|enja U razvijenom svijetu bez nje osiguravajua drutva ne `ele osigurati va stan ili zgradu u kojoj

2 wwwmirakulhr 2

Tema brojaTema broja

O~ekuje se da e u buduem razdoblju

sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja

prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju

prepustiti tr`itu

Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez upo-rabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretni-nama za iznajmljivanje nee moi dobiti dozvo-lu za iznajmljivanje

stanujete niti e banke dati hipotekarne kredite za sta-nove u takvom objektu

Gra|ani koji jo nisu uli u avanturu dizanja de-setljetnih stambenih kredita trebali bi posluati savjet pomonice ministrice Bla`evi-Perui - Oprezan ku-pac ne preuzima stan od investitora-prodavatelja dok za zgradu nije izdana uporabna dozvola

Ure|enje interijera i vrtova

PlaniranjePlaniranje je zapravo ono od ~ega treba po~eti svako ure|enje ili preure|enje doma ili vrta [to je sve po-trebno kako to smjestiti i rasporediti i kako e to iz-gledati u kona~nici Za najbolja rjeenja za najbolji raspored pokustva i drugih predmeta u stanu ili kui ili sadnica u vrtu po-treban je dobar plan poznavanje standardnih dimen-zija namjetaja stilova pokustva boja i materijala njihove obrade i primjene te napokon i poznavanje redoslijeda po kojem se odvijaju radovi

Mogua rjeenja stvar su osobnih preferencija i tren-dovaTreba razmisliti o oblaganju zidova polaganju podo-va smjetaja veeg i manjeg pokustva o glavnim

svjetlosnim izvorima a potom obratiti pa`nju slika-ma tepisima zavjesama svjetiljkama sobnom bilju i nizu drugih detalja koji uokviruju ure|enje prostora O unutranjem ure|enju prostora jednako kao i o ure|enju vrtova napisano je mnotvo knjiga pregrt broura razli~itih proizvo|a~a njime se bave brojni ~asopisi a jo uvijek nije sve re~eno

Arhitekti i dizajneri stalno usavravaju svoje znanje prilago|avajui ga vremenu u kojem `ivimo novim materijalima i novim saznanjima

Billy Baldwin poznati dizajner ka`e ldquoPrvo pravilo dekoriranja je da se gotovo sva pravila mogu izmije-nitirdquo

Izmislite svoja pravila ali neka budu sa stilom i poz-navanjem jer svaki je stan ogledalo ljudi koji u njemu `ive i borave i samo Vi mo`ete u svom domu ostva-riti ugo|aj koji vam najvie odgovora U tome vam ne mo`e pomoi nijedna knjiga niti ~asopis Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek nanovo slikati

0

Tema broja

Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek

nanovo slikati

Tvrtka lsquorsquoZETOVI] doorsquorsquo sa sjeditem u Osijeku postoji od 1 sije~nja 2002 godine Bavi se prodajom HOumlRMANN gara`nih i industrijskih vrata te proizvo-dnjom PVC i aluminijske stolarije Tvrtka je smjetena u vlastitom zatvorenom prostoru veem od 1600 m2 u sklopu kojeg se nalazi prodajni prostor skladite te linija za proizvodnju PVC i aluminijske stolarije Uz zatvoreni prostor nalazi se i otvoreni veli~ine gotovo 5000m2 Glavni je dobavlja~ PVC profila njema~ki proizvo|a~ Salamander a dobavlja~ visokokvalitenih okova tako|er je njema~ki proizvo|a~ GU

Tvrtka Zetovi doo ovlateni je distributer komplet-nog proizvodnog asortimana renomiranog njema~kog proizvo|a~a HOumlRMANN za podru~je Slavonije i Ba-ranje

Tvrtka HOumlRMANN europski je lider u proizvodnji gara`nih i industrijskih vrata tehnologiji pretovarne tehnike te luksuznih kunih rjeenja Unato~ relativno kratkom vremenskom periodu u kojem tvrtka posluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i do-stupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta Njihovu kvalitetu prepoznali su i vodei osje~ki i slavonski poduzetnici te se HOumlRMANN in-dustrijski i gara`ni proizvodi mogu pronai na mno-gim reprezentativnim objektima kao to su Pekarnica Kruna Autokua [kojo Autokua Perkovi Saponia

Servisni centar Automagister Naselje Retfala nova te brojni drugi objekti

Iako se proizvodni proces stolarije i danas odvija u vrlo povoljnim uvjetima na novim strojevima vlasnik i osniva~ tvrtke gospodin Zdravko Zetovi odlu~io je dodatno modernizirati tvrtkin proizvodni pogon potpuno novim i automatiziranim strojevima Ti strojevi dodatno e doprinijeti kvaliteti smanjenju cijena te smanjenju rokova isporuke

Novost u prodajnom programu je prodaja unutarnjih vrata proizvo|a~a lsquorsquoConturarsquorsquo iz Pleternice ~iji je tvrtka lsquorsquoZetovirsquorsquo doo ovlateni distributer za podru~je Sla-vonije i Baranje

Tvrtka ldquoZetovirdquo doo pru`a potpunu uslugu ugra-dnje nove stolarije izgradnju postojee obra|ivanje otvora ugradnje klupica komarnika i sl Telefon-skim putem mo`ete zatra`iti neobvezan izlazak stru~nog osoblja radi savjetovanja te izrade ponuda i predra~una

Kompletan proizvodni i prodajni program tvrtke lsquorsquoZetovi doorsquorsquo mogue je pogledati u velikom izlo`benom salonu koji se nalazi na adresi Svilajska ulica 30D u Osijeku ili ih mo`ete posjetiti na Internet adresi wwwzetovichr na kojoj mo`ete pronai dodat-ne informacije o cjelokupnom asortimanu

Pogled u bolju budunost kroz kvalitetne proizvodeZahvaljujui potpuno novim i automatiziranim strojevima tvrtka Zetovi doo je dodatno poboljšala kvalitetu izrade i smanjenje rokova izvedbe uz istovremeno snižavanje cijena

Unato~ relativno kra-tkom vremenskom pe-riodu u kojem tvrtka po-sluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i dostupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta

Oglas

wwwmirakulhr 1

FranšizaFraniza je tip poslovanja u kojem neka tvrtka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslo-vanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvarene prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit

Priredila Maja Klier

Dananji poslovni svijet prostor je neizmjernih mogunosti U stvari toliko velikih da nam je vrlo teko prepoznati onu koja bi odgovarala upravo naoj osobnosti i naem financijskom stupnju a da je ujed-no i profitabilna No ipak u moru tipova poslovanja nailazimo na franizno poslovanje Unutar njega na-lazimo raznorazne koncepte izme|u kojih se uistinu mo`e izabrati bdquoposao snovaldquo ali ga se istim takvim i stvoriti od temelja

Iako u mnogim hrvatskim tvrtkama i organiza-cijama ~esto dolazi do otputanja tehnolokog vika a franizno poslovanje uvelike poma`e u samozapoljavanju i smanjenju stope nezaposleno-sti stanovnici Hrvatske ga jo uvijek ne do`ivljavaju kao najprikladniju mogunost rjeavanja svog statu-sa U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih No bez obzira na tako malen broj njih bitno je neprestano raditi na promociji ovog tipa poslovanja jer je ono garancija lakeg prodora na hrvatsko tr`ite a posebno na strana tr`ita te jedini na~in sprje~avanja varki pri prodaji franize Za promociju franiznog po-slovanja u Hrvatskoj najvie se brinu Hrvatska udruga za franizno poslovanje koja 29 i 30 studenoga u Za-grebu ve 4 godinu za redom odr`ava Franizni forum te Izlo`bu franizne ponude poduzetni~ki centar za franizu Pro maturo u Zagrebu te Centar za franizu Poduzetni~kog centra Osijek

[to je to franizno poslovanjePrema europskoj franiznoj federaciji franizno poslo-vanje je sustav trgovanja dobrima iili uslugama iili tehnologijom koji se bazira na bliskoj i stalnoj suradnji pravno i financijski samostalnih poduzea vlasnika franize i njegovih pojedina~nih korisnika franize

gdje vlasnik jam~i svojim korisnicima pravo i posta-vlja obvezu da e voditi posao u skladu s konceptom franize Franizno poslovanje mo`e se shvatiti i kao partnerstvo izme|u tvrtke s internacionalnim aspira-cijama za svoj brand i individue ili organizacije u cilja-noj zemlji koja je bolje opremljena kulturalno i logi~ki za bdquohrvanjeldquo na vlastitom tr`itu Dakle kao koncept s velikim potencijalom irenja ndash kako na nacionalnom tako i na internacionalnom nivou

Franiza je u stvari tip poslovanja u kojem neka tvr-tka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslovanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvare-ne prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit S ili-ili smo suo~eni zbog postojanja nekoliko tipova franiza i zbog njihove razli~ite projekcije Dva najpoznatija tipa franiza su franiza poslovnog formata (business franchise format) i franiza distribucije proizvoda (product distribution franchise)

Franiza poslovnog formata je tip poslovanja u kojem franizoprimac dobiva posao po principu bdquoklju~ u rukeldquo Dakle on kupuje provjereni i uhodani poslovni koncept znanje i know-how davatelja te savjetodav-ne usluge prije i tijekom ugovorom odre|enog perio-da poslovanja Pri tome brand ne mora biti svjetski poznat ve samo na teritoriju poslovanja Primjerice franize McDonalds Body Creator ili Biovega pripa-daju toj vrsti Kod franize distribucije proizvoda pri-matelj franize kupuje renomirano ime odnosno brand za odre|eni teritorij a poslovanje se svodi na prodaju proizvoda proizvedenog od strane davatelja franize U ovoj varijanti kupac franize ne dobiva nikakva

U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje promijenio ime u Kvarner Vienna Insurance Group (VIG) ddVienna Insurance Group trenutno je prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje (KWSO) od sredine lipnja nosi novo ime ndash Kvarner Vienna Insu-rance Group (VIG) dd za osiguranje Uz promjenu imena nedavnu su skuptinu obilje`ile i promjene u Upravi drutva Od 1 srpnja funkciju predsjednika Uprave drutva od dosadanjega predsjednika Mladena Bla`evia koji s krajem ove godine odlazi u mirovinu preuzima Igor Jeli~i Tako e novu tro~lanu Upravu uz Igora Jeli~ia ~initi jo dva ~lana Zorislav Staek i Kreimir Kolar Promjene u nazivu Drutva uslijedi-le su sukladno prologodinjoj odluci prema kojoj je Vienna Insurance Group postala krovna marka Wie-ner Stadtische Grupe koja okuplja pod novom krov-nom markom kao bdquoobiteljskim imenomldquo sve svoje tvrtke keri s podru~ja centralne i isto~ne Europe Grupa je trenutno prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju laquoStrategija je VIG-a na tr`itima gdje djeluje etabli-ranje domae marke kao simbola povjerenja blizine i lokalnoga razumijevanja VIG istovremeno daje do-datnu internacionalnu vrijednost i predstavlja simbol veli~ine iskustva i kompetentnosti s vodeom po-zicijom u srednjoj i isto~noj Europiraquo isti~e Mladen Bla`evi predsjednik Uprave DrutvaTijekom prvoga ovogodinjeg kvartala Kvarner Vien-na Insurance Group kao najvee drutvo VIG grupe u Hrvatskoj ostvarilo je zara~unatu bruto premiju od 1257 milijuna kuna to je za 257 posto vie nego u istom razdoblju lani Istovremeno su bruto premije `ivotnoga osiguranja iznosile 45 milijuna kuna (to je za 154 posto vie nego prole godine) dok su premije ne`ivotnoga osiguranja ostvarile skok od 373 posto i

ostvarile 807 milijuna kuna Time se Kvarner Vienner Insurance Group popela na peto mjesto osiguravatelja u Hrvatskoj i zauzima 53 posto tr`inoga udjela Isto-vremeno je dobit ovoga drutva iznosila 596 milijuna kuna dok je ukupna prologodinja dobit bila na razini 599 milijuna kuna Kvarner Vienna Insurance Group i u prvih pet mjese-ci ove godine bilje`i izvanredne financijske rezultate ostvarivi premijski volumen od 199 milijuna kuna to je za 252 posto vie nego u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja bilje`e zara~unatu bruto premiju od 746 milijuna kuna to je za 147 posto vie dok ne`ivotna osiguranja s premijom od 1244 milijuna kuna bilje`e skok od 325 posto u odnosu na isto razdoblje prole godine Vienna Insurance Group Hrvatska a kojega ~ini Kvarner VIG Cosmopolitan life i Helios u prva ~eti-ri mjeseca zaklju~ila je financijske rezultate s ukupno ostvarenom premijom od 234 milijuna kuna to je za 297 posto vie nego li je ostvareno u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja ostvarila su ukup-nu premiju u iznosu od 105 milijuna kuna dok su ne`ivotna iznosila 129 milijuna kuna S takvim rezultatima VIG je dospio na ~etvrto mjesto ljestvice osiguravajuih drutava s tr`inim udjelom od 74 posto Vienna Insurance Gropu Hrvatska je po tim rezultatima po `ivotnim je osiguranjima zauzela tree a po ne`ivotnim osiguranjima ~etvrto mjesto na rang ljestvici svih osiguravatelja

Kvarner Vienna Insuran-ce Group tijekom prvih pet mjeseci ove godine zabilje`ila je izvanredne

financijske rezultate ostvarivi premijski

volumen od 199 miliju-na kuna to je za 252

posto vie nego u istom razdoblju prole godine

Oglas

Igor Jeli~i - novi predsjenik Uprave od 01 srpnja 2007 godine

2

saznanja o u~inkovitom sistemu poslovanja Primjeri franize distribucije proizvoda su Fornetti

Franizni koncepti se jo mogu razlikovati i po po-stojanju ili ne postojanju ulazne franizne pristojbe po visini i vrsti tantijema po koritenju reklamnog pro-stora ili ne hellip

Tko je tko u franiznom poslovanjuU franiznom se poslovanju radi o odnosu izme|u franizodavca i franizoprimca Franizodavac je vla-snik inovativnog i do u temelje razra|enog i isproba-nog poslovnog koncepta kojeg za odre|enu nov~anu naknadu ustupa drugim tvrtkama zajedno s markom ili brandom i sa svim detaljima koji ~ine taj specifi~ni poslovni koncept Franizoprimac je pak osoba koja je taj koncept prepoznala kao posao kojim bi se `eljela baviti i u kojem bi moglo doi do samozapoljavanja odnosno do dostizanja vlastite vizije bdquobiti sam svoj efldquo na laki na~in te ga stoga odlu~ila i kupiti Franizoprimac tako potpisivanjem posebnog ugovora prihvaa jedan sistem rada koji od tada postaje nje-govim poduzetni~kim pothvatom i tako ulazi u lanac distribucije koji ima prepoznatljivo ime Nerijetko se spominje i pojam Master primateljdavatelj franize Rije~ je o osobi koja je kupila odre|eni franizni kon-cept od vlasnika franize - otuda Master primatelj te time stekla pravo na prodaju podfraniza tog koncepta na to~no odre|enom teritoriju to ga prema drugima ~ini Master davateljem

Koncept s mnogima prednostima ali ne i bez opasno-stiFranizno poslovanje smatra se konceptom mnogo-brojnih prednosti i za vlasnika franize i za njezinog kupca no postoje i neke opasnosti ^injenica da 80 poduzetni~kih pothvata zavrava propadanjem u prve tri godine govori da danas nije jednostavno opstati kao poduzetnik U svemu tome se poslovanje putem franiza smatra idealnim za smanjenje tog rizika Kupnjom franize dobiva se poslovna neovisnost i po-sao po principu bdquoklju~ u rukeldquo a za puno manji po~etni kapital nego kod samostalnog poduzetni~kog pothva-ta Dakle isproban i uhodan posao vrijedan i prepoz-natljiv na tr`itu posao u koji je vlasnik franize ve ulo`io svoje najva`nije resurse novac vrijeme znanje i vjetine te u potpunosti razradio i u obliku ud`benika predo~io sve procedure njegova vo|enja s ciljem mak-simalnog uspjeha Tako se franizoprimac da bi nje-gov poduzetni~ki pothvat uspio mora pridr`avati postavljenih i isprobanih procedura Skeptici ~esto napominju kako je kupnja franize dokaz nekreativno-sti no praktikanti franchisinga napominju da se kup-njom franize dobiva isprobani uhodani i funkciona-lan posao koji se dodatnom kreativnou mo`e samo poboljati Vlasnik franiznog lanca je uvijek spreman prihvatiti nove ideje ukoliko one doista mogu pomoi

u razvoju cijelog lanca Iako postoji rizik da jednom kupljeni franizni koncept ne dosti`e razinu poslo-vanja kao kod mati~ne kue rizik neuspjeha je uvelike umanjen zbog stalne podrke franizodavca i komplet-ne franizne mre`e ~ija veli~ina donosi grupne olakice za nabavu kao i jeftiniju reklamu Ameri~ka statistika nam govori da samo 10 primatelja franize prestaje s kupljenim poslovanjem u prve 3 godine Razlozi tome su mnogostruki a stupnjevi ranjivosti variraju ovisno o tome je li odabrana odgovarajua franiza o znanju vjetinama i financijskim izvorima ali nada-sve o volji za radom i sposobnosti franizoprimca za kvalitetno vo|enje poduzetni~kog pothvata na koji se odlu~io sam

Vrijednost franiznog koncepta posebno dolazi do izra`aja u trenutku kada neka uspjena tvrtka shvati da je dolo do potrebe irenja poslovanja bilo na nacional-noj ili me|unarodnoj razini ili kada postoji odre|ena inovativna ideja s velikim potencijalom rasta Ono to irenje poslovanja putem franize ~ini jednostavnijim i sigurnijim od ostalih na~ina je ~injenica da tamo tri osnovna resursa novac vrijeme i motivirani mana-gement osiguravaju upravo franizoprimci Oni su ti koji su se odlu~ili na svoj poduzetni~ki pothvat i oni e kako bi on uspio u njega ulo`iti sve to je potrebno Osim toga oni su ujedno i kadar koji poznaje teritorij na kojem pokree poslovanje koji razumije to je sta-novnicima na tom teritoriju bitno kakve su njihove navike i obi~aji te koji poznaje njihov jezik Samostalno savladavanje i u~enje o svemu tome bi vlasnika franize kotalo puno vie vremena a time i novaca No kao i sve na svijetu i franizno poslovanje vlasniku donosi neke manje ugodne trenutke Jedna od najneugodnijih stvari je smanjena mogunost kontrole u poslovanju s puno karika koje je vlasnik potpuno sam postavio na noge a odmah nakon toga bismo mogli spomenuti ka-tkada vrlo te`ak odnos s franizoprimcima i njihovo nepridr`avanje u priru~niku utemeljenog sistema po-slovanja Upravo zato je potrebno vie puta promotriti kome se prodaje poslovni koncept kako bi se kasnije izbjegle zamke koje bi mogle proizai iz loe odluke

Stvaranje prodaja i kupnja franizeDanas za potencijalne franizokupce ne postoji pro-blem nedostatka izbora izme|u razli~itih franiznih koncepata no postoji onaj vezan uz teku odluku oda-bira onog pravog izme|u niza drugih Najveu ulogu u stvaranju te odluke danas ima dobro projektirana franiza i njen vlasnik On je taj koji se stalno iznova mora pitati Zato bi netko kupio moju franizu Kori-sne i kvalitetne savjete i prijedloge vezane uz franizno poslovanje mo`ete nai i u hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje Oni se njime bave ve nizom go-dina sura|ujui s mnogim uspjenim me|unarodnim franiznim lancima te su ujedno i u~lanjeni u Europsku te Svjetsku franiznu federaciju Put do dobro projek-

tirane franize nije lagan jer je to posao koji zahtijeva stru~nost na mnogim razli~itim podru~jima ovisno o franiznoj djelatnosti a o kvaliteti njegova izvrenja ovisi kako e se posao odvijati u budunosti Upra-vo je zbog potrebe za raznim stru~njacima koje treba okupiti te zbog uklapanja svih njihovih savjeta u dje-lotvoran sistem koji e kasnije dovesti do maksimalne djelotvornosti i profitabilnosti ovu zadau potrebno prepustiti konzultantima za franizno poslovanje koji se u Hrvatskoj nalaze u poduzetni~kom centru za franize Pro maturo u Zagrebu i Centru za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek Oni su jedini koji mogu dati pouzdane i nu`ne savjete za toliko potrebno postavljanje stratekog plana i ciljeva poslovanja kako ono ne bi krenulo u krivom smjeru

Tek nakon dobrog projektiranja franize vlasnik mo`e krenuti s prodajom koncepta pazei na cijeli daljnji splet okolnosti Franizodavac mora shvatiti da ne poznaje na~in na koji je potencijalni kupac doao do novca kojeg je voljan ulo`iti u odre|enu franizu i ko-liko mu on zna~i Koja je god kombinacija u pitanju to treba cijeniti a ujedno i pokazati Najlaki na~in za to je sastanak laquoo~i u o~iraquo tijekom kojeg se potencijalnom kupcu mo`e ispri~ati o svim kvalitetama i vrijednosti-ma odre|enog posla te ujedno upoznati i kup~eve na-vike i vrijednosti

Potencijalnom franizoprimcu se u odluci mo`e pomoi i prepri~avanjem razloga i `ivotnih uvjeta u kojima se franizodavac nalazio kada je odlu~io podu-zeti neto sa svojim poslovnim idejama Nije loe ~ak ni izraziti svoje osjeaje koji su bujali pri pomisli na neto novo i jo neisprobano jer se tako vjerojatno osjea i potencijalni kupac To e mu pokazati da se njegovu nesigurnost razumije kao i potreba za pro-vjerom

Kako je ~injenica da u dananjem konkurentnom tr`itu postoje mnogobrojne trzavice nije loe istak-nuti i probleme s kojima je mogue susresti se pri-likom vo|enja posla No pritom se ne smije za-boraviti napomenuti kako je upravo zbog uske i prisne suradnje u franiznom poslovanju izme|u franizodavca i franizokupca te probleme lake pre-vladati Franizoprimac nikada nije ostavljen sam ve iza sebe ima na raspolaganju svu moguu pomo franizodavca kao i mre`e franizoprimaca

Potencijalni kupac franize pak treba biti zainteresi-ran za drugi niz ~imbenika Prvenstveno je bitno dobro procijeniti i odabrati djelatnost koja osobu ispunjava i koja odgovara njenom karakteru i mogunostima Nakon toga pa`nju treba obratiti na iznos inicijalne pristojbe koja se plaa davatelju franize na visinu potrebnih inicijalnih sredstava da bi se franizna jedi-nica osposobila za rad na iskustvo davatelja franize

u poslu za koji daje franizu na usluge koje dava-telj franize osigurava korisniku franize u po~etku i tijekom poslovanja na zadovoljstvo trenutnih kori-snika franize davateljem franize i svojim polo`ajem unutar franizne mre`e na opu stabilnost djelatnosti u kojoj davatelj franize posluje na financijsku snagu davatelja franize i franiznog sistema u cjelini hellip Sve ove faktore je prije sastanka s vlasnikom mogue pro-vjeriti u ve spomenutoj hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje na nizu korisnih web-stranica s ponudama raznih koncepata kao i web stranicama svake pojedine franize

Nakon donoenja kona~ne odluke i izbora konkretne franize slijedi ulaganje puno truda ali i u`ivanje u vlastitom poslovanju

Poseban prilog

KORISNI LINKOVI

wwwfipcomhrwwwpromaturohrwwwfransizahrwwwinfofranchisingit wwwazfranchisingit wwweff-franchisecom wwwquadrantefranchi-singit wwwazfranchisingcalta-netit wwwsolofranchisingit wwwekoclubit wwwfranchisedirectcomwwweuropean-franchi-singnetwwwfranchiseorgwwwinfofranchisecomwwweuropeanfranchisingnetwwwfranchiseeuropecom

Danas za potencijalne franizokupce ne po-stoji problem nedo-statka izbora izme|u razli~itih franiznih kon-cepata no postoji onaj vezan uz teku odluku odabira onog pravog izme|u niza drugih

wwwmirakulhr

Poseban prilog

Poseban prilog

Franize su najbr`i na~in irenja poslovanja i izvozaDobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici protokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr

Franize u Hrvatskoj jo uvijek nisu postigle svoj puni potencijal U Sloveniji Ma|arskoj Poljskoj Italiji Austriji i Gr~koj dakle zemljama koje nas okru`uju franizno poslovanje je puno vie zastupljeno Od broja prisutnih brandova Gr~ka ih broji 430 Slovenija 155 Italija 708 Austrija 330 Ma|arska 300 a Poljska 210 Zastupljenost domaih nacionalnih franiza u tim brojevima je u Gr~koj 45 Sloveniji 55 Italiji 86 Ma|arskoj 55 a Poljskoj 55 U Hrvatskoj je prisutno oko 125 brandova od kojih je samo 26 na-cionalnih Od toga broja samo su neke izvozne ndash pri-mjerice Body Creator X-nation i Skandal O stanju u franiznom poslovanju u Hrvatskoj razgovarali smo sa prof Ljiljanom Kukec predsjednicom Hrvatske udruge za franizno poslovanje

[to mislite zato je situacija u Hrvatskoj takva i koje su najvee prepreke razvoju franiznog poslovanja u HrvatskojTakvu situaciju povezujem s neznanjem neinformiranou kao i slabom zainteresiranosti insti-tucija i banaka za ovakav na~in ulaska u poduzetnitvo

Sve to zna~i da je hrvatska uskraena za vrlo sna`no oru|e irenja poslovanja i izvoz a najva`nije je da franize nisu iskoritene kao agregat zapoljavanja ~injenicu koju su druge zemlje oko nas prepoznale U Bosni i Srbiji je situacija sli~na Nema proizvoda niti projekta koji bi pomagao razvoju franiza prvenstve-no domaih a onda i onih stranih na naem tr`itu Samo za usporedbu u Gr~koj dr`ava podupire razvoj franizinga i to na taj na~in da daje bespovratna sre-dstva u visini 50 od franizne ulazne pristojbe U Egiptu je situacija sli~na Isto postoje bespovratna sre-dstva u visini 50 franizne pristojbe Dakle te zemlje su prepoznale da je franizing agregat zapoljavanja i poticanja poduzetnitva i to onog sigurnijeg

Budui se bavite konzultatntskim uslugama za pri-maoce franiza te projektiranjem franiza za davaoce mo`ete li nam otkriti neke od svojih klijenataLista naih klijenata je dosta velika no spomenuti u samo neke Coin Oviesse Extyn ChocolateGraphics Quadlight Ecowash Hiar style magazin Energy clinic - Phenomena Eden Berghoff boutique Body Creator Varteks Dama toneri Caribu Ticketcom Sr Patata i Particolari

Neke od tih franiza smo projektirali dok neke zastu-pamo ili smo bili anga`irani kao konzultanti Udruga je primljena u ~lanstvo Europske franizne federacije tako da smo sada uli u plan irenja mnogih svjetski poznatih franiza Centar za franize Pro maturo doo je poslovni partner s nekim internacionalnim mre`ama konzultanata za franize i sve su to kanali kojima se strane franize obraaju za pomo

[to mislite zato se Hrvati i hrvatske tvrtke teko odlu~uju na koritenje konzultantskih usluga za franize iako je to u svijetu jedan od prvih koraka i glavni ~imbenik uspjehaJa bih rekla da je cijeli konzultantski sektor u Hrva-tskoj jo u povojima Male tvrtke misle da su premale za anga`man nekog od konzultanata to je potpu-no krivo i misle da si to ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo na tome gdje treba najmanje tedjeti Kod projektiranja franize tvrtke misle da sve znaju i

da im nitko nije potreban Imaju uglavnom iskrivlje-nu percepciju da je za stvaranje franize bitan samo ugovor to nije to~no Oni sami niti ne mogu napra-viti ugovor a niti to mo`e napraviti bilo koji odvjet-nik Dobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici pro-tokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr Bez svih kvalitetnih faktora u jednad`bi franiza nije uspjena i najvjerojatnije nee `ivjeti dulje od go-dinu dana to je prijevara za kupca franize Poznati brand nije jedini uvjet uspjeha

Budui je poznato da je za dobro funkcioniranje franiznog sustava potrebna njegova dobra projekcija recite nam koje su najvee opasnosti kod loe projek-tirane franizeLoe projektirana franiza u najveem broju slu~ajeva zna~i da nije uope projektirana ve sklepana na br-zinu kako bi se proirilo poslovanje ali to je privre-meno jer se nakon par prodanih franiza koje nemaju temelje cijeli projekt baca u vodu Tada nai poduzet-nici odmahuju rukom i govore Franiza je glupost ovdje nema pravne dr`ave pa ne funkcionira i sli~no a prava istina je da se nisu pripremili da nemaju do-voljno znanja da bi sami projektirali franizu i da su bili zainteresirani samo za ad hok irenje i ne znajui koje mogunosti imaju i kako franiza mora izgledati da bi stvarno bila uspjeni projekt i za davatelja i za primtelja

Koji je sektor djelatnosti najvie a koji najmanje zastu-pljen u franizama u HrvatskojNajvie je zastupljeno modnih maraka i autoin-dustrije dok jo uvijek zaostajemo za ugostitelj-stvom turizmom i uslugama To su sektori s velikim mogunostima Sad imamo veliki bum wellness sek-tora i ako nai poduzetnici prepoznaju svoje poten-cijale i naprave kvalitetne franize od svojih wellness centara sigurno nee pogrijeiti To je recimo jedan od najpotencijalnijih sektora za irenje u regiju Jedan od svijetlih primjera je Body Creator centar za zdravo mravljenje i preoblikovanje `enske figure koji se s uspjehom iri po Hrvatskoj a od nedavno i u regiju

Kako zamiljate hrvatsko franizno poslovanje u budunostiKad smo 2002 osnovali Udrugu i kad je centar za franize Pro maturo doo krenuo s organizacijom Me|unorodnog franiznog sajma i savjetovanja FIP ispred sebe smo imali tr`ite koje je bilo bdquotabula rasaldquo Vrlo se malo znalo o franizama a u tisku nije bilo skoro nita o toj temi Od tada do danas franizing je u tisku zastupljen s preko 1 500 000 kuna godinje me-dia coveragem to je vrlo velika cifra i stalno raste To

Razgovarala Maja Klier

je veliki uspjeh nae udruge i centara za franize u Za-grebu i Osijeku Mi dosta predajemo po poduzetni~kim centrima na Vernu Zagreba~koj koli ekonomije i ma-nagementa i drugdje to je sve ulaganje u budunost Sada su i mladi osvijeteni za mogunosti franiznog poslovanja No jo uvijek moramo puno raditi na edukaciji poduzetnika i starijih managera koji jo nisu shvatili da je znanje najja~i adut za konkurent-nost a zatim idu i franize kao najbr`i na~in irenja poslovanja i izvoza

U tom smislu pozivam sve zainteresirane da nam se pridru`e 29 i 30 studenoga na 4 franiznom foruku te Izlo`bi franizne ponude Tamo ete moi saznati sve o franiznama franiznom poslovanju te ponudi franiznih koncepata i to iz iskustva uspjenih podu-zetnika i renomiranih stru~njaka

Male tvrtke misle da su premale za anga`man

nekog od konzulta-nata to je potpuno krivo i misle da si to

ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo

na tome gdje treba najmanje tedjeti

Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek

Centar za poduzetnitvo djeluje u Osijeku ve deset godina s glavnim ciljem ndash pru`anje informacija savjeta i nedostajuih znanja poduzetnicima i onima koji se to tek odlu~uju postati

Od 200 godine u sklopu Centra za poduzetnitvo djeluje Centar za franizu ~iji je cilj edukacija poduzetnika o prednostima i mogunostima koje nudi franizno poslovanje Odluka o pokretanju Centra za franizu u sklopu Centra za poduzetnitvo Osijek ~inila se nu`nom za hvatanje koraka s gospodarski razvije-nim zemljama svijeta U SAD-u statistike govore o ~ak prihoda u maloprodaji koji se odvija kroz franizne mre`e u franizama je zaposleno ~ak 1 milijuna ljudi Stopa pre`ivljavanja ameri~kih poduzea nakon 10 godina poslovanja koja posao zapo~nu samostalno iznosi 1 dok nakon 10 godina pre`ivi ~ak 0 poduzea koja su u posao ula kao dio neke vee franizne mre`e

Za potrebe organizacije seminara o franiznom poslovanju Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek i sam je kupio franizu od Centra za franize iz El Pasa koji djeluje pri Sveu~ilitu u Texasu Ovaj ameri~ki Centar ve godinama radi iznimno uspjene seminare o franiznom poslovanju pod nazivom bdquoBig Pictureldquo Osje~ki Centar kupio je pravo za izvo|enje ovog seminara u Osijeku pod nazivom bdquoFraniza od A do ldquo a osim osje~kog u Europi pravo na izvo|enje tog seminara ima jo samo Centar za franize u Finskoj

Seminar se organizira dvaput godinje (lipanjstudeni) u Osijeku i jedini je se-minar takve vrste u Hrvatskoj pa se ~esto na njemu mogu vidjeti polaznici iz Bo-sne i Hercegovine te Srbije Seminar kombinira teoriju i praksu ndash u sklopu svake tematske cjeline sudjeluje gost ~ije je poslovno iskustvo vezano uz franizu U sklopu seminara prezentirane su i brojne franizne ponude a polaznike se tako|er upuuje na izvore franiznih ponuda te na va`ne to~ke u analiziranju kvalitete franiznih ponuda

Pored seminara Centar za franizu pru`a usluge savjetovanja poduzetnika koji se odlu~uju kupiti franizu ali i hrvatskih poduzea koja se smatraju sposobnim postati davatelji franize Vie informacija o franiznom poslovanju aktivnostima Centra za franizu i to je najzanimljivije kvalitetnim franiznim ponudama ak-tualnim na podru~ju Hrvatske mo`ete doznati na wwwfransizahr

Dobar franizni ugovor zna napraviti kon-zultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam

wwwmirakulhr

Poseban prilog

wwwmirakulhr

MarketingMarketing

Pristup informacijama postaje vrlo jeftin Vremenske i prostorne barijere i~ezle su Svjetske mre`e danas su normalna pojava samo ako to znamo i `elimo prihvatiti U ovoj eri masovnih medija dobro poz-navanje mogunosti to ih pru`a neki medij smatra se ~esto bitnim klju~em uspjeha u mnogim poslovi-ma Oglaavanje je najja~i marketinki alat u borbi za percepciju potroa~a te za prijenos poruke do ciljane tr`ine skupine Oglaavanje je u tome uspjeno ako ima dobar sadr`aj poruke i izbor medija kojim se po-ruka prenosi

TVU tranzicijskim zemljama televizija je jo uvijek gla-vni medij oglaavanja Oglaavati na televiziji je naju~inkovitije jer je jedini medij koji kombinira doseg brzinu i emocije mo`e dosegnuti svaku cilj-nu skupinu kao i najvei postotak ukupne popula-cije omoguuje najbr`u distribuciju oglasa i najbr`i kontakt s potroa~em gdje poma`e razvoju svijesti i prisjeanja robne marke ~ime joj produljuje `ivotni vijek Ima visoku gledanost s mogunou demonstra-cije te stimulira kupnju i poveava prodaju stvarajui imid` robne marke Iako je jednosmjeran medij poti~e ljudska osjetila i osjeaje Hrvatska je svrstana me|u

zemlje s najveom konzumacijom televizije

RadioOn postojano zadr`ava polo`aj ldquomedija iz sjenerdquo Premda je ograni~en na slunu dimenziju to je po-velik nedostatak njegova velika prednost jest da je ne-zaobilazan i osoban svi ga do`ivljavaju kao prijateljski medij A prijateljima se vjeruje Radio mo`ete sluati u gradu na selu u prigradskim naseljima i ruralnim krajevima Mo`e se sluati vani ili u zatvorenom i to 24 sata dnevno Radio je dostupan vaim potroa~ima u svako vrijeme na svakom mjestu S radijem kao me-dijem mo`ete dostii svog potencijalnog kupca upra-vo u trenutku aktivnosti koje su povezane s vaim proizvodom Radio mo`e djelovati odmah i u cijelo-sti je prilagodljiv medij izvor je prvih informacija a u~inkovit je uz mala financijska sredstva

NovineOglaavanje u novinama uglavnom e biti vrlo ko-risno za poslovanje veine djelatnosti Ipak taj na~in oglaavanja za veinu je manjih poduzetnika skup Va`no je znati kako se u tiskanim medijima pogoto-vo dnevnim nikako ne smije oglaavati ldquoad hocrdquojer su namijenjene brzoj konzumaciji ldquo`iverdquo manje od 24 sata pa e upravo toliko vrijediti jedanput objavljen oglas No s druge strane bit e vrlo efikasno ukoliko je u~estalo u ujedna~enom ritmu trajanja barem tri mjeseca Imaju kratak `ivotni vijek i prosje~no im je vrijeme ~itanja oglasa manje od 30 sekunda Ovakvo oglaavanje ~esto vas stavlja u jednak kontekst s konkurencijom pa kreativna snaga oglasa treba biti takva da se oglas nepogrjeivo izdvoji od konkurencije Tako|er treba paziti da oglaavanjem vlastite ponude ne poma`ete tu|i marketing

^asopisi^asopisi su neto intimniji oblik oglasnog prostora pa se tu oglaiva~ mo`e malo opustiti Za o~ekivati je kako ~itatelj odre|eni ~asopis nabavlja zato to ga zanima pa prema njegovom sadr`aju nije teko odrediti kakvi su mu ~itatelji kao potroa~i i kakve su im sklonosti Svaki e ~itatelj svoj omiljeni ~asopis potanko i~itati pa se u oblikovanju oglasa mo`e ~ak i mora ii puno detaljnije ^asopisi mogu dosegnuti iroku publiku no ipak se usmjeravaju na specifi~ne i u`e tr`ine segmen-te Za razliku od novina ima dulji `ivotni vijek bolju

kvalitetu papira uklju~enost ~itatelja i bolji ugled vei su dok je s druge strane nedostatak segmentiranost vii trokovi te vremenska neprilago|enost

Vanjsko oglaavanjeMo`e se gledati kao nusproizvod ne~ega drugog ugla-vnom putovanja i kupnje Omoguava tvrtkama da u najuo~ljivijem i najirem obliku promoviraju svoj brand (marku) proizvod ili slogan te da se za njega ~uje na najiri a za klijenta gotovo najpovoljniji na~in Jedno je od najefikasnijih sredstava Smatra se najno-vijim masovnim medijem jer prenosi poruku svakod-nevno ne mo`ete ga ugasiti odlo`iti otvoriti Jedini medij na kojem propagandna poruka traje neprekidno - 24 sata

PlakatiPlakat mora brzo i jednostavno komunicirati sadr`aj i ideju Dostupan je svakom prolazniku na nenametljiv na~in Ima kratak period oglaavanja a koristi se za promocije koncerte izlo`be izbore filmske premijere U kompoziciji plakata slova igraju ravnopravnu ulogu zajedno sa slikom ali obi~no se ne uzimaju jednaki omjeri slike i teksta (50-50) ve je omjer obi~no 70-30 kako bi se uspostavila dominanta Slova moraju biti dovoljno velika i ~itka da bi ih konzumenti mogli registrirati brzo u prolazu etnjom vo`njom automo-bila tramvajem i sl Kod plakata je va`an sadr`aj po-ruke koji mora biti jasan ve nakon 3 sekunde tekst ne smije biti predug jer se osoba pogledom na plakat zadr`ava samo 110 sekunde

Internet Internet marketing je u svega nekoliko godina stekao golemu popularnost me|u oglaiva~ima Vrijednost internetskog oglaavanja e u razdoblju od 2007 do 2009 godine rasti esterostruko br`e od vrijednosti oglaavanja u tradicionalnim medijima Vaa Internet stranica postaje ne samo sredstvo komunikacije i pro-mocije nego sredstvo poslovanja i najbolji djelatnik u tvrtki zato to mo`e prodati proizvod Vaa Internet stranica mora generirati posjete kako bi bila funkcio-

nalna i korisna a to mo`ete postii samo kvalitetnim Internet oglaavanjem Velike prednosti su brzina dostupnost 247 te nove mogunosti Na Internetu se mo`e promovirati gotovo sve a kako je Internet mjesto skupljanja informacija i uspjenost reklama sve je vea Ciljana skupina korisnika vrlo je razli~ita postoji mogunost pristupa razli~itim dobnim skupi-nama Marketinku kampanju na Internetu mogue je osmisliti i realizirati u vrlo kratkom roku velika je fleksibilnost pokriva razli~ita podru~ja oglaavanja daje feedback te kupac mo`e detaljno vidjeti i izabrati proizvode dok je u drugim medijima ograni~en pro-storom i vremenom Nedostatci su zaguenost slab doseg ograni~ena kvaliteta relativno mala penetra-cija neekskluzivnost oglasa te neuhvatljivo plasiranje la`nih informacija i bdquovirusno oboljenjeldquo

Novi medijiKlasi~ni kanali oglaavanja postali su dio nae svako-dnevice te nisu vie sami po sebi dovoljno probita~ni To je ujedno i razlog potrebe za novim medijima Nije uloga novih medija u tome da preuzmu prvenstvo klasi~nim kanalima oglaavanja nego da iskoriste svoj potencijal Oni predstavljaju iznena|enje neto novo i druga~ije Tako su novi mediji podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate Primjeri novih medija su avionsko oglaavanje oglaavanje putem balona mobile billboard oglaavanje u tramvajima autobusima obrazovnim i zdravstvenim ustanovama frizerskim salonima toiletima na pipcima za to~enje goriva moving board sms oglaavanje

Izbor medija oglaavanja

Pie Helena ^arapi

Proizvod koji se ne pro-daje bez oglaavanja

uz oglaavanje ne mo`e biti profitabilan

Ve dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadr`aj ve su postali dio naeg vlastitog okru`enja Oni su prijatelji neprijatelji obo`avani omra`eni Od njih o~ekujemo jako puno

Novi mediji su podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate

Stuktura medijskog kola~a

TV 0

Novine 20

^asopisi 1

Outdoor

Radio

Internet 1

0

Informatika

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska Har-dverska je virtualizacija pouzdaniji i skuplji oblik vir-tualizacije ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj specijalizirani hardver i softver omoguavaju da se je-dan fizi~ki server podijeli na nekoliko neovisnih serve-ra koji se nalaze u jednom kuitu Hardverska virtua-lizacija osigurava elektri~nu izolaciju u slu~aju kvara jednog ili vie servera te time veu pouzdanost sustava nego u slu~aju softverske virtualizacije Ovdje emo se fokusirati na koritenje vrste hardvera koji ve posje-dujete i kojim se svakodnevno slu`ite pa hardversku virtualizaciju neemo detaljnije objanjavati

Softverska virtualizacija koristi standardan hardver i operativne sustave koje ve posjedujete Na fizi~kom je serveru potrebno osigurati dovoljno memorije diskovnog prostora i procesorske snage Na obi~nom ra~unalu ili serveru instaliramo domainski (host) operativni sustav i zatim instaliramo softver za vir-tualizaciju Od besplatnih softvera najpoznatiji su Mi-crosoft Virtual PC Microsoft Virtual Server VMWare Server i Xen Od softvera koji se plaaju najpoznatiji su VMWare ESX Server i Swsoft Virtuosso Softver

koji se plaa ima vee mogunosti i vie funkcional-nosti pa ako virtualizaciju planirate ozbiljno koristi-ti provjerite daje li besplatni softver sve to vam je potrebno

Kako stvar radi Virtualne servere pravimo koritenjem softvera za virtualizaciju Operativni su-stav virtualnog servera (guest) mo`e biti razli~it od domainskog (host) operativnog sustava Pri kreiranju virtualnog servera definiramo veli~inu virtualnog hard diska koji je zapravo samo datoteka na tvrdom disku fizi~kog servera koli~inu memorije s fizi~kog servera koju e virtualni server koristiti maksimalni posto-tak procesorskog vremena koje mo`e koristiti i ostale postavke Zatim instaliramo gostujui (guest) opera-tivni sustav koji e virtualni server pokretati S obzi-rom na to da virtualni serveri dijele sustavne sabirnice memoriju mre`nu karticu i ostatak hardvera fizi~kog servera performanse aplikacija na virtualnom serve-ru uvijek su slabije od performansa istih tih aplikacija na fizi~kom serveru no u velikom je broju slu~ajeva ta razlika neprimjetna krajnjem korisniku Virtualni serveri mogu obavljati bilo koji funkciju ali se zbog spomenutog pada performansi njihovo koritenje ne preporu~uje kod aplikacija koje intenzivno koriste re-surse ili se od njih o~ekuje brz odziv (npr velike baze podataka) Virtualizacija se tako|er ne preporu~uje kod aplikacija koje brinu o sigurnosti mre`e (vatrozidi) Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplat-nog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave Za svaki virtualni server koji koristi Microsoftov operativni sustav potrebna je licenca Ako koritenjem virtualizacije zamijenite fizi~ki server imate pravo koristiti licencu s tog ser-vera Ako je domainski operativni sustav Windows 2003 Enterprise Server po licencnim pravima mo`ete instalirati jo ~etiri virtualna Windows 2003 Enterpri-se Servera pod uvjetom da su na tom istom fizi~kom serveru Licencna prava i podrku za druge operativne sustave provjerite na stranicama proizvo|a~a Mana softverske virtualizacije je da prilikom kvara softvera ili hardvera fizi~kog servera svi virtualni serveri po-staju nedostupni no uz pouzdanost dananjih servera i dobrog ugovornog servisnog partnera ovo ne pred-stavlja problem

Virtualizacija u poslovnom okru`enjuVirtualizacija je u trendu i na tekstove o njoj mo`ete naii u svim informati~kim novinama U tekstovima se pojanjava kako virtualizacija radi i to vam je za nju potrebno ali jeste li iz tih tekstova shvatili kako ju mo`ete upotrijebiti u svom sustavu Prikazat emo vam nekoliko slu~ajeva kada je virtualizacija vrlo korisna

Piše Ivan Turk

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska

Hardverska je virtuali-zacija pouzdaniji i sku-plji oblik virtualizacije

ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj

specijalizirani hardver i softver omoguavaju da

se jedan fizi~ki server podijeli na nekoliko

neovisnih servera koji se nalaze u jednom

kuitu

Kada koristiti virtualizaciju Prvi i najo~itiji primjer je testiranje Testiranje nove verzije poslovne aplikacije ili nove sigurnosne zakrpe na serveru koji svakodnevno koristite nije mudra odluka jer stvari se mogu zakom-plicirati Koritenjem virtualizacije mo`ete napravi-ti identi~nu kopiju svog sustava na jednom jedinom fizi~kom serveru i vidjeti kakav e utjecaj odre|ene izmjene imati na va sustav Drugi se oblik testiranja odnosi na testiranje funkcionalnosti novih aplikacija koje planirate uvesti u svoj sustav Ovdje vas virtuali-zacija spaava od nabavljanja dodatnog hardvera

Drugi je primjer migracija starih aplikacija i serve-ra Ako imate server s aplikacijom koja radi samo na Windowsima NT i ne mo`ete ju prebaciti na novi operativni sustav niti Windows NT mo`ete instalirati na novi server zbog nedostatka drivera virtualizacija je rjeenje Na novi server koji ima dovoljno resursa instalirate operativni sustav za koji postoje driveri i zatim virtualizirate stari server Va`no je napomenuti da virtualni serveri koriste generi~ki standardizirani hardver stoga nema problema s driverima za starije operativne sustave Obzirom na malu hardversku sna-gu starog servera kao posljedica virtualizacije mo`e se dogoditi da stara aplikacija radi nekoliko puta br`e

Trei je primjer konsolidacija Svaki sustav raste s vremenom i poveava se broj ure|aja u njemu Kao posljedica toga doga|a se da resurse koje smo predvi-djeli za pet godina prerastemo za tri godine Pojedini su serveri zagueni koli~inom podataka dok su tvrdi diskovi na ostalim serverima prakti~no prazni ili nam je iskoritenost procesora na jednom serveru cijelo vrijeme preko 70 a u vrijeme mjese~nog obra~una nema dovoljno snage dok drugi server cijelo vrijeme veselo dr`i procesor na 2 Virtualnim serverima re-surse mo`ete dodavati prema potrebi koristei softver za virtualizaciju a briga o svim resursima i problemi oko kompatibilnosti hardvera svode se na odr`avanje i proirivanje fizi~kog servera Primjerice ako se neki server intenzivno koristi samo krajem mjeseca za mjese~ni obra~un dok se ostatak vremena slabo kori-sti mogue mu je u potrebnom periodu dodati resur-se Kada potreba nestane resursi se opet razdijele tamo gdje su potrebni

^etvrti su primjer sustavi visoke dostupnosti (cluste-ri) Sustavi visoke dostupnosti temelje se na tome da se vie servera ponaaju kao jedan (jako pojednostavljeno objanjenje) pa u slu~aju kvara jednog servera nema posljedica za funkcionalnost sustava jer ostali serveri preuzimaju funkciju neispravnog Ovdje je odmah ja-sno da morate imati dva ili vie servera to predstavlja dodatni troak pri kupovini hardvera Ako koristite virtualizaciju jedan server mo`e biti fizi~ki a drugi virtualan Virtualni server mora biti instaliran na za-sebnom fizi~kom serveru da bi se nastavio nesmetan

rad I za ovaj je scenarij potreban dodatni server ali taj server mo`e se koristiti i za druge potrebe Zbog ni`ih performansi virtualnog servera u odnosu na fizi~ki ovdje e zasigurno doi do smanjenja brzine rada su-stava no to je puno bolja opcija od totalnog zastoja

Virtualizacija mo`e pomoi boljoj organizaciji vae infrastrukture veoj pouzdanosti i dostupnosti te do-vesti do zna~ajnih uteda pa ako do sada niste sad je pravo vrijeme da ju po~nete koristiti

wwwmirakulhr 1

Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplatnog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave

Informatika

wwwmirakulhr

Intelligence Obavjetajne slu`be prislukivanje UDBA James Bond ndash prve su asocijacije na spomen ove rije~i No to je zapravo Competitive Intelligence (CI) Jo jedna od pomodnih aktivnosti popularnog zvu~nog naziva koje valja prodati upravama ili stvar-na potreba

Krenimo od same rije~i intelligence ndash inteligen-cija Pojednostavljeno inteligencija je snala`ljivost pojedinca u novim situacijama ili okru`enjima od-nosno sposobnost razumijevanja i zatim efikasnog prilago|avanja

Za dr`avu to zna~i to se bolje uklopiti u me|unarodna kretanja i nacionalne interese promicati te tititi i unutar zemlje i na me|unarodnom planu Upravo to izvjetajna (obavjetajna) zajednica i ~ini kontinuirano izvjeuje nacionalno vodstvo o aktualnim zbivanjima a povrh toga analizama dolazi do scenarija moguih doga|aja na temelju kojih predla`e konkretne mjere djelovanja Na taj na~in savjetovano i pripremljeno vo-dstvo dr`ave lake i br`e mo`e donijeti kriti~ne odluke

i preventivno djelovati

Na korporativnom nivou intelligence zna~i kako e se tvrtka prilagoditi i postaviti u tr`inoj utakmici koja je u dananjim globalisti~kim trendovima sve nemilosrd-nija i neizvjesnija Proces je opet isti Analize mogui scenariji izvjeivanje managementa predlaganje rjeenja

Razlika izme|u dr`avnog i korporativnog intelligence-a jest u prikupljanju informacija Sve dr`avne slu`be svijeta sla`u se da je ~ak oko 90 informacija javno dostupno Zbog onih desetak posto ponekad se rade prikrivene operacije koje ako se otkriju izlaze na naslovnim stranicama novina te postaju predmetom knjiga i filmova CI bavi se isklju~ivo javnim dije-lom informacija stoga sve se radi legalno po strogim eti~kim na~elima

Dakle CI je sustavan eti~an proces motrenja poslo-vne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

^emu sve toKrajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurent-nosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opasnosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti Smisao je biti ak-tivnim sudionikom u utakmici nametati svoj ritam i standarde a ne ldquoplesati kako drugi svirajurdquo Dananji tempo razvoja tehnologije i globalnog tr`ita uzrok su sve br`oj promjeni poslovne okoline Sve nas vie pre-plavljuju dostupne informacije i dezinformacije a do pojave CI niti jedan odjel u organizaciji sustavno se ne bavi ovim problemom Donositelji odluka ne vole biti iznena|eni Malo tko voli negativna iznena|enja ali u poslovnom svijetu nije rijedak slu~aj i da se na pozi-tivna iznena|enja ne gleda blagonaklono iz jednosta-vnog razloga to se ni za takav razvoj doga|aja nema spreman plan Manageri (vlasnici) ne mogu se vie oslanjati samo na instinkt ili intuiciju pri donoenju stratekih odluka a nemaju vremena baviti se mo-

rem informacija ~esto upitne kvalitete Oni trebaju konkretne pravovremene i provedive savjete

Kratka povijestSustavno praenje konkurencije i openito poslovnog okru`enja po~inje prije dvadesetak godina u SAD-u U po~etku su samo velike korporacije organizirale unutarnje CI odjele me|utim dokazavi svoju vrije-dnost CI se uvodi u sve manje i manje tvrtke Danas vie od 60 svih registriranih tvrtaka u SAD-u i ~ak 90 od 500 najuspjenijih - Fortune 500 ima CI u nekom obliku ukomponiran u svoje strukture SCIP (Society of Competitive Intelligence Professionals) ugledna svjetska organizacija koja okuplja CI profesio-nalce danas broji gotovo 7000 ~lanova irom svijeta a u osnivanju je i hrvatska podru`nica CI sve vie ula-zi i u akademske krugove - na nekim je sveu~ilitima mogue diplomirati i magistrirati na ovu temu

Vlade nekih zemalja primjerice Francuske [vedske SAD-a Japana i Kanade poti~u i ula`u znatna sredstva u razvoj CI jer za razvoj cijelog gospodarstva potreb-no je kvalitetno funkcioniranje velikog broja tvrtaka koje se bez intelligence-a teko mogu nadmetati na tr`itu isprepletenim brojnim globalnim i regional-nim igra~ima (neki od njih imaju podrku dr`avnih izvjetajnih agencija) Openito je pravilo to je konkurencija ja~a i okru`enje nesigurnije CI ima vie smisla CI je ~est slu~aj u izvozno orijentiranim kom-panijama Ovdje se mo`e povui paralela s dr`avama gdje sna`ne utjecajne i izvozu orijentirane dr`ave imaju dobro organizirane intelligence agencije

I u Hrvatskoj se o ovoj temi u posljednje vrijeme do-sta govori Organiziraju se konferencije te~ajevi a CI pomalo ulazi i u tvrtke Objavljeno je i par knjiga na temu CI na hrvatskom jeziku

Pomalo zbunjuju dva naziva s kojima se ~esto susreemo Competitive Intelligence (CI) i Business Intelligence (BI) Nepisano je pravilo da se uz naziv CI ve`e struka o kojoj ovdje govorimo dok se za BI ve`u IT rjeenja Posljednjih godina dosta se rabe i govo-ri o software-ima renomiranih proizvo|a~a ali i onih manje poznatih koji naprosto preplavljuju tr`ite To su naime vrijedni alati koji poma`u pri analiziranju internog poslovanja i u budunosti e im se zna~aj vjerojatno poveavati me|utim oni ne odgovaraju na pitanja o kojima emo ovdje govoriti a koja su klju~na u CI-u

Kako CI funkcioniraKako bi donositelji odluka mogli proaktivno voditi tvrtku i biti korak ispred ostalih zadaa je CI-a dobro upoznati sudionike utakmice ali s ciljem predvi|anja buduih poteza

Competitive IntelligenceCI je sustavan eti~an proces motrenja poslovne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

Pie Sinia Kouti

Vje~na pitanja koja tra`e odgovorebull Prati se rad konkurencije - koja im je strategija to

planiraju (Misle li se iriti ndash lokalno regionalno Planiraju li spajanja akvizicije Hoe li lansirati novi proizvod Hoe li korigirati cijene promijeniti marketinke akcijehellip) struktura trokova (pojedinih procesa benchmarking zato su jeftiniji konkurent-niji)

bull Prate se potroa~i ndash kakve su im karakteristike Cilj je doi do odgovora hoe li promijeniti navike po-trebe

bull Dobavlja~i - to se vie o njima zna bolje su pregovara~ke pozicije iznena|enja su manja Hoe li promijeniti cijene Hoe li bankrotirati

bull Hoe li se pojaviti neki novi konkurent na tr`itu S kojom e strategijom nastupiti Kako e to utjecati na nae poslovanje

bull Mo`e li se pojaviti neki supstitut koji e nam uzima-ti dio kola~a

bull Prati se cijelo gospodarstvo - trendovi politika utje-caj globalizacije promjene tehnologija promjene zakonahellip

bull Prati se interni rad tvrtke - cilj je postii to bolji i br`i protok informacija bez skupog udvajanja u prikupljanju analizama i distribuciji uvodi se poslo-vna tajna (hijerarhijska zatita podataka) radi se na-

ldquoNajbolje uz pozna-vanje vlastitog posla

je poznavanje posla konkurencijerdquo

John D Rockfeller

Poslovna znanja Poslovna znanja

Krajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurentnosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opa-snosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti

2

counter-intelligence-u ndash zatita naih podataka ana-liza ideja (izvana ndash od ilegalne pijuna`e te legalnog CI-a drugih tvrtaka iznutra ndash svjesno ili nesvjesno odavanje osjetljivih informacija)

Mnogi e rei ndash pa nai ljudi (odjeli) ve prate konku-renciju To je donekle istina Odjel marketinga prati marketinke poteze konkurencije prodaja zna udjele pojedinih tvrtaka na tr`itu redovito se prate cijene proizvoda i usluga suparnika Svaki odjel prati konku-renciju u svojoj domeni Me|utim nitko sustavno i studijski ne obra|uje konkurenciju te nema cjelovitu sliku o pojedinom konkurentu Tek na temelju cjelovi-te slike mogu se izraditi profili a to je jedan od na~ina kako razmiljati kao konkurencija i tako predvidjeti njihove budue poteze CI mora biti glavni ekspert po pitanju konkurencije a slo`it emo se svi ndash da konku-rencije nema poslovanje bi izgledalo puno druga~ije

Puno je dakle pitanja na koja ponekad i cijeli dobro institucionalizirani CI odjeli ne uspiju na vrijeme od-govoriti Kako onda o~ekivati da e mala poduzea izdvojiti ograni~ene resurse za ova ~esto maglovita pitanja koja naizgled nemaju veze s osnovnim poslo-vanjem Prvi je korak osvijestiti va`nost gore navede-nih pitanja ^esti su uzroci propasti poduzea eksterni faktori pa prema tome ne vodimo li ra~una o ovim

pitanjima naeg osnovnog poslovanja nee ni biti Ne moramo dakle imati formalno definirane CI odjele Me|utim moramo kontinuirano razmiljati i diskuti-rati o ovim pitanjima kako bi uope postojali

Primjena Competitive Intelligence-aU roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent ndash primjer je nivoa obavijesti kakav se zna zatei u poduzeima Cilj Competitive Intelligen-ce-a je da ponudi vie u roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent i ako ne unaprijedimo proizvodnu tehnologiju i distribuciju izgubit emo 20 tr`ita

Ili uo~ili smo rupu (blind spot) u strategiji konku-rencije ukoliko ih tu napadnemo osvojit emo 10 tr`ita

Ili na temelju analiza industrije te gospodarskih sociolokih i politi~kih analiza procjenjujemo da e proizvod (usluga) X ukoliko ga lansiramo na tr`ite Y zauzeti izme|u 10 i 15 tog tr`ita te ostvariti profit nakon yz vremena

Takva usluga viestruko je vrijednija od ulaganja u rad ovakva odjela

Poslovna znanja

CI mora biti glavni ek-spert po pitanju konku-rencije a slo`it emo se

svi ndash da konkurencije nema poslovanje bi iz-gledalo puno druga~ije

U praksi su poznate dvije vrste arbitra`e ad hoc (arbitra`a pri kojoj stranke same utvr|uju pravila postupanja imenovanje i broj arbitara osiguravaju tehni~ko-administrativnu podrku i sli~no ovaj tip arbitra`e vrlo je rijedak ) i institucionalna arbitra`a (arbitra`ni se postupak provodi po pravilima odre|ene institucije npr Stalno izabrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori)

Prednosti arbitra`eOsnovne prednosti arbitra`nog postupka su kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se sporazume oko pravila postupka samostalno imeno-vanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost po-stupka koji unato~ sporu omoguuje ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

U pravilu nadle`nost arbitra`e se ugovara dakle ona nije zadana zakonom ili bilo kojim drugim propisom Ugovor o arbitra`i sklapa se prije nastanka spora pri ~emu e uobi~ajeno biti arbitra`na klauzula temeljnom poslovnom Ugovoru ili nakon nastanka spora (tzv kompromis) Poduzetnicima koji se odlu~e za ovaj na~in rjeavanja spora preporu~a se ugovaranje arbitra`ne klauzule ~ime se mo`e izbjei smisleno odugovla~enje spora pred bdquodr`avnimldquo sudom od strane nelojalnog poslovnog partnera ^lankom 3 Zakona o arbitra`i (NN 8801) propisano je da se arbitra`a mo`e ugovori-ti za rjeavanje svih sporova o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati Tako se arbitra`a mo`e ugovoriti za ugovorne odnose izvanugovorne odnose sporove o vlasnitvu sporove iz ugovora o radu i sl Stranka arbitra`nog postupka mo`e biti i dr`ava kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave Isto tako Zakon o arbitra`i predvi|a i mogunost ugovaranja inozemne arbitra`e u sporovima s me|unarodnim ele-mentom osim ako je posebnim zakonom propisano da je za takve sporove isklju~ivo nadle`an sud u RH (npr sporovi o nekretninama koji se nalaze u RH) U ino-zemnim arbitra`ama posebno su popularne arbitra`ne institucije u [vicarskoj uz primjenu vicarskog prava koje je vrlo sli~no hrvatskom

Arbitra`ni postupakArbitra`ni postupak zapo~inje kao i svaki drugi sudski postupak - podnoenjem tu`be arbitra`nom suditu

Stranke odlu~uju o tome hoe li arbitrirati arbitar pojedinac ili vijee trojice arbitara Ukoliko se stranke o tome ne sporazume u sporovima vrijednosti do 50000 eura sudit e pojedinac a preko 50000 eura vijee Za arbitre se mogu imenovati arbitri s liste in-stitucionalne arbitra`e ali i bilo koja druga neovisna i nepristrana osoba (ne nu`no pravnici) Pravo koje e se primjenjivati kako smo naveli ovisi o instituciji koje su stranke odabrale Tako se pri Stalnom izbornom suditu pri HGK primjenjuje Pravilnik o arbitra`i pri Stalnom izbornom suditu pri HGK (tzv zagreba~ka pravila) Isto tako po isklju~ivom sporazumu stranaka arbitra`a mo`e postupati ex aequo et bono ili po na~elu pravi~nosti

Arbitra`nim pravorijekom pravomono se presu|uje u odre|enom sporu Arbitra`a postupa samo u jednom stupnju za razliku od sudova koji u pravilu postupaju u dva pa ~ak i tri stupnja Po donoenju arbitra`nog pravorijeka mo`e se tra`iti ovrha pred nadle`nim sudom U pravilu tu`ba za ponitenje arbitra`nog pravorijeka koja se podnosi bdquodr`avnomldquo sudu (koja je uvjetno re~eno `alba na pravorijek) ne odga|a ovrhu pravorijeka Navedena tu`ba predstavlja jedino pravno sredstvo za ponitenje pravorijeka Ponitenje se tako mo`e tra`iti radi nenadle`nosti arbitra`e (nije sklo-pljen sporazum o arbitra`i) ako stranci nije pru`ena mogunost sudjelovanja pred arbitra`om ako je odlu~eno o pitanju koje nije sporazumom podvrgnuto arbitra`i i sl I iz navedenog je vidljivo da se radi ugla-vnom o postupovnim pitanjima tako da se tu`bom nee moi tra`iti meritorno preispitivanje ~injenica ili pravnih pitanja (iznimno ako je pravorijek suprotan pravnom i ustavnom poretku RH)

Iz svega navedenog vidljiv je niz prednosti arbitra`nog rjeenja sporova Istaknut emo jednu za sada prili~no vidljivu i bitnu manu arbitra`e a to su trokovi po-stupka U sporovima velike vrijednosti arbitra`a e u pravilu biti skuplja od postupka pred Sudom

Arbitraža kao na~in rjeavanja sporovaArbitra`a kao na~in rjeavanja sporova predvi|a postupak vrlo sli~an sudskom u kojem spor me|u strankama pravomono i kona~no rjeava arbitra`ni sud Zbog sporosti i pretrpanosti pravosudnih tijela ovaj na~in rjeavanja sporova postaje sve u~estaliji i u rjeavanju sporova me|u domaim poslovnim subjektima ( arbitra`a se naj~ee koristila u sporovima sa stranim partnerima)

Piu Antun Emert Bruno Juri

Osnovne su prednosti arbitra`nog postupka kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se spo-razume oko pravila postupka samostalno imenovanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost postupka koji unato~ sporu omoguuju ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

Poslovna znanja

wwwmirakulhr

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

10 wwwmirakulhr

HBOR ndash 15 godina u slu`bi razvoja domaega gospodarstva HBOR trenutno provodi 21 kreditni program putem kojih nastoji obuhvatiti razli~ite ciljane skupine gospodarskih subjekata Pored programa kreditiranja infrastrukturnih projekta i velikih gospodarskih subjekata posebnu pa`nju posveuje razvoju malih i srednjih poduzea s dodatnim naglaskom na financiranje projekata poduzetnika po~etnika projekata ulaganja u turizam podru~ja posebne dr`avne skrbi zatitu okolia i energetsku u~inkovitost financiranje inovatorstva i pronalazaka

Razgovarao Kreimir Šimac

Intervju mjeseca

Mo`ete li nam predstaviti HBOR te neto vie rei o aktivnostima tijekom posljednjih 15 godinaHrvatska banka za obnovu i razvitak dr`avna je razvojno-izvozna banka osnovana 1992 godine te-meljem Zakona o Hrvatskoj kreditnoj banci za obnovu (HKBO) Banka je u isklju~ivom vlasnitvu Republike Hrvatske a osnovana je s ciljem financiranja ratom poruenog gospodarstva Unato~ po~etnom usmje-renju prema financiranju infrastrukturnih projekata kao osnovnom temelju za gospodarski razvoj HBOR se vrlo brzo aktivno uklju~io u financiranje malog i srednjeg poduzetnitva Sukladno tomu u prosincu 1995 godine banka je promijenila naziv u Hrvatska banka za obnovu i razvitak a koji je zadr`ala sve do danas Tijekom 15 godina poslovanja HBOR je ostva-rio ukupnu aktivnost veu od 57 milijarda HRK od ~ega je najvei dio 317 milijarda kreditna aktivnost

Kao to ste spomenuli temeljna aktivnost banke je kreditiranje domaih gospodarskih subjekata Kakve mogunosti pru`a HBORHBOR kao dr`avna razvojno-izvozna banka podupi-re razvoj hrvatskog gospodarstva u cjelini posebno skrbei o ravnomjernom razvitku Hrvatske Jedan od osnovnih ciljeva banke jest osiguranje kvalitetnih izvo-ra financiranja investicijskih projekata domaih gospo-darskih subjekata HBOR trenutno provodi 21 kreditni program putem kojih nastoji obuhvatiti razli~ite cilja-ne skupine gospodarskih subjekata Pored programa kreditiranja infrastrukturnih projekta i velikih gospo-darskih subjekata posebnu pa`nju posveuje razvitku malih i srednjih poduzea s dodatnim naglaskom na financiranje projekata poduzetnika po~etnika projeka-ta ulaganja u turizam podru~ja posebne dr`avne skrbi zatitu okolia i energetsku u~inkovitost financiranje inovatorstva i pronalazaka Tako|er provodimo i neko-liko programa usmjerenih na kreditiranje projekata poljoprivredne proizvodnje Korisnici programa kre-

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) ve 15 godina aktivno sudjeluje u gospodarskim aktivnostima Republike Hrvatske Dr`avna razvojno-izvozna banka osnovana s ciljem poticanja razvoja i ja~anja gospo-darskog sustava Republike Hrvatske nastoji putem kvalitetnijih izvora financiranja osigurati poveanje konkurentnosti domaih gospodarskih subjekata O konkretnim mogunostima za nae gospodarstvenike te prilikama koje mogu ostvariti u suradnji s HBOR-om razgovarali smo s Hrvojem Gali~iem voditeljem Podru~nog ureda HBOR-a za Slavoniju i Baranju u Osijeku

Intervju mjeseca

Tijekom petnaest godina poslovanja za potrebe malog i srednjeg poduzetnitva odobreno je po svim kreditnim programima oko 11 tisua kredita u ukupnom iznosu preko 13 milijarda kuna

transparentni Svaki poduzetnik vrlo lako mo`e ve pri prvom razgovoru utvrditi vlastite mogunosti Pored spomenutih osnovnih uvjeta financiranja bitno je naglasiti kako minimalni kreditni zahtjevi po pro-gramima HBOR-a mogu iznositi 8000000 HRK dok maksimalni iznosi ovise o investitoru kao i programu kreditiranja

Pored izravnog financiranja HBOR aktivno sura|uje i s poslovnim bankama Zato ste se odlu~ili na ovakav oblik poslovanja Je li rije~ o pribli`avanju krajnjim ko-risnicima ili tek pojednostavljenju poslaZna~ajan dio naih aktivnosti provodimo u suradnji s poslovnim bankama Moram naglasiti kako HBOR na-stoji biti partner poslovnim bankama a nikako konku-rent Naime najvei dio poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj potpisao je ugovore o suradnji s HBOR-om te su banke na taj na~in stekle mogunosti uklju~ivanja u pojedine programe kreditiranja Ovakav na~in rada naj~ee je prihvatljiv poduzetnicima poslovnim bankama ali tako|er i HBOR-u Realizacija kredita putem poslovnih banaka omoguuje poduzetnicima ostvarivanje uvjeta kreditiranja HBOR-a uz pogodnost realizacije kreditnog zahtjeva u suradnji s poslovnom bankom na lokalnom podru~ju Dakle poslovna banka ima mogunosti dogovora s poduzetnikom oko roko-va otplate i instrumenata osiguranja dok su kamatne stope i ukupni trokovi realizacije kreditnog zahtjeva definirani u skladu s HBOR-ovim programima te sto-ga ne postoji mogunost njihove izmjene Osim toga bitno je naglasiti kako poduzetnici poslovne banke mo-raju prepoznati kao poslovne partnere te iste nastojati uklju~ivati u cilju razvoja dugoro~ne suradnje

Aktivno kreditiranje poljoprivredne proizvodnje

Kako ste zadovoljni suradnjom s poduzetnicima na podru~ju Slavonije i BaranjePodru~ni ured HBOR-a za Slavoniju i Baranju otvoren je po~etkom 2005 godine te su od otvorenja postignu-ti zna~ajni pomaci u suradnji s lokalnim poduzetnici-ma Kao jedan od osnovnih problema nakon otvorenja Podru~nog ureda pojavilo se pitanje slabe informira-nosti gospodarskih subjekata posebice malih i srednjih poduzea s ulogom i aktivnostima HBOR-a Naime kao razvojno-izvozna banka HBOR je do kraja 2003 godine djelovao isklju~ivo iz sjedita banke u Zagrebu to se vrlo ~esto postavljalo kao problem u komunika-ciji s malim i srednjim poduzetnicima Predstavnici velikih poduzea naj~ee imaju mogunosti izravnog pristupa razli~itim dr`avnim institucijama te se osnov-ni problem pojavljuje upravo u komunikaciji s manjim gospodarskim subjektima Upravo je stoga HBOR zapo~eo s otvaranjem Podru~nih ureda u Splitu Puli Rijeci Gospiu i Osijeku Otvaranjem podru~nih ure-da ostvarena je bolja komunikacija s poduzetnicima

ditiranja HBOR-a mogu biti razli~iti gospodarski su-bjekti trgova~ka drutva obrtnici zadruge obiteljska poljoprivredna gospodarstva kao i svi ostali gospodar-ski subjekti Tijekom petnaest godina poslovanja za potrebe malog i srednjeg poduzetnitva odobreno je po svim kreditnim programima oko 11 tisua kredi-ta u ukupnom iznosu preko 13 milijarda kuna Va`no je napomenuti kako su kreditni programi HBOR u prvom redu usmjereni prema novim investicijama i ulaganju u osnovna sredstva poduzetnika s ciljem modernizacije proizvodnje poveanja konkurentno-sti i broja zaposlenih u domaem gospodarstvu Kroz nae kreditne programe mogue je financirati razli~ita ulaganja izgradnju poslovnih ugostiteljskih i proizvo-dnih objekata nabavku strojeva i opreme ulaganja u smjetajne kapacitete pa sve do kupnje poljoprivred-nog zemljita poljoprivredne mehanizacije osnovnog stada podizanja viegodinjih nasada i razli~itih drugih poduzetni~kih projekata Manji dio kreditnog zahtjeva (najvie 30 ) mo`e biti usmjeren u obrtna sredstva naj~ee potrebna u investicijskim projektima

Poduzetnici se vrlo ~esto `ale na neprihvatljive izvore vanjskog financiranja Kakvi su uvjeti financiranja u HBOR-uBankarski sektor u Republici Hrvatskoj u posljednjih desetak godina do`ivio je zna~ajne promjene Ja~anje konkurencije uz sve stabilniji gospodarski sustav dove-le su do zna~ajnog pada kamatnih stopa to omoguuje domaim poduzetnicima sve povoljnije uvjete finan-ciranja Unato~ navedenim pozitivnim promjenama HBOR nastoji biti korak ispred te dodatno potaknuti gospodarski razvitak Kako smo u prvom redu usmje-reni prema ulaganjima u razli~ita dugoro~ne investicije i investicije u osnovna sredstva nastojimo omoguiti poduzetnicima kvalitetne uvjete financiranja Vrlo ~esto poduzetnici poistovjeuju kvalitetu izvora finan-ciranja s visinom godinje kamatne stope Kamatna stopa u svakom slu~aju predstavlja jedan od eleme-nata prihvatljivosti izvora financiranja ali nikako nije i jedini Pored kamatne stope koja se po gotovo svim kreditnim programima HBOR-a kreu se na razini 2 4 i 6 godinje iznimno je va`no posebice kod veih investicijskih projekata osigurati prihvatlji-ve rokove otplate kao i rokove po~eka otplate Me|u naj~eim poduzetni~kim pogrjekama pojavljuje se problem uskla|ivanja ro~nosti izvora financiranja s namjenom kreditnih sredstava Programi kreditiranja HBOR-a omoguuju rokove otplate do 10 ili 12 godina uklju~ujui do 2 ili u pojedenim projektima 3 godi-ne po~eka kao to su primjerice viegodinji nasadi U slu~aju izravnog financiranja HBOR-a nastojimo uskladiti rokove otplate s namjenom kreditnih sred-stava Jedan od trokova kreditnog zadu`enja je i jed-nokratna naknada za obradu kreditnog zahtjeva koja u HBOR-u iznosi 08 iznosa glavnice kredita Kao to mo`ete vidjeti uvjeti kreditiranja HBOR-a vrlo su

HBOR trenutno provodi 21 kreditni program putem kojih nastoji obuhvatiti razli~ite

ciljane skupine gospo-darskih subjekata

11

1

Dugoro~no gledano izlazak na inozemno

tr`ite e za velik broj domaih proizvo|a~a

predstavljati jedi-ni na~in opstanka

Uva`avajui navedene okolnosti HBOR je u posljednjih nekoliko

godina zapo~eo s razvojem proizvoda i

programa namijenjenih domaim poduzetnici-ma usmjerenim prema

inozemnim tr`itima

Intervju mjeseca

HBOR postojeim ali i potencijalnim izvoznicima omoguuje financiranje obrtnih sredstva za potrebe realizacije izvoznog posla Nakon naplate izvezene robe poduzetnik ima mogunosti kredit vratiti HBOR-a ili u slu~aju novog izvoznog ugovora sklopiti novi ugovor o kreditu te nastaviti koristiti sredstva Na-vedeni program predstavlja iznimno kvalitetan izvor financiranja potrebnih obrtnih sredstva uz godinju kamatnu stopu 475 i jednokratnu naknadu za obra-du kredita u iznosu 08 glavnice kredita Pored na-vedenog programa financiranja izvoza HBOR provodi programe kreditiranja kupaca u inozemstvu krediti-ranja dobavlja~a kao i mogunosti koritenja okvirnih kreditnih programa s bankama inozemnih kupaca a sve u cilju ja~anja konkurentnosti domaih poduzea na inozemnim tr`itima

Spomenuli ste i osiguranje izvoza to ste u tom smi-slu u mogunosti ponuditi svojim klijentimaPored djelovanja na domaem tr`itu HBOR aktivno djeluje i na me|unarodnom tr`itu Osim zna~ajne suradnje s relevantnim me|unarodnim institucija-ma OECD EBRD WB EIB CEB IBRD KfW i dr do sada je potpisano 39 sporazuma o suradnji s izvoznim bankama te izvozno razvojnim agencijama Navedene me|unarodne aktivnosti omoguile su bolje uvjete domaim izvoznicima pri izlasku na me|unarodno tr`ite Osim navedenih programa financiranja zapo~eli smo i s provo|enjem programa osiguranja izvoznih isporuka moguih komercijalnih i politi~kih rizika Naplata potra`ivanja sve je ozbiljniji problem i u zemljama Europske unije te je stoga iznimno va`no za domae poduzetnike u najveoj mjeri zatititi vla-stita inozemna potra`ivanja Plaanje unaprijed kao i isho|enje akreditiva vrlo ~esto nije mogue realizirati zbog ~ega potra`ivanja izvoznika ostaju nezatiena Za spomenuta dva pristupa poslovanju potrebna je suglasnost inozemnog partnera dok je za isho|enje police osiguranja isklju~ivo potrebna volja izvoznika Putem police osiguranja izvoza izvoznik zna~ajno smanjuje rizik naplate u slu~aju razli~itih rizi~nih si-tuacija neplaanje inozemnog kupca ste~aj admini-strativne i politi~ke odluke i sl

Na kraju vjerujem kako e i ovaj intervju pomoi u informiranju lokalnih poduzetnika s mogunostima i aktivnostima Hrvatske banke za obnovu i razvitak te se nadam kako emo zajedni~ki ostvariti jo bolje rezultate Tako|er poduzetnici se mogu obratiti i izra-vno u Podru~ni ured koji je smjeten u Osijeku Trg Ljudevita Gaja 6 (tel 031251 015)

ali tako|er i predstavnicima poslovnih banaka i drugih institucija na lokalnom podru~ju Za sve informacije o programima HBOR-a lokalni se poduzetnici mogu obratiti i u Podru~ni ured za Slavoniju i Baranju

S obzirom na zna~aj poljoprivredne djelatnosti za podru~je Isto~ne Hrvatske kakve su aktivnosti HBOR-a u financiranju poljoprivrednih proizvo|a~aUva`avajui zna~aj i potekoe u poljoprivrednoj proizvodnji kao i potrebe za sna`nijim ulaganjima u sna`niji razvoj poljoprivrednih proizvo|a~a HBOR je u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede umarstva i vodnog gospodarstva Hrvatskim zavodom za poljopri-vrednu i savjetodavnu slu`bu Hrvatskim sto~arskim centrom te Hrvatskom agencijom za malo gospodar-stvo zapo~eo s provo|enjem operativnih programa usmjerenih prema razvitku govedarske proizvodnje svinjogojstva podizanju viegodinjih nasada te po-vrtlarstva Navedeni programi omoguuju poljopri-vrednicima ostvarivanje iznimno kvalitetnih uvjeta financiranja uz godinju kamatnu stopu od 4 i ro-kove otplate do 12 godina Pored toga HBOR provodi i zaseban program poljoprivrede i ujedna~enog razvoja koji je usmjeren na sve ostale grane poljoprivredne djelatnosti a koji omoguuje uvjete financiranja vrlo sli~ne uvjetima u operativnim programima Dakle gotovo sva ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju u slu~aju financiranja putem programa HBOR-a imaju mogunosti za ni`e kamatne stope (4 godinje) te prihvatljivije uvjete kreditiranja

HBOR poti~e izvozne aktivnosti domaeg gospodarstva

Osim kreditiranja HBOR provodi i aktivnosti financi-ranja izvozaPored programa kreditiranja HBOR tako|er provo-di i nekoliko specifi~nih aktivnosti usmjerenih pre-ma sna`nijem sudjelovanju domaih poduzetnika na inozemnim tr`itima Tr`ite Republike Hrvatske re-lativno je malo i gotovo u potpunosti otvoreno pre-ma inozemnim gospodarskim subjektima Navedene karakteristike domaeg gospodarstva mogua su pre-preka domaim poduzetnicima ali tako|er i iznimno velika prilika u slu~aju odluke poduzetnika za izlazak na inozemno tr`ite Dugoro~no gledano izlazak na inozemno tr`ite e za velik broj domaih proizvo|a~a predstavljati jedini na~in opstanka Uva`avajui nave-dene okolnosti HBOR je u posljednjih nekoliko godina zapo~eo s razvojem proizvoda i programa namijenjenih domaim poduzetnicima usmjerenim prema inozem-nim tr`itima Cjelokupnu aktivnost potpore izvozu mo`emo podijeliti u dvije skupine financiranje izvo-za i osiguranje izvoza U slu~aju financiranja izvoza HBOR trenutno provodi nekoliko programa Program za koji je zainteresiran najvei broj domaih poduzet-nika jest program kreditiranje pripreme izvoza kojim

12

wwwmirakulhr

BugarskaBugarska je uspjeno prevladala probleme koji su uzrokovali potpuni kolaps leva prije desetak godina a ove je godine s Rumunjskom postala najnovija ~lanica Europske unije

Republika Bugarska zajedno s Rumunjskom predsta-vlja najmla|e ~lanice Europske unije Dio EU postale su 1 sije~nja 2007 godine ~ime je bugarski jezik po-stao jedan od slu`benih jezika EU a bugarska irilica jedno od tri slu`bena pisma

Bugarska je okru`ena Gr~kom i Turskom na jugu Srbijom i Makedonijom na zapadu i Rumunjskom na sjeveru Naseljava je oko 77 milijuna stanovnika najveim dijelom Bugara (oko 84) Od nacionalnih manjina zna~ajni su Turci i Romi

Bugarska je smjetena na va`nom prometnom pravcu koji ~ini poveznicu srednje Europe s Malom Azijom i Bliskim Istokom

Bugarsko gospodarstvo Bugarsko je gospodarstvo devedesetih godina prolog stoljea do`ivjelo sna`an udarac raspadom Sovjetskog Saveza ndash gubitkom tr`ita s kojim je bilo usko poveza-no Stanje u gospodarstvu dodatno su ote`ale sankcije UN-a protiv Srbije i Iraka Neadekvatna gospodarska i monetarna politika uzrokovale su potpuni kolaps leva 1996 godine Dolaskom proreformskih snaga na vlast 1997 godine te dogovorom o ekonomskim reformama koje su usuglasili i MMF i Svjetska banka zapo~eo je oporavak bugarskog gospodarstva Brojke su tek 2004 godine pokazivale razinu `ivotnog standarda iz 1989 godine Danas bugarsko gospodarstvo ima stabilan rast od preko 5 s o~ekivanim ulaskom u Eurozonu u razdoblju 2010-2012 godine Budua e gospodarska kretanja sigurno ovisiti o sposobnosti Bugarske da se integrira u gospodarstvo Europske unije

Gospodarski rast BugarskeMalo i srednje poduzetnitvo danas je jedno od gla-vnih pokreta~a bugarskog gospodarstva Zapoljava 23 ukupno zaposlenog stanovnitva Malo i srednje poduzetnitvo je i u~inkovitije od velikih poduzea to

pokazuje i stopa povrata od 25 odnosno 20 u od-nosu na velika poduzea sa stopom povrata od 7 Najzna~ajnija poduzea u SME sektoru predstavljaju poduzea u gra|evini uslugama i turizmu Bugarska je u zadnjih desetak godina imala stalni go-spodarski rast od preko 55 posto a do 2020 godine bi on trebao biti na razini od oko 10 godinje Eko-nomski stru~njaci kao najva`niji pokreta~ rasta vide ulaganja u poljoprivredu turizam i energetski sek-tor i to izgradnju novih naftovoda i plinovoda Zbog zna~ajnog prometnog polo`aja obnova prometnih pra-vaca tako|er je jedan od preduvjeta za uspjeniji go-spodarski rast

Poslovanje u BugarskojNajpopularniji su pravni oblici u Bugarskoj dioni~ko drutvo(AD) i drutvo s ograni~enom odgovornosti (OOD) ndash bilo da je rije~ o domaim ili inozemnim po-duzetnicima Pojedinci tako|er mogu osnovati oba tipa drutva koja se u slu~aju jednog vlasnika zovu EAD i EOD Ona se promatraju kao lokalni pravni oblici i podlije`u lokalnim zakonima Ovi su pravni oblici ~esto koriteni me|u strancima kako bi imali pravo kupnje zemljita u Bugarskoj

Strancima koji se odlu~e za osnivanje poduzea u Bu-garskoj savjetuje se anga`iranje pravnika koji je upoz-nat s lokalnim zakonima kako bi jednostavno proveo sve aktivnosti potrebne za neometano funkcioniranje poduzea Poduzee postaje aktivno nakon to je obja-vljena u dr`avnom glasniku ndash u pravilu nakon 2-3 tje-dna nakon podnoenja prijave

Bugarska poduzea od 2005 godine plaaju porez na dobit od 15 dok je na snazi porez na dodanu vrije-dnost od 20

Bugarska i HrvatskaPrema podatcima HGK gospodarska suradnja Bugar-ske i Hrvatske ima prostora za poboljanje Naime

Piše Danka Marinkovi

OP]I PODACI O BUGARSKOJ

Glavni grad SofijaSlu`beni jezik bugarskiStanovnitvo milijuna Povrina 11010 kmsup2Gustoa 0 stanovnika kmsup2BDP 10 milijarda USD (200) po stanovniku 1000 USDValuta lev (100 stotinki)Stopa inflacije (200)BDP po sektorima poljoprivreda (1) industrija (21) usluge ()Glavne industrije prehrambena industrija energetika strojarstvo metalurka industrijaGlavni vanjskotrgovinski partneri Njema~ka 1 Rusija Italija Turska Gr~ka Francuska (200)

ZanimljivostiEU i Bugarska ndash razlika u plaamaUlaskom u EU Bugarskoj se otvorilo veliko tr`ite rada No zbog neujedna~enosti bugarskih plaa s onima iz EU dio visokoobra-zovane radne snage osobito lije~nika odlu~io je napustiti Bugarsku Imajui na umu da je prosje~na plaa bugarskog lije~nika po~etnika 164 EUR te usporedbom s prosje~nim plaama u Hrvatskoj i EU vidljiv je raskorak Prosje~ne plae u Bugarskoj kreu se od 150 EUR (75 EUR je minimalna plaa) do 2000 EUR koliko zara|uju pojedini direktori

Korisni linkoviBugarska trgovinska i industrijska komora wwwbccibg Bugarska agencija za strana ulaganja httpwwwinvestbggovernmentbg

Državna agencija za carine httpwwwcustomsgovernmentbg

Ope informacije httpwwwbulgariacom

Informacije o ulaganjima httpwwwinvestbulga-riacom

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

tijekom 2005 godine hrvatska su poduzea izvezla u Bugarsku tek 392 mil USD a uvezla su proizvode u vrijednost 1621 mil USD Potpisani Ugovor o po-ticanju i uzajamnoj zatiti ulaganja i Ugovor o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja te struktura naeg izvoza u kojoj glavna mjesta zauzimaju naftni plinovi naftna ulja elektrotransformatori polimeri stirena i cigarete koji u ukupnom uvozu Bugarske (138 mlrd USD 2005) ~ine neznatan dio pokazuju na nedovolj-nu iskoritenost mogunosti izvoza koje pru`a nova ~lanica EU

Zaklju~noBugarska je dr`ava koja je u nedavnoj prolosti prola put od propadanja veza s glavnim izvoznim tr`itima makroekonomske nestabilnosti obilje`ene kolapsom valute do uspjene provedbe privatizacije stvaranja stabilnog makroekonomskog okru`enja i naposlijetku ulaska u Europsku uniju Iako je pred Bugarskom duga~ak put pribli`avanja gospodarskoj razini EU (prema nekim pokazateljima postat e ~lanica Eu-rozone do 2012 godine) pozitivnim gospodarskim rastom u posljednjih 10-ak godina i predvi|anjima o jo uspjenijem rastu u sljedeem razdoblju Bugarska hrabro kro~i prema standardu bogatih EU dr`ava

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Važne adrese

Va`ne informacije za posjetitelje Bugarske

bull Kad Bugari mi~u glavom gore-dolje misle NE a kad je pomi~u lijevo-desno misle DA

bull Nije uobi~ajeno plaanje kreditnim kartica-ma stoga ponesite dovoljno gotovine

bull Korupcija i dalje predstavlja zna~ajan pro-blem u Bugarskoj

bull Novac mijenjajte samo u ovlatenim mjenja~nicama s vidljivo iskazanim te~ajem Prevara pri promjeni valuta ~est je problem u Bugarskoj

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bugarskoj

Veliko Trnovo 32 1504 Sofia Veleposlanik Darko Javorskitel 00-2--2-2 fax 00-2--1-e-mailcroembsofiahellipmvphr

Generalni Konzulat Republike Bugarske u RH

Gornje Prekri`je 210 000 ZagrebVeleposlanik Victor Valkovtel + 1 0fax+ 1 1 02

ured za trgovinsko-gospodarske odnosepri Veleposlanstvu Republike BugarskeZelengaj 10000 Zagreb Voditelj Ureda Krum Trajkovtel fax 2 e-mail bulgtradehelliphihtnethr

1 1

Bugarska je u zadnjih desetak godina imala

stalni gospodarski rast od preko 55 posto a

do 2020 godine bi on trebao biti na razini od

oko 10 godinje

1

Jabuka je vona vrsta koja je u usporedbi s uzgojem ostalog kontinentalnog voa najzastupljenija u Repu-blici Hrvatskoj Jabuka koju danas jedemo bdquopripitom-ljenaldquo je i dobivena selekcijom umjetnim kri`anjem i hibridizacijom divljih jabuka Po~etci pitomih jabuka kreu od starih Grka i time zapo~inje njezino irenje po Mediteranu Rimsko je Carstvo poznavalo 36 vrsta jabuka a Rimljani su prvi osmislili koncept skladita kako bi u plodovima ovoga voa mogli u`ivati tijekom cijele godine Jabuka se zatim irila prema zapadnoj Eu-ropi a zemlja koja ju je najbolje prihvatila je Francu-ska Francuska je i najvei svjetski proizvo|a~ jabuka Hrvati su jabuku nali na ovim podru~jima te je ona uz ljivu bila najrasprostranjenije voe krajeva U 19 stoljeu po~inje uvo|enje programa voarstva u naro-dne kole i gospodarska narodna u~ilita u Kri`evcima te u poljoprivredne kole u Po`egi

Jabuka je voe bogato prehrambenim vlaknima i vi-taminom C Mo`e se koristiti do godinu dana nakon berbe Antioksidativna vrijednost 100 g jabuke odgo-vora u~inku 1500 mg vitamina C Sadr`ava pektin koji smanjuje osjeaj gladi i pogodna je za dijabeti~are

Proizvodi od jabukaProizvodi dobiveni preradom jabuka osim dobro poz-natih sokova marmelada kompota i `elea uklju~uju i

Jabukova~u (znanu i kao cider) koja je fermentirani sok jabuke i jedno od najstarijih pia na svijetu Bogata je antioksidansima usporava starenje stanica i pojavu tumoraKalvados je pie koje nastaje iz jabukova~e viestrukom destilacijom te je neto izme|u jakog vina i vinjaka

Jabu~ni se ocat proizvodi od jabuka u procesu fer-mentacije bez dodavanja bilo kakvih umjetnih sa-stojaka Ja~a otpornost organizma smanjuje kolesterol i pospjeuje metabolizam

^ips od jabuke zdrava je alternativa klasi~nog ~ipsa od krumpira Radi se o suenim komadiima jabuka koji se odnedavno mogu nai na policama hrvatskih trgovina

Financiranje U Republici Hrvatskoj godinje se proizvede 73700 tona jabuka s 5470776 rodnih stabala uz prosje~ni prirod od 135 kg po stablu Na podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije jabuka se tradicionalno uzgaja i godinje se proizvede 6700 tona Rodnih je stabala na podru~ju upanije 599248 a prosje~ni je prirod neto slabiji od priroda za dr`avu kao cjelinu i iznosi 112 kg po stablu

Osje~ko-baranjska `upanija prepoznala je va`nost po-dizanja trajnih nasada vonjaka prije ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju te svojim sufinanciranjem poma`e uspjeniji razvoj voarstva na ovim krajevima Tijekom protekle tri godine upanija je financirala 300 hektara povrina pod jabukama a namjerava financira-ti podizanje jo 200 hektara nasada

upanija je iz prora~una realizirala ili je u tijeku rea-lizacija projekta sufinanciranja nabave vonih sadni-ca za unaprje|enje voarske proizvodnje na podru~ju upanije i to na sljedei na~in bull Iznos sredstava za sufinanciranje podizanja novih

nasada vonjaka utvr|uje se u visini od 25 od odre|ene cijene vone sadnice

bull Najvii iznos odobrenih sredstava za sufinanciranje

vonih sadnica po jednom poljoprivrednom gospo-darstvu mo`e iznositi za zasa|ene povrine od 05 ha do 500 ha ndash 12000 kn od 501 ha do 1000 ha ndash 15000 kn od 1001 ha do 2000 ha ndash 20000 kn i vee od 2000 ha ndash 30000 kn

bull U 2006 godini osigurana su sredstva u iznosu 1500000 kuna

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) odobra-va kredite u okviru Operativnih programa podizanja trajnih nasada Ministarstva poljoprivrede umarstva i vodnoga gospodarstva Podnositelji zahtjeva za kre-dit mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva trgova~ka drutva poljoprivredne zadruge i obrtnici koji e kreditnim sredstvima podii novi ili obnoviti postojei nasad Rok otplate kredita je do 12 godina uz po~ek do 3 godine i kamatnu stopu za krajnjeg kori-snika od 4

U okviru Programa do 31 srpnja 2006 godine u HBOR-u je zaprimljeno 189 kreditnih zahtjeva u ukupnom iznosu 77020000 kuna S podru~ja Osje~ko-baranjske `upanije zaprimljeno je 38 kreditnih zahtje-va u iznosu 8564912 kuna Od tih 38 zahtjeva 3 su zahtjeva u obradi 11 ih je odbijeno a 4 dokumentacije su vraene

Ukupno su odobrena 102 kredita u iznosu od 34850000 kuna a s podru~ja upanije odobreno je 20 zahtjeva za kredit u iznosu od 4960000 kuna

Isplativost proizvodnjeGodinja proizvodnja jabuka u Republici Hrvatskoj zadovoljava oko 50 domaih potreba Republika Hrvatska godinje uveze voa u vrijednosti od oko 110 milijuna eura a mogla bi izvoziti voa u vrijednosti 400 milijuna eura

Problem s hrvatskom proizvodnjom jabuka jest nemogunost pravilnog skladitenja ovoga voa Upra-vo zato ulaganja u hladnja~e postaju neophodna kako bi se urod jabuka mogao sa~uvati tijekom cijele godine a ne samo kratko vijeme nakon berbe kada je cijena najni`a Ova tehnologija omoguuje da se jabuke ubi-ru kada su zrele i da godinu dana ne gube na kvaliteti Ministarstvo poljoprivrede za gradnju ovih hladnja~a bespovratno daje do 25 vrijednosti investicije (mak-simalno 25 milijuna kuna) Izgradnjom hladnja~a u Hrvatsku je u 2006 godini uvezeno dva i pol puta manje jabuka nego godinu dana ranije

Jabuke su vrsta za koju je specifi~no da od nasada do punog roda pro|e najmanje tri godine Pod pretpo-stavkom da je prosje~an prinos oko 37 kilograma po hektaru odnosno 13 kilograma po stablu planirani bi po~etak berbe trebala biti druga godina u kojoj bi pri-rod bio 15-2 kg po stablu u treoj 4-5 kg po stablu a

u ~etvrtoj 8-15 kg po stablu ovisno o sorti Optimalna je veli~ina vonjaka 30 hektara Profit se dakle mo`e o~ekivati u treoj odnosno ~etvrtoj godini od podi-zanja nasada

Budunost hrvatskog voarstva le`i u udru`ivanju odnosno povezivanju proizvo|a~a s distributerima i kupcima Upravo je u tom pravcu Osje~ko-baranjska `upanija vidjela budunost uzgoja jabuka na svom podru~ju Krajem 2006 godine potpisan je ugovor izme|u upanije i Grada Osijeka o osnivanju ULO hladnja~e doo

bdquoSlavonska jabukaldquo Osje~ko-baranjska `upanija pokrenula je projekt osni-vanja clustera (udru`ivanje proizvo|a~a jabuka) kako bi stvorila marku bdquoSlavonska jabukaldquo Projekt je vrije-dan 122 milijuna kuna i najveim se dijelom (107 mi-ljuna kuna) namjerava isfinancirati iz pretpristupnih programa Europske unije iz progama CARDS Kako je ranije napomenuto upanija je financirala 300 hektara novih povrina pod jabukama te se o~ekuje da e one tijekom idue tri godine roditi oko pet vagona jabuka po hektaru Jabuke se na tr`ite namjeravaju plasirati putem spomenutog clustera najvjerojatnije do 2009 godine

Cluster e povezati proizvo|a~e s distributerima i kupci-ma te omoguiti svojevrsnu standardizaciju proizvodnje jabuka i stvaranje prepoznatljivog brenda

Proizvodnja jabukaNa podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije jabuka se tradicionalno uzgaja i godinje se proizvede 6700 tona

Poduzetništvo u poljoprivredi Poduzetništvo u poljoprivredi

Pie Dubravka Pekanov

Neki od bitnijih sastojaka 100 g sirove jabuke

voda (g)

vitamin A (IU)

vitamin C (mg) 0

vitamin B1 (mg) 001

vitamin B2 (mg) 001

vitamin B (mg) 00

kalcij (mg) 2

natrij (mg) 02

kalij (mg) 111

`eljezo (mg) 011

Magnezij (mg)

kcal 586

Korisni linkovi

wwwhzpsshrHrvatski zavod za poljo-privrednu savjetodavnu slu`bu

wwwseljacihrPrvi hrvatski poljoprivred-ni portal

wwwprivredni-vjesnikhrWeb stranica hrvatskog poslovno-financijskog tjednika

wwwmpshrMinistarstvo poljoprivre-de umarstva i vodnoga gospodarstva

wwwobzhrOsje~ko-baranjska `upa-nija

wwwhgkhrHrvatska gospodarska komora

Tijekom protekle tri godine upanija je

financirala 300 hektara povrina pod jabukama a namjerava financirati podizanje jo 200 hek-

tara nasada

wwwmirakulhr 1

NekretnineZbog sve viih cijena stanova i golemih profita investitora stanogradnja je u Hrvatskoj ve du`e vrijeme najpopularniji business Procjenjuje se da je povrat ulo`enog kapitala enorman i kree se od 30 pa ~ak do 100 posto Figurativno ako investitora ~etvorni metar stana kota oko 1000 eura on e ga prodavati po najmanje 1300 eura ili vie

Priredila Marijana Bonjak

Za veinu gra|ana ionako nedosti`an omjer veli~ine i cijene stana dodatno napuhuju i banke odobravajui kredite istim tempom kako bi zadr`ale jednak omjer potra`nje i cijene Ako osoba kupuje novi stan od 60 m2 po cijeni od 1500 euram2 banci e uz kamatnu stopu izme|u 5 i 6 posto godinje i nakon 30 godi-na otplate kredita vratiti vie nego dvostruko Dak-le nakon to kupca ldquoodererdquo investitor za novih ga stotinjak tisua eura ldquoodererdquo i banka Kupoprodajnoj cijeni svakako treba dodati i iznos provizije agenciji od 2 do 3 vrijednosti kupljene nekretnine provizije banci procjenitelju javnom bilje`niku te razne druge naknade

Mamac za investitore Kroni~ni nedostatak stambenih kvadrata postao je tijekom posljednje dvije-tri godine sve privla~niji mamac za veliki broj potencijalnih investitora u sta-nogradnju sve ~ee i onih koji su svoju prethodnu poslovnu karijeru razvijali u segmentima potpuno ne-srodnim graditeljstvu Sigurna i dobra zarada u stano-gradnju privukla je mnoga poznata imena iz politike javnog `ivota ali i lokalne poduzetnike

Iako nitko me|u gra|evinarima izravno ne `eli govori-ti o konkretnoj zaradi koju ostvaruju javna je tajna da po svakom prodanom kvadratu njima ostaje najmanje 300 a navodno je prosjek ~ak 500 eura Najte`i je na-ravno prvi korak gradnja prvog objekta budui da investitor paralelno treba priskrbiti novac i stei po-vjerenje potencijalnih kupaca

Uspije li tr`ite dalje samo radi najbolju promid`bu pa takvi investitori nove objekte naj~ee prodaju i prije nego iskopaju temelje

Kroni~ni nedostatak stambenih kvadrata postao je tijekom po-sljednje dvije-tri godine sve privla~niji mamac za veliki broj poten-cijalnih investitora u stanogradnju

1

Urbane vile sa 6-8 stanova posebno dobro kotiraju i cijeli niz manjih gra|evnih tvrtaka nadmee se u potrazi za takvim interpolacijama Kako tr`ite ve svjedo~i o zasienosti poslovnim sadr`ajima koji se sve te`e prodaju vlada prava jagma za otkrivanjem takvih stambenih zona u irem gradskom prostoru

Cijena stanogradnje ovisi o ulaznim trokovima a bit-na je stavka cijena gra|evinskog zemljita koje je sve skuplje I sve je manje dostupna na najtra`enijim lo-kacijama i u povrinama koje osiguravaju kvalitetnu gradnju

Me|utim korupcija i siva ekonomija pridonose mogunosti nepotene zarade ~ime je oteen kupac jer kupuje nekvalitetno dr`ava jer je zakinuta za po-rez te svi poteni investitori i renomirane gra|evinske tvrtke koje se susreu s problemom nelojalne konku-rencije i naruenog ugleda struke

Stambeni krediti i cijene kvadrataVrijednost odobrenih stambenih kredita premaila je 35 milijarda kuna a njihov udio u ukupnoj zadu`enosti gra|ana porastao je s 30 posto koliko je iznosio 2002 godine na gotovo 40 posto krajem 2006

Zahvaljujui nesmanjenoj potra`nji za stambenim kvadratima i spektakularnom rastu stambenih kre-dita u protekloj je godini dolo do pravog procvata stanogradnje ali i do daljnjeg rasta cijena stambenog prostora Banke su do maksimuma iskoristile kreditne potencijale proirivanjem ponude i omoguavanjem vee dostupnosti stambenih kredita Klju~ni kredit-ni uvjeti (kamatne stope instrumenti osiguranja) u posljednjih godinu dana nisu se zna~ajnije mijenja-li unato~ najavama HNB-a i ozloglaenom registru du`nika Veina banaka ponudu kredita prilagodila je

ciljnim skupinama i kreditima za gra|ane sa slabijom kreditnom sposobnou U svoju su ponudu stambene kredite uvrstile i mnoge manje banke to je povealo njihovu dostupnost

Me|utim kako vea dostupnost kredita poticajno dje-luje na rast cijena nekretnina za mnoge Hrvate stam-beno pitanje jo uvijek ostaje nerjeivi problem Prema procjeni analiti~ara samo u posljednje tri godine cijene nekretnina porasle su 36 posto dok su se u periodu od 1997 do 2003 godine ukupno poveale za 14 posto (Podaci DZS-a)

Prema podatcima Hrvatske narodne banke u zadnje tri godine cijene stana narasle su gotovo 40 posto pa ako je rata za stan prije tri godine iznosila 350 eura sada iznosi oko 500 eura a plae gotovo da stoje Banke su ve duboko ldquozaglibilerdquo putem hipoteka pa je njima za-dnjima u interesu da cijene nekretnina padnu Stoga poti~u novu spiralu zadu`enosti i sve nerealnije cijene koje prijete slomom tr`ita

Sociolozi pak upozoravaju kako ima novca za cesto-gradnju mostogradnju za megalomanske stadione pa ~ak i velike projekte u drugim dr`avama no isto-vremeno stotine tisua mladih ljudi nemaju krov nad glavom ~ija bi cijena bilo da se otplauje kreditom ili se za njega plaa najamnina ila ukorak s mizernom plaom

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u ~ijem se Ustavu ne spominje pravo na stan i du`nost dr`ave koja mora pomoi gra|anima da do tog stana do|u Slovenija to ima Ma|arska presudu Ustavnog suda o tome u Francuskoj je pak pravo na stan izjedna~eno s pravom na obrazovanje i pravom na egzistenciju Svje-doci smo niza bdquo fantasti~nih modela stanogradnjeldquo kod nas nazvanih po ministrima od kojih ni jedan nije urodio plodom Hrvatska zapravo nema strategiju sta-nogradnje osim deklarativno

Razli~iti stavovi stru~njaka o predvi|anju buduih trendovaU nedavnom intervju u Novom listu predsjednik Udru`enja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubra-vko Ranilovi izjavio je da je na potezu ldquodruga gene-racijardquo kupaca koja se te`e odlu~uje na kupnju stana i vie va`e izme|u cijene i kvalitete stana Posljedica je da cijene nekretnina na nekim lokacijama stagniraju ili su ~ak u padu jer su precijenjene Odstupanje izme|u

tra`ene i realizirane cijene iznosi ~ak 18 posto to go-vori da se u startu postavi cijena koja je nerealna

Naselja se grade bez plana preizgra|ene zone su bez osnovne infrastrukture neadekvatnim okoliem i bez prateih sadr`aja S druge strane potra`nja za kvali-tetnim nekretninama je i dalje vea od ponude pa bi u kona~nici cijene ipak trebale rasti

U istom intervjuu glavni ekonomist Zagreba~ke banke arko Miljenovi prognozira da e cijene nekretnina i dalje rasti ali ne po stopama od 10 do 15 posto kao lani ve neto sporije- Jo uvijek imamo zna~ajan debalans izme|u ponude i potra`nje a procjena je da samo u Zagrebu nedostaje oko 30000 novih stanova Poveanje plate`ne moi i dostupnost stambenih kredita uz kamatne stope koje ne bi trebale rasti sve e to jo poveavati potra`nju i podizati cijene stanova

U godinu i pol dana cijene gra|evinskog zemljita u Istri su se utrostru~ile u Dalmaciji stagniraju a u Sla-voniji nikog ne zanimaju

Zemljita u Istri je sve manje osobito onih veih pri-godnih za gradnju apartmanskih naselja za koje su investitori najvie zanimaju pa cijene i dalje rastu

U Dalmaciji cijene stagniraju i nisu se mijenjale od prologa ljeta premda slobodnog zemljita za gradnju u veim gradovima prakti~no vie i nema Investito-ri se polako sele u prigradska i manja naselja gdje su cijene ni`e uz iznimku grada Dubrovnika s okolicom gdje je prakti~no nemogue kupiti bilo to pogodno za gradnju Na snagu stupaju novi GUP-ovi no kako se planovi nisu donijeli na ni`im razinama nije do kraja definirano u kojim zonama e gradnja biti doputena pa investitori ne `ele preuzimati preveliki financijski rizik obzirom na visoku cijenu zemljita

Zbog visokih cijena zemljita i cijene nekretnina na Jadranu postale su previsokim to je za posljedicu imalo smanjenje prodaje Prema podatcima agencija za promet nekretninama iz Dalmacije stranci ove godine doslovno zaobilaze Hrvatsku i vie se zanimanju za nekretnine u Albaniji Gr~koj Bugarskoj i Crnoj Gori koja polako ali sigurno dosti`u hrvatske cijene

Do odre|ene korekcije cijena stanova dolo je i u Za-grebu osobito u podsljemenskoj zoni i Gra~anima koji su svojevremeno bili najpopularniji izbor za kupnju zbog relativno mirnog stanovanja i pogleda na grad sa Sljemena Investitori su jo nedavno nekretninu u cjelosti prodavali prije nego li su i planovi za gradnju bili definirani Cijene gra|evinskog zemljita i dalje su

Cijene stambenih kvadrata u kunama

Godina Hrvatska ZagrebOstale

`upanije

I - XII 2002 2

I - VI 200 22 1020 11

Izvor DZS

Tema broja

20

Tema broja

wwwmirakulhr 21

Klju~ni kreditni uvje-ti (kamatne stope

instrumenti osiguranja) u posljednjih godinu

dana nisu se zna~ajnije mijenjali unato~

najavama HNB-a i ozloglaenom registru

du`nika

Naselja se grade bez plana preizgra|ene zone su bez osnovne infrastrukture nea-dekvatnim okoliem i bez prateih sadr`aja

ipak najvie u Zagrebu osobito zonama bli`e centru i Trenjevci

Zbog autoceste Zagreb -Split i Zagreb - Rijeka cijene nekretnina u podru~ju Gorskog kotara i Like tako|er bilje`e rast dok cijene nekretnina u Slavoniji stagni-raju a interes za rubne dijelove gradova i prigradska naselja prakti~no i ne postoji

Pad prodaje kua Kakva je situacija u Osijeku i Slavoniji openito doz-nali smo od Dalibora Lukende vlasnika agencije Gol-dal nekretnine On prvenstveno upozorava na izmjenu Pravilnika o uporabnim dozvolama koji bi dodatno mo-gli zagor~ati `ivot neopreznim kupcima Zbog izmjene navedenog Pravilnika dolo je do zna~ajnog smanjenja broja prodanih kua u gradu Osijeku Objekte bez upo-rabne dozvole bit e iznimno teko gotovo nemogue legalizirati ~ak i u slu~ajevima kad se kupuju gotovi-nom Tr`ite se ne educira veina agenata iz agencija tako|er u evidentnoj namjeri da se loptica prebaci na neku drugu instancu

Tako|er naglaava Lukenda cijene su nekretnina po oglasima znatno vee od realiziranih ~ime se stvara privid o trendu rasta cijena Osobito je to slu~aj kod novih objekata

To~no je naime da vrijeme nekvalitetnih objekata pro-lazi i kupci sve vie tra`e kvalitetno gra|ene i ure|ene objekte s popratnim sadr`ajima poput blizine vrtia i kola a rijeena infrastruktura se podrazumijeva Cije-ne kvalitetnih objekata na odre|enim mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekretnina sta-gnirati a u dogledno vrijeme cijene bi im trebale i opa-dati I dok su cijene stanova u strarim zgradama daleko iznad realnih a kupci takve objekte zbog potrebnih sredstava za adaptaciju izbjegavaju potra`nja za rural-nim i prigradskim podru~jima prakti~no ne postoji

Agencija za promet nekretninama Goldal nekretnine iz Osijeka osim to od samih svojih po~etaka od konku-rencije odska~e kvalitetnim marketinkim pristupom pohvaliti se mo`e i kvalitetom usluge te uvo|enjem novih pristupa komunikacije s klijentima i zatite njihovih ulaganja bdquoTr`itu usluga posredovanja u prometu nekretninama planiramo ponuditi dva nova modela kako bi osigurali br`u i sigurniju realizaciju kupoprodajnog posla naim kupcima i gra|evinskim tvrtkama koje investiraju u gradnju i prodaju stanova na tr`itu Pred realizacijom smo Ugovora o poslovnoj suradnji s pouzdanom osiguravateljskom kuomte emo svakom svom kupcu pokloniti besplatnu policu osiguranja imovine ili nezgode - po izboru Svojim emo klijentima rijeavati i sva druga potrebna osigu-

22

Tema broja

Cijene kvalitetnih objekata na odre|enim

mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekret-

nina stagnirati a u dogledno vrijeme cijene

bi im trebale i opadati

ranja koje zahtjeva banka kao jedan od instrumenata osiguranja stambenog kredita

U pregovorima smo tako|er i s nekim od vodeih banaka o zastupanju u prodaji njihovih nekretnina i nekretnina koje grade gra|evinske tvrtke novcem koji financiraju same banke Ovim uslugama osigurati emo veu sigurnost naim klijentima i puno veu po-nudu kvalitetnih nekretnina na jednom mjestuldquo isti~e Dalibor Lukenda

Situacija u regiji i EUPoljska je u prvom tromjese~ju 2007 godine zauzela vodee mjesto na ljestvici najpopularnijih odredita za ulaganja u nekretnine pokazalo je istra`ivanje spe-cijalizirane savjetodavne tvrtke Assetz Poljsko tr`ite nekretnina zabilje`ilo je u prvom tromjese~ju viso-ku stopu prirasta na ulaganja ~ak 165 posto Cijene nekretnina u Varavi i dalje su me|u najni`ima u Eu-ropi a uvo|enje va`nih industrija u grad privla~i sve mla|u i imuniju populaciju

Njema~ka je u protekla tri mjeseca zabilje`ila najni`e prinose uz naznaku da bi se ovo tr`ite zbog liberaliza-cije industrije i rasta poduzetni~ke klime moglo uskoro po~eti oporavljati Bugarska i Francuska tako|er su iz-nimno dobro rangirane u kategoriji visine prinosa na ulaganja u nekretnine bilje`ei u prvom tromjese~ju stope prinosa od 50-ak odnosno 60-ak posto

Nakon zna~ajnog pada cijena nekretnina u [panjolskoj i smanjenja interesa investitora za ulaganje situacija na ovom tr`itu krajnje je zabrinjavajua ponajprije zbog visoke izlo`enosti banaka koje su u razdoblju od 1998 do kraja 2006 godine udeseterostru~ile kreditne plasmane gra|evinskom sektoru

Gotovo svi vodi~i za investiranje i financijski savjetnici ove godine kao preporuku za najisplativija ulaganja u Europi preporu~uju rumunjsko tr`ite nekretnina Prema podatcima novina Ziarul Financiar cijene sta-nova u Bukuretu porasle su 6 u odnosu na po~etak godine i prosje~no iznose 1375 eura za ~etvorni metar Cijene nekretnine bilje`e zna~ajan rast to je potaknu-lo strane i domae investitore na nastavak intenziv-ne gradnje stanova i kua kao i na gradnju obiteljskih kua u predgra|ima velikih gradova Prognoze govore o ~etverostrukom rastu cijena u sljedeih deset godi-na Sli~no predvi|anje odnosi se i na Portugal kao i balti~ke zemljeVisoko na ljestvicama isplativosti ula-ganja nalaze se i [vedska i Belgija

Istra`ivanje Global Property Guide-aNajskuplja lokacija u Europi za kupnju stana je Mona-co (24900 EUR7m2) a u stopu ga slijedi strogi centar Londona stoji u izvjeu Global Property Guidea Za-nimljiva je ~injenica da su cijene u balti~kim dr`avama porasle na razinu metropola kao to su Kopenhagen Berlin Muumlnchen Stockholm Be~ i Frankfurt U Lon-donu se luksuzno opremljen stan od 120 kvadra-ta mo`e kupiti po cijeni od 1742656 eura odnosno 14522 eura po ~etvornome metru Razlika me|u cije-nama stanova u razli~itim dijelovima Londona nije za-nemariva pa se tako za vrhunsku lokaciju i ekskluziv-nu opremu plaa premija

Istra`ivanje je pokazalo da su Pariz i Amsterdam od-mah iza Londona Tako je cijena luksuznog stana u

2

Tema broja

2

ovim metropolama 6667 eura po kvadratu Moskva je esti najskuplji grad u Europi kad su u pitanju stambe-ni kvadrati unato~ visokom riziku povrata ulaganja u ovu metropolu

Prema cijenama nekretnina Zagreb je u drutvu me-tropola Rumunjske ^eke Estonije te Cipra i Belgije S prosje~nom cijenom od 2215 eura po kvadratu Za-greb je neto malo skuplji od Bruxellesa u kojem je prosje~na cijena kvadrata 2150 eura

Najamnine stagnirajuIstra`ivanja pokazuju da vlada opadajui trend prino-sa od renti jer rente ne dr`e korak s cijenama stanova nigdje u Europi Tako zemlje isto~ne Europe u kojima je rizik vei imaju i najvee stope povrata koje prelaze 10 posto

U Amsterdamu Parizu Muumlnchenu i Bruxellesu visoke su stope povrataali to su gradovi u kojima je oporezi-vanje prihoda od nekretnina visoko Nigdje u Europi najamnine ne rastu jednako brzo kao cijene nekretni-na a stopa povrata je 4 ili manja to je razlog za zabrinutost

Investicijski fondovi za nekretnine - REIT (Real Estate Investment Trusts) fondoviU Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih gra|evinskih objekata na najtra`enijim lokacijama a ni demografska situacija nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

U posljednje vrijeme sve se ~ee spominju fondovi za nekretnine kao dobro i preporu~ljivo ulaganje Nagli interes za domaim nekretninama osim to je direkt-no uzrokovao gra|evinski boom oja~ao je i financijski sektor te kroz poja~anu kreditnu potra`nju doveo do rekordnih rezultata Poput ulaganja u vrijednosne pa-pire i ova vrsta ulaganja sigurna je i donosi prihod sve do trenutka dok ne do|e do poremeaja na tr`itu i cijene nezadr`ivo po~nu opadati Svjetski analiti~ari ukazuju na posljedice ovakvog razvoja cijena nekretni-na koji se kao boom prvo javio u SAD ^ak minimalna odstupanja statisti~kih podataka od prognoza znaju prouzro~iti nagli porast ili pad cijena dionica pa i ove vrste dionica diljem svijeta

2

Tema broja

U Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih

gra|evinskih objeka-ta na najtra`enijim

lokacijama a ni demografska situacija

nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem

kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina

Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je

zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

Obzirom na kontinuiranu stupu rasta u Americi ri-zik naglog pada cijena nekretnina sasvim je razum-ljiv Ameri~ka potronja veinom se financira kredi-tima banaka i rast cijena kredita ne samo to utje~e na potronju ve bankama signalizira vei rizik od neotplaivanja kreditnih zajmova U slu~aju pada cije-na nekretnina osiguranja kredita vie ne bi bila do-voljna da pokriju novonastali rizik Posljedica toga bio bi nagli pad odobrenih kredita pad potronje rast in-flacije i mogua globalna recesija Iako je broj prodanih kua u 2006 godini u usporedbi s 2005 pao za 6 do 7 u SAD-u realizirane kupoprodajne cijene u apso-lutnom iznosu zadr`ale su postojei dolarski obujam

Investitori u potrazi za novim ansama i u nastojanju da smanje rizik pronalaze nova tr`ita Sve ~ee mo`emo primjetiti prisutnost REIT fondova (Real Estate Investment Trusts) i u zemljama u kojima ova forma ulaganja zakonom jo nije dozvoljena ili zako-nom nije regulirana Prvi REIT fondovi odnedavno se pojavljuju na tr`itu Velike Britanije a EampG Dimax njema~ki Benchmark indeks za vrijednosnice drutva nekretnina s ukupnom tr`inom kapitalizacijom od 12 milijardi eura raste oko 30 godinje

Kriti~ari smatraju da je kreiranje REIT fondova vie rezultat potrebe osnivatelja fondova da disperziraju dio rizika na ulaga~e O~ekuje se da e u buduem razdoblju sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju prepustiti tr`itu Rizik za ulaga~e u ovakve fondove je u situaciji kad dolazi do izra`enih oscilatornih kretanja i naglog pada cijena nekretnina koji tada snose rizik gubitka iz-nimno velikih iznosa ili ~ak cijelog ulo`enog kapitala dok rizik za osniva~ku tvrtku prakti~no ne postoji

Prednost ulaganja u REIT fondove je u njihovoj stal-noj likvidnosti Dok u slu~aju naglog povla~enja kapi-tala iz otvorenih investicijskih fondova mo`e doi i do zatvaranja fonda ulaga~i u REIT fondove uvijek mogu prodati svoje udjele odnosno nekretnine u vlasnitvu REIT fondova na burzi po trenutnoj tr`inoj cijeni

Ova vrsta fondova je u pravilu iznimno transparent-na redovno izvjetava javnost i ulaga~e o tr`inim kretanjima i vrijednosti njihovih uloga i naj~ee ima porezne povlastice

Krizna situacija u podru~ju ove vrste fondova doga|a se trenutno u [panjolskoj Dionice nekretninskih kom-panija su u [panjolskoj rasle na krilima visokih cijena panjolskih nekretnina kojima je vrijednost podizala visoka potra`nja agresivnog stranog kapitala i velikog broja doseljenika Cijene stanova su u [panjolskoj u razdoblju od 1999 do 2005 godine rasle po prosje~noj godinjoj stopi od 15 posto nakon ~ega je rast po~eo lagano posustajati Dionice Grupo Inmocarala (-14 posto) i Montebalita (-20 posto) predvodile su pad tr`inih vrijednosti developera stambenih i poslovnih prostora a jednostavnom tr`inom logikom su za so-bom u slobodni pad povukle i bankarske dionice Zbog zabrinutosti ulaga~a od rasta broja i vrijednosti ne-naplativih hipotekarnih kredita najvie su pale cijene dionica Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (-25 posto) druge najvee panjolske banke i Banco Sabadell (-37 posto)

Tijekom prole godine u Hrvatskoj se pojavila tvrtka Terra Firma sa svojim portfeljom a krajem srpnja 2006 na ZSE uvrten je Jadran Kapital u cilju prven-stvenog privla~enja kapitala stranih ulaga~a Ovisno o interesu investitora i eventualnom rastu indexa ovakvih drutava ulaganje u nekretnine u Hrvatskoj mo`da dobije neku sasvim drugu dimenziju

Uporabna dozvola i nove odredbe zakonaU va`eem Zakonu o prostornom ure|enju i Zakonu o gradnji i njegovoj provedbi uo~ena je neprimjerenost odre|enih instrumenata u podru~ju urbanisti~kog i prostornog planiranja i gradnje Odredbe zako-na mahom su nepovezane te kao takve za posljedi-cu imaju nedostatak instrumenata za upravljanje i ure|enje gra|evinskog zemljita u naseljima

Posljedice toga bile su dugo trajanje i slo`enost postu-paka za isho|enje dozvola potrebnih za gra|enje i upo-rabu gra|evina i nedostatni stupanj pravne sigurnosti

Neke od va`nih promjena odredaba zakona su decen-traliziranje izdavanja dozvola i akata kao i poveavanje uloge i odgovornosti ovlatenih arhitekata i in`enjera u postupcima izdavanja dozvola i drugih akata potreb-nih za gra|enje i uporabu gra|evina

Predlo`enim zakonom predvi|a se i uklanjanje odredbi i akata u podru~ju prostornog ure|enja u svrhu racio-nalnijeg gospodarenja prostorom i osiguranju uvjeta za drutveni i gospodarski razvitak Hrvatske tvrdi mi-nistrica Marina Matulovi-Dropuli

U Ministarstvu navode da u skladu s odredbama novog Zakona o prostornom ure|enju i gradnji koji donosi odre|ene izmjene i po pitanju uporabnih dozvola a koji bi trebao stupiti na snagu 1 listopada 2007 godi-ne kazna za prekraj koritenja gra|evine bez izvjea nadzornog in`enjera odnosno uporabne dozvole izno-si 25000 kuna

[to e biti sa stanarima u objektima bez uporabne dozvoleOni koji `ive u zgradama koje su gra|ene mimo gra|evne dozvole bilo da imaju kat vie ili su eta`irane tako da imaju vei broj stanova morat e trokove le-galizacije snositi sami - ako na to ne uspiju prisiliti in-vestitora koji im je prodao takav objekt

Nakon 1 sije~nja sljedee godine gra|evine koje ne-maju uporabnu dozvolu izgubit e dosadanji sta-tus uporabljve gra|evine pa na njima vie nee biti mogue obavljati prijenos vlasnitvaUporabna dozvo-la je ina~e puka formalnost ukoliko se objekat gradio u skladu s izdanim dozvolama i u skladu s pravilima struke Tamo gdje se nije potovao zakon ra~un za na-platu e doi krajnjim korisnicima kupcima stanova kojima e uporabna dozvola postati uvjet za reguli-ranje vlasni~kih prava koja se`u do prodaje ili prepisi-vanja stambenog ili poslovnog objekta

Banke ve sada u na~elu odbijaju uknji`iti hipoteku na objekat bez uporabne dozvole

Do sada u vlasni~kom listu nije postojala zabilje`ba o posjedovanju uporabne dozvole a sada e postojati Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez uporabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretninama za iznajm-ljivanje nee moi dobiti dozvolu za iznajmljivanje

Uporabna dozvola iznimno je va`an instrument u zemljama EU-a i u SAD-u kojim se regulira kvaliteta gra|enja U razvijenom svijetu bez nje osiguravajua drutva ne `ele osigurati va stan ili zgradu u kojoj

2 wwwmirakulhr 2

Tema brojaTema broja

O~ekuje se da e u buduem razdoblju

sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja

prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju

prepustiti tr`itu

Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez upo-rabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretni-nama za iznajmljivanje nee moi dobiti dozvo-lu za iznajmljivanje

stanujete niti e banke dati hipotekarne kredite za sta-nove u takvom objektu

Gra|ani koji jo nisu uli u avanturu dizanja de-setljetnih stambenih kredita trebali bi posluati savjet pomonice ministrice Bla`evi-Perui - Oprezan ku-pac ne preuzima stan od investitora-prodavatelja dok za zgradu nije izdana uporabna dozvola

Ure|enje interijera i vrtova

PlaniranjePlaniranje je zapravo ono od ~ega treba po~eti svako ure|enje ili preure|enje doma ili vrta [to je sve po-trebno kako to smjestiti i rasporediti i kako e to iz-gledati u kona~nici Za najbolja rjeenja za najbolji raspored pokustva i drugih predmeta u stanu ili kui ili sadnica u vrtu po-treban je dobar plan poznavanje standardnih dimen-zija namjetaja stilova pokustva boja i materijala njihove obrade i primjene te napokon i poznavanje redoslijeda po kojem se odvijaju radovi

Mogua rjeenja stvar su osobnih preferencija i tren-dovaTreba razmisliti o oblaganju zidova polaganju podo-va smjetaja veeg i manjeg pokustva o glavnim

svjetlosnim izvorima a potom obratiti pa`nju slika-ma tepisima zavjesama svjetiljkama sobnom bilju i nizu drugih detalja koji uokviruju ure|enje prostora O unutranjem ure|enju prostora jednako kao i o ure|enju vrtova napisano je mnotvo knjiga pregrt broura razli~itih proizvo|a~a njime se bave brojni ~asopisi a jo uvijek nije sve re~eno

Arhitekti i dizajneri stalno usavravaju svoje znanje prilago|avajui ga vremenu u kojem `ivimo novim materijalima i novim saznanjima

Billy Baldwin poznati dizajner ka`e ldquoPrvo pravilo dekoriranja je da se gotovo sva pravila mogu izmije-nitirdquo

Izmislite svoja pravila ali neka budu sa stilom i poz-navanjem jer svaki je stan ogledalo ljudi koji u njemu `ive i borave i samo Vi mo`ete u svom domu ostva-riti ugo|aj koji vam najvie odgovora U tome vam ne mo`e pomoi nijedna knjiga niti ~asopis Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek nanovo slikati

0

Tema broja

Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek

nanovo slikati

Tvrtka lsquorsquoZETOVI] doorsquorsquo sa sjeditem u Osijeku postoji od 1 sije~nja 2002 godine Bavi se prodajom HOumlRMANN gara`nih i industrijskih vrata te proizvo-dnjom PVC i aluminijske stolarije Tvrtka je smjetena u vlastitom zatvorenom prostoru veem od 1600 m2 u sklopu kojeg se nalazi prodajni prostor skladite te linija za proizvodnju PVC i aluminijske stolarije Uz zatvoreni prostor nalazi se i otvoreni veli~ine gotovo 5000m2 Glavni je dobavlja~ PVC profila njema~ki proizvo|a~ Salamander a dobavlja~ visokokvalitenih okova tako|er je njema~ki proizvo|a~ GU

Tvrtka Zetovi doo ovlateni je distributer komplet-nog proizvodnog asortimana renomiranog njema~kog proizvo|a~a HOumlRMANN za podru~je Slavonije i Ba-ranje

Tvrtka HOumlRMANN europski je lider u proizvodnji gara`nih i industrijskih vrata tehnologiji pretovarne tehnike te luksuznih kunih rjeenja Unato~ relativno kratkom vremenskom periodu u kojem tvrtka posluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i do-stupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta Njihovu kvalitetu prepoznali su i vodei osje~ki i slavonski poduzetnici te se HOumlRMANN in-dustrijski i gara`ni proizvodi mogu pronai na mno-gim reprezentativnim objektima kao to su Pekarnica Kruna Autokua [kojo Autokua Perkovi Saponia

Servisni centar Automagister Naselje Retfala nova te brojni drugi objekti

Iako se proizvodni proces stolarije i danas odvija u vrlo povoljnim uvjetima na novim strojevima vlasnik i osniva~ tvrtke gospodin Zdravko Zetovi odlu~io je dodatno modernizirati tvrtkin proizvodni pogon potpuno novim i automatiziranim strojevima Ti strojevi dodatno e doprinijeti kvaliteti smanjenju cijena te smanjenju rokova isporuke

Novost u prodajnom programu je prodaja unutarnjih vrata proizvo|a~a lsquorsquoConturarsquorsquo iz Pleternice ~iji je tvrtka lsquorsquoZetovirsquorsquo doo ovlateni distributer za podru~je Sla-vonije i Baranje

Tvrtka ldquoZetovirdquo doo pru`a potpunu uslugu ugra-dnje nove stolarije izgradnju postojee obra|ivanje otvora ugradnje klupica komarnika i sl Telefon-skim putem mo`ete zatra`iti neobvezan izlazak stru~nog osoblja radi savjetovanja te izrade ponuda i predra~una

Kompletan proizvodni i prodajni program tvrtke lsquorsquoZetovi doorsquorsquo mogue je pogledati u velikom izlo`benom salonu koji se nalazi na adresi Svilajska ulica 30D u Osijeku ili ih mo`ete posjetiti na Internet adresi wwwzetovichr na kojoj mo`ete pronai dodat-ne informacije o cjelokupnom asortimanu

Pogled u bolju budunost kroz kvalitetne proizvodeZahvaljujui potpuno novim i automatiziranim strojevima tvrtka Zetovi doo je dodatno poboljšala kvalitetu izrade i smanjenje rokova izvedbe uz istovremeno snižavanje cijena

Unato~ relativno kra-tkom vremenskom pe-riodu u kojem tvrtka po-sluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i dostupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta

Oglas

wwwmirakulhr 1

FranšizaFraniza je tip poslovanja u kojem neka tvrtka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslo-vanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvarene prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit

Priredila Maja Klier

Dananji poslovni svijet prostor je neizmjernih mogunosti U stvari toliko velikih da nam je vrlo teko prepoznati onu koja bi odgovarala upravo naoj osobnosti i naem financijskom stupnju a da je ujed-no i profitabilna No ipak u moru tipova poslovanja nailazimo na franizno poslovanje Unutar njega na-lazimo raznorazne koncepte izme|u kojih se uistinu mo`e izabrati bdquoposao snovaldquo ali ga se istim takvim i stvoriti od temelja

Iako u mnogim hrvatskim tvrtkama i organiza-cijama ~esto dolazi do otputanja tehnolokog vika a franizno poslovanje uvelike poma`e u samozapoljavanju i smanjenju stope nezaposleno-sti stanovnici Hrvatske ga jo uvijek ne do`ivljavaju kao najprikladniju mogunost rjeavanja svog statu-sa U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih No bez obzira na tako malen broj njih bitno je neprestano raditi na promociji ovog tipa poslovanja jer je ono garancija lakeg prodora na hrvatsko tr`ite a posebno na strana tr`ita te jedini na~in sprje~avanja varki pri prodaji franize Za promociju franiznog po-slovanja u Hrvatskoj najvie se brinu Hrvatska udruga za franizno poslovanje koja 29 i 30 studenoga u Za-grebu ve 4 godinu za redom odr`ava Franizni forum te Izlo`bu franizne ponude poduzetni~ki centar za franizu Pro maturo u Zagrebu te Centar za franizu Poduzetni~kog centra Osijek

[to je to franizno poslovanjePrema europskoj franiznoj federaciji franizno poslo-vanje je sustav trgovanja dobrima iili uslugama iili tehnologijom koji se bazira na bliskoj i stalnoj suradnji pravno i financijski samostalnih poduzea vlasnika franize i njegovih pojedina~nih korisnika franize

gdje vlasnik jam~i svojim korisnicima pravo i posta-vlja obvezu da e voditi posao u skladu s konceptom franize Franizno poslovanje mo`e se shvatiti i kao partnerstvo izme|u tvrtke s internacionalnim aspira-cijama za svoj brand i individue ili organizacije u cilja-noj zemlji koja je bolje opremljena kulturalno i logi~ki za bdquohrvanjeldquo na vlastitom tr`itu Dakle kao koncept s velikim potencijalom irenja ndash kako na nacionalnom tako i na internacionalnom nivou

Franiza je u stvari tip poslovanja u kojem neka tvr-tka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslovanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvare-ne prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit S ili-ili smo suo~eni zbog postojanja nekoliko tipova franiza i zbog njihove razli~ite projekcije Dva najpoznatija tipa franiza su franiza poslovnog formata (business franchise format) i franiza distribucije proizvoda (product distribution franchise)

Franiza poslovnog formata je tip poslovanja u kojem franizoprimac dobiva posao po principu bdquoklju~ u rukeldquo Dakle on kupuje provjereni i uhodani poslovni koncept znanje i know-how davatelja te savjetodav-ne usluge prije i tijekom ugovorom odre|enog perio-da poslovanja Pri tome brand ne mora biti svjetski poznat ve samo na teritoriju poslovanja Primjerice franize McDonalds Body Creator ili Biovega pripa-daju toj vrsti Kod franize distribucije proizvoda pri-matelj franize kupuje renomirano ime odnosno brand za odre|eni teritorij a poslovanje se svodi na prodaju proizvoda proizvedenog od strane davatelja franize U ovoj varijanti kupac franize ne dobiva nikakva

U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje promijenio ime u Kvarner Vienna Insurance Group (VIG) ddVienna Insurance Group trenutno je prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje (KWSO) od sredine lipnja nosi novo ime ndash Kvarner Vienna Insu-rance Group (VIG) dd za osiguranje Uz promjenu imena nedavnu su skuptinu obilje`ile i promjene u Upravi drutva Od 1 srpnja funkciju predsjednika Uprave drutva od dosadanjega predsjednika Mladena Bla`evia koji s krajem ove godine odlazi u mirovinu preuzima Igor Jeli~i Tako e novu tro~lanu Upravu uz Igora Jeli~ia ~initi jo dva ~lana Zorislav Staek i Kreimir Kolar Promjene u nazivu Drutva uslijedi-le su sukladno prologodinjoj odluci prema kojoj je Vienna Insurance Group postala krovna marka Wie-ner Stadtische Grupe koja okuplja pod novom krov-nom markom kao bdquoobiteljskim imenomldquo sve svoje tvrtke keri s podru~ja centralne i isto~ne Europe Grupa je trenutno prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju laquoStrategija je VIG-a na tr`itima gdje djeluje etabli-ranje domae marke kao simbola povjerenja blizine i lokalnoga razumijevanja VIG istovremeno daje do-datnu internacionalnu vrijednost i predstavlja simbol veli~ine iskustva i kompetentnosti s vodeom po-zicijom u srednjoj i isto~noj Europiraquo isti~e Mladen Bla`evi predsjednik Uprave DrutvaTijekom prvoga ovogodinjeg kvartala Kvarner Vien-na Insurance Group kao najvee drutvo VIG grupe u Hrvatskoj ostvarilo je zara~unatu bruto premiju od 1257 milijuna kuna to je za 257 posto vie nego u istom razdoblju lani Istovremeno su bruto premije `ivotnoga osiguranja iznosile 45 milijuna kuna (to je za 154 posto vie nego prole godine) dok su premije ne`ivotnoga osiguranja ostvarile skok od 373 posto i

ostvarile 807 milijuna kuna Time se Kvarner Vienner Insurance Group popela na peto mjesto osiguravatelja u Hrvatskoj i zauzima 53 posto tr`inoga udjela Isto-vremeno je dobit ovoga drutva iznosila 596 milijuna kuna dok je ukupna prologodinja dobit bila na razini 599 milijuna kuna Kvarner Vienna Insurance Group i u prvih pet mjese-ci ove godine bilje`i izvanredne financijske rezultate ostvarivi premijski volumen od 199 milijuna kuna to je za 252 posto vie nego u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja bilje`e zara~unatu bruto premiju od 746 milijuna kuna to je za 147 posto vie dok ne`ivotna osiguranja s premijom od 1244 milijuna kuna bilje`e skok od 325 posto u odnosu na isto razdoblje prole godine Vienna Insurance Group Hrvatska a kojega ~ini Kvarner VIG Cosmopolitan life i Helios u prva ~eti-ri mjeseca zaklju~ila je financijske rezultate s ukupno ostvarenom premijom od 234 milijuna kuna to je za 297 posto vie nego li je ostvareno u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja ostvarila su ukup-nu premiju u iznosu od 105 milijuna kuna dok su ne`ivotna iznosila 129 milijuna kuna S takvim rezultatima VIG je dospio na ~etvrto mjesto ljestvice osiguravajuih drutava s tr`inim udjelom od 74 posto Vienna Insurance Gropu Hrvatska je po tim rezultatima po `ivotnim je osiguranjima zauzela tree a po ne`ivotnim osiguranjima ~etvrto mjesto na rang ljestvici svih osiguravatelja

Kvarner Vienna Insuran-ce Group tijekom prvih pet mjeseci ove godine zabilje`ila je izvanredne

financijske rezultate ostvarivi premijski

volumen od 199 miliju-na kuna to je za 252

posto vie nego u istom razdoblju prole godine

Oglas

Igor Jeli~i - novi predsjenik Uprave od 01 srpnja 2007 godine

2

saznanja o u~inkovitom sistemu poslovanja Primjeri franize distribucije proizvoda su Fornetti

Franizni koncepti se jo mogu razlikovati i po po-stojanju ili ne postojanju ulazne franizne pristojbe po visini i vrsti tantijema po koritenju reklamnog pro-stora ili ne hellip

Tko je tko u franiznom poslovanjuU franiznom se poslovanju radi o odnosu izme|u franizodavca i franizoprimca Franizodavac je vla-snik inovativnog i do u temelje razra|enog i isproba-nog poslovnog koncepta kojeg za odre|enu nov~anu naknadu ustupa drugim tvrtkama zajedno s markom ili brandom i sa svim detaljima koji ~ine taj specifi~ni poslovni koncept Franizoprimac je pak osoba koja je taj koncept prepoznala kao posao kojim bi se `eljela baviti i u kojem bi moglo doi do samozapoljavanja odnosno do dostizanja vlastite vizije bdquobiti sam svoj efldquo na laki na~in te ga stoga odlu~ila i kupiti Franizoprimac tako potpisivanjem posebnog ugovora prihvaa jedan sistem rada koji od tada postaje nje-govim poduzetni~kim pothvatom i tako ulazi u lanac distribucije koji ima prepoznatljivo ime Nerijetko se spominje i pojam Master primateljdavatelj franize Rije~ je o osobi koja je kupila odre|eni franizni kon-cept od vlasnika franize - otuda Master primatelj te time stekla pravo na prodaju podfraniza tog koncepta na to~no odre|enom teritoriju to ga prema drugima ~ini Master davateljem

Koncept s mnogima prednostima ali ne i bez opasno-stiFranizno poslovanje smatra se konceptom mnogo-brojnih prednosti i za vlasnika franize i za njezinog kupca no postoje i neke opasnosti ^injenica da 80 poduzetni~kih pothvata zavrava propadanjem u prve tri godine govori da danas nije jednostavno opstati kao poduzetnik U svemu tome se poslovanje putem franiza smatra idealnim za smanjenje tog rizika Kupnjom franize dobiva se poslovna neovisnost i po-sao po principu bdquoklju~ u rukeldquo a za puno manji po~etni kapital nego kod samostalnog poduzetni~kog pothva-ta Dakle isproban i uhodan posao vrijedan i prepoz-natljiv na tr`itu posao u koji je vlasnik franize ve ulo`io svoje najva`nije resurse novac vrijeme znanje i vjetine te u potpunosti razradio i u obliku ud`benika predo~io sve procedure njegova vo|enja s ciljem mak-simalnog uspjeha Tako se franizoprimac da bi nje-gov poduzetni~ki pothvat uspio mora pridr`avati postavljenih i isprobanih procedura Skeptici ~esto napominju kako je kupnja franize dokaz nekreativno-sti no praktikanti franchisinga napominju da se kup-njom franize dobiva isprobani uhodani i funkciona-lan posao koji se dodatnom kreativnou mo`e samo poboljati Vlasnik franiznog lanca je uvijek spreman prihvatiti nove ideje ukoliko one doista mogu pomoi

u razvoju cijelog lanca Iako postoji rizik da jednom kupljeni franizni koncept ne dosti`e razinu poslo-vanja kao kod mati~ne kue rizik neuspjeha je uvelike umanjen zbog stalne podrke franizodavca i komplet-ne franizne mre`e ~ija veli~ina donosi grupne olakice za nabavu kao i jeftiniju reklamu Ameri~ka statistika nam govori da samo 10 primatelja franize prestaje s kupljenim poslovanjem u prve 3 godine Razlozi tome su mnogostruki a stupnjevi ranjivosti variraju ovisno o tome je li odabrana odgovarajua franiza o znanju vjetinama i financijskim izvorima ali nada-sve o volji za radom i sposobnosti franizoprimca za kvalitetno vo|enje poduzetni~kog pothvata na koji se odlu~io sam

Vrijednost franiznog koncepta posebno dolazi do izra`aja u trenutku kada neka uspjena tvrtka shvati da je dolo do potrebe irenja poslovanja bilo na nacional-noj ili me|unarodnoj razini ili kada postoji odre|ena inovativna ideja s velikim potencijalom rasta Ono to irenje poslovanja putem franize ~ini jednostavnijim i sigurnijim od ostalih na~ina je ~injenica da tamo tri osnovna resursa novac vrijeme i motivirani mana-gement osiguravaju upravo franizoprimci Oni su ti koji su se odlu~ili na svoj poduzetni~ki pothvat i oni e kako bi on uspio u njega ulo`iti sve to je potrebno Osim toga oni su ujedno i kadar koji poznaje teritorij na kojem pokree poslovanje koji razumije to je sta-novnicima na tom teritoriju bitno kakve su njihove navike i obi~aji te koji poznaje njihov jezik Samostalno savladavanje i u~enje o svemu tome bi vlasnika franize kotalo puno vie vremena a time i novaca No kao i sve na svijetu i franizno poslovanje vlasniku donosi neke manje ugodne trenutke Jedna od najneugodnijih stvari je smanjena mogunost kontrole u poslovanju s puno karika koje je vlasnik potpuno sam postavio na noge a odmah nakon toga bismo mogli spomenuti ka-tkada vrlo te`ak odnos s franizoprimcima i njihovo nepridr`avanje u priru~niku utemeljenog sistema po-slovanja Upravo zato je potrebno vie puta promotriti kome se prodaje poslovni koncept kako bi se kasnije izbjegle zamke koje bi mogle proizai iz loe odluke

Stvaranje prodaja i kupnja franizeDanas za potencijalne franizokupce ne postoji pro-blem nedostatka izbora izme|u razli~itih franiznih koncepata no postoji onaj vezan uz teku odluku oda-bira onog pravog izme|u niza drugih Najveu ulogu u stvaranju te odluke danas ima dobro projektirana franiza i njen vlasnik On je taj koji se stalno iznova mora pitati Zato bi netko kupio moju franizu Kori-sne i kvalitetne savjete i prijedloge vezane uz franizno poslovanje mo`ete nai i u hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje Oni se njime bave ve nizom go-dina sura|ujui s mnogim uspjenim me|unarodnim franiznim lancima te su ujedno i u~lanjeni u Europsku te Svjetsku franiznu federaciju Put do dobro projek-

tirane franize nije lagan jer je to posao koji zahtijeva stru~nost na mnogim razli~itim podru~jima ovisno o franiznoj djelatnosti a o kvaliteti njegova izvrenja ovisi kako e se posao odvijati u budunosti Upra-vo je zbog potrebe za raznim stru~njacima koje treba okupiti te zbog uklapanja svih njihovih savjeta u dje-lotvoran sistem koji e kasnije dovesti do maksimalne djelotvornosti i profitabilnosti ovu zadau potrebno prepustiti konzultantima za franizno poslovanje koji se u Hrvatskoj nalaze u poduzetni~kom centru za franize Pro maturo u Zagrebu i Centru za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek Oni su jedini koji mogu dati pouzdane i nu`ne savjete za toliko potrebno postavljanje stratekog plana i ciljeva poslovanja kako ono ne bi krenulo u krivom smjeru

Tek nakon dobrog projektiranja franize vlasnik mo`e krenuti s prodajom koncepta pazei na cijeli daljnji splet okolnosti Franizodavac mora shvatiti da ne poznaje na~in na koji je potencijalni kupac doao do novca kojeg je voljan ulo`iti u odre|enu franizu i ko-liko mu on zna~i Koja je god kombinacija u pitanju to treba cijeniti a ujedno i pokazati Najlaki na~in za to je sastanak laquoo~i u o~iraquo tijekom kojeg se potencijalnom kupcu mo`e ispri~ati o svim kvalitetama i vrijednosti-ma odre|enog posla te ujedno upoznati i kup~eve na-vike i vrijednosti

Potencijalnom franizoprimcu se u odluci mo`e pomoi i prepri~avanjem razloga i `ivotnih uvjeta u kojima se franizodavac nalazio kada je odlu~io podu-zeti neto sa svojim poslovnim idejama Nije loe ~ak ni izraziti svoje osjeaje koji su bujali pri pomisli na neto novo i jo neisprobano jer se tako vjerojatno osjea i potencijalni kupac To e mu pokazati da se njegovu nesigurnost razumije kao i potreba za pro-vjerom

Kako je ~injenica da u dananjem konkurentnom tr`itu postoje mnogobrojne trzavice nije loe istak-nuti i probleme s kojima je mogue susresti se pri-likom vo|enja posla No pritom se ne smije za-boraviti napomenuti kako je upravo zbog uske i prisne suradnje u franiznom poslovanju izme|u franizodavca i franizokupca te probleme lake pre-vladati Franizoprimac nikada nije ostavljen sam ve iza sebe ima na raspolaganju svu moguu pomo franizodavca kao i mre`e franizoprimaca

Potencijalni kupac franize pak treba biti zainteresi-ran za drugi niz ~imbenika Prvenstveno je bitno dobro procijeniti i odabrati djelatnost koja osobu ispunjava i koja odgovara njenom karakteru i mogunostima Nakon toga pa`nju treba obratiti na iznos inicijalne pristojbe koja se plaa davatelju franize na visinu potrebnih inicijalnih sredstava da bi se franizna jedi-nica osposobila za rad na iskustvo davatelja franize

u poslu za koji daje franizu na usluge koje dava-telj franize osigurava korisniku franize u po~etku i tijekom poslovanja na zadovoljstvo trenutnih kori-snika franize davateljem franize i svojim polo`ajem unutar franizne mre`e na opu stabilnost djelatnosti u kojoj davatelj franize posluje na financijsku snagu davatelja franize i franiznog sistema u cjelini hellip Sve ove faktore je prije sastanka s vlasnikom mogue pro-vjeriti u ve spomenutoj hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje na nizu korisnih web-stranica s ponudama raznih koncepata kao i web stranicama svake pojedine franize

Nakon donoenja kona~ne odluke i izbora konkretne franize slijedi ulaganje puno truda ali i u`ivanje u vlastitom poslovanju

Poseban prilog

KORISNI LINKOVI

wwwfipcomhrwwwpromaturohrwwwfransizahrwwwinfofranchisingit wwwazfranchisingit wwweff-franchisecom wwwquadrantefranchi-singit wwwazfranchisingcalta-netit wwwsolofranchisingit wwwekoclubit wwwfranchisedirectcomwwweuropean-franchi-singnetwwwfranchiseorgwwwinfofranchisecomwwweuropeanfranchisingnetwwwfranchiseeuropecom

Danas za potencijalne franizokupce ne po-stoji problem nedo-statka izbora izme|u razli~itih franiznih kon-cepata no postoji onaj vezan uz teku odluku odabira onog pravog izme|u niza drugih

wwwmirakulhr

Poseban prilog

Poseban prilog

Franize su najbr`i na~in irenja poslovanja i izvozaDobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici protokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr

Franize u Hrvatskoj jo uvijek nisu postigle svoj puni potencijal U Sloveniji Ma|arskoj Poljskoj Italiji Austriji i Gr~koj dakle zemljama koje nas okru`uju franizno poslovanje je puno vie zastupljeno Od broja prisutnih brandova Gr~ka ih broji 430 Slovenija 155 Italija 708 Austrija 330 Ma|arska 300 a Poljska 210 Zastupljenost domaih nacionalnih franiza u tim brojevima je u Gr~koj 45 Sloveniji 55 Italiji 86 Ma|arskoj 55 a Poljskoj 55 U Hrvatskoj je prisutno oko 125 brandova od kojih je samo 26 na-cionalnih Od toga broja samo su neke izvozne ndash pri-mjerice Body Creator X-nation i Skandal O stanju u franiznom poslovanju u Hrvatskoj razgovarali smo sa prof Ljiljanom Kukec predsjednicom Hrvatske udruge za franizno poslovanje

[to mislite zato je situacija u Hrvatskoj takva i koje su najvee prepreke razvoju franiznog poslovanja u HrvatskojTakvu situaciju povezujem s neznanjem neinformiranou kao i slabom zainteresiranosti insti-tucija i banaka za ovakav na~in ulaska u poduzetnitvo

Sve to zna~i da je hrvatska uskraena za vrlo sna`no oru|e irenja poslovanja i izvoz a najva`nije je da franize nisu iskoritene kao agregat zapoljavanja ~injenicu koju su druge zemlje oko nas prepoznale U Bosni i Srbiji je situacija sli~na Nema proizvoda niti projekta koji bi pomagao razvoju franiza prvenstve-no domaih a onda i onih stranih na naem tr`itu Samo za usporedbu u Gr~koj dr`ava podupire razvoj franizinga i to na taj na~in da daje bespovratna sre-dstva u visini 50 od franizne ulazne pristojbe U Egiptu je situacija sli~na Isto postoje bespovratna sre-dstva u visini 50 franizne pristojbe Dakle te zemlje su prepoznale da je franizing agregat zapoljavanja i poticanja poduzetnitva i to onog sigurnijeg

Budui se bavite konzultatntskim uslugama za pri-maoce franiza te projektiranjem franiza za davaoce mo`ete li nam otkriti neke od svojih klijenataLista naih klijenata je dosta velika no spomenuti u samo neke Coin Oviesse Extyn ChocolateGraphics Quadlight Ecowash Hiar style magazin Energy clinic - Phenomena Eden Berghoff boutique Body Creator Varteks Dama toneri Caribu Ticketcom Sr Patata i Particolari

Neke od tih franiza smo projektirali dok neke zastu-pamo ili smo bili anga`irani kao konzultanti Udruga je primljena u ~lanstvo Europske franizne federacije tako da smo sada uli u plan irenja mnogih svjetski poznatih franiza Centar za franize Pro maturo doo je poslovni partner s nekim internacionalnim mre`ama konzultanata za franize i sve su to kanali kojima se strane franize obraaju za pomo

[to mislite zato se Hrvati i hrvatske tvrtke teko odlu~uju na koritenje konzultantskih usluga za franize iako je to u svijetu jedan od prvih koraka i glavni ~imbenik uspjehaJa bih rekla da je cijeli konzultantski sektor u Hrva-tskoj jo u povojima Male tvrtke misle da su premale za anga`man nekog od konzultanata to je potpu-no krivo i misle da si to ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo na tome gdje treba najmanje tedjeti Kod projektiranja franize tvrtke misle da sve znaju i

da im nitko nije potreban Imaju uglavnom iskrivlje-nu percepciju da je za stvaranje franize bitan samo ugovor to nije to~no Oni sami niti ne mogu napra-viti ugovor a niti to mo`e napraviti bilo koji odvjet-nik Dobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici pro-tokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr Bez svih kvalitetnih faktora u jednad`bi franiza nije uspjena i najvjerojatnije nee `ivjeti dulje od go-dinu dana to je prijevara za kupca franize Poznati brand nije jedini uvjet uspjeha

Budui je poznato da je za dobro funkcioniranje franiznog sustava potrebna njegova dobra projekcija recite nam koje su najvee opasnosti kod loe projek-tirane franizeLoe projektirana franiza u najveem broju slu~ajeva zna~i da nije uope projektirana ve sklepana na br-zinu kako bi se proirilo poslovanje ali to je privre-meno jer se nakon par prodanih franiza koje nemaju temelje cijeli projekt baca u vodu Tada nai poduzet-nici odmahuju rukom i govore Franiza je glupost ovdje nema pravne dr`ave pa ne funkcionira i sli~no a prava istina je da se nisu pripremili da nemaju do-voljno znanja da bi sami projektirali franizu i da su bili zainteresirani samo za ad hok irenje i ne znajui koje mogunosti imaju i kako franiza mora izgledati da bi stvarno bila uspjeni projekt i za davatelja i za primtelja

Koji je sektor djelatnosti najvie a koji najmanje zastu-pljen u franizama u HrvatskojNajvie je zastupljeno modnih maraka i autoin-dustrije dok jo uvijek zaostajemo za ugostitelj-stvom turizmom i uslugama To su sektori s velikim mogunostima Sad imamo veliki bum wellness sek-tora i ako nai poduzetnici prepoznaju svoje poten-cijale i naprave kvalitetne franize od svojih wellness centara sigurno nee pogrijeiti To je recimo jedan od najpotencijalnijih sektora za irenje u regiju Jedan od svijetlih primjera je Body Creator centar za zdravo mravljenje i preoblikovanje `enske figure koji se s uspjehom iri po Hrvatskoj a od nedavno i u regiju

Kako zamiljate hrvatsko franizno poslovanje u budunostiKad smo 2002 osnovali Udrugu i kad je centar za franize Pro maturo doo krenuo s organizacijom Me|unorodnog franiznog sajma i savjetovanja FIP ispred sebe smo imali tr`ite koje je bilo bdquotabula rasaldquo Vrlo se malo znalo o franizama a u tisku nije bilo skoro nita o toj temi Od tada do danas franizing je u tisku zastupljen s preko 1 500 000 kuna godinje me-dia coveragem to je vrlo velika cifra i stalno raste To

Razgovarala Maja Klier

je veliki uspjeh nae udruge i centara za franize u Za-grebu i Osijeku Mi dosta predajemo po poduzetni~kim centrima na Vernu Zagreba~koj koli ekonomije i ma-nagementa i drugdje to je sve ulaganje u budunost Sada su i mladi osvijeteni za mogunosti franiznog poslovanja No jo uvijek moramo puno raditi na edukaciji poduzetnika i starijih managera koji jo nisu shvatili da je znanje najja~i adut za konkurent-nost a zatim idu i franize kao najbr`i na~in irenja poslovanja i izvoza

U tom smislu pozivam sve zainteresirane da nam se pridru`e 29 i 30 studenoga na 4 franiznom foruku te Izlo`bi franizne ponude Tamo ete moi saznati sve o franiznama franiznom poslovanju te ponudi franiznih koncepata i to iz iskustva uspjenih podu-zetnika i renomiranih stru~njaka

Male tvrtke misle da su premale za anga`man

nekog od konzulta-nata to je potpuno krivo i misle da si to

ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo

na tome gdje treba najmanje tedjeti

Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek

Centar za poduzetnitvo djeluje u Osijeku ve deset godina s glavnim ciljem ndash pru`anje informacija savjeta i nedostajuih znanja poduzetnicima i onima koji se to tek odlu~uju postati

Od 200 godine u sklopu Centra za poduzetnitvo djeluje Centar za franizu ~iji je cilj edukacija poduzetnika o prednostima i mogunostima koje nudi franizno poslovanje Odluka o pokretanju Centra za franizu u sklopu Centra za poduzetnitvo Osijek ~inila se nu`nom za hvatanje koraka s gospodarski razvije-nim zemljama svijeta U SAD-u statistike govore o ~ak prihoda u maloprodaji koji se odvija kroz franizne mre`e u franizama je zaposleno ~ak 1 milijuna ljudi Stopa pre`ivljavanja ameri~kih poduzea nakon 10 godina poslovanja koja posao zapo~nu samostalno iznosi 1 dok nakon 10 godina pre`ivi ~ak 0 poduzea koja su u posao ula kao dio neke vee franizne mre`e

Za potrebe organizacije seminara o franiznom poslovanju Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek i sam je kupio franizu od Centra za franize iz El Pasa koji djeluje pri Sveu~ilitu u Texasu Ovaj ameri~ki Centar ve godinama radi iznimno uspjene seminare o franiznom poslovanju pod nazivom bdquoBig Pictureldquo Osje~ki Centar kupio je pravo za izvo|enje ovog seminara u Osijeku pod nazivom bdquoFraniza od A do ldquo a osim osje~kog u Europi pravo na izvo|enje tog seminara ima jo samo Centar za franize u Finskoj

Seminar se organizira dvaput godinje (lipanjstudeni) u Osijeku i jedini je se-minar takve vrste u Hrvatskoj pa se ~esto na njemu mogu vidjeti polaznici iz Bo-sne i Hercegovine te Srbije Seminar kombinira teoriju i praksu ndash u sklopu svake tematske cjeline sudjeluje gost ~ije je poslovno iskustvo vezano uz franizu U sklopu seminara prezentirane su i brojne franizne ponude a polaznike se tako|er upuuje na izvore franiznih ponuda te na va`ne to~ke u analiziranju kvalitete franiznih ponuda

Pored seminara Centar za franizu pru`a usluge savjetovanja poduzetnika koji se odlu~uju kupiti franizu ali i hrvatskih poduzea koja se smatraju sposobnim postati davatelji franize Vie informacija o franiznom poslovanju aktivnostima Centra za franizu i to je najzanimljivije kvalitetnim franiznim ponudama ak-tualnim na podru~ju Hrvatske mo`ete doznati na wwwfransizahr

Dobar franizni ugovor zna napraviti kon-zultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam

wwwmirakulhr

Poseban prilog

wwwmirakulhr

MarketingMarketing

Pristup informacijama postaje vrlo jeftin Vremenske i prostorne barijere i~ezle su Svjetske mre`e danas su normalna pojava samo ako to znamo i `elimo prihvatiti U ovoj eri masovnih medija dobro poz-navanje mogunosti to ih pru`a neki medij smatra se ~esto bitnim klju~em uspjeha u mnogim poslovi-ma Oglaavanje je najja~i marketinki alat u borbi za percepciju potroa~a te za prijenos poruke do ciljane tr`ine skupine Oglaavanje je u tome uspjeno ako ima dobar sadr`aj poruke i izbor medija kojim se po-ruka prenosi

TVU tranzicijskim zemljama televizija je jo uvijek gla-vni medij oglaavanja Oglaavati na televiziji je naju~inkovitije jer je jedini medij koji kombinira doseg brzinu i emocije mo`e dosegnuti svaku cilj-nu skupinu kao i najvei postotak ukupne popula-cije omoguuje najbr`u distribuciju oglasa i najbr`i kontakt s potroa~em gdje poma`e razvoju svijesti i prisjeanja robne marke ~ime joj produljuje `ivotni vijek Ima visoku gledanost s mogunou demonstra-cije te stimulira kupnju i poveava prodaju stvarajui imid` robne marke Iako je jednosmjeran medij poti~e ljudska osjetila i osjeaje Hrvatska je svrstana me|u

zemlje s najveom konzumacijom televizije

RadioOn postojano zadr`ava polo`aj ldquomedija iz sjenerdquo Premda je ograni~en na slunu dimenziju to je po-velik nedostatak njegova velika prednost jest da je ne-zaobilazan i osoban svi ga do`ivljavaju kao prijateljski medij A prijateljima se vjeruje Radio mo`ete sluati u gradu na selu u prigradskim naseljima i ruralnim krajevima Mo`e se sluati vani ili u zatvorenom i to 24 sata dnevno Radio je dostupan vaim potroa~ima u svako vrijeme na svakom mjestu S radijem kao me-dijem mo`ete dostii svog potencijalnog kupca upra-vo u trenutku aktivnosti koje su povezane s vaim proizvodom Radio mo`e djelovati odmah i u cijelo-sti je prilagodljiv medij izvor je prvih informacija a u~inkovit je uz mala financijska sredstva

NovineOglaavanje u novinama uglavnom e biti vrlo ko-risno za poslovanje veine djelatnosti Ipak taj na~in oglaavanja za veinu je manjih poduzetnika skup Va`no je znati kako se u tiskanim medijima pogoto-vo dnevnim nikako ne smije oglaavati ldquoad hocrdquojer su namijenjene brzoj konzumaciji ldquo`iverdquo manje od 24 sata pa e upravo toliko vrijediti jedanput objavljen oglas No s druge strane bit e vrlo efikasno ukoliko je u~estalo u ujedna~enom ritmu trajanja barem tri mjeseca Imaju kratak `ivotni vijek i prosje~no im je vrijeme ~itanja oglasa manje od 30 sekunda Ovakvo oglaavanje ~esto vas stavlja u jednak kontekst s konkurencijom pa kreativna snaga oglasa treba biti takva da se oglas nepogrjeivo izdvoji od konkurencije Tako|er treba paziti da oglaavanjem vlastite ponude ne poma`ete tu|i marketing

^asopisi^asopisi su neto intimniji oblik oglasnog prostora pa se tu oglaiva~ mo`e malo opustiti Za o~ekivati je kako ~itatelj odre|eni ~asopis nabavlja zato to ga zanima pa prema njegovom sadr`aju nije teko odrediti kakvi su mu ~itatelji kao potroa~i i kakve su im sklonosti Svaki e ~itatelj svoj omiljeni ~asopis potanko i~itati pa se u oblikovanju oglasa mo`e ~ak i mora ii puno detaljnije ^asopisi mogu dosegnuti iroku publiku no ipak se usmjeravaju na specifi~ne i u`e tr`ine segmen-te Za razliku od novina ima dulji `ivotni vijek bolju

kvalitetu papira uklju~enost ~itatelja i bolji ugled vei su dok je s druge strane nedostatak segmentiranost vii trokovi te vremenska neprilago|enost

Vanjsko oglaavanjeMo`e se gledati kao nusproizvod ne~ega drugog ugla-vnom putovanja i kupnje Omoguava tvrtkama da u najuo~ljivijem i najirem obliku promoviraju svoj brand (marku) proizvod ili slogan te da se za njega ~uje na najiri a za klijenta gotovo najpovoljniji na~in Jedno je od najefikasnijih sredstava Smatra se najno-vijim masovnim medijem jer prenosi poruku svakod-nevno ne mo`ete ga ugasiti odlo`iti otvoriti Jedini medij na kojem propagandna poruka traje neprekidno - 24 sata

PlakatiPlakat mora brzo i jednostavno komunicirati sadr`aj i ideju Dostupan je svakom prolazniku na nenametljiv na~in Ima kratak period oglaavanja a koristi se za promocije koncerte izlo`be izbore filmske premijere U kompoziciji plakata slova igraju ravnopravnu ulogu zajedno sa slikom ali obi~no se ne uzimaju jednaki omjeri slike i teksta (50-50) ve je omjer obi~no 70-30 kako bi se uspostavila dominanta Slova moraju biti dovoljno velika i ~itka da bi ih konzumenti mogli registrirati brzo u prolazu etnjom vo`njom automo-bila tramvajem i sl Kod plakata je va`an sadr`aj po-ruke koji mora biti jasan ve nakon 3 sekunde tekst ne smije biti predug jer se osoba pogledom na plakat zadr`ava samo 110 sekunde

Internet Internet marketing je u svega nekoliko godina stekao golemu popularnost me|u oglaiva~ima Vrijednost internetskog oglaavanja e u razdoblju od 2007 do 2009 godine rasti esterostruko br`e od vrijednosti oglaavanja u tradicionalnim medijima Vaa Internet stranica postaje ne samo sredstvo komunikacije i pro-mocije nego sredstvo poslovanja i najbolji djelatnik u tvrtki zato to mo`e prodati proizvod Vaa Internet stranica mora generirati posjete kako bi bila funkcio-

nalna i korisna a to mo`ete postii samo kvalitetnim Internet oglaavanjem Velike prednosti su brzina dostupnost 247 te nove mogunosti Na Internetu se mo`e promovirati gotovo sve a kako je Internet mjesto skupljanja informacija i uspjenost reklama sve je vea Ciljana skupina korisnika vrlo je razli~ita postoji mogunost pristupa razli~itim dobnim skupi-nama Marketinku kampanju na Internetu mogue je osmisliti i realizirati u vrlo kratkom roku velika je fleksibilnost pokriva razli~ita podru~ja oglaavanja daje feedback te kupac mo`e detaljno vidjeti i izabrati proizvode dok je u drugim medijima ograni~en pro-storom i vremenom Nedostatci su zaguenost slab doseg ograni~ena kvaliteta relativno mala penetra-cija neekskluzivnost oglasa te neuhvatljivo plasiranje la`nih informacija i bdquovirusno oboljenjeldquo

Novi medijiKlasi~ni kanali oglaavanja postali su dio nae svako-dnevice te nisu vie sami po sebi dovoljno probita~ni To je ujedno i razlog potrebe za novim medijima Nije uloga novih medija u tome da preuzmu prvenstvo klasi~nim kanalima oglaavanja nego da iskoriste svoj potencijal Oni predstavljaju iznena|enje neto novo i druga~ije Tako su novi mediji podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate Primjeri novih medija su avionsko oglaavanje oglaavanje putem balona mobile billboard oglaavanje u tramvajima autobusima obrazovnim i zdravstvenim ustanovama frizerskim salonima toiletima na pipcima za to~enje goriva moving board sms oglaavanje

Izbor medija oglaavanja

Pie Helena ^arapi

Proizvod koji se ne pro-daje bez oglaavanja

uz oglaavanje ne mo`e biti profitabilan

Ve dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadr`aj ve su postali dio naeg vlastitog okru`enja Oni su prijatelji neprijatelji obo`avani omra`eni Od njih o~ekujemo jako puno

Novi mediji su podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate

Stuktura medijskog kola~a

TV 0

Novine 20

^asopisi 1

Outdoor

Radio

Internet 1

0

Informatika

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska Har-dverska je virtualizacija pouzdaniji i skuplji oblik vir-tualizacije ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj specijalizirani hardver i softver omoguavaju da se je-dan fizi~ki server podijeli na nekoliko neovisnih serve-ra koji se nalaze u jednom kuitu Hardverska virtua-lizacija osigurava elektri~nu izolaciju u slu~aju kvara jednog ili vie servera te time veu pouzdanost sustava nego u slu~aju softverske virtualizacije Ovdje emo se fokusirati na koritenje vrste hardvera koji ve posje-dujete i kojim se svakodnevno slu`ite pa hardversku virtualizaciju neemo detaljnije objanjavati

Softverska virtualizacija koristi standardan hardver i operativne sustave koje ve posjedujete Na fizi~kom je serveru potrebno osigurati dovoljno memorije diskovnog prostora i procesorske snage Na obi~nom ra~unalu ili serveru instaliramo domainski (host) operativni sustav i zatim instaliramo softver za vir-tualizaciju Od besplatnih softvera najpoznatiji su Mi-crosoft Virtual PC Microsoft Virtual Server VMWare Server i Xen Od softvera koji se plaaju najpoznatiji su VMWare ESX Server i Swsoft Virtuosso Softver

koji se plaa ima vee mogunosti i vie funkcional-nosti pa ako virtualizaciju planirate ozbiljno koristi-ti provjerite daje li besplatni softver sve to vam je potrebno

Kako stvar radi Virtualne servere pravimo koritenjem softvera za virtualizaciju Operativni su-stav virtualnog servera (guest) mo`e biti razli~it od domainskog (host) operativnog sustava Pri kreiranju virtualnog servera definiramo veli~inu virtualnog hard diska koji je zapravo samo datoteka na tvrdom disku fizi~kog servera koli~inu memorije s fizi~kog servera koju e virtualni server koristiti maksimalni posto-tak procesorskog vremena koje mo`e koristiti i ostale postavke Zatim instaliramo gostujui (guest) opera-tivni sustav koji e virtualni server pokretati S obzi-rom na to da virtualni serveri dijele sustavne sabirnice memoriju mre`nu karticu i ostatak hardvera fizi~kog servera performanse aplikacija na virtualnom serve-ru uvijek su slabije od performansa istih tih aplikacija na fizi~kom serveru no u velikom je broju slu~ajeva ta razlika neprimjetna krajnjem korisniku Virtualni serveri mogu obavljati bilo koji funkciju ali se zbog spomenutog pada performansi njihovo koritenje ne preporu~uje kod aplikacija koje intenzivno koriste re-surse ili se od njih o~ekuje brz odziv (npr velike baze podataka) Virtualizacija se tako|er ne preporu~uje kod aplikacija koje brinu o sigurnosti mre`e (vatrozidi) Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplat-nog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave Za svaki virtualni server koji koristi Microsoftov operativni sustav potrebna je licenca Ako koritenjem virtualizacije zamijenite fizi~ki server imate pravo koristiti licencu s tog ser-vera Ako je domainski operativni sustav Windows 2003 Enterprise Server po licencnim pravima mo`ete instalirati jo ~etiri virtualna Windows 2003 Enterpri-se Servera pod uvjetom da su na tom istom fizi~kom serveru Licencna prava i podrku za druge operativne sustave provjerite na stranicama proizvo|a~a Mana softverske virtualizacije je da prilikom kvara softvera ili hardvera fizi~kog servera svi virtualni serveri po-staju nedostupni no uz pouzdanost dananjih servera i dobrog ugovornog servisnog partnera ovo ne pred-stavlja problem

Virtualizacija u poslovnom okru`enjuVirtualizacija je u trendu i na tekstove o njoj mo`ete naii u svim informati~kim novinama U tekstovima se pojanjava kako virtualizacija radi i to vam je za nju potrebno ali jeste li iz tih tekstova shvatili kako ju mo`ete upotrijebiti u svom sustavu Prikazat emo vam nekoliko slu~ajeva kada je virtualizacija vrlo korisna

Piše Ivan Turk

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska

Hardverska je virtuali-zacija pouzdaniji i sku-plji oblik virtualizacije

ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj

specijalizirani hardver i softver omoguavaju da

se jedan fizi~ki server podijeli na nekoliko

neovisnih servera koji se nalaze u jednom

kuitu

Kada koristiti virtualizaciju Prvi i najo~itiji primjer je testiranje Testiranje nove verzije poslovne aplikacije ili nove sigurnosne zakrpe na serveru koji svakodnevno koristite nije mudra odluka jer stvari se mogu zakom-plicirati Koritenjem virtualizacije mo`ete napravi-ti identi~nu kopiju svog sustava na jednom jedinom fizi~kom serveru i vidjeti kakav e utjecaj odre|ene izmjene imati na va sustav Drugi se oblik testiranja odnosi na testiranje funkcionalnosti novih aplikacija koje planirate uvesti u svoj sustav Ovdje vas virtuali-zacija spaava od nabavljanja dodatnog hardvera

Drugi je primjer migracija starih aplikacija i serve-ra Ako imate server s aplikacijom koja radi samo na Windowsima NT i ne mo`ete ju prebaciti na novi operativni sustav niti Windows NT mo`ete instalirati na novi server zbog nedostatka drivera virtualizacija je rjeenje Na novi server koji ima dovoljno resursa instalirate operativni sustav za koji postoje driveri i zatim virtualizirate stari server Va`no je napomenuti da virtualni serveri koriste generi~ki standardizirani hardver stoga nema problema s driverima za starije operativne sustave Obzirom na malu hardversku sna-gu starog servera kao posljedica virtualizacije mo`e se dogoditi da stara aplikacija radi nekoliko puta br`e

Trei je primjer konsolidacija Svaki sustav raste s vremenom i poveava se broj ure|aja u njemu Kao posljedica toga doga|a se da resurse koje smo predvi-djeli za pet godina prerastemo za tri godine Pojedini su serveri zagueni koli~inom podataka dok su tvrdi diskovi na ostalim serverima prakti~no prazni ili nam je iskoritenost procesora na jednom serveru cijelo vrijeme preko 70 a u vrijeme mjese~nog obra~una nema dovoljno snage dok drugi server cijelo vrijeme veselo dr`i procesor na 2 Virtualnim serverima re-surse mo`ete dodavati prema potrebi koristei softver za virtualizaciju a briga o svim resursima i problemi oko kompatibilnosti hardvera svode se na odr`avanje i proirivanje fizi~kog servera Primjerice ako se neki server intenzivno koristi samo krajem mjeseca za mjese~ni obra~un dok se ostatak vremena slabo kori-sti mogue mu je u potrebnom periodu dodati resur-se Kada potreba nestane resursi se opet razdijele tamo gdje su potrebni

^etvrti su primjer sustavi visoke dostupnosti (cluste-ri) Sustavi visoke dostupnosti temelje se na tome da se vie servera ponaaju kao jedan (jako pojednostavljeno objanjenje) pa u slu~aju kvara jednog servera nema posljedica za funkcionalnost sustava jer ostali serveri preuzimaju funkciju neispravnog Ovdje je odmah ja-sno da morate imati dva ili vie servera to predstavlja dodatni troak pri kupovini hardvera Ako koristite virtualizaciju jedan server mo`e biti fizi~ki a drugi virtualan Virtualni server mora biti instaliran na za-sebnom fizi~kom serveru da bi se nastavio nesmetan

rad I za ovaj je scenarij potreban dodatni server ali taj server mo`e se koristiti i za druge potrebe Zbog ni`ih performansi virtualnog servera u odnosu na fizi~ki ovdje e zasigurno doi do smanjenja brzine rada su-stava no to je puno bolja opcija od totalnog zastoja

Virtualizacija mo`e pomoi boljoj organizaciji vae infrastrukture veoj pouzdanosti i dostupnosti te do-vesti do zna~ajnih uteda pa ako do sada niste sad je pravo vrijeme da ju po~nete koristiti

wwwmirakulhr 1

Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplatnog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave

Informatika

wwwmirakulhr

Intelligence Obavjetajne slu`be prislukivanje UDBA James Bond ndash prve su asocijacije na spomen ove rije~i No to je zapravo Competitive Intelligence (CI) Jo jedna od pomodnih aktivnosti popularnog zvu~nog naziva koje valja prodati upravama ili stvar-na potreba

Krenimo od same rije~i intelligence ndash inteligen-cija Pojednostavljeno inteligencija je snala`ljivost pojedinca u novim situacijama ili okru`enjima od-nosno sposobnost razumijevanja i zatim efikasnog prilago|avanja

Za dr`avu to zna~i to se bolje uklopiti u me|unarodna kretanja i nacionalne interese promicati te tititi i unutar zemlje i na me|unarodnom planu Upravo to izvjetajna (obavjetajna) zajednica i ~ini kontinuirano izvjeuje nacionalno vodstvo o aktualnim zbivanjima a povrh toga analizama dolazi do scenarija moguih doga|aja na temelju kojih predla`e konkretne mjere djelovanja Na taj na~in savjetovano i pripremljeno vo-dstvo dr`ave lake i br`e mo`e donijeti kriti~ne odluke

i preventivno djelovati

Na korporativnom nivou intelligence zna~i kako e se tvrtka prilagoditi i postaviti u tr`inoj utakmici koja je u dananjim globalisti~kim trendovima sve nemilosrd-nija i neizvjesnija Proces je opet isti Analize mogui scenariji izvjeivanje managementa predlaganje rjeenja

Razlika izme|u dr`avnog i korporativnog intelligence-a jest u prikupljanju informacija Sve dr`avne slu`be svijeta sla`u se da je ~ak oko 90 informacija javno dostupno Zbog onih desetak posto ponekad se rade prikrivene operacije koje ako se otkriju izlaze na naslovnim stranicama novina te postaju predmetom knjiga i filmova CI bavi se isklju~ivo javnim dije-lom informacija stoga sve se radi legalno po strogim eti~kim na~elima

Dakle CI je sustavan eti~an proces motrenja poslo-vne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

^emu sve toKrajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurent-nosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opasnosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti Smisao je biti ak-tivnim sudionikom u utakmici nametati svoj ritam i standarde a ne ldquoplesati kako drugi svirajurdquo Dananji tempo razvoja tehnologije i globalnog tr`ita uzrok su sve br`oj promjeni poslovne okoline Sve nas vie pre-plavljuju dostupne informacije i dezinformacije a do pojave CI niti jedan odjel u organizaciji sustavno se ne bavi ovim problemom Donositelji odluka ne vole biti iznena|eni Malo tko voli negativna iznena|enja ali u poslovnom svijetu nije rijedak slu~aj i da se na pozi-tivna iznena|enja ne gleda blagonaklono iz jednosta-vnog razloga to se ni za takav razvoj doga|aja nema spreman plan Manageri (vlasnici) ne mogu se vie oslanjati samo na instinkt ili intuiciju pri donoenju stratekih odluka a nemaju vremena baviti se mo-

rem informacija ~esto upitne kvalitete Oni trebaju konkretne pravovremene i provedive savjete

Kratka povijestSustavno praenje konkurencije i openito poslovnog okru`enja po~inje prije dvadesetak godina u SAD-u U po~etku su samo velike korporacije organizirale unutarnje CI odjele me|utim dokazavi svoju vrije-dnost CI se uvodi u sve manje i manje tvrtke Danas vie od 60 svih registriranih tvrtaka u SAD-u i ~ak 90 od 500 najuspjenijih - Fortune 500 ima CI u nekom obliku ukomponiran u svoje strukture SCIP (Society of Competitive Intelligence Professionals) ugledna svjetska organizacija koja okuplja CI profesio-nalce danas broji gotovo 7000 ~lanova irom svijeta a u osnivanju je i hrvatska podru`nica CI sve vie ula-zi i u akademske krugove - na nekim je sveu~ilitima mogue diplomirati i magistrirati na ovu temu

Vlade nekih zemalja primjerice Francuske [vedske SAD-a Japana i Kanade poti~u i ula`u znatna sredstva u razvoj CI jer za razvoj cijelog gospodarstva potreb-no je kvalitetno funkcioniranje velikog broja tvrtaka koje se bez intelligence-a teko mogu nadmetati na tr`itu isprepletenim brojnim globalnim i regional-nim igra~ima (neki od njih imaju podrku dr`avnih izvjetajnih agencija) Openito je pravilo to je konkurencija ja~a i okru`enje nesigurnije CI ima vie smisla CI je ~est slu~aj u izvozno orijentiranim kom-panijama Ovdje se mo`e povui paralela s dr`avama gdje sna`ne utjecajne i izvozu orijentirane dr`ave imaju dobro organizirane intelligence agencije

I u Hrvatskoj se o ovoj temi u posljednje vrijeme do-sta govori Organiziraju se konferencije te~ajevi a CI pomalo ulazi i u tvrtke Objavljeno je i par knjiga na temu CI na hrvatskom jeziku

Pomalo zbunjuju dva naziva s kojima se ~esto susreemo Competitive Intelligence (CI) i Business Intelligence (BI) Nepisano je pravilo da se uz naziv CI ve`e struka o kojoj ovdje govorimo dok se za BI ve`u IT rjeenja Posljednjih godina dosta se rabe i govo-ri o software-ima renomiranih proizvo|a~a ali i onih manje poznatih koji naprosto preplavljuju tr`ite To su naime vrijedni alati koji poma`u pri analiziranju internog poslovanja i u budunosti e im se zna~aj vjerojatno poveavati me|utim oni ne odgovaraju na pitanja o kojima emo ovdje govoriti a koja su klju~na u CI-u

Kako CI funkcioniraKako bi donositelji odluka mogli proaktivno voditi tvrtku i biti korak ispred ostalih zadaa je CI-a dobro upoznati sudionike utakmice ali s ciljem predvi|anja buduih poteza

Competitive IntelligenceCI je sustavan eti~an proces motrenja poslovne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

Pie Sinia Kouti

Vje~na pitanja koja tra`e odgovorebull Prati se rad konkurencije - koja im je strategija to

planiraju (Misle li se iriti ndash lokalno regionalno Planiraju li spajanja akvizicije Hoe li lansirati novi proizvod Hoe li korigirati cijene promijeniti marketinke akcijehellip) struktura trokova (pojedinih procesa benchmarking zato su jeftiniji konkurent-niji)

bull Prate se potroa~i ndash kakve su im karakteristike Cilj je doi do odgovora hoe li promijeniti navike po-trebe

bull Dobavlja~i - to se vie o njima zna bolje su pregovara~ke pozicije iznena|enja su manja Hoe li promijeniti cijene Hoe li bankrotirati

bull Hoe li se pojaviti neki novi konkurent na tr`itu S kojom e strategijom nastupiti Kako e to utjecati na nae poslovanje

bull Mo`e li se pojaviti neki supstitut koji e nam uzima-ti dio kola~a

bull Prati se cijelo gospodarstvo - trendovi politika utje-caj globalizacije promjene tehnologija promjene zakonahellip

bull Prati se interni rad tvrtke - cilj je postii to bolji i br`i protok informacija bez skupog udvajanja u prikupljanju analizama i distribuciji uvodi se poslo-vna tajna (hijerarhijska zatita podataka) radi se na-

ldquoNajbolje uz pozna-vanje vlastitog posla

je poznavanje posla konkurencijerdquo

John D Rockfeller

Poslovna znanja Poslovna znanja

Krajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurentnosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opa-snosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti

2

counter-intelligence-u ndash zatita naih podataka ana-liza ideja (izvana ndash od ilegalne pijuna`e te legalnog CI-a drugih tvrtaka iznutra ndash svjesno ili nesvjesno odavanje osjetljivih informacija)

Mnogi e rei ndash pa nai ljudi (odjeli) ve prate konku-renciju To je donekle istina Odjel marketinga prati marketinke poteze konkurencije prodaja zna udjele pojedinih tvrtaka na tr`itu redovito se prate cijene proizvoda i usluga suparnika Svaki odjel prati konku-renciju u svojoj domeni Me|utim nitko sustavno i studijski ne obra|uje konkurenciju te nema cjelovitu sliku o pojedinom konkurentu Tek na temelju cjelovi-te slike mogu se izraditi profili a to je jedan od na~ina kako razmiljati kao konkurencija i tako predvidjeti njihove budue poteze CI mora biti glavni ekspert po pitanju konkurencije a slo`it emo se svi ndash da konku-rencije nema poslovanje bi izgledalo puno druga~ije

Puno je dakle pitanja na koja ponekad i cijeli dobro institucionalizirani CI odjeli ne uspiju na vrijeme od-govoriti Kako onda o~ekivati da e mala poduzea izdvojiti ograni~ene resurse za ova ~esto maglovita pitanja koja naizgled nemaju veze s osnovnim poslo-vanjem Prvi je korak osvijestiti va`nost gore navede-nih pitanja ^esti su uzroci propasti poduzea eksterni faktori pa prema tome ne vodimo li ra~una o ovim

pitanjima naeg osnovnog poslovanja nee ni biti Ne moramo dakle imati formalno definirane CI odjele Me|utim moramo kontinuirano razmiljati i diskuti-rati o ovim pitanjima kako bi uope postojali

Primjena Competitive Intelligence-aU roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent ndash primjer je nivoa obavijesti kakav se zna zatei u poduzeima Cilj Competitive Intelligen-ce-a je da ponudi vie u roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent i ako ne unaprijedimo proizvodnu tehnologiju i distribuciju izgubit emo 20 tr`ita

Ili uo~ili smo rupu (blind spot) u strategiji konku-rencije ukoliko ih tu napadnemo osvojit emo 10 tr`ita

Ili na temelju analiza industrije te gospodarskih sociolokih i politi~kih analiza procjenjujemo da e proizvod (usluga) X ukoliko ga lansiramo na tr`ite Y zauzeti izme|u 10 i 15 tog tr`ita te ostvariti profit nakon yz vremena

Takva usluga viestruko je vrijednija od ulaganja u rad ovakva odjela

Poslovna znanja

CI mora biti glavni ek-spert po pitanju konku-rencije a slo`it emo se

svi ndash da konkurencije nema poslovanje bi iz-gledalo puno druga~ije

U praksi su poznate dvije vrste arbitra`e ad hoc (arbitra`a pri kojoj stranke same utvr|uju pravila postupanja imenovanje i broj arbitara osiguravaju tehni~ko-administrativnu podrku i sli~no ovaj tip arbitra`e vrlo je rijedak ) i institucionalna arbitra`a (arbitra`ni se postupak provodi po pravilima odre|ene institucije npr Stalno izabrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori)

Prednosti arbitra`eOsnovne prednosti arbitra`nog postupka su kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se sporazume oko pravila postupka samostalno imeno-vanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost po-stupka koji unato~ sporu omoguuje ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

U pravilu nadle`nost arbitra`e se ugovara dakle ona nije zadana zakonom ili bilo kojim drugim propisom Ugovor o arbitra`i sklapa se prije nastanka spora pri ~emu e uobi~ajeno biti arbitra`na klauzula temeljnom poslovnom Ugovoru ili nakon nastanka spora (tzv kompromis) Poduzetnicima koji se odlu~e za ovaj na~in rjeavanja spora preporu~a se ugovaranje arbitra`ne klauzule ~ime se mo`e izbjei smisleno odugovla~enje spora pred bdquodr`avnimldquo sudom od strane nelojalnog poslovnog partnera ^lankom 3 Zakona o arbitra`i (NN 8801) propisano je da se arbitra`a mo`e ugovori-ti za rjeavanje svih sporova o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati Tako se arbitra`a mo`e ugovoriti za ugovorne odnose izvanugovorne odnose sporove o vlasnitvu sporove iz ugovora o radu i sl Stranka arbitra`nog postupka mo`e biti i dr`ava kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave Isto tako Zakon o arbitra`i predvi|a i mogunost ugovaranja inozemne arbitra`e u sporovima s me|unarodnim ele-mentom osim ako je posebnim zakonom propisano da je za takve sporove isklju~ivo nadle`an sud u RH (npr sporovi o nekretninama koji se nalaze u RH) U ino-zemnim arbitra`ama posebno su popularne arbitra`ne institucije u [vicarskoj uz primjenu vicarskog prava koje je vrlo sli~no hrvatskom

Arbitra`ni postupakArbitra`ni postupak zapo~inje kao i svaki drugi sudski postupak - podnoenjem tu`be arbitra`nom suditu

Stranke odlu~uju o tome hoe li arbitrirati arbitar pojedinac ili vijee trojice arbitara Ukoliko se stranke o tome ne sporazume u sporovima vrijednosti do 50000 eura sudit e pojedinac a preko 50000 eura vijee Za arbitre se mogu imenovati arbitri s liste in-stitucionalne arbitra`e ali i bilo koja druga neovisna i nepristrana osoba (ne nu`no pravnici) Pravo koje e se primjenjivati kako smo naveli ovisi o instituciji koje su stranke odabrale Tako se pri Stalnom izbornom suditu pri HGK primjenjuje Pravilnik o arbitra`i pri Stalnom izbornom suditu pri HGK (tzv zagreba~ka pravila) Isto tako po isklju~ivom sporazumu stranaka arbitra`a mo`e postupati ex aequo et bono ili po na~elu pravi~nosti

Arbitra`nim pravorijekom pravomono se presu|uje u odre|enom sporu Arbitra`a postupa samo u jednom stupnju za razliku od sudova koji u pravilu postupaju u dva pa ~ak i tri stupnja Po donoenju arbitra`nog pravorijeka mo`e se tra`iti ovrha pred nadle`nim sudom U pravilu tu`ba za ponitenje arbitra`nog pravorijeka koja se podnosi bdquodr`avnomldquo sudu (koja je uvjetno re~eno `alba na pravorijek) ne odga|a ovrhu pravorijeka Navedena tu`ba predstavlja jedino pravno sredstvo za ponitenje pravorijeka Ponitenje se tako mo`e tra`iti radi nenadle`nosti arbitra`e (nije sklo-pljen sporazum o arbitra`i) ako stranci nije pru`ena mogunost sudjelovanja pred arbitra`om ako je odlu~eno o pitanju koje nije sporazumom podvrgnuto arbitra`i i sl I iz navedenog je vidljivo da se radi ugla-vnom o postupovnim pitanjima tako da se tu`bom nee moi tra`iti meritorno preispitivanje ~injenica ili pravnih pitanja (iznimno ako je pravorijek suprotan pravnom i ustavnom poretku RH)

Iz svega navedenog vidljiv je niz prednosti arbitra`nog rjeenja sporova Istaknut emo jednu za sada prili~no vidljivu i bitnu manu arbitra`e a to su trokovi po-stupka U sporovima velike vrijednosti arbitra`a e u pravilu biti skuplja od postupka pred Sudom

Arbitraža kao na~in rjeavanja sporovaArbitra`a kao na~in rjeavanja sporova predvi|a postupak vrlo sli~an sudskom u kojem spor me|u strankama pravomono i kona~no rjeava arbitra`ni sud Zbog sporosti i pretrpanosti pravosudnih tijela ovaj na~in rjeavanja sporova postaje sve u~estaliji i u rjeavanju sporova me|u domaim poslovnim subjektima ( arbitra`a se naj~ee koristila u sporovima sa stranim partnerima)

Piu Antun Emert Bruno Juri

Osnovne su prednosti arbitra`nog postupka kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se spo-razume oko pravila postupka samostalno imenovanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost postupka koji unato~ sporu omoguuju ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

Poslovna znanja

wwwmirakulhr

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

1

Dugoro~no gledano izlazak na inozemno

tr`ite e za velik broj domaih proizvo|a~a

predstavljati jedi-ni na~in opstanka

Uva`avajui navedene okolnosti HBOR je u posljednjih nekoliko

godina zapo~eo s razvojem proizvoda i

programa namijenjenih domaim poduzetnici-ma usmjerenim prema

inozemnim tr`itima

Intervju mjeseca

HBOR postojeim ali i potencijalnim izvoznicima omoguuje financiranje obrtnih sredstva za potrebe realizacije izvoznog posla Nakon naplate izvezene robe poduzetnik ima mogunosti kredit vratiti HBOR-a ili u slu~aju novog izvoznog ugovora sklopiti novi ugovor o kreditu te nastaviti koristiti sredstva Na-vedeni program predstavlja iznimno kvalitetan izvor financiranja potrebnih obrtnih sredstva uz godinju kamatnu stopu 475 i jednokratnu naknadu za obra-du kredita u iznosu 08 glavnice kredita Pored na-vedenog programa financiranja izvoza HBOR provodi programe kreditiranja kupaca u inozemstvu krediti-ranja dobavlja~a kao i mogunosti koritenja okvirnih kreditnih programa s bankama inozemnih kupaca a sve u cilju ja~anja konkurentnosti domaih poduzea na inozemnim tr`itima

Spomenuli ste i osiguranje izvoza to ste u tom smi-slu u mogunosti ponuditi svojim klijentimaPored djelovanja na domaem tr`itu HBOR aktivno djeluje i na me|unarodnom tr`itu Osim zna~ajne suradnje s relevantnim me|unarodnim institucija-ma OECD EBRD WB EIB CEB IBRD KfW i dr do sada je potpisano 39 sporazuma o suradnji s izvoznim bankama te izvozno razvojnim agencijama Navedene me|unarodne aktivnosti omoguile su bolje uvjete domaim izvoznicima pri izlasku na me|unarodno tr`ite Osim navedenih programa financiranja zapo~eli smo i s provo|enjem programa osiguranja izvoznih isporuka moguih komercijalnih i politi~kih rizika Naplata potra`ivanja sve je ozbiljniji problem i u zemljama Europske unije te je stoga iznimno va`no za domae poduzetnike u najveoj mjeri zatititi vla-stita inozemna potra`ivanja Plaanje unaprijed kao i isho|enje akreditiva vrlo ~esto nije mogue realizirati zbog ~ega potra`ivanja izvoznika ostaju nezatiena Za spomenuta dva pristupa poslovanju potrebna je suglasnost inozemnog partnera dok je za isho|enje police osiguranja isklju~ivo potrebna volja izvoznika Putem police osiguranja izvoza izvoznik zna~ajno smanjuje rizik naplate u slu~aju razli~itih rizi~nih si-tuacija neplaanje inozemnog kupca ste~aj admini-strativne i politi~ke odluke i sl

Na kraju vjerujem kako e i ovaj intervju pomoi u informiranju lokalnih poduzetnika s mogunostima i aktivnostima Hrvatske banke za obnovu i razvitak te se nadam kako emo zajedni~ki ostvariti jo bolje rezultate Tako|er poduzetnici se mogu obratiti i izra-vno u Podru~ni ured koji je smjeten u Osijeku Trg Ljudevita Gaja 6 (tel 031251 015)

ali tako|er i predstavnicima poslovnih banaka i drugih institucija na lokalnom podru~ju Za sve informacije o programima HBOR-a lokalni se poduzetnici mogu obratiti i u Podru~ni ured za Slavoniju i Baranju

S obzirom na zna~aj poljoprivredne djelatnosti za podru~je Isto~ne Hrvatske kakve su aktivnosti HBOR-a u financiranju poljoprivrednih proizvo|a~aUva`avajui zna~aj i potekoe u poljoprivrednoj proizvodnji kao i potrebe za sna`nijim ulaganjima u sna`niji razvoj poljoprivrednih proizvo|a~a HBOR je u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede umarstva i vodnog gospodarstva Hrvatskim zavodom za poljopri-vrednu i savjetodavnu slu`bu Hrvatskim sto~arskim centrom te Hrvatskom agencijom za malo gospodar-stvo zapo~eo s provo|enjem operativnih programa usmjerenih prema razvitku govedarske proizvodnje svinjogojstva podizanju viegodinjih nasada te po-vrtlarstva Navedeni programi omoguuju poljopri-vrednicima ostvarivanje iznimno kvalitetnih uvjeta financiranja uz godinju kamatnu stopu od 4 i ro-kove otplate do 12 godina Pored toga HBOR provodi i zaseban program poljoprivrede i ujedna~enog razvoja koji je usmjeren na sve ostale grane poljoprivredne djelatnosti a koji omoguuje uvjete financiranja vrlo sli~ne uvjetima u operativnim programima Dakle gotovo sva ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju u slu~aju financiranja putem programa HBOR-a imaju mogunosti za ni`e kamatne stope (4 godinje) te prihvatljivije uvjete kreditiranja

HBOR poti~e izvozne aktivnosti domaeg gospodarstva

Osim kreditiranja HBOR provodi i aktivnosti financi-ranja izvozaPored programa kreditiranja HBOR tako|er provo-di i nekoliko specifi~nih aktivnosti usmjerenih pre-ma sna`nijem sudjelovanju domaih poduzetnika na inozemnim tr`itima Tr`ite Republike Hrvatske re-lativno je malo i gotovo u potpunosti otvoreno pre-ma inozemnim gospodarskim subjektima Navedene karakteristike domaeg gospodarstva mogua su pre-preka domaim poduzetnicima ali tako|er i iznimno velika prilika u slu~aju odluke poduzetnika za izlazak na inozemno tr`ite Dugoro~no gledano izlazak na inozemno tr`ite e za velik broj domaih proizvo|a~a predstavljati jedini na~in opstanka Uva`avajui nave-dene okolnosti HBOR je u posljednjih nekoliko godina zapo~eo s razvojem proizvoda i programa namijenjenih domaim poduzetnicima usmjerenim prema inozem-nim tr`itima Cjelokupnu aktivnost potpore izvozu mo`emo podijeliti u dvije skupine financiranje izvo-za i osiguranje izvoza U slu~aju financiranja izvoza HBOR trenutno provodi nekoliko programa Program za koji je zainteresiran najvei broj domaih poduzet-nika jest program kreditiranje pripreme izvoza kojim

12

wwwmirakulhr

BugarskaBugarska je uspjeno prevladala probleme koji su uzrokovali potpuni kolaps leva prije desetak godina a ove je godine s Rumunjskom postala najnovija ~lanica Europske unije

Republika Bugarska zajedno s Rumunjskom predsta-vlja najmla|e ~lanice Europske unije Dio EU postale su 1 sije~nja 2007 godine ~ime je bugarski jezik po-stao jedan od slu`benih jezika EU a bugarska irilica jedno od tri slu`bena pisma

Bugarska je okru`ena Gr~kom i Turskom na jugu Srbijom i Makedonijom na zapadu i Rumunjskom na sjeveru Naseljava je oko 77 milijuna stanovnika najveim dijelom Bugara (oko 84) Od nacionalnih manjina zna~ajni su Turci i Romi

Bugarska je smjetena na va`nom prometnom pravcu koji ~ini poveznicu srednje Europe s Malom Azijom i Bliskim Istokom

Bugarsko gospodarstvo Bugarsko je gospodarstvo devedesetih godina prolog stoljea do`ivjelo sna`an udarac raspadom Sovjetskog Saveza ndash gubitkom tr`ita s kojim je bilo usko poveza-no Stanje u gospodarstvu dodatno su ote`ale sankcije UN-a protiv Srbije i Iraka Neadekvatna gospodarska i monetarna politika uzrokovale su potpuni kolaps leva 1996 godine Dolaskom proreformskih snaga na vlast 1997 godine te dogovorom o ekonomskim reformama koje su usuglasili i MMF i Svjetska banka zapo~eo je oporavak bugarskog gospodarstva Brojke su tek 2004 godine pokazivale razinu `ivotnog standarda iz 1989 godine Danas bugarsko gospodarstvo ima stabilan rast od preko 5 s o~ekivanim ulaskom u Eurozonu u razdoblju 2010-2012 godine Budua e gospodarska kretanja sigurno ovisiti o sposobnosti Bugarske da se integrira u gospodarstvo Europske unije

Gospodarski rast BugarskeMalo i srednje poduzetnitvo danas je jedno od gla-vnih pokreta~a bugarskog gospodarstva Zapoljava 23 ukupno zaposlenog stanovnitva Malo i srednje poduzetnitvo je i u~inkovitije od velikih poduzea to

pokazuje i stopa povrata od 25 odnosno 20 u od-nosu na velika poduzea sa stopom povrata od 7 Najzna~ajnija poduzea u SME sektoru predstavljaju poduzea u gra|evini uslugama i turizmu Bugarska je u zadnjih desetak godina imala stalni go-spodarski rast od preko 55 posto a do 2020 godine bi on trebao biti na razini od oko 10 godinje Eko-nomski stru~njaci kao najva`niji pokreta~ rasta vide ulaganja u poljoprivredu turizam i energetski sek-tor i to izgradnju novih naftovoda i plinovoda Zbog zna~ajnog prometnog polo`aja obnova prometnih pra-vaca tako|er je jedan od preduvjeta za uspjeniji go-spodarski rast

Poslovanje u BugarskojNajpopularniji su pravni oblici u Bugarskoj dioni~ko drutvo(AD) i drutvo s ograni~enom odgovornosti (OOD) ndash bilo da je rije~ o domaim ili inozemnim po-duzetnicima Pojedinci tako|er mogu osnovati oba tipa drutva koja se u slu~aju jednog vlasnika zovu EAD i EOD Ona se promatraju kao lokalni pravni oblici i podlije`u lokalnim zakonima Ovi su pravni oblici ~esto koriteni me|u strancima kako bi imali pravo kupnje zemljita u Bugarskoj

Strancima koji se odlu~e za osnivanje poduzea u Bu-garskoj savjetuje se anga`iranje pravnika koji je upoz-nat s lokalnim zakonima kako bi jednostavno proveo sve aktivnosti potrebne za neometano funkcioniranje poduzea Poduzee postaje aktivno nakon to je obja-vljena u dr`avnom glasniku ndash u pravilu nakon 2-3 tje-dna nakon podnoenja prijave

Bugarska poduzea od 2005 godine plaaju porez na dobit od 15 dok je na snazi porez na dodanu vrije-dnost od 20

Bugarska i HrvatskaPrema podatcima HGK gospodarska suradnja Bugar-ske i Hrvatske ima prostora za poboljanje Naime

Piše Danka Marinkovi

OP]I PODACI O BUGARSKOJ

Glavni grad SofijaSlu`beni jezik bugarskiStanovnitvo milijuna Povrina 11010 kmsup2Gustoa 0 stanovnika kmsup2BDP 10 milijarda USD (200) po stanovniku 1000 USDValuta lev (100 stotinki)Stopa inflacije (200)BDP po sektorima poljoprivreda (1) industrija (21) usluge ()Glavne industrije prehrambena industrija energetika strojarstvo metalurka industrijaGlavni vanjskotrgovinski partneri Njema~ka 1 Rusija Italija Turska Gr~ka Francuska (200)

ZanimljivostiEU i Bugarska ndash razlika u plaamaUlaskom u EU Bugarskoj se otvorilo veliko tr`ite rada No zbog neujedna~enosti bugarskih plaa s onima iz EU dio visokoobra-zovane radne snage osobito lije~nika odlu~io je napustiti Bugarsku Imajui na umu da je prosje~na plaa bugarskog lije~nika po~etnika 164 EUR te usporedbom s prosje~nim plaama u Hrvatskoj i EU vidljiv je raskorak Prosje~ne plae u Bugarskoj kreu se od 150 EUR (75 EUR je minimalna plaa) do 2000 EUR koliko zara|uju pojedini direktori

Korisni linkoviBugarska trgovinska i industrijska komora wwwbccibg Bugarska agencija za strana ulaganja httpwwwinvestbggovernmentbg

Državna agencija za carine httpwwwcustomsgovernmentbg

Ope informacije httpwwwbulgariacom

Informacije o ulaganjima httpwwwinvestbulga-riacom

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

tijekom 2005 godine hrvatska su poduzea izvezla u Bugarsku tek 392 mil USD a uvezla su proizvode u vrijednost 1621 mil USD Potpisani Ugovor o po-ticanju i uzajamnoj zatiti ulaganja i Ugovor o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja te struktura naeg izvoza u kojoj glavna mjesta zauzimaju naftni plinovi naftna ulja elektrotransformatori polimeri stirena i cigarete koji u ukupnom uvozu Bugarske (138 mlrd USD 2005) ~ine neznatan dio pokazuju na nedovolj-nu iskoritenost mogunosti izvoza koje pru`a nova ~lanica EU

Zaklju~noBugarska je dr`ava koja je u nedavnoj prolosti prola put od propadanja veza s glavnim izvoznim tr`itima makroekonomske nestabilnosti obilje`ene kolapsom valute do uspjene provedbe privatizacije stvaranja stabilnog makroekonomskog okru`enja i naposlijetku ulaska u Europsku uniju Iako je pred Bugarskom duga~ak put pribli`avanja gospodarskoj razini EU (prema nekim pokazateljima postat e ~lanica Eu-rozone do 2012 godine) pozitivnim gospodarskim rastom u posljednjih 10-ak godina i predvi|anjima o jo uspjenijem rastu u sljedeem razdoblju Bugarska hrabro kro~i prema standardu bogatih EU dr`ava

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Važne adrese

Va`ne informacije za posjetitelje Bugarske

bull Kad Bugari mi~u glavom gore-dolje misle NE a kad je pomi~u lijevo-desno misle DA

bull Nije uobi~ajeno plaanje kreditnim kartica-ma stoga ponesite dovoljno gotovine

bull Korupcija i dalje predstavlja zna~ajan pro-blem u Bugarskoj

bull Novac mijenjajte samo u ovlatenim mjenja~nicama s vidljivo iskazanim te~ajem Prevara pri promjeni valuta ~est je problem u Bugarskoj

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bugarskoj

Veliko Trnovo 32 1504 Sofia Veleposlanik Darko Javorskitel 00-2--2-2 fax 00-2--1-e-mailcroembsofiahellipmvphr

Generalni Konzulat Republike Bugarske u RH

Gornje Prekri`je 210 000 ZagrebVeleposlanik Victor Valkovtel + 1 0fax+ 1 1 02

ured za trgovinsko-gospodarske odnosepri Veleposlanstvu Republike BugarskeZelengaj 10000 Zagreb Voditelj Ureda Krum Trajkovtel fax 2 e-mail bulgtradehelliphihtnethr

1 1

Bugarska je u zadnjih desetak godina imala

stalni gospodarski rast od preko 55 posto a

do 2020 godine bi on trebao biti na razini od

oko 10 godinje

1

Jabuka je vona vrsta koja je u usporedbi s uzgojem ostalog kontinentalnog voa najzastupljenija u Repu-blici Hrvatskoj Jabuka koju danas jedemo bdquopripitom-ljenaldquo je i dobivena selekcijom umjetnim kri`anjem i hibridizacijom divljih jabuka Po~etci pitomih jabuka kreu od starih Grka i time zapo~inje njezino irenje po Mediteranu Rimsko je Carstvo poznavalo 36 vrsta jabuka a Rimljani su prvi osmislili koncept skladita kako bi u plodovima ovoga voa mogli u`ivati tijekom cijele godine Jabuka se zatim irila prema zapadnoj Eu-ropi a zemlja koja ju je najbolje prihvatila je Francu-ska Francuska je i najvei svjetski proizvo|a~ jabuka Hrvati su jabuku nali na ovim podru~jima te je ona uz ljivu bila najrasprostranjenije voe krajeva U 19 stoljeu po~inje uvo|enje programa voarstva u naro-dne kole i gospodarska narodna u~ilita u Kri`evcima te u poljoprivredne kole u Po`egi

Jabuka je voe bogato prehrambenim vlaknima i vi-taminom C Mo`e se koristiti do godinu dana nakon berbe Antioksidativna vrijednost 100 g jabuke odgo-vora u~inku 1500 mg vitamina C Sadr`ava pektin koji smanjuje osjeaj gladi i pogodna je za dijabeti~are

Proizvodi od jabukaProizvodi dobiveni preradom jabuka osim dobro poz-natih sokova marmelada kompota i `elea uklju~uju i

Jabukova~u (znanu i kao cider) koja je fermentirani sok jabuke i jedno od najstarijih pia na svijetu Bogata je antioksidansima usporava starenje stanica i pojavu tumoraKalvados je pie koje nastaje iz jabukova~e viestrukom destilacijom te je neto izme|u jakog vina i vinjaka

Jabu~ni se ocat proizvodi od jabuka u procesu fer-mentacije bez dodavanja bilo kakvih umjetnih sa-stojaka Ja~a otpornost organizma smanjuje kolesterol i pospjeuje metabolizam

^ips od jabuke zdrava je alternativa klasi~nog ~ipsa od krumpira Radi se o suenim komadiima jabuka koji se odnedavno mogu nai na policama hrvatskih trgovina

Financiranje U Republici Hrvatskoj godinje se proizvede 73700 tona jabuka s 5470776 rodnih stabala uz prosje~ni prirod od 135 kg po stablu Na podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije jabuka se tradicionalno uzgaja i godinje se proizvede 6700 tona Rodnih je stabala na podru~ju upanije 599248 a prosje~ni je prirod neto slabiji od priroda za dr`avu kao cjelinu i iznosi 112 kg po stablu

Osje~ko-baranjska `upanija prepoznala je va`nost po-dizanja trajnih nasada vonjaka prije ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju te svojim sufinanciranjem poma`e uspjeniji razvoj voarstva na ovim krajevima Tijekom protekle tri godine upanija je financirala 300 hektara povrina pod jabukama a namjerava financira-ti podizanje jo 200 hektara nasada

upanija je iz prora~una realizirala ili je u tijeku rea-lizacija projekta sufinanciranja nabave vonih sadni-ca za unaprje|enje voarske proizvodnje na podru~ju upanije i to na sljedei na~in bull Iznos sredstava za sufinanciranje podizanja novih

nasada vonjaka utvr|uje se u visini od 25 od odre|ene cijene vone sadnice

bull Najvii iznos odobrenih sredstava za sufinanciranje

vonih sadnica po jednom poljoprivrednom gospo-darstvu mo`e iznositi za zasa|ene povrine od 05 ha do 500 ha ndash 12000 kn od 501 ha do 1000 ha ndash 15000 kn od 1001 ha do 2000 ha ndash 20000 kn i vee od 2000 ha ndash 30000 kn

bull U 2006 godini osigurana su sredstva u iznosu 1500000 kuna

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) odobra-va kredite u okviru Operativnih programa podizanja trajnih nasada Ministarstva poljoprivrede umarstva i vodnoga gospodarstva Podnositelji zahtjeva za kre-dit mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva trgova~ka drutva poljoprivredne zadruge i obrtnici koji e kreditnim sredstvima podii novi ili obnoviti postojei nasad Rok otplate kredita je do 12 godina uz po~ek do 3 godine i kamatnu stopu za krajnjeg kori-snika od 4

U okviru Programa do 31 srpnja 2006 godine u HBOR-u je zaprimljeno 189 kreditnih zahtjeva u ukupnom iznosu 77020000 kuna S podru~ja Osje~ko-baranjske `upanije zaprimljeno je 38 kreditnih zahtje-va u iznosu 8564912 kuna Od tih 38 zahtjeva 3 su zahtjeva u obradi 11 ih je odbijeno a 4 dokumentacije su vraene

Ukupno su odobrena 102 kredita u iznosu od 34850000 kuna a s podru~ja upanije odobreno je 20 zahtjeva za kredit u iznosu od 4960000 kuna

Isplativost proizvodnjeGodinja proizvodnja jabuka u Republici Hrvatskoj zadovoljava oko 50 domaih potreba Republika Hrvatska godinje uveze voa u vrijednosti od oko 110 milijuna eura a mogla bi izvoziti voa u vrijednosti 400 milijuna eura

Problem s hrvatskom proizvodnjom jabuka jest nemogunost pravilnog skladitenja ovoga voa Upra-vo zato ulaganja u hladnja~e postaju neophodna kako bi se urod jabuka mogao sa~uvati tijekom cijele godine a ne samo kratko vijeme nakon berbe kada je cijena najni`a Ova tehnologija omoguuje da se jabuke ubi-ru kada su zrele i da godinu dana ne gube na kvaliteti Ministarstvo poljoprivrede za gradnju ovih hladnja~a bespovratno daje do 25 vrijednosti investicije (mak-simalno 25 milijuna kuna) Izgradnjom hladnja~a u Hrvatsku je u 2006 godini uvezeno dva i pol puta manje jabuka nego godinu dana ranije

Jabuke su vrsta za koju je specifi~no da od nasada do punog roda pro|e najmanje tri godine Pod pretpo-stavkom da je prosje~an prinos oko 37 kilograma po hektaru odnosno 13 kilograma po stablu planirani bi po~etak berbe trebala biti druga godina u kojoj bi pri-rod bio 15-2 kg po stablu u treoj 4-5 kg po stablu a

u ~etvrtoj 8-15 kg po stablu ovisno o sorti Optimalna je veli~ina vonjaka 30 hektara Profit se dakle mo`e o~ekivati u treoj odnosno ~etvrtoj godini od podi-zanja nasada

Budunost hrvatskog voarstva le`i u udru`ivanju odnosno povezivanju proizvo|a~a s distributerima i kupcima Upravo je u tom pravcu Osje~ko-baranjska `upanija vidjela budunost uzgoja jabuka na svom podru~ju Krajem 2006 godine potpisan je ugovor izme|u upanije i Grada Osijeka o osnivanju ULO hladnja~e doo

bdquoSlavonska jabukaldquo Osje~ko-baranjska `upanija pokrenula je projekt osni-vanja clustera (udru`ivanje proizvo|a~a jabuka) kako bi stvorila marku bdquoSlavonska jabukaldquo Projekt je vrije-dan 122 milijuna kuna i najveim se dijelom (107 mi-ljuna kuna) namjerava isfinancirati iz pretpristupnih programa Europske unije iz progama CARDS Kako je ranije napomenuto upanija je financirala 300 hektara novih povrina pod jabukama te se o~ekuje da e one tijekom idue tri godine roditi oko pet vagona jabuka po hektaru Jabuke se na tr`ite namjeravaju plasirati putem spomenutog clustera najvjerojatnije do 2009 godine

Cluster e povezati proizvo|a~e s distributerima i kupci-ma te omoguiti svojevrsnu standardizaciju proizvodnje jabuka i stvaranje prepoznatljivog brenda

Proizvodnja jabukaNa podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije jabuka se tradicionalno uzgaja i godinje se proizvede 6700 tona

Poduzetništvo u poljoprivredi Poduzetništvo u poljoprivredi

Pie Dubravka Pekanov

Neki od bitnijih sastojaka 100 g sirove jabuke

voda (g)

vitamin A (IU)

vitamin C (mg) 0

vitamin B1 (mg) 001

vitamin B2 (mg) 001

vitamin B (mg) 00

kalcij (mg) 2

natrij (mg) 02

kalij (mg) 111

`eljezo (mg) 011

Magnezij (mg)

kcal 586

Korisni linkovi

wwwhzpsshrHrvatski zavod za poljo-privrednu savjetodavnu slu`bu

wwwseljacihrPrvi hrvatski poljoprivred-ni portal

wwwprivredni-vjesnikhrWeb stranica hrvatskog poslovno-financijskog tjednika

wwwmpshrMinistarstvo poljoprivre-de umarstva i vodnoga gospodarstva

wwwobzhrOsje~ko-baranjska `upa-nija

wwwhgkhrHrvatska gospodarska komora

Tijekom protekle tri godine upanija je

financirala 300 hektara povrina pod jabukama a namjerava financirati podizanje jo 200 hek-

tara nasada

wwwmirakulhr 1

NekretnineZbog sve viih cijena stanova i golemih profita investitora stanogradnja je u Hrvatskoj ve du`e vrijeme najpopularniji business Procjenjuje se da je povrat ulo`enog kapitala enorman i kree se od 30 pa ~ak do 100 posto Figurativno ako investitora ~etvorni metar stana kota oko 1000 eura on e ga prodavati po najmanje 1300 eura ili vie

Priredila Marijana Bonjak

Za veinu gra|ana ionako nedosti`an omjer veli~ine i cijene stana dodatno napuhuju i banke odobravajui kredite istim tempom kako bi zadr`ale jednak omjer potra`nje i cijene Ako osoba kupuje novi stan od 60 m2 po cijeni od 1500 euram2 banci e uz kamatnu stopu izme|u 5 i 6 posto godinje i nakon 30 godi-na otplate kredita vratiti vie nego dvostruko Dak-le nakon to kupca ldquoodererdquo investitor za novih ga stotinjak tisua eura ldquoodererdquo i banka Kupoprodajnoj cijeni svakako treba dodati i iznos provizije agenciji od 2 do 3 vrijednosti kupljene nekretnine provizije banci procjenitelju javnom bilje`niku te razne druge naknade

Mamac za investitore Kroni~ni nedostatak stambenih kvadrata postao je tijekom posljednje dvije-tri godine sve privla~niji mamac za veliki broj potencijalnih investitora u sta-nogradnju sve ~ee i onih koji su svoju prethodnu poslovnu karijeru razvijali u segmentima potpuno ne-srodnim graditeljstvu Sigurna i dobra zarada u stano-gradnju privukla je mnoga poznata imena iz politike javnog `ivota ali i lokalne poduzetnike

Iako nitko me|u gra|evinarima izravno ne `eli govori-ti o konkretnoj zaradi koju ostvaruju javna je tajna da po svakom prodanom kvadratu njima ostaje najmanje 300 a navodno je prosjek ~ak 500 eura Najte`i je na-ravno prvi korak gradnja prvog objekta budui da investitor paralelno treba priskrbiti novac i stei po-vjerenje potencijalnih kupaca

Uspije li tr`ite dalje samo radi najbolju promid`bu pa takvi investitori nove objekte naj~ee prodaju i prije nego iskopaju temelje

Kroni~ni nedostatak stambenih kvadrata postao je tijekom po-sljednje dvije-tri godine sve privla~niji mamac za veliki broj poten-cijalnih investitora u stanogradnju

1

Urbane vile sa 6-8 stanova posebno dobro kotiraju i cijeli niz manjih gra|evnih tvrtaka nadmee se u potrazi za takvim interpolacijama Kako tr`ite ve svjedo~i o zasienosti poslovnim sadr`ajima koji se sve te`e prodaju vlada prava jagma za otkrivanjem takvih stambenih zona u irem gradskom prostoru

Cijena stanogradnje ovisi o ulaznim trokovima a bit-na je stavka cijena gra|evinskog zemljita koje je sve skuplje I sve je manje dostupna na najtra`enijim lo-kacijama i u povrinama koje osiguravaju kvalitetnu gradnju

Me|utim korupcija i siva ekonomija pridonose mogunosti nepotene zarade ~ime je oteen kupac jer kupuje nekvalitetno dr`ava jer je zakinuta za po-rez te svi poteni investitori i renomirane gra|evinske tvrtke koje se susreu s problemom nelojalne konku-rencije i naruenog ugleda struke

Stambeni krediti i cijene kvadrataVrijednost odobrenih stambenih kredita premaila je 35 milijarda kuna a njihov udio u ukupnoj zadu`enosti gra|ana porastao je s 30 posto koliko je iznosio 2002 godine na gotovo 40 posto krajem 2006

Zahvaljujui nesmanjenoj potra`nji za stambenim kvadratima i spektakularnom rastu stambenih kre-dita u protekloj je godini dolo do pravog procvata stanogradnje ali i do daljnjeg rasta cijena stambenog prostora Banke su do maksimuma iskoristile kreditne potencijale proirivanjem ponude i omoguavanjem vee dostupnosti stambenih kredita Klju~ni kredit-ni uvjeti (kamatne stope instrumenti osiguranja) u posljednjih godinu dana nisu se zna~ajnije mijenja-li unato~ najavama HNB-a i ozloglaenom registru du`nika Veina banaka ponudu kredita prilagodila je

ciljnim skupinama i kreditima za gra|ane sa slabijom kreditnom sposobnou U svoju su ponudu stambene kredite uvrstile i mnoge manje banke to je povealo njihovu dostupnost

Me|utim kako vea dostupnost kredita poticajno dje-luje na rast cijena nekretnina za mnoge Hrvate stam-beno pitanje jo uvijek ostaje nerjeivi problem Prema procjeni analiti~ara samo u posljednje tri godine cijene nekretnina porasle su 36 posto dok su se u periodu od 1997 do 2003 godine ukupno poveale za 14 posto (Podaci DZS-a)

Prema podatcima Hrvatske narodne banke u zadnje tri godine cijene stana narasle su gotovo 40 posto pa ako je rata za stan prije tri godine iznosila 350 eura sada iznosi oko 500 eura a plae gotovo da stoje Banke su ve duboko ldquozaglibilerdquo putem hipoteka pa je njima za-dnjima u interesu da cijene nekretnina padnu Stoga poti~u novu spiralu zadu`enosti i sve nerealnije cijene koje prijete slomom tr`ita

Sociolozi pak upozoravaju kako ima novca za cesto-gradnju mostogradnju za megalomanske stadione pa ~ak i velike projekte u drugim dr`avama no isto-vremeno stotine tisua mladih ljudi nemaju krov nad glavom ~ija bi cijena bilo da se otplauje kreditom ili se za njega plaa najamnina ila ukorak s mizernom plaom

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u ~ijem se Ustavu ne spominje pravo na stan i du`nost dr`ave koja mora pomoi gra|anima da do tog stana do|u Slovenija to ima Ma|arska presudu Ustavnog suda o tome u Francuskoj je pak pravo na stan izjedna~eno s pravom na obrazovanje i pravom na egzistenciju Svje-doci smo niza bdquo fantasti~nih modela stanogradnjeldquo kod nas nazvanih po ministrima od kojih ni jedan nije urodio plodom Hrvatska zapravo nema strategiju sta-nogradnje osim deklarativno

Razli~iti stavovi stru~njaka o predvi|anju buduih trendovaU nedavnom intervju u Novom listu predsjednik Udru`enja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubra-vko Ranilovi izjavio je da je na potezu ldquodruga gene-racijardquo kupaca koja se te`e odlu~uje na kupnju stana i vie va`e izme|u cijene i kvalitete stana Posljedica je da cijene nekretnina na nekim lokacijama stagniraju ili su ~ak u padu jer su precijenjene Odstupanje izme|u

tra`ene i realizirane cijene iznosi ~ak 18 posto to go-vori da se u startu postavi cijena koja je nerealna

Naselja se grade bez plana preizgra|ene zone su bez osnovne infrastrukture neadekvatnim okoliem i bez prateih sadr`aja S druge strane potra`nja za kvali-tetnim nekretninama je i dalje vea od ponude pa bi u kona~nici cijene ipak trebale rasti

U istom intervjuu glavni ekonomist Zagreba~ke banke arko Miljenovi prognozira da e cijene nekretnina i dalje rasti ali ne po stopama od 10 do 15 posto kao lani ve neto sporije- Jo uvijek imamo zna~ajan debalans izme|u ponude i potra`nje a procjena je da samo u Zagrebu nedostaje oko 30000 novih stanova Poveanje plate`ne moi i dostupnost stambenih kredita uz kamatne stope koje ne bi trebale rasti sve e to jo poveavati potra`nju i podizati cijene stanova

U godinu i pol dana cijene gra|evinskog zemljita u Istri su se utrostru~ile u Dalmaciji stagniraju a u Sla-voniji nikog ne zanimaju

Zemljita u Istri je sve manje osobito onih veih pri-godnih za gradnju apartmanskih naselja za koje su investitori najvie zanimaju pa cijene i dalje rastu

U Dalmaciji cijene stagniraju i nisu se mijenjale od prologa ljeta premda slobodnog zemljita za gradnju u veim gradovima prakti~no vie i nema Investito-ri se polako sele u prigradska i manja naselja gdje su cijene ni`e uz iznimku grada Dubrovnika s okolicom gdje je prakti~no nemogue kupiti bilo to pogodno za gradnju Na snagu stupaju novi GUP-ovi no kako se planovi nisu donijeli na ni`im razinama nije do kraja definirano u kojim zonama e gradnja biti doputena pa investitori ne `ele preuzimati preveliki financijski rizik obzirom na visoku cijenu zemljita

Zbog visokih cijena zemljita i cijene nekretnina na Jadranu postale su previsokim to je za posljedicu imalo smanjenje prodaje Prema podatcima agencija za promet nekretninama iz Dalmacije stranci ove godine doslovno zaobilaze Hrvatsku i vie se zanimanju za nekretnine u Albaniji Gr~koj Bugarskoj i Crnoj Gori koja polako ali sigurno dosti`u hrvatske cijene

Do odre|ene korekcije cijena stanova dolo je i u Za-grebu osobito u podsljemenskoj zoni i Gra~anima koji su svojevremeno bili najpopularniji izbor za kupnju zbog relativno mirnog stanovanja i pogleda na grad sa Sljemena Investitori su jo nedavno nekretninu u cjelosti prodavali prije nego li su i planovi za gradnju bili definirani Cijene gra|evinskog zemljita i dalje su

Cijene stambenih kvadrata u kunama

Godina Hrvatska ZagrebOstale

`upanije

I - XII 2002 2

I - VI 200 22 1020 11

Izvor DZS

Tema broja

20

Tema broja

wwwmirakulhr 21

Klju~ni kreditni uvje-ti (kamatne stope

instrumenti osiguranja) u posljednjih godinu

dana nisu se zna~ajnije mijenjali unato~

najavama HNB-a i ozloglaenom registru

du`nika

Naselja se grade bez plana preizgra|ene zone su bez osnovne infrastrukture nea-dekvatnim okoliem i bez prateih sadr`aja

ipak najvie u Zagrebu osobito zonama bli`e centru i Trenjevci

Zbog autoceste Zagreb -Split i Zagreb - Rijeka cijene nekretnina u podru~ju Gorskog kotara i Like tako|er bilje`e rast dok cijene nekretnina u Slavoniji stagni-raju a interes za rubne dijelove gradova i prigradska naselja prakti~no i ne postoji

Pad prodaje kua Kakva je situacija u Osijeku i Slavoniji openito doz-nali smo od Dalibora Lukende vlasnika agencije Gol-dal nekretnine On prvenstveno upozorava na izmjenu Pravilnika o uporabnim dozvolama koji bi dodatno mo-gli zagor~ati `ivot neopreznim kupcima Zbog izmjene navedenog Pravilnika dolo je do zna~ajnog smanjenja broja prodanih kua u gradu Osijeku Objekte bez upo-rabne dozvole bit e iznimno teko gotovo nemogue legalizirati ~ak i u slu~ajevima kad se kupuju gotovi-nom Tr`ite se ne educira veina agenata iz agencija tako|er u evidentnoj namjeri da se loptica prebaci na neku drugu instancu

Tako|er naglaava Lukenda cijene su nekretnina po oglasima znatno vee od realiziranih ~ime se stvara privid o trendu rasta cijena Osobito je to slu~aj kod novih objekata

To~no je naime da vrijeme nekvalitetnih objekata pro-lazi i kupci sve vie tra`e kvalitetno gra|ene i ure|ene objekte s popratnim sadr`ajima poput blizine vrtia i kola a rijeena infrastruktura se podrazumijeva Cije-ne kvalitetnih objekata na odre|enim mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekretnina sta-gnirati a u dogledno vrijeme cijene bi im trebale i opa-dati I dok su cijene stanova u strarim zgradama daleko iznad realnih a kupci takve objekte zbog potrebnih sredstava za adaptaciju izbjegavaju potra`nja za rural-nim i prigradskim podru~jima prakti~no ne postoji

Agencija za promet nekretninama Goldal nekretnine iz Osijeka osim to od samih svojih po~etaka od konku-rencije odska~e kvalitetnim marketinkim pristupom pohvaliti se mo`e i kvalitetom usluge te uvo|enjem novih pristupa komunikacije s klijentima i zatite njihovih ulaganja bdquoTr`itu usluga posredovanja u prometu nekretninama planiramo ponuditi dva nova modela kako bi osigurali br`u i sigurniju realizaciju kupoprodajnog posla naim kupcima i gra|evinskim tvrtkama koje investiraju u gradnju i prodaju stanova na tr`itu Pred realizacijom smo Ugovora o poslovnoj suradnji s pouzdanom osiguravateljskom kuomte emo svakom svom kupcu pokloniti besplatnu policu osiguranja imovine ili nezgode - po izboru Svojim emo klijentima rijeavati i sva druga potrebna osigu-

22

Tema broja

Cijene kvalitetnih objekata na odre|enim

mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekret-

nina stagnirati a u dogledno vrijeme cijene

bi im trebale i opadati

ranja koje zahtjeva banka kao jedan od instrumenata osiguranja stambenog kredita

U pregovorima smo tako|er i s nekim od vodeih banaka o zastupanju u prodaji njihovih nekretnina i nekretnina koje grade gra|evinske tvrtke novcem koji financiraju same banke Ovim uslugama osigurati emo veu sigurnost naim klijentima i puno veu po-nudu kvalitetnih nekretnina na jednom mjestuldquo isti~e Dalibor Lukenda

Situacija u regiji i EUPoljska je u prvom tromjese~ju 2007 godine zauzela vodee mjesto na ljestvici najpopularnijih odredita za ulaganja u nekretnine pokazalo je istra`ivanje spe-cijalizirane savjetodavne tvrtke Assetz Poljsko tr`ite nekretnina zabilje`ilo je u prvom tromjese~ju viso-ku stopu prirasta na ulaganja ~ak 165 posto Cijene nekretnina u Varavi i dalje su me|u najni`ima u Eu-ropi a uvo|enje va`nih industrija u grad privla~i sve mla|u i imuniju populaciju

Njema~ka je u protekla tri mjeseca zabilje`ila najni`e prinose uz naznaku da bi se ovo tr`ite zbog liberaliza-cije industrije i rasta poduzetni~ke klime moglo uskoro po~eti oporavljati Bugarska i Francuska tako|er su iz-nimno dobro rangirane u kategoriji visine prinosa na ulaganja u nekretnine bilje`ei u prvom tromjese~ju stope prinosa od 50-ak odnosno 60-ak posto

Nakon zna~ajnog pada cijena nekretnina u [panjolskoj i smanjenja interesa investitora za ulaganje situacija na ovom tr`itu krajnje je zabrinjavajua ponajprije zbog visoke izlo`enosti banaka koje su u razdoblju od 1998 do kraja 2006 godine udeseterostru~ile kreditne plasmane gra|evinskom sektoru

Gotovo svi vodi~i za investiranje i financijski savjetnici ove godine kao preporuku za najisplativija ulaganja u Europi preporu~uju rumunjsko tr`ite nekretnina Prema podatcima novina Ziarul Financiar cijene sta-nova u Bukuretu porasle su 6 u odnosu na po~etak godine i prosje~no iznose 1375 eura za ~etvorni metar Cijene nekretnine bilje`e zna~ajan rast to je potaknu-lo strane i domae investitore na nastavak intenziv-ne gradnje stanova i kua kao i na gradnju obiteljskih kua u predgra|ima velikih gradova Prognoze govore o ~etverostrukom rastu cijena u sljedeih deset godi-na Sli~no predvi|anje odnosi se i na Portugal kao i balti~ke zemljeVisoko na ljestvicama isplativosti ula-ganja nalaze se i [vedska i Belgija

Istra`ivanje Global Property Guide-aNajskuplja lokacija u Europi za kupnju stana je Mona-co (24900 EUR7m2) a u stopu ga slijedi strogi centar Londona stoji u izvjeu Global Property Guidea Za-nimljiva je ~injenica da su cijene u balti~kim dr`avama porasle na razinu metropola kao to su Kopenhagen Berlin Muumlnchen Stockholm Be~ i Frankfurt U Lon-donu se luksuzno opremljen stan od 120 kvadra-ta mo`e kupiti po cijeni od 1742656 eura odnosno 14522 eura po ~etvornome metru Razlika me|u cije-nama stanova u razli~itim dijelovima Londona nije za-nemariva pa se tako za vrhunsku lokaciju i ekskluziv-nu opremu plaa premija

Istra`ivanje je pokazalo da su Pariz i Amsterdam od-mah iza Londona Tako je cijena luksuznog stana u

2

Tema broja

2

ovim metropolama 6667 eura po kvadratu Moskva je esti najskuplji grad u Europi kad su u pitanju stambe-ni kvadrati unato~ visokom riziku povrata ulaganja u ovu metropolu

Prema cijenama nekretnina Zagreb je u drutvu me-tropola Rumunjske ^eke Estonije te Cipra i Belgije S prosje~nom cijenom od 2215 eura po kvadratu Za-greb je neto malo skuplji od Bruxellesa u kojem je prosje~na cijena kvadrata 2150 eura

Najamnine stagnirajuIstra`ivanja pokazuju da vlada opadajui trend prino-sa od renti jer rente ne dr`e korak s cijenama stanova nigdje u Europi Tako zemlje isto~ne Europe u kojima je rizik vei imaju i najvee stope povrata koje prelaze 10 posto

U Amsterdamu Parizu Muumlnchenu i Bruxellesu visoke su stope povrataali to su gradovi u kojima je oporezi-vanje prihoda od nekretnina visoko Nigdje u Europi najamnine ne rastu jednako brzo kao cijene nekretni-na a stopa povrata je 4 ili manja to je razlog za zabrinutost

Investicijski fondovi za nekretnine - REIT (Real Estate Investment Trusts) fondoviU Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih gra|evinskih objekata na najtra`enijim lokacijama a ni demografska situacija nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

U posljednje vrijeme sve se ~ee spominju fondovi za nekretnine kao dobro i preporu~ljivo ulaganje Nagli interes za domaim nekretninama osim to je direkt-no uzrokovao gra|evinski boom oja~ao je i financijski sektor te kroz poja~anu kreditnu potra`nju doveo do rekordnih rezultata Poput ulaganja u vrijednosne pa-pire i ova vrsta ulaganja sigurna je i donosi prihod sve do trenutka dok ne do|e do poremeaja na tr`itu i cijene nezadr`ivo po~nu opadati Svjetski analiti~ari ukazuju na posljedice ovakvog razvoja cijena nekretni-na koji se kao boom prvo javio u SAD ^ak minimalna odstupanja statisti~kih podataka od prognoza znaju prouzro~iti nagli porast ili pad cijena dionica pa i ove vrste dionica diljem svijeta

2

Tema broja

U Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih

gra|evinskih objeka-ta na najtra`enijim

lokacijama a ni demografska situacija

nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem

kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina

Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je

zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

Obzirom na kontinuiranu stupu rasta u Americi ri-zik naglog pada cijena nekretnina sasvim je razum-ljiv Ameri~ka potronja veinom se financira kredi-tima banaka i rast cijena kredita ne samo to utje~e na potronju ve bankama signalizira vei rizik od neotplaivanja kreditnih zajmova U slu~aju pada cije-na nekretnina osiguranja kredita vie ne bi bila do-voljna da pokriju novonastali rizik Posljedica toga bio bi nagli pad odobrenih kredita pad potronje rast in-flacije i mogua globalna recesija Iako je broj prodanih kua u 2006 godini u usporedbi s 2005 pao za 6 do 7 u SAD-u realizirane kupoprodajne cijene u apso-lutnom iznosu zadr`ale su postojei dolarski obujam

Investitori u potrazi za novim ansama i u nastojanju da smanje rizik pronalaze nova tr`ita Sve ~ee mo`emo primjetiti prisutnost REIT fondova (Real Estate Investment Trusts) i u zemljama u kojima ova forma ulaganja zakonom jo nije dozvoljena ili zako-nom nije regulirana Prvi REIT fondovi odnedavno se pojavljuju na tr`itu Velike Britanije a EampG Dimax njema~ki Benchmark indeks za vrijednosnice drutva nekretnina s ukupnom tr`inom kapitalizacijom od 12 milijardi eura raste oko 30 godinje

Kriti~ari smatraju da je kreiranje REIT fondova vie rezultat potrebe osnivatelja fondova da disperziraju dio rizika na ulaga~e O~ekuje se da e u buduem razdoblju sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju prepustiti tr`itu Rizik za ulaga~e u ovakve fondove je u situaciji kad dolazi do izra`enih oscilatornih kretanja i naglog pada cijena nekretnina koji tada snose rizik gubitka iz-nimno velikih iznosa ili ~ak cijelog ulo`enog kapitala dok rizik za osniva~ku tvrtku prakti~no ne postoji

Prednost ulaganja u REIT fondove je u njihovoj stal-noj likvidnosti Dok u slu~aju naglog povla~enja kapi-tala iz otvorenih investicijskih fondova mo`e doi i do zatvaranja fonda ulaga~i u REIT fondove uvijek mogu prodati svoje udjele odnosno nekretnine u vlasnitvu REIT fondova na burzi po trenutnoj tr`inoj cijeni

Ova vrsta fondova je u pravilu iznimno transparent-na redovno izvjetava javnost i ulaga~e o tr`inim kretanjima i vrijednosti njihovih uloga i naj~ee ima porezne povlastice

Krizna situacija u podru~ju ove vrste fondova doga|a se trenutno u [panjolskoj Dionice nekretninskih kom-panija su u [panjolskoj rasle na krilima visokih cijena panjolskih nekretnina kojima je vrijednost podizala visoka potra`nja agresivnog stranog kapitala i velikog broja doseljenika Cijene stanova su u [panjolskoj u razdoblju od 1999 do 2005 godine rasle po prosje~noj godinjoj stopi od 15 posto nakon ~ega je rast po~eo lagano posustajati Dionice Grupo Inmocarala (-14 posto) i Montebalita (-20 posto) predvodile su pad tr`inih vrijednosti developera stambenih i poslovnih prostora a jednostavnom tr`inom logikom su za so-bom u slobodni pad povukle i bankarske dionice Zbog zabrinutosti ulaga~a od rasta broja i vrijednosti ne-naplativih hipotekarnih kredita najvie su pale cijene dionica Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (-25 posto) druge najvee panjolske banke i Banco Sabadell (-37 posto)

Tijekom prole godine u Hrvatskoj se pojavila tvrtka Terra Firma sa svojim portfeljom a krajem srpnja 2006 na ZSE uvrten je Jadran Kapital u cilju prven-stvenog privla~enja kapitala stranih ulaga~a Ovisno o interesu investitora i eventualnom rastu indexa ovakvih drutava ulaganje u nekretnine u Hrvatskoj mo`da dobije neku sasvim drugu dimenziju

Uporabna dozvola i nove odredbe zakonaU va`eem Zakonu o prostornom ure|enju i Zakonu o gradnji i njegovoj provedbi uo~ena je neprimjerenost odre|enih instrumenata u podru~ju urbanisti~kog i prostornog planiranja i gradnje Odredbe zako-na mahom su nepovezane te kao takve za posljedi-cu imaju nedostatak instrumenata za upravljanje i ure|enje gra|evinskog zemljita u naseljima

Posljedice toga bile su dugo trajanje i slo`enost postu-paka za isho|enje dozvola potrebnih za gra|enje i upo-rabu gra|evina i nedostatni stupanj pravne sigurnosti

Neke od va`nih promjena odredaba zakona su decen-traliziranje izdavanja dozvola i akata kao i poveavanje uloge i odgovornosti ovlatenih arhitekata i in`enjera u postupcima izdavanja dozvola i drugih akata potreb-nih za gra|enje i uporabu gra|evina

Predlo`enim zakonom predvi|a se i uklanjanje odredbi i akata u podru~ju prostornog ure|enja u svrhu racio-nalnijeg gospodarenja prostorom i osiguranju uvjeta za drutveni i gospodarski razvitak Hrvatske tvrdi mi-nistrica Marina Matulovi-Dropuli

U Ministarstvu navode da u skladu s odredbama novog Zakona o prostornom ure|enju i gradnji koji donosi odre|ene izmjene i po pitanju uporabnih dozvola a koji bi trebao stupiti na snagu 1 listopada 2007 godi-ne kazna za prekraj koritenja gra|evine bez izvjea nadzornog in`enjera odnosno uporabne dozvole izno-si 25000 kuna

[to e biti sa stanarima u objektima bez uporabne dozvoleOni koji `ive u zgradama koje su gra|ene mimo gra|evne dozvole bilo da imaju kat vie ili su eta`irane tako da imaju vei broj stanova morat e trokove le-galizacije snositi sami - ako na to ne uspiju prisiliti in-vestitora koji im je prodao takav objekt

Nakon 1 sije~nja sljedee godine gra|evine koje ne-maju uporabnu dozvolu izgubit e dosadanji sta-tus uporabljve gra|evine pa na njima vie nee biti mogue obavljati prijenos vlasnitvaUporabna dozvo-la je ina~e puka formalnost ukoliko se objekat gradio u skladu s izdanim dozvolama i u skladu s pravilima struke Tamo gdje se nije potovao zakon ra~un za na-platu e doi krajnjim korisnicima kupcima stanova kojima e uporabna dozvola postati uvjet za reguli-ranje vlasni~kih prava koja se`u do prodaje ili prepisi-vanja stambenog ili poslovnog objekta

Banke ve sada u na~elu odbijaju uknji`iti hipoteku na objekat bez uporabne dozvole

Do sada u vlasni~kom listu nije postojala zabilje`ba o posjedovanju uporabne dozvole a sada e postojati Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez uporabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretninama za iznajm-ljivanje nee moi dobiti dozvolu za iznajmljivanje

Uporabna dozvola iznimno je va`an instrument u zemljama EU-a i u SAD-u kojim se regulira kvaliteta gra|enja U razvijenom svijetu bez nje osiguravajua drutva ne `ele osigurati va stan ili zgradu u kojoj

2 wwwmirakulhr 2

Tema brojaTema broja

O~ekuje se da e u buduem razdoblju

sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja

prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju

prepustiti tr`itu

Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez upo-rabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretni-nama za iznajmljivanje nee moi dobiti dozvo-lu za iznajmljivanje

stanujete niti e banke dati hipotekarne kredite za sta-nove u takvom objektu

Gra|ani koji jo nisu uli u avanturu dizanja de-setljetnih stambenih kredita trebali bi posluati savjet pomonice ministrice Bla`evi-Perui - Oprezan ku-pac ne preuzima stan od investitora-prodavatelja dok za zgradu nije izdana uporabna dozvola

Ure|enje interijera i vrtova

PlaniranjePlaniranje je zapravo ono od ~ega treba po~eti svako ure|enje ili preure|enje doma ili vrta [to je sve po-trebno kako to smjestiti i rasporediti i kako e to iz-gledati u kona~nici Za najbolja rjeenja za najbolji raspored pokustva i drugih predmeta u stanu ili kui ili sadnica u vrtu po-treban je dobar plan poznavanje standardnih dimen-zija namjetaja stilova pokustva boja i materijala njihove obrade i primjene te napokon i poznavanje redoslijeda po kojem se odvijaju radovi

Mogua rjeenja stvar su osobnih preferencija i tren-dovaTreba razmisliti o oblaganju zidova polaganju podo-va smjetaja veeg i manjeg pokustva o glavnim

svjetlosnim izvorima a potom obratiti pa`nju slika-ma tepisima zavjesama svjetiljkama sobnom bilju i nizu drugih detalja koji uokviruju ure|enje prostora O unutranjem ure|enju prostora jednako kao i o ure|enju vrtova napisano je mnotvo knjiga pregrt broura razli~itih proizvo|a~a njime se bave brojni ~asopisi a jo uvijek nije sve re~eno

Arhitekti i dizajneri stalno usavravaju svoje znanje prilago|avajui ga vremenu u kojem `ivimo novim materijalima i novim saznanjima

Billy Baldwin poznati dizajner ka`e ldquoPrvo pravilo dekoriranja je da se gotovo sva pravila mogu izmije-nitirdquo

Izmislite svoja pravila ali neka budu sa stilom i poz-navanjem jer svaki je stan ogledalo ljudi koji u njemu `ive i borave i samo Vi mo`ete u svom domu ostva-riti ugo|aj koji vam najvie odgovora U tome vam ne mo`e pomoi nijedna knjiga niti ~asopis Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek nanovo slikati

0

Tema broja

Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek

nanovo slikati

Tvrtka lsquorsquoZETOVI] doorsquorsquo sa sjeditem u Osijeku postoji od 1 sije~nja 2002 godine Bavi se prodajom HOumlRMANN gara`nih i industrijskih vrata te proizvo-dnjom PVC i aluminijske stolarije Tvrtka je smjetena u vlastitom zatvorenom prostoru veem od 1600 m2 u sklopu kojeg se nalazi prodajni prostor skladite te linija za proizvodnju PVC i aluminijske stolarije Uz zatvoreni prostor nalazi se i otvoreni veli~ine gotovo 5000m2 Glavni je dobavlja~ PVC profila njema~ki proizvo|a~ Salamander a dobavlja~ visokokvalitenih okova tako|er je njema~ki proizvo|a~ GU

Tvrtka Zetovi doo ovlateni je distributer komplet-nog proizvodnog asortimana renomiranog njema~kog proizvo|a~a HOumlRMANN za podru~je Slavonije i Ba-ranje

Tvrtka HOumlRMANN europski je lider u proizvodnji gara`nih i industrijskih vrata tehnologiji pretovarne tehnike te luksuznih kunih rjeenja Unato~ relativno kratkom vremenskom periodu u kojem tvrtka posluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i do-stupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta Njihovu kvalitetu prepoznali su i vodei osje~ki i slavonski poduzetnici te se HOumlRMANN in-dustrijski i gara`ni proizvodi mogu pronai na mno-gim reprezentativnim objektima kao to su Pekarnica Kruna Autokua [kojo Autokua Perkovi Saponia

Servisni centar Automagister Naselje Retfala nova te brojni drugi objekti

Iako se proizvodni proces stolarije i danas odvija u vrlo povoljnim uvjetima na novim strojevima vlasnik i osniva~ tvrtke gospodin Zdravko Zetovi odlu~io je dodatno modernizirati tvrtkin proizvodni pogon potpuno novim i automatiziranim strojevima Ti strojevi dodatno e doprinijeti kvaliteti smanjenju cijena te smanjenju rokova isporuke

Novost u prodajnom programu je prodaja unutarnjih vrata proizvo|a~a lsquorsquoConturarsquorsquo iz Pleternice ~iji je tvrtka lsquorsquoZetovirsquorsquo doo ovlateni distributer za podru~je Sla-vonije i Baranje

Tvrtka ldquoZetovirdquo doo pru`a potpunu uslugu ugra-dnje nove stolarije izgradnju postojee obra|ivanje otvora ugradnje klupica komarnika i sl Telefon-skim putem mo`ete zatra`iti neobvezan izlazak stru~nog osoblja radi savjetovanja te izrade ponuda i predra~una

Kompletan proizvodni i prodajni program tvrtke lsquorsquoZetovi doorsquorsquo mogue je pogledati u velikom izlo`benom salonu koji se nalazi na adresi Svilajska ulica 30D u Osijeku ili ih mo`ete posjetiti na Internet adresi wwwzetovichr na kojoj mo`ete pronai dodat-ne informacije o cjelokupnom asortimanu

Pogled u bolju budunost kroz kvalitetne proizvodeZahvaljujui potpuno novim i automatiziranim strojevima tvrtka Zetovi doo je dodatno poboljšala kvalitetu izrade i smanjenje rokova izvedbe uz istovremeno snižavanje cijena

Unato~ relativno kra-tkom vremenskom pe-riodu u kojem tvrtka po-sluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i dostupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta

Oglas

wwwmirakulhr 1

FranšizaFraniza je tip poslovanja u kojem neka tvrtka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslo-vanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvarene prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit

Priredila Maja Klier

Dananji poslovni svijet prostor je neizmjernih mogunosti U stvari toliko velikih da nam je vrlo teko prepoznati onu koja bi odgovarala upravo naoj osobnosti i naem financijskom stupnju a da je ujed-no i profitabilna No ipak u moru tipova poslovanja nailazimo na franizno poslovanje Unutar njega na-lazimo raznorazne koncepte izme|u kojih se uistinu mo`e izabrati bdquoposao snovaldquo ali ga se istim takvim i stvoriti od temelja

Iako u mnogim hrvatskim tvrtkama i organiza-cijama ~esto dolazi do otputanja tehnolokog vika a franizno poslovanje uvelike poma`e u samozapoljavanju i smanjenju stope nezaposleno-sti stanovnici Hrvatske ga jo uvijek ne do`ivljavaju kao najprikladniju mogunost rjeavanja svog statu-sa U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih No bez obzira na tako malen broj njih bitno je neprestano raditi na promociji ovog tipa poslovanja jer je ono garancija lakeg prodora na hrvatsko tr`ite a posebno na strana tr`ita te jedini na~in sprje~avanja varki pri prodaji franize Za promociju franiznog po-slovanja u Hrvatskoj najvie se brinu Hrvatska udruga za franizno poslovanje koja 29 i 30 studenoga u Za-grebu ve 4 godinu za redom odr`ava Franizni forum te Izlo`bu franizne ponude poduzetni~ki centar za franizu Pro maturo u Zagrebu te Centar za franizu Poduzetni~kog centra Osijek

[to je to franizno poslovanjePrema europskoj franiznoj federaciji franizno poslo-vanje je sustav trgovanja dobrima iili uslugama iili tehnologijom koji se bazira na bliskoj i stalnoj suradnji pravno i financijski samostalnih poduzea vlasnika franize i njegovih pojedina~nih korisnika franize

gdje vlasnik jam~i svojim korisnicima pravo i posta-vlja obvezu da e voditi posao u skladu s konceptom franize Franizno poslovanje mo`e se shvatiti i kao partnerstvo izme|u tvrtke s internacionalnim aspira-cijama za svoj brand i individue ili organizacije u cilja-noj zemlji koja je bolje opremljena kulturalno i logi~ki za bdquohrvanjeldquo na vlastitom tr`itu Dakle kao koncept s velikim potencijalom irenja ndash kako na nacionalnom tako i na internacionalnom nivou

Franiza je u stvari tip poslovanja u kojem neka tvr-tka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslovanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvare-ne prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit S ili-ili smo suo~eni zbog postojanja nekoliko tipova franiza i zbog njihove razli~ite projekcije Dva najpoznatija tipa franiza su franiza poslovnog formata (business franchise format) i franiza distribucije proizvoda (product distribution franchise)

Franiza poslovnog formata je tip poslovanja u kojem franizoprimac dobiva posao po principu bdquoklju~ u rukeldquo Dakle on kupuje provjereni i uhodani poslovni koncept znanje i know-how davatelja te savjetodav-ne usluge prije i tijekom ugovorom odre|enog perio-da poslovanja Pri tome brand ne mora biti svjetski poznat ve samo na teritoriju poslovanja Primjerice franize McDonalds Body Creator ili Biovega pripa-daju toj vrsti Kod franize distribucije proizvoda pri-matelj franize kupuje renomirano ime odnosno brand za odre|eni teritorij a poslovanje se svodi na prodaju proizvoda proizvedenog od strane davatelja franize U ovoj varijanti kupac franize ne dobiva nikakva

U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje promijenio ime u Kvarner Vienna Insurance Group (VIG) ddVienna Insurance Group trenutno je prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje (KWSO) od sredine lipnja nosi novo ime ndash Kvarner Vienna Insu-rance Group (VIG) dd za osiguranje Uz promjenu imena nedavnu su skuptinu obilje`ile i promjene u Upravi drutva Od 1 srpnja funkciju predsjednika Uprave drutva od dosadanjega predsjednika Mladena Bla`evia koji s krajem ove godine odlazi u mirovinu preuzima Igor Jeli~i Tako e novu tro~lanu Upravu uz Igora Jeli~ia ~initi jo dva ~lana Zorislav Staek i Kreimir Kolar Promjene u nazivu Drutva uslijedi-le su sukladno prologodinjoj odluci prema kojoj je Vienna Insurance Group postala krovna marka Wie-ner Stadtische Grupe koja okuplja pod novom krov-nom markom kao bdquoobiteljskim imenomldquo sve svoje tvrtke keri s podru~ja centralne i isto~ne Europe Grupa je trenutno prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju laquoStrategija je VIG-a na tr`itima gdje djeluje etabli-ranje domae marke kao simbola povjerenja blizine i lokalnoga razumijevanja VIG istovremeno daje do-datnu internacionalnu vrijednost i predstavlja simbol veli~ine iskustva i kompetentnosti s vodeom po-zicijom u srednjoj i isto~noj Europiraquo isti~e Mladen Bla`evi predsjednik Uprave DrutvaTijekom prvoga ovogodinjeg kvartala Kvarner Vien-na Insurance Group kao najvee drutvo VIG grupe u Hrvatskoj ostvarilo je zara~unatu bruto premiju od 1257 milijuna kuna to je za 257 posto vie nego u istom razdoblju lani Istovremeno su bruto premije `ivotnoga osiguranja iznosile 45 milijuna kuna (to je za 154 posto vie nego prole godine) dok su premije ne`ivotnoga osiguranja ostvarile skok od 373 posto i

ostvarile 807 milijuna kuna Time se Kvarner Vienner Insurance Group popela na peto mjesto osiguravatelja u Hrvatskoj i zauzima 53 posto tr`inoga udjela Isto-vremeno je dobit ovoga drutva iznosila 596 milijuna kuna dok je ukupna prologodinja dobit bila na razini 599 milijuna kuna Kvarner Vienna Insurance Group i u prvih pet mjese-ci ove godine bilje`i izvanredne financijske rezultate ostvarivi premijski volumen od 199 milijuna kuna to je za 252 posto vie nego u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja bilje`e zara~unatu bruto premiju od 746 milijuna kuna to je za 147 posto vie dok ne`ivotna osiguranja s premijom od 1244 milijuna kuna bilje`e skok od 325 posto u odnosu na isto razdoblje prole godine Vienna Insurance Group Hrvatska a kojega ~ini Kvarner VIG Cosmopolitan life i Helios u prva ~eti-ri mjeseca zaklju~ila je financijske rezultate s ukupno ostvarenom premijom od 234 milijuna kuna to je za 297 posto vie nego li je ostvareno u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja ostvarila su ukup-nu premiju u iznosu od 105 milijuna kuna dok su ne`ivotna iznosila 129 milijuna kuna S takvim rezultatima VIG je dospio na ~etvrto mjesto ljestvice osiguravajuih drutava s tr`inim udjelom od 74 posto Vienna Insurance Gropu Hrvatska je po tim rezultatima po `ivotnim je osiguranjima zauzela tree a po ne`ivotnim osiguranjima ~etvrto mjesto na rang ljestvici svih osiguravatelja

Kvarner Vienna Insuran-ce Group tijekom prvih pet mjeseci ove godine zabilje`ila je izvanredne

financijske rezultate ostvarivi premijski

volumen od 199 miliju-na kuna to je za 252

posto vie nego u istom razdoblju prole godine

Oglas

Igor Jeli~i - novi predsjenik Uprave od 01 srpnja 2007 godine

2

saznanja o u~inkovitom sistemu poslovanja Primjeri franize distribucije proizvoda su Fornetti

Franizni koncepti se jo mogu razlikovati i po po-stojanju ili ne postojanju ulazne franizne pristojbe po visini i vrsti tantijema po koritenju reklamnog pro-stora ili ne hellip

Tko je tko u franiznom poslovanjuU franiznom se poslovanju radi o odnosu izme|u franizodavca i franizoprimca Franizodavac je vla-snik inovativnog i do u temelje razra|enog i isproba-nog poslovnog koncepta kojeg za odre|enu nov~anu naknadu ustupa drugim tvrtkama zajedno s markom ili brandom i sa svim detaljima koji ~ine taj specifi~ni poslovni koncept Franizoprimac je pak osoba koja je taj koncept prepoznala kao posao kojim bi se `eljela baviti i u kojem bi moglo doi do samozapoljavanja odnosno do dostizanja vlastite vizije bdquobiti sam svoj efldquo na laki na~in te ga stoga odlu~ila i kupiti Franizoprimac tako potpisivanjem posebnog ugovora prihvaa jedan sistem rada koji od tada postaje nje-govim poduzetni~kim pothvatom i tako ulazi u lanac distribucije koji ima prepoznatljivo ime Nerijetko se spominje i pojam Master primateljdavatelj franize Rije~ je o osobi koja je kupila odre|eni franizni kon-cept od vlasnika franize - otuda Master primatelj te time stekla pravo na prodaju podfraniza tog koncepta na to~no odre|enom teritoriju to ga prema drugima ~ini Master davateljem

Koncept s mnogima prednostima ali ne i bez opasno-stiFranizno poslovanje smatra se konceptom mnogo-brojnih prednosti i za vlasnika franize i za njezinog kupca no postoje i neke opasnosti ^injenica da 80 poduzetni~kih pothvata zavrava propadanjem u prve tri godine govori da danas nije jednostavno opstati kao poduzetnik U svemu tome se poslovanje putem franiza smatra idealnim za smanjenje tog rizika Kupnjom franize dobiva se poslovna neovisnost i po-sao po principu bdquoklju~ u rukeldquo a za puno manji po~etni kapital nego kod samostalnog poduzetni~kog pothva-ta Dakle isproban i uhodan posao vrijedan i prepoz-natljiv na tr`itu posao u koji je vlasnik franize ve ulo`io svoje najva`nije resurse novac vrijeme znanje i vjetine te u potpunosti razradio i u obliku ud`benika predo~io sve procedure njegova vo|enja s ciljem mak-simalnog uspjeha Tako se franizoprimac da bi nje-gov poduzetni~ki pothvat uspio mora pridr`avati postavljenih i isprobanih procedura Skeptici ~esto napominju kako je kupnja franize dokaz nekreativno-sti no praktikanti franchisinga napominju da se kup-njom franize dobiva isprobani uhodani i funkciona-lan posao koji se dodatnom kreativnou mo`e samo poboljati Vlasnik franiznog lanca je uvijek spreman prihvatiti nove ideje ukoliko one doista mogu pomoi

u razvoju cijelog lanca Iako postoji rizik da jednom kupljeni franizni koncept ne dosti`e razinu poslo-vanja kao kod mati~ne kue rizik neuspjeha je uvelike umanjen zbog stalne podrke franizodavca i komplet-ne franizne mre`e ~ija veli~ina donosi grupne olakice za nabavu kao i jeftiniju reklamu Ameri~ka statistika nam govori da samo 10 primatelja franize prestaje s kupljenim poslovanjem u prve 3 godine Razlozi tome su mnogostruki a stupnjevi ranjivosti variraju ovisno o tome je li odabrana odgovarajua franiza o znanju vjetinama i financijskim izvorima ali nada-sve o volji za radom i sposobnosti franizoprimca za kvalitetno vo|enje poduzetni~kog pothvata na koji se odlu~io sam

Vrijednost franiznog koncepta posebno dolazi do izra`aja u trenutku kada neka uspjena tvrtka shvati da je dolo do potrebe irenja poslovanja bilo na nacional-noj ili me|unarodnoj razini ili kada postoji odre|ena inovativna ideja s velikim potencijalom rasta Ono to irenje poslovanja putem franize ~ini jednostavnijim i sigurnijim od ostalih na~ina je ~injenica da tamo tri osnovna resursa novac vrijeme i motivirani mana-gement osiguravaju upravo franizoprimci Oni su ti koji su se odlu~ili na svoj poduzetni~ki pothvat i oni e kako bi on uspio u njega ulo`iti sve to je potrebno Osim toga oni su ujedno i kadar koji poznaje teritorij na kojem pokree poslovanje koji razumije to je sta-novnicima na tom teritoriju bitno kakve su njihove navike i obi~aji te koji poznaje njihov jezik Samostalno savladavanje i u~enje o svemu tome bi vlasnika franize kotalo puno vie vremena a time i novaca No kao i sve na svijetu i franizno poslovanje vlasniku donosi neke manje ugodne trenutke Jedna od najneugodnijih stvari je smanjena mogunost kontrole u poslovanju s puno karika koje je vlasnik potpuno sam postavio na noge a odmah nakon toga bismo mogli spomenuti ka-tkada vrlo te`ak odnos s franizoprimcima i njihovo nepridr`avanje u priru~niku utemeljenog sistema po-slovanja Upravo zato je potrebno vie puta promotriti kome se prodaje poslovni koncept kako bi se kasnije izbjegle zamke koje bi mogle proizai iz loe odluke

Stvaranje prodaja i kupnja franizeDanas za potencijalne franizokupce ne postoji pro-blem nedostatka izbora izme|u razli~itih franiznih koncepata no postoji onaj vezan uz teku odluku oda-bira onog pravog izme|u niza drugih Najveu ulogu u stvaranju te odluke danas ima dobro projektirana franiza i njen vlasnik On je taj koji se stalno iznova mora pitati Zato bi netko kupio moju franizu Kori-sne i kvalitetne savjete i prijedloge vezane uz franizno poslovanje mo`ete nai i u hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje Oni se njime bave ve nizom go-dina sura|ujui s mnogim uspjenim me|unarodnim franiznim lancima te su ujedno i u~lanjeni u Europsku te Svjetsku franiznu federaciju Put do dobro projek-

tirane franize nije lagan jer je to posao koji zahtijeva stru~nost na mnogim razli~itim podru~jima ovisno o franiznoj djelatnosti a o kvaliteti njegova izvrenja ovisi kako e se posao odvijati u budunosti Upra-vo je zbog potrebe za raznim stru~njacima koje treba okupiti te zbog uklapanja svih njihovih savjeta u dje-lotvoran sistem koji e kasnije dovesti do maksimalne djelotvornosti i profitabilnosti ovu zadau potrebno prepustiti konzultantima za franizno poslovanje koji se u Hrvatskoj nalaze u poduzetni~kom centru za franize Pro maturo u Zagrebu i Centru za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek Oni su jedini koji mogu dati pouzdane i nu`ne savjete za toliko potrebno postavljanje stratekog plana i ciljeva poslovanja kako ono ne bi krenulo u krivom smjeru

Tek nakon dobrog projektiranja franize vlasnik mo`e krenuti s prodajom koncepta pazei na cijeli daljnji splet okolnosti Franizodavac mora shvatiti da ne poznaje na~in na koji je potencijalni kupac doao do novca kojeg je voljan ulo`iti u odre|enu franizu i ko-liko mu on zna~i Koja je god kombinacija u pitanju to treba cijeniti a ujedno i pokazati Najlaki na~in za to je sastanak laquoo~i u o~iraquo tijekom kojeg se potencijalnom kupcu mo`e ispri~ati o svim kvalitetama i vrijednosti-ma odre|enog posla te ujedno upoznati i kup~eve na-vike i vrijednosti

Potencijalnom franizoprimcu se u odluci mo`e pomoi i prepri~avanjem razloga i `ivotnih uvjeta u kojima se franizodavac nalazio kada je odlu~io podu-zeti neto sa svojim poslovnim idejama Nije loe ~ak ni izraziti svoje osjeaje koji su bujali pri pomisli na neto novo i jo neisprobano jer se tako vjerojatno osjea i potencijalni kupac To e mu pokazati da se njegovu nesigurnost razumije kao i potreba za pro-vjerom

Kako je ~injenica da u dananjem konkurentnom tr`itu postoje mnogobrojne trzavice nije loe istak-nuti i probleme s kojima je mogue susresti se pri-likom vo|enja posla No pritom se ne smije za-boraviti napomenuti kako je upravo zbog uske i prisne suradnje u franiznom poslovanju izme|u franizodavca i franizokupca te probleme lake pre-vladati Franizoprimac nikada nije ostavljen sam ve iza sebe ima na raspolaganju svu moguu pomo franizodavca kao i mre`e franizoprimaca

Potencijalni kupac franize pak treba biti zainteresi-ran za drugi niz ~imbenika Prvenstveno je bitno dobro procijeniti i odabrati djelatnost koja osobu ispunjava i koja odgovara njenom karakteru i mogunostima Nakon toga pa`nju treba obratiti na iznos inicijalne pristojbe koja se plaa davatelju franize na visinu potrebnih inicijalnih sredstava da bi se franizna jedi-nica osposobila za rad na iskustvo davatelja franize

u poslu za koji daje franizu na usluge koje dava-telj franize osigurava korisniku franize u po~etku i tijekom poslovanja na zadovoljstvo trenutnih kori-snika franize davateljem franize i svojim polo`ajem unutar franizne mre`e na opu stabilnost djelatnosti u kojoj davatelj franize posluje na financijsku snagu davatelja franize i franiznog sistema u cjelini hellip Sve ove faktore je prije sastanka s vlasnikom mogue pro-vjeriti u ve spomenutoj hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje na nizu korisnih web-stranica s ponudama raznih koncepata kao i web stranicama svake pojedine franize

Nakon donoenja kona~ne odluke i izbora konkretne franize slijedi ulaganje puno truda ali i u`ivanje u vlastitom poslovanju

Poseban prilog

KORISNI LINKOVI

wwwfipcomhrwwwpromaturohrwwwfransizahrwwwinfofranchisingit wwwazfranchisingit wwweff-franchisecom wwwquadrantefranchi-singit wwwazfranchisingcalta-netit wwwsolofranchisingit wwwekoclubit wwwfranchisedirectcomwwweuropean-franchi-singnetwwwfranchiseorgwwwinfofranchisecomwwweuropeanfranchisingnetwwwfranchiseeuropecom

Danas za potencijalne franizokupce ne po-stoji problem nedo-statka izbora izme|u razli~itih franiznih kon-cepata no postoji onaj vezan uz teku odluku odabira onog pravog izme|u niza drugih

wwwmirakulhr

Poseban prilog

Poseban prilog

Franize su najbr`i na~in irenja poslovanja i izvozaDobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici protokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr

Franize u Hrvatskoj jo uvijek nisu postigle svoj puni potencijal U Sloveniji Ma|arskoj Poljskoj Italiji Austriji i Gr~koj dakle zemljama koje nas okru`uju franizno poslovanje je puno vie zastupljeno Od broja prisutnih brandova Gr~ka ih broji 430 Slovenija 155 Italija 708 Austrija 330 Ma|arska 300 a Poljska 210 Zastupljenost domaih nacionalnih franiza u tim brojevima je u Gr~koj 45 Sloveniji 55 Italiji 86 Ma|arskoj 55 a Poljskoj 55 U Hrvatskoj je prisutno oko 125 brandova od kojih je samo 26 na-cionalnih Od toga broja samo su neke izvozne ndash pri-mjerice Body Creator X-nation i Skandal O stanju u franiznom poslovanju u Hrvatskoj razgovarali smo sa prof Ljiljanom Kukec predsjednicom Hrvatske udruge za franizno poslovanje

[to mislite zato je situacija u Hrvatskoj takva i koje su najvee prepreke razvoju franiznog poslovanja u HrvatskojTakvu situaciju povezujem s neznanjem neinformiranou kao i slabom zainteresiranosti insti-tucija i banaka za ovakav na~in ulaska u poduzetnitvo

Sve to zna~i da je hrvatska uskraena za vrlo sna`no oru|e irenja poslovanja i izvoz a najva`nije je da franize nisu iskoritene kao agregat zapoljavanja ~injenicu koju su druge zemlje oko nas prepoznale U Bosni i Srbiji je situacija sli~na Nema proizvoda niti projekta koji bi pomagao razvoju franiza prvenstve-no domaih a onda i onih stranih na naem tr`itu Samo za usporedbu u Gr~koj dr`ava podupire razvoj franizinga i to na taj na~in da daje bespovratna sre-dstva u visini 50 od franizne ulazne pristojbe U Egiptu je situacija sli~na Isto postoje bespovratna sre-dstva u visini 50 franizne pristojbe Dakle te zemlje su prepoznale da je franizing agregat zapoljavanja i poticanja poduzetnitva i to onog sigurnijeg

Budui se bavite konzultatntskim uslugama za pri-maoce franiza te projektiranjem franiza za davaoce mo`ete li nam otkriti neke od svojih klijenataLista naih klijenata je dosta velika no spomenuti u samo neke Coin Oviesse Extyn ChocolateGraphics Quadlight Ecowash Hiar style magazin Energy clinic - Phenomena Eden Berghoff boutique Body Creator Varteks Dama toneri Caribu Ticketcom Sr Patata i Particolari

Neke od tih franiza smo projektirali dok neke zastu-pamo ili smo bili anga`irani kao konzultanti Udruga je primljena u ~lanstvo Europske franizne federacije tako da smo sada uli u plan irenja mnogih svjetski poznatih franiza Centar za franize Pro maturo doo je poslovni partner s nekim internacionalnim mre`ama konzultanata za franize i sve su to kanali kojima se strane franize obraaju za pomo

[to mislite zato se Hrvati i hrvatske tvrtke teko odlu~uju na koritenje konzultantskih usluga za franize iako je to u svijetu jedan od prvih koraka i glavni ~imbenik uspjehaJa bih rekla da je cijeli konzultantski sektor u Hrva-tskoj jo u povojima Male tvrtke misle da su premale za anga`man nekog od konzultanata to je potpu-no krivo i misle da si to ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo na tome gdje treba najmanje tedjeti Kod projektiranja franize tvrtke misle da sve znaju i

da im nitko nije potreban Imaju uglavnom iskrivlje-nu percepciju da je za stvaranje franize bitan samo ugovor to nije to~no Oni sami niti ne mogu napra-viti ugovor a niti to mo`e napraviti bilo koji odvjet-nik Dobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici pro-tokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr Bez svih kvalitetnih faktora u jednad`bi franiza nije uspjena i najvjerojatnije nee `ivjeti dulje od go-dinu dana to je prijevara za kupca franize Poznati brand nije jedini uvjet uspjeha

Budui je poznato da je za dobro funkcioniranje franiznog sustava potrebna njegova dobra projekcija recite nam koje su najvee opasnosti kod loe projek-tirane franizeLoe projektirana franiza u najveem broju slu~ajeva zna~i da nije uope projektirana ve sklepana na br-zinu kako bi se proirilo poslovanje ali to je privre-meno jer se nakon par prodanih franiza koje nemaju temelje cijeli projekt baca u vodu Tada nai poduzet-nici odmahuju rukom i govore Franiza je glupost ovdje nema pravne dr`ave pa ne funkcionira i sli~no a prava istina je da se nisu pripremili da nemaju do-voljno znanja da bi sami projektirali franizu i da su bili zainteresirani samo za ad hok irenje i ne znajui koje mogunosti imaju i kako franiza mora izgledati da bi stvarno bila uspjeni projekt i za davatelja i za primtelja

Koji je sektor djelatnosti najvie a koji najmanje zastu-pljen u franizama u HrvatskojNajvie je zastupljeno modnih maraka i autoin-dustrije dok jo uvijek zaostajemo za ugostitelj-stvom turizmom i uslugama To su sektori s velikim mogunostima Sad imamo veliki bum wellness sek-tora i ako nai poduzetnici prepoznaju svoje poten-cijale i naprave kvalitetne franize od svojih wellness centara sigurno nee pogrijeiti To je recimo jedan od najpotencijalnijih sektora za irenje u regiju Jedan od svijetlih primjera je Body Creator centar za zdravo mravljenje i preoblikovanje `enske figure koji se s uspjehom iri po Hrvatskoj a od nedavno i u regiju

Kako zamiljate hrvatsko franizno poslovanje u budunostiKad smo 2002 osnovali Udrugu i kad je centar za franize Pro maturo doo krenuo s organizacijom Me|unorodnog franiznog sajma i savjetovanja FIP ispred sebe smo imali tr`ite koje je bilo bdquotabula rasaldquo Vrlo se malo znalo o franizama a u tisku nije bilo skoro nita o toj temi Od tada do danas franizing je u tisku zastupljen s preko 1 500 000 kuna godinje me-dia coveragem to je vrlo velika cifra i stalno raste To

Razgovarala Maja Klier

je veliki uspjeh nae udruge i centara za franize u Za-grebu i Osijeku Mi dosta predajemo po poduzetni~kim centrima na Vernu Zagreba~koj koli ekonomije i ma-nagementa i drugdje to je sve ulaganje u budunost Sada su i mladi osvijeteni za mogunosti franiznog poslovanja No jo uvijek moramo puno raditi na edukaciji poduzetnika i starijih managera koji jo nisu shvatili da je znanje najja~i adut za konkurent-nost a zatim idu i franize kao najbr`i na~in irenja poslovanja i izvoza

U tom smislu pozivam sve zainteresirane da nam se pridru`e 29 i 30 studenoga na 4 franiznom foruku te Izlo`bi franizne ponude Tamo ete moi saznati sve o franiznama franiznom poslovanju te ponudi franiznih koncepata i to iz iskustva uspjenih podu-zetnika i renomiranih stru~njaka

Male tvrtke misle da su premale za anga`man

nekog od konzulta-nata to je potpuno krivo i misle da si to

ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo

na tome gdje treba najmanje tedjeti

Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek

Centar za poduzetnitvo djeluje u Osijeku ve deset godina s glavnim ciljem ndash pru`anje informacija savjeta i nedostajuih znanja poduzetnicima i onima koji se to tek odlu~uju postati

Od 200 godine u sklopu Centra za poduzetnitvo djeluje Centar za franizu ~iji je cilj edukacija poduzetnika o prednostima i mogunostima koje nudi franizno poslovanje Odluka o pokretanju Centra za franizu u sklopu Centra za poduzetnitvo Osijek ~inila se nu`nom za hvatanje koraka s gospodarski razvije-nim zemljama svijeta U SAD-u statistike govore o ~ak prihoda u maloprodaji koji se odvija kroz franizne mre`e u franizama je zaposleno ~ak 1 milijuna ljudi Stopa pre`ivljavanja ameri~kih poduzea nakon 10 godina poslovanja koja posao zapo~nu samostalno iznosi 1 dok nakon 10 godina pre`ivi ~ak 0 poduzea koja su u posao ula kao dio neke vee franizne mre`e

Za potrebe organizacije seminara o franiznom poslovanju Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek i sam je kupio franizu od Centra za franize iz El Pasa koji djeluje pri Sveu~ilitu u Texasu Ovaj ameri~ki Centar ve godinama radi iznimno uspjene seminare o franiznom poslovanju pod nazivom bdquoBig Pictureldquo Osje~ki Centar kupio je pravo za izvo|enje ovog seminara u Osijeku pod nazivom bdquoFraniza od A do ldquo a osim osje~kog u Europi pravo na izvo|enje tog seminara ima jo samo Centar za franize u Finskoj

Seminar se organizira dvaput godinje (lipanjstudeni) u Osijeku i jedini je se-minar takve vrste u Hrvatskoj pa se ~esto na njemu mogu vidjeti polaznici iz Bo-sne i Hercegovine te Srbije Seminar kombinira teoriju i praksu ndash u sklopu svake tematske cjeline sudjeluje gost ~ije je poslovno iskustvo vezano uz franizu U sklopu seminara prezentirane su i brojne franizne ponude a polaznike se tako|er upuuje na izvore franiznih ponuda te na va`ne to~ke u analiziranju kvalitete franiznih ponuda

Pored seminara Centar za franizu pru`a usluge savjetovanja poduzetnika koji se odlu~uju kupiti franizu ali i hrvatskih poduzea koja se smatraju sposobnim postati davatelji franize Vie informacija o franiznom poslovanju aktivnostima Centra za franizu i to je najzanimljivije kvalitetnim franiznim ponudama ak-tualnim na podru~ju Hrvatske mo`ete doznati na wwwfransizahr

Dobar franizni ugovor zna napraviti kon-zultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam

wwwmirakulhr

Poseban prilog

wwwmirakulhr

MarketingMarketing

Pristup informacijama postaje vrlo jeftin Vremenske i prostorne barijere i~ezle su Svjetske mre`e danas su normalna pojava samo ako to znamo i `elimo prihvatiti U ovoj eri masovnih medija dobro poz-navanje mogunosti to ih pru`a neki medij smatra se ~esto bitnim klju~em uspjeha u mnogim poslovi-ma Oglaavanje je najja~i marketinki alat u borbi za percepciju potroa~a te za prijenos poruke do ciljane tr`ine skupine Oglaavanje je u tome uspjeno ako ima dobar sadr`aj poruke i izbor medija kojim se po-ruka prenosi

TVU tranzicijskim zemljama televizija je jo uvijek gla-vni medij oglaavanja Oglaavati na televiziji je naju~inkovitije jer je jedini medij koji kombinira doseg brzinu i emocije mo`e dosegnuti svaku cilj-nu skupinu kao i najvei postotak ukupne popula-cije omoguuje najbr`u distribuciju oglasa i najbr`i kontakt s potroa~em gdje poma`e razvoju svijesti i prisjeanja robne marke ~ime joj produljuje `ivotni vijek Ima visoku gledanost s mogunou demonstra-cije te stimulira kupnju i poveava prodaju stvarajui imid` robne marke Iako je jednosmjeran medij poti~e ljudska osjetila i osjeaje Hrvatska je svrstana me|u

zemlje s najveom konzumacijom televizije

RadioOn postojano zadr`ava polo`aj ldquomedija iz sjenerdquo Premda je ograni~en na slunu dimenziju to je po-velik nedostatak njegova velika prednost jest da je ne-zaobilazan i osoban svi ga do`ivljavaju kao prijateljski medij A prijateljima se vjeruje Radio mo`ete sluati u gradu na selu u prigradskim naseljima i ruralnim krajevima Mo`e se sluati vani ili u zatvorenom i to 24 sata dnevno Radio je dostupan vaim potroa~ima u svako vrijeme na svakom mjestu S radijem kao me-dijem mo`ete dostii svog potencijalnog kupca upra-vo u trenutku aktivnosti koje su povezane s vaim proizvodom Radio mo`e djelovati odmah i u cijelo-sti je prilagodljiv medij izvor je prvih informacija a u~inkovit je uz mala financijska sredstva

NovineOglaavanje u novinama uglavnom e biti vrlo ko-risno za poslovanje veine djelatnosti Ipak taj na~in oglaavanja za veinu je manjih poduzetnika skup Va`no je znati kako se u tiskanim medijima pogoto-vo dnevnim nikako ne smije oglaavati ldquoad hocrdquojer su namijenjene brzoj konzumaciji ldquo`iverdquo manje od 24 sata pa e upravo toliko vrijediti jedanput objavljen oglas No s druge strane bit e vrlo efikasno ukoliko je u~estalo u ujedna~enom ritmu trajanja barem tri mjeseca Imaju kratak `ivotni vijek i prosje~no im je vrijeme ~itanja oglasa manje od 30 sekunda Ovakvo oglaavanje ~esto vas stavlja u jednak kontekst s konkurencijom pa kreativna snaga oglasa treba biti takva da se oglas nepogrjeivo izdvoji od konkurencije Tako|er treba paziti da oglaavanjem vlastite ponude ne poma`ete tu|i marketing

^asopisi^asopisi su neto intimniji oblik oglasnog prostora pa se tu oglaiva~ mo`e malo opustiti Za o~ekivati je kako ~itatelj odre|eni ~asopis nabavlja zato to ga zanima pa prema njegovom sadr`aju nije teko odrediti kakvi su mu ~itatelji kao potroa~i i kakve su im sklonosti Svaki e ~itatelj svoj omiljeni ~asopis potanko i~itati pa se u oblikovanju oglasa mo`e ~ak i mora ii puno detaljnije ^asopisi mogu dosegnuti iroku publiku no ipak se usmjeravaju na specifi~ne i u`e tr`ine segmen-te Za razliku od novina ima dulji `ivotni vijek bolju

kvalitetu papira uklju~enost ~itatelja i bolji ugled vei su dok je s druge strane nedostatak segmentiranost vii trokovi te vremenska neprilago|enost

Vanjsko oglaavanjeMo`e se gledati kao nusproizvod ne~ega drugog ugla-vnom putovanja i kupnje Omoguava tvrtkama da u najuo~ljivijem i najirem obliku promoviraju svoj brand (marku) proizvod ili slogan te da se za njega ~uje na najiri a za klijenta gotovo najpovoljniji na~in Jedno je od najefikasnijih sredstava Smatra se najno-vijim masovnim medijem jer prenosi poruku svakod-nevno ne mo`ete ga ugasiti odlo`iti otvoriti Jedini medij na kojem propagandna poruka traje neprekidno - 24 sata

PlakatiPlakat mora brzo i jednostavno komunicirati sadr`aj i ideju Dostupan je svakom prolazniku na nenametljiv na~in Ima kratak period oglaavanja a koristi se za promocije koncerte izlo`be izbore filmske premijere U kompoziciji plakata slova igraju ravnopravnu ulogu zajedno sa slikom ali obi~no se ne uzimaju jednaki omjeri slike i teksta (50-50) ve je omjer obi~no 70-30 kako bi se uspostavila dominanta Slova moraju biti dovoljno velika i ~itka da bi ih konzumenti mogli registrirati brzo u prolazu etnjom vo`njom automo-bila tramvajem i sl Kod plakata je va`an sadr`aj po-ruke koji mora biti jasan ve nakon 3 sekunde tekst ne smije biti predug jer se osoba pogledom na plakat zadr`ava samo 110 sekunde

Internet Internet marketing je u svega nekoliko godina stekao golemu popularnost me|u oglaiva~ima Vrijednost internetskog oglaavanja e u razdoblju od 2007 do 2009 godine rasti esterostruko br`e od vrijednosti oglaavanja u tradicionalnim medijima Vaa Internet stranica postaje ne samo sredstvo komunikacije i pro-mocije nego sredstvo poslovanja i najbolji djelatnik u tvrtki zato to mo`e prodati proizvod Vaa Internet stranica mora generirati posjete kako bi bila funkcio-

nalna i korisna a to mo`ete postii samo kvalitetnim Internet oglaavanjem Velike prednosti su brzina dostupnost 247 te nove mogunosti Na Internetu se mo`e promovirati gotovo sve a kako je Internet mjesto skupljanja informacija i uspjenost reklama sve je vea Ciljana skupina korisnika vrlo je razli~ita postoji mogunost pristupa razli~itim dobnim skupi-nama Marketinku kampanju na Internetu mogue je osmisliti i realizirati u vrlo kratkom roku velika je fleksibilnost pokriva razli~ita podru~ja oglaavanja daje feedback te kupac mo`e detaljno vidjeti i izabrati proizvode dok je u drugim medijima ograni~en pro-storom i vremenom Nedostatci su zaguenost slab doseg ograni~ena kvaliteta relativno mala penetra-cija neekskluzivnost oglasa te neuhvatljivo plasiranje la`nih informacija i bdquovirusno oboljenjeldquo

Novi medijiKlasi~ni kanali oglaavanja postali su dio nae svako-dnevice te nisu vie sami po sebi dovoljno probita~ni To je ujedno i razlog potrebe za novim medijima Nije uloga novih medija u tome da preuzmu prvenstvo klasi~nim kanalima oglaavanja nego da iskoriste svoj potencijal Oni predstavljaju iznena|enje neto novo i druga~ije Tako su novi mediji podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate Primjeri novih medija su avionsko oglaavanje oglaavanje putem balona mobile billboard oglaavanje u tramvajima autobusima obrazovnim i zdravstvenim ustanovama frizerskim salonima toiletima na pipcima za to~enje goriva moving board sms oglaavanje

Izbor medija oglaavanja

Pie Helena ^arapi

Proizvod koji se ne pro-daje bez oglaavanja

uz oglaavanje ne mo`e biti profitabilan

Ve dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadr`aj ve su postali dio naeg vlastitog okru`enja Oni su prijatelji neprijatelji obo`avani omra`eni Od njih o~ekujemo jako puno

Novi mediji su podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate

Stuktura medijskog kola~a

TV 0

Novine 20

^asopisi 1

Outdoor

Radio

Internet 1

0

Informatika

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska Har-dverska je virtualizacija pouzdaniji i skuplji oblik vir-tualizacije ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj specijalizirani hardver i softver omoguavaju da se je-dan fizi~ki server podijeli na nekoliko neovisnih serve-ra koji se nalaze u jednom kuitu Hardverska virtua-lizacija osigurava elektri~nu izolaciju u slu~aju kvara jednog ili vie servera te time veu pouzdanost sustava nego u slu~aju softverske virtualizacije Ovdje emo se fokusirati na koritenje vrste hardvera koji ve posje-dujete i kojim se svakodnevno slu`ite pa hardversku virtualizaciju neemo detaljnije objanjavati

Softverska virtualizacija koristi standardan hardver i operativne sustave koje ve posjedujete Na fizi~kom je serveru potrebno osigurati dovoljno memorije diskovnog prostora i procesorske snage Na obi~nom ra~unalu ili serveru instaliramo domainski (host) operativni sustav i zatim instaliramo softver za vir-tualizaciju Od besplatnih softvera najpoznatiji su Mi-crosoft Virtual PC Microsoft Virtual Server VMWare Server i Xen Od softvera koji se plaaju najpoznatiji su VMWare ESX Server i Swsoft Virtuosso Softver

koji se plaa ima vee mogunosti i vie funkcional-nosti pa ako virtualizaciju planirate ozbiljno koristi-ti provjerite daje li besplatni softver sve to vam je potrebno

Kako stvar radi Virtualne servere pravimo koritenjem softvera za virtualizaciju Operativni su-stav virtualnog servera (guest) mo`e biti razli~it od domainskog (host) operativnog sustava Pri kreiranju virtualnog servera definiramo veli~inu virtualnog hard diska koji je zapravo samo datoteka na tvrdom disku fizi~kog servera koli~inu memorije s fizi~kog servera koju e virtualni server koristiti maksimalni posto-tak procesorskog vremena koje mo`e koristiti i ostale postavke Zatim instaliramo gostujui (guest) opera-tivni sustav koji e virtualni server pokretati S obzi-rom na to da virtualni serveri dijele sustavne sabirnice memoriju mre`nu karticu i ostatak hardvera fizi~kog servera performanse aplikacija na virtualnom serve-ru uvijek su slabije od performansa istih tih aplikacija na fizi~kom serveru no u velikom je broju slu~ajeva ta razlika neprimjetna krajnjem korisniku Virtualni serveri mogu obavljati bilo koji funkciju ali se zbog spomenutog pada performansi njihovo koritenje ne preporu~uje kod aplikacija koje intenzivno koriste re-surse ili se od njih o~ekuje brz odziv (npr velike baze podataka) Virtualizacija se tako|er ne preporu~uje kod aplikacija koje brinu o sigurnosti mre`e (vatrozidi) Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplat-nog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave Za svaki virtualni server koji koristi Microsoftov operativni sustav potrebna je licenca Ako koritenjem virtualizacije zamijenite fizi~ki server imate pravo koristiti licencu s tog ser-vera Ako je domainski operativni sustav Windows 2003 Enterprise Server po licencnim pravima mo`ete instalirati jo ~etiri virtualna Windows 2003 Enterpri-se Servera pod uvjetom da su na tom istom fizi~kom serveru Licencna prava i podrku za druge operativne sustave provjerite na stranicama proizvo|a~a Mana softverske virtualizacije je da prilikom kvara softvera ili hardvera fizi~kog servera svi virtualni serveri po-staju nedostupni no uz pouzdanost dananjih servera i dobrog ugovornog servisnog partnera ovo ne pred-stavlja problem

Virtualizacija u poslovnom okru`enjuVirtualizacija je u trendu i na tekstove o njoj mo`ete naii u svim informati~kim novinama U tekstovima se pojanjava kako virtualizacija radi i to vam je za nju potrebno ali jeste li iz tih tekstova shvatili kako ju mo`ete upotrijebiti u svom sustavu Prikazat emo vam nekoliko slu~ajeva kada je virtualizacija vrlo korisna

Piše Ivan Turk

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska

Hardverska je virtuali-zacija pouzdaniji i sku-plji oblik virtualizacije

ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj

specijalizirani hardver i softver omoguavaju da

se jedan fizi~ki server podijeli na nekoliko

neovisnih servera koji se nalaze u jednom

kuitu

Kada koristiti virtualizaciju Prvi i najo~itiji primjer je testiranje Testiranje nove verzije poslovne aplikacije ili nove sigurnosne zakrpe na serveru koji svakodnevno koristite nije mudra odluka jer stvari se mogu zakom-plicirati Koritenjem virtualizacije mo`ete napravi-ti identi~nu kopiju svog sustava na jednom jedinom fizi~kom serveru i vidjeti kakav e utjecaj odre|ene izmjene imati na va sustav Drugi se oblik testiranja odnosi na testiranje funkcionalnosti novih aplikacija koje planirate uvesti u svoj sustav Ovdje vas virtuali-zacija spaava od nabavljanja dodatnog hardvera

Drugi je primjer migracija starih aplikacija i serve-ra Ako imate server s aplikacijom koja radi samo na Windowsima NT i ne mo`ete ju prebaciti na novi operativni sustav niti Windows NT mo`ete instalirati na novi server zbog nedostatka drivera virtualizacija je rjeenje Na novi server koji ima dovoljno resursa instalirate operativni sustav za koji postoje driveri i zatim virtualizirate stari server Va`no je napomenuti da virtualni serveri koriste generi~ki standardizirani hardver stoga nema problema s driverima za starije operativne sustave Obzirom na malu hardversku sna-gu starog servera kao posljedica virtualizacije mo`e se dogoditi da stara aplikacija radi nekoliko puta br`e

Trei je primjer konsolidacija Svaki sustav raste s vremenom i poveava se broj ure|aja u njemu Kao posljedica toga doga|a se da resurse koje smo predvi-djeli za pet godina prerastemo za tri godine Pojedini su serveri zagueni koli~inom podataka dok su tvrdi diskovi na ostalim serverima prakti~no prazni ili nam je iskoritenost procesora na jednom serveru cijelo vrijeme preko 70 a u vrijeme mjese~nog obra~una nema dovoljno snage dok drugi server cijelo vrijeme veselo dr`i procesor na 2 Virtualnim serverima re-surse mo`ete dodavati prema potrebi koristei softver za virtualizaciju a briga o svim resursima i problemi oko kompatibilnosti hardvera svode se na odr`avanje i proirivanje fizi~kog servera Primjerice ako se neki server intenzivno koristi samo krajem mjeseca za mjese~ni obra~un dok se ostatak vremena slabo kori-sti mogue mu je u potrebnom periodu dodati resur-se Kada potreba nestane resursi se opet razdijele tamo gdje su potrebni

^etvrti su primjer sustavi visoke dostupnosti (cluste-ri) Sustavi visoke dostupnosti temelje se na tome da se vie servera ponaaju kao jedan (jako pojednostavljeno objanjenje) pa u slu~aju kvara jednog servera nema posljedica za funkcionalnost sustava jer ostali serveri preuzimaju funkciju neispravnog Ovdje je odmah ja-sno da morate imati dva ili vie servera to predstavlja dodatni troak pri kupovini hardvera Ako koristite virtualizaciju jedan server mo`e biti fizi~ki a drugi virtualan Virtualni server mora biti instaliran na za-sebnom fizi~kom serveru da bi se nastavio nesmetan

rad I za ovaj je scenarij potreban dodatni server ali taj server mo`e se koristiti i za druge potrebe Zbog ni`ih performansi virtualnog servera u odnosu na fizi~ki ovdje e zasigurno doi do smanjenja brzine rada su-stava no to je puno bolja opcija od totalnog zastoja

Virtualizacija mo`e pomoi boljoj organizaciji vae infrastrukture veoj pouzdanosti i dostupnosti te do-vesti do zna~ajnih uteda pa ako do sada niste sad je pravo vrijeme da ju po~nete koristiti

wwwmirakulhr 1

Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplatnog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave

Informatika

wwwmirakulhr

Intelligence Obavjetajne slu`be prislukivanje UDBA James Bond ndash prve su asocijacije na spomen ove rije~i No to je zapravo Competitive Intelligence (CI) Jo jedna od pomodnih aktivnosti popularnog zvu~nog naziva koje valja prodati upravama ili stvar-na potreba

Krenimo od same rije~i intelligence ndash inteligen-cija Pojednostavljeno inteligencija je snala`ljivost pojedinca u novim situacijama ili okru`enjima od-nosno sposobnost razumijevanja i zatim efikasnog prilago|avanja

Za dr`avu to zna~i to se bolje uklopiti u me|unarodna kretanja i nacionalne interese promicati te tititi i unutar zemlje i na me|unarodnom planu Upravo to izvjetajna (obavjetajna) zajednica i ~ini kontinuirano izvjeuje nacionalno vodstvo o aktualnim zbivanjima a povrh toga analizama dolazi do scenarija moguih doga|aja na temelju kojih predla`e konkretne mjere djelovanja Na taj na~in savjetovano i pripremljeno vo-dstvo dr`ave lake i br`e mo`e donijeti kriti~ne odluke

i preventivno djelovati

Na korporativnom nivou intelligence zna~i kako e se tvrtka prilagoditi i postaviti u tr`inoj utakmici koja je u dananjim globalisti~kim trendovima sve nemilosrd-nija i neizvjesnija Proces je opet isti Analize mogui scenariji izvjeivanje managementa predlaganje rjeenja

Razlika izme|u dr`avnog i korporativnog intelligence-a jest u prikupljanju informacija Sve dr`avne slu`be svijeta sla`u se da je ~ak oko 90 informacija javno dostupno Zbog onih desetak posto ponekad se rade prikrivene operacije koje ako se otkriju izlaze na naslovnim stranicama novina te postaju predmetom knjiga i filmova CI bavi se isklju~ivo javnim dije-lom informacija stoga sve se radi legalno po strogim eti~kim na~elima

Dakle CI je sustavan eti~an proces motrenja poslo-vne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

^emu sve toKrajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurent-nosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opasnosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti Smisao je biti ak-tivnim sudionikom u utakmici nametati svoj ritam i standarde a ne ldquoplesati kako drugi svirajurdquo Dananji tempo razvoja tehnologije i globalnog tr`ita uzrok su sve br`oj promjeni poslovne okoline Sve nas vie pre-plavljuju dostupne informacije i dezinformacije a do pojave CI niti jedan odjel u organizaciji sustavno se ne bavi ovim problemom Donositelji odluka ne vole biti iznena|eni Malo tko voli negativna iznena|enja ali u poslovnom svijetu nije rijedak slu~aj i da se na pozi-tivna iznena|enja ne gleda blagonaklono iz jednosta-vnog razloga to se ni za takav razvoj doga|aja nema spreman plan Manageri (vlasnici) ne mogu se vie oslanjati samo na instinkt ili intuiciju pri donoenju stratekih odluka a nemaju vremena baviti se mo-

rem informacija ~esto upitne kvalitete Oni trebaju konkretne pravovremene i provedive savjete

Kratka povijestSustavno praenje konkurencije i openito poslovnog okru`enja po~inje prije dvadesetak godina u SAD-u U po~etku su samo velike korporacije organizirale unutarnje CI odjele me|utim dokazavi svoju vrije-dnost CI se uvodi u sve manje i manje tvrtke Danas vie od 60 svih registriranih tvrtaka u SAD-u i ~ak 90 od 500 najuspjenijih - Fortune 500 ima CI u nekom obliku ukomponiran u svoje strukture SCIP (Society of Competitive Intelligence Professionals) ugledna svjetska organizacija koja okuplja CI profesio-nalce danas broji gotovo 7000 ~lanova irom svijeta a u osnivanju je i hrvatska podru`nica CI sve vie ula-zi i u akademske krugove - na nekim je sveu~ilitima mogue diplomirati i magistrirati na ovu temu

Vlade nekih zemalja primjerice Francuske [vedske SAD-a Japana i Kanade poti~u i ula`u znatna sredstva u razvoj CI jer za razvoj cijelog gospodarstva potreb-no je kvalitetno funkcioniranje velikog broja tvrtaka koje se bez intelligence-a teko mogu nadmetati na tr`itu isprepletenim brojnim globalnim i regional-nim igra~ima (neki od njih imaju podrku dr`avnih izvjetajnih agencija) Openito je pravilo to je konkurencija ja~a i okru`enje nesigurnije CI ima vie smisla CI je ~est slu~aj u izvozno orijentiranim kom-panijama Ovdje se mo`e povui paralela s dr`avama gdje sna`ne utjecajne i izvozu orijentirane dr`ave imaju dobro organizirane intelligence agencije

I u Hrvatskoj se o ovoj temi u posljednje vrijeme do-sta govori Organiziraju se konferencije te~ajevi a CI pomalo ulazi i u tvrtke Objavljeno je i par knjiga na temu CI na hrvatskom jeziku

Pomalo zbunjuju dva naziva s kojima se ~esto susreemo Competitive Intelligence (CI) i Business Intelligence (BI) Nepisano je pravilo da se uz naziv CI ve`e struka o kojoj ovdje govorimo dok se za BI ve`u IT rjeenja Posljednjih godina dosta se rabe i govo-ri o software-ima renomiranih proizvo|a~a ali i onih manje poznatih koji naprosto preplavljuju tr`ite To su naime vrijedni alati koji poma`u pri analiziranju internog poslovanja i u budunosti e im se zna~aj vjerojatno poveavati me|utim oni ne odgovaraju na pitanja o kojima emo ovdje govoriti a koja su klju~na u CI-u

Kako CI funkcioniraKako bi donositelji odluka mogli proaktivno voditi tvrtku i biti korak ispred ostalih zadaa je CI-a dobro upoznati sudionike utakmice ali s ciljem predvi|anja buduih poteza

Competitive IntelligenceCI je sustavan eti~an proces motrenja poslovne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

Pie Sinia Kouti

Vje~na pitanja koja tra`e odgovorebull Prati se rad konkurencije - koja im je strategija to

planiraju (Misle li se iriti ndash lokalno regionalno Planiraju li spajanja akvizicije Hoe li lansirati novi proizvod Hoe li korigirati cijene promijeniti marketinke akcijehellip) struktura trokova (pojedinih procesa benchmarking zato su jeftiniji konkurent-niji)

bull Prate se potroa~i ndash kakve su im karakteristike Cilj je doi do odgovora hoe li promijeniti navike po-trebe

bull Dobavlja~i - to se vie o njima zna bolje su pregovara~ke pozicije iznena|enja su manja Hoe li promijeniti cijene Hoe li bankrotirati

bull Hoe li se pojaviti neki novi konkurent na tr`itu S kojom e strategijom nastupiti Kako e to utjecati na nae poslovanje

bull Mo`e li se pojaviti neki supstitut koji e nam uzima-ti dio kola~a

bull Prati se cijelo gospodarstvo - trendovi politika utje-caj globalizacije promjene tehnologija promjene zakonahellip

bull Prati se interni rad tvrtke - cilj je postii to bolji i br`i protok informacija bez skupog udvajanja u prikupljanju analizama i distribuciji uvodi se poslo-vna tajna (hijerarhijska zatita podataka) radi se na-

ldquoNajbolje uz pozna-vanje vlastitog posla

je poznavanje posla konkurencijerdquo

John D Rockfeller

Poslovna znanja Poslovna znanja

Krajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurentnosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opa-snosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti

2

counter-intelligence-u ndash zatita naih podataka ana-liza ideja (izvana ndash od ilegalne pijuna`e te legalnog CI-a drugih tvrtaka iznutra ndash svjesno ili nesvjesno odavanje osjetljivih informacija)

Mnogi e rei ndash pa nai ljudi (odjeli) ve prate konku-renciju To je donekle istina Odjel marketinga prati marketinke poteze konkurencije prodaja zna udjele pojedinih tvrtaka na tr`itu redovito se prate cijene proizvoda i usluga suparnika Svaki odjel prati konku-renciju u svojoj domeni Me|utim nitko sustavno i studijski ne obra|uje konkurenciju te nema cjelovitu sliku o pojedinom konkurentu Tek na temelju cjelovi-te slike mogu se izraditi profili a to je jedan od na~ina kako razmiljati kao konkurencija i tako predvidjeti njihove budue poteze CI mora biti glavni ekspert po pitanju konkurencije a slo`it emo se svi ndash da konku-rencije nema poslovanje bi izgledalo puno druga~ije

Puno je dakle pitanja na koja ponekad i cijeli dobro institucionalizirani CI odjeli ne uspiju na vrijeme od-govoriti Kako onda o~ekivati da e mala poduzea izdvojiti ograni~ene resurse za ova ~esto maglovita pitanja koja naizgled nemaju veze s osnovnim poslo-vanjem Prvi je korak osvijestiti va`nost gore navede-nih pitanja ^esti su uzroci propasti poduzea eksterni faktori pa prema tome ne vodimo li ra~una o ovim

pitanjima naeg osnovnog poslovanja nee ni biti Ne moramo dakle imati formalno definirane CI odjele Me|utim moramo kontinuirano razmiljati i diskuti-rati o ovim pitanjima kako bi uope postojali

Primjena Competitive Intelligence-aU roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent ndash primjer je nivoa obavijesti kakav se zna zatei u poduzeima Cilj Competitive Intelligen-ce-a je da ponudi vie u roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent i ako ne unaprijedimo proizvodnu tehnologiju i distribuciju izgubit emo 20 tr`ita

Ili uo~ili smo rupu (blind spot) u strategiji konku-rencije ukoliko ih tu napadnemo osvojit emo 10 tr`ita

Ili na temelju analiza industrije te gospodarskih sociolokih i politi~kih analiza procjenjujemo da e proizvod (usluga) X ukoliko ga lansiramo na tr`ite Y zauzeti izme|u 10 i 15 tog tr`ita te ostvariti profit nakon yz vremena

Takva usluga viestruko je vrijednija od ulaganja u rad ovakva odjela

Poslovna znanja

CI mora biti glavni ek-spert po pitanju konku-rencije a slo`it emo se

svi ndash da konkurencije nema poslovanje bi iz-gledalo puno druga~ije

U praksi su poznate dvije vrste arbitra`e ad hoc (arbitra`a pri kojoj stranke same utvr|uju pravila postupanja imenovanje i broj arbitara osiguravaju tehni~ko-administrativnu podrku i sli~no ovaj tip arbitra`e vrlo je rijedak ) i institucionalna arbitra`a (arbitra`ni se postupak provodi po pravilima odre|ene institucije npr Stalno izabrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori)

Prednosti arbitra`eOsnovne prednosti arbitra`nog postupka su kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se sporazume oko pravila postupka samostalno imeno-vanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost po-stupka koji unato~ sporu omoguuje ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

U pravilu nadle`nost arbitra`e se ugovara dakle ona nije zadana zakonom ili bilo kojim drugim propisom Ugovor o arbitra`i sklapa se prije nastanka spora pri ~emu e uobi~ajeno biti arbitra`na klauzula temeljnom poslovnom Ugovoru ili nakon nastanka spora (tzv kompromis) Poduzetnicima koji se odlu~e za ovaj na~in rjeavanja spora preporu~a se ugovaranje arbitra`ne klauzule ~ime se mo`e izbjei smisleno odugovla~enje spora pred bdquodr`avnimldquo sudom od strane nelojalnog poslovnog partnera ^lankom 3 Zakona o arbitra`i (NN 8801) propisano je da se arbitra`a mo`e ugovori-ti za rjeavanje svih sporova o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati Tako se arbitra`a mo`e ugovoriti za ugovorne odnose izvanugovorne odnose sporove o vlasnitvu sporove iz ugovora o radu i sl Stranka arbitra`nog postupka mo`e biti i dr`ava kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave Isto tako Zakon o arbitra`i predvi|a i mogunost ugovaranja inozemne arbitra`e u sporovima s me|unarodnim ele-mentom osim ako je posebnim zakonom propisano da je za takve sporove isklju~ivo nadle`an sud u RH (npr sporovi o nekretninama koji se nalaze u RH) U ino-zemnim arbitra`ama posebno su popularne arbitra`ne institucije u [vicarskoj uz primjenu vicarskog prava koje je vrlo sli~no hrvatskom

Arbitra`ni postupakArbitra`ni postupak zapo~inje kao i svaki drugi sudski postupak - podnoenjem tu`be arbitra`nom suditu

Stranke odlu~uju o tome hoe li arbitrirati arbitar pojedinac ili vijee trojice arbitara Ukoliko se stranke o tome ne sporazume u sporovima vrijednosti do 50000 eura sudit e pojedinac a preko 50000 eura vijee Za arbitre se mogu imenovati arbitri s liste in-stitucionalne arbitra`e ali i bilo koja druga neovisna i nepristrana osoba (ne nu`no pravnici) Pravo koje e se primjenjivati kako smo naveli ovisi o instituciji koje su stranke odabrale Tako se pri Stalnom izbornom suditu pri HGK primjenjuje Pravilnik o arbitra`i pri Stalnom izbornom suditu pri HGK (tzv zagreba~ka pravila) Isto tako po isklju~ivom sporazumu stranaka arbitra`a mo`e postupati ex aequo et bono ili po na~elu pravi~nosti

Arbitra`nim pravorijekom pravomono se presu|uje u odre|enom sporu Arbitra`a postupa samo u jednom stupnju za razliku od sudova koji u pravilu postupaju u dva pa ~ak i tri stupnja Po donoenju arbitra`nog pravorijeka mo`e se tra`iti ovrha pred nadle`nim sudom U pravilu tu`ba za ponitenje arbitra`nog pravorijeka koja se podnosi bdquodr`avnomldquo sudu (koja je uvjetno re~eno `alba na pravorijek) ne odga|a ovrhu pravorijeka Navedena tu`ba predstavlja jedino pravno sredstvo za ponitenje pravorijeka Ponitenje se tako mo`e tra`iti radi nenadle`nosti arbitra`e (nije sklo-pljen sporazum o arbitra`i) ako stranci nije pru`ena mogunost sudjelovanja pred arbitra`om ako je odlu~eno o pitanju koje nije sporazumom podvrgnuto arbitra`i i sl I iz navedenog je vidljivo da se radi ugla-vnom o postupovnim pitanjima tako da se tu`bom nee moi tra`iti meritorno preispitivanje ~injenica ili pravnih pitanja (iznimno ako je pravorijek suprotan pravnom i ustavnom poretku RH)

Iz svega navedenog vidljiv je niz prednosti arbitra`nog rjeenja sporova Istaknut emo jednu za sada prili~no vidljivu i bitnu manu arbitra`e a to su trokovi po-stupka U sporovima velike vrijednosti arbitra`a e u pravilu biti skuplja od postupka pred Sudom

Arbitraža kao na~in rjeavanja sporovaArbitra`a kao na~in rjeavanja sporova predvi|a postupak vrlo sli~an sudskom u kojem spor me|u strankama pravomono i kona~no rjeava arbitra`ni sud Zbog sporosti i pretrpanosti pravosudnih tijela ovaj na~in rjeavanja sporova postaje sve u~estaliji i u rjeavanju sporova me|u domaim poslovnim subjektima ( arbitra`a se naj~ee koristila u sporovima sa stranim partnerima)

Piu Antun Emert Bruno Juri

Osnovne su prednosti arbitra`nog postupka kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se spo-razume oko pravila postupka samostalno imenovanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost postupka koji unato~ sporu omoguuju ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

Poslovna znanja

wwwmirakulhr

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

wwwmirakulhr

BugarskaBugarska je uspjeno prevladala probleme koji su uzrokovali potpuni kolaps leva prije desetak godina a ove je godine s Rumunjskom postala najnovija ~lanica Europske unije

Republika Bugarska zajedno s Rumunjskom predsta-vlja najmla|e ~lanice Europske unije Dio EU postale su 1 sije~nja 2007 godine ~ime je bugarski jezik po-stao jedan od slu`benih jezika EU a bugarska irilica jedno od tri slu`bena pisma

Bugarska je okru`ena Gr~kom i Turskom na jugu Srbijom i Makedonijom na zapadu i Rumunjskom na sjeveru Naseljava je oko 77 milijuna stanovnika najveim dijelom Bugara (oko 84) Od nacionalnih manjina zna~ajni su Turci i Romi

Bugarska je smjetena na va`nom prometnom pravcu koji ~ini poveznicu srednje Europe s Malom Azijom i Bliskim Istokom

Bugarsko gospodarstvo Bugarsko je gospodarstvo devedesetih godina prolog stoljea do`ivjelo sna`an udarac raspadom Sovjetskog Saveza ndash gubitkom tr`ita s kojim je bilo usko poveza-no Stanje u gospodarstvu dodatno su ote`ale sankcije UN-a protiv Srbije i Iraka Neadekvatna gospodarska i monetarna politika uzrokovale su potpuni kolaps leva 1996 godine Dolaskom proreformskih snaga na vlast 1997 godine te dogovorom o ekonomskim reformama koje su usuglasili i MMF i Svjetska banka zapo~eo je oporavak bugarskog gospodarstva Brojke su tek 2004 godine pokazivale razinu `ivotnog standarda iz 1989 godine Danas bugarsko gospodarstvo ima stabilan rast od preko 5 s o~ekivanim ulaskom u Eurozonu u razdoblju 2010-2012 godine Budua e gospodarska kretanja sigurno ovisiti o sposobnosti Bugarske da se integrira u gospodarstvo Europske unije

Gospodarski rast BugarskeMalo i srednje poduzetnitvo danas je jedno od gla-vnih pokreta~a bugarskog gospodarstva Zapoljava 23 ukupno zaposlenog stanovnitva Malo i srednje poduzetnitvo je i u~inkovitije od velikih poduzea to

pokazuje i stopa povrata od 25 odnosno 20 u od-nosu na velika poduzea sa stopom povrata od 7 Najzna~ajnija poduzea u SME sektoru predstavljaju poduzea u gra|evini uslugama i turizmu Bugarska je u zadnjih desetak godina imala stalni go-spodarski rast od preko 55 posto a do 2020 godine bi on trebao biti na razini od oko 10 godinje Eko-nomski stru~njaci kao najva`niji pokreta~ rasta vide ulaganja u poljoprivredu turizam i energetski sek-tor i to izgradnju novih naftovoda i plinovoda Zbog zna~ajnog prometnog polo`aja obnova prometnih pra-vaca tako|er je jedan od preduvjeta za uspjeniji go-spodarski rast

Poslovanje u BugarskojNajpopularniji su pravni oblici u Bugarskoj dioni~ko drutvo(AD) i drutvo s ograni~enom odgovornosti (OOD) ndash bilo da je rije~ o domaim ili inozemnim po-duzetnicima Pojedinci tako|er mogu osnovati oba tipa drutva koja se u slu~aju jednog vlasnika zovu EAD i EOD Ona se promatraju kao lokalni pravni oblici i podlije`u lokalnim zakonima Ovi su pravni oblici ~esto koriteni me|u strancima kako bi imali pravo kupnje zemljita u Bugarskoj

Strancima koji se odlu~e za osnivanje poduzea u Bu-garskoj savjetuje se anga`iranje pravnika koji je upoz-nat s lokalnim zakonima kako bi jednostavno proveo sve aktivnosti potrebne za neometano funkcioniranje poduzea Poduzee postaje aktivno nakon to je obja-vljena u dr`avnom glasniku ndash u pravilu nakon 2-3 tje-dna nakon podnoenja prijave

Bugarska poduzea od 2005 godine plaaju porez na dobit od 15 dok je na snazi porez na dodanu vrije-dnost od 20

Bugarska i HrvatskaPrema podatcima HGK gospodarska suradnja Bugar-ske i Hrvatske ima prostora za poboljanje Naime

Piše Danka Marinkovi

OP]I PODACI O BUGARSKOJ

Glavni grad SofijaSlu`beni jezik bugarskiStanovnitvo milijuna Povrina 11010 kmsup2Gustoa 0 stanovnika kmsup2BDP 10 milijarda USD (200) po stanovniku 1000 USDValuta lev (100 stotinki)Stopa inflacije (200)BDP po sektorima poljoprivreda (1) industrija (21) usluge ()Glavne industrije prehrambena industrija energetika strojarstvo metalurka industrijaGlavni vanjskotrgovinski partneri Njema~ka 1 Rusija Italija Turska Gr~ka Francuska (200)

ZanimljivostiEU i Bugarska ndash razlika u plaamaUlaskom u EU Bugarskoj se otvorilo veliko tr`ite rada No zbog neujedna~enosti bugarskih plaa s onima iz EU dio visokoobra-zovane radne snage osobito lije~nika odlu~io je napustiti Bugarsku Imajui na umu da je prosje~na plaa bugarskog lije~nika po~etnika 164 EUR te usporedbom s prosje~nim plaama u Hrvatskoj i EU vidljiv je raskorak Prosje~ne plae u Bugarskoj kreu se od 150 EUR (75 EUR je minimalna plaa) do 2000 EUR koliko zara|uju pojedini direktori

Korisni linkoviBugarska trgovinska i industrijska komora wwwbccibg Bugarska agencija za strana ulaganja httpwwwinvestbggovernmentbg

Državna agencija za carine httpwwwcustomsgovernmentbg

Ope informacije httpwwwbulgariacom

Informacije o ulaganjima httpwwwinvestbulga-riacom

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

tijekom 2005 godine hrvatska su poduzea izvezla u Bugarsku tek 392 mil USD a uvezla su proizvode u vrijednost 1621 mil USD Potpisani Ugovor o po-ticanju i uzajamnoj zatiti ulaganja i Ugovor o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja te struktura naeg izvoza u kojoj glavna mjesta zauzimaju naftni plinovi naftna ulja elektrotransformatori polimeri stirena i cigarete koji u ukupnom uvozu Bugarske (138 mlrd USD 2005) ~ine neznatan dio pokazuju na nedovolj-nu iskoritenost mogunosti izvoza koje pru`a nova ~lanica EU

Zaklju~noBugarska je dr`ava koja je u nedavnoj prolosti prola put od propadanja veza s glavnim izvoznim tr`itima makroekonomske nestabilnosti obilje`ene kolapsom valute do uspjene provedbe privatizacije stvaranja stabilnog makroekonomskog okru`enja i naposlijetku ulaska u Europsku uniju Iako je pred Bugarskom duga~ak put pribli`avanja gospodarskoj razini EU (prema nekim pokazateljima postat e ~lanica Eu-rozone do 2012 godine) pozitivnim gospodarskim rastom u posljednjih 10-ak godina i predvi|anjima o jo uspjenijem rastu u sljedeem razdoblju Bugarska hrabro kro~i prema standardu bogatih EU dr`ava

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Važne adrese

Va`ne informacije za posjetitelje Bugarske

bull Kad Bugari mi~u glavom gore-dolje misle NE a kad je pomi~u lijevo-desno misle DA

bull Nije uobi~ajeno plaanje kreditnim kartica-ma stoga ponesite dovoljno gotovine

bull Korupcija i dalje predstavlja zna~ajan pro-blem u Bugarskoj

bull Novac mijenjajte samo u ovlatenim mjenja~nicama s vidljivo iskazanim te~ajem Prevara pri promjeni valuta ~est je problem u Bugarskoj

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bugarskoj

Veliko Trnovo 32 1504 Sofia Veleposlanik Darko Javorskitel 00-2--2-2 fax 00-2--1-e-mailcroembsofiahellipmvphr

Generalni Konzulat Republike Bugarske u RH

Gornje Prekri`je 210 000 ZagrebVeleposlanik Victor Valkovtel + 1 0fax+ 1 1 02

ured za trgovinsko-gospodarske odnosepri Veleposlanstvu Republike BugarskeZelengaj 10000 Zagreb Voditelj Ureda Krum Trajkovtel fax 2 e-mail bulgtradehelliphihtnethr

1 1

Bugarska je u zadnjih desetak godina imala

stalni gospodarski rast od preko 55 posto a

do 2020 godine bi on trebao biti na razini od

oko 10 godinje

1

Jabuka je vona vrsta koja je u usporedbi s uzgojem ostalog kontinentalnog voa najzastupljenija u Repu-blici Hrvatskoj Jabuka koju danas jedemo bdquopripitom-ljenaldquo je i dobivena selekcijom umjetnim kri`anjem i hibridizacijom divljih jabuka Po~etci pitomih jabuka kreu od starih Grka i time zapo~inje njezino irenje po Mediteranu Rimsko je Carstvo poznavalo 36 vrsta jabuka a Rimljani su prvi osmislili koncept skladita kako bi u plodovima ovoga voa mogli u`ivati tijekom cijele godine Jabuka se zatim irila prema zapadnoj Eu-ropi a zemlja koja ju je najbolje prihvatila je Francu-ska Francuska je i najvei svjetski proizvo|a~ jabuka Hrvati su jabuku nali na ovim podru~jima te je ona uz ljivu bila najrasprostranjenije voe krajeva U 19 stoljeu po~inje uvo|enje programa voarstva u naro-dne kole i gospodarska narodna u~ilita u Kri`evcima te u poljoprivredne kole u Po`egi

Jabuka je voe bogato prehrambenim vlaknima i vi-taminom C Mo`e se koristiti do godinu dana nakon berbe Antioksidativna vrijednost 100 g jabuke odgo-vora u~inku 1500 mg vitamina C Sadr`ava pektin koji smanjuje osjeaj gladi i pogodna je za dijabeti~are

Proizvodi od jabukaProizvodi dobiveni preradom jabuka osim dobro poz-natih sokova marmelada kompota i `elea uklju~uju i

Jabukova~u (znanu i kao cider) koja je fermentirani sok jabuke i jedno od najstarijih pia na svijetu Bogata je antioksidansima usporava starenje stanica i pojavu tumoraKalvados je pie koje nastaje iz jabukova~e viestrukom destilacijom te je neto izme|u jakog vina i vinjaka

Jabu~ni se ocat proizvodi od jabuka u procesu fer-mentacije bez dodavanja bilo kakvih umjetnih sa-stojaka Ja~a otpornost organizma smanjuje kolesterol i pospjeuje metabolizam

^ips od jabuke zdrava je alternativa klasi~nog ~ipsa od krumpira Radi se o suenim komadiima jabuka koji se odnedavno mogu nai na policama hrvatskih trgovina

Financiranje U Republici Hrvatskoj godinje se proizvede 73700 tona jabuka s 5470776 rodnih stabala uz prosje~ni prirod od 135 kg po stablu Na podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije jabuka se tradicionalno uzgaja i godinje se proizvede 6700 tona Rodnih je stabala na podru~ju upanije 599248 a prosje~ni je prirod neto slabiji od priroda za dr`avu kao cjelinu i iznosi 112 kg po stablu

Osje~ko-baranjska `upanija prepoznala je va`nost po-dizanja trajnih nasada vonjaka prije ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju te svojim sufinanciranjem poma`e uspjeniji razvoj voarstva na ovim krajevima Tijekom protekle tri godine upanija je financirala 300 hektara povrina pod jabukama a namjerava financira-ti podizanje jo 200 hektara nasada

upanija je iz prora~una realizirala ili je u tijeku rea-lizacija projekta sufinanciranja nabave vonih sadni-ca za unaprje|enje voarske proizvodnje na podru~ju upanije i to na sljedei na~in bull Iznos sredstava za sufinanciranje podizanja novih

nasada vonjaka utvr|uje se u visini od 25 od odre|ene cijene vone sadnice

bull Najvii iznos odobrenih sredstava za sufinanciranje

vonih sadnica po jednom poljoprivrednom gospo-darstvu mo`e iznositi za zasa|ene povrine od 05 ha do 500 ha ndash 12000 kn od 501 ha do 1000 ha ndash 15000 kn od 1001 ha do 2000 ha ndash 20000 kn i vee od 2000 ha ndash 30000 kn

bull U 2006 godini osigurana su sredstva u iznosu 1500000 kuna

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) odobra-va kredite u okviru Operativnih programa podizanja trajnih nasada Ministarstva poljoprivrede umarstva i vodnoga gospodarstva Podnositelji zahtjeva za kre-dit mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva trgova~ka drutva poljoprivredne zadruge i obrtnici koji e kreditnim sredstvima podii novi ili obnoviti postojei nasad Rok otplate kredita je do 12 godina uz po~ek do 3 godine i kamatnu stopu za krajnjeg kori-snika od 4

U okviru Programa do 31 srpnja 2006 godine u HBOR-u je zaprimljeno 189 kreditnih zahtjeva u ukupnom iznosu 77020000 kuna S podru~ja Osje~ko-baranjske `upanije zaprimljeno je 38 kreditnih zahtje-va u iznosu 8564912 kuna Od tih 38 zahtjeva 3 su zahtjeva u obradi 11 ih je odbijeno a 4 dokumentacije su vraene

Ukupno su odobrena 102 kredita u iznosu od 34850000 kuna a s podru~ja upanije odobreno je 20 zahtjeva za kredit u iznosu od 4960000 kuna

Isplativost proizvodnjeGodinja proizvodnja jabuka u Republici Hrvatskoj zadovoljava oko 50 domaih potreba Republika Hrvatska godinje uveze voa u vrijednosti od oko 110 milijuna eura a mogla bi izvoziti voa u vrijednosti 400 milijuna eura

Problem s hrvatskom proizvodnjom jabuka jest nemogunost pravilnog skladitenja ovoga voa Upra-vo zato ulaganja u hladnja~e postaju neophodna kako bi se urod jabuka mogao sa~uvati tijekom cijele godine a ne samo kratko vijeme nakon berbe kada je cijena najni`a Ova tehnologija omoguuje da se jabuke ubi-ru kada su zrele i da godinu dana ne gube na kvaliteti Ministarstvo poljoprivrede za gradnju ovih hladnja~a bespovratno daje do 25 vrijednosti investicije (mak-simalno 25 milijuna kuna) Izgradnjom hladnja~a u Hrvatsku je u 2006 godini uvezeno dva i pol puta manje jabuka nego godinu dana ranije

Jabuke su vrsta za koju je specifi~no da od nasada do punog roda pro|e najmanje tri godine Pod pretpo-stavkom da je prosje~an prinos oko 37 kilograma po hektaru odnosno 13 kilograma po stablu planirani bi po~etak berbe trebala biti druga godina u kojoj bi pri-rod bio 15-2 kg po stablu u treoj 4-5 kg po stablu a

u ~etvrtoj 8-15 kg po stablu ovisno o sorti Optimalna je veli~ina vonjaka 30 hektara Profit se dakle mo`e o~ekivati u treoj odnosno ~etvrtoj godini od podi-zanja nasada

Budunost hrvatskog voarstva le`i u udru`ivanju odnosno povezivanju proizvo|a~a s distributerima i kupcima Upravo je u tom pravcu Osje~ko-baranjska `upanija vidjela budunost uzgoja jabuka na svom podru~ju Krajem 2006 godine potpisan je ugovor izme|u upanije i Grada Osijeka o osnivanju ULO hladnja~e doo

bdquoSlavonska jabukaldquo Osje~ko-baranjska `upanija pokrenula je projekt osni-vanja clustera (udru`ivanje proizvo|a~a jabuka) kako bi stvorila marku bdquoSlavonska jabukaldquo Projekt je vrije-dan 122 milijuna kuna i najveim se dijelom (107 mi-ljuna kuna) namjerava isfinancirati iz pretpristupnih programa Europske unije iz progama CARDS Kako je ranije napomenuto upanija je financirala 300 hektara novih povrina pod jabukama te se o~ekuje da e one tijekom idue tri godine roditi oko pet vagona jabuka po hektaru Jabuke se na tr`ite namjeravaju plasirati putem spomenutog clustera najvjerojatnije do 2009 godine

Cluster e povezati proizvo|a~e s distributerima i kupci-ma te omoguiti svojevrsnu standardizaciju proizvodnje jabuka i stvaranje prepoznatljivog brenda

Proizvodnja jabukaNa podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije jabuka se tradicionalno uzgaja i godinje se proizvede 6700 tona

Poduzetništvo u poljoprivredi Poduzetništvo u poljoprivredi

Pie Dubravka Pekanov

Neki od bitnijih sastojaka 100 g sirove jabuke

voda (g)

vitamin A (IU)

vitamin C (mg) 0

vitamin B1 (mg) 001

vitamin B2 (mg) 001

vitamin B (mg) 00

kalcij (mg) 2

natrij (mg) 02

kalij (mg) 111

`eljezo (mg) 011

Magnezij (mg)

kcal 586

Korisni linkovi

wwwhzpsshrHrvatski zavod za poljo-privrednu savjetodavnu slu`bu

wwwseljacihrPrvi hrvatski poljoprivred-ni portal

wwwprivredni-vjesnikhrWeb stranica hrvatskog poslovno-financijskog tjednika

wwwmpshrMinistarstvo poljoprivre-de umarstva i vodnoga gospodarstva

wwwobzhrOsje~ko-baranjska `upa-nija

wwwhgkhrHrvatska gospodarska komora

Tijekom protekle tri godine upanija je

financirala 300 hektara povrina pod jabukama a namjerava financirati podizanje jo 200 hek-

tara nasada

wwwmirakulhr 1

NekretnineZbog sve viih cijena stanova i golemih profita investitora stanogradnja je u Hrvatskoj ve du`e vrijeme najpopularniji business Procjenjuje se da je povrat ulo`enog kapitala enorman i kree se od 30 pa ~ak do 100 posto Figurativno ako investitora ~etvorni metar stana kota oko 1000 eura on e ga prodavati po najmanje 1300 eura ili vie

Priredila Marijana Bonjak

Za veinu gra|ana ionako nedosti`an omjer veli~ine i cijene stana dodatno napuhuju i banke odobravajui kredite istim tempom kako bi zadr`ale jednak omjer potra`nje i cijene Ako osoba kupuje novi stan od 60 m2 po cijeni od 1500 euram2 banci e uz kamatnu stopu izme|u 5 i 6 posto godinje i nakon 30 godi-na otplate kredita vratiti vie nego dvostruko Dak-le nakon to kupca ldquoodererdquo investitor za novih ga stotinjak tisua eura ldquoodererdquo i banka Kupoprodajnoj cijeni svakako treba dodati i iznos provizije agenciji od 2 do 3 vrijednosti kupljene nekretnine provizije banci procjenitelju javnom bilje`niku te razne druge naknade

Mamac za investitore Kroni~ni nedostatak stambenih kvadrata postao je tijekom posljednje dvije-tri godine sve privla~niji mamac za veliki broj potencijalnih investitora u sta-nogradnju sve ~ee i onih koji su svoju prethodnu poslovnu karijeru razvijali u segmentima potpuno ne-srodnim graditeljstvu Sigurna i dobra zarada u stano-gradnju privukla je mnoga poznata imena iz politike javnog `ivota ali i lokalne poduzetnike

Iako nitko me|u gra|evinarima izravno ne `eli govori-ti o konkretnoj zaradi koju ostvaruju javna je tajna da po svakom prodanom kvadratu njima ostaje najmanje 300 a navodno je prosjek ~ak 500 eura Najte`i je na-ravno prvi korak gradnja prvog objekta budui da investitor paralelno treba priskrbiti novac i stei po-vjerenje potencijalnih kupaca

Uspije li tr`ite dalje samo radi najbolju promid`bu pa takvi investitori nove objekte naj~ee prodaju i prije nego iskopaju temelje

Kroni~ni nedostatak stambenih kvadrata postao je tijekom po-sljednje dvije-tri godine sve privla~niji mamac za veliki broj poten-cijalnih investitora u stanogradnju

1

Urbane vile sa 6-8 stanova posebno dobro kotiraju i cijeli niz manjih gra|evnih tvrtaka nadmee se u potrazi za takvim interpolacijama Kako tr`ite ve svjedo~i o zasienosti poslovnim sadr`ajima koji se sve te`e prodaju vlada prava jagma za otkrivanjem takvih stambenih zona u irem gradskom prostoru

Cijena stanogradnje ovisi o ulaznim trokovima a bit-na je stavka cijena gra|evinskog zemljita koje je sve skuplje I sve je manje dostupna na najtra`enijim lo-kacijama i u povrinama koje osiguravaju kvalitetnu gradnju

Me|utim korupcija i siva ekonomija pridonose mogunosti nepotene zarade ~ime je oteen kupac jer kupuje nekvalitetno dr`ava jer je zakinuta za po-rez te svi poteni investitori i renomirane gra|evinske tvrtke koje se susreu s problemom nelojalne konku-rencije i naruenog ugleda struke

Stambeni krediti i cijene kvadrataVrijednost odobrenih stambenih kredita premaila je 35 milijarda kuna a njihov udio u ukupnoj zadu`enosti gra|ana porastao je s 30 posto koliko je iznosio 2002 godine na gotovo 40 posto krajem 2006

Zahvaljujui nesmanjenoj potra`nji za stambenim kvadratima i spektakularnom rastu stambenih kre-dita u protekloj je godini dolo do pravog procvata stanogradnje ali i do daljnjeg rasta cijena stambenog prostora Banke su do maksimuma iskoristile kreditne potencijale proirivanjem ponude i omoguavanjem vee dostupnosti stambenih kredita Klju~ni kredit-ni uvjeti (kamatne stope instrumenti osiguranja) u posljednjih godinu dana nisu se zna~ajnije mijenja-li unato~ najavama HNB-a i ozloglaenom registru du`nika Veina banaka ponudu kredita prilagodila je

ciljnim skupinama i kreditima za gra|ane sa slabijom kreditnom sposobnou U svoju su ponudu stambene kredite uvrstile i mnoge manje banke to je povealo njihovu dostupnost

Me|utim kako vea dostupnost kredita poticajno dje-luje na rast cijena nekretnina za mnoge Hrvate stam-beno pitanje jo uvijek ostaje nerjeivi problem Prema procjeni analiti~ara samo u posljednje tri godine cijene nekretnina porasle su 36 posto dok su se u periodu od 1997 do 2003 godine ukupno poveale za 14 posto (Podaci DZS-a)

Prema podatcima Hrvatske narodne banke u zadnje tri godine cijene stana narasle su gotovo 40 posto pa ako je rata za stan prije tri godine iznosila 350 eura sada iznosi oko 500 eura a plae gotovo da stoje Banke su ve duboko ldquozaglibilerdquo putem hipoteka pa je njima za-dnjima u interesu da cijene nekretnina padnu Stoga poti~u novu spiralu zadu`enosti i sve nerealnije cijene koje prijete slomom tr`ita

Sociolozi pak upozoravaju kako ima novca za cesto-gradnju mostogradnju za megalomanske stadione pa ~ak i velike projekte u drugim dr`avama no isto-vremeno stotine tisua mladih ljudi nemaju krov nad glavom ~ija bi cijena bilo da se otplauje kreditom ili se za njega plaa najamnina ila ukorak s mizernom plaom

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u ~ijem se Ustavu ne spominje pravo na stan i du`nost dr`ave koja mora pomoi gra|anima da do tog stana do|u Slovenija to ima Ma|arska presudu Ustavnog suda o tome u Francuskoj je pak pravo na stan izjedna~eno s pravom na obrazovanje i pravom na egzistenciju Svje-doci smo niza bdquo fantasti~nih modela stanogradnjeldquo kod nas nazvanih po ministrima od kojih ni jedan nije urodio plodom Hrvatska zapravo nema strategiju sta-nogradnje osim deklarativno

Razli~iti stavovi stru~njaka o predvi|anju buduih trendovaU nedavnom intervju u Novom listu predsjednik Udru`enja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubra-vko Ranilovi izjavio je da je na potezu ldquodruga gene-racijardquo kupaca koja se te`e odlu~uje na kupnju stana i vie va`e izme|u cijene i kvalitete stana Posljedica je da cijene nekretnina na nekim lokacijama stagniraju ili su ~ak u padu jer su precijenjene Odstupanje izme|u

tra`ene i realizirane cijene iznosi ~ak 18 posto to go-vori da se u startu postavi cijena koja je nerealna

Naselja se grade bez plana preizgra|ene zone su bez osnovne infrastrukture neadekvatnim okoliem i bez prateih sadr`aja S druge strane potra`nja za kvali-tetnim nekretninama je i dalje vea od ponude pa bi u kona~nici cijene ipak trebale rasti

U istom intervjuu glavni ekonomist Zagreba~ke banke arko Miljenovi prognozira da e cijene nekretnina i dalje rasti ali ne po stopama od 10 do 15 posto kao lani ve neto sporije- Jo uvijek imamo zna~ajan debalans izme|u ponude i potra`nje a procjena je da samo u Zagrebu nedostaje oko 30000 novih stanova Poveanje plate`ne moi i dostupnost stambenih kredita uz kamatne stope koje ne bi trebale rasti sve e to jo poveavati potra`nju i podizati cijene stanova

U godinu i pol dana cijene gra|evinskog zemljita u Istri su se utrostru~ile u Dalmaciji stagniraju a u Sla-voniji nikog ne zanimaju

Zemljita u Istri je sve manje osobito onih veih pri-godnih za gradnju apartmanskih naselja za koje su investitori najvie zanimaju pa cijene i dalje rastu

U Dalmaciji cijene stagniraju i nisu se mijenjale od prologa ljeta premda slobodnog zemljita za gradnju u veim gradovima prakti~no vie i nema Investito-ri se polako sele u prigradska i manja naselja gdje su cijene ni`e uz iznimku grada Dubrovnika s okolicom gdje je prakti~no nemogue kupiti bilo to pogodno za gradnju Na snagu stupaju novi GUP-ovi no kako se planovi nisu donijeli na ni`im razinama nije do kraja definirano u kojim zonama e gradnja biti doputena pa investitori ne `ele preuzimati preveliki financijski rizik obzirom na visoku cijenu zemljita

Zbog visokih cijena zemljita i cijene nekretnina na Jadranu postale su previsokim to je za posljedicu imalo smanjenje prodaje Prema podatcima agencija za promet nekretninama iz Dalmacije stranci ove godine doslovno zaobilaze Hrvatsku i vie se zanimanju za nekretnine u Albaniji Gr~koj Bugarskoj i Crnoj Gori koja polako ali sigurno dosti`u hrvatske cijene

Do odre|ene korekcije cijena stanova dolo je i u Za-grebu osobito u podsljemenskoj zoni i Gra~anima koji su svojevremeno bili najpopularniji izbor za kupnju zbog relativno mirnog stanovanja i pogleda na grad sa Sljemena Investitori su jo nedavno nekretninu u cjelosti prodavali prije nego li su i planovi za gradnju bili definirani Cijene gra|evinskog zemljita i dalje su

Cijene stambenih kvadrata u kunama

Godina Hrvatska ZagrebOstale

`upanije

I - XII 2002 2

I - VI 200 22 1020 11

Izvor DZS

Tema broja

20

Tema broja

wwwmirakulhr 21

Klju~ni kreditni uvje-ti (kamatne stope

instrumenti osiguranja) u posljednjih godinu

dana nisu se zna~ajnije mijenjali unato~

najavama HNB-a i ozloglaenom registru

du`nika

Naselja se grade bez plana preizgra|ene zone su bez osnovne infrastrukture nea-dekvatnim okoliem i bez prateih sadr`aja

ipak najvie u Zagrebu osobito zonama bli`e centru i Trenjevci

Zbog autoceste Zagreb -Split i Zagreb - Rijeka cijene nekretnina u podru~ju Gorskog kotara i Like tako|er bilje`e rast dok cijene nekretnina u Slavoniji stagni-raju a interes za rubne dijelove gradova i prigradska naselja prakti~no i ne postoji

Pad prodaje kua Kakva je situacija u Osijeku i Slavoniji openito doz-nali smo od Dalibora Lukende vlasnika agencije Gol-dal nekretnine On prvenstveno upozorava na izmjenu Pravilnika o uporabnim dozvolama koji bi dodatno mo-gli zagor~ati `ivot neopreznim kupcima Zbog izmjene navedenog Pravilnika dolo je do zna~ajnog smanjenja broja prodanih kua u gradu Osijeku Objekte bez upo-rabne dozvole bit e iznimno teko gotovo nemogue legalizirati ~ak i u slu~ajevima kad se kupuju gotovi-nom Tr`ite se ne educira veina agenata iz agencija tako|er u evidentnoj namjeri da se loptica prebaci na neku drugu instancu

Tako|er naglaava Lukenda cijene su nekretnina po oglasima znatno vee od realiziranih ~ime se stvara privid o trendu rasta cijena Osobito je to slu~aj kod novih objekata

To~no je naime da vrijeme nekvalitetnih objekata pro-lazi i kupci sve vie tra`e kvalitetno gra|ene i ure|ene objekte s popratnim sadr`ajima poput blizine vrtia i kola a rijeena infrastruktura se podrazumijeva Cije-ne kvalitetnih objekata na odre|enim mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekretnina sta-gnirati a u dogledno vrijeme cijene bi im trebale i opa-dati I dok su cijene stanova u strarim zgradama daleko iznad realnih a kupci takve objekte zbog potrebnih sredstava za adaptaciju izbjegavaju potra`nja za rural-nim i prigradskim podru~jima prakti~no ne postoji

Agencija za promet nekretninama Goldal nekretnine iz Osijeka osim to od samih svojih po~etaka od konku-rencije odska~e kvalitetnim marketinkim pristupom pohvaliti se mo`e i kvalitetom usluge te uvo|enjem novih pristupa komunikacije s klijentima i zatite njihovih ulaganja bdquoTr`itu usluga posredovanja u prometu nekretninama planiramo ponuditi dva nova modela kako bi osigurali br`u i sigurniju realizaciju kupoprodajnog posla naim kupcima i gra|evinskim tvrtkama koje investiraju u gradnju i prodaju stanova na tr`itu Pred realizacijom smo Ugovora o poslovnoj suradnji s pouzdanom osiguravateljskom kuomte emo svakom svom kupcu pokloniti besplatnu policu osiguranja imovine ili nezgode - po izboru Svojim emo klijentima rijeavati i sva druga potrebna osigu-

22

Tema broja

Cijene kvalitetnih objekata na odre|enim

mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekret-

nina stagnirati a u dogledno vrijeme cijene

bi im trebale i opadati

ranja koje zahtjeva banka kao jedan od instrumenata osiguranja stambenog kredita

U pregovorima smo tako|er i s nekim od vodeih banaka o zastupanju u prodaji njihovih nekretnina i nekretnina koje grade gra|evinske tvrtke novcem koji financiraju same banke Ovim uslugama osigurati emo veu sigurnost naim klijentima i puno veu po-nudu kvalitetnih nekretnina na jednom mjestuldquo isti~e Dalibor Lukenda

Situacija u regiji i EUPoljska je u prvom tromjese~ju 2007 godine zauzela vodee mjesto na ljestvici najpopularnijih odredita za ulaganja u nekretnine pokazalo je istra`ivanje spe-cijalizirane savjetodavne tvrtke Assetz Poljsko tr`ite nekretnina zabilje`ilo je u prvom tromjese~ju viso-ku stopu prirasta na ulaganja ~ak 165 posto Cijene nekretnina u Varavi i dalje su me|u najni`ima u Eu-ropi a uvo|enje va`nih industrija u grad privla~i sve mla|u i imuniju populaciju

Njema~ka je u protekla tri mjeseca zabilje`ila najni`e prinose uz naznaku da bi se ovo tr`ite zbog liberaliza-cije industrije i rasta poduzetni~ke klime moglo uskoro po~eti oporavljati Bugarska i Francuska tako|er su iz-nimno dobro rangirane u kategoriji visine prinosa na ulaganja u nekretnine bilje`ei u prvom tromjese~ju stope prinosa od 50-ak odnosno 60-ak posto

Nakon zna~ajnog pada cijena nekretnina u [panjolskoj i smanjenja interesa investitora za ulaganje situacija na ovom tr`itu krajnje je zabrinjavajua ponajprije zbog visoke izlo`enosti banaka koje su u razdoblju od 1998 do kraja 2006 godine udeseterostru~ile kreditne plasmane gra|evinskom sektoru

Gotovo svi vodi~i za investiranje i financijski savjetnici ove godine kao preporuku za najisplativija ulaganja u Europi preporu~uju rumunjsko tr`ite nekretnina Prema podatcima novina Ziarul Financiar cijene sta-nova u Bukuretu porasle su 6 u odnosu na po~etak godine i prosje~no iznose 1375 eura za ~etvorni metar Cijene nekretnine bilje`e zna~ajan rast to je potaknu-lo strane i domae investitore na nastavak intenziv-ne gradnje stanova i kua kao i na gradnju obiteljskih kua u predgra|ima velikih gradova Prognoze govore o ~etverostrukom rastu cijena u sljedeih deset godi-na Sli~no predvi|anje odnosi se i na Portugal kao i balti~ke zemljeVisoko na ljestvicama isplativosti ula-ganja nalaze se i [vedska i Belgija

Istra`ivanje Global Property Guide-aNajskuplja lokacija u Europi za kupnju stana je Mona-co (24900 EUR7m2) a u stopu ga slijedi strogi centar Londona stoji u izvjeu Global Property Guidea Za-nimljiva je ~injenica da su cijene u balti~kim dr`avama porasle na razinu metropola kao to su Kopenhagen Berlin Muumlnchen Stockholm Be~ i Frankfurt U Lon-donu se luksuzno opremljen stan od 120 kvadra-ta mo`e kupiti po cijeni od 1742656 eura odnosno 14522 eura po ~etvornome metru Razlika me|u cije-nama stanova u razli~itim dijelovima Londona nije za-nemariva pa se tako za vrhunsku lokaciju i ekskluziv-nu opremu plaa premija

Istra`ivanje je pokazalo da su Pariz i Amsterdam od-mah iza Londona Tako je cijena luksuznog stana u

2

Tema broja

2

ovim metropolama 6667 eura po kvadratu Moskva je esti najskuplji grad u Europi kad su u pitanju stambe-ni kvadrati unato~ visokom riziku povrata ulaganja u ovu metropolu

Prema cijenama nekretnina Zagreb je u drutvu me-tropola Rumunjske ^eke Estonije te Cipra i Belgije S prosje~nom cijenom od 2215 eura po kvadratu Za-greb je neto malo skuplji od Bruxellesa u kojem je prosje~na cijena kvadrata 2150 eura

Najamnine stagnirajuIstra`ivanja pokazuju da vlada opadajui trend prino-sa od renti jer rente ne dr`e korak s cijenama stanova nigdje u Europi Tako zemlje isto~ne Europe u kojima je rizik vei imaju i najvee stope povrata koje prelaze 10 posto

U Amsterdamu Parizu Muumlnchenu i Bruxellesu visoke su stope povrataali to su gradovi u kojima je oporezi-vanje prihoda od nekretnina visoko Nigdje u Europi najamnine ne rastu jednako brzo kao cijene nekretni-na a stopa povrata je 4 ili manja to je razlog za zabrinutost

Investicijski fondovi za nekretnine - REIT (Real Estate Investment Trusts) fondoviU Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih gra|evinskih objekata na najtra`enijim lokacijama a ni demografska situacija nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

U posljednje vrijeme sve se ~ee spominju fondovi za nekretnine kao dobro i preporu~ljivo ulaganje Nagli interes za domaim nekretninama osim to je direkt-no uzrokovao gra|evinski boom oja~ao je i financijski sektor te kroz poja~anu kreditnu potra`nju doveo do rekordnih rezultata Poput ulaganja u vrijednosne pa-pire i ova vrsta ulaganja sigurna je i donosi prihod sve do trenutka dok ne do|e do poremeaja na tr`itu i cijene nezadr`ivo po~nu opadati Svjetski analiti~ari ukazuju na posljedice ovakvog razvoja cijena nekretni-na koji se kao boom prvo javio u SAD ^ak minimalna odstupanja statisti~kih podataka od prognoza znaju prouzro~iti nagli porast ili pad cijena dionica pa i ove vrste dionica diljem svijeta

2

Tema broja

U Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih

gra|evinskih objeka-ta na najtra`enijim

lokacijama a ni demografska situacija

nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem

kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina

Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je

zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

Obzirom na kontinuiranu stupu rasta u Americi ri-zik naglog pada cijena nekretnina sasvim je razum-ljiv Ameri~ka potronja veinom se financira kredi-tima banaka i rast cijena kredita ne samo to utje~e na potronju ve bankama signalizira vei rizik od neotplaivanja kreditnih zajmova U slu~aju pada cije-na nekretnina osiguranja kredita vie ne bi bila do-voljna da pokriju novonastali rizik Posljedica toga bio bi nagli pad odobrenih kredita pad potronje rast in-flacije i mogua globalna recesija Iako je broj prodanih kua u 2006 godini u usporedbi s 2005 pao za 6 do 7 u SAD-u realizirane kupoprodajne cijene u apso-lutnom iznosu zadr`ale su postojei dolarski obujam

Investitori u potrazi za novim ansama i u nastojanju da smanje rizik pronalaze nova tr`ita Sve ~ee mo`emo primjetiti prisutnost REIT fondova (Real Estate Investment Trusts) i u zemljama u kojima ova forma ulaganja zakonom jo nije dozvoljena ili zako-nom nije regulirana Prvi REIT fondovi odnedavno se pojavljuju na tr`itu Velike Britanije a EampG Dimax njema~ki Benchmark indeks za vrijednosnice drutva nekretnina s ukupnom tr`inom kapitalizacijom od 12 milijardi eura raste oko 30 godinje

Kriti~ari smatraju da je kreiranje REIT fondova vie rezultat potrebe osnivatelja fondova da disperziraju dio rizika na ulaga~e O~ekuje se da e u buduem razdoblju sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju prepustiti tr`itu Rizik za ulaga~e u ovakve fondove je u situaciji kad dolazi do izra`enih oscilatornih kretanja i naglog pada cijena nekretnina koji tada snose rizik gubitka iz-nimno velikih iznosa ili ~ak cijelog ulo`enog kapitala dok rizik za osniva~ku tvrtku prakti~no ne postoji

Prednost ulaganja u REIT fondove je u njihovoj stal-noj likvidnosti Dok u slu~aju naglog povla~enja kapi-tala iz otvorenih investicijskih fondova mo`e doi i do zatvaranja fonda ulaga~i u REIT fondove uvijek mogu prodati svoje udjele odnosno nekretnine u vlasnitvu REIT fondova na burzi po trenutnoj tr`inoj cijeni

Ova vrsta fondova je u pravilu iznimno transparent-na redovno izvjetava javnost i ulaga~e o tr`inim kretanjima i vrijednosti njihovih uloga i naj~ee ima porezne povlastice

Krizna situacija u podru~ju ove vrste fondova doga|a se trenutno u [panjolskoj Dionice nekretninskih kom-panija su u [panjolskoj rasle na krilima visokih cijena panjolskih nekretnina kojima je vrijednost podizala visoka potra`nja agresivnog stranog kapitala i velikog broja doseljenika Cijene stanova su u [panjolskoj u razdoblju od 1999 do 2005 godine rasle po prosje~noj godinjoj stopi od 15 posto nakon ~ega je rast po~eo lagano posustajati Dionice Grupo Inmocarala (-14 posto) i Montebalita (-20 posto) predvodile su pad tr`inih vrijednosti developera stambenih i poslovnih prostora a jednostavnom tr`inom logikom su za so-bom u slobodni pad povukle i bankarske dionice Zbog zabrinutosti ulaga~a od rasta broja i vrijednosti ne-naplativih hipotekarnih kredita najvie su pale cijene dionica Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (-25 posto) druge najvee panjolske banke i Banco Sabadell (-37 posto)

Tijekom prole godine u Hrvatskoj se pojavila tvrtka Terra Firma sa svojim portfeljom a krajem srpnja 2006 na ZSE uvrten je Jadran Kapital u cilju prven-stvenog privla~enja kapitala stranih ulaga~a Ovisno o interesu investitora i eventualnom rastu indexa ovakvih drutava ulaganje u nekretnine u Hrvatskoj mo`da dobije neku sasvim drugu dimenziju

Uporabna dozvola i nove odredbe zakonaU va`eem Zakonu o prostornom ure|enju i Zakonu o gradnji i njegovoj provedbi uo~ena je neprimjerenost odre|enih instrumenata u podru~ju urbanisti~kog i prostornog planiranja i gradnje Odredbe zako-na mahom su nepovezane te kao takve za posljedi-cu imaju nedostatak instrumenata za upravljanje i ure|enje gra|evinskog zemljita u naseljima

Posljedice toga bile su dugo trajanje i slo`enost postu-paka za isho|enje dozvola potrebnih za gra|enje i upo-rabu gra|evina i nedostatni stupanj pravne sigurnosti

Neke od va`nih promjena odredaba zakona su decen-traliziranje izdavanja dozvola i akata kao i poveavanje uloge i odgovornosti ovlatenih arhitekata i in`enjera u postupcima izdavanja dozvola i drugih akata potreb-nih za gra|enje i uporabu gra|evina

Predlo`enim zakonom predvi|a se i uklanjanje odredbi i akata u podru~ju prostornog ure|enja u svrhu racio-nalnijeg gospodarenja prostorom i osiguranju uvjeta za drutveni i gospodarski razvitak Hrvatske tvrdi mi-nistrica Marina Matulovi-Dropuli

U Ministarstvu navode da u skladu s odredbama novog Zakona o prostornom ure|enju i gradnji koji donosi odre|ene izmjene i po pitanju uporabnih dozvola a koji bi trebao stupiti na snagu 1 listopada 2007 godi-ne kazna za prekraj koritenja gra|evine bez izvjea nadzornog in`enjera odnosno uporabne dozvole izno-si 25000 kuna

[to e biti sa stanarima u objektima bez uporabne dozvoleOni koji `ive u zgradama koje su gra|ene mimo gra|evne dozvole bilo da imaju kat vie ili su eta`irane tako da imaju vei broj stanova morat e trokove le-galizacije snositi sami - ako na to ne uspiju prisiliti in-vestitora koji im je prodao takav objekt

Nakon 1 sije~nja sljedee godine gra|evine koje ne-maju uporabnu dozvolu izgubit e dosadanji sta-tus uporabljve gra|evine pa na njima vie nee biti mogue obavljati prijenos vlasnitvaUporabna dozvo-la je ina~e puka formalnost ukoliko se objekat gradio u skladu s izdanim dozvolama i u skladu s pravilima struke Tamo gdje se nije potovao zakon ra~un za na-platu e doi krajnjim korisnicima kupcima stanova kojima e uporabna dozvola postati uvjet za reguli-ranje vlasni~kih prava koja se`u do prodaje ili prepisi-vanja stambenog ili poslovnog objekta

Banke ve sada u na~elu odbijaju uknji`iti hipoteku na objekat bez uporabne dozvole

Do sada u vlasni~kom listu nije postojala zabilje`ba o posjedovanju uporabne dozvole a sada e postojati Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez uporabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretninama za iznajm-ljivanje nee moi dobiti dozvolu za iznajmljivanje

Uporabna dozvola iznimno je va`an instrument u zemljama EU-a i u SAD-u kojim se regulira kvaliteta gra|enja U razvijenom svijetu bez nje osiguravajua drutva ne `ele osigurati va stan ili zgradu u kojoj

2 wwwmirakulhr 2

Tema brojaTema broja

O~ekuje se da e u buduem razdoblju

sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja

prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju

prepustiti tr`itu

Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez upo-rabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretni-nama za iznajmljivanje nee moi dobiti dozvo-lu za iznajmljivanje

stanujete niti e banke dati hipotekarne kredite za sta-nove u takvom objektu

Gra|ani koji jo nisu uli u avanturu dizanja de-setljetnih stambenih kredita trebali bi posluati savjet pomonice ministrice Bla`evi-Perui - Oprezan ku-pac ne preuzima stan od investitora-prodavatelja dok za zgradu nije izdana uporabna dozvola

Ure|enje interijera i vrtova

PlaniranjePlaniranje je zapravo ono od ~ega treba po~eti svako ure|enje ili preure|enje doma ili vrta [to je sve po-trebno kako to smjestiti i rasporediti i kako e to iz-gledati u kona~nici Za najbolja rjeenja za najbolji raspored pokustva i drugih predmeta u stanu ili kui ili sadnica u vrtu po-treban je dobar plan poznavanje standardnih dimen-zija namjetaja stilova pokustva boja i materijala njihove obrade i primjene te napokon i poznavanje redoslijeda po kojem se odvijaju radovi

Mogua rjeenja stvar su osobnih preferencija i tren-dovaTreba razmisliti o oblaganju zidova polaganju podo-va smjetaja veeg i manjeg pokustva o glavnim

svjetlosnim izvorima a potom obratiti pa`nju slika-ma tepisima zavjesama svjetiljkama sobnom bilju i nizu drugih detalja koji uokviruju ure|enje prostora O unutranjem ure|enju prostora jednako kao i o ure|enju vrtova napisano je mnotvo knjiga pregrt broura razli~itih proizvo|a~a njime se bave brojni ~asopisi a jo uvijek nije sve re~eno

Arhitekti i dizajneri stalno usavravaju svoje znanje prilago|avajui ga vremenu u kojem `ivimo novim materijalima i novim saznanjima

Billy Baldwin poznati dizajner ka`e ldquoPrvo pravilo dekoriranja je da se gotovo sva pravila mogu izmije-nitirdquo

Izmislite svoja pravila ali neka budu sa stilom i poz-navanjem jer svaki je stan ogledalo ljudi koji u njemu `ive i borave i samo Vi mo`ete u svom domu ostva-riti ugo|aj koji vam najvie odgovora U tome vam ne mo`e pomoi nijedna knjiga niti ~asopis Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek nanovo slikati

0

Tema broja

Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek

nanovo slikati

Tvrtka lsquorsquoZETOVI] doorsquorsquo sa sjeditem u Osijeku postoji od 1 sije~nja 2002 godine Bavi se prodajom HOumlRMANN gara`nih i industrijskih vrata te proizvo-dnjom PVC i aluminijske stolarije Tvrtka je smjetena u vlastitom zatvorenom prostoru veem od 1600 m2 u sklopu kojeg se nalazi prodajni prostor skladite te linija za proizvodnju PVC i aluminijske stolarije Uz zatvoreni prostor nalazi se i otvoreni veli~ine gotovo 5000m2 Glavni je dobavlja~ PVC profila njema~ki proizvo|a~ Salamander a dobavlja~ visokokvalitenih okova tako|er je njema~ki proizvo|a~ GU

Tvrtka Zetovi doo ovlateni je distributer komplet-nog proizvodnog asortimana renomiranog njema~kog proizvo|a~a HOumlRMANN za podru~je Slavonije i Ba-ranje

Tvrtka HOumlRMANN europski je lider u proizvodnji gara`nih i industrijskih vrata tehnologiji pretovarne tehnike te luksuznih kunih rjeenja Unato~ relativno kratkom vremenskom periodu u kojem tvrtka posluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i do-stupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta Njihovu kvalitetu prepoznali su i vodei osje~ki i slavonski poduzetnici te se HOumlRMANN in-dustrijski i gara`ni proizvodi mogu pronai na mno-gim reprezentativnim objektima kao to su Pekarnica Kruna Autokua [kojo Autokua Perkovi Saponia

Servisni centar Automagister Naselje Retfala nova te brojni drugi objekti

Iako se proizvodni proces stolarije i danas odvija u vrlo povoljnim uvjetima na novim strojevima vlasnik i osniva~ tvrtke gospodin Zdravko Zetovi odlu~io je dodatno modernizirati tvrtkin proizvodni pogon potpuno novim i automatiziranim strojevima Ti strojevi dodatno e doprinijeti kvaliteti smanjenju cijena te smanjenju rokova isporuke

Novost u prodajnom programu je prodaja unutarnjih vrata proizvo|a~a lsquorsquoConturarsquorsquo iz Pleternice ~iji je tvrtka lsquorsquoZetovirsquorsquo doo ovlateni distributer za podru~je Sla-vonije i Baranje

Tvrtka ldquoZetovirdquo doo pru`a potpunu uslugu ugra-dnje nove stolarije izgradnju postojee obra|ivanje otvora ugradnje klupica komarnika i sl Telefon-skim putem mo`ete zatra`iti neobvezan izlazak stru~nog osoblja radi savjetovanja te izrade ponuda i predra~una

Kompletan proizvodni i prodajni program tvrtke lsquorsquoZetovi doorsquorsquo mogue je pogledati u velikom izlo`benom salonu koji se nalazi na adresi Svilajska ulica 30D u Osijeku ili ih mo`ete posjetiti na Internet adresi wwwzetovichr na kojoj mo`ete pronai dodat-ne informacije o cjelokupnom asortimanu

Pogled u bolju budunost kroz kvalitetne proizvodeZahvaljujui potpuno novim i automatiziranim strojevima tvrtka Zetovi doo je dodatno poboljšala kvalitetu izrade i smanjenje rokova izvedbe uz istovremeno snižavanje cijena

Unato~ relativno kra-tkom vremenskom pe-riodu u kojem tvrtka po-sluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i dostupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta

Oglas

wwwmirakulhr 1

FranšizaFraniza je tip poslovanja u kojem neka tvrtka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslo-vanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvarene prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit

Priredila Maja Klier

Dananji poslovni svijet prostor je neizmjernih mogunosti U stvari toliko velikih da nam je vrlo teko prepoznati onu koja bi odgovarala upravo naoj osobnosti i naem financijskom stupnju a da je ujed-no i profitabilna No ipak u moru tipova poslovanja nailazimo na franizno poslovanje Unutar njega na-lazimo raznorazne koncepte izme|u kojih se uistinu mo`e izabrati bdquoposao snovaldquo ali ga se istim takvim i stvoriti od temelja

Iako u mnogim hrvatskim tvrtkama i organiza-cijama ~esto dolazi do otputanja tehnolokog vika a franizno poslovanje uvelike poma`e u samozapoljavanju i smanjenju stope nezaposleno-sti stanovnici Hrvatske ga jo uvijek ne do`ivljavaju kao najprikladniju mogunost rjeavanja svog statu-sa U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih No bez obzira na tako malen broj njih bitno je neprestano raditi na promociji ovog tipa poslovanja jer je ono garancija lakeg prodora na hrvatsko tr`ite a posebno na strana tr`ita te jedini na~in sprje~avanja varki pri prodaji franize Za promociju franiznog po-slovanja u Hrvatskoj najvie se brinu Hrvatska udruga za franizno poslovanje koja 29 i 30 studenoga u Za-grebu ve 4 godinu za redom odr`ava Franizni forum te Izlo`bu franizne ponude poduzetni~ki centar za franizu Pro maturo u Zagrebu te Centar za franizu Poduzetni~kog centra Osijek

[to je to franizno poslovanjePrema europskoj franiznoj federaciji franizno poslo-vanje je sustav trgovanja dobrima iili uslugama iili tehnologijom koji se bazira na bliskoj i stalnoj suradnji pravno i financijski samostalnih poduzea vlasnika franize i njegovih pojedina~nih korisnika franize

gdje vlasnik jam~i svojim korisnicima pravo i posta-vlja obvezu da e voditi posao u skladu s konceptom franize Franizno poslovanje mo`e se shvatiti i kao partnerstvo izme|u tvrtke s internacionalnim aspira-cijama za svoj brand i individue ili organizacije u cilja-noj zemlji koja je bolje opremljena kulturalno i logi~ki za bdquohrvanjeldquo na vlastitom tr`itu Dakle kao koncept s velikim potencijalom irenja ndash kako na nacionalnom tako i na internacionalnom nivou

Franiza je u stvari tip poslovanja u kojem neka tvr-tka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslovanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvare-ne prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit S ili-ili smo suo~eni zbog postojanja nekoliko tipova franiza i zbog njihove razli~ite projekcije Dva najpoznatija tipa franiza su franiza poslovnog formata (business franchise format) i franiza distribucije proizvoda (product distribution franchise)

Franiza poslovnog formata je tip poslovanja u kojem franizoprimac dobiva posao po principu bdquoklju~ u rukeldquo Dakle on kupuje provjereni i uhodani poslovni koncept znanje i know-how davatelja te savjetodav-ne usluge prije i tijekom ugovorom odre|enog perio-da poslovanja Pri tome brand ne mora biti svjetski poznat ve samo na teritoriju poslovanja Primjerice franize McDonalds Body Creator ili Biovega pripa-daju toj vrsti Kod franize distribucije proizvoda pri-matelj franize kupuje renomirano ime odnosno brand za odre|eni teritorij a poslovanje se svodi na prodaju proizvoda proizvedenog od strane davatelja franize U ovoj varijanti kupac franize ne dobiva nikakva

U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje promijenio ime u Kvarner Vienna Insurance Group (VIG) ddVienna Insurance Group trenutno je prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje (KWSO) od sredine lipnja nosi novo ime ndash Kvarner Vienna Insu-rance Group (VIG) dd za osiguranje Uz promjenu imena nedavnu su skuptinu obilje`ile i promjene u Upravi drutva Od 1 srpnja funkciju predsjednika Uprave drutva od dosadanjega predsjednika Mladena Bla`evia koji s krajem ove godine odlazi u mirovinu preuzima Igor Jeli~i Tako e novu tro~lanu Upravu uz Igora Jeli~ia ~initi jo dva ~lana Zorislav Staek i Kreimir Kolar Promjene u nazivu Drutva uslijedi-le su sukladno prologodinjoj odluci prema kojoj je Vienna Insurance Group postala krovna marka Wie-ner Stadtische Grupe koja okuplja pod novom krov-nom markom kao bdquoobiteljskim imenomldquo sve svoje tvrtke keri s podru~ja centralne i isto~ne Europe Grupa je trenutno prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju laquoStrategija je VIG-a na tr`itima gdje djeluje etabli-ranje domae marke kao simbola povjerenja blizine i lokalnoga razumijevanja VIG istovremeno daje do-datnu internacionalnu vrijednost i predstavlja simbol veli~ine iskustva i kompetentnosti s vodeom po-zicijom u srednjoj i isto~noj Europiraquo isti~e Mladen Bla`evi predsjednik Uprave DrutvaTijekom prvoga ovogodinjeg kvartala Kvarner Vien-na Insurance Group kao najvee drutvo VIG grupe u Hrvatskoj ostvarilo je zara~unatu bruto premiju od 1257 milijuna kuna to je za 257 posto vie nego u istom razdoblju lani Istovremeno su bruto premije `ivotnoga osiguranja iznosile 45 milijuna kuna (to je za 154 posto vie nego prole godine) dok su premije ne`ivotnoga osiguranja ostvarile skok od 373 posto i

ostvarile 807 milijuna kuna Time se Kvarner Vienner Insurance Group popela na peto mjesto osiguravatelja u Hrvatskoj i zauzima 53 posto tr`inoga udjela Isto-vremeno je dobit ovoga drutva iznosila 596 milijuna kuna dok je ukupna prologodinja dobit bila na razini 599 milijuna kuna Kvarner Vienna Insurance Group i u prvih pet mjese-ci ove godine bilje`i izvanredne financijske rezultate ostvarivi premijski volumen od 199 milijuna kuna to je za 252 posto vie nego u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja bilje`e zara~unatu bruto premiju od 746 milijuna kuna to je za 147 posto vie dok ne`ivotna osiguranja s premijom od 1244 milijuna kuna bilje`e skok od 325 posto u odnosu na isto razdoblje prole godine Vienna Insurance Group Hrvatska a kojega ~ini Kvarner VIG Cosmopolitan life i Helios u prva ~eti-ri mjeseca zaklju~ila je financijske rezultate s ukupno ostvarenom premijom od 234 milijuna kuna to je za 297 posto vie nego li je ostvareno u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja ostvarila su ukup-nu premiju u iznosu od 105 milijuna kuna dok su ne`ivotna iznosila 129 milijuna kuna S takvim rezultatima VIG je dospio na ~etvrto mjesto ljestvice osiguravajuih drutava s tr`inim udjelom od 74 posto Vienna Insurance Gropu Hrvatska je po tim rezultatima po `ivotnim je osiguranjima zauzela tree a po ne`ivotnim osiguranjima ~etvrto mjesto na rang ljestvici svih osiguravatelja

Kvarner Vienna Insuran-ce Group tijekom prvih pet mjeseci ove godine zabilje`ila je izvanredne

financijske rezultate ostvarivi premijski

volumen od 199 miliju-na kuna to je za 252

posto vie nego u istom razdoblju prole godine

Oglas

Igor Jeli~i - novi predsjenik Uprave od 01 srpnja 2007 godine

2

saznanja o u~inkovitom sistemu poslovanja Primjeri franize distribucije proizvoda su Fornetti

Franizni koncepti se jo mogu razlikovati i po po-stojanju ili ne postojanju ulazne franizne pristojbe po visini i vrsti tantijema po koritenju reklamnog pro-stora ili ne hellip

Tko je tko u franiznom poslovanjuU franiznom se poslovanju radi o odnosu izme|u franizodavca i franizoprimca Franizodavac je vla-snik inovativnog i do u temelje razra|enog i isproba-nog poslovnog koncepta kojeg za odre|enu nov~anu naknadu ustupa drugim tvrtkama zajedno s markom ili brandom i sa svim detaljima koji ~ine taj specifi~ni poslovni koncept Franizoprimac je pak osoba koja je taj koncept prepoznala kao posao kojim bi se `eljela baviti i u kojem bi moglo doi do samozapoljavanja odnosno do dostizanja vlastite vizije bdquobiti sam svoj efldquo na laki na~in te ga stoga odlu~ila i kupiti Franizoprimac tako potpisivanjem posebnog ugovora prihvaa jedan sistem rada koji od tada postaje nje-govim poduzetni~kim pothvatom i tako ulazi u lanac distribucije koji ima prepoznatljivo ime Nerijetko se spominje i pojam Master primateljdavatelj franize Rije~ je o osobi koja je kupila odre|eni franizni kon-cept od vlasnika franize - otuda Master primatelj te time stekla pravo na prodaju podfraniza tog koncepta na to~no odre|enom teritoriju to ga prema drugima ~ini Master davateljem

Koncept s mnogima prednostima ali ne i bez opasno-stiFranizno poslovanje smatra se konceptom mnogo-brojnih prednosti i za vlasnika franize i za njezinog kupca no postoje i neke opasnosti ^injenica da 80 poduzetni~kih pothvata zavrava propadanjem u prve tri godine govori da danas nije jednostavno opstati kao poduzetnik U svemu tome se poslovanje putem franiza smatra idealnim za smanjenje tog rizika Kupnjom franize dobiva se poslovna neovisnost i po-sao po principu bdquoklju~ u rukeldquo a za puno manji po~etni kapital nego kod samostalnog poduzetni~kog pothva-ta Dakle isproban i uhodan posao vrijedan i prepoz-natljiv na tr`itu posao u koji je vlasnik franize ve ulo`io svoje najva`nije resurse novac vrijeme znanje i vjetine te u potpunosti razradio i u obliku ud`benika predo~io sve procedure njegova vo|enja s ciljem mak-simalnog uspjeha Tako se franizoprimac da bi nje-gov poduzetni~ki pothvat uspio mora pridr`avati postavljenih i isprobanih procedura Skeptici ~esto napominju kako je kupnja franize dokaz nekreativno-sti no praktikanti franchisinga napominju da se kup-njom franize dobiva isprobani uhodani i funkciona-lan posao koji se dodatnom kreativnou mo`e samo poboljati Vlasnik franiznog lanca je uvijek spreman prihvatiti nove ideje ukoliko one doista mogu pomoi

u razvoju cijelog lanca Iako postoji rizik da jednom kupljeni franizni koncept ne dosti`e razinu poslo-vanja kao kod mati~ne kue rizik neuspjeha je uvelike umanjen zbog stalne podrke franizodavca i komplet-ne franizne mre`e ~ija veli~ina donosi grupne olakice za nabavu kao i jeftiniju reklamu Ameri~ka statistika nam govori da samo 10 primatelja franize prestaje s kupljenim poslovanjem u prve 3 godine Razlozi tome su mnogostruki a stupnjevi ranjivosti variraju ovisno o tome je li odabrana odgovarajua franiza o znanju vjetinama i financijskim izvorima ali nada-sve o volji za radom i sposobnosti franizoprimca za kvalitetno vo|enje poduzetni~kog pothvata na koji se odlu~io sam

Vrijednost franiznog koncepta posebno dolazi do izra`aja u trenutku kada neka uspjena tvrtka shvati da je dolo do potrebe irenja poslovanja bilo na nacional-noj ili me|unarodnoj razini ili kada postoji odre|ena inovativna ideja s velikim potencijalom rasta Ono to irenje poslovanja putem franize ~ini jednostavnijim i sigurnijim od ostalih na~ina je ~injenica da tamo tri osnovna resursa novac vrijeme i motivirani mana-gement osiguravaju upravo franizoprimci Oni su ti koji su se odlu~ili na svoj poduzetni~ki pothvat i oni e kako bi on uspio u njega ulo`iti sve to je potrebno Osim toga oni su ujedno i kadar koji poznaje teritorij na kojem pokree poslovanje koji razumije to je sta-novnicima na tom teritoriju bitno kakve su njihove navike i obi~aji te koji poznaje njihov jezik Samostalno savladavanje i u~enje o svemu tome bi vlasnika franize kotalo puno vie vremena a time i novaca No kao i sve na svijetu i franizno poslovanje vlasniku donosi neke manje ugodne trenutke Jedna od najneugodnijih stvari je smanjena mogunost kontrole u poslovanju s puno karika koje je vlasnik potpuno sam postavio na noge a odmah nakon toga bismo mogli spomenuti ka-tkada vrlo te`ak odnos s franizoprimcima i njihovo nepridr`avanje u priru~niku utemeljenog sistema po-slovanja Upravo zato je potrebno vie puta promotriti kome se prodaje poslovni koncept kako bi se kasnije izbjegle zamke koje bi mogle proizai iz loe odluke

Stvaranje prodaja i kupnja franizeDanas za potencijalne franizokupce ne postoji pro-blem nedostatka izbora izme|u razli~itih franiznih koncepata no postoji onaj vezan uz teku odluku oda-bira onog pravog izme|u niza drugih Najveu ulogu u stvaranju te odluke danas ima dobro projektirana franiza i njen vlasnik On je taj koji se stalno iznova mora pitati Zato bi netko kupio moju franizu Kori-sne i kvalitetne savjete i prijedloge vezane uz franizno poslovanje mo`ete nai i u hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje Oni se njime bave ve nizom go-dina sura|ujui s mnogim uspjenim me|unarodnim franiznim lancima te su ujedno i u~lanjeni u Europsku te Svjetsku franiznu federaciju Put do dobro projek-

tirane franize nije lagan jer je to posao koji zahtijeva stru~nost na mnogim razli~itim podru~jima ovisno o franiznoj djelatnosti a o kvaliteti njegova izvrenja ovisi kako e se posao odvijati u budunosti Upra-vo je zbog potrebe za raznim stru~njacima koje treba okupiti te zbog uklapanja svih njihovih savjeta u dje-lotvoran sistem koji e kasnije dovesti do maksimalne djelotvornosti i profitabilnosti ovu zadau potrebno prepustiti konzultantima za franizno poslovanje koji se u Hrvatskoj nalaze u poduzetni~kom centru za franize Pro maturo u Zagrebu i Centru za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek Oni su jedini koji mogu dati pouzdane i nu`ne savjete za toliko potrebno postavljanje stratekog plana i ciljeva poslovanja kako ono ne bi krenulo u krivom smjeru

Tek nakon dobrog projektiranja franize vlasnik mo`e krenuti s prodajom koncepta pazei na cijeli daljnji splet okolnosti Franizodavac mora shvatiti da ne poznaje na~in na koji je potencijalni kupac doao do novca kojeg je voljan ulo`iti u odre|enu franizu i ko-liko mu on zna~i Koja je god kombinacija u pitanju to treba cijeniti a ujedno i pokazati Najlaki na~in za to je sastanak laquoo~i u o~iraquo tijekom kojeg se potencijalnom kupcu mo`e ispri~ati o svim kvalitetama i vrijednosti-ma odre|enog posla te ujedno upoznati i kup~eve na-vike i vrijednosti

Potencijalnom franizoprimcu se u odluci mo`e pomoi i prepri~avanjem razloga i `ivotnih uvjeta u kojima se franizodavac nalazio kada je odlu~io podu-zeti neto sa svojim poslovnim idejama Nije loe ~ak ni izraziti svoje osjeaje koji su bujali pri pomisli na neto novo i jo neisprobano jer se tako vjerojatno osjea i potencijalni kupac To e mu pokazati da se njegovu nesigurnost razumije kao i potreba za pro-vjerom

Kako je ~injenica da u dananjem konkurentnom tr`itu postoje mnogobrojne trzavice nije loe istak-nuti i probleme s kojima je mogue susresti se pri-likom vo|enja posla No pritom se ne smije za-boraviti napomenuti kako je upravo zbog uske i prisne suradnje u franiznom poslovanju izme|u franizodavca i franizokupca te probleme lake pre-vladati Franizoprimac nikada nije ostavljen sam ve iza sebe ima na raspolaganju svu moguu pomo franizodavca kao i mre`e franizoprimaca

Potencijalni kupac franize pak treba biti zainteresi-ran za drugi niz ~imbenika Prvenstveno je bitno dobro procijeniti i odabrati djelatnost koja osobu ispunjava i koja odgovara njenom karakteru i mogunostima Nakon toga pa`nju treba obratiti na iznos inicijalne pristojbe koja se plaa davatelju franize na visinu potrebnih inicijalnih sredstava da bi se franizna jedi-nica osposobila za rad na iskustvo davatelja franize

u poslu za koji daje franizu na usluge koje dava-telj franize osigurava korisniku franize u po~etku i tijekom poslovanja na zadovoljstvo trenutnih kori-snika franize davateljem franize i svojim polo`ajem unutar franizne mre`e na opu stabilnost djelatnosti u kojoj davatelj franize posluje na financijsku snagu davatelja franize i franiznog sistema u cjelini hellip Sve ove faktore je prije sastanka s vlasnikom mogue pro-vjeriti u ve spomenutoj hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje na nizu korisnih web-stranica s ponudama raznih koncepata kao i web stranicama svake pojedine franize

Nakon donoenja kona~ne odluke i izbora konkretne franize slijedi ulaganje puno truda ali i u`ivanje u vlastitom poslovanju

Poseban prilog

KORISNI LINKOVI

wwwfipcomhrwwwpromaturohrwwwfransizahrwwwinfofranchisingit wwwazfranchisingit wwweff-franchisecom wwwquadrantefranchi-singit wwwazfranchisingcalta-netit wwwsolofranchisingit wwwekoclubit wwwfranchisedirectcomwwweuropean-franchi-singnetwwwfranchiseorgwwwinfofranchisecomwwweuropeanfranchisingnetwwwfranchiseeuropecom

Danas za potencijalne franizokupce ne po-stoji problem nedo-statka izbora izme|u razli~itih franiznih kon-cepata no postoji onaj vezan uz teku odluku odabira onog pravog izme|u niza drugih

wwwmirakulhr

Poseban prilog

Poseban prilog

Franize su najbr`i na~in irenja poslovanja i izvozaDobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici protokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr

Franize u Hrvatskoj jo uvijek nisu postigle svoj puni potencijal U Sloveniji Ma|arskoj Poljskoj Italiji Austriji i Gr~koj dakle zemljama koje nas okru`uju franizno poslovanje je puno vie zastupljeno Od broja prisutnih brandova Gr~ka ih broji 430 Slovenija 155 Italija 708 Austrija 330 Ma|arska 300 a Poljska 210 Zastupljenost domaih nacionalnih franiza u tim brojevima je u Gr~koj 45 Sloveniji 55 Italiji 86 Ma|arskoj 55 a Poljskoj 55 U Hrvatskoj je prisutno oko 125 brandova od kojih je samo 26 na-cionalnih Od toga broja samo su neke izvozne ndash pri-mjerice Body Creator X-nation i Skandal O stanju u franiznom poslovanju u Hrvatskoj razgovarali smo sa prof Ljiljanom Kukec predsjednicom Hrvatske udruge za franizno poslovanje

[to mislite zato je situacija u Hrvatskoj takva i koje su najvee prepreke razvoju franiznog poslovanja u HrvatskojTakvu situaciju povezujem s neznanjem neinformiranou kao i slabom zainteresiranosti insti-tucija i banaka za ovakav na~in ulaska u poduzetnitvo

Sve to zna~i da je hrvatska uskraena za vrlo sna`no oru|e irenja poslovanja i izvoz a najva`nije je da franize nisu iskoritene kao agregat zapoljavanja ~injenicu koju su druge zemlje oko nas prepoznale U Bosni i Srbiji je situacija sli~na Nema proizvoda niti projekta koji bi pomagao razvoju franiza prvenstve-no domaih a onda i onih stranih na naem tr`itu Samo za usporedbu u Gr~koj dr`ava podupire razvoj franizinga i to na taj na~in da daje bespovratna sre-dstva u visini 50 od franizne ulazne pristojbe U Egiptu je situacija sli~na Isto postoje bespovratna sre-dstva u visini 50 franizne pristojbe Dakle te zemlje su prepoznale da je franizing agregat zapoljavanja i poticanja poduzetnitva i to onog sigurnijeg

Budui se bavite konzultatntskim uslugama za pri-maoce franiza te projektiranjem franiza za davaoce mo`ete li nam otkriti neke od svojih klijenataLista naih klijenata je dosta velika no spomenuti u samo neke Coin Oviesse Extyn ChocolateGraphics Quadlight Ecowash Hiar style magazin Energy clinic - Phenomena Eden Berghoff boutique Body Creator Varteks Dama toneri Caribu Ticketcom Sr Patata i Particolari

Neke od tih franiza smo projektirali dok neke zastu-pamo ili smo bili anga`irani kao konzultanti Udruga je primljena u ~lanstvo Europske franizne federacije tako da smo sada uli u plan irenja mnogih svjetski poznatih franiza Centar za franize Pro maturo doo je poslovni partner s nekim internacionalnim mre`ama konzultanata za franize i sve su to kanali kojima se strane franize obraaju za pomo

[to mislite zato se Hrvati i hrvatske tvrtke teko odlu~uju na koritenje konzultantskih usluga za franize iako je to u svijetu jedan od prvih koraka i glavni ~imbenik uspjehaJa bih rekla da je cijeli konzultantski sektor u Hrva-tskoj jo u povojima Male tvrtke misle da su premale za anga`man nekog od konzultanata to je potpu-no krivo i misle da si to ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo na tome gdje treba najmanje tedjeti Kod projektiranja franize tvrtke misle da sve znaju i

da im nitko nije potreban Imaju uglavnom iskrivlje-nu percepciju da je za stvaranje franize bitan samo ugovor to nije to~no Oni sami niti ne mogu napra-viti ugovor a niti to mo`e napraviti bilo koji odvjet-nik Dobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici pro-tokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr Bez svih kvalitetnih faktora u jednad`bi franiza nije uspjena i najvjerojatnije nee `ivjeti dulje od go-dinu dana to je prijevara za kupca franize Poznati brand nije jedini uvjet uspjeha

Budui je poznato da je za dobro funkcioniranje franiznog sustava potrebna njegova dobra projekcija recite nam koje su najvee opasnosti kod loe projek-tirane franizeLoe projektirana franiza u najveem broju slu~ajeva zna~i da nije uope projektirana ve sklepana na br-zinu kako bi se proirilo poslovanje ali to je privre-meno jer se nakon par prodanih franiza koje nemaju temelje cijeli projekt baca u vodu Tada nai poduzet-nici odmahuju rukom i govore Franiza je glupost ovdje nema pravne dr`ave pa ne funkcionira i sli~no a prava istina je da se nisu pripremili da nemaju do-voljno znanja da bi sami projektirali franizu i da su bili zainteresirani samo za ad hok irenje i ne znajui koje mogunosti imaju i kako franiza mora izgledati da bi stvarno bila uspjeni projekt i za davatelja i za primtelja

Koji je sektor djelatnosti najvie a koji najmanje zastu-pljen u franizama u HrvatskojNajvie je zastupljeno modnih maraka i autoin-dustrije dok jo uvijek zaostajemo za ugostitelj-stvom turizmom i uslugama To su sektori s velikim mogunostima Sad imamo veliki bum wellness sek-tora i ako nai poduzetnici prepoznaju svoje poten-cijale i naprave kvalitetne franize od svojih wellness centara sigurno nee pogrijeiti To je recimo jedan od najpotencijalnijih sektora za irenje u regiju Jedan od svijetlih primjera je Body Creator centar za zdravo mravljenje i preoblikovanje `enske figure koji se s uspjehom iri po Hrvatskoj a od nedavno i u regiju

Kako zamiljate hrvatsko franizno poslovanje u budunostiKad smo 2002 osnovali Udrugu i kad je centar za franize Pro maturo doo krenuo s organizacijom Me|unorodnog franiznog sajma i savjetovanja FIP ispred sebe smo imali tr`ite koje je bilo bdquotabula rasaldquo Vrlo se malo znalo o franizama a u tisku nije bilo skoro nita o toj temi Od tada do danas franizing je u tisku zastupljen s preko 1 500 000 kuna godinje me-dia coveragem to je vrlo velika cifra i stalno raste To

Razgovarala Maja Klier

je veliki uspjeh nae udruge i centara za franize u Za-grebu i Osijeku Mi dosta predajemo po poduzetni~kim centrima na Vernu Zagreba~koj koli ekonomije i ma-nagementa i drugdje to je sve ulaganje u budunost Sada su i mladi osvijeteni za mogunosti franiznog poslovanja No jo uvijek moramo puno raditi na edukaciji poduzetnika i starijih managera koji jo nisu shvatili da je znanje najja~i adut za konkurent-nost a zatim idu i franize kao najbr`i na~in irenja poslovanja i izvoza

U tom smislu pozivam sve zainteresirane da nam se pridru`e 29 i 30 studenoga na 4 franiznom foruku te Izlo`bi franizne ponude Tamo ete moi saznati sve o franiznama franiznom poslovanju te ponudi franiznih koncepata i to iz iskustva uspjenih podu-zetnika i renomiranih stru~njaka

Male tvrtke misle da su premale za anga`man

nekog od konzulta-nata to je potpuno krivo i misle da si to

ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo

na tome gdje treba najmanje tedjeti

Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek

Centar za poduzetnitvo djeluje u Osijeku ve deset godina s glavnim ciljem ndash pru`anje informacija savjeta i nedostajuih znanja poduzetnicima i onima koji se to tek odlu~uju postati

Od 200 godine u sklopu Centra za poduzetnitvo djeluje Centar za franizu ~iji je cilj edukacija poduzetnika o prednostima i mogunostima koje nudi franizno poslovanje Odluka o pokretanju Centra za franizu u sklopu Centra za poduzetnitvo Osijek ~inila se nu`nom za hvatanje koraka s gospodarski razvije-nim zemljama svijeta U SAD-u statistike govore o ~ak prihoda u maloprodaji koji se odvija kroz franizne mre`e u franizama je zaposleno ~ak 1 milijuna ljudi Stopa pre`ivljavanja ameri~kih poduzea nakon 10 godina poslovanja koja posao zapo~nu samostalno iznosi 1 dok nakon 10 godina pre`ivi ~ak 0 poduzea koja su u posao ula kao dio neke vee franizne mre`e

Za potrebe organizacije seminara o franiznom poslovanju Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek i sam je kupio franizu od Centra za franize iz El Pasa koji djeluje pri Sveu~ilitu u Texasu Ovaj ameri~ki Centar ve godinama radi iznimno uspjene seminare o franiznom poslovanju pod nazivom bdquoBig Pictureldquo Osje~ki Centar kupio je pravo za izvo|enje ovog seminara u Osijeku pod nazivom bdquoFraniza od A do ldquo a osim osje~kog u Europi pravo na izvo|enje tog seminara ima jo samo Centar za franize u Finskoj

Seminar se organizira dvaput godinje (lipanjstudeni) u Osijeku i jedini je se-minar takve vrste u Hrvatskoj pa se ~esto na njemu mogu vidjeti polaznici iz Bo-sne i Hercegovine te Srbije Seminar kombinira teoriju i praksu ndash u sklopu svake tematske cjeline sudjeluje gost ~ije je poslovno iskustvo vezano uz franizu U sklopu seminara prezentirane su i brojne franizne ponude a polaznike se tako|er upuuje na izvore franiznih ponuda te na va`ne to~ke u analiziranju kvalitete franiznih ponuda

Pored seminara Centar za franizu pru`a usluge savjetovanja poduzetnika koji se odlu~uju kupiti franizu ali i hrvatskih poduzea koja se smatraju sposobnim postati davatelji franize Vie informacija o franiznom poslovanju aktivnostima Centra za franizu i to je najzanimljivije kvalitetnim franiznim ponudama ak-tualnim na podru~ju Hrvatske mo`ete doznati na wwwfransizahr

Dobar franizni ugovor zna napraviti kon-zultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam

wwwmirakulhr

Poseban prilog

wwwmirakulhr

MarketingMarketing

Pristup informacijama postaje vrlo jeftin Vremenske i prostorne barijere i~ezle su Svjetske mre`e danas su normalna pojava samo ako to znamo i `elimo prihvatiti U ovoj eri masovnih medija dobro poz-navanje mogunosti to ih pru`a neki medij smatra se ~esto bitnim klju~em uspjeha u mnogim poslovi-ma Oglaavanje je najja~i marketinki alat u borbi za percepciju potroa~a te za prijenos poruke do ciljane tr`ine skupine Oglaavanje je u tome uspjeno ako ima dobar sadr`aj poruke i izbor medija kojim se po-ruka prenosi

TVU tranzicijskim zemljama televizija je jo uvijek gla-vni medij oglaavanja Oglaavati na televiziji je naju~inkovitije jer je jedini medij koji kombinira doseg brzinu i emocije mo`e dosegnuti svaku cilj-nu skupinu kao i najvei postotak ukupne popula-cije omoguuje najbr`u distribuciju oglasa i najbr`i kontakt s potroa~em gdje poma`e razvoju svijesti i prisjeanja robne marke ~ime joj produljuje `ivotni vijek Ima visoku gledanost s mogunou demonstra-cije te stimulira kupnju i poveava prodaju stvarajui imid` robne marke Iako je jednosmjeran medij poti~e ljudska osjetila i osjeaje Hrvatska je svrstana me|u

zemlje s najveom konzumacijom televizije

RadioOn postojano zadr`ava polo`aj ldquomedija iz sjenerdquo Premda je ograni~en na slunu dimenziju to je po-velik nedostatak njegova velika prednost jest da je ne-zaobilazan i osoban svi ga do`ivljavaju kao prijateljski medij A prijateljima se vjeruje Radio mo`ete sluati u gradu na selu u prigradskim naseljima i ruralnim krajevima Mo`e se sluati vani ili u zatvorenom i to 24 sata dnevno Radio je dostupan vaim potroa~ima u svako vrijeme na svakom mjestu S radijem kao me-dijem mo`ete dostii svog potencijalnog kupca upra-vo u trenutku aktivnosti koje su povezane s vaim proizvodom Radio mo`e djelovati odmah i u cijelo-sti je prilagodljiv medij izvor je prvih informacija a u~inkovit je uz mala financijska sredstva

NovineOglaavanje u novinama uglavnom e biti vrlo ko-risno za poslovanje veine djelatnosti Ipak taj na~in oglaavanja za veinu je manjih poduzetnika skup Va`no je znati kako se u tiskanim medijima pogoto-vo dnevnim nikako ne smije oglaavati ldquoad hocrdquojer su namijenjene brzoj konzumaciji ldquo`iverdquo manje od 24 sata pa e upravo toliko vrijediti jedanput objavljen oglas No s druge strane bit e vrlo efikasno ukoliko je u~estalo u ujedna~enom ritmu trajanja barem tri mjeseca Imaju kratak `ivotni vijek i prosje~no im je vrijeme ~itanja oglasa manje od 30 sekunda Ovakvo oglaavanje ~esto vas stavlja u jednak kontekst s konkurencijom pa kreativna snaga oglasa treba biti takva da se oglas nepogrjeivo izdvoji od konkurencije Tako|er treba paziti da oglaavanjem vlastite ponude ne poma`ete tu|i marketing

^asopisi^asopisi su neto intimniji oblik oglasnog prostora pa se tu oglaiva~ mo`e malo opustiti Za o~ekivati je kako ~itatelj odre|eni ~asopis nabavlja zato to ga zanima pa prema njegovom sadr`aju nije teko odrediti kakvi su mu ~itatelji kao potroa~i i kakve su im sklonosti Svaki e ~itatelj svoj omiljeni ~asopis potanko i~itati pa se u oblikovanju oglasa mo`e ~ak i mora ii puno detaljnije ^asopisi mogu dosegnuti iroku publiku no ipak se usmjeravaju na specifi~ne i u`e tr`ine segmen-te Za razliku od novina ima dulji `ivotni vijek bolju

kvalitetu papira uklju~enost ~itatelja i bolji ugled vei su dok je s druge strane nedostatak segmentiranost vii trokovi te vremenska neprilago|enost

Vanjsko oglaavanjeMo`e se gledati kao nusproizvod ne~ega drugog ugla-vnom putovanja i kupnje Omoguava tvrtkama da u najuo~ljivijem i najirem obliku promoviraju svoj brand (marku) proizvod ili slogan te da se za njega ~uje na najiri a za klijenta gotovo najpovoljniji na~in Jedno je od najefikasnijih sredstava Smatra se najno-vijim masovnim medijem jer prenosi poruku svakod-nevno ne mo`ete ga ugasiti odlo`iti otvoriti Jedini medij na kojem propagandna poruka traje neprekidno - 24 sata

PlakatiPlakat mora brzo i jednostavno komunicirati sadr`aj i ideju Dostupan je svakom prolazniku na nenametljiv na~in Ima kratak period oglaavanja a koristi se za promocije koncerte izlo`be izbore filmske premijere U kompoziciji plakata slova igraju ravnopravnu ulogu zajedno sa slikom ali obi~no se ne uzimaju jednaki omjeri slike i teksta (50-50) ve je omjer obi~no 70-30 kako bi se uspostavila dominanta Slova moraju biti dovoljno velika i ~itka da bi ih konzumenti mogli registrirati brzo u prolazu etnjom vo`njom automo-bila tramvajem i sl Kod plakata je va`an sadr`aj po-ruke koji mora biti jasan ve nakon 3 sekunde tekst ne smije biti predug jer se osoba pogledom na plakat zadr`ava samo 110 sekunde

Internet Internet marketing je u svega nekoliko godina stekao golemu popularnost me|u oglaiva~ima Vrijednost internetskog oglaavanja e u razdoblju od 2007 do 2009 godine rasti esterostruko br`e od vrijednosti oglaavanja u tradicionalnim medijima Vaa Internet stranica postaje ne samo sredstvo komunikacije i pro-mocije nego sredstvo poslovanja i najbolji djelatnik u tvrtki zato to mo`e prodati proizvod Vaa Internet stranica mora generirati posjete kako bi bila funkcio-

nalna i korisna a to mo`ete postii samo kvalitetnim Internet oglaavanjem Velike prednosti su brzina dostupnost 247 te nove mogunosti Na Internetu se mo`e promovirati gotovo sve a kako je Internet mjesto skupljanja informacija i uspjenost reklama sve je vea Ciljana skupina korisnika vrlo je razli~ita postoji mogunost pristupa razli~itim dobnim skupi-nama Marketinku kampanju na Internetu mogue je osmisliti i realizirati u vrlo kratkom roku velika je fleksibilnost pokriva razli~ita podru~ja oglaavanja daje feedback te kupac mo`e detaljno vidjeti i izabrati proizvode dok je u drugim medijima ograni~en pro-storom i vremenom Nedostatci su zaguenost slab doseg ograni~ena kvaliteta relativno mala penetra-cija neekskluzivnost oglasa te neuhvatljivo plasiranje la`nih informacija i bdquovirusno oboljenjeldquo

Novi medijiKlasi~ni kanali oglaavanja postali su dio nae svako-dnevice te nisu vie sami po sebi dovoljno probita~ni To je ujedno i razlog potrebe za novim medijima Nije uloga novih medija u tome da preuzmu prvenstvo klasi~nim kanalima oglaavanja nego da iskoriste svoj potencijal Oni predstavljaju iznena|enje neto novo i druga~ije Tako su novi mediji podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate Primjeri novih medija su avionsko oglaavanje oglaavanje putem balona mobile billboard oglaavanje u tramvajima autobusima obrazovnim i zdravstvenim ustanovama frizerskim salonima toiletima na pipcima za to~enje goriva moving board sms oglaavanje

Izbor medija oglaavanja

Pie Helena ^arapi

Proizvod koji se ne pro-daje bez oglaavanja

uz oglaavanje ne mo`e biti profitabilan

Ve dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadr`aj ve su postali dio naeg vlastitog okru`enja Oni su prijatelji neprijatelji obo`avani omra`eni Od njih o~ekujemo jako puno

Novi mediji su podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate

Stuktura medijskog kola~a

TV 0

Novine 20

^asopisi 1

Outdoor

Radio

Internet 1

0

Informatika

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska Har-dverska je virtualizacija pouzdaniji i skuplji oblik vir-tualizacije ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj specijalizirani hardver i softver omoguavaju da se je-dan fizi~ki server podijeli na nekoliko neovisnih serve-ra koji se nalaze u jednom kuitu Hardverska virtua-lizacija osigurava elektri~nu izolaciju u slu~aju kvara jednog ili vie servera te time veu pouzdanost sustava nego u slu~aju softverske virtualizacije Ovdje emo se fokusirati na koritenje vrste hardvera koji ve posje-dujete i kojim se svakodnevno slu`ite pa hardversku virtualizaciju neemo detaljnije objanjavati

Softverska virtualizacija koristi standardan hardver i operativne sustave koje ve posjedujete Na fizi~kom je serveru potrebno osigurati dovoljno memorije diskovnog prostora i procesorske snage Na obi~nom ra~unalu ili serveru instaliramo domainski (host) operativni sustav i zatim instaliramo softver za vir-tualizaciju Od besplatnih softvera najpoznatiji su Mi-crosoft Virtual PC Microsoft Virtual Server VMWare Server i Xen Od softvera koji se plaaju najpoznatiji su VMWare ESX Server i Swsoft Virtuosso Softver

koji se plaa ima vee mogunosti i vie funkcional-nosti pa ako virtualizaciju planirate ozbiljno koristi-ti provjerite daje li besplatni softver sve to vam je potrebno

Kako stvar radi Virtualne servere pravimo koritenjem softvera za virtualizaciju Operativni su-stav virtualnog servera (guest) mo`e biti razli~it od domainskog (host) operativnog sustava Pri kreiranju virtualnog servera definiramo veli~inu virtualnog hard diska koji je zapravo samo datoteka na tvrdom disku fizi~kog servera koli~inu memorije s fizi~kog servera koju e virtualni server koristiti maksimalni posto-tak procesorskog vremena koje mo`e koristiti i ostale postavke Zatim instaliramo gostujui (guest) opera-tivni sustav koji e virtualni server pokretati S obzi-rom na to da virtualni serveri dijele sustavne sabirnice memoriju mre`nu karticu i ostatak hardvera fizi~kog servera performanse aplikacija na virtualnom serve-ru uvijek su slabije od performansa istih tih aplikacija na fizi~kom serveru no u velikom je broju slu~ajeva ta razlika neprimjetna krajnjem korisniku Virtualni serveri mogu obavljati bilo koji funkciju ali se zbog spomenutog pada performansi njihovo koritenje ne preporu~uje kod aplikacija koje intenzivno koriste re-surse ili se od njih o~ekuje brz odziv (npr velike baze podataka) Virtualizacija se tako|er ne preporu~uje kod aplikacija koje brinu o sigurnosti mre`e (vatrozidi) Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplat-nog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave Za svaki virtualni server koji koristi Microsoftov operativni sustav potrebna je licenca Ako koritenjem virtualizacije zamijenite fizi~ki server imate pravo koristiti licencu s tog ser-vera Ako je domainski operativni sustav Windows 2003 Enterprise Server po licencnim pravima mo`ete instalirati jo ~etiri virtualna Windows 2003 Enterpri-se Servera pod uvjetom da su na tom istom fizi~kom serveru Licencna prava i podrku za druge operativne sustave provjerite na stranicama proizvo|a~a Mana softverske virtualizacije je da prilikom kvara softvera ili hardvera fizi~kog servera svi virtualni serveri po-staju nedostupni no uz pouzdanost dananjih servera i dobrog ugovornog servisnog partnera ovo ne pred-stavlja problem

Virtualizacija u poslovnom okru`enjuVirtualizacija je u trendu i na tekstove o njoj mo`ete naii u svim informati~kim novinama U tekstovima se pojanjava kako virtualizacija radi i to vam je za nju potrebno ali jeste li iz tih tekstova shvatili kako ju mo`ete upotrijebiti u svom sustavu Prikazat emo vam nekoliko slu~ajeva kada je virtualizacija vrlo korisna

Piše Ivan Turk

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska

Hardverska je virtuali-zacija pouzdaniji i sku-plji oblik virtualizacije

ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj

specijalizirani hardver i softver omoguavaju da

se jedan fizi~ki server podijeli na nekoliko

neovisnih servera koji se nalaze u jednom

kuitu

Kada koristiti virtualizaciju Prvi i najo~itiji primjer je testiranje Testiranje nove verzije poslovne aplikacije ili nove sigurnosne zakrpe na serveru koji svakodnevno koristite nije mudra odluka jer stvari se mogu zakom-plicirati Koritenjem virtualizacije mo`ete napravi-ti identi~nu kopiju svog sustava na jednom jedinom fizi~kom serveru i vidjeti kakav e utjecaj odre|ene izmjene imati na va sustav Drugi se oblik testiranja odnosi na testiranje funkcionalnosti novih aplikacija koje planirate uvesti u svoj sustav Ovdje vas virtuali-zacija spaava od nabavljanja dodatnog hardvera

Drugi je primjer migracija starih aplikacija i serve-ra Ako imate server s aplikacijom koja radi samo na Windowsima NT i ne mo`ete ju prebaciti na novi operativni sustav niti Windows NT mo`ete instalirati na novi server zbog nedostatka drivera virtualizacija je rjeenje Na novi server koji ima dovoljno resursa instalirate operativni sustav za koji postoje driveri i zatim virtualizirate stari server Va`no je napomenuti da virtualni serveri koriste generi~ki standardizirani hardver stoga nema problema s driverima za starije operativne sustave Obzirom na malu hardversku sna-gu starog servera kao posljedica virtualizacije mo`e se dogoditi da stara aplikacija radi nekoliko puta br`e

Trei je primjer konsolidacija Svaki sustav raste s vremenom i poveava se broj ure|aja u njemu Kao posljedica toga doga|a se da resurse koje smo predvi-djeli za pet godina prerastemo za tri godine Pojedini su serveri zagueni koli~inom podataka dok su tvrdi diskovi na ostalim serverima prakti~no prazni ili nam je iskoritenost procesora na jednom serveru cijelo vrijeme preko 70 a u vrijeme mjese~nog obra~una nema dovoljno snage dok drugi server cijelo vrijeme veselo dr`i procesor na 2 Virtualnim serverima re-surse mo`ete dodavati prema potrebi koristei softver za virtualizaciju a briga o svim resursima i problemi oko kompatibilnosti hardvera svode se na odr`avanje i proirivanje fizi~kog servera Primjerice ako se neki server intenzivno koristi samo krajem mjeseca za mjese~ni obra~un dok se ostatak vremena slabo kori-sti mogue mu je u potrebnom periodu dodati resur-se Kada potreba nestane resursi se opet razdijele tamo gdje su potrebni

^etvrti su primjer sustavi visoke dostupnosti (cluste-ri) Sustavi visoke dostupnosti temelje se na tome da se vie servera ponaaju kao jedan (jako pojednostavljeno objanjenje) pa u slu~aju kvara jednog servera nema posljedica za funkcionalnost sustava jer ostali serveri preuzimaju funkciju neispravnog Ovdje je odmah ja-sno da morate imati dva ili vie servera to predstavlja dodatni troak pri kupovini hardvera Ako koristite virtualizaciju jedan server mo`e biti fizi~ki a drugi virtualan Virtualni server mora biti instaliran na za-sebnom fizi~kom serveru da bi se nastavio nesmetan

rad I za ovaj je scenarij potreban dodatni server ali taj server mo`e se koristiti i za druge potrebe Zbog ni`ih performansi virtualnog servera u odnosu na fizi~ki ovdje e zasigurno doi do smanjenja brzine rada su-stava no to je puno bolja opcija od totalnog zastoja

Virtualizacija mo`e pomoi boljoj organizaciji vae infrastrukture veoj pouzdanosti i dostupnosti te do-vesti do zna~ajnih uteda pa ako do sada niste sad je pravo vrijeme da ju po~nete koristiti

wwwmirakulhr 1

Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplatnog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave

Informatika

wwwmirakulhr

Intelligence Obavjetajne slu`be prislukivanje UDBA James Bond ndash prve su asocijacije na spomen ove rije~i No to je zapravo Competitive Intelligence (CI) Jo jedna od pomodnih aktivnosti popularnog zvu~nog naziva koje valja prodati upravama ili stvar-na potreba

Krenimo od same rije~i intelligence ndash inteligen-cija Pojednostavljeno inteligencija je snala`ljivost pojedinca u novim situacijama ili okru`enjima od-nosno sposobnost razumijevanja i zatim efikasnog prilago|avanja

Za dr`avu to zna~i to se bolje uklopiti u me|unarodna kretanja i nacionalne interese promicati te tititi i unutar zemlje i na me|unarodnom planu Upravo to izvjetajna (obavjetajna) zajednica i ~ini kontinuirano izvjeuje nacionalno vodstvo o aktualnim zbivanjima a povrh toga analizama dolazi do scenarija moguih doga|aja na temelju kojih predla`e konkretne mjere djelovanja Na taj na~in savjetovano i pripremljeno vo-dstvo dr`ave lake i br`e mo`e donijeti kriti~ne odluke

i preventivno djelovati

Na korporativnom nivou intelligence zna~i kako e se tvrtka prilagoditi i postaviti u tr`inoj utakmici koja je u dananjim globalisti~kim trendovima sve nemilosrd-nija i neizvjesnija Proces je opet isti Analize mogui scenariji izvjeivanje managementa predlaganje rjeenja

Razlika izme|u dr`avnog i korporativnog intelligence-a jest u prikupljanju informacija Sve dr`avne slu`be svijeta sla`u se da je ~ak oko 90 informacija javno dostupno Zbog onih desetak posto ponekad se rade prikrivene operacije koje ako se otkriju izlaze na naslovnim stranicama novina te postaju predmetom knjiga i filmova CI bavi se isklju~ivo javnim dije-lom informacija stoga sve se radi legalno po strogim eti~kim na~elima

Dakle CI je sustavan eti~an proces motrenja poslo-vne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

^emu sve toKrajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurent-nosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opasnosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti Smisao je biti ak-tivnim sudionikom u utakmici nametati svoj ritam i standarde a ne ldquoplesati kako drugi svirajurdquo Dananji tempo razvoja tehnologije i globalnog tr`ita uzrok su sve br`oj promjeni poslovne okoline Sve nas vie pre-plavljuju dostupne informacije i dezinformacije a do pojave CI niti jedan odjel u organizaciji sustavno se ne bavi ovim problemom Donositelji odluka ne vole biti iznena|eni Malo tko voli negativna iznena|enja ali u poslovnom svijetu nije rijedak slu~aj i da se na pozi-tivna iznena|enja ne gleda blagonaklono iz jednosta-vnog razloga to se ni za takav razvoj doga|aja nema spreman plan Manageri (vlasnici) ne mogu se vie oslanjati samo na instinkt ili intuiciju pri donoenju stratekih odluka a nemaju vremena baviti se mo-

rem informacija ~esto upitne kvalitete Oni trebaju konkretne pravovremene i provedive savjete

Kratka povijestSustavno praenje konkurencije i openito poslovnog okru`enja po~inje prije dvadesetak godina u SAD-u U po~etku su samo velike korporacije organizirale unutarnje CI odjele me|utim dokazavi svoju vrije-dnost CI se uvodi u sve manje i manje tvrtke Danas vie od 60 svih registriranih tvrtaka u SAD-u i ~ak 90 od 500 najuspjenijih - Fortune 500 ima CI u nekom obliku ukomponiran u svoje strukture SCIP (Society of Competitive Intelligence Professionals) ugledna svjetska organizacija koja okuplja CI profesio-nalce danas broji gotovo 7000 ~lanova irom svijeta a u osnivanju je i hrvatska podru`nica CI sve vie ula-zi i u akademske krugove - na nekim je sveu~ilitima mogue diplomirati i magistrirati na ovu temu

Vlade nekih zemalja primjerice Francuske [vedske SAD-a Japana i Kanade poti~u i ula`u znatna sredstva u razvoj CI jer za razvoj cijelog gospodarstva potreb-no je kvalitetno funkcioniranje velikog broja tvrtaka koje se bez intelligence-a teko mogu nadmetati na tr`itu isprepletenim brojnim globalnim i regional-nim igra~ima (neki od njih imaju podrku dr`avnih izvjetajnih agencija) Openito je pravilo to je konkurencija ja~a i okru`enje nesigurnije CI ima vie smisla CI je ~est slu~aj u izvozno orijentiranim kom-panijama Ovdje se mo`e povui paralela s dr`avama gdje sna`ne utjecajne i izvozu orijentirane dr`ave imaju dobro organizirane intelligence agencije

I u Hrvatskoj se o ovoj temi u posljednje vrijeme do-sta govori Organiziraju se konferencije te~ajevi a CI pomalo ulazi i u tvrtke Objavljeno je i par knjiga na temu CI na hrvatskom jeziku

Pomalo zbunjuju dva naziva s kojima se ~esto susreemo Competitive Intelligence (CI) i Business Intelligence (BI) Nepisano je pravilo da se uz naziv CI ve`e struka o kojoj ovdje govorimo dok se za BI ve`u IT rjeenja Posljednjih godina dosta se rabe i govo-ri o software-ima renomiranih proizvo|a~a ali i onih manje poznatih koji naprosto preplavljuju tr`ite To su naime vrijedni alati koji poma`u pri analiziranju internog poslovanja i u budunosti e im se zna~aj vjerojatno poveavati me|utim oni ne odgovaraju na pitanja o kojima emo ovdje govoriti a koja su klju~na u CI-u

Kako CI funkcioniraKako bi donositelji odluka mogli proaktivno voditi tvrtku i biti korak ispred ostalih zadaa je CI-a dobro upoznati sudionike utakmice ali s ciljem predvi|anja buduih poteza

Competitive IntelligenceCI je sustavan eti~an proces motrenja poslovne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

Pie Sinia Kouti

Vje~na pitanja koja tra`e odgovorebull Prati se rad konkurencije - koja im je strategija to

planiraju (Misle li se iriti ndash lokalno regionalno Planiraju li spajanja akvizicije Hoe li lansirati novi proizvod Hoe li korigirati cijene promijeniti marketinke akcijehellip) struktura trokova (pojedinih procesa benchmarking zato su jeftiniji konkurent-niji)

bull Prate se potroa~i ndash kakve su im karakteristike Cilj je doi do odgovora hoe li promijeniti navike po-trebe

bull Dobavlja~i - to se vie o njima zna bolje su pregovara~ke pozicije iznena|enja su manja Hoe li promijeniti cijene Hoe li bankrotirati

bull Hoe li se pojaviti neki novi konkurent na tr`itu S kojom e strategijom nastupiti Kako e to utjecati na nae poslovanje

bull Mo`e li se pojaviti neki supstitut koji e nam uzima-ti dio kola~a

bull Prati se cijelo gospodarstvo - trendovi politika utje-caj globalizacije promjene tehnologija promjene zakonahellip

bull Prati se interni rad tvrtke - cilj je postii to bolji i br`i protok informacija bez skupog udvajanja u prikupljanju analizama i distribuciji uvodi se poslo-vna tajna (hijerarhijska zatita podataka) radi se na-

ldquoNajbolje uz pozna-vanje vlastitog posla

je poznavanje posla konkurencijerdquo

John D Rockfeller

Poslovna znanja Poslovna znanja

Krajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurentnosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opa-snosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti

2

counter-intelligence-u ndash zatita naih podataka ana-liza ideja (izvana ndash od ilegalne pijuna`e te legalnog CI-a drugih tvrtaka iznutra ndash svjesno ili nesvjesno odavanje osjetljivih informacija)

Mnogi e rei ndash pa nai ljudi (odjeli) ve prate konku-renciju To je donekle istina Odjel marketinga prati marketinke poteze konkurencije prodaja zna udjele pojedinih tvrtaka na tr`itu redovito se prate cijene proizvoda i usluga suparnika Svaki odjel prati konku-renciju u svojoj domeni Me|utim nitko sustavno i studijski ne obra|uje konkurenciju te nema cjelovitu sliku o pojedinom konkurentu Tek na temelju cjelovi-te slike mogu se izraditi profili a to je jedan od na~ina kako razmiljati kao konkurencija i tako predvidjeti njihove budue poteze CI mora biti glavni ekspert po pitanju konkurencije a slo`it emo se svi ndash da konku-rencije nema poslovanje bi izgledalo puno druga~ije

Puno je dakle pitanja na koja ponekad i cijeli dobro institucionalizirani CI odjeli ne uspiju na vrijeme od-govoriti Kako onda o~ekivati da e mala poduzea izdvojiti ograni~ene resurse za ova ~esto maglovita pitanja koja naizgled nemaju veze s osnovnim poslo-vanjem Prvi je korak osvijestiti va`nost gore navede-nih pitanja ^esti su uzroci propasti poduzea eksterni faktori pa prema tome ne vodimo li ra~una o ovim

pitanjima naeg osnovnog poslovanja nee ni biti Ne moramo dakle imati formalno definirane CI odjele Me|utim moramo kontinuirano razmiljati i diskuti-rati o ovim pitanjima kako bi uope postojali

Primjena Competitive Intelligence-aU roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent ndash primjer je nivoa obavijesti kakav se zna zatei u poduzeima Cilj Competitive Intelligen-ce-a je da ponudi vie u roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent i ako ne unaprijedimo proizvodnu tehnologiju i distribuciju izgubit emo 20 tr`ita

Ili uo~ili smo rupu (blind spot) u strategiji konku-rencije ukoliko ih tu napadnemo osvojit emo 10 tr`ita

Ili na temelju analiza industrije te gospodarskih sociolokih i politi~kih analiza procjenjujemo da e proizvod (usluga) X ukoliko ga lansiramo na tr`ite Y zauzeti izme|u 10 i 15 tog tr`ita te ostvariti profit nakon yz vremena

Takva usluga viestruko je vrijednija od ulaganja u rad ovakva odjela

Poslovna znanja

CI mora biti glavni ek-spert po pitanju konku-rencije a slo`it emo se

svi ndash da konkurencije nema poslovanje bi iz-gledalo puno druga~ije

U praksi su poznate dvije vrste arbitra`e ad hoc (arbitra`a pri kojoj stranke same utvr|uju pravila postupanja imenovanje i broj arbitara osiguravaju tehni~ko-administrativnu podrku i sli~no ovaj tip arbitra`e vrlo je rijedak ) i institucionalna arbitra`a (arbitra`ni se postupak provodi po pravilima odre|ene institucije npr Stalno izabrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori)

Prednosti arbitra`eOsnovne prednosti arbitra`nog postupka su kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se sporazume oko pravila postupka samostalno imeno-vanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost po-stupka koji unato~ sporu omoguuje ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

U pravilu nadle`nost arbitra`e se ugovara dakle ona nije zadana zakonom ili bilo kojim drugim propisom Ugovor o arbitra`i sklapa se prije nastanka spora pri ~emu e uobi~ajeno biti arbitra`na klauzula temeljnom poslovnom Ugovoru ili nakon nastanka spora (tzv kompromis) Poduzetnicima koji se odlu~e za ovaj na~in rjeavanja spora preporu~a se ugovaranje arbitra`ne klauzule ~ime se mo`e izbjei smisleno odugovla~enje spora pred bdquodr`avnimldquo sudom od strane nelojalnog poslovnog partnera ^lankom 3 Zakona o arbitra`i (NN 8801) propisano je da se arbitra`a mo`e ugovori-ti za rjeavanje svih sporova o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati Tako se arbitra`a mo`e ugovoriti za ugovorne odnose izvanugovorne odnose sporove o vlasnitvu sporove iz ugovora o radu i sl Stranka arbitra`nog postupka mo`e biti i dr`ava kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave Isto tako Zakon o arbitra`i predvi|a i mogunost ugovaranja inozemne arbitra`e u sporovima s me|unarodnim ele-mentom osim ako je posebnim zakonom propisano da je za takve sporove isklju~ivo nadle`an sud u RH (npr sporovi o nekretninama koji se nalaze u RH) U ino-zemnim arbitra`ama posebno su popularne arbitra`ne institucije u [vicarskoj uz primjenu vicarskog prava koje je vrlo sli~no hrvatskom

Arbitra`ni postupakArbitra`ni postupak zapo~inje kao i svaki drugi sudski postupak - podnoenjem tu`be arbitra`nom suditu

Stranke odlu~uju o tome hoe li arbitrirati arbitar pojedinac ili vijee trojice arbitara Ukoliko se stranke o tome ne sporazume u sporovima vrijednosti do 50000 eura sudit e pojedinac a preko 50000 eura vijee Za arbitre se mogu imenovati arbitri s liste in-stitucionalne arbitra`e ali i bilo koja druga neovisna i nepristrana osoba (ne nu`no pravnici) Pravo koje e se primjenjivati kako smo naveli ovisi o instituciji koje su stranke odabrale Tako se pri Stalnom izbornom suditu pri HGK primjenjuje Pravilnik o arbitra`i pri Stalnom izbornom suditu pri HGK (tzv zagreba~ka pravila) Isto tako po isklju~ivom sporazumu stranaka arbitra`a mo`e postupati ex aequo et bono ili po na~elu pravi~nosti

Arbitra`nim pravorijekom pravomono se presu|uje u odre|enom sporu Arbitra`a postupa samo u jednom stupnju za razliku od sudova koji u pravilu postupaju u dva pa ~ak i tri stupnja Po donoenju arbitra`nog pravorijeka mo`e se tra`iti ovrha pred nadle`nim sudom U pravilu tu`ba za ponitenje arbitra`nog pravorijeka koja se podnosi bdquodr`avnomldquo sudu (koja je uvjetno re~eno `alba na pravorijek) ne odga|a ovrhu pravorijeka Navedena tu`ba predstavlja jedino pravno sredstvo za ponitenje pravorijeka Ponitenje se tako mo`e tra`iti radi nenadle`nosti arbitra`e (nije sklo-pljen sporazum o arbitra`i) ako stranci nije pru`ena mogunost sudjelovanja pred arbitra`om ako je odlu~eno o pitanju koje nije sporazumom podvrgnuto arbitra`i i sl I iz navedenog je vidljivo da se radi ugla-vnom o postupovnim pitanjima tako da se tu`bom nee moi tra`iti meritorno preispitivanje ~injenica ili pravnih pitanja (iznimno ako je pravorijek suprotan pravnom i ustavnom poretku RH)

Iz svega navedenog vidljiv je niz prednosti arbitra`nog rjeenja sporova Istaknut emo jednu za sada prili~no vidljivu i bitnu manu arbitra`e a to su trokovi po-stupka U sporovima velike vrijednosti arbitra`a e u pravilu biti skuplja od postupka pred Sudom

Arbitraža kao na~in rjeavanja sporovaArbitra`a kao na~in rjeavanja sporova predvi|a postupak vrlo sli~an sudskom u kojem spor me|u strankama pravomono i kona~no rjeava arbitra`ni sud Zbog sporosti i pretrpanosti pravosudnih tijela ovaj na~in rjeavanja sporova postaje sve u~estaliji i u rjeavanju sporova me|u domaim poslovnim subjektima ( arbitra`a se naj~ee koristila u sporovima sa stranim partnerima)

Piu Antun Emert Bruno Juri

Osnovne su prednosti arbitra`nog postupka kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se spo-razume oko pravila postupka samostalno imenovanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost postupka koji unato~ sporu omoguuju ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

Poslovna znanja

wwwmirakulhr

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

1

Jabuka je vona vrsta koja je u usporedbi s uzgojem ostalog kontinentalnog voa najzastupljenija u Repu-blici Hrvatskoj Jabuka koju danas jedemo bdquopripitom-ljenaldquo je i dobivena selekcijom umjetnim kri`anjem i hibridizacijom divljih jabuka Po~etci pitomih jabuka kreu od starih Grka i time zapo~inje njezino irenje po Mediteranu Rimsko je Carstvo poznavalo 36 vrsta jabuka a Rimljani su prvi osmislili koncept skladita kako bi u plodovima ovoga voa mogli u`ivati tijekom cijele godine Jabuka se zatim irila prema zapadnoj Eu-ropi a zemlja koja ju je najbolje prihvatila je Francu-ska Francuska je i najvei svjetski proizvo|a~ jabuka Hrvati su jabuku nali na ovim podru~jima te je ona uz ljivu bila najrasprostranjenije voe krajeva U 19 stoljeu po~inje uvo|enje programa voarstva u naro-dne kole i gospodarska narodna u~ilita u Kri`evcima te u poljoprivredne kole u Po`egi

Jabuka je voe bogato prehrambenim vlaknima i vi-taminom C Mo`e se koristiti do godinu dana nakon berbe Antioksidativna vrijednost 100 g jabuke odgo-vora u~inku 1500 mg vitamina C Sadr`ava pektin koji smanjuje osjeaj gladi i pogodna je za dijabeti~are

Proizvodi od jabukaProizvodi dobiveni preradom jabuka osim dobro poz-natih sokova marmelada kompota i `elea uklju~uju i

Jabukova~u (znanu i kao cider) koja je fermentirani sok jabuke i jedno od najstarijih pia na svijetu Bogata je antioksidansima usporava starenje stanica i pojavu tumoraKalvados je pie koje nastaje iz jabukova~e viestrukom destilacijom te je neto izme|u jakog vina i vinjaka

Jabu~ni se ocat proizvodi od jabuka u procesu fer-mentacije bez dodavanja bilo kakvih umjetnih sa-stojaka Ja~a otpornost organizma smanjuje kolesterol i pospjeuje metabolizam

^ips od jabuke zdrava je alternativa klasi~nog ~ipsa od krumpira Radi se o suenim komadiima jabuka koji se odnedavno mogu nai na policama hrvatskih trgovina

Financiranje U Republici Hrvatskoj godinje se proizvede 73700 tona jabuka s 5470776 rodnih stabala uz prosje~ni prirod od 135 kg po stablu Na podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije jabuka se tradicionalno uzgaja i godinje se proizvede 6700 tona Rodnih je stabala na podru~ju upanije 599248 a prosje~ni je prirod neto slabiji od priroda za dr`avu kao cjelinu i iznosi 112 kg po stablu

Osje~ko-baranjska `upanija prepoznala je va`nost po-dizanja trajnih nasada vonjaka prije ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju te svojim sufinanciranjem poma`e uspjeniji razvoj voarstva na ovim krajevima Tijekom protekle tri godine upanija je financirala 300 hektara povrina pod jabukama a namjerava financira-ti podizanje jo 200 hektara nasada

upanija je iz prora~una realizirala ili je u tijeku rea-lizacija projekta sufinanciranja nabave vonih sadni-ca za unaprje|enje voarske proizvodnje na podru~ju upanije i to na sljedei na~in bull Iznos sredstava za sufinanciranje podizanja novih

nasada vonjaka utvr|uje se u visini od 25 od odre|ene cijene vone sadnice

bull Najvii iznos odobrenih sredstava za sufinanciranje

vonih sadnica po jednom poljoprivrednom gospo-darstvu mo`e iznositi za zasa|ene povrine od 05 ha do 500 ha ndash 12000 kn od 501 ha do 1000 ha ndash 15000 kn od 1001 ha do 2000 ha ndash 20000 kn i vee od 2000 ha ndash 30000 kn

bull U 2006 godini osigurana su sredstva u iznosu 1500000 kuna

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) odobra-va kredite u okviru Operativnih programa podizanja trajnih nasada Ministarstva poljoprivrede umarstva i vodnoga gospodarstva Podnositelji zahtjeva za kre-dit mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva trgova~ka drutva poljoprivredne zadruge i obrtnici koji e kreditnim sredstvima podii novi ili obnoviti postojei nasad Rok otplate kredita je do 12 godina uz po~ek do 3 godine i kamatnu stopu za krajnjeg kori-snika od 4

U okviru Programa do 31 srpnja 2006 godine u HBOR-u je zaprimljeno 189 kreditnih zahtjeva u ukupnom iznosu 77020000 kuna S podru~ja Osje~ko-baranjske `upanije zaprimljeno je 38 kreditnih zahtje-va u iznosu 8564912 kuna Od tih 38 zahtjeva 3 su zahtjeva u obradi 11 ih je odbijeno a 4 dokumentacije su vraene

Ukupno su odobrena 102 kredita u iznosu od 34850000 kuna a s podru~ja upanije odobreno je 20 zahtjeva za kredit u iznosu od 4960000 kuna

Isplativost proizvodnjeGodinja proizvodnja jabuka u Republici Hrvatskoj zadovoljava oko 50 domaih potreba Republika Hrvatska godinje uveze voa u vrijednosti od oko 110 milijuna eura a mogla bi izvoziti voa u vrijednosti 400 milijuna eura

Problem s hrvatskom proizvodnjom jabuka jest nemogunost pravilnog skladitenja ovoga voa Upra-vo zato ulaganja u hladnja~e postaju neophodna kako bi se urod jabuka mogao sa~uvati tijekom cijele godine a ne samo kratko vijeme nakon berbe kada je cijena najni`a Ova tehnologija omoguuje da se jabuke ubi-ru kada su zrele i da godinu dana ne gube na kvaliteti Ministarstvo poljoprivrede za gradnju ovih hladnja~a bespovratno daje do 25 vrijednosti investicije (mak-simalno 25 milijuna kuna) Izgradnjom hladnja~a u Hrvatsku je u 2006 godini uvezeno dva i pol puta manje jabuka nego godinu dana ranije

Jabuke su vrsta za koju je specifi~no da od nasada do punog roda pro|e najmanje tri godine Pod pretpo-stavkom da je prosje~an prinos oko 37 kilograma po hektaru odnosno 13 kilograma po stablu planirani bi po~etak berbe trebala biti druga godina u kojoj bi pri-rod bio 15-2 kg po stablu u treoj 4-5 kg po stablu a

u ~etvrtoj 8-15 kg po stablu ovisno o sorti Optimalna je veli~ina vonjaka 30 hektara Profit se dakle mo`e o~ekivati u treoj odnosno ~etvrtoj godini od podi-zanja nasada

Budunost hrvatskog voarstva le`i u udru`ivanju odnosno povezivanju proizvo|a~a s distributerima i kupcima Upravo je u tom pravcu Osje~ko-baranjska `upanija vidjela budunost uzgoja jabuka na svom podru~ju Krajem 2006 godine potpisan je ugovor izme|u upanije i Grada Osijeka o osnivanju ULO hladnja~e doo

bdquoSlavonska jabukaldquo Osje~ko-baranjska `upanija pokrenula je projekt osni-vanja clustera (udru`ivanje proizvo|a~a jabuka) kako bi stvorila marku bdquoSlavonska jabukaldquo Projekt je vrije-dan 122 milijuna kuna i najveim se dijelom (107 mi-ljuna kuna) namjerava isfinancirati iz pretpristupnih programa Europske unije iz progama CARDS Kako je ranije napomenuto upanija je financirala 300 hektara novih povrina pod jabukama te se o~ekuje da e one tijekom idue tri godine roditi oko pet vagona jabuka po hektaru Jabuke se na tr`ite namjeravaju plasirati putem spomenutog clustera najvjerojatnije do 2009 godine

Cluster e povezati proizvo|a~e s distributerima i kupci-ma te omoguiti svojevrsnu standardizaciju proizvodnje jabuka i stvaranje prepoznatljivog brenda

Proizvodnja jabukaNa podru~ju Osje~ko-baranjske `upanije jabuka se tradicionalno uzgaja i godinje se proizvede 6700 tona

Poduzetništvo u poljoprivredi Poduzetništvo u poljoprivredi

Pie Dubravka Pekanov

Neki od bitnijih sastojaka 100 g sirove jabuke

voda (g)

vitamin A (IU)

vitamin C (mg) 0

vitamin B1 (mg) 001

vitamin B2 (mg) 001

vitamin B (mg) 00

kalcij (mg) 2

natrij (mg) 02

kalij (mg) 111

`eljezo (mg) 011

Magnezij (mg)

kcal 586

Korisni linkovi

wwwhzpsshrHrvatski zavod za poljo-privrednu savjetodavnu slu`bu

wwwseljacihrPrvi hrvatski poljoprivred-ni portal

wwwprivredni-vjesnikhrWeb stranica hrvatskog poslovno-financijskog tjednika

wwwmpshrMinistarstvo poljoprivre-de umarstva i vodnoga gospodarstva

wwwobzhrOsje~ko-baranjska `upa-nija

wwwhgkhrHrvatska gospodarska komora

Tijekom protekle tri godine upanija je

financirala 300 hektara povrina pod jabukama a namjerava financirati podizanje jo 200 hek-

tara nasada

wwwmirakulhr 1

NekretnineZbog sve viih cijena stanova i golemih profita investitora stanogradnja je u Hrvatskoj ve du`e vrijeme najpopularniji business Procjenjuje se da je povrat ulo`enog kapitala enorman i kree se od 30 pa ~ak do 100 posto Figurativno ako investitora ~etvorni metar stana kota oko 1000 eura on e ga prodavati po najmanje 1300 eura ili vie

Priredila Marijana Bonjak

Za veinu gra|ana ionako nedosti`an omjer veli~ine i cijene stana dodatno napuhuju i banke odobravajui kredite istim tempom kako bi zadr`ale jednak omjer potra`nje i cijene Ako osoba kupuje novi stan od 60 m2 po cijeni od 1500 euram2 banci e uz kamatnu stopu izme|u 5 i 6 posto godinje i nakon 30 godi-na otplate kredita vratiti vie nego dvostruko Dak-le nakon to kupca ldquoodererdquo investitor za novih ga stotinjak tisua eura ldquoodererdquo i banka Kupoprodajnoj cijeni svakako treba dodati i iznos provizije agenciji od 2 do 3 vrijednosti kupljene nekretnine provizije banci procjenitelju javnom bilje`niku te razne druge naknade

Mamac za investitore Kroni~ni nedostatak stambenih kvadrata postao je tijekom posljednje dvije-tri godine sve privla~niji mamac za veliki broj potencijalnih investitora u sta-nogradnju sve ~ee i onih koji su svoju prethodnu poslovnu karijeru razvijali u segmentima potpuno ne-srodnim graditeljstvu Sigurna i dobra zarada u stano-gradnju privukla je mnoga poznata imena iz politike javnog `ivota ali i lokalne poduzetnike

Iako nitko me|u gra|evinarima izravno ne `eli govori-ti o konkretnoj zaradi koju ostvaruju javna je tajna da po svakom prodanom kvadratu njima ostaje najmanje 300 a navodno je prosjek ~ak 500 eura Najte`i je na-ravno prvi korak gradnja prvog objekta budui da investitor paralelno treba priskrbiti novac i stei po-vjerenje potencijalnih kupaca

Uspije li tr`ite dalje samo radi najbolju promid`bu pa takvi investitori nove objekte naj~ee prodaju i prije nego iskopaju temelje

Kroni~ni nedostatak stambenih kvadrata postao je tijekom po-sljednje dvije-tri godine sve privla~niji mamac za veliki broj poten-cijalnih investitora u stanogradnju

1

Urbane vile sa 6-8 stanova posebno dobro kotiraju i cijeli niz manjih gra|evnih tvrtaka nadmee se u potrazi za takvim interpolacijama Kako tr`ite ve svjedo~i o zasienosti poslovnim sadr`ajima koji se sve te`e prodaju vlada prava jagma za otkrivanjem takvih stambenih zona u irem gradskom prostoru

Cijena stanogradnje ovisi o ulaznim trokovima a bit-na je stavka cijena gra|evinskog zemljita koje je sve skuplje I sve je manje dostupna na najtra`enijim lo-kacijama i u povrinama koje osiguravaju kvalitetnu gradnju

Me|utim korupcija i siva ekonomija pridonose mogunosti nepotene zarade ~ime je oteen kupac jer kupuje nekvalitetno dr`ava jer je zakinuta za po-rez te svi poteni investitori i renomirane gra|evinske tvrtke koje se susreu s problemom nelojalne konku-rencije i naruenog ugleda struke

Stambeni krediti i cijene kvadrataVrijednost odobrenih stambenih kredita premaila je 35 milijarda kuna a njihov udio u ukupnoj zadu`enosti gra|ana porastao je s 30 posto koliko je iznosio 2002 godine na gotovo 40 posto krajem 2006

Zahvaljujui nesmanjenoj potra`nji za stambenim kvadratima i spektakularnom rastu stambenih kre-dita u protekloj je godini dolo do pravog procvata stanogradnje ali i do daljnjeg rasta cijena stambenog prostora Banke su do maksimuma iskoristile kreditne potencijale proirivanjem ponude i omoguavanjem vee dostupnosti stambenih kredita Klju~ni kredit-ni uvjeti (kamatne stope instrumenti osiguranja) u posljednjih godinu dana nisu se zna~ajnije mijenja-li unato~ najavama HNB-a i ozloglaenom registru du`nika Veina banaka ponudu kredita prilagodila je

ciljnim skupinama i kreditima za gra|ane sa slabijom kreditnom sposobnou U svoju su ponudu stambene kredite uvrstile i mnoge manje banke to je povealo njihovu dostupnost

Me|utim kako vea dostupnost kredita poticajno dje-luje na rast cijena nekretnina za mnoge Hrvate stam-beno pitanje jo uvijek ostaje nerjeivi problem Prema procjeni analiti~ara samo u posljednje tri godine cijene nekretnina porasle su 36 posto dok su se u periodu od 1997 do 2003 godine ukupno poveale za 14 posto (Podaci DZS-a)

Prema podatcima Hrvatske narodne banke u zadnje tri godine cijene stana narasle su gotovo 40 posto pa ako je rata za stan prije tri godine iznosila 350 eura sada iznosi oko 500 eura a plae gotovo da stoje Banke su ve duboko ldquozaglibilerdquo putem hipoteka pa je njima za-dnjima u interesu da cijene nekretnina padnu Stoga poti~u novu spiralu zadu`enosti i sve nerealnije cijene koje prijete slomom tr`ita

Sociolozi pak upozoravaju kako ima novca za cesto-gradnju mostogradnju za megalomanske stadione pa ~ak i velike projekte u drugim dr`avama no isto-vremeno stotine tisua mladih ljudi nemaju krov nad glavom ~ija bi cijena bilo da se otplauje kreditom ili se za njega plaa najamnina ila ukorak s mizernom plaom

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u ~ijem se Ustavu ne spominje pravo na stan i du`nost dr`ave koja mora pomoi gra|anima da do tog stana do|u Slovenija to ima Ma|arska presudu Ustavnog suda o tome u Francuskoj je pak pravo na stan izjedna~eno s pravom na obrazovanje i pravom na egzistenciju Svje-doci smo niza bdquo fantasti~nih modela stanogradnjeldquo kod nas nazvanih po ministrima od kojih ni jedan nije urodio plodom Hrvatska zapravo nema strategiju sta-nogradnje osim deklarativno

Razli~iti stavovi stru~njaka o predvi|anju buduih trendovaU nedavnom intervju u Novom listu predsjednik Udru`enja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubra-vko Ranilovi izjavio je da je na potezu ldquodruga gene-racijardquo kupaca koja se te`e odlu~uje na kupnju stana i vie va`e izme|u cijene i kvalitete stana Posljedica je da cijene nekretnina na nekim lokacijama stagniraju ili su ~ak u padu jer su precijenjene Odstupanje izme|u

tra`ene i realizirane cijene iznosi ~ak 18 posto to go-vori da se u startu postavi cijena koja je nerealna

Naselja se grade bez plana preizgra|ene zone su bez osnovne infrastrukture neadekvatnim okoliem i bez prateih sadr`aja S druge strane potra`nja za kvali-tetnim nekretninama je i dalje vea od ponude pa bi u kona~nici cijene ipak trebale rasti

U istom intervjuu glavni ekonomist Zagreba~ke banke arko Miljenovi prognozira da e cijene nekretnina i dalje rasti ali ne po stopama od 10 do 15 posto kao lani ve neto sporije- Jo uvijek imamo zna~ajan debalans izme|u ponude i potra`nje a procjena je da samo u Zagrebu nedostaje oko 30000 novih stanova Poveanje plate`ne moi i dostupnost stambenih kredita uz kamatne stope koje ne bi trebale rasti sve e to jo poveavati potra`nju i podizati cijene stanova

U godinu i pol dana cijene gra|evinskog zemljita u Istri su se utrostru~ile u Dalmaciji stagniraju a u Sla-voniji nikog ne zanimaju

Zemljita u Istri je sve manje osobito onih veih pri-godnih za gradnju apartmanskih naselja za koje su investitori najvie zanimaju pa cijene i dalje rastu

U Dalmaciji cijene stagniraju i nisu se mijenjale od prologa ljeta premda slobodnog zemljita za gradnju u veim gradovima prakti~no vie i nema Investito-ri se polako sele u prigradska i manja naselja gdje su cijene ni`e uz iznimku grada Dubrovnika s okolicom gdje je prakti~no nemogue kupiti bilo to pogodno za gradnju Na snagu stupaju novi GUP-ovi no kako se planovi nisu donijeli na ni`im razinama nije do kraja definirano u kojim zonama e gradnja biti doputena pa investitori ne `ele preuzimati preveliki financijski rizik obzirom na visoku cijenu zemljita

Zbog visokih cijena zemljita i cijene nekretnina na Jadranu postale su previsokim to je za posljedicu imalo smanjenje prodaje Prema podatcima agencija za promet nekretninama iz Dalmacije stranci ove godine doslovno zaobilaze Hrvatsku i vie se zanimanju za nekretnine u Albaniji Gr~koj Bugarskoj i Crnoj Gori koja polako ali sigurno dosti`u hrvatske cijene

Do odre|ene korekcije cijena stanova dolo je i u Za-grebu osobito u podsljemenskoj zoni i Gra~anima koji su svojevremeno bili najpopularniji izbor za kupnju zbog relativno mirnog stanovanja i pogleda na grad sa Sljemena Investitori su jo nedavno nekretninu u cjelosti prodavali prije nego li su i planovi za gradnju bili definirani Cijene gra|evinskog zemljita i dalje su

Cijene stambenih kvadrata u kunama

Godina Hrvatska ZagrebOstale

`upanije

I - XII 2002 2

I - VI 200 22 1020 11

Izvor DZS

Tema broja

20

Tema broja

wwwmirakulhr 21

Klju~ni kreditni uvje-ti (kamatne stope

instrumenti osiguranja) u posljednjih godinu

dana nisu se zna~ajnije mijenjali unato~

najavama HNB-a i ozloglaenom registru

du`nika

Naselja se grade bez plana preizgra|ene zone su bez osnovne infrastrukture nea-dekvatnim okoliem i bez prateih sadr`aja

ipak najvie u Zagrebu osobito zonama bli`e centru i Trenjevci

Zbog autoceste Zagreb -Split i Zagreb - Rijeka cijene nekretnina u podru~ju Gorskog kotara i Like tako|er bilje`e rast dok cijene nekretnina u Slavoniji stagni-raju a interes za rubne dijelove gradova i prigradska naselja prakti~no i ne postoji

Pad prodaje kua Kakva je situacija u Osijeku i Slavoniji openito doz-nali smo od Dalibora Lukende vlasnika agencije Gol-dal nekretnine On prvenstveno upozorava na izmjenu Pravilnika o uporabnim dozvolama koji bi dodatno mo-gli zagor~ati `ivot neopreznim kupcima Zbog izmjene navedenog Pravilnika dolo je do zna~ajnog smanjenja broja prodanih kua u gradu Osijeku Objekte bez upo-rabne dozvole bit e iznimno teko gotovo nemogue legalizirati ~ak i u slu~ajevima kad se kupuju gotovi-nom Tr`ite se ne educira veina agenata iz agencija tako|er u evidentnoj namjeri da se loptica prebaci na neku drugu instancu

Tako|er naglaava Lukenda cijene su nekretnina po oglasima znatno vee od realiziranih ~ime se stvara privid o trendu rasta cijena Osobito je to slu~aj kod novih objekata

To~no je naime da vrijeme nekvalitetnih objekata pro-lazi i kupci sve vie tra`e kvalitetno gra|ene i ure|ene objekte s popratnim sadr`ajima poput blizine vrtia i kola a rijeena infrastruktura se podrazumijeva Cije-ne kvalitetnih objekata na odre|enim mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekretnina sta-gnirati a u dogledno vrijeme cijene bi im trebale i opa-dati I dok su cijene stanova u strarim zgradama daleko iznad realnih a kupci takve objekte zbog potrebnih sredstava za adaptaciju izbjegavaju potra`nja za rural-nim i prigradskim podru~jima prakti~no ne postoji

Agencija za promet nekretninama Goldal nekretnine iz Osijeka osim to od samih svojih po~etaka od konku-rencije odska~e kvalitetnim marketinkim pristupom pohvaliti se mo`e i kvalitetom usluge te uvo|enjem novih pristupa komunikacije s klijentima i zatite njihovih ulaganja bdquoTr`itu usluga posredovanja u prometu nekretninama planiramo ponuditi dva nova modela kako bi osigurali br`u i sigurniju realizaciju kupoprodajnog posla naim kupcima i gra|evinskim tvrtkama koje investiraju u gradnju i prodaju stanova na tr`itu Pred realizacijom smo Ugovora o poslovnoj suradnji s pouzdanom osiguravateljskom kuomte emo svakom svom kupcu pokloniti besplatnu policu osiguranja imovine ili nezgode - po izboru Svojim emo klijentima rijeavati i sva druga potrebna osigu-

22

Tema broja

Cijene kvalitetnih objekata na odre|enim

mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekret-

nina stagnirati a u dogledno vrijeme cijene

bi im trebale i opadati

ranja koje zahtjeva banka kao jedan od instrumenata osiguranja stambenog kredita

U pregovorima smo tako|er i s nekim od vodeih banaka o zastupanju u prodaji njihovih nekretnina i nekretnina koje grade gra|evinske tvrtke novcem koji financiraju same banke Ovim uslugama osigurati emo veu sigurnost naim klijentima i puno veu po-nudu kvalitetnih nekretnina na jednom mjestuldquo isti~e Dalibor Lukenda

Situacija u regiji i EUPoljska je u prvom tromjese~ju 2007 godine zauzela vodee mjesto na ljestvici najpopularnijih odredita za ulaganja u nekretnine pokazalo je istra`ivanje spe-cijalizirane savjetodavne tvrtke Assetz Poljsko tr`ite nekretnina zabilje`ilo je u prvom tromjese~ju viso-ku stopu prirasta na ulaganja ~ak 165 posto Cijene nekretnina u Varavi i dalje su me|u najni`ima u Eu-ropi a uvo|enje va`nih industrija u grad privla~i sve mla|u i imuniju populaciju

Njema~ka je u protekla tri mjeseca zabilje`ila najni`e prinose uz naznaku da bi se ovo tr`ite zbog liberaliza-cije industrije i rasta poduzetni~ke klime moglo uskoro po~eti oporavljati Bugarska i Francuska tako|er su iz-nimno dobro rangirane u kategoriji visine prinosa na ulaganja u nekretnine bilje`ei u prvom tromjese~ju stope prinosa od 50-ak odnosno 60-ak posto

Nakon zna~ajnog pada cijena nekretnina u [panjolskoj i smanjenja interesa investitora za ulaganje situacija na ovom tr`itu krajnje je zabrinjavajua ponajprije zbog visoke izlo`enosti banaka koje su u razdoblju od 1998 do kraja 2006 godine udeseterostru~ile kreditne plasmane gra|evinskom sektoru

Gotovo svi vodi~i za investiranje i financijski savjetnici ove godine kao preporuku za najisplativija ulaganja u Europi preporu~uju rumunjsko tr`ite nekretnina Prema podatcima novina Ziarul Financiar cijene sta-nova u Bukuretu porasle su 6 u odnosu na po~etak godine i prosje~no iznose 1375 eura za ~etvorni metar Cijene nekretnine bilje`e zna~ajan rast to je potaknu-lo strane i domae investitore na nastavak intenziv-ne gradnje stanova i kua kao i na gradnju obiteljskih kua u predgra|ima velikih gradova Prognoze govore o ~etverostrukom rastu cijena u sljedeih deset godi-na Sli~no predvi|anje odnosi se i na Portugal kao i balti~ke zemljeVisoko na ljestvicama isplativosti ula-ganja nalaze se i [vedska i Belgija

Istra`ivanje Global Property Guide-aNajskuplja lokacija u Europi za kupnju stana je Mona-co (24900 EUR7m2) a u stopu ga slijedi strogi centar Londona stoji u izvjeu Global Property Guidea Za-nimljiva je ~injenica da su cijene u balti~kim dr`avama porasle na razinu metropola kao to su Kopenhagen Berlin Muumlnchen Stockholm Be~ i Frankfurt U Lon-donu se luksuzno opremljen stan od 120 kvadra-ta mo`e kupiti po cijeni od 1742656 eura odnosno 14522 eura po ~etvornome metru Razlika me|u cije-nama stanova u razli~itim dijelovima Londona nije za-nemariva pa se tako za vrhunsku lokaciju i ekskluziv-nu opremu plaa premija

Istra`ivanje je pokazalo da su Pariz i Amsterdam od-mah iza Londona Tako je cijena luksuznog stana u

2

Tema broja

2

ovim metropolama 6667 eura po kvadratu Moskva je esti najskuplji grad u Europi kad su u pitanju stambe-ni kvadrati unato~ visokom riziku povrata ulaganja u ovu metropolu

Prema cijenama nekretnina Zagreb je u drutvu me-tropola Rumunjske ^eke Estonije te Cipra i Belgije S prosje~nom cijenom od 2215 eura po kvadratu Za-greb je neto malo skuplji od Bruxellesa u kojem je prosje~na cijena kvadrata 2150 eura

Najamnine stagnirajuIstra`ivanja pokazuju da vlada opadajui trend prino-sa od renti jer rente ne dr`e korak s cijenama stanova nigdje u Europi Tako zemlje isto~ne Europe u kojima je rizik vei imaju i najvee stope povrata koje prelaze 10 posto

U Amsterdamu Parizu Muumlnchenu i Bruxellesu visoke su stope povrataali to su gradovi u kojima je oporezi-vanje prihoda od nekretnina visoko Nigdje u Europi najamnine ne rastu jednako brzo kao cijene nekretni-na a stopa povrata je 4 ili manja to je razlog za zabrinutost

Investicijski fondovi za nekretnine - REIT (Real Estate Investment Trusts) fondoviU Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih gra|evinskih objekata na najtra`enijim lokacijama a ni demografska situacija nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

U posljednje vrijeme sve se ~ee spominju fondovi za nekretnine kao dobro i preporu~ljivo ulaganje Nagli interes za domaim nekretninama osim to je direkt-no uzrokovao gra|evinski boom oja~ao je i financijski sektor te kroz poja~anu kreditnu potra`nju doveo do rekordnih rezultata Poput ulaganja u vrijednosne pa-pire i ova vrsta ulaganja sigurna je i donosi prihod sve do trenutka dok ne do|e do poremeaja na tr`itu i cijene nezadr`ivo po~nu opadati Svjetski analiti~ari ukazuju na posljedice ovakvog razvoja cijena nekretni-na koji se kao boom prvo javio u SAD ^ak minimalna odstupanja statisti~kih podataka od prognoza znaju prouzro~iti nagli porast ili pad cijena dionica pa i ove vrste dionica diljem svijeta

2

Tema broja

U Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih

gra|evinskih objeka-ta na najtra`enijim

lokacijama a ni demografska situacija

nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem

kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina

Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je

zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

Obzirom na kontinuiranu stupu rasta u Americi ri-zik naglog pada cijena nekretnina sasvim je razum-ljiv Ameri~ka potronja veinom se financira kredi-tima banaka i rast cijena kredita ne samo to utje~e na potronju ve bankama signalizira vei rizik od neotplaivanja kreditnih zajmova U slu~aju pada cije-na nekretnina osiguranja kredita vie ne bi bila do-voljna da pokriju novonastali rizik Posljedica toga bio bi nagli pad odobrenih kredita pad potronje rast in-flacije i mogua globalna recesija Iako je broj prodanih kua u 2006 godini u usporedbi s 2005 pao za 6 do 7 u SAD-u realizirane kupoprodajne cijene u apso-lutnom iznosu zadr`ale su postojei dolarski obujam

Investitori u potrazi za novim ansama i u nastojanju da smanje rizik pronalaze nova tr`ita Sve ~ee mo`emo primjetiti prisutnost REIT fondova (Real Estate Investment Trusts) i u zemljama u kojima ova forma ulaganja zakonom jo nije dozvoljena ili zako-nom nije regulirana Prvi REIT fondovi odnedavno se pojavljuju na tr`itu Velike Britanije a EampG Dimax njema~ki Benchmark indeks za vrijednosnice drutva nekretnina s ukupnom tr`inom kapitalizacijom od 12 milijardi eura raste oko 30 godinje

Kriti~ari smatraju da je kreiranje REIT fondova vie rezultat potrebe osnivatelja fondova da disperziraju dio rizika na ulaga~e O~ekuje se da e u buduem razdoblju sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju prepustiti tr`itu Rizik za ulaga~e u ovakve fondove je u situaciji kad dolazi do izra`enih oscilatornih kretanja i naglog pada cijena nekretnina koji tada snose rizik gubitka iz-nimno velikih iznosa ili ~ak cijelog ulo`enog kapitala dok rizik za osniva~ku tvrtku prakti~no ne postoji

Prednost ulaganja u REIT fondove je u njihovoj stal-noj likvidnosti Dok u slu~aju naglog povla~enja kapi-tala iz otvorenih investicijskih fondova mo`e doi i do zatvaranja fonda ulaga~i u REIT fondove uvijek mogu prodati svoje udjele odnosno nekretnine u vlasnitvu REIT fondova na burzi po trenutnoj tr`inoj cijeni

Ova vrsta fondova je u pravilu iznimno transparent-na redovno izvjetava javnost i ulaga~e o tr`inim kretanjima i vrijednosti njihovih uloga i naj~ee ima porezne povlastice

Krizna situacija u podru~ju ove vrste fondova doga|a se trenutno u [panjolskoj Dionice nekretninskih kom-panija su u [panjolskoj rasle na krilima visokih cijena panjolskih nekretnina kojima je vrijednost podizala visoka potra`nja agresivnog stranog kapitala i velikog broja doseljenika Cijene stanova su u [panjolskoj u razdoblju od 1999 do 2005 godine rasle po prosje~noj godinjoj stopi od 15 posto nakon ~ega je rast po~eo lagano posustajati Dionice Grupo Inmocarala (-14 posto) i Montebalita (-20 posto) predvodile su pad tr`inih vrijednosti developera stambenih i poslovnih prostora a jednostavnom tr`inom logikom su za so-bom u slobodni pad povukle i bankarske dionice Zbog zabrinutosti ulaga~a od rasta broja i vrijednosti ne-naplativih hipotekarnih kredita najvie su pale cijene dionica Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (-25 posto) druge najvee panjolske banke i Banco Sabadell (-37 posto)

Tijekom prole godine u Hrvatskoj se pojavila tvrtka Terra Firma sa svojim portfeljom a krajem srpnja 2006 na ZSE uvrten je Jadran Kapital u cilju prven-stvenog privla~enja kapitala stranih ulaga~a Ovisno o interesu investitora i eventualnom rastu indexa ovakvih drutava ulaganje u nekretnine u Hrvatskoj mo`da dobije neku sasvim drugu dimenziju

Uporabna dozvola i nove odredbe zakonaU va`eem Zakonu o prostornom ure|enju i Zakonu o gradnji i njegovoj provedbi uo~ena je neprimjerenost odre|enih instrumenata u podru~ju urbanisti~kog i prostornog planiranja i gradnje Odredbe zako-na mahom su nepovezane te kao takve za posljedi-cu imaju nedostatak instrumenata za upravljanje i ure|enje gra|evinskog zemljita u naseljima

Posljedice toga bile su dugo trajanje i slo`enost postu-paka za isho|enje dozvola potrebnih za gra|enje i upo-rabu gra|evina i nedostatni stupanj pravne sigurnosti

Neke od va`nih promjena odredaba zakona su decen-traliziranje izdavanja dozvola i akata kao i poveavanje uloge i odgovornosti ovlatenih arhitekata i in`enjera u postupcima izdavanja dozvola i drugih akata potreb-nih za gra|enje i uporabu gra|evina

Predlo`enim zakonom predvi|a se i uklanjanje odredbi i akata u podru~ju prostornog ure|enja u svrhu racio-nalnijeg gospodarenja prostorom i osiguranju uvjeta za drutveni i gospodarski razvitak Hrvatske tvrdi mi-nistrica Marina Matulovi-Dropuli

U Ministarstvu navode da u skladu s odredbama novog Zakona o prostornom ure|enju i gradnji koji donosi odre|ene izmjene i po pitanju uporabnih dozvola a koji bi trebao stupiti na snagu 1 listopada 2007 godi-ne kazna za prekraj koritenja gra|evine bez izvjea nadzornog in`enjera odnosno uporabne dozvole izno-si 25000 kuna

[to e biti sa stanarima u objektima bez uporabne dozvoleOni koji `ive u zgradama koje su gra|ene mimo gra|evne dozvole bilo da imaju kat vie ili su eta`irane tako da imaju vei broj stanova morat e trokove le-galizacije snositi sami - ako na to ne uspiju prisiliti in-vestitora koji im je prodao takav objekt

Nakon 1 sije~nja sljedee godine gra|evine koje ne-maju uporabnu dozvolu izgubit e dosadanji sta-tus uporabljve gra|evine pa na njima vie nee biti mogue obavljati prijenos vlasnitvaUporabna dozvo-la je ina~e puka formalnost ukoliko se objekat gradio u skladu s izdanim dozvolama i u skladu s pravilima struke Tamo gdje se nije potovao zakon ra~un za na-platu e doi krajnjim korisnicima kupcima stanova kojima e uporabna dozvola postati uvjet za reguli-ranje vlasni~kih prava koja se`u do prodaje ili prepisi-vanja stambenog ili poslovnog objekta

Banke ve sada u na~elu odbijaju uknji`iti hipoteku na objekat bez uporabne dozvole

Do sada u vlasni~kom listu nije postojala zabilje`ba o posjedovanju uporabne dozvole a sada e postojati Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez uporabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretninama za iznajm-ljivanje nee moi dobiti dozvolu za iznajmljivanje

Uporabna dozvola iznimno je va`an instrument u zemljama EU-a i u SAD-u kojim se regulira kvaliteta gra|enja U razvijenom svijetu bez nje osiguravajua drutva ne `ele osigurati va stan ili zgradu u kojoj

2 wwwmirakulhr 2

Tema brojaTema broja

O~ekuje se da e u buduem razdoblju

sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja

prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju

prepustiti tr`itu

Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez upo-rabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretni-nama za iznajmljivanje nee moi dobiti dozvo-lu za iznajmljivanje

stanujete niti e banke dati hipotekarne kredite za sta-nove u takvom objektu

Gra|ani koji jo nisu uli u avanturu dizanja de-setljetnih stambenih kredita trebali bi posluati savjet pomonice ministrice Bla`evi-Perui - Oprezan ku-pac ne preuzima stan od investitora-prodavatelja dok za zgradu nije izdana uporabna dozvola

Ure|enje interijera i vrtova

PlaniranjePlaniranje je zapravo ono od ~ega treba po~eti svako ure|enje ili preure|enje doma ili vrta [to je sve po-trebno kako to smjestiti i rasporediti i kako e to iz-gledati u kona~nici Za najbolja rjeenja za najbolji raspored pokustva i drugih predmeta u stanu ili kui ili sadnica u vrtu po-treban je dobar plan poznavanje standardnih dimen-zija namjetaja stilova pokustva boja i materijala njihove obrade i primjene te napokon i poznavanje redoslijeda po kojem se odvijaju radovi

Mogua rjeenja stvar su osobnih preferencija i tren-dovaTreba razmisliti o oblaganju zidova polaganju podo-va smjetaja veeg i manjeg pokustva o glavnim

svjetlosnim izvorima a potom obratiti pa`nju slika-ma tepisima zavjesama svjetiljkama sobnom bilju i nizu drugih detalja koji uokviruju ure|enje prostora O unutranjem ure|enju prostora jednako kao i o ure|enju vrtova napisano je mnotvo knjiga pregrt broura razli~itih proizvo|a~a njime se bave brojni ~asopisi a jo uvijek nije sve re~eno

Arhitekti i dizajneri stalno usavravaju svoje znanje prilago|avajui ga vremenu u kojem `ivimo novim materijalima i novim saznanjima

Billy Baldwin poznati dizajner ka`e ldquoPrvo pravilo dekoriranja je da se gotovo sva pravila mogu izmije-nitirdquo

Izmislite svoja pravila ali neka budu sa stilom i poz-navanjem jer svaki je stan ogledalo ljudi koji u njemu `ive i borave i samo Vi mo`ete u svom domu ostva-riti ugo|aj koji vam najvie odgovora U tome vam ne mo`e pomoi nijedna knjiga niti ~asopis Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek nanovo slikati

0

Tema broja

Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek

nanovo slikati

Tvrtka lsquorsquoZETOVI] doorsquorsquo sa sjeditem u Osijeku postoji od 1 sije~nja 2002 godine Bavi se prodajom HOumlRMANN gara`nih i industrijskih vrata te proizvo-dnjom PVC i aluminijske stolarije Tvrtka je smjetena u vlastitom zatvorenom prostoru veem od 1600 m2 u sklopu kojeg se nalazi prodajni prostor skladite te linija za proizvodnju PVC i aluminijske stolarije Uz zatvoreni prostor nalazi se i otvoreni veli~ine gotovo 5000m2 Glavni je dobavlja~ PVC profila njema~ki proizvo|a~ Salamander a dobavlja~ visokokvalitenih okova tako|er je njema~ki proizvo|a~ GU

Tvrtka Zetovi doo ovlateni je distributer komplet-nog proizvodnog asortimana renomiranog njema~kog proizvo|a~a HOumlRMANN za podru~je Slavonije i Ba-ranje

Tvrtka HOumlRMANN europski je lider u proizvodnji gara`nih i industrijskih vrata tehnologiji pretovarne tehnike te luksuznih kunih rjeenja Unato~ relativno kratkom vremenskom periodu u kojem tvrtka posluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i do-stupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta Njihovu kvalitetu prepoznali su i vodei osje~ki i slavonski poduzetnici te se HOumlRMANN in-dustrijski i gara`ni proizvodi mogu pronai na mno-gim reprezentativnim objektima kao to su Pekarnica Kruna Autokua [kojo Autokua Perkovi Saponia

Servisni centar Automagister Naselje Retfala nova te brojni drugi objekti

Iako se proizvodni proces stolarije i danas odvija u vrlo povoljnim uvjetima na novim strojevima vlasnik i osniva~ tvrtke gospodin Zdravko Zetovi odlu~io je dodatno modernizirati tvrtkin proizvodni pogon potpuno novim i automatiziranim strojevima Ti strojevi dodatno e doprinijeti kvaliteti smanjenju cijena te smanjenju rokova isporuke

Novost u prodajnom programu je prodaja unutarnjih vrata proizvo|a~a lsquorsquoConturarsquorsquo iz Pleternice ~iji je tvrtka lsquorsquoZetovirsquorsquo doo ovlateni distributer za podru~je Sla-vonije i Baranje

Tvrtka ldquoZetovirdquo doo pru`a potpunu uslugu ugra-dnje nove stolarije izgradnju postojee obra|ivanje otvora ugradnje klupica komarnika i sl Telefon-skim putem mo`ete zatra`iti neobvezan izlazak stru~nog osoblja radi savjetovanja te izrade ponuda i predra~una

Kompletan proizvodni i prodajni program tvrtke lsquorsquoZetovi doorsquorsquo mogue je pogledati u velikom izlo`benom salonu koji se nalazi na adresi Svilajska ulica 30D u Osijeku ili ih mo`ete posjetiti na Internet adresi wwwzetovichr na kojoj mo`ete pronai dodat-ne informacije o cjelokupnom asortimanu

Pogled u bolju budunost kroz kvalitetne proizvodeZahvaljujui potpuno novim i automatiziranim strojevima tvrtka Zetovi doo je dodatno poboljšala kvalitetu izrade i smanjenje rokova izvedbe uz istovremeno snižavanje cijena

Unato~ relativno kra-tkom vremenskom pe-riodu u kojem tvrtka po-sluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i dostupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta

Oglas

wwwmirakulhr 1

FranšizaFraniza je tip poslovanja u kojem neka tvrtka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslo-vanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvarene prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit

Priredila Maja Klier

Dananji poslovni svijet prostor je neizmjernih mogunosti U stvari toliko velikih da nam je vrlo teko prepoznati onu koja bi odgovarala upravo naoj osobnosti i naem financijskom stupnju a da je ujed-no i profitabilna No ipak u moru tipova poslovanja nailazimo na franizno poslovanje Unutar njega na-lazimo raznorazne koncepte izme|u kojih se uistinu mo`e izabrati bdquoposao snovaldquo ali ga se istim takvim i stvoriti od temelja

Iako u mnogim hrvatskim tvrtkama i organiza-cijama ~esto dolazi do otputanja tehnolokog vika a franizno poslovanje uvelike poma`e u samozapoljavanju i smanjenju stope nezaposleno-sti stanovnici Hrvatske ga jo uvijek ne do`ivljavaju kao najprikladniju mogunost rjeavanja svog statu-sa U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih No bez obzira na tako malen broj njih bitno je neprestano raditi na promociji ovog tipa poslovanja jer je ono garancija lakeg prodora na hrvatsko tr`ite a posebno na strana tr`ita te jedini na~in sprje~avanja varki pri prodaji franize Za promociju franiznog po-slovanja u Hrvatskoj najvie se brinu Hrvatska udruga za franizno poslovanje koja 29 i 30 studenoga u Za-grebu ve 4 godinu za redom odr`ava Franizni forum te Izlo`bu franizne ponude poduzetni~ki centar za franizu Pro maturo u Zagrebu te Centar za franizu Poduzetni~kog centra Osijek

[to je to franizno poslovanjePrema europskoj franiznoj federaciji franizno poslo-vanje je sustav trgovanja dobrima iili uslugama iili tehnologijom koji se bazira na bliskoj i stalnoj suradnji pravno i financijski samostalnih poduzea vlasnika franize i njegovih pojedina~nih korisnika franize

gdje vlasnik jam~i svojim korisnicima pravo i posta-vlja obvezu da e voditi posao u skladu s konceptom franize Franizno poslovanje mo`e se shvatiti i kao partnerstvo izme|u tvrtke s internacionalnim aspira-cijama za svoj brand i individue ili organizacije u cilja-noj zemlji koja je bolje opremljena kulturalno i logi~ki za bdquohrvanjeldquo na vlastitom tr`itu Dakle kao koncept s velikim potencijalom irenja ndash kako na nacionalnom tako i na internacionalnom nivou

Franiza je u stvari tip poslovanja u kojem neka tvr-tka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslovanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvare-ne prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit S ili-ili smo suo~eni zbog postojanja nekoliko tipova franiza i zbog njihove razli~ite projekcije Dva najpoznatija tipa franiza su franiza poslovnog formata (business franchise format) i franiza distribucije proizvoda (product distribution franchise)

Franiza poslovnog formata je tip poslovanja u kojem franizoprimac dobiva posao po principu bdquoklju~ u rukeldquo Dakle on kupuje provjereni i uhodani poslovni koncept znanje i know-how davatelja te savjetodav-ne usluge prije i tijekom ugovorom odre|enog perio-da poslovanja Pri tome brand ne mora biti svjetski poznat ve samo na teritoriju poslovanja Primjerice franize McDonalds Body Creator ili Biovega pripa-daju toj vrsti Kod franize distribucije proizvoda pri-matelj franize kupuje renomirano ime odnosno brand za odre|eni teritorij a poslovanje se svodi na prodaju proizvoda proizvedenog od strane davatelja franize U ovoj varijanti kupac franize ne dobiva nikakva

U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje promijenio ime u Kvarner Vienna Insurance Group (VIG) ddVienna Insurance Group trenutno je prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje (KWSO) od sredine lipnja nosi novo ime ndash Kvarner Vienna Insu-rance Group (VIG) dd za osiguranje Uz promjenu imena nedavnu su skuptinu obilje`ile i promjene u Upravi drutva Od 1 srpnja funkciju predsjednika Uprave drutva od dosadanjega predsjednika Mladena Bla`evia koji s krajem ove godine odlazi u mirovinu preuzima Igor Jeli~i Tako e novu tro~lanu Upravu uz Igora Jeli~ia ~initi jo dva ~lana Zorislav Staek i Kreimir Kolar Promjene u nazivu Drutva uslijedi-le su sukladno prologodinjoj odluci prema kojoj je Vienna Insurance Group postala krovna marka Wie-ner Stadtische Grupe koja okuplja pod novom krov-nom markom kao bdquoobiteljskim imenomldquo sve svoje tvrtke keri s podru~ja centralne i isto~ne Europe Grupa je trenutno prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju laquoStrategija je VIG-a na tr`itima gdje djeluje etabli-ranje domae marke kao simbola povjerenja blizine i lokalnoga razumijevanja VIG istovremeno daje do-datnu internacionalnu vrijednost i predstavlja simbol veli~ine iskustva i kompetentnosti s vodeom po-zicijom u srednjoj i isto~noj Europiraquo isti~e Mladen Bla`evi predsjednik Uprave DrutvaTijekom prvoga ovogodinjeg kvartala Kvarner Vien-na Insurance Group kao najvee drutvo VIG grupe u Hrvatskoj ostvarilo je zara~unatu bruto premiju od 1257 milijuna kuna to je za 257 posto vie nego u istom razdoblju lani Istovremeno su bruto premije `ivotnoga osiguranja iznosile 45 milijuna kuna (to je za 154 posto vie nego prole godine) dok su premije ne`ivotnoga osiguranja ostvarile skok od 373 posto i

ostvarile 807 milijuna kuna Time se Kvarner Vienner Insurance Group popela na peto mjesto osiguravatelja u Hrvatskoj i zauzima 53 posto tr`inoga udjela Isto-vremeno je dobit ovoga drutva iznosila 596 milijuna kuna dok je ukupna prologodinja dobit bila na razini 599 milijuna kuna Kvarner Vienna Insurance Group i u prvih pet mjese-ci ove godine bilje`i izvanredne financijske rezultate ostvarivi premijski volumen od 199 milijuna kuna to je za 252 posto vie nego u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja bilje`e zara~unatu bruto premiju od 746 milijuna kuna to je za 147 posto vie dok ne`ivotna osiguranja s premijom od 1244 milijuna kuna bilje`e skok od 325 posto u odnosu na isto razdoblje prole godine Vienna Insurance Group Hrvatska a kojega ~ini Kvarner VIG Cosmopolitan life i Helios u prva ~eti-ri mjeseca zaklju~ila je financijske rezultate s ukupno ostvarenom premijom od 234 milijuna kuna to je za 297 posto vie nego li je ostvareno u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja ostvarila su ukup-nu premiju u iznosu od 105 milijuna kuna dok su ne`ivotna iznosila 129 milijuna kuna S takvim rezultatima VIG je dospio na ~etvrto mjesto ljestvice osiguravajuih drutava s tr`inim udjelom od 74 posto Vienna Insurance Gropu Hrvatska je po tim rezultatima po `ivotnim je osiguranjima zauzela tree a po ne`ivotnim osiguranjima ~etvrto mjesto na rang ljestvici svih osiguravatelja

Kvarner Vienna Insuran-ce Group tijekom prvih pet mjeseci ove godine zabilje`ila je izvanredne

financijske rezultate ostvarivi premijski

volumen od 199 miliju-na kuna to je za 252

posto vie nego u istom razdoblju prole godine

Oglas

Igor Jeli~i - novi predsjenik Uprave od 01 srpnja 2007 godine

2

saznanja o u~inkovitom sistemu poslovanja Primjeri franize distribucije proizvoda su Fornetti

Franizni koncepti se jo mogu razlikovati i po po-stojanju ili ne postojanju ulazne franizne pristojbe po visini i vrsti tantijema po koritenju reklamnog pro-stora ili ne hellip

Tko je tko u franiznom poslovanjuU franiznom se poslovanju radi o odnosu izme|u franizodavca i franizoprimca Franizodavac je vla-snik inovativnog i do u temelje razra|enog i isproba-nog poslovnog koncepta kojeg za odre|enu nov~anu naknadu ustupa drugim tvrtkama zajedno s markom ili brandom i sa svim detaljima koji ~ine taj specifi~ni poslovni koncept Franizoprimac je pak osoba koja je taj koncept prepoznala kao posao kojim bi se `eljela baviti i u kojem bi moglo doi do samozapoljavanja odnosno do dostizanja vlastite vizije bdquobiti sam svoj efldquo na laki na~in te ga stoga odlu~ila i kupiti Franizoprimac tako potpisivanjem posebnog ugovora prihvaa jedan sistem rada koji od tada postaje nje-govim poduzetni~kim pothvatom i tako ulazi u lanac distribucije koji ima prepoznatljivo ime Nerijetko se spominje i pojam Master primateljdavatelj franize Rije~ je o osobi koja je kupila odre|eni franizni kon-cept od vlasnika franize - otuda Master primatelj te time stekla pravo na prodaju podfraniza tog koncepta na to~no odre|enom teritoriju to ga prema drugima ~ini Master davateljem

Koncept s mnogima prednostima ali ne i bez opasno-stiFranizno poslovanje smatra se konceptom mnogo-brojnih prednosti i za vlasnika franize i za njezinog kupca no postoje i neke opasnosti ^injenica da 80 poduzetni~kih pothvata zavrava propadanjem u prve tri godine govori da danas nije jednostavno opstati kao poduzetnik U svemu tome se poslovanje putem franiza smatra idealnim za smanjenje tog rizika Kupnjom franize dobiva se poslovna neovisnost i po-sao po principu bdquoklju~ u rukeldquo a za puno manji po~etni kapital nego kod samostalnog poduzetni~kog pothva-ta Dakle isproban i uhodan posao vrijedan i prepoz-natljiv na tr`itu posao u koji je vlasnik franize ve ulo`io svoje najva`nije resurse novac vrijeme znanje i vjetine te u potpunosti razradio i u obliku ud`benika predo~io sve procedure njegova vo|enja s ciljem mak-simalnog uspjeha Tako se franizoprimac da bi nje-gov poduzetni~ki pothvat uspio mora pridr`avati postavljenih i isprobanih procedura Skeptici ~esto napominju kako je kupnja franize dokaz nekreativno-sti no praktikanti franchisinga napominju da se kup-njom franize dobiva isprobani uhodani i funkciona-lan posao koji se dodatnom kreativnou mo`e samo poboljati Vlasnik franiznog lanca je uvijek spreman prihvatiti nove ideje ukoliko one doista mogu pomoi

u razvoju cijelog lanca Iako postoji rizik da jednom kupljeni franizni koncept ne dosti`e razinu poslo-vanja kao kod mati~ne kue rizik neuspjeha je uvelike umanjen zbog stalne podrke franizodavca i komplet-ne franizne mre`e ~ija veli~ina donosi grupne olakice za nabavu kao i jeftiniju reklamu Ameri~ka statistika nam govori da samo 10 primatelja franize prestaje s kupljenim poslovanjem u prve 3 godine Razlozi tome su mnogostruki a stupnjevi ranjivosti variraju ovisno o tome je li odabrana odgovarajua franiza o znanju vjetinama i financijskim izvorima ali nada-sve o volji za radom i sposobnosti franizoprimca za kvalitetno vo|enje poduzetni~kog pothvata na koji se odlu~io sam

Vrijednost franiznog koncepta posebno dolazi do izra`aja u trenutku kada neka uspjena tvrtka shvati da je dolo do potrebe irenja poslovanja bilo na nacional-noj ili me|unarodnoj razini ili kada postoji odre|ena inovativna ideja s velikim potencijalom rasta Ono to irenje poslovanja putem franize ~ini jednostavnijim i sigurnijim od ostalih na~ina je ~injenica da tamo tri osnovna resursa novac vrijeme i motivirani mana-gement osiguravaju upravo franizoprimci Oni su ti koji su se odlu~ili na svoj poduzetni~ki pothvat i oni e kako bi on uspio u njega ulo`iti sve to je potrebno Osim toga oni su ujedno i kadar koji poznaje teritorij na kojem pokree poslovanje koji razumije to je sta-novnicima na tom teritoriju bitno kakve su njihove navike i obi~aji te koji poznaje njihov jezik Samostalno savladavanje i u~enje o svemu tome bi vlasnika franize kotalo puno vie vremena a time i novaca No kao i sve na svijetu i franizno poslovanje vlasniku donosi neke manje ugodne trenutke Jedna od najneugodnijih stvari je smanjena mogunost kontrole u poslovanju s puno karika koje je vlasnik potpuno sam postavio na noge a odmah nakon toga bismo mogli spomenuti ka-tkada vrlo te`ak odnos s franizoprimcima i njihovo nepridr`avanje u priru~niku utemeljenog sistema po-slovanja Upravo zato je potrebno vie puta promotriti kome se prodaje poslovni koncept kako bi se kasnije izbjegle zamke koje bi mogle proizai iz loe odluke

Stvaranje prodaja i kupnja franizeDanas za potencijalne franizokupce ne postoji pro-blem nedostatka izbora izme|u razli~itih franiznih koncepata no postoji onaj vezan uz teku odluku oda-bira onog pravog izme|u niza drugih Najveu ulogu u stvaranju te odluke danas ima dobro projektirana franiza i njen vlasnik On je taj koji se stalno iznova mora pitati Zato bi netko kupio moju franizu Kori-sne i kvalitetne savjete i prijedloge vezane uz franizno poslovanje mo`ete nai i u hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje Oni se njime bave ve nizom go-dina sura|ujui s mnogim uspjenim me|unarodnim franiznim lancima te su ujedno i u~lanjeni u Europsku te Svjetsku franiznu federaciju Put do dobro projek-

tirane franize nije lagan jer je to posao koji zahtijeva stru~nost na mnogim razli~itim podru~jima ovisno o franiznoj djelatnosti a o kvaliteti njegova izvrenja ovisi kako e se posao odvijati u budunosti Upra-vo je zbog potrebe za raznim stru~njacima koje treba okupiti te zbog uklapanja svih njihovih savjeta u dje-lotvoran sistem koji e kasnije dovesti do maksimalne djelotvornosti i profitabilnosti ovu zadau potrebno prepustiti konzultantima za franizno poslovanje koji se u Hrvatskoj nalaze u poduzetni~kom centru za franize Pro maturo u Zagrebu i Centru za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek Oni su jedini koji mogu dati pouzdane i nu`ne savjete za toliko potrebno postavljanje stratekog plana i ciljeva poslovanja kako ono ne bi krenulo u krivom smjeru

Tek nakon dobrog projektiranja franize vlasnik mo`e krenuti s prodajom koncepta pazei na cijeli daljnji splet okolnosti Franizodavac mora shvatiti da ne poznaje na~in na koji je potencijalni kupac doao do novca kojeg je voljan ulo`iti u odre|enu franizu i ko-liko mu on zna~i Koja je god kombinacija u pitanju to treba cijeniti a ujedno i pokazati Najlaki na~in za to je sastanak laquoo~i u o~iraquo tijekom kojeg se potencijalnom kupcu mo`e ispri~ati o svim kvalitetama i vrijednosti-ma odre|enog posla te ujedno upoznati i kup~eve na-vike i vrijednosti

Potencijalnom franizoprimcu se u odluci mo`e pomoi i prepri~avanjem razloga i `ivotnih uvjeta u kojima se franizodavac nalazio kada je odlu~io podu-zeti neto sa svojim poslovnim idejama Nije loe ~ak ni izraziti svoje osjeaje koji su bujali pri pomisli na neto novo i jo neisprobano jer se tako vjerojatno osjea i potencijalni kupac To e mu pokazati da se njegovu nesigurnost razumije kao i potreba za pro-vjerom

Kako je ~injenica da u dananjem konkurentnom tr`itu postoje mnogobrojne trzavice nije loe istak-nuti i probleme s kojima je mogue susresti se pri-likom vo|enja posla No pritom se ne smije za-boraviti napomenuti kako je upravo zbog uske i prisne suradnje u franiznom poslovanju izme|u franizodavca i franizokupca te probleme lake pre-vladati Franizoprimac nikada nije ostavljen sam ve iza sebe ima na raspolaganju svu moguu pomo franizodavca kao i mre`e franizoprimaca

Potencijalni kupac franize pak treba biti zainteresi-ran za drugi niz ~imbenika Prvenstveno je bitno dobro procijeniti i odabrati djelatnost koja osobu ispunjava i koja odgovara njenom karakteru i mogunostima Nakon toga pa`nju treba obratiti na iznos inicijalne pristojbe koja se plaa davatelju franize na visinu potrebnih inicijalnih sredstava da bi se franizna jedi-nica osposobila za rad na iskustvo davatelja franize

u poslu za koji daje franizu na usluge koje dava-telj franize osigurava korisniku franize u po~etku i tijekom poslovanja na zadovoljstvo trenutnih kori-snika franize davateljem franize i svojim polo`ajem unutar franizne mre`e na opu stabilnost djelatnosti u kojoj davatelj franize posluje na financijsku snagu davatelja franize i franiznog sistema u cjelini hellip Sve ove faktore je prije sastanka s vlasnikom mogue pro-vjeriti u ve spomenutoj hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje na nizu korisnih web-stranica s ponudama raznih koncepata kao i web stranicama svake pojedine franize

Nakon donoenja kona~ne odluke i izbora konkretne franize slijedi ulaganje puno truda ali i u`ivanje u vlastitom poslovanju

Poseban prilog

KORISNI LINKOVI

wwwfipcomhrwwwpromaturohrwwwfransizahrwwwinfofranchisingit wwwazfranchisingit wwweff-franchisecom wwwquadrantefranchi-singit wwwazfranchisingcalta-netit wwwsolofranchisingit wwwekoclubit wwwfranchisedirectcomwwweuropean-franchi-singnetwwwfranchiseorgwwwinfofranchisecomwwweuropeanfranchisingnetwwwfranchiseeuropecom

Danas za potencijalne franizokupce ne po-stoji problem nedo-statka izbora izme|u razli~itih franiznih kon-cepata no postoji onaj vezan uz teku odluku odabira onog pravog izme|u niza drugih

wwwmirakulhr

Poseban prilog

Poseban prilog

Franize su najbr`i na~in irenja poslovanja i izvozaDobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici protokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr

Franize u Hrvatskoj jo uvijek nisu postigle svoj puni potencijal U Sloveniji Ma|arskoj Poljskoj Italiji Austriji i Gr~koj dakle zemljama koje nas okru`uju franizno poslovanje je puno vie zastupljeno Od broja prisutnih brandova Gr~ka ih broji 430 Slovenija 155 Italija 708 Austrija 330 Ma|arska 300 a Poljska 210 Zastupljenost domaih nacionalnih franiza u tim brojevima je u Gr~koj 45 Sloveniji 55 Italiji 86 Ma|arskoj 55 a Poljskoj 55 U Hrvatskoj je prisutno oko 125 brandova od kojih je samo 26 na-cionalnih Od toga broja samo su neke izvozne ndash pri-mjerice Body Creator X-nation i Skandal O stanju u franiznom poslovanju u Hrvatskoj razgovarali smo sa prof Ljiljanom Kukec predsjednicom Hrvatske udruge za franizno poslovanje

[to mislite zato je situacija u Hrvatskoj takva i koje su najvee prepreke razvoju franiznog poslovanja u HrvatskojTakvu situaciju povezujem s neznanjem neinformiranou kao i slabom zainteresiranosti insti-tucija i banaka za ovakav na~in ulaska u poduzetnitvo

Sve to zna~i da je hrvatska uskraena za vrlo sna`no oru|e irenja poslovanja i izvoz a najva`nije je da franize nisu iskoritene kao agregat zapoljavanja ~injenicu koju su druge zemlje oko nas prepoznale U Bosni i Srbiji je situacija sli~na Nema proizvoda niti projekta koji bi pomagao razvoju franiza prvenstve-no domaih a onda i onih stranih na naem tr`itu Samo za usporedbu u Gr~koj dr`ava podupire razvoj franizinga i to na taj na~in da daje bespovratna sre-dstva u visini 50 od franizne ulazne pristojbe U Egiptu je situacija sli~na Isto postoje bespovratna sre-dstva u visini 50 franizne pristojbe Dakle te zemlje su prepoznale da je franizing agregat zapoljavanja i poticanja poduzetnitva i to onog sigurnijeg

Budui se bavite konzultatntskim uslugama za pri-maoce franiza te projektiranjem franiza za davaoce mo`ete li nam otkriti neke od svojih klijenataLista naih klijenata je dosta velika no spomenuti u samo neke Coin Oviesse Extyn ChocolateGraphics Quadlight Ecowash Hiar style magazin Energy clinic - Phenomena Eden Berghoff boutique Body Creator Varteks Dama toneri Caribu Ticketcom Sr Patata i Particolari

Neke od tih franiza smo projektirali dok neke zastu-pamo ili smo bili anga`irani kao konzultanti Udruga je primljena u ~lanstvo Europske franizne federacije tako da smo sada uli u plan irenja mnogih svjetski poznatih franiza Centar za franize Pro maturo doo je poslovni partner s nekim internacionalnim mre`ama konzultanata za franize i sve su to kanali kojima se strane franize obraaju za pomo

[to mislite zato se Hrvati i hrvatske tvrtke teko odlu~uju na koritenje konzultantskih usluga za franize iako je to u svijetu jedan od prvih koraka i glavni ~imbenik uspjehaJa bih rekla da je cijeli konzultantski sektor u Hrva-tskoj jo u povojima Male tvrtke misle da su premale za anga`man nekog od konzultanata to je potpu-no krivo i misle da si to ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo na tome gdje treba najmanje tedjeti Kod projektiranja franize tvrtke misle da sve znaju i

da im nitko nije potreban Imaju uglavnom iskrivlje-nu percepciju da je za stvaranje franize bitan samo ugovor to nije to~no Oni sami niti ne mogu napra-viti ugovor a niti to mo`e napraviti bilo koji odvjet-nik Dobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici pro-tokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr Bez svih kvalitetnih faktora u jednad`bi franiza nije uspjena i najvjerojatnije nee `ivjeti dulje od go-dinu dana to je prijevara za kupca franize Poznati brand nije jedini uvjet uspjeha

Budui je poznato da je za dobro funkcioniranje franiznog sustava potrebna njegova dobra projekcija recite nam koje su najvee opasnosti kod loe projek-tirane franizeLoe projektirana franiza u najveem broju slu~ajeva zna~i da nije uope projektirana ve sklepana na br-zinu kako bi se proirilo poslovanje ali to je privre-meno jer se nakon par prodanih franiza koje nemaju temelje cijeli projekt baca u vodu Tada nai poduzet-nici odmahuju rukom i govore Franiza je glupost ovdje nema pravne dr`ave pa ne funkcionira i sli~no a prava istina je da se nisu pripremili da nemaju do-voljno znanja da bi sami projektirali franizu i da su bili zainteresirani samo za ad hok irenje i ne znajui koje mogunosti imaju i kako franiza mora izgledati da bi stvarno bila uspjeni projekt i za davatelja i za primtelja

Koji je sektor djelatnosti najvie a koji najmanje zastu-pljen u franizama u HrvatskojNajvie je zastupljeno modnih maraka i autoin-dustrije dok jo uvijek zaostajemo za ugostitelj-stvom turizmom i uslugama To su sektori s velikim mogunostima Sad imamo veliki bum wellness sek-tora i ako nai poduzetnici prepoznaju svoje poten-cijale i naprave kvalitetne franize od svojih wellness centara sigurno nee pogrijeiti To je recimo jedan od najpotencijalnijih sektora za irenje u regiju Jedan od svijetlih primjera je Body Creator centar za zdravo mravljenje i preoblikovanje `enske figure koji se s uspjehom iri po Hrvatskoj a od nedavno i u regiju

Kako zamiljate hrvatsko franizno poslovanje u budunostiKad smo 2002 osnovali Udrugu i kad je centar za franize Pro maturo doo krenuo s organizacijom Me|unorodnog franiznog sajma i savjetovanja FIP ispred sebe smo imali tr`ite koje je bilo bdquotabula rasaldquo Vrlo se malo znalo o franizama a u tisku nije bilo skoro nita o toj temi Od tada do danas franizing je u tisku zastupljen s preko 1 500 000 kuna godinje me-dia coveragem to je vrlo velika cifra i stalno raste To

Razgovarala Maja Klier

je veliki uspjeh nae udruge i centara za franize u Za-grebu i Osijeku Mi dosta predajemo po poduzetni~kim centrima na Vernu Zagreba~koj koli ekonomije i ma-nagementa i drugdje to je sve ulaganje u budunost Sada su i mladi osvijeteni za mogunosti franiznog poslovanja No jo uvijek moramo puno raditi na edukaciji poduzetnika i starijih managera koji jo nisu shvatili da je znanje najja~i adut za konkurent-nost a zatim idu i franize kao najbr`i na~in irenja poslovanja i izvoza

U tom smislu pozivam sve zainteresirane da nam se pridru`e 29 i 30 studenoga na 4 franiznom foruku te Izlo`bi franizne ponude Tamo ete moi saznati sve o franiznama franiznom poslovanju te ponudi franiznih koncepata i to iz iskustva uspjenih podu-zetnika i renomiranih stru~njaka

Male tvrtke misle da su premale za anga`man

nekog od konzulta-nata to je potpuno krivo i misle da si to

ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo

na tome gdje treba najmanje tedjeti

Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek

Centar za poduzetnitvo djeluje u Osijeku ve deset godina s glavnim ciljem ndash pru`anje informacija savjeta i nedostajuih znanja poduzetnicima i onima koji se to tek odlu~uju postati

Od 200 godine u sklopu Centra za poduzetnitvo djeluje Centar za franizu ~iji je cilj edukacija poduzetnika o prednostima i mogunostima koje nudi franizno poslovanje Odluka o pokretanju Centra za franizu u sklopu Centra za poduzetnitvo Osijek ~inila se nu`nom za hvatanje koraka s gospodarski razvije-nim zemljama svijeta U SAD-u statistike govore o ~ak prihoda u maloprodaji koji se odvija kroz franizne mre`e u franizama je zaposleno ~ak 1 milijuna ljudi Stopa pre`ivljavanja ameri~kih poduzea nakon 10 godina poslovanja koja posao zapo~nu samostalno iznosi 1 dok nakon 10 godina pre`ivi ~ak 0 poduzea koja su u posao ula kao dio neke vee franizne mre`e

Za potrebe organizacije seminara o franiznom poslovanju Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek i sam je kupio franizu od Centra za franize iz El Pasa koji djeluje pri Sveu~ilitu u Texasu Ovaj ameri~ki Centar ve godinama radi iznimno uspjene seminare o franiznom poslovanju pod nazivom bdquoBig Pictureldquo Osje~ki Centar kupio je pravo za izvo|enje ovog seminara u Osijeku pod nazivom bdquoFraniza od A do ldquo a osim osje~kog u Europi pravo na izvo|enje tog seminara ima jo samo Centar za franize u Finskoj

Seminar se organizira dvaput godinje (lipanjstudeni) u Osijeku i jedini je se-minar takve vrste u Hrvatskoj pa se ~esto na njemu mogu vidjeti polaznici iz Bo-sne i Hercegovine te Srbije Seminar kombinira teoriju i praksu ndash u sklopu svake tematske cjeline sudjeluje gost ~ije je poslovno iskustvo vezano uz franizu U sklopu seminara prezentirane su i brojne franizne ponude a polaznike se tako|er upuuje na izvore franiznih ponuda te na va`ne to~ke u analiziranju kvalitete franiznih ponuda

Pored seminara Centar za franizu pru`a usluge savjetovanja poduzetnika koji se odlu~uju kupiti franizu ali i hrvatskih poduzea koja se smatraju sposobnim postati davatelji franize Vie informacija o franiznom poslovanju aktivnostima Centra za franizu i to je najzanimljivije kvalitetnim franiznim ponudama ak-tualnim na podru~ju Hrvatske mo`ete doznati na wwwfransizahr

Dobar franizni ugovor zna napraviti kon-zultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam

wwwmirakulhr

Poseban prilog

wwwmirakulhr

MarketingMarketing

Pristup informacijama postaje vrlo jeftin Vremenske i prostorne barijere i~ezle su Svjetske mre`e danas su normalna pojava samo ako to znamo i `elimo prihvatiti U ovoj eri masovnih medija dobro poz-navanje mogunosti to ih pru`a neki medij smatra se ~esto bitnim klju~em uspjeha u mnogim poslovi-ma Oglaavanje je najja~i marketinki alat u borbi za percepciju potroa~a te za prijenos poruke do ciljane tr`ine skupine Oglaavanje je u tome uspjeno ako ima dobar sadr`aj poruke i izbor medija kojim se po-ruka prenosi

TVU tranzicijskim zemljama televizija je jo uvijek gla-vni medij oglaavanja Oglaavati na televiziji je naju~inkovitije jer je jedini medij koji kombinira doseg brzinu i emocije mo`e dosegnuti svaku cilj-nu skupinu kao i najvei postotak ukupne popula-cije omoguuje najbr`u distribuciju oglasa i najbr`i kontakt s potroa~em gdje poma`e razvoju svijesti i prisjeanja robne marke ~ime joj produljuje `ivotni vijek Ima visoku gledanost s mogunou demonstra-cije te stimulira kupnju i poveava prodaju stvarajui imid` robne marke Iako je jednosmjeran medij poti~e ljudska osjetila i osjeaje Hrvatska je svrstana me|u

zemlje s najveom konzumacijom televizije

RadioOn postojano zadr`ava polo`aj ldquomedija iz sjenerdquo Premda je ograni~en na slunu dimenziju to je po-velik nedostatak njegova velika prednost jest da je ne-zaobilazan i osoban svi ga do`ivljavaju kao prijateljski medij A prijateljima se vjeruje Radio mo`ete sluati u gradu na selu u prigradskim naseljima i ruralnim krajevima Mo`e se sluati vani ili u zatvorenom i to 24 sata dnevno Radio je dostupan vaim potroa~ima u svako vrijeme na svakom mjestu S radijem kao me-dijem mo`ete dostii svog potencijalnog kupca upra-vo u trenutku aktivnosti koje su povezane s vaim proizvodom Radio mo`e djelovati odmah i u cijelo-sti je prilagodljiv medij izvor je prvih informacija a u~inkovit je uz mala financijska sredstva

NovineOglaavanje u novinama uglavnom e biti vrlo ko-risno za poslovanje veine djelatnosti Ipak taj na~in oglaavanja za veinu je manjih poduzetnika skup Va`no je znati kako se u tiskanim medijima pogoto-vo dnevnim nikako ne smije oglaavati ldquoad hocrdquojer su namijenjene brzoj konzumaciji ldquo`iverdquo manje od 24 sata pa e upravo toliko vrijediti jedanput objavljen oglas No s druge strane bit e vrlo efikasno ukoliko je u~estalo u ujedna~enom ritmu trajanja barem tri mjeseca Imaju kratak `ivotni vijek i prosje~no im je vrijeme ~itanja oglasa manje od 30 sekunda Ovakvo oglaavanje ~esto vas stavlja u jednak kontekst s konkurencijom pa kreativna snaga oglasa treba biti takva da se oglas nepogrjeivo izdvoji od konkurencije Tako|er treba paziti da oglaavanjem vlastite ponude ne poma`ete tu|i marketing

^asopisi^asopisi su neto intimniji oblik oglasnog prostora pa se tu oglaiva~ mo`e malo opustiti Za o~ekivati je kako ~itatelj odre|eni ~asopis nabavlja zato to ga zanima pa prema njegovom sadr`aju nije teko odrediti kakvi su mu ~itatelji kao potroa~i i kakve su im sklonosti Svaki e ~itatelj svoj omiljeni ~asopis potanko i~itati pa se u oblikovanju oglasa mo`e ~ak i mora ii puno detaljnije ^asopisi mogu dosegnuti iroku publiku no ipak se usmjeravaju na specifi~ne i u`e tr`ine segmen-te Za razliku od novina ima dulji `ivotni vijek bolju

kvalitetu papira uklju~enost ~itatelja i bolji ugled vei su dok je s druge strane nedostatak segmentiranost vii trokovi te vremenska neprilago|enost

Vanjsko oglaavanjeMo`e se gledati kao nusproizvod ne~ega drugog ugla-vnom putovanja i kupnje Omoguava tvrtkama da u najuo~ljivijem i najirem obliku promoviraju svoj brand (marku) proizvod ili slogan te da se za njega ~uje na najiri a za klijenta gotovo najpovoljniji na~in Jedno je od najefikasnijih sredstava Smatra se najno-vijim masovnim medijem jer prenosi poruku svakod-nevno ne mo`ete ga ugasiti odlo`iti otvoriti Jedini medij na kojem propagandna poruka traje neprekidno - 24 sata

PlakatiPlakat mora brzo i jednostavno komunicirati sadr`aj i ideju Dostupan je svakom prolazniku na nenametljiv na~in Ima kratak period oglaavanja a koristi se za promocije koncerte izlo`be izbore filmske premijere U kompoziciji plakata slova igraju ravnopravnu ulogu zajedno sa slikom ali obi~no se ne uzimaju jednaki omjeri slike i teksta (50-50) ve je omjer obi~no 70-30 kako bi se uspostavila dominanta Slova moraju biti dovoljno velika i ~itka da bi ih konzumenti mogli registrirati brzo u prolazu etnjom vo`njom automo-bila tramvajem i sl Kod plakata je va`an sadr`aj po-ruke koji mora biti jasan ve nakon 3 sekunde tekst ne smije biti predug jer se osoba pogledom na plakat zadr`ava samo 110 sekunde

Internet Internet marketing je u svega nekoliko godina stekao golemu popularnost me|u oglaiva~ima Vrijednost internetskog oglaavanja e u razdoblju od 2007 do 2009 godine rasti esterostruko br`e od vrijednosti oglaavanja u tradicionalnim medijima Vaa Internet stranica postaje ne samo sredstvo komunikacije i pro-mocije nego sredstvo poslovanja i najbolji djelatnik u tvrtki zato to mo`e prodati proizvod Vaa Internet stranica mora generirati posjete kako bi bila funkcio-

nalna i korisna a to mo`ete postii samo kvalitetnim Internet oglaavanjem Velike prednosti su brzina dostupnost 247 te nove mogunosti Na Internetu se mo`e promovirati gotovo sve a kako je Internet mjesto skupljanja informacija i uspjenost reklama sve je vea Ciljana skupina korisnika vrlo je razli~ita postoji mogunost pristupa razli~itim dobnim skupi-nama Marketinku kampanju na Internetu mogue je osmisliti i realizirati u vrlo kratkom roku velika je fleksibilnost pokriva razli~ita podru~ja oglaavanja daje feedback te kupac mo`e detaljno vidjeti i izabrati proizvode dok je u drugim medijima ograni~en pro-storom i vremenom Nedostatci su zaguenost slab doseg ograni~ena kvaliteta relativno mala penetra-cija neekskluzivnost oglasa te neuhvatljivo plasiranje la`nih informacija i bdquovirusno oboljenjeldquo

Novi medijiKlasi~ni kanali oglaavanja postali su dio nae svako-dnevice te nisu vie sami po sebi dovoljno probita~ni To je ujedno i razlog potrebe za novim medijima Nije uloga novih medija u tome da preuzmu prvenstvo klasi~nim kanalima oglaavanja nego da iskoriste svoj potencijal Oni predstavljaju iznena|enje neto novo i druga~ije Tako su novi mediji podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate Primjeri novih medija su avionsko oglaavanje oglaavanje putem balona mobile billboard oglaavanje u tramvajima autobusima obrazovnim i zdravstvenim ustanovama frizerskim salonima toiletima na pipcima za to~enje goriva moving board sms oglaavanje

Izbor medija oglaavanja

Pie Helena ^arapi

Proizvod koji se ne pro-daje bez oglaavanja

uz oglaavanje ne mo`e biti profitabilan

Ve dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadr`aj ve su postali dio naeg vlastitog okru`enja Oni su prijatelji neprijatelji obo`avani omra`eni Od njih o~ekujemo jako puno

Novi mediji su podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate

Stuktura medijskog kola~a

TV 0

Novine 20

^asopisi 1

Outdoor

Radio

Internet 1

0

Informatika

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska Har-dverska je virtualizacija pouzdaniji i skuplji oblik vir-tualizacije ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj specijalizirani hardver i softver omoguavaju da se je-dan fizi~ki server podijeli na nekoliko neovisnih serve-ra koji se nalaze u jednom kuitu Hardverska virtua-lizacija osigurava elektri~nu izolaciju u slu~aju kvara jednog ili vie servera te time veu pouzdanost sustava nego u slu~aju softverske virtualizacije Ovdje emo se fokusirati na koritenje vrste hardvera koji ve posje-dujete i kojim se svakodnevno slu`ite pa hardversku virtualizaciju neemo detaljnije objanjavati

Softverska virtualizacija koristi standardan hardver i operativne sustave koje ve posjedujete Na fizi~kom je serveru potrebno osigurati dovoljno memorije diskovnog prostora i procesorske snage Na obi~nom ra~unalu ili serveru instaliramo domainski (host) operativni sustav i zatim instaliramo softver za vir-tualizaciju Od besplatnih softvera najpoznatiji su Mi-crosoft Virtual PC Microsoft Virtual Server VMWare Server i Xen Od softvera koji se plaaju najpoznatiji su VMWare ESX Server i Swsoft Virtuosso Softver

koji se plaa ima vee mogunosti i vie funkcional-nosti pa ako virtualizaciju planirate ozbiljno koristi-ti provjerite daje li besplatni softver sve to vam je potrebno

Kako stvar radi Virtualne servere pravimo koritenjem softvera za virtualizaciju Operativni su-stav virtualnog servera (guest) mo`e biti razli~it od domainskog (host) operativnog sustava Pri kreiranju virtualnog servera definiramo veli~inu virtualnog hard diska koji je zapravo samo datoteka na tvrdom disku fizi~kog servera koli~inu memorije s fizi~kog servera koju e virtualni server koristiti maksimalni posto-tak procesorskog vremena koje mo`e koristiti i ostale postavke Zatim instaliramo gostujui (guest) opera-tivni sustav koji e virtualni server pokretati S obzi-rom na to da virtualni serveri dijele sustavne sabirnice memoriju mre`nu karticu i ostatak hardvera fizi~kog servera performanse aplikacija na virtualnom serve-ru uvijek su slabije od performansa istih tih aplikacija na fizi~kom serveru no u velikom je broju slu~ajeva ta razlika neprimjetna krajnjem korisniku Virtualni serveri mogu obavljati bilo koji funkciju ali se zbog spomenutog pada performansi njihovo koritenje ne preporu~uje kod aplikacija koje intenzivno koriste re-surse ili se od njih o~ekuje brz odziv (npr velike baze podataka) Virtualizacija se tako|er ne preporu~uje kod aplikacija koje brinu o sigurnosti mre`e (vatrozidi) Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplat-nog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave Za svaki virtualni server koji koristi Microsoftov operativni sustav potrebna je licenca Ako koritenjem virtualizacije zamijenite fizi~ki server imate pravo koristiti licencu s tog ser-vera Ako je domainski operativni sustav Windows 2003 Enterprise Server po licencnim pravima mo`ete instalirati jo ~etiri virtualna Windows 2003 Enterpri-se Servera pod uvjetom da su na tom istom fizi~kom serveru Licencna prava i podrku za druge operativne sustave provjerite na stranicama proizvo|a~a Mana softverske virtualizacije je da prilikom kvara softvera ili hardvera fizi~kog servera svi virtualni serveri po-staju nedostupni no uz pouzdanost dananjih servera i dobrog ugovornog servisnog partnera ovo ne pred-stavlja problem

Virtualizacija u poslovnom okru`enjuVirtualizacija je u trendu i na tekstove o njoj mo`ete naii u svim informati~kim novinama U tekstovima se pojanjava kako virtualizacija radi i to vam je za nju potrebno ali jeste li iz tih tekstova shvatili kako ju mo`ete upotrijebiti u svom sustavu Prikazat emo vam nekoliko slu~ajeva kada je virtualizacija vrlo korisna

Piše Ivan Turk

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska

Hardverska je virtuali-zacija pouzdaniji i sku-plji oblik virtualizacije

ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj

specijalizirani hardver i softver omoguavaju da

se jedan fizi~ki server podijeli na nekoliko

neovisnih servera koji se nalaze u jednom

kuitu

Kada koristiti virtualizaciju Prvi i najo~itiji primjer je testiranje Testiranje nove verzije poslovne aplikacije ili nove sigurnosne zakrpe na serveru koji svakodnevno koristite nije mudra odluka jer stvari se mogu zakom-plicirati Koritenjem virtualizacije mo`ete napravi-ti identi~nu kopiju svog sustava na jednom jedinom fizi~kom serveru i vidjeti kakav e utjecaj odre|ene izmjene imati na va sustav Drugi se oblik testiranja odnosi na testiranje funkcionalnosti novih aplikacija koje planirate uvesti u svoj sustav Ovdje vas virtuali-zacija spaava od nabavljanja dodatnog hardvera

Drugi je primjer migracija starih aplikacija i serve-ra Ako imate server s aplikacijom koja radi samo na Windowsima NT i ne mo`ete ju prebaciti na novi operativni sustav niti Windows NT mo`ete instalirati na novi server zbog nedostatka drivera virtualizacija je rjeenje Na novi server koji ima dovoljno resursa instalirate operativni sustav za koji postoje driveri i zatim virtualizirate stari server Va`no je napomenuti da virtualni serveri koriste generi~ki standardizirani hardver stoga nema problema s driverima za starije operativne sustave Obzirom na malu hardversku sna-gu starog servera kao posljedica virtualizacije mo`e se dogoditi da stara aplikacija radi nekoliko puta br`e

Trei je primjer konsolidacija Svaki sustav raste s vremenom i poveava se broj ure|aja u njemu Kao posljedica toga doga|a se da resurse koje smo predvi-djeli za pet godina prerastemo za tri godine Pojedini su serveri zagueni koli~inom podataka dok su tvrdi diskovi na ostalim serverima prakti~no prazni ili nam je iskoritenost procesora na jednom serveru cijelo vrijeme preko 70 a u vrijeme mjese~nog obra~una nema dovoljno snage dok drugi server cijelo vrijeme veselo dr`i procesor na 2 Virtualnim serverima re-surse mo`ete dodavati prema potrebi koristei softver za virtualizaciju a briga o svim resursima i problemi oko kompatibilnosti hardvera svode se na odr`avanje i proirivanje fizi~kog servera Primjerice ako se neki server intenzivno koristi samo krajem mjeseca za mjese~ni obra~un dok se ostatak vremena slabo kori-sti mogue mu je u potrebnom periodu dodati resur-se Kada potreba nestane resursi se opet razdijele tamo gdje su potrebni

^etvrti su primjer sustavi visoke dostupnosti (cluste-ri) Sustavi visoke dostupnosti temelje se na tome da se vie servera ponaaju kao jedan (jako pojednostavljeno objanjenje) pa u slu~aju kvara jednog servera nema posljedica za funkcionalnost sustava jer ostali serveri preuzimaju funkciju neispravnog Ovdje je odmah ja-sno da morate imati dva ili vie servera to predstavlja dodatni troak pri kupovini hardvera Ako koristite virtualizaciju jedan server mo`e biti fizi~ki a drugi virtualan Virtualni server mora biti instaliran na za-sebnom fizi~kom serveru da bi se nastavio nesmetan

rad I za ovaj je scenarij potreban dodatni server ali taj server mo`e se koristiti i za druge potrebe Zbog ni`ih performansi virtualnog servera u odnosu na fizi~ki ovdje e zasigurno doi do smanjenja brzine rada su-stava no to je puno bolja opcija od totalnog zastoja

Virtualizacija mo`e pomoi boljoj organizaciji vae infrastrukture veoj pouzdanosti i dostupnosti te do-vesti do zna~ajnih uteda pa ako do sada niste sad je pravo vrijeme da ju po~nete koristiti

wwwmirakulhr 1

Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplatnog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave

Informatika

wwwmirakulhr

Intelligence Obavjetajne slu`be prislukivanje UDBA James Bond ndash prve su asocijacije na spomen ove rije~i No to je zapravo Competitive Intelligence (CI) Jo jedna od pomodnih aktivnosti popularnog zvu~nog naziva koje valja prodati upravama ili stvar-na potreba

Krenimo od same rije~i intelligence ndash inteligen-cija Pojednostavljeno inteligencija je snala`ljivost pojedinca u novim situacijama ili okru`enjima od-nosno sposobnost razumijevanja i zatim efikasnog prilago|avanja

Za dr`avu to zna~i to se bolje uklopiti u me|unarodna kretanja i nacionalne interese promicati te tititi i unutar zemlje i na me|unarodnom planu Upravo to izvjetajna (obavjetajna) zajednica i ~ini kontinuirano izvjeuje nacionalno vodstvo o aktualnim zbivanjima a povrh toga analizama dolazi do scenarija moguih doga|aja na temelju kojih predla`e konkretne mjere djelovanja Na taj na~in savjetovano i pripremljeno vo-dstvo dr`ave lake i br`e mo`e donijeti kriti~ne odluke

i preventivno djelovati

Na korporativnom nivou intelligence zna~i kako e se tvrtka prilagoditi i postaviti u tr`inoj utakmici koja je u dananjim globalisti~kim trendovima sve nemilosrd-nija i neizvjesnija Proces je opet isti Analize mogui scenariji izvjeivanje managementa predlaganje rjeenja

Razlika izme|u dr`avnog i korporativnog intelligence-a jest u prikupljanju informacija Sve dr`avne slu`be svijeta sla`u se da je ~ak oko 90 informacija javno dostupno Zbog onih desetak posto ponekad se rade prikrivene operacije koje ako se otkriju izlaze na naslovnim stranicama novina te postaju predmetom knjiga i filmova CI bavi se isklju~ivo javnim dije-lom informacija stoga sve se radi legalno po strogim eti~kim na~elima

Dakle CI je sustavan eti~an proces motrenja poslo-vne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

^emu sve toKrajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurent-nosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opasnosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti Smisao je biti ak-tivnim sudionikom u utakmici nametati svoj ritam i standarde a ne ldquoplesati kako drugi svirajurdquo Dananji tempo razvoja tehnologije i globalnog tr`ita uzrok su sve br`oj promjeni poslovne okoline Sve nas vie pre-plavljuju dostupne informacije i dezinformacije a do pojave CI niti jedan odjel u organizaciji sustavno se ne bavi ovim problemom Donositelji odluka ne vole biti iznena|eni Malo tko voli negativna iznena|enja ali u poslovnom svijetu nije rijedak slu~aj i da se na pozi-tivna iznena|enja ne gleda blagonaklono iz jednosta-vnog razloga to se ni za takav razvoj doga|aja nema spreman plan Manageri (vlasnici) ne mogu se vie oslanjati samo na instinkt ili intuiciju pri donoenju stratekih odluka a nemaju vremena baviti se mo-

rem informacija ~esto upitne kvalitete Oni trebaju konkretne pravovremene i provedive savjete

Kratka povijestSustavno praenje konkurencije i openito poslovnog okru`enja po~inje prije dvadesetak godina u SAD-u U po~etku su samo velike korporacije organizirale unutarnje CI odjele me|utim dokazavi svoju vrije-dnost CI se uvodi u sve manje i manje tvrtke Danas vie od 60 svih registriranih tvrtaka u SAD-u i ~ak 90 od 500 najuspjenijih - Fortune 500 ima CI u nekom obliku ukomponiran u svoje strukture SCIP (Society of Competitive Intelligence Professionals) ugledna svjetska organizacija koja okuplja CI profesio-nalce danas broji gotovo 7000 ~lanova irom svijeta a u osnivanju je i hrvatska podru`nica CI sve vie ula-zi i u akademske krugove - na nekim je sveu~ilitima mogue diplomirati i magistrirati na ovu temu

Vlade nekih zemalja primjerice Francuske [vedske SAD-a Japana i Kanade poti~u i ula`u znatna sredstva u razvoj CI jer za razvoj cijelog gospodarstva potreb-no je kvalitetno funkcioniranje velikog broja tvrtaka koje se bez intelligence-a teko mogu nadmetati na tr`itu isprepletenim brojnim globalnim i regional-nim igra~ima (neki od njih imaju podrku dr`avnih izvjetajnih agencija) Openito je pravilo to je konkurencija ja~a i okru`enje nesigurnije CI ima vie smisla CI je ~est slu~aj u izvozno orijentiranim kom-panijama Ovdje se mo`e povui paralela s dr`avama gdje sna`ne utjecajne i izvozu orijentirane dr`ave imaju dobro organizirane intelligence agencije

I u Hrvatskoj se o ovoj temi u posljednje vrijeme do-sta govori Organiziraju se konferencije te~ajevi a CI pomalo ulazi i u tvrtke Objavljeno je i par knjiga na temu CI na hrvatskom jeziku

Pomalo zbunjuju dva naziva s kojima se ~esto susreemo Competitive Intelligence (CI) i Business Intelligence (BI) Nepisano je pravilo da se uz naziv CI ve`e struka o kojoj ovdje govorimo dok se za BI ve`u IT rjeenja Posljednjih godina dosta se rabe i govo-ri o software-ima renomiranih proizvo|a~a ali i onih manje poznatih koji naprosto preplavljuju tr`ite To su naime vrijedni alati koji poma`u pri analiziranju internog poslovanja i u budunosti e im se zna~aj vjerojatno poveavati me|utim oni ne odgovaraju na pitanja o kojima emo ovdje govoriti a koja su klju~na u CI-u

Kako CI funkcioniraKako bi donositelji odluka mogli proaktivno voditi tvrtku i biti korak ispred ostalih zadaa je CI-a dobro upoznati sudionike utakmice ali s ciljem predvi|anja buduih poteza

Competitive IntelligenceCI je sustavan eti~an proces motrenja poslovne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

Pie Sinia Kouti

Vje~na pitanja koja tra`e odgovorebull Prati se rad konkurencije - koja im je strategija to

planiraju (Misle li se iriti ndash lokalno regionalno Planiraju li spajanja akvizicije Hoe li lansirati novi proizvod Hoe li korigirati cijene promijeniti marketinke akcijehellip) struktura trokova (pojedinih procesa benchmarking zato su jeftiniji konkurent-niji)

bull Prate se potroa~i ndash kakve su im karakteristike Cilj je doi do odgovora hoe li promijeniti navike po-trebe

bull Dobavlja~i - to se vie o njima zna bolje su pregovara~ke pozicije iznena|enja su manja Hoe li promijeniti cijene Hoe li bankrotirati

bull Hoe li se pojaviti neki novi konkurent na tr`itu S kojom e strategijom nastupiti Kako e to utjecati na nae poslovanje

bull Mo`e li se pojaviti neki supstitut koji e nam uzima-ti dio kola~a

bull Prati se cijelo gospodarstvo - trendovi politika utje-caj globalizacije promjene tehnologija promjene zakonahellip

bull Prati se interni rad tvrtke - cilj je postii to bolji i br`i protok informacija bez skupog udvajanja u prikupljanju analizama i distribuciji uvodi se poslo-vna tajna (hijerarhijska zatita podataka) radi se na-

ldquoNajbolje uz pozna-vanje vlastitog posla

je poznavanje posla konkurencijerdquo

John D Rockfeller

Poslovna znanja Poslovna znanja

Krajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurentnosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opa-snosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti

2

counter-intelligence-u ndash zatita naih podataka ana-liza ideja (izvana ndash od ilegalne pijuna`e te legalnog CI-a drugih tvrtaka iznutra ndash svjesno ili nesvjesno odavanje osjetljivih informacija)

Mnogi e rei ndash pa nai ljudi (odjeli) ve prate konku-renciju To je donekle istina Odjel marketinga prati marketinke poteze konkurencije prodaja zna udjele pojedinih tvrtaka na tr`itu redovito se prate cijene proizvoda i usluga suparnika Svaki odjel prati konku-renciju u svojoj domeni Me|utim nitko sustavno i studijski ne obra|uje konkurenciju te nema cjelovitu sliku o pojedinom konkurentu Tek na temelju cjelovi-te slike mogu se izraditi profili a to je jedan od na~ina kako razmiljati kao konkurencija i tako predvidjeti njihove budue poteze CI mora biti glavni ekspert po pitanju konkurencije a slo`it emo se svi ndash da konku-rencije nema poslovanje bi izgledalo puno druga~ije

Puno je dakle pitanja na koja ponekad i cijeli dobro institucionalizirani CI odjeli ne uspiju na vrijeme od-govoriti Kako onda o~ekivati da e mala poduzea izdvojiti ograni~ene resurse za ova ~esto maglovita pitanja koja naizgled nemaju veze s osnovnim poslo-vanjem Prvi je korak osvijestiti va`nost gore navede-nih pitanja ^esti su uzroci propasti poduzea eksterni faktori pa prema tome ne vodimo li ra~una o ovim

pitanjima naeg osnovnog poslovanja nee ni biti Ne moramo dakle imati formalno definirane CI odjele Me|utim moramo kontinuirano razmiljati i diskuti-rati o ovim pitanjima kako bi uope postojali

Primjena Competitive Intelligence-aU roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent ndash primjer je nivoa obavijesti kakav se zna zatei u poduzeima Cilj Competitive Intelligen-ce-a je da ponudi vie u roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent i ako ne unaprijedimo proizvodnu tehnologiju i distribuciju izgubit emo 20 tr`ita

Ili uo~ili smo rupu (blind spot) u strategiji konku-rencije ukoliko ih tu napadnemo osvojit emo 10 tr`ita

Ili na temelju analiza industrije te gospodarskih sociolokih i politi~kih analiza procjenjujemo da e proizvod (usluga) X ukoliko ga lansiramo na tr`ite Y zauzeti izme|u 10 i 15 tog tr`ita te ostvariti profit nakon yz vremena

Takva usluga viestruko je vrijednija od ulaganja u rad ovakva odjela

Poslovna znanja

CI mora biti glavni ek-spert po pitanju konku-rencije a slo`it emo se

svi ndash da konkurencije nema poslovanje bi iz-gledalo puno druga~ije

U praksi su poznate dvije vrste arbitra`e ad hoc (arbitra`a pri kojoj stranke same utvr|uju pravila postupanja imenovanje i broj arbitara osiguravaju tehni~ko-administrativnu podrku i sli~no ovaj tip arbitra`e vrlo je rijedak ) i institucionalna arbitra`a (arbitra`ni se postupak provodi po pravilima odre|ene institucije npr Stalno izabrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori)

Prednosti arbitra`eOsnovne prednosti arbitra`nog postupka su kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se sporazume oko pravila postupka samostalno imeno-vanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost po-stupka koji unato~ sporu omoguuje ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

U pravilu nadle`nost arbitra`e se ugovara dakle ona nije zadana zakonom ili bilo kojim drugim propisom Ugovor o arbitra`i sklapa se prije nastanka spora pri ~emu e uobi~ajeno biti arbitra`na klauzula temeljnom poslovnom Ugovoru ili nakon nastanka spora (tzv kompromis) Poduzetnicima koji se odlu~e za ovaj na~in rjeavanja spora preporu~a se ugovaranje arbitra`ne klauzule ~ime se mo`e izbjei smisleno odugovla~enje spora pred bdquodr`avnimldquo sudom od strane nelojalnog poslovnog partnera ^lankom 3 Zakona o arbitra`i (NN 8801) propisano je da se arbitra`a mo`e ugovori-ti za rjeavanje svih sporova o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati Tako se arbitra`a mo`e ugovoriti za ugovorne odnose izvanugovorne odnose sporove o vlasnitvu sporove iz ugovora o radu i sl Stranka arbitra`nog postupka mo`e biti i dr`ava kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave Isto tako Zakon o arbitra`i predvi|a i mogunost ugovaranja inozemne arbitra`e u sporovima s me|unarodnim ele-mentom osim ako je posebnim zakonom propisano da je za takve sporove isklju~ivo nadle`an sud u RH (npr sporovi o nekretninama koji se nalaze u RH) U ino-zemnim arbitra`ama posebno su popularne arbitra`ne institucije u [vicarskoj uz primjenu vicarskog prava koje je vrlo sli~no hrvatskom

Arbitra`ni postupakArbitra`ni postupak zapo~inje kao i svaki drugi sudski postupak - podnoenjem tu`be arbitra`nom suditu

Stranke odlu~uju o tome hoe li arbitrirati arbitar pojedinac ili vijee trojice arbitara Ukoliko se stranke o tome ne sporazume u sporovima vrijednosti do 50000 eura sudit e pojedinac a preko 50000 eura vijee Za arbitre se mogu imenovati arbitri s liste in-stitucionalne arbitra`e ali i bilo koja druga neovisna i nepristrana osoba (ne nu`no pravnici) Pravo koje e se primjenjivati kako smo naveli ovisi o instituciji koje su stranke odabrale Tako se pri Stalnom izbornom suditu pri HGK primjenjuje Pravilnik o arbitra`i pri Stalnom izbornom suditu pri HGK (tzv zagreba~ka pravila) Isto tako po isklju~ivom sporazumu stranaka arbitra`a mo`e postupati ex aequo et bono ili po na~elu pravi~nosti

Arbitra`nim pravorijekom pravomono se presu|uje u odre|enom sporu Arbitra`a postupa samo u jednom stupnju za razliku od sudova koji u pravilu postupaju u dva pa ~ak i tri stupnja Po donoenju arbitra`nog pravorijeka mo`e se tra`iti ovrha pred nadle`nim sudom U pravilu tu`ba za ponitenje arbitra`nog pravorijeka koja se podnosi bdquodr`avnomldquo sudu (koja je uvjetno re~eno `alba na pravorijek) ne odga|a ovrhu pravorijeka Navedena tu`ba predstavlja jedino pravno sredstvo za ponitenje pravorijeka Ponitenje se tako mo`e tra`iti radi nenadle`nosti arbitra`e (nije sklo-pljen sporazum o arbitra`i) ako stranci nije pru`ena mogunost sudjelovanja pred arbitra`om ako je odlu~eno o pitanju koje nije sporazumom podvrgnuto arbitra`i i sl I iz navedenog je vidljivo da se radi ugla-vnom o postupovnim pitanjima tako da se tu`bom nee moi tra`iti meritorno preispitivanje ~injenica ili pravnih pitanja (iznimno ako je pravorijek suprotan pravnom i ustavnom poretku RH)

Iz svega navedenog vidljiv je niz prednosti arbitra`nog rjeenja sporova Istaknut emo jednu za sada prili~no vidljivu i bitnu manu arbitra`e a to su trokovi po-stupka U sporovima velike vrijednosti arbitra`a e u pravilu biti skuplja od postupka pred Sudom

Arbitraža kao na~in rjeavanja sporovaArbitra`a kao na~in rjeavanja sporova predvi|a postupak vrlo sli~an sudskom u kojem spor me|u strankama pravomono i kona~no rjeava arbitra`ni sud Zbog sporosti i pretrpanosti pravosudnih tijela ovaj na~in rjeavanja sporova postaje sve u~estaliji i u rjeavanju sporova me|u domaim poslovnim subjektima ( arbitra`a se naj~ee koristila u sporovima sa stranim partnerima)

Piu Antun Emert Bruno Juri

Osnovne su prednosti arbitra`nog postupka kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se spo-razume oko pravila postupka samostalno imenovanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost postupka koji unato~ sporu omoguuju ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

Poslovna znanja

wwwmirakulhr

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

NekretnineZbog sve viih cijena stanova i golemih profita investitora stanogradnja je u Hrvatskoj ve du`e vrijeme najpopularniji business Procjenjuje se da je povrat ulo`enog kapitala enorman i kree se od 30 pa ~ak do 100 posto Figurativno ako investitora ~etvorni metar stana kota oko 1000 eura on e ga prodavati po najmanje 1300 eura ili vie

Priredila Marijana Bonjak

Za veinu gra|ana ionako nedosti`an omjer veli~ine i cijene stana dodatno napuhuju i banke odobravajui kredite istim tempom kako bi zadr`ale jednak omjer potra`nje i cijene Ako osoba kupuje novi stan od 60 m2 po cijeni od 1500 euram2 banci e uz kamatnu stopu izme|u 5 i 6 posto godinje i nakon 30 godi-na otplate kredita vratiti vie nego dvostruko Dak-le nakon to kupca ldquoodererdquo investitor za novih ga stotinjak tisua eura ldquoodererdquo i banka Kupoprodajnoj cijeni svakako treba dodati i iznos provizije agenciji od 2 do 3 vrijednosti kupljene nekretnine provizije banci procjenitelju javnom bilje`niku te razne druge naknade

Mamac za investitore Kroni~ni nedostatak stambenih kvadrata postao je tijekom posljednje dvije-tri godine sve privla~niji mamac za veliki broj potencijalnih investitora u sta-nogradnju sve ~ee i onih koji su svoju prethodnu poslovnu karijeru razvijali u segmentima potpuno ne-srodnim graditeljstvu Sigurna i dobra zarada u stano-gradnju privukla je mnoga poznata imena iz politike javnog `ivota ali i lokalne poduzetnike

Iako nitko me|u gra|evinarima izravno ne `eli govori-ti o konkretnoj zaradi koju ostvaruju javna je tajna da po svakom prodanom kvadratu njima ostaje najmanje 300 a navodno je prosjek ~ak 500 eura Najte`i je na-ravno prvi korak gradnja prvog objekta budui da investitor paralelno treba priskrbiti novac i stei po-vjerenje potencijalnih kupaca

Uspije li tr`ite dalje samo radi najbolju promid`bu pa takvi investitori nove objekte naj~ee prodaju i prije nego iskopaju temelje

Kroni~ni nedostatak stambenih kvadrata postao je tijekom po-sljednje dvije-tri godine sve privla~niji mamac za veliki broj poten-cijalnih investitora u stanogradnju

1

Urbane vile sa 6-8 stanova posebno dobro kotiraju i cijeli niz manjih gra|evnih tvrtaka nadmee se u potrazi za takvim interpolacijama Kako tr`ite ve svjedo~i o zasienosti poslovnim sadr`ajima koji se sve te`e prodaju vlada prava jagma za otkrivanjem takvih stambenih zona u irem gradskom prostoru

Cijena stanogradnje ovisi o ulaznim trokovima a bit-na je stavka cijena gra|evinskog zemljita koje je sve skuplje I sve je manje dostupna na najtra`enijim lo-kacijama i u povrinama koje osiguravaju kvalitetnu gradnju

Me|utim korupcija i siva ekonomija pridonose mogunosti nepotene zarade ~ime je oteen kupac jer kupuje nekvalitetno dr`ava jer je zakinuta za po-rez te svi poteni investitori i renomirane gra|evinske tvrtke koje se susreu s problemom nelojalne konku-rencije i naruenog ugleda struke

Stambeni krediti i cijene kvadrataVrijednost odobrenih stambenih kredita premaila je 35 milijarda kuna a njihov udio u ukupnoj zadu`enosti gra|ana porastao je s 30 posto koliko je iznosio 2002 godine na gotovo 40 posto krajem 2006

Zahvaljujui nesmanjenoj potra`nji za stambenim kvadratima i spektakularnom rastu stambenih kre-dita u protekloj je godini dolo do pravog procvata stanogradnje ali i do daljnjeg rasta cijena stambenog prostora Banke su do maksimuma iskoristile kreditne potencijale proirivanjem ponude i omoguavanjem vee dostupnosti stambenih kredita Klju~ni kredit-ni uvjeti (kamatne stope instrumenti osiguranja) u posljednjih godinu dana nisu se zna~ajnije mijenja-li unato~ najavama HNB-a i ozloglaenom registru du`nika Veina banaka ponudu kredita prilagodila je

ciljnim skupinama i kreditima za gra|ane sa slabijom kreditnom sposobnou U svoju su ponudu stambene kredite uvrstile i mnoge manje banke to je povealo njihovu dostupnost

Me|utim kako vea dostupnost kredita poticajno dje-luje na rast cijena nekretnina za mnoge Hrvate stam-beno pitanje jo uvijek ostaje nerjeivi problem Prema procjeni analiti~ara samo u posljednje tri godine cijene nekretnina porasle su 36 posto dok su se u periodu od 1997 do 2003 godine ukupno poveale za 14 posto (Podaci DZS-a)

Prema podatcima Hrvatske narodne banke u zadnje tri godine cijene stana narasle su gotovo 40 posto pa ako je rata za stan prije tri godine iznosila 350 eura sada iznosi oko 500 eura a plae gotovo da stoje Banke su ve duboko ldquozaglibilerdquo putem hipoteka pa je njima za-dnjima u interesu da cijene nekretnina padnu Stoga poti~u novu spiralu zadu`enosti i sve nerealnije cijene koje prijete slomom tr`ita

Sociolozi pak upozoravaju kako ima novca za cesto-gradnju mostogradnju za megalomanske stadione pa ~ak i velike projekte u drugim dr`avama no isto-vremeno stotine tisua mladih ljudi nemaju krov nad glavom ~ija bi cijena bilo da se otplauje kreditom ili se za njega plaa najamnina ila ukorak s mizernom plaom

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u ~ijem se Ustavu ne spominje pravo na stan i du`nost dr`ave koja mora pomoi gra|anima da do tog stana do|u Slovenija to ima Ma|arska presudu Ustavnog suda o tome u Francuskoj je pak pravo na stan izjedna~eno s pravom na obrazovanje i pravom na egzistenciju Svje-doci smo niza bdquo fantasti~nih modela stanogradnjeldquo kod nas nazvanih po ministrima od kojih ni jedan nije urodio plodom Hrvatska zapravo nema strategiju sta-nogradnje osim deklarativno

Razli~iti stavovi stru~njaka o predvi|anju buduih trendovaU nedavnom intervju u Novom listu predsjednik Udru`enja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubra-vko Ranilovi izjavio je da je na potezu ldquodruga gene-racijardquo kupaca koja se te`e odlu~uje na kupnju stana i vie va`e izme|u cijene i kvalitete stana Posljedica je da cijene nekretnina na nekim lokacijama stagniraju ili su ~ak u padu jer su precijenjene Odstupanje izme|u

tra`ene i realizirane cijene iznosi ~ak 18 posto to go-vori da se u startu postavi cijena koja je nerealna

Naselja se grade bez plana preizgra|ene zone su bez osnovne infrastrukture neadekvatnim okoliem i bez prateih sadr`aja S druge strane potra`nja za kvali-tetnim nekretninama je i dalje vea od ponude pa bi u kona~nici cijene ipak trebale rasti

U istom intervjuu glavni ekonomist Zagreba~ke banke arko Miljenovi prognozira da e cijene nekretnina i dalje rasti ali ne po stopama od 10 do 15 posto kao lani ve neto sporije- Jo uvijek imamo zna~ajan debalans izme|u ponude i potra`nje a procjena je da samo u Zagrebu nedostaje oko 30000 novih stanova Poveanje plate`ne moi i dostupnost stambenih kredita uz kamatne stope koje ne bi trebale rasti sve e to jo poveavati potra`nju i podizati cijene stanova

U godinu i pol dana cijene gra|evinskog zemljita u Istri su se utrostru~ile u Dalmaciji stagniraju a u Sla-voniji nikog ne zanimaju

Zemljita u Istri je sve manje osobito onih veih pri-godnih za gradnju apartmanskih naselja za koje su investitori najvie zanimaju pa cijene i dalje rastu

U Dalmaciji cijene stagniraju i nisu se mijenjale od prologa ljeta premda slobodnog zemljita za gradnju u veim gradovima prakti~no vie i nema Investito-ri se polako sele u prigradska i manja naselja gdje su cijene ni`e uz iznimku grada Dubrovnika s okolicom gdje je prakti~no nemogue kupiti bilo to pogodno za gradnju Na snagu stupaju novi GUP-ovi no kako se planovi nisu donijeli na ni`im razinama nije do kraja definirano u kojim zonama e gradnja biti doputena pa investitori ne `ele preuzimati preveliki financijski rizik obzirom na visoku cijenu zemljita

Zbog visokih cijena zemljita i cijene nekretnina na Jadranu postale su previsokim to je za posljedicu imalo smanjenje prodaje Prema podatcima agencija za promet nekretninama iz Dalmacije stranci ove godine doslovno zaobilaze Hrvatsku i vie se zanimanju za nekretnine u Albaniji Gr~koj Bugarskoj i Crnoj Gori koja polako ali sigurno dosti`u hrvatske cijene

Do odre|ene korekcije cijena stanova dolo je i u Za-grebu osobito u podsljemenskoj zoni i Gra~anima koji su svojevremeno bili najpopularniji izbor za kupnju zbog relativno mirnog stanovanja i pogleda na grad sa Sljemena Investitori su jo nedavno nekretninu u cjelosti prodavali prije nego li su i planovi za gradnju bili definirani Cijene gra|evinskog zemljita i dalje su

Cijene stambenih kvadrata u kunama

Godina Hrvatska ZagrebOstale

`upanije

I - XII 2002 2

I - VI 200 22 1020 11

Izvor DZS

Tema broja

20

Tema broja

wwwmirakulhr 21

Klju~ni kreditni uvje-ti (kamatne stope

instrumenti osiguranja) u posljednjih godinu

dana nisu se zna~ajnije mijenjali unato~

najavama HNB-a i ozloglaenom registru

du`nika

Naselja se grade bez plana preizgra|ene zone su bez osnovne infrastrukture nea-dekvatnim okoliem i bez prateih sadr`aja

ipak najvie u Zagrebu osobito zonama bli`e centru i Trenjevci

Zbog autoceste Zagreb -Split i Zagreb - Rijeka cijene nekretnina u podru~ju Gorskog kotara i Like tako|er bilje`e rast dok cijene nekretnina u Slavoniji stagni-raju a interes za rubne dijelove gradova i prigradska naselja prakti~no i ne postoji

Pad prodaje kua Kakva je situacija u Osijeku i Slavoniji openito doz-nali smo od Dalibora Lukende vlasnika agencije Gol-dal nekretnine On prvenstveno upozorava na izmjenu Pravilnika o uporabnim dozvolama koji bi dodatno mo-gli zagor~ati `ivot neopreznim kupcima Zbog izmjene navedenog Pravilnika dolo je do zna~ajnog smanjenja broja prodanih kua u gradu Osijeku Objekte bez upo-rabne dozvole bit e iznimno teko gotovo nemogue legalizirati ~ak i u slu~ajevima kad se kupuju gotovi-nom Tr`ite se ne educira veina agenata iz agencija tako|er u evidentnoj namjeri da se loptica prebaci na neku drugu instancu

Tako|er naglaava Lukenda cijene su nekretnina po oglasima znatno vee od realiziranih ~ime se stvara privid o trendu rasta cijena Osobito je to slu~aj kod novih objekata

To~no je naime da vrijeme nekvalitetnih objekata pro-lazi i kupci sve vie tra`e kvalitetno gra|ene i ure|ene objekte s popratnim sadr`ajima poput blizine vrtia i kola a rijeena infrastruktura se podrazumijeva Cije-ne kvalitetnih objekata na odre|enim mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekretnina sta-gnirati a u dogledno vrijeme cijene bi im trebale i opa-dati I dok su cijene stanova u strarim zgradama daleko iznad realnih a kupci takve objekte zbog potrebnih sredstava za adaptaciju izbjegavaju potra`nja za rural-nim i prigradskim podru~jima prakti~no ne postoji

Agencija za promet nekretninama Goldal nekretnine iz Osijeka osim to od samih svojih po~etaka od konku-rencije odska~e kvalitetnim marketinkim pristupom pohvaliti se mo`e i kvalitetom usluge te uvo|enjem novih pristupa komunikacije s klijentima i zatite njihovih ulaganja bdquoTr`itu usluga posredovanja u prometu nekretninama planiramo ponuditi dva nova modela kako bi osigurali br`u i sigurniju realizaciju kupoprodajnog posla naim kupcima i gra|evinskim tvrtkama koje investiraju u gradnju i prodaju stanova na tr`itu Pred realizacijom smo Ugovora o poslovnoj suradnji s pouzdanom osiguravateljskom kuomte emo svakom svom kupcu pokloniti besplatnu policu osiguranja imovine ili nezgode - po izboru Svojim emo klijentima rijeavati i sva druga potrebna osigu-

22

Tema broja

Cijene kvalitetnih objekata na odre|enim

mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekret-

nina stagnirati a u dogledno vrijeme cijene

bi im trebale i opadati

ranja koje zahtjeva banka kao jedan od instrumenata osiguranja stambenog kredita

U pregovorima smo tako|er i s nekim od vodeih banaka o zastupanju u prodaji njihovih nekretnina i nekretnina koje grade gra|evinske tvrtke novcem koji financiraju same banke Ovim uslugama osigurati emo veu sigurnost naim klijentima i puno veu po-nudu kvalitetnih nekretnina na jednom mjestuldquo isti~e Dalibor Lukenda

Situacija u regiji i EUPoljska je u prvom tromjese~ju 2007 godine zauzela vodee mjesto na ljestvici najpopularnijih odredita za ulaganja u nekretnine pokazalo je istra`ivanje spe-cijalizirane savjetodavne tvrtke Assetz Poljsko tr`ite nekretnina zabilje`ilo je u prvom tromjese~ju viso-ku stopu prirasta na ulaganja ~ak 165 posto Cijene nekretnina u Varavi i dalje su me|u najni`ima u Eu-ropi a uvo|enje va`nih industrija u grad privla~i sve mla|u i imuniju populaciju

Njema~ka je u protekla tri mjeseca zabilje`ila najni`e prinose uz naznaku da bi se ovo tr`ite zbog liberaliza-cije industrije i rasta poduzetni~ke klime moglo uskoro po~eti oporavljati Bugarska i Francuska tako|er su iz-nimno dobro rangirane u kategoriji visine prinosa na ulaganja u nekretnine bilje`ei u prvom tromjese~ju stope prinosa od 50-ak odnosno 60-ak posto

Nakon zna~ajnog pada cijena nekretnina u [panjolskoj i smanjenja interesa investitora za ulaganje situacija na ovom tr`itu krajnje je zabrinjavajua ponajprije zbog visoke izlo`enosti banaka koje su u razdoblju od 1998 do kraja 2006 godine udeseterostru~ile kreditne plasmane gra|evinskom sektoru

Gotovo svi vodi~i za investiranje i financijski savjetnici ove godine kao preporuku za najisplativija ulaganja u Europi preporu~uju rumunjsko tr`ite nekretnina Prema podatcima novina Ziarul Financiar cijene sta-nova u Bukuretu porasle su 6 u odnosu na po~etak godine i prosje~no iznose 1375 eura za ~etvorni metar Cijene nekretnine bilje`e zna~ajan rast to je potaknu-lo strane i domae investitore na nastavak intenziv-ne gradnje stanova i kua kao i na gradnju obiteljskih kua u predgra|ima velikih gradova Prognoze govore o ~etverostrukom rastu cijena u sljedeih deset godi-na Sli~no predvi|anje odnosi se i na Portugal kao i balti~ke zemljeVisoko na ljestvicama isplativosti ula-ganja nalaze se i [vedska i Belgija

Istra`ivanje Global Property Guide-aNajskuplja lokacija u Europi za kupnju stana je Mona-co (24900 EUR7m2) a u stopu ga slijedi strogi centar Londona stoji u izvjeu Global Property Guidea Za-nimljiva je ~injenica da su cijene u balti~kim dr`avama porasle na razinu metropola kao to su Kopenhagen Berlin Muumlnchen Stockholm Be~ i Frankfurt U Lon-donu se luksuzno opremljen stan od 120 kvadra-ta mo`e kupiti po cijeni od 1742656 eura odnosno 14522 eura po ~etvornome metru Razlika me|u cije-nama stanova u razli~itim dijelovima Londona nije za-nemariva pa se tako za vrhunsku lokaciju i ekskluziv-nu opremu plaa premija

Istra`ivanje je pokazalo da su Pariz i Amsterdam od-mah iza Londona Tako je cijena luksuznog stana u

2

Tema broja

2

ovim metropolama 6667 eura po kvadratu Moskva je esti najskuplji grad u Europi kad su u pitanju stambe-ni kvadrati unato~ visokom riziku povrata ulaganja u ovu metropolu

Prema cijenama nekretnina Zagreb je u drutvu me-tropola Rumunjske ^eke Estonije te Cipra i Belgije S prosje~nom cijenom od 2215 eura po kvadratu Za-greb je neto malo skuplji od Bruxellesa u kojem je prosje~na cijena kvadrata 2150 eura

Najamnine stagnirajuIstra`ivanja pokazuju da vlada opadajui trend prino-sa od renti jer rente ne dr`e korak s cijenama stanova nigdje u Europi Tako zemlje isto~ne Europe u kojima je rizik vei imaju i najvee stope povrata koje prelaze 10 posto

U Amsterdamu Parizu Muumlnchenu i Bruxellesu visoke su stope povrataali to su gradovi u kojima je oporezi-vanje prihoda od nekretnina visoko Nigdje u Europi najamnine ne rastu jednako brzo kao cijene nekretni-na a stopa povrata je 4 ili manja to je razlog za zabrinutost

Investicijski fondovi za nekretnine - REIT (Real Estate Investment Trusts) fondoviU Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih gra|evinskih objekata na najtra`enijim lokacijama a ni demografska situacija nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

U posljednje vrijeme sve se ~ee spominju fondovi za nekretnine kao dobro i preporu~ljivo ulaganje Nagli interes za domaim nekretninama osim to je direkt-no uzrokovao gra|evinski boom oja~ao je i financijski sektor te kroz poja~anu kreditnu potra`nju doveo do rekordnih rezultata Poput ulaganja u vrijednosne pa-pire i ova vrsta ulaganja sigurna je i donosi prihod sve do trenutka dok ne do|e do poremeaja na tr`itu i cijene nezadr`ivo po~nu opadati Svjetski analiti~ari ukazuju na posljedice ovakvog razvoja cijena nekretni-na koji se kao boom prvo javio u SAD ^ak minimalna odstupanja statisti~kih podataka od prognoza znaju prouzro~iti nagli porast ili pad cijena dionica pa i ove vrste dionica diljem svijeta

2

Tema broja

U Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih

gra|evinskih objeka-ta na najtra`enijim

lokacijama a ni demografska situacija

nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem

kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina

Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je

zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

Obzirom na kontinuiranu stupu rasta u Americi ri-zik naglog pada cijena nekretnina sasvim je razum-ljiv Ameri~ka potronja veinom se financira kredi-tima banaka i rast cijena kredita ne samo to utje~e na potronju ve bankama signalizira vei rizik od neotplaivanja kreditnih zajmova U slu~aju pada cije-na nekretnina osiguranja kredita vie ne bi bila do-voljna da pokriju novonastali rizik Posljedica toga bio bi nagli pad odobrenih kredita pad potronje rast in-flacije i mogua globalna recesija Iako je broj prodanih kua u 2006 godini u usporedbi s 2005 pao za 6 do 7 u SAD-u realizirane kupoprodajne cijene u apso-lutnom iznosu zadr`ale su postojei dolarski obujam

Investitori u potrazi za novim ansama i u nastojanju da smanje rizik pronalaze nova tr`ita Sve ~ee mo`emo primjetiti prisutnost REIT fondova (Real Estate Investment Trusts) i u zemljama u kojima ova forma ulaganja zakonom jo nije dozvoljena ili zako-nom nije regulirana Prvi REIT fondovi odnedavno se pojavljuju na tr`itu Velike Britanije a EampG Dimax njema~ki Benchmark indeks za vrijednosnice drutva nekretnina s ukupnom tr`inom kapitalizacijom od 12 milijardi eura raste oko 30 godinje

Kriti~ari smatraju da je kreiranje REIT fondova vie rezultat potrebe osnivatelja fondova da disperziraju dio rizika na ulaga~e O~ekuje se da e u buduem razdoblju sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju prepustiti tr`itu Rizik za ulaga~e u ovakve fondove je u situaciji kad dolazi do izra`enih oscilatornih kretanja i naglog pada cijena nekretnina koji tada snose rizik gubitka iz-nimno velikih iznosa ili ~ak cijelog ulo`enog kapitala dok rizik za osniva~ku tvrtku prakti~no ne postoji

Prednost ulaganja u REIT fondove je u njihovoj stal-noj likvidnosti Dok u slu~aju naglog povla~enja kapi-tala iz otvorenih investicijskih fondova mo`e doi i do zatvaranja fonda ulaga~i u REIT fondove uvijek mogu prodati svoje udjele odnosno nekretnine u vlasnitvu REIT fondova na burzi po trenutnoj tr`inoj cijeni

Ova vrsta fondova je u pravilu iznimno transparent-na redovno izvjetava javnost i ulaga~e o tr`inim kretanjima i vrijednosti njihovih uloga i naj~ee ima porezne povlastice

Krizna situacija u podru~ju ove vrste fondova doga|a se trenutno u [panjolskoj Dionice nekretninskih kom-panija su u [panjolskoj rasle na krilima visokih cijena panjolskih nekretnina kojima je vrijednost podizala visoka potra`nja agresivnog stranog kapitala i velikog broja doseljenika Cijene stanova su u [panjolskoj u razdoblju od 1999 do 2005 godine rasle po prosje~noj godinjoj stopi od 15 posto nakon ~ega je rast po~eo lagano posustajati Dionice Grupo Inmocarala (-14 posto) i Montebalita (-20 posto) predvodile su pad tr`inih vrijednosti developera stambenih i poslovnih prostora a jednostavnom tr`inom logikom su za so-bom u slobodni pad povukle i bankarske dionice Zbog zabrinutosti ulaga~a od rasta broja i vrijednosti ne-naplativih hipotekarnih kredita najvie su pale cijene dionica Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (-25 posto) druge najvee panjolske banke i Banco Sabadell (-37 posto)

Tijekom prole godine u Hrvatskoj se pojavila tvrtka Terra Firma sa svojim portfeljom a krajem srpnja 2006 na ZSE uvrten je Jadran Kapital u cilju prven-stvenog privla~enja kapitala stranih ulaga~a Ovisno o interesu investitora i eventualnom rastu indexa ovakvih drutava ulaganje u nekretnine u Hrvatskoj mo`da dobije neku sasvim drugu dimenziju

Uporabna dozvola i nove odredbe zakonaU va`eem Zakonu o prostornom ure|enju i Zakonu o gradnji i njegovoj provedbi uo~ena je neprimjerenost odre|enih instrumenata u podru~ju urbanisti~kog i prostornog planiranja i gradnje Odredbe zako-na mahom su nepovezane te kao takve za posljedi-cu imaju nedostatak instrumenata za upravljanje i ure|enje gra|evinskog zemljita u naseljima

Posljedice toga bile su dugo trajanje i slo`enost postu-paka za isho|enje dozvola potrebnih za gra|enje i upo-rabu gra|evina i nedostatni stupanj pravne sigurnosti

Neke od va`nih promjena odredaba zakona su decen-traliziranje izdavanja dozvola i akata kao i poveavanje uloge i odgovornosti ovlatenih arhitekata i in`enjera u postupcima izdavanja dozvola i drugih akata potreb-nih za gra|enje i uporabu gra|evina

Predlo`enim zakonom predvi|a se i uklanjanje odredbi i akata u podru~ju prostornog ure|enja u svrhu racio-nalnijeg gospodarenja prostorom i osiguranju uvjeta za drutveni i gospodarski razvitak Hrvatske tvrdi mi-nistrica Marina Matulovi-Dropuli

U Ministarstvu navode da u skladu s odredbama novog Zakona o prostornom ure|enju i gradnji koji donosi odre|ene izmjene i po pitanju uporabnih dozvola a koji bi trebao stupiti na snagu 1 listopada 2007 godi-ne kazna za prekraj koritenja gra|evine bez izvjea nadzornog in`enjera odnosno uporabne dozvole izno-si 25000 kuna

[to e biti sa stanarima u objektima bez uporabne dozvoleOni koji `ive u zgradama koje su gra|ene mimo gra|evne dozvole bilo da imaju kat vie ili su eta`irane tako da imaju vei broj stanova morat e trokove le-galizacije snositi sami - ako na to ne uspiju prisiliti in-vestitora koji im je prodao takav objekt

Nakon 1 sije~nja sljedee godine gra|evine koje ne-maju uporabnu dozvolu izgubit e dosadanji sta-tus uporabljve gra|evine pa na njima vie nee biti mogue obavljati prijenos vlasnitvaUporabna dozvo-la je ina~e puka formalnost ukoliko se objekat gradio u skladu s izdanim dozvolama i u skladu s pravilima struke Tamo gdje se nije potovao zakon ra~un za na-platu e doi krajnjim korisnicima kupcima stanova kojima e uporabna dozvola postati uvjet za reguli-ranje vlasni~kih prava koja se`u do prodaje ili prepisi-vanja stambenog ili poslovnog objekta

Banke ve sada u na~elu odbijaju uknji`iti hipoteku na objekat bez uporabne dozvole

Do sada u vlasni~kom listu nije postojala zabilje`ba o posjedovanju uporabne dozvole a sada e postojati Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez uporabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretninama za iznajm-ljivanje nee moi dobiti dozvolu za iznajmljivanje

Uporabna dozvola iznimno je va`an instrument u zemljama EU-a i u SAD-u kojim se regulira kvaliteta gra|enja U razvijenom svijetu bez nje osiguravajua drutva ne `ele osigurati va stan ili zgradu u kojoj

2 wwwmirakulhr 2

Tema brojaTema broja

O~ekuje se da e u buduem razdoblju

sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja

prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju

prepustiti tr`itu

Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez upo-rabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretni-nama za iznajmljivanje nee moi dobiti dozvo-lu za iznajmljivanje

stanujete niti e banke dati hipotekarne kredite za sta-nove u takvom objektu

Gra|ani koji jo nisu uli u avanturu dizanja de-setljetnih stambenih kredita trebali bi posluati savjet pomonice ministrice Bla`evi-Perui - Oprezan ku-pac ne preuzima stan od investitora-prodavatelja dok za zgradu nije izdana uporabna dozvola

Ure|enje interijera i vrtova

PlaniranjePlaniranje je zapravo ono od ~ega treba po~eti svako ure|enje ili preure|enje doma ili vrta [to je sve po-trebno kako to smjestiti i rasporediti i kako e to iz-gledati u kona~nici Za najbolja rjeenja za najbolji raspored pokustva i drugih predmeta u stanu ili kui ili sadnica u vrtu po-treban je dobar plan poznavanje standardnih dimen-zija namjetaja stilova pokustva boja i materijala njihove obrade i primjene te napokon i poznavanje redoslijeda po kojem se odvijaju radovi

Mogua rjeenja stvar su osobnih preferencija i tren-dovaTreba razmisliti o oblaganju zidova polaganju podo-va smjetaja veeg i manjeg pokustva o glavnim

svjetlosnim izvorima a potom obratiti pa`nju slika-ma tepisima zavjesama svjetiljkama sobnom bilju i nizu drugih detalja koji uokviruju ure|enje prostora O unutranjem ure|enju prostora jednako kao i o ure|enju vrtova napisano je mnotvo knjiga pregrt broura razli~itih proizvo|a~a njime se bave brojni ~asopisi a jo uvijek nije sve re~eno

Arhitekti i dizajneri stalno usavravaju svoje znanje prilago|avajui ga vremenu u kojem `ivimo novim materijalima i novim saznanjima

Billy Baldwin poznati dizajner ka`e ldquoPrvo pravilo dekoriranja je da se gotovo sva pravila mogu izmije-nitirdquo

Izmislite svoja pravila ali neka budu sa stilom i poz-navanjem jer svaki je stan ogledalo ljudi koji u njemu `ive i borave i samo Vi mo`ete u svom domu ostva-riti ugo|aj koji vam najvie odgovora U tome vam ne mo`e pomoi nijedna knjiga niti ~asopis Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek nanovo slikati

0

Tema broja

Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek

nanovo slikati

Tvrtka lsquorsquoZETOVI] doorsquorsquo sa sjeditem u Osijeku postoji od 1 sije~nja 2002 godine Bavi se prodajom HOumlRMANN gara`nih i industrijskih vrata te proizvo-dnjom PVC i aluminijske stolarije Tvrtka je smjetena u vlastitom zatvorenom prostoru veem od 1600 m2 u sklopu kojeg se nalazi prodajni prostor skladite te linija za proizvodnju PVC i aluminijske stolarije Uz zatvoreni prostor nalazi se i otvoreni veli~ine gotovo 5000m2 Glavni je dobavlja~ PVC profila njema~ki proizvo|a~ Salamander a dobavlja~ visokokvalitenih okova tako|er je njema~ki proizvo|a~ GU

Tvrtka Zetovi doo ovlateni je distributer komplet-nog proizvodnog asortimana renomiranog njema~kog proizvo|a~a HOumlRMANN za podru~je Slavonije i Ba-ranje

Tvrtka HOumlRMANN europski je lider u proizvodnji gara`nih i industrijskih vrata tehnologiji pretovarne tehnike te luksuznih kunih rjeenja Unato~ relativno kratkom vremenskom periodu u kojem tvrtka posluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i do-stupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta Njihovu kvalitetu prepoznali su i vodei osje~ki i slavonski poduzetnici te se HOumlRMANN in-dustrijski i gara`ni proizvodi mogu pronai na mno-gim reprezentativnim objektima kao to su Pekarnica Kruna Autokua [kojo Autokua Perkovi Saponia

Servisni centar Automagister Naselje Retfala nova te brojni drugi objekti

Iako se proizvodni proces stolarije i danas odvija u vrlo povoljnim uvjetima na novim strojevima vlasnik i osniva~ tvrtke gospodin Zdravko Zetovi odlu~io je dodatno modernizirati tvrtkin proizvodni pogon potpuno novim i automatiziranim strojevima Ti strojevi dodatno e doprinijeti kvaliteti smanjenju cijena te smanjenju rokova isporuke

Novost u prodajnom programu je prodaja unutarnjih vrata proizvo|a~a lsquorsquoConturarsquorsquo iz Pleternice ~iji je tvrtka lsquorsquoZetovirsquorsquo doo ovlateni distributer za podru~je Sla-vonije i Baranje

Tvrtka ldquoZetovirdquo doo pru`a potpunu uslugu ugra-dnje nove stolarije izgradnju postojee obra|ivanje otvora ugradnje klupica komarnika i sl Telefon-skim putem mo`ete zatra`iti neobvezan izlazak stru~nog osoblja radi savjetovanja te izrade ponuda i predra~una

Kompletan proizvodni i prodajni program tvrtke lsquorsquoZetovi doorsquorsquo mogue je pogledati u velikom izlo`benom salonu koji se nalazi na adresi Svilajska ulica 30D u Osijeku ili ih mo`ete posjetiti na Internet adresi wwwzetovichr na kojoj mo`ete pronai dodat-ne informacije o cjelokupnom asortimanu

Pogled u bolju budunost kroz kvalitetne proizvodeZahvaljujui potpuno novim i automatiziranim strojevima tvrtka Zetovi doo je dodatno poboljšala kvalitetu izrade i smanjenje rokova izvedbe uz istovremeno snižavanje cijena

Unato~ relativno kra-tkom vremenskom pe-riodu u kojem tvrtka po-sluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i dostupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta

Oglas

wwwmirakulhr 1

FranšizaFraniza je tip poslovanja u kojem neka tvrtka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslo-vanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvarene prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit

Priredila Maja Klier

Dananji poslovni svijet prostor je neizmjernih mogunosti U stvari toliko velikih da nam je vrlo teko prepoznati onu koja bi odgovarala upravo naoj osobnosti i naem financijskom stupnju a da je ujed-no i profitabilna No ipak u moru tipova poslovanja nailazimo na franizno poslovanje Unutar njega na-lazimo raznorazne koncepte izme|u kojih se uistinu mo`e izabrati bdquoposao snovaldquo ali ga se istim takvim i stvoriti od temelja

Iako u mnogim hrvatskim tvrtkama i organiza-cijama ~esto dolazi do otputanja tehnolokog vika a franizno poslovanje uvelike poma`e u samozapoljavanju i smanjenju stope nezaposleno-sti stanovnici Hrvatske ga jo uvijek ne do`ivljavaju kao najprikladniju mogunost rjeavanja svog statu-sa U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih No bez obzira na tako malen broj njih bitno je neprestano raditi na promociji ovog tipa poslovanja jer je ono garancija lakeg prodora na hrvatsko tr`ite a posebno na strana tr`ita te jedini na~in sprje~avanja varki pri prodaji franize Za promociju franiznog po-slovanja u Hrvatskoj najvie se brinu Hrvatska udruga za franizno poslovanje koja 29 i 30 studenoga u Za-grebu ve 4 godinu za redom odr`ava Franizni forum te Izlo`bu franizne ponude poduzetni~ki centar za franizu Pro maturo u Zagrebu te Centar za franizu Poduzetni~kog centra Osijek

[to je to franizno poslovanjePrema europskoj franiznoj federaciji franizno poslo-vanje je sustav trgovanja dobrima iili uslugama iili tehnologijom koji se bazira na bliskoj i stalnoj suradnji pravno i financijski samostalnih poduzea vlasnika franize i njegovih pojedina~nih korisnika franize

gdje vlasnik jam~i svojim korisnicima pravo i posta-vlja obvezu da e voditi posao u skladu s konceptom franize Franizno poslovanje mo`e se shvatiti i kao partnerstvo izme|u tvrtke s internacionalnim aspira-cijama za svoj brand i individue ili organizacije u cilja-noj zemlji koja je bolje opremljena kulturalno i logi~ki za bdquohrvanjeldquo na vlastitom tr`itu Dakle kao koncept s velikim potencijalom irenja ndash kako na nacionalnom tako i na internacionalnom nivou

Franiza je u stvari tip poslovanja u kojem neka tvr-tka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslovanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvare-ne prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit S ili-ili smo suo~eni zbog postojanja nekoliko tipova franiza i zbog njihove razli~ite projekcije Dva najpoznatija tipa franiza su franiza poslovnog formata (business franchise format) i franiza distribucije proizvoda (product distribution franchise)

Franiza poslovnog formata je tip poslovanja u kojem franizoprimac dobiva posao po principu bdquoklju~ u rukeldquo Dakle on kupuje provjereni i uhodani poslovni koncept znanje i know-how davatelja te savjetodav-ne usluge prije i tijekom ugovorom odre|enog perio-da poslovanja Pri tome brand ne mora biti svjetski poznat ve samo na teritoriju poslovanja Primjerice franize McDonalds Body Creator ili Biovega pripa-daju toj vrsti Kod franize distribucije proizvoda pri-matelj franize kupuje renomirano ime odnosno brand za odre|eni teritorij a poslovanje se svodi na prodaju proizvoda proizvedenog od strane davatelja franize U ovoj varijanti kupac franize ne dobiva nikakva

U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje promijenio ime u Kvarner Vienna Insurance Group (VIG) ddVienna Insurance Group trenutno je prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje (KWSO) od sredine lipnja nosi novo ime ndash Kvarner Vienna Insu-rance Group (VIG) dd za osiguranje Uz promjenu imena nedavnu su skuptinu obilje`ile i promjene u Upravi drutva Od 1 srpnja funkciju predsjednika Uprave drutva od dosadanjega predsjednika Mladena Bla`evia koji s krajem ove godine odlazi u mirovinu preuzima Igor Jeli~i Tako e novu tro~lanu Upravu uz Igora Jeli~ia ~initi jo dva ~lana Zorislav Staek i Kreimir Kolar Promjene u nazivu Drutva uslijedi-le su sukladno prologodinjoj odluci prema kojoj je Vienna Insurance Group postala krovna marka Wie-ner Stadtische Grupe koja okuplja pod novom krov-nom markom kao bdquoobiteljskim imenomldquo sve svoje tvrtke keri s podru~ja centralne i isto~ne Europe Grupa je trenutno prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju laquoStrategija je VIG-a na tr`itima gdje djeluje etabli-ranje domae marke kao simbola povjerenja blizine i lokalnoga razumijevanja VIG istovremeno daje do-datnu internacionalnu vrijednost i predstavlja simbol veli~ine iskustva i kompetentnosti s vodeom po-zicijom u srednjoj i isto~noj Europiraquo isti~e Mladen Bla`evi predsjednik Uprave DrutvaTijekom prvoga ovogodinjeg kvartala Kvarner Vien-na Insurance Group kao najvee drutvo VIG grupe u Hrvatskoj ostvarilo je zara~unatu bruto premiju od 1257 milijuna kuna to je za 257 posto vie nego u istom razdoblju lani Istovremeno su bruto premije `ivotnoga osiguranja iznosile 45 milijuna kuna (to je za 154 posto vie nego prole godine) dok su premije ne`ivotnoga osiguranja ostvarile skok od 373 posto i

ostvarile 807 milijuna kuna Time se Kvarner Vienner Insurance Group popela na peto mjesto osiguravatelja u Hrvatskoj i zauzima 53 posto tr`inoga udjela Isto-vremeno je dobit ovoga drutva iznosila 596 milijuna kuna dok je ukupna prologodinja dobit bila na razini 599 milijuna kuna Kvarner Vienna Insurance Group i u prvih pet mjese-ci ove godine bilje`i izvanredne financijske rezultate ostvarivi premijski volumen od 199 milijuna kuna to je za 252 posto vie nego u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja bilje`e zara~unatu bruto premiju od 746 milijuna kuna to je za 147 posto vie dok ne`ivotna osiguranja s premijom od 1244 milijuna kuna bilje`e skok od 325 posto u odnosu na isto razdoblje prole godine Vienna Insurance Group Hrvatska a kojega ~ini Kvarner VIG Cosmopolitan life i Helios u prva ~eti-ri mjeseca zaklju~ila je financijske rezultate s ukupno ostvarenom premijom od 234 milijuna kuna to je za 297 posto vie nego li je ostvareno u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja ostvarila su ukup-nu premiju u iznosu od 105 milijuna kuna dok su ne`ivotna iznosila 129 milijuna kuna S takvim rezultatima VIG je dospio na ~etvrto mjesto ljestvice osiguravajuih drutava s tr`inim udjelom od 74 posto Vienna Insurance Gropu Hrvatska je po tim rezultatima po `ivotnim je osiguranjima zauzela tree a po ne`ivotnim osiguranjima ~etvrto mjesto na rang ljestvici svih osiguravatelja

Kvarner Vienna Insuran-ce Group tijekom prvih pet mjeseci ove godine zabilje`ila je izvanredne

financijske rezultate ostvarivi premijski

volumen od 199 miliju-na kuna to je za 252

posto vie nego u istom razdoblju prole godine

Oglas

Igor Jeli~i - novi predsjenik Uprave od 01 srpnja 2007 godine

2

saznanja o u~inkovitom sistemu poslovanja Primjeri franize distribucije proizvoda su Fornetti

Franizni koncepti se jo mogu razlikovati i po po-stojanju ili ne postojanju ulazne franizne pristojbe po visini i vrsti tantijema po koritenju reklamnog pro-stora ili ne hellip

Tko je tko u franiznom poslovanjuU franiznom se poslovanju radi o odnosu izme|u franizodavca i franizoprimca Franizodavac je vla-snik inovativnog i do u temelje razra|enog i isproba-nog poslovnog koncepta kojeg za odre|enu nov~anu naknadu ustupa drugim tvrtkama zajedno s markom ili brandom i sa svim detaljima koji ~ine taj specifi~ni poslovni koncept Franizoprimac je pak osoba koja je taj koncept prepoznala kao posao kojim bi se `eljela baviti i u kojem bi moglo doi do samozapoljavanja odnosno do dostizanja vlastite vizije bdquobiti sam svoj efldquo na laki na~in te ga stoga odlu~ila i kupiti Franizoprimac tako potpisivanjem posebnog ugovora prihvaa jedan sistem rada koji od tada postaje nje-govim poduzetni~kim pothvatom i tako ulazi u lanac distribucije koji ima prepoznatljivo ime Nerijetko se spominje i pojam Master primateljdavatelj franize Rije~ je o osobi koja je kupila odre|eni franizni kon-cept od vlasnika franize - otuda Master primatelj te time stekla pravo na prodaju podfraniza tog koncepta na to~no odre|enom teritoriju to ga prema drugima ~ini Master davateljem

Koncept s mnogima prednostima ali ne i bez opasno-stiFranizno poslovanje smatra se konceptom mnogo-brojnih prednosti i za vlasnika franize i za njezinog kupca no postoje i neke opasnosti ^injenica da 80 poduzetni~kih pothvata zavrava propadanjem u prve tri godine govori da danas nije jednostavno opstati kao poduzetnik U svemu tome se poslovanje putem franiza smatra idealnim za smanjenje tog rizika Kupnjom franize dobiva se poslovna neovisnost i po-sao po principu bdquoklju~ u rukeldquo a za puno manji po~etni kapital nego kod samostalnog poduzetni~kog pothva-ta Dakle isproban i uhodan posao vrijedan i prepoz-natljiv na tr`itu posao u koji je vlasnik franize ve ulo`io svoje najva`nije resurse novac vrijeme znanje i vjetine te u potpunosti razradio i u obliku ud`benika predo~io sve procedure njegova vo|enja s ciljem mak-simalnog uspjeha Tako se franizoprimac da bi nje-gov poduzetni~ki pothvat uspio mora pridr`avati postavljenih i isprobanih procedura Skeptici ~esto napominju kako je kupnja franize dokaz nekreativno-sti no praktikanti franchisinga napominju da se kup-njom franize dobiva isprobani uhodani i funkciona-lan posao koji se dodatnom kreativnou mo`e samo poboljati Vlasnik franiznog lanca je uvijek spreman prihvatiti nove ideje ukoliko one doista mogu pomoi

u razvoju cijelog lanca Iako postoji rizik da jednom kupljeni franizni koncept ne dosti`e razinu poslo-vanja kao kod mati~ne kue rizik neuspjeha je uvelike umanjen zbog stalne podrke franizodavca i komplet-ne franizne mre`e ~ija veli~ina donosi grupne olakice za nabavu kao i jeftiniju reklamu Ameri~ka statistika nam govori da samo 10 primatelja franize prestaje s kupljenim poslovanjem u prve 3 godine Razlozi tome su mnogostruki a stupnjevi ranjivosti variraju ovisno o tome je li odabrana odgovarajua franiza o znanju vjetinama i financijskim izvorima ali nada-sve o volji za radom i sposobnosti franizoprimca za kvalitetno vo|enje poduzetni~kog pothvata na koji se odlu~io sam

Vrijednost franiznog koncepta posebno dolazi do izra`aja u trenutku kada neka uspjena tvrtka shvati da je dolo do potrebe irenja poslovanja bilo na nacional-noj ili me|unarodnoj razini ili kada postoji odre|ena inovativna ideja s velikim potencijalom rasta Ono to irenje poslovanja putem franize ~ini jednostavnijim i sigurnijim od ostalih na~ina je ~injenica da tamo tri osnovna resursa novac vrijeme i motivirani mana-gement osiguravaju upravo franizoprimci Oni su ti koji su se odlu~ili na svoj poduzetni~ki pothvat i oni e kako bi on uspio u njega ulo`iti sve to je potrebno Osim toga oni su ujedno i kadar koji poznaje teritorij na kojem pokree poslovanje koji razumije to je sta-novnicima na tom teritoriju bitno kakve su njihove navike i obi~aji te koji poznaje njihov jezik Samostalno savladavanje i u~enje o svemu tome bi vlasnika franize kotalo puno vie vremena a time i novaca No kao i sve na svijetu i franizno poslovanje vlasniku donosi neke manje ugodne trenutke Jedna od najneugodnijih stvari je smanjena mogunost kontrole u poslovanju s puno karika koje je vlasnik potpuno sam postavio na noge a odmah nakon toga bismo mogli spomenuti ka-tkada vrlo te`ak odnos s franizoprimcima i njihovo nepridr`avanje u priru~niku utemeljenog sistema po-slovanja Upravo zato je potrebno vie puta promotriti kome se prodaje poslovni koncept kako bi se kasnije izbjegle zamke koje bi mogle proizai iz loe odluke

Stvaranje prodaja i kupnja franizeDanas za potencijalne franizokupce ne postoji pro-blem nedostatka izbora izme|u razli~itih franiznih koncepata no postoji onaj vezan uz teku odluku oda-bira onog pravog izme|u niza drugih Najveu ulogu u stvaranju te odluke danas ima dobro projektirana franiza i njen vlasnik On je taj koji se stalno iznova mora pitati Zato bi netko kupio moju franizu Kori-sne i kvalitetne savjete i prijedloge vezane uz franizno poslovanje mo`ete nai i u hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje Oni se njime bave ve nizom go-dina sura|ujui s mnogim uspjenim me|unarodnim franiznim lancima te su ujedno i u~lanjeni u Europsku te Svjetsku franiznu federaciju Put do dobro projek-

tirane franize nije lagan jer je to posao koji zahtijeva stru~nost na mnogim razli~itim podru~jima ovisno o franiznoj djelatnosti a o kvaliteti njegova izvrenja ovisi kako e se posao odvijati u budunosti Upra-vo je zbog potrebe za raznim stru~njacima koje treba okupiti te zbog uklapanja svih njihovih savjeta u dje-lotvoran sistem koji e kasnije dovesti do maksimalne djelotvornosti i profitabilnosti ovu zadau potrebno prepustiti konzultantima za franizno poslovanje koji se u Hrvatskoj nalaze u poduzetni~kom centru za franize Pro maturo u Zagrebu i Centru za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek Oni su jedini koji mogu dati pouzdane i nu`ne savjete za toliko potrebno postavljanje stratekog plana i ciljeva poslovanja kako ono ne bi krenulo u krivom smjeru

Tek nakon dobrog projektiranja franize vlasnik mo`e krenuti s prodajom koncepta pazei na cijeli daljnji splet okolnosti Franizodavac mora shvatiti da ne poznaje na~in na koji je potencijalni kupac doao do novca kojeg je voljan ulo`iti u odre|enu franizu i ko-liko mu on zna~i Koja je god kombinacija u pitanju to treba cijeniti a ujedno i pokazati Najlaki na~in za to je sastanak laquoo~i u o~iraquo tijekom kojeg se potencijalnom kupcu mo`e ispri~ati o svim kvalitetama i vrijednosti-ma odre|enog posla te ujedno upoznati i kup~eve na-vike i vrijednosti

Potencijalnom franizoprimcu se u odluci mo`e pomoi i prepri~avanjem razloga i `ivotnih uvjeta u kojima se franizodavac nalazio kada je odlu~io podu-zeti neto sa svojim poslovnim idejama Nije loe ~ak ni izraziti svoje osjeaje koji su bujali pri pomisli na neto novo i jo neisprobano jer se tako vjerojatno osjea i potencijalni kupac To e mu pokazati da se njegovu nesigurnost razumije kao i potreba za pro-vjerom

Kako je ~injenica da u dananjem konkurentnom tr`itu postoje mnogobrojne trzavice nije loe istak-nuti i probleme s kojima je mogue susresti se pri-likom vo|enja posla No pritom se ne smije za-boraviti napomenuti kako je upravo zbog uske i prisne suradnje u franiznom poslovanju izme|u franizodavca i franizokupca te probleme lake pre-vladati Franizoprimac nikada nije ostavljen sam ve iza sebe ima na raspolaganju svu moguu pomo franizodavca kao i mre`e franizoprimaca

Potencijalni kupac franize pak treba biti zainteresi-ran za drugi niz ~imbenika Prvenstveno je bitno dobro procijeniti i odabrati djelatnost koja osobu ispunjava i koja odgovara njenom karakteru i mogunostima Nakon toga pa`nju treba obratiti na iznos inicijalne pristojbe koja se plaa davatelju franize na visinu potrebnih inicijalnih sredstava da bi se franizna jedi-nica osposobila za rad na iskustvo davatelja franize

u poslu za koji daje franizu na usluge koje dava-telj franize osigurava korisniku franize u po~etku i tijekom poslovanja na zadovoljstvo trenutnih kori-snika franize davateljem franize i svojim polo`ajem unutar franizne mre`e na opu stabilnost djelatnosti u kojoj davatelj franize posluje na financijsku snagu davatelja franize i franiznog sistema u cjelini hellip Sve ove faktore je prije sastanka s vlasnikom mogue pro-vjeriti u ve spomenutoj hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje na nizu korisnih web-stranica s ponudama raznih koncepata kao i web stranicama svake pojedine franize

Nakon donoenja kona~ne odluke i izbora konkretne franize slijedi ulaganje puno truda ali i u`ivanje u vlastitom poslovanju

Poseban prilog

KORISNI LINKOVI

wwwfipcomhrwwwpromaturohrwwwfransizahrwwwinfofranchisingit wwwazfranchisingit wwweff-franchisecom wwwquadrantefranchi-singit wwwazfranchisingcalta-netit wwwsolofranchisingit wwwekoclubit wwwfranchisedirectcomwwweuropean-franchi-singnetwwwfranchiseorgwwwinfofranchisecomwwweuropeanfranchisingnetwwwfranchiseeuropecom

Danas za potencijalne franizokupce ne po-stoji problem nedo-statka izbora izme|u razli~itih franiznih kon-cepata no postoji onaj vezan uz teku odluku odabira onog pravog izme|u niza drugih

wwwmirakulhr

Poseban prilog

Poseban prilog

Franize su najbr`i na~in irenja poslovanja i izvozaDobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici protokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr

Franize u Hrvatskoj jo uvijek nisu postigle svoj puni potencijal U Sloveniji Ma|arskoj Poljskoj Italiji Austriji i Gr~koj dakle zemljama koje nas okru`uju franizno poslovanje je puno vie zastupljeno Od broja prisutnih brandova Gr~ka ih broji 430 Slovenija 155 Italija 708 Austrija 330 Ma|arska 300 a Poljska 210 Zastupljenost domaih nacionalnih franiza u tim brojevima je u Gr~koj 45 Sloveniji 55 Italiji 86 Ma|arskoj 55 a Poljskoj 55 U Hrvatskoj je prisutno oko 125 brandova od kojih je samo 26 na-cionalnih Od toga broja samo su neke izvozne ndash pri-mjerice Body Creator X-nation i Skandal O stanju u franiznom poslovanju u Hrvatskoj razgovarali smo sa prof Ljiljanom Kukec predsjednicom Hrvatske udruge za franizno poslovanje

[to mislite zato je situacija u Hrvatskoj takva i koje su najvee prepreke razvoju franiznog poslovanja u HrvatskojTakvu situaciju povezujem s neznanjem neinformiranou kao i slabom zainteresiranosti insti-tucija i banaka za ovakav na~in ulaska u poduzetnitvo

Sve to zna~i da je hrvatska uskraena za vrlo sna`no oru|e irenja poslovanja i izvoz a najva`nije je da franize nisu iskoritene kao agregat zapoljavanja ~injenicu koju su druge zemlje oko nas prepoznale U Bosni i Srbiji je situacija sli~na Nema proizvoda niti projekta koji bi pomagao razvoju franiza prvenstve-no domaih a onda i onih stranih na naem tr`itu Samo za usporedbu u Gr~koj dr`ava podupire razvoj franizinga i to na taj na~in da daje bespovratna sre-dstva u visini 50 od franizne ulazne pristojbe U Egiptu je situacija sli~na Isto postoje bespovratna sre-dstva u visini 50 franizne pristojbe Dakle te zemlje su prepoznale da je franizing agregat zapoljavanja i poticanja poduzetnitva i to onog sigurnijeg

Budui se bavite konzultatntskim uslugama za pri-maoce franiza te projektiranjem franiza za davaoce mo`ete li nam otkriti neke od svojih klijenataLista naih klijenata je dosta velika no spomenuti u samo neke Coin Oviesse Extyn ChocolateGraphics Quadlight Ecowash Hiar style magazin Energy clinic - Phenomena Eden Berghoff boutique Body Creator Varteks Dama toneri Caribu Ticketcom Sr Patata i Particolari

Neke od tih franiza smo projektirali dok neke zastu-pamo ili smo bili anga`irani kao konzultanti Udruga je primljena u ~lanstvo Europske franizne federacije tako da smo sada uli u plan irenja mnogih svjetski poznatih franiza Centar za franize Pro maturo doo je poslovni partner s nekim internacionalnim mre`ama konzultanata za franize i sve su to kanali kojima se strane franize obraaju za pomo

[to mislite zato se Hrvati i hrvatske tvrtke teko odlu~uju na koritenje konzultantskih usluga za franize iako je to u svijetu jedan od prvih koraka i glavni ~imbenik uspjehaJa bih rekla da je cijeli konzultantski sektor u Hrva-tskoj jo u povojima Male tvrtke misle da su premale za anga`man nekog od konzultanata to je potpu-no krivo i misle da si to ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo na tome gdje treba najmanje tedjeti Kod projektiranja franize tvrtke misle da sve znaju i

da im nitko nije potreban Imaju uglavnom iskrivlje-nu percepciju da je za stvaranje franize bitan samo ugovor to nije to~no Oni sami niti ne mogu napra-viti ugovor a niti to mo`e napraviti bilo koji odvjet-nik Dobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici pro-tokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr Bez svih kvalitetnih faktora u jednad`bi franiza nije uspjena i najvjerojatnije nee `ivjeti dulje od go-dinu dana to je prijevara za kupca franize Poznati brand nije jedini uvjet uspjeha

Budui je poznato da je za dobro funkcioniranje franiznog sustava potrebna njegova dobra projekcija recite nam koje su najvee opasnosti kod loe projek-tirane franizeLoe projektirana franiza u najveem broju slu~ajeva zna~i da nije uope projektirana ve sklepana na br-zinu kako bi se proirilo poslovanje ali to je privre-meno jer se nakon par prodanih franiza koje nemaju temelje cijeli projekt baca u vodu Tada nai poduzet-nici odmahuju rukom i govore Franiza je glupost ovdje nema pravne dr`ave pa ne funkcionira i sli~no a prava istina je da se nisu pripremili da nemaju do-voljno znanja da bi sami projektirali franizu i da su bili zainteresirani samo za ad hok irenje i ne znajui koje mogunosti imaju i kako franiza mora izgledati da bi stvarno bila uspjeni projekt i za davatelja i za primtelja

Koji je sektor djelatnosti najvie a koji najmanje zastu-pljen u franizama u HrvatskojNajvie je zastupljeno modnih maraka i autoin-dustrije dok jo uvijek zaostajemo za ugostitelj-stvom turizmom i uslugama To su sektori s velikim mogunostima Sad imamo veliki bum wellness sek-tora i ako nai poduzetnici prepoznaju svoje poten-cijale i naprave kvalitetne franize od svojih wellness centara sigurno nee pogrijeiti To je recimo jedan od najpotencijalnijih sektora za irenje u regiju Jedan od svijetlih primjera je Body Creator centar za zdravo mravljenje i preoblikovanje `enske figure koji se s uspjehom iri po Hrvatskoj a od nedavno i u regiju

Kako zamiljate hrvatsko franizno poslovanje u budunostiKad smo 2002 osnovali Udrugu i kad je centar za franize Pro maturo doo krenuo s organizacijom Me|unorodnog franiznog sajma i savjetovanja FIP ispred sebe smo imali tr`ite koje je bilo bdquotabula rasaldquo Vrlo se malo znalo o franizama a u tisku nije bilo skoro nita o toj temi Od tada do danas franizing je u tisku zastupljen s preko 1 500 000 kuna godinje me-dia coveragem to je vrlo velika cifra i stalno raste To

Razgovarala Maja Klier

je veliki uspjeh nae udruge i centara za franize u Za-grebu i Osijeku Mi dosta predajemo po poduzetni~kim centrima na Vernu Zagreba~koj koli ekonomije i ma-nagementa i drugdje to je sve ulaganje u budunost Sada su i mladi osvijeteni za mogunosti franiznog poslovanja No jo uvijek moramo puno raditi na edukaciji poduzetnika i starijih managera koji jo nisu shvatili da je znanje najja~i adut za konkurent-nost a zatim idu i franize kao najbr`i na~in irenja poslovanja i izvoza

U tom smislu pozivam sve zainteresirane da nam se pridru`e 29 i 30 studenoga na 4 franiznom foruku te Izlo`bi franizne ponude Tamo ete moi saznati sve o franiznama franiznom poslovanju te ponudi franiznih koncepata i to iz iskustva uspjenih podu-zetnika i renomiranih stru~njaka

Male tvrtke misle da su premale za anga`man

nekog od konzulta-nata to je potpuno krivo i misle da si to

ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo

na tome gdje treba najmanje tedjeti

Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek

Centar za poduzetnitvo djeluje u Osijeku ve deset godina s glavnim ciljem ndash pru`anje informacija savjeta i nedostajuih znanja poduzetnicima i onima koji se to tek odlu~uju postati

Od 200 godine u sklopu Centra za poduzetnitvo djeluje Centar za franizu ~iji je cilj edukacija poduzetnika o prednostima i mogunostima koje nudi franizno poslovanje Odluka o pokretanju Centra za franizu u sklopu Centra za poduzetnitvo Osijek ~inila se nu`nom za hvatanje koraka s gospodarski razvije-nim zemljama svijeta U SAD-u statistike govore o ~ak prihoda u maloprodaji koji se odvija kroz franizne mre`e u franizama je zaposleno ~ak 1 milijuna ljudi Stopa pre`ivljavanja ameri~kih poduzea nakon 10 godina poslovanja koja posao zapo~nu samostalno iznosi 1 dok nakon 10 godina pre`ivi ~ak 0 poduzea koja su u posao ula kao dio neke vee franizne mre`e

Za potrebe organizacije seminara o franiznom poslovanju Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek i sam je kupio franizu od Centra za franize iz El Pasa koji djeluje pri Sveu~ilitu u Texasu Ovaj ameri~ki Centar ve godinama radi iznimno uspjene seminare o franiznom poslovanju pod nazivom bdquoBig Pictureldquo Osje~ki Centar kupio je pravo za izvo|enje ovog seminara u Osijeku pod nazivom bdquoFraniza od A do ldquo a osim osje~kog u Europi pravo na izvo|enje tog seminara ima jo samo Centar za franize u Finskoj

Seminar se organizira dvaput godinje (lipanjstudeni) u Osijeku i jedini je se-minar takve vrste u Hrvatskoj pa se ~esto na njemu mogu vidjeti polaznici iz Bo-sne i Hercegovine te Srbije Seminar kombinira teoriju i praksu ndash u sklopu svake tematske cjeline sudjeluje gost ~ije je poslovno iskustvo vezano uz franizu U sklopu seminara prezentirane su i brojne franizne ponude a polaznike se tako|er upuuje na izvore franiznih ponuda te na va`ne to~ke u analiziranju kvalitete franiznih ponuda

Pored seminara Centar za franizu pru`a usluge savjetovanja poduzetnika koji se odlu~uju kupiti franizu ali i hrvatskih poduzea koja se smatraju sposobnim postati davatelji franize Vie informacija o franiznom poslovanju aktivnostima Centra za franizu i to je najzanimljivije kvalitetnim franiznim ponudama ak-tualnim na podru~ju Hrvatske mo`ete doznati na wwwfransizahr

Dobar franizni ugovor zna napraviti kon-zultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam

wwwmirakulhr

Poseban prilog

wwwmirakulhr

MarketingMarketing

Pristup informacijama postaje vrlo jeftin Vremenske i prostorne barijere i~ezle su Svjetske mre`e danas su normalna pojava samo ako to znamo i `elimo prihvatiti U ovoj eri masovnih medija dobro poz-navanje mogunosti to ih pru`a neki medij smatra se ~esto bitnim klju~em uspjeha u mnogim poslovi-ma Oglaavanje je najja~i marketinki alat u borbi za percepciju potroa~a te za prijenos poruke do ciljane tr`ine skupine Oglaavanje je u tome uspjeno ako ima dobar sadr`aj poruke i izbor medija kojim se po-ruka prenosi

TVU tranzicijskim zemljama televizija je jo uvijek gla-vni medij oglaavanja Oglaavati na televiziji je naju~inkovitije jer je jedini medij koji kombinira doseg brzinu i emocije mo`e dosegnuti svaku cilj-nu skupinu kao i najvei postotak ukupne popula-cije omoguuje najbr`u distribuciju oglasa i najbr`i kontakt s potroa~em gdje poma`e razvoju svijesti i prisjeanja robne marke ~ime joj produljuje `ivotni vijek Ima visoku gledanost s mogunou demonstra-cije te stimulira kupnju i poveava prodaju stvarajui imid` robne marke Iako je jednosmjeran medij poti~e ljudska osjetila i osjeaje Hrvatska je svrstana me|u

zemlje s najveom konzumacijom televizije

RadioOn postojano zadr`ava polo`aj ldquomedija iz sjenerdquo Premda je ograni~en na slunu dimenziju to je po-velik nedostatak njegova velika prednost jest da je ne-zaobilazan i osoban svi ga do`ivljavaju kao prijateljski medij A prijateljima se vjeruje Radio mo`ete sluati u gradu na selu u prigradskim naseljima i ruralnim krajevima Mo`e se sluati vani ili u zatvorenom i to 24 sata dnevno Radio je dostupan vaim potroa~ima u svako vrijeme na svakom mjestu S radijem kao me-dijem mo`ete dostii svog potencijalnog kupca upra-vo u trenutku aktivnosti koje su povezane s vaim proizvodom Radio mo`e djelovati odmah i u cijelo-sti je prilagodljiv medij izvor je prvih informacija a u~inkovit je uz mala financijska sredstva

NovineOglaavanje u novinama uglavnom e biti vrlo ko-risno za poslovanje veine djelatnosti Ipak taj na~in oglaavanja za veinu je manjih poduzetnika skup Va`no je znati kako se u tiskanim medijima pogoto-vo dnevnim nikako ne smije oglaavati ldquoad hocrdquojer su namijenjene brzoj konzumaciji ldquo`iverdquo manje od 24 sata pa e upravo toliko vrijediti jedanput objavljen oglas No s druge strane bit e vrlo efikasno ukoliko je u~estalo u ujedna~enom ritmu trajanja barem tri mjeseca Imaju kratak `ivotni vijek i prosje~no im je vrijeme ~itanja oglasa manje od 30 sekunda Ovakvo oglaavanje ~esto vas stavlja u jednak kontekst s konkurencijom pa kreativna snaga oglasa treba biti takva da se oglas nepogrjeivo izdvoji od konkurencije Tako|er treba paziti da oglaavanjem vlastite ponude ne poma`ete tu|i marketing

^asopisi^asopisi su neto intimniji oblik oglasnog prostora pa se tu oglaiva~ mo`e malo opustiti Za o~ekivati je kako ~itatelj odre|eni ~asopis nabavlja zato to ga zanima pa prema njegovom sadr`aju nije teko odrediti kakvi su mu ~itatelji kao potroa~i i kakve su im sklonosti Svaki e ~itatelj svoj omiljeni ~asopis potanko i~itati pa se u oblikovanju oglasa mo`e ~ak i mora ii puno detaljnije ^asopisi mogu dosegnuti iroku publiku no ipak se usmjeravaju na specifi~ne i u`e tr`ine segmen-te Za razliku od novina ima dulji `ivotni vijek bolju

kvalitetu papira uklju~enost ~itatelja i bolji ugled vei su dok je s druge strane nedostatak segmentiranost vii trokovi te vremenska neprilago|enost

Vanjsko oglaavanjeMo`e se gledati kao nusproizvod ne~ega drugog ugla-vnom putovanja i kupnje Omoguava tvrtkama da u najuo~ljivijem i najirem obliku promoviraju svoj brand (marku) proizvod ili slogan te da se za njega ~uje na najiri a za klijenta gotovo najpovoljniji na~in Jedno je od najefikasnijih sredstava Smatra se najno-vijim masovnim medijem jer prenosi poruku svakod-nevno ne mo`ete ga ugasiti odlo`iti otvoriti Jedini medij na kojem propagandna poruka traje neprekidno - 24 sata

PlakatiPlakat mora brzo i jednostavno komunicirati sadr`aj i ideju Dostupan je svakom prolazniku na nenametljiv na~in Ima kratak period oglaavanja a koristi se za promocije koncerte izlo`be izbore filmske premijere U kompoziciji plakata slova igraju ravnopravnu ulogu zajedno sa slikom ali obi~no se ne uzimaju jednaki omjeri slike i teksta (50-50) ve je omjer obi~no 70-30 kako bi se uspostavila dominanta Slova moraju biti dovoljno velika i ~itka da bi ih konzumenti mogli registrirati brzo u prolazu etnjom vo`njom automo-bila tramvajem i sl Kod plakata je va`an sadr`aj po-ruke koji mora biti jasan ve nakon 3 sekunde tekst ne smije biti predug jer se osoba pogledom na plakat zadr`ava samo 110 sekunde

Internet Internet marketing je u svega nekoliko godina stekao golemu popularnost me|u oglaiva~ima Vrijednost internetskog oglaavanja e u razdoblju od 2007 do 2009 godine rasti esterostruko br`e od vrijednosti oglaavanja u tradicionalnim medijima Vaa Internet stranica postaje ne samo sredstvo komunikacije i pro-mocije nego sredstvo poslovanja i najbolji djelatnik u tvrtki zato to mo`e prodati proizvod Vaa Internet stranica mora generirati posjete kako bi bila funkcio-

nalna i korisna a to mo`ete postii samo kvalitetnim Internet oglaavanjem Velike prednosti su brzina dostupnost 247 te nove mogunosti Na Internetu se mo`e promovirati gotovo sve a kako je Internet mjesto skupljanja informacija i uspjenost reklama sve je vea Ciljana skupina korisnika vrlo je razli~ita postoji mogunost pristupa razli~itim dobnim skupi-nama Marketinku kampanju na Internetu mogue je osmisliti i realizirati u vrlo kratkom roku velika je fleksibilnost pokriva razli~ita podru~ja oglaavanja daje feedback te kupac mo`e detaljno vidjeti i izabrati proizvode dok je u drugim medijima ograni~en pro-storom i vremenom Nedostatci su zaguenost slab doseg ograni~ena kvaliteta relativno mala penetra-cija neekskluzivnost oglasa te neuhvatljivo plasiranje la`nih informacija i bdquovirusno oboljenjeldquo

Novi medijiKlasi~ni kanali oglaavanja postali su dio nae svako-dnevice te nisu vie sami po sebi dovoljno probita~ni To je ujedno i razlog potrebe za novim medijima Nije uloga novih medija u tome da preuzmu prvenstvo klasi~nim kanalima oglaavanja nego da iskoriste svoj potencijal Oni predstavljaju iznena|enje neto novo i druga~ije Tako su novi mediji podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate Primjeri novih medija su avionsko oglaavanje oglaavanje putem balona mobile billboard oglaavanje u tramvajima autobusima obrazovnim i zdravstvenim ustanovama frizerskim salonima toiletima na pipcima za to~enje goriva moving board sms oglaavanje

Izbor medija oglaavanja

Pie Helena ^arapi

Proizvod koji se ne pro-daje bez oglaavanja

uz oglaavanje ne mo`e biti profitabilan

Ve dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadr`aj ve su postali dio naeg vlastitog okru`enja Oni su prijatelji neprijatelji obo`avani omra`eni Od njih o~ekujemo jako puno

Novi mediji su podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate

Stuktura medijskog kola~a

TV 0

Novine 20

^asopisi 1

Outdoor

Radio

Internet 1

0

Informatika

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska Har-dverska je virtualizacija pouzdaniji i skuplji oblik vir-tualizacije ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj specijalizirani hardver i softver omoguavaju da se je-dan fizi~ki server podijeli na nekoliko neovisnih serve-ra koji se nalaze u jednom kuitu Hardverska virtua-lizacija osigurava elektri~nu izolaciju u slu~aju kvara jednog ili vie servera te time veu pouzdanost sustava nego u slu~aju softverske virtualizacije Ovdje emo se fokusirati na koritenje vrste hardvera koji ve posje-dujete i kojim se svakodnevno slu`ite pa hardversku virtualizaciju neemo detaljnije objanjavati

Softverska virtualizacija koristi standardan hardver i operativne sustave koje ve posjedujete Na fizi~kom je serveru potrebno osigurati dovoljno memorije diskovnog prostora i procesorske snage Na obi~nom ra~unalu ili serveru instaliramo domainski (host) operativni sustav i zatim instaliramo softver za vir-tualizaciju Od besplatnih softvera najpoznatiji su Mi-crosoft Virtual PC Microsoft Virtual Server VMWare Server i Xen Od softvera koji se plaaju najpoznatiji su VMWare ESX Server i Swsoft Virtuosso Softver

koji se plaa ima vee mogunosti i vie funkcional-nosti pa ako virtualizaciju planirate ozbiljno koristi-ti provjerite daje li besplatni softver sve to vam je potrebno

Kako stvar radi Virtualne servere pravimo koritenjem softvera za virtualizaciju Operativni su-stav virtualnog servera (guest) mo`e biti razli~it od domainskog (host) operativnog sustava Pri kreiranju virtualnog servera definiramo veli~inu virtualnog hard diska koji je zapravo samo datoteka na tvrdom disku fizi~kog servera koli~inu memorije s fizi~kog servera koju e virtualni server koristiti maksimalni posto-tak procesorskog vremena koje mo`e koristiti i ostale postavke Zatim instaliramo gostujui (guest) opera-tivni sustav koji e virtualni server pokretati S obzi-rom na to da virtualni serveri dijele sustavne sabirnice memoriju mre`nu karticu i ostatak hardvera fizi~kog servera performanse aplikacija na virtualnom serve-ru uvijek su slabije od performansa istih tih aplikacija na fizi~kom serveru no u velikom je broju slu~ajeva ta razlika neprimjetna krajnjem korisniku Virtualni serveri mogu obavljati bilo koji funkciju ali se zbog spomenutog pada performansi njihovo koritenje ne preporu~uje kod aplikacija koje intenzivno koriste re-surse ili se od njih o~ekuje brz odziv (npr velike baze podataka) Virtualizacija se tako|er ne preporu~uje kod aplikacija koje brinu o sigurnosti mre`e (vatrozidi) Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplat-nog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave Za svaki virtualni server koji koristi Microsoftov operativni sustav potrebna je licenca Ako koritenjem virtualizacije zamijenite fizi~ki server imate pravo koristiti licencu s tog ser-vera Ako je domainski operativni sustav Windows 2003 Enterprise Server po licencnim pravima mo`ete instalirati jo ~etiri virtualna Windows 2003 Enterpri-se Servera pod uvjetom da su na tom istom fizi~kom serveru Licencna prava i podrku za druge operativne sustave provjerite na stranicama proizvo|a~a Mana softverske virtualizacije je da prilikom kvara softvera ili hardvera fizi~kog servera svi virtualni serveri po-staju nedostupni no uz pouzdanost dananjih servera i dobrog ugovornog servisnog partnera ovo ne pred-stavlja problem

Virtualizacija u poslovnom okru`enjuVirtualizacija je u trendu i na tekstove o njoj mo`ete naii u svim informati~kim novinama U tekstovima se pojanjava kako virtualizacija radi i to vam je za nju potrebno ali jeste li iz tih tekstova shvatili kako ju mo`ete upotrijebiti u svom sustavu Prikazat emo vam nekoliko slu~ajeva kada je virtualizacija vrlo korisna

Piše Ivan Turk

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska

Hardverska je virtuali-zacija pouzdaniji i sku-plji oblik virtualizacije

ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj

specijalizirani hardver i softver omoguavaju da

se jedan fizi~ki server podijeli na nekoliko

neovisnih servera koji se nalaze u jednom

kuitu

Kada koristiti virtualizaciju Prvi i najo~itiji primjer je testiranje Testiranje nove verzije poslovne aplikacije ili nove sigurnosne zakrpe na serveru koji svakodnevno koristite nije mudra odluka jer stvari se mogu zakom-plicirati Koritenjem virtualizacije mo`ete napravi-ti identi~nu kopiju svog sustava na jednom jedinom fizi~kom serveru i vidjeti kakav e utjecaj odre|ene izmjene imati na va sustav Drugi se oblik testiranja odnosi na testiranje funkcionalnosti novih aplikacija koje planirate uvesti u svoj sustav Ovdje vas virtuali-zacija spaava od nabavljanja dodatnog hardvera

Drugi je primjer migracija starih aplikacija i serve-ra Ako imate server s aplikacijom koja radi samo na Windowsima NT i ne mo`ete ju prebaciti na novi operativni sustav niti Windows NT mo`ete instalirati na novi server zbog nedostatka drivera virtualizacija je rjeenje Na novi server koji ima dovoljno resursa instalirate operativni sustav za koji postoje driveri i zatim virtualizirate stari server Va`no je napomenuti da virtualni serveri koriste generi~ki standardizirani hardver stoga nema problema s driverima za starije operativne sustave Obzirom na malu hardversku sna-gu starog servera kao posljedica virtualizacije mo`e se dogoditi da stara aplikacija radi nekoliko puta br`e

Trei je primjer konsolidacija Svaki sustav raste s vremenom i poveava se broj ure|aja u njemu Kao posljedica toga doga|a se da resurse koje smo predvi-djeli za pet godina prerastemo za tri godine Pojedini su serveri zagueni koli~inom podataka dok su tvrdi diskovi na ostalim serverima prakti~no prazni ili nam je iskoritenost procesora na jednom serveru cijelo vrijeme preko 70 a u vrijeme mjese~nog obra~una nema dovoljno snage dok drugi server cijelo vrijeme veselo dr`i procesor na 2 Virtualnim serverima re-surse mo`ete dodavati prema potrebi koristei softver za virtualizaciju a briga o svim resursima i problemi oko kompatibilnosti hardvera svode se na odr`avanje i proirivanje fizi~kog servera Primjerice ako se neki server intenzivno koristi samo krajem mjeseca za mjese~ni obra~un dok se ostatak vremena slabo kori-sti mogue mu je u potrebnom periodu dodati resur-se Kada potreba nestane resursi se opet razdijele tamo gdje su potrebni

^etvrti su primjer sustavi visoke dostupnosti (cluste-ri) Sustavi visoke dostupnosti temelje se na tome da se vie servera ponaaju kao jedan (jako pojednostavljeno objanjenje) pa u slu~aju kvara jednog servera nema posljedica za funkcionalnost sustava jer ostali serveri preuzimaju funkciju neispravnog Ovdje je odmah ja-sno da morate imati dva ili vie servera to predstavlja dodatni troak pri kupovini hardvera Ako koristite virtualizaciju jedan server mo`e biti fizi~ki a drugi virtualan Virtualni server mora biti instaliran na za-sebnom fizi~kom serveru da bi se nastavio nesmetan

rad I za ovaj je scenarij potreban dodatni server ali taj server mo`e se koristiti i za druge potrebe Zbog ni`ih performansi virtualnog servera u odnosu na fizi~ki ovdje e zasigurno doi do smanjenja brzine rada su-stava no to je puno bolja opcija od totalnog zastoja

Virtualizacija mo`e pomoi boljoj organizaciji vae infrastrukture veoj pouzdanosti i dostupnosti te do-vesti do zna~ajnih uteda pa ako do sada niste sad je pravo vrijeme da ju po~nete koristiti

wwwmirakulhr 1

Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplatnog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave

Informatika

wwwmirakulhr

Intelligence Obavjetajne slu`be prislukivanje UDBA James Bond ndash prve su asocijacije na spomen ove rije~i No to je zapravo Competitive Intelligence (CI) Jo jedna od pomodnih aktivnosti popularnog zvu~nog naziva koje valja prodati upravama ili stvar-na potreba

Krenimo od same rije~i intelligence ndash inteligen-cija Pojednostavljeno inteligencija je snala`ljivost pojedinca u novim situacijama ili okru`enjima od-nosno sposobnost razumijevanja i zatim efikasnog prilago|avanja

Za dr`avu to zna~i to se bolje uklopiti u me|unarodna kretanja i nacionalne interese promicati te tititi i unutar zemlje i na me|unarodnom planu Upravo to izvjetajna (obavjetajna) zajednica i ~ini kontinuirano izvjeuje nacionalno vodstvo o aktualnim zbivanjima a povrh toga analizama dolazi do scenarija moguih doga|aja na temelju kojih predla`e konkretne mjere djelovanja Na taj na~in savjetovano i pripremljeno vo-dstvo dr`ave lake i br`e mo`e donijeti kriti~ne odluke

i preventivno djelovati

Na korporativnom nivou intelligence zna~i kako e se tvrtka prilagoditi i postaviti u tr`inoj utakmici koja je u dananjim globalisti~kim trendovima sve nemilosrd-nija i neizvjesnija Proces je opet isti Analize mogui scenariji izvjeivanje managementa predlaganje rjeenja

Razlika izme|u dr`avnog i korporativnog intelligence-a jest u prikupljanju informacija Sve dr`avne slu`be svijeta sla`u se da je ~ak oko 90 informacija javno dostupno Zbog onih desetak posto ponekad se rade prikrivene operacije koje ako se otkriju izlaze na naslovnim stranicama novina te postaju predmetom knjiga i filmova CI bavi se isklju~ivo javnim dije-lom informacija stoga sve se radi legalno po strogim eti~kim na~elima

Dakle CI je sustavan eti~an proces motrenja poslo-vne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

^emu sve toKrajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurent-nosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opasnosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti Smisao je biti ak-tivnim sudionikom u utakmici nametati svoj ritam i standarde a ne ldquoplesati kako drugi svirajurdquo Dananji tempo razvoja tehnologije i globalnog tr`ita uzrok su sve br`oj promjeni poslovne okoline Sve nas vie pre-plavljuju dostupne informacije i dezinformacije a do pojave CI niti jedan odjel u organizaciji sustavno se ne bavi ovim problemom Donositelji odluka ne vole biti iznena|eni Malo tko voli negativna iznena|enja ali u poslovnom svijetu nije rijedak slu~aj i da se na pozi-tivna iznena|enja ne gleda blagonaklono iz jednosta-vnog razloga to se ni za takav razvoj doga|aja nema spreman plan Manageri (vlasnici) ne mogu se vie oslanjati samo na instinkt ili intuiciju pri donoenju stratekih odluka a nemaju vremena baviti se mo-

rem informacija ~esto upitne kvalitete Oni trebaju konkretne pravovremene i provedive savjete

Kratka povijestSustavno praenje konkurencije i openito poslovnog okru`enja po~inje prije dvadesetak godina u SAD-u U po~etku su samo velike korporacije organizirale unutarnje CI odjele me|utim dokazavi svoju vrije-dnost CI se uvodi u sve manje i manje tvrtke Danas vie od 60 svih registriranih tvrtaka u SAD-u i ~ak 90 od 500 najuspjenijih - Fortune 500 ima CI u nekom obliku ukomponiran u svoje strukture SCIP (Society of Competitive Intelligence Professionals) ugledna svjetska organizacija koja okuplja CI profesio-nalce danas broji gotovo 7000 ~lanova irom svijeta a u osnivanju je i hrvatska podru`nica CI sve vie ula-zi i u akademske krugove - na nekim je sveu~ilitima mogue diplomirati i magistrirati na ovu temu

Vlade nekih zemalja primjerice Francuske [vedske SAD-a Japana i Kanade poti~u i ula`u znatna sredstva u razvoj CI jer za razvoj cijelog gospodarstva potreb-no je kvalitetno funkcioniranje velikog broja tvrtaka koje se bez intelligence-a teko mogu nadmetati na tr`itu isprepletenim brojnim globalnim i regional-nim igra~ima (neki od njih imaju podrku dr`avnih izvjetajnih agencija) Openito je pravilo to je konkurencija ja~a i okru`enje nesigurnije CI ima vie smisla CI je ~est slu~aj u izvozno orijentiranim kom-panijama Ovdje se mo`e povui paralela s dr`avama gdje sna`ne utjecajne i izvozu orijentirane dr`ave imaju dobro organizirane intelligence agencije

I u Hrvatskoj se o ovoj temi u posljednje vrijeme do-sta govori Organiziraju se konferencije te~ajevi a CI pomalo ulazi i u tvrtke Objavljeno je i par knjiga na temu CI na hrvatskom jeziku

Pomalo zbunjuju dva naziva s kojima se ~esto susreemo Competitive Intelligence (CI) i Business Intelligence (BI) Nepisano je pravilo da se uz naziv CI ve`e struka o kojoj ovdje govorimo dok se za BI ve`u IT rjeenja Posljednjih godina dosta se rabe i govo-ri o software-ima renomiranih proizvo|a~a ali i onih manje poznatih koji naprosto preplavljuju tr`ite To su naime vrijedni alati koji poma`u pri analiziranju internog poslovanja i u budunosti e im se zna~aj vjerojatno poveavati me|utim oni ne odgovaraju na pitanja o kojima emo ovdje govoriti a koja su klju~na u CI-u

Kako CI funkcioniraKako bi donositelji odluka mogli proaktivno voditi tvrtku i biti korak ispred ostalih zadaa je CI-a dobro upoznati sudionike utakmice ali s ciljem predvi|anja buduih poteza

Competitive IntelligenceCI je sustavan eti~an proces motrenja poslovne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

Pie Sinia Kouti

Vje~na pitanja koja tra`e odgovorebull Prati se rad konkurencije - koja im je strategija to

planiraju (Misle li se iriti ndash lokalno regionalno Planiraju li spajanja akvizicije Hoe li lansirati novi proizvod Hoe li korigirati cijene promijeniti marketinke akcijehellip) struktura trokova (pojedinih procesa benchmarking zato su jeftiniji konkurent-niji)

bull Prate se potroa~i ndash kakve su im karakteristike Cilj je doi do odgovora hoe li promijeniti navike po-trebe

bull Dobavlja~i - to se vie o njima zna bolje su pregovara~ke pozicije iznena|enja su manja Hoe li promijeniti cijene Hoe li bankrotirati

bull Hoe li se pojaviti neki novi konkurent na tr`itu S kojom e strategijom nastupiti Kako e to utjecati na nae poslovanje

bull Mo`e li se pojaviti neki supstitut koji e nam uzima-ti dio kola~a

bull Prati se cijelo gospodarstvo - trendovi politika utje-caj globalizacije promjene tehnologija promjene zakonahellip

bull Prati se interni rad tvrtke - cilj je postii to bolji i br`i protok informacija bez skupog udvajanja u prikupljanju analizama i distribuciji uvodi se poslo-vna tajna (hijerarhijska zatita podataka) radi se na-

ldquoNajbolje uz pozna-vanje vlastitog posla

je poznavanje posla konkurencijerdquo

John D Rockfeller

Poslovna znanja Poslovna znanja

Krajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurentnosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opa-snosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti

2

counter-intelligence-u ndash zatita naih podataka ana-liza ideja (izvana ndash od ilegalne pijuna`e te legalnog CI-a drugih tvrtaka iznutra ndash svjesno ili nesvjesno odavanje osjetljivih informacija)

Mnogi e rei ndash pa nai ljudi (odjeli) ve prate konku-renciju To je donekle istina Odjel marketinga prati marketinke poteze konkurencije prodaja zna udjele pojedinih tvrtaka na tr`itu redovito se prate cijene proizvoda i usluga suparnika Svaki odjel prati konku-renciju u svojoj domeni Me|utim nitko sustavno i studijski ne obra|uje konkurenciju te nema cjelovitu sliku o pojedinom konkurentu Tek na temelju cjelovi-te slike mogu se izraditi profili a to je jedan od na~ina kako razmiljati kao konkurencija i tako predvidjeti njihove budue poteze CI mora biti glavni ekspert po pitanju konkurencije a slo`it emo se svi ndash da konku-rencije nema poslovanje bi izgledalo puno druga~ije

Puno je dakle pitanja na koja ponekad i cijeli dobro institucionalizirani CI odjeli ne uspiju na vrijeme od-govoriti Kako onda o~ekivati da e mala poduzea izdvojiti ograni~ene resurse za ova ~esto maglovita pitanja koja naizgled nemaju veze s osnovnim poslo-vanjem Prvi je korak osvijestiti va`nost gore navede-nih pitanja ^esti su uzroci propasti poduzea eksterni faktori pa prema tome ne vodimo li ra~una o ovim

pitanjima naeg osnovnog poslovanja nee ni biti Ne moramo dakle imati formalno definirane CI odjele Me|utim moramo kontinuirano razmiljati i diskuti-rati o ovim pitanjima kako bi uope postojali

Primjena Competitive Intelligence-aU roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent ndash primjer je nivoa obavijesti kakav se zna zatei u poduzeima Cilj Competitive Intelligen-ce-a je da ponudi vie u roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent i ako ne unaprijedimo proizvodnu tehnologiju i distribuciju izgubit emo 20 tr`ita

Ili uo~ili smo rupu (blind spot) u strategiji konku-rencije ukoliko ih tu napadnemo osvojit emo 10 tr`ita

Ili na temelju analiza industrije te gospodarskih sociolokih i politi~kih analiza procjenjujemo da e proizvod (usluga) X ukoliko ga lansiramo na tr`ite Y zauzeti izme|u 10 i 15 tog tr`ita te ostvariti profit nakon yz vremena

Takva usluga viestruko je vrijednija od ulaganja u rad ovakva odjela

Poslovna znanja

CI mora biti glavni ek-spert po pitanju konku-rencije a slo`it emo se

svi ndash da konkurencije nema poslovanje bi iz-gledalo puno druga~ije

U praksi su poznate dvije vrste arbitra`e ad hoc (arbitra`a pri kojoj stranke same utvr|uju pravila postupanja imenovanje i broj arbitara osiguravaju tehni~ko-administrativnu podrku i sli~no ovaj tip arbitra`e vrlo je rijedak ) i institucionalna arbitra`a (arbitra`ni se postupak provodi po pravilima odre|ene institucije npr Stalno izabrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori)

Prednosti arbitra`eOsnovne prednosti arbitra`nog postupka su kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se sporazume oko pravila postupka samostalno imeno-vanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost po-stupka koji unato~ sporu omoguuje ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

U pravilu nadle`nost arbitra`e se ugovara dakle ona nije zadana zakonom ili bilo kojim drugim propisom Ugovor o arbitra`i sklapa se prije nastanka spora pri ~emu e uobi~ajeno biti arbitra`na klauzula temeljnom poslovnom Ugovoru ili nakon nastanka spora (tzv kompromis) Poduzetnicima koji se odlu~e za ovaj na~in rjeavanja spora preporu~a se ugovaranje arbitra`ne klauzule ~ime se mo`e izbjei smisleno odugovla~enje spora pred bdquodr`avnimldquo sudom od strane nelojalnog poslovnog partnera ^lankom 3 Zakona o arbitra`i (NN 8801) propisano je da se arbitra`a mo`e ugovori-ti za rjeavanje svih sporova o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati Tako se arbitra`a mo`e ugovoriti za ugovorne odnose izvanugovorne odnose sporove o vlasnitvu sporove iz ugovora o radu i sl Stranka arbitra`nog postupka mo`e biti i dr`ava kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave Isto tako Zakon o arbitra`i predvi|a i mogunost ugovaranja inozemne arbitra`e u sporovima s me|unarodnim ele-mentom osim ako je posebnim zakonom propisano da je za takve sporove isklju~ivo nadle`an sud u RH (npr sporovi o nekretninama koji se nalaze u RH) U ino-zemnim arbitra`ama posebno su popularne arbitra`ne institucije u [vicarskoj uz primjenu vicarskog prava koje je vrlo sli~no hrvatskom

Arbitra`ni postupakArbitra`ni postupak zapo~inje kao i svaki drugi sudski postupak - podnoenjem tu`be arbitra`nom suditu

Stranke odlu~uju o tome hoe li arbitrirati arbitar pojedinac ili vijee trojice arbitara Ukoliko se stranke o tome ne sporazume u sporovima vrijednosti do 50000 eura sudit e pojedinac a preko 50000 eura vijee Za arbitre se mogu imenovati arbitri s liste in-stitucionalne arbitra`e ali i bilo koja druga neovisna i nepristrana osoba (ne nu`no pravnici) Pravo koje e se primjenjivati kako smo naveli ovisi o instituciji koje su stranke odabrale Tako se pri Stalnom izbornom suditu pri HGK primjenjuje Pravilnik o arbitra`i pri Stalnom izbornom suditu pri HGK (tzv zagreba~ka pravila) Isto tako po isklju~ivom sporazumu stranaka arbitra`a mo`e postupati ex aequo et bono ili po na~elu pravi~nosti

Arbitra`nim pravorijekom pravomono se presu|uje u odre|enom sporu Arbitra`a postupa samo u jednom stupnju za razliku od sudova koji u pravilu postupaju u dva pa ~ak i tri stupnja Po donoenju arbitra`nog pravorijeka mo`e se tra`iti ovrha pred nadle`nim sudom U pravilu tu`ba za ponitenje arbitra`nog pravorijeka koja se podnosi bdquodr`avnomldquo sudu (koja je uvjetno re~eno `alba na pravorijek) ne odga|a ovrhu pravorijeka Navedena tu`ba predstavlja jedino pravno sredstvo za ponitenje pravorijeka Ponitenje se tako mo`e tra`iti radi nenadle`nosti arbitra`e (nije sklo-pljen sporazum o arbitra`i) ako stranci nije pru`ena mogunost sudjelovanja pred arbitra`om ako je odlu~eno o pitanju koje nije sporazumom podvrgnuto arbitra`i i sl I iz navedenog je vidljivo da se radi ugla-vnom o postupovnim pitanjima tako da se tu`bom nee moi tra`iti meritorno preispitivanje ~injenica ili pravnih pitanja (iznimno ako je pravorijek suprotan pravnom i ustavnom poretku RH)

Iz svega navedenog vidljiv je niz prednosti arbitra`nog rjeenja sporova Istaknut emo jednu za sada prili~no vidljivu i bitnu manu arbitra`e a to su trokovi po-stupka U sporovima velike vrijednosti arbitra`a e u pravilu biti skuplja od postupka pred Sudom

Arbitraža kao na~in rjeavanja sporovaArbitra`a kao na~in rjeavanja sporova predvi|a postupak vrlo sli~an sudskom u kojem spor me|u strankama pravomono i kona~no rjeava arbitra`ni sud Zbog sporosti i pretrpanosti pravosudnih tijela ovaj na~in rjeavanja sporova postaje sve u~estaliji i u rjeavanju sporova me|u domaim poslovnim subjektima ( arbitra`a se naj~ee koristila u sporovima sa stranim partnerima)

Piu Antun Emert Bruno Juri

Osnovne su prednosti arbitra`nog postupka kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se spo-razume oko pravila postupka samostalno imenovanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost postupka koji unato~ sporu omoguuju ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

Poslovna znanja

wwwmirakulhr

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

Urbane vile sa 6-8 stanova posebno dobro kotiraju i cijeli niz manjih gra|evnih tvrtaka nadmee se u potrazi za takvim interpolacijama Kako tr`ite ve svjedo~i o zasienosti poslovnim sadr`ajima koji se sve te`e prodaju vlada prava jagma za otkrivanjem takvih stambenih zona u irem gradskom prostoru

Cijena stanogradnje ovisi o ulaznim trokovima a bit-na je stavka cijena gra|evinskog zemljita koje je sve skuplje I sve je manje dostupna na najtra`enijim lo-kacijama i u povrinama koje osiguravaju kvalitetnu gradnju

Me|utim korupcija i siva ekonomija pridonose mogunosti nepotene zarade ~ime je oteen kupac jer kupuje nekvalitetno dr`ava jer je zakinuta za po-rez te svi poteni investitori i renomirane gra|evinske tvrtke koje se susreu s problemom nelojalne konku-rencije i naruenog ugleda struke

Stambeni krediti i cijene kvadrataVrijednost odobrenih stambenih kredita premaila je 35 milijarda kuna a njihov udio u ukupnoj zadu`enosti gra|ana porastao je s 30 posto koliko je iznosio 2002 godine na gotovo 40 posto krajem 2006

Zahvaljujui nesmanjenoj potra`nji za stambenim kvadratima i spektakularnom rastu stambenih kre-dita u protekloj je godini dolo do pravog procvata stanogradnje ali i do daljnjeg rasta cijena stambenog prostora Banke su do maksimuma iskoristile kreditne potencijale proirivanjem ponude i omoguavanjem vee dostupnosti stambenih kredita Klju~ni kredit-ni uvjeti (kamatne stope instrumenti osiguranja) u posljednjih godinu dana nisu se zna~ajnije mijenja-li unato~ najavama HNB-a i ozloglaenom registru du`nika Veina banaka ponudu kredita prilagodila je

ciljnim skupinama i kreditima za gra|ane sa slabijom kreditnom sposobnou U svoju su ponudu stambene kredite uvrstile i mnoge manje banke to je povealo njihovu dostupnost

Me|utim kako vea dostupnost kredita poticajno dje-luje na rast cijena nekretnina za mnoge Hrvate stam-beno pitanje jo uvijek ostaje nerjeivi problem Prema procjeni analiti~ara samo u posljednje tri godine cijene nekretnina porasle su 36 posto dok su se u periodu od 1997 do 2003 godine ukupno poveale za 14 posto (Podaci DZS-a)

Prema podatcima Hrvatske narodne banke u zadnje tri godine cijene stana narasle su gotovo 40 posto pa ako je rata za stan prije tri godine iznosila 350 eura sada iznosi oko 500 eura a plae gotovo da stoje Banke su ve duboko ldquozaglibilerdquo putem hipoteka pa je njima za-dnjima u interesu da cijene nekretnina padnu Stoga poti~u novu spiralu zadu`enosti i sve nerealnije cijene koje prijete slomom tr`ita

Sociolozi pak upozoravaju kako ima novca za cesto-gradnju mostogradnju za megalomanske stadione pa ~ak i velike projekte u drugim dr`avama no isto-vremeno stotine tisua mladih ljudi nemaju krov nad glavom ~ija bi cijena bilo da se otplauje kreditom ili se za njega plaa najamnina ila ukorak s mizernom plaom

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u ~ijem se Ustavu ne spominje pravo na stan i du`nost dr`ave koja mora pomoi gra|anima da do tog stana do|u Slovenija to ima Ma|arska presudu Ustavnog suda o tome u Francuskoj je pak pravo na stan izjedna~eno s pravom na obrazovanje i pravom na egzistenciju Svje-doci smo niza bdquo fantasti~nih modela stanogradnjeldquo kod nas nazvanih po ministrima od kojih ni jedan nije urodio plodom Hrvatska zapravo nema strategiju sta-nogradnje osim deklarativno

Razli~iti stavovi stru~njaka o predvi|anju buduih trendovaU nedavnom intervju u Novom listu predsjednik Udru`enja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubra-vko Ranilovi izjavio je da je na potezu ldquodruga gene-racijardquo kupaca koja se te`e odlu~uje na kupnju stana i vie va`e izme|u cijene i kvalitete stana Posljedica je da cijene nekretnina na nekim lokacijama stagniraju ili su ~ak u padu jer su precijenjene Odstupanje izme|u

tra`ene i realizirane cijene iznosi ~ak 18 posto to go-vori da se u startu postavi cijena koja je nerealna

Naselja se grade bez plana preizgra|ene zone su bez osnovne infrastrukture neadekvatnim okoliem i bez prateih sadr`aja S druge strane potra`nja za kvali-tetnim nekretninama je i dalje vea od ponude pa bi u kona~nici cijene ipak trebale rasti

U istom intervjuu glavni ekonomist Zagreba~ke banke arko Miljenovi prognozira da e cijene nekretnina i dalje rasti ali ne po stopama od 10 do 15 posto kao lani ve neto sporije- Jo uvijek imamo zna~ajan debalans izme|u ponude i potra`nje a procjena je da samo u Zagrebu nedostaje oko 30000 novih stanova Poveanje plate`ne moi i dostupnost stambenih kredita uz kamatne stope koje ne bi trebale rasti sve e to jo poveavati potra`nju i podizati cijene stanova

U godinu i pol dana cijene gra|evinskog zemljita u Istri su se utrostru~ile u Dalmaciji stagniraju a u Sla-voniji nikog ne zanimaju

Zemljita u Istri je sve manje osobito onih veih pri-godnih za gradnju apartmanskih naselja za koje su investitori najvie zanimaju pa cijene i dalje rastu

U Dalmaciji cijene stagniraju i nisu se mijenjale od prologa ljeta premda slobodnog zemljita za gradnju u veim gradovima prakti~no vie i nema Investito-ri se polako sele u prigradska i manja naselja gdje su cijene ni`e uz iznimku grada Dubrovnika s okolicom gdje je prakti~no nemogue kupiti bilo to pogodno za gradnju Na snagu stupaju novi GUP-ovi no kako se planovi nisu donijeli na ni`im razinama nije do kraja definirano u kojim zonama e gradnja biti doputena pa investitori ne `ele preuzimati preveliki financijski rizik obzirom na visoku cijenu zemljita

Zbog visokih cijena zemljita i cijene nekretnina na Jadranu postale su previsokim to je za posljedicu imalo smanjenje prodaje Prema podatcima agencija za promet nekretninama iz Dalmacije stranci ove godine doslovno zaobilaze Hrvatsku i vie se zanimanju za nekretnine u Albaniji Gr~koj Bugarskoj i Crnoj Gori koja polako ali sigurno dosti`u hrvatske cijene

Do odre|ene korekcije cijena stanova dolo je i u Za-grebu osobito u podsljemenskoj zoni i Gra~anima koji su svojevremeno bili najpopularniji izbor za kupnju zbog relativno mirnog stanovanja i pogleda na grad sa Sljemena Investitori su jo nedavno nekretninu u cjelosti prodavali prije nego li su i planovi za gradnju bili definirani Cijene gra|evinskog zemljita i dalje su

Cijene stambenih kvadrata u kunama

Godina Hrvatska ZagrebOstale

`upanije

I - XII 2002 2

I - VI 200 22 1020 11

Izvor DZS

Tema broja

20

Tema broja

wwwmirakulhr 21

Klju~ni kreditni uvje-ti (kamatne stope

instrumenti osiguranja) u posljednjih godinu

dana nisu se zna~ajnije mijenjali unato~

najavama HNB-a i ozloglaenom registru

du`nika

Naselja se grade bez plana preizgra|ene zone su bez osnovne infrastrukture nea-dekvatnim okoliem i bez prateih sadr`aja

ipak najvie u Zagrebu osobito zonama bli`e centru i Trenjevci

Zbog autoceste Zagreb -Split i Zagreb - Rijeka cijene nekretnina u podru~ju Gorskog kotara i Like tako|er bilje`e rast dok cijene nekretnina u Slavoniji stagni-raju a interes za rubne dijelove gradova i prigradska naselja prakti~no i ne postoji

Pad prodaje kua Kakva je situacija u Osijeku i Slavoniji openito doz-nali smo od Dalibora Lukende vlasnika agencije Gol-dal nekretnine On prvenstveno upozorava na izmjenu Pravilnika o uporabnim dozvolama koji bi dodatno mo-gli zagor~ati `ivot neopreznim kupcima Zbog izmjene navedenog Pravilnika dolo je do zna~ajnog smanjenja broja prodanih kua u gradu Osijeku Objekte bez upo-rabne dozvole bit e iznimno teko gotovo nemogue legalizirati ~ak i u slu~ajevima kad se kupuju gotovi-nom Tr`ite se ne educira veina agenata iz agencija tako|er u evidentnoj namjeri da se loptica prebaci na neku drugu instancu

Tako|er naglaava Lukenda cijene su nekretnina po oglasima znatno vee od realiziranih ~ime se stvara privid o trendu rasta cijena Osobito je to slu~aj kod novih objekata

To~no je naime da vrijeme nekvalitetnih objekata pro-lazi i kupci sve vie tra`e kvalitetno gra|ene i ure|ene objekte s popratnim sadr`ajima poput blizine vrtia i kola a rijeena infrastruktura se podrazumijeva Cije-ne kvalitetnih objekata na odre|enim mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekretnina sta-gnirati a u dogledno vrijeme cijene bi im trebale i opa-dati I dok su cijene stanova u strarim zgradama daleko iznad realnih a kupci takve objekte zbog potrebnih sredstava za adaptaciju izbjegavaju potra`nja za rural-nim i prigradskim podru~jima prakti~no ne postoji

Agencija za promet nekretninama Goldal nekretnine iz Osijeka osim to od samih svojih po~etaka od konku-rencije odska~e kvalitetnim marketinkim pristupom pohvaliti se mo`e i kvalitetom usluge te uvo|enjem novih pristupa komunikacije s klijentima i zatite njihovih ulaganja bdquoTr`itu usluga posredovanja u prometu nekretninama planiramo ponuditi dva nova modela kako bi osigurali br`u i sigurniju realizaciju kupoprodajnog posla naim kupcima i gra|evinskim tvrtkama koje investiraju u gradnju i prodaju stanova na tr`itu Pred realizacijom smo Ugovora o poslovnoj suradnji s pouzdanom osiguravateljskom kuomte emo svakom svom kupcu pokloniti besplatnu policu osiguranja imovine ili nezgode - po izboru Svojim emo klijentima rijeavati i sva druga potrebna osigu-

22

Tema broja

Cijene kvalitetnih objekata na odre|enim

mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekret-

nina stagnirati a u dogledno vrijeme cijene

bi im trebale i opadati

ranja koje zahtjeva banka kao jedan od instrumenata osiguranja stambenog kredita

U pregovorima smo tako|er i s nekim od vodeih banaka o zastupanju u prodaji njihovih nekretnina i nekretnina koje grade gra|evinske tvrtke novcem koji financiraju same banke Ovim uslugama osigurati emo veu sigurnost naim klijentima i puno veu po-nudu kvalitetnih nekretnina na jednom mjestuldquo isti~e Dalibor Lukenda

Situacija u regiji i EUPoljska je u prvom tromjese~ju 2007 godine zauzela vodee mjesto na ljestvici najpopularnijih odredita za ulaganja u nekretnine pokazalo je istra`ivanje spe-cijalizirane savjetodavne tvrtke Assetz Poljsko tr`ite nekretnina zabilje`ilo je u prvom tromjese~ju viso-ku stopu prirasta na ulaganja ~ak 165 posto Cijene nekretnina u Varavi i dalje su me|u najni`ima u Eu-ropi a uvo|enje va`nih industrija u grad privla~i sve mla|u i imuniju populaciju

Njema~ka je u protekla tri mjeseca zabilje`ila najni`e prinose uz naznaku da bi se ovo tr`ite zbog liberaliza-cije industrije i rasta poduzetni~ke klime moglo uskoro po~eti oporavljati Bugarska i Francuska tako|er su iz-nimno dobro rangirane u kategoriji visine prinosa na ulaganja u nekretnine bilje`ei u prvom tromjese~ju stope prinosa od 50-ak odnosno 60-ak posto

Nakon zna~ajnog pada cijena nekretnina u [panjolskoj i smanjenja interesa investitora za ulaganje situacija na ovom tr`itu krajnje je zabrinjavajua ponajprije zbog visoke izlo`enosti banaka koje su u razdoblju od 1998 do kraja 2006 godine udeseterostru~ile kreditne plasmane gra|evinskom sektoru

Gotovo svi vodi~i za investiranje i financijski savjetnici ove godine kao preporuku za najisplativija ulaganja u Europi preporu~uju rumunjsko tr`ite nekretnina Prema podatcima novina Ziarul Financiar cijene sta-nova u Bukuretu porasle su 6 u odnosu na po~etak godine i prosje~no iznose 1375 eura za ~etvorni metar Cijene nekretnine bilje`e zna~ajan rast to je potaknu-lo strane i domae investitore na nastavak intenziv-ne gradnje stanova i kua kao i na gradnju obiteljskih kua u predgra|ima velikih gradova Prognoze govore o ~etverostrukom rastu cijena u sljedeih deset godi-na Sli~no predvi|anje odnosi se i na Portugal kao i balti~ke zemljeVisoko na ljestvicama isplativosti ula-ganja nalaze se i [vedska i Belgija

Istra`ivanje Global Property Guide-aNajskuplja lokacija u Europi za kupnju stana je Mona-co (24900 EUR7m2) a u stopu ga slijedi strogi centar Londona stoji u izvjeu Global Property Guidea Za-nimljiva je ~injenica da su cijene u balti~kim dr`avama porasle na razinu metropola kao to su Kopenhagen Berlin Muumlnchen Stockholm Be~ i Frankfurt U Lon-donu se luksuzno opremljen stan od 120 kvadra-ta mo`e kupiti po cijeni od 1742656 eura odnosno 14522 eura po ~etvornome metru Razlika me|u cije-nama stanova u razli~itim dijelovima Londona nije za-nemariva pa se tako za vrhunsku lokaciju i ekskluziv-nu opremu plaa premija

Istra`ivanje je pokazalo da su Pariz i Amsterdam od-mah iza Londona Tako je cijena luksuznog stana u

2

Tema broja

2

ovim metropolama 6667 eura po kvadratu Moskva je esti najskuplji grad u Europi kad su u pitanju stambe-ni kvadrati unato~ visokom riziku povrata ulaganja u ovu metropolu

Prema cijenama nekretnina Zagreb je u drutvu me-tropola Rumunjske ^eke Estonije te Cipra i Belgije S prosje~nom cijenom od 2215 eura po kvadratu Za-greb je neto malo skuplji od Bruxellesa u kojem je prosje~na cijena kvadrata 2150 eura

Najamnine stagnirajuIstra`ivanja pokazuju da vlada opadajui trend prino-sa od renti jer rente ne dr`e korak s cijenama stanova nigdje u Europi Tako zemlje isto~ne Europe u kojima je rizik vei imaju i najvee stope povrata koje prelaze 10 posto

U Amsterdamu Parizu Muumlnchenu i Bruxellesu visoke su stope povrataali to su gradovi u kojima je oporezi-vanje prihoda od nekretnina visoko Nigdje u Europi najamnine ne rastu jednako brzo kao cijene nekretni-na a stopa povrata je 4 ili manja to je razlog za zabrinutost

Investicijski fondovi za nekretnine - REIT (Real Estate Investment Trusts) fondoviU Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih gra|evinskih objekata na najtra`enijim lokacijama a ni demografska situacija nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

U posljednje vrijeme sve se ~ee spominju fondovi za nekretnine kao dobro i preporu~ljivo ulaganje Nagli interes za domaim nekretninama osim to je direkt-no uzrokovao gra|evinski boom oja~ao je i financijski sektor te kroz poja~anu kreditnu potra`nju doveo do rekordnih rezultata Poput ulaganja u vrijednosne pa-pire i ova vrsta ulaganja sigurna je i donosi prihod sve do trenutka dok ne do|e do poremeaja na tr`itu i cijene nezadr`ivo po~nu opadati Svjetski analiti~ari ukazuju na posljedice ovakvog razvoja cijena nekretni-na koji se kao boom prvo javio u SAD ^ak minimalna odstupanja statisti~kih podataka od prognoza znaju prouzro~iti nagli porast ili pad cijena dionica pa i ove vrste dionica diljem svijeta

2

Tema broja

U Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih

gra|evinskih objeka-ta na najtra`enijim

lokacijama a ni demografska situacija

nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem

kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina

Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je

zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

Obzirom na kontinuiranu stupu rasta u Americi ri-zik naglog pada cijena nekretnina sasvim je razum-ljiv Ameri~ka potronja veinom se financira kredi-tima banaka i rast cijena kredita ne samo to utje~e na potronju ve bankama signalizira vei rizik od neotplaivanja kreditnih zajmova U slu~aju pada cije-na nekretnina osiguranja kredita vie ne bi bila do-voljna da pokriju novonastali rizik Posljedica toga bio bi nagli pad odobrenih kredita pad potronje rast in-flacije i mogua globalna recesija Iako je broj prodanih kua u 2006 godini u usporedbi s 2005 pao za 6 do 7 u SAD-u realizirane kupoprodajne cijene u apso-lutnom iznosu zadr`ale su postojei dolarski obujam

Investitori u potrazi za novim ansama i u nastojanju da smanje rizik pronalaze nova tr`ita Sve ~ee mo`emo primjetiti prisutnost REIT fondova (Real Estate Investment Trusts) i u zemljama u kojima ova forma ulaganja zakonom jo nije dozvoljena ili zako-nom nije regulirana Prvi REIT fondovi odnedavno se pojavljuju na tr`itu Velike Britanije a EampG Dimax njema~ki Benchmark indeks za vrijednosnice drutva nekretnina s ukupnom tr`inom kapitalizacijom od 12 milijardi eura raste oko 30 godinje

Kriti~ari smatraju da je kreiranje REIT fondova vie rezultat potrebe osnivatelja fondova da disperziraju dio rizika na ulaga~e O~ekuje se da e u buduem razdoblju sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju prepustiti tr`itu Rizik za ulaga~e u ovakve fondove je u situaciji kad dolazi do izra`enih oscilatornih kretanja i naglog pada cijena nekretnina koji tada snose rizik gubitka iz-nimno velikih iznosa ili ~ak cijelog ulo`enog kapitala dok rizik za osniva~ku tvrtku prakti~no ne postoji

Prednost ulaganja u REIT fondove je u njihovoj stal-noj likvidnosti Dok u slu~aju naglog povla~enja kapi-tala iz otvorenih investicijskih fondova mo`e doi i do zatvaranja fonda ulaga~i u REIT fondove uvijek mogu prodati svoje udjele odnosno nekretnine u vlasnitvu REIT fondova na burzi po trenutnoj tr`inoj cijeni

Ova vrsta fondova je u pravilu iznimno transparent-na redovno izvjetava javnost i ulaga~e o tr`inim kretanjima i vrijednosti njihovih uloga i naj~ee ima porezne povlastice

Krizna situacija u podru~ju ove vrste fondova doga|a se trenutno u [panjolskoj Dionice nekretninskih kom-panija su u [panjolskoj rasle na krilima visokih cijena panjolskih nekretnina kojima je vrijednost podizala visoka potra`nja agresivnog stranog kapitala i velikog broja doseljenika Cijene stanova su u [panjolskoj u razdoblju od 1999 do 2005 godine rasle po prosje~noj godinjoj stopi od 15 posto nakon ~ega je rast po~eo lagano posustajati Dionice Grupo Inmocarala (-14 posto) i Montebalita (-20 posto) predvodile su pad tr`inih vrijednosti developera stambenih i poslovnih prostora a jednostavnom tr`inom logikom su za so-bom u slobodni pad povukle i bankarske dionice Zbog zabrinutosti ulaga~a od rasta broja i vrijednosti ne-naplativih hipotekarnih kredita najvie su pale cijene dionica Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (-25 posto) druge najvee panjolske banke i Banco Sabadell (-37 posto)

Tijekom prole godine u Hrvatskoj se pojavila tvrtka Terra Firma sa svojim portfeljom a krajem srpnja 2006 na ZSE uvrten je Jadran Kapital u cilju prven-stvenog privla~enja kapitala stranih ulaga~a Ovisno o interesu investitora i eventualnom rastu indexa ovakvih drutava ulaganje u nekretnine u Hrvatskoj mo`da dobije neku sasvim drugu dimenziju

Uporabna dozvola i nove odredbe zakonaU va`eem Zakonu o prostornom ure|enju i Zakonu o gradnji i njegovoj provedbi uo~ena je neprimjerenost odre|enih instrumenata u podru~ju urbanisti~kog i prostornog planiranja i gradnje Odredbe zako-na mahom su nepovezane te kao takve za posljedi-cu imaju nedostatak instrumenata za upravljanje i ure|enje gra|evinskog zemljita u naseljima

Posljedice toga bile su dugo trajanje i slo`enost postu-paka za isho|enje dozvola potrebnih za gra|enje i upo-rabu gra|evina i nedostatni stupanj pravne sigurnosti

Neke od va`nih promjena odredaba zakona su decen-traliziranje izdavanja dozvola i akata kao i poveavanje uloge i odgovornosti ovlatenih arhitekata i in`enjera u postupcima izdavanja dozvola i drugih akata potreb-nih za gra|enje i uporabu gra|evina

Predlo`enim zakonom predvi|a se i uklanjanje odredbi i akata u podru~ju prostornog ure|enja u svrhu racio-nalnijeg gospodarenja prostorom i osiguranju uvjeta za drutveni i gospodarski razvitak Hrvatske tvrdi mi-nistrica Marina Matulovi-Dropuli

U Ministarstvu navode da u skladu s odredbama novog Zakona o prostornom ure|enju i gradnji koji donosi odre|ene izmjene i po pitanju uporabnih dozvola a koji bi trebao stupiti na snagu 1 listopada 2007 godi-ne kazna za prekraj koritenja gra|evine bez izvjea nadzornog in`enjera odnosno uporabne dozvole izno-si 25000 kuna

[to e biti sa stanarima u objektima bez uporabne dozvoleOni koji `ive u zgradama koje su gra|ene mimo gra|evne dozvole bilo da imaju kat vie ili su eta`irane tako da imaju vei broj stanova morat e trokove le-galizacije snositi sami - ako na to ne uspiju prisiliti in-vestitora koji im je prodao takav objekt

Nakon 1 sije~nja sljedee godine gra|evine koje ne-maju uporabnu dozvolu izgubit e dosadanji sta-tus uporabljve gra|evine pa na njima vie nee biti mogue obavljati prijenos vlasnitvaUporabna dozvo-la je ina~e puka formalnost ukoliko se objekat gradio u skladu s izdanim dozvolama i u skladu s pravilima struke Tamo gdje se nije potovao zakon ra~un za na-platu e doi krajnjim korisnicima kupcima stanova kojima e uporabna dozvola postati uvjet za reguli-ranje vlasni~kih prava koja se`u do prodaje ili prepisi-vanja stambenog ili poslovnog objekta

Banke ve sada u na~elu odbijaju uknji`iti hipoteku na objekat bez uporabne dozvole

Do sada u vlasni~kom listu nije postojala zabilje`ba o posjedovanju uporabne dozvole a sada e postojati Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez uporabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretninama za iznajm-ljivanje nee moi dobiti dozvolu za iznajmljivanje

Uporabna dozvola iznimno je va`an instrument u zemljama EU-a i u SAD-u kojim se regulira kvaliteta gra|enja U razvijenom svijetu bez nje osiguravajua drutva ne `ele osigurati va stan ili zgradu u kojoj

2 wwwmirakulhr 2

Tema brojaTema broja

O~ekuje se da e u buduem razdoblju

sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja

prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju

prepustiti tr`itu

Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez upo-rabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretni-nama za iznajmljivanje nee moi dobiti dozvo-lu za iznajmljivanje

stanujete niti e banke dati hipotekarne kredite za sta-nove u takvom objektu

Gra|ani koji jo nisu uli u avanturu dizanja de-setljetnih stambenih kredita trebali bi posluati savjet pomonice ministrice Bla`evi-Perui - Oprezan ku-pac ne preuzima stan od investitora-prodavatelja dok za zgradu nije izdana uporabna dozvola

Ure|enje interijera i vrtova

PlaniranjePlaniranje je zapravo ono od ~ega treba po~eti svako ure|enje ili preure|enje doma ili vrta [to je sve po-trebno kako to smjestiti i rasporediti i kako e to iz-gledati u kona~nici Za najbolja rjeenja za najbolji raspored pokustva i drugih predmeta u stanu ili kui ili sadnica u vrtu po-treban je dobar plan poznavanje standardnih dimen-zija namjetaja stilova pokustva boja i materijala njihove obrade i primjene te napokon i poznavanje redoslijeda po kojem se odvijaju radovi

Mogua rjeenja stvar su osobnih preferencija i tren-dovaTreba razmisliti o oblaganju zidova polaganju podo-va smjetaja veeg i manjeg pokustva o glavnim

svjetlosnim izvorima a potom obratiti pa`nju slika-ma tepisima zavjesama svjetiljkama sobnom bilju i nizu drugih detalja koji uokviruju ure|enje prostora O unutranjem ure|enju prostora jednako kao i o ure|enju vrtova napisano je mnotvo knjiga pregrt broura razli~itih proizvo|a~a njime se bave brojni ~asopisi a jo uvijek nije sve re~eno

Arhitekti i dizajneri stalno usavravaju svoje znanje prilago|avajui ga vremenu u kojem `ivimo novim materijalima i novim saznanjima

Billy Baldwin poznati dizajner ka`e ldquoPrvo pravilo dekoriranja je da se gotovo sva pravila mogu izmije-nitirdquo

Izmislite svoja pravila ali neka budu sa stilom i poz-navanjem jer svaki je stan ogledalo ljudi koji u njemu `ive i borave i samo Vi mo`ete u svom domu ostva-riti ugo|aj koji vam najvie odgovora U tome vam ne mo`e pomoi nijedna knjiga niti ~asopis Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek nanovo slikati

0

Tema broja

Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek

nanovo slikati

Tvrtka lsquorsquoZETOVI] doorsquorsquo sa sjeditem u Osijeku postoji od 1 sije~nja 2002 godine Bavi se prodajom HOumlRMANN gara`nih i industrijskih vrata te proizvo-dnjom PVC i aluminijske stolarije Tvrtka je smjetena u vlastitom zatvorenom prostoru veem od 1600 m2 u sklopu kojeg se nalazi prodajni prostor skladite te linija za proizvodnju PVC i aluminijske stolarije Uz zatvoreni prostor nalazi se i otvoreni veli~ine gotovo 5000m2 Glavni je dobavlja~ PVC profila njema~ki proizvo|a~ Salamander a dobavlja~ visokokvalitenih okova tako|er je njema~ki proizvo|a~ GU

Tvrtka Zetovi doo ovlateni je distributer komplet-nog proizvodnog asortimana renomiranog njema~kog proizvo|a~a HOumlRMANN za podru~je Slavonije i Ba-ranje

Tvrtka HOumlRMANN europski je lider u proizvodnji gara`nih i industrijskih vrata tehnologiji pretovarne tehnike te luksuznih kunih rjeenja Unato~ relativno kratkom vremenskom periodu u kojem tvrtka posluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i do-stupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta Njihovu kvalitetu prepoznali su i vodei osje~ki i slavonski poduzetnici te se HOumlRMANN in-dustrijski i gara`ni proizvodi mogu pronai na mno-gim reprezentativnim objektima kao to su Pekarnica Kruna Autokua [kojo Autokua Perkovi Saponia

Servisni centar Automagister Naselje Retfala nova te brojni drugi objekti

Iako se proizvodni proces stolarije i danas odvija u vrlo povoljnim uvjetima na novim strojevima vlasnik i osniva~ tvrtke gospodin Zdravko Zetovi odlu~io je dodatno modernizirati tvrtkin proizvodni pogon potpuno novim i automatiziranim strojevima Ti strojevi dodatno e doprinijeti kvaliteti smanjenju cijena te smanjenju rokova isporuke

Novost u prodajnom programu je prodaja unutarnjih vrata proizvo|a~a lsquorsquoConturarsquorsquo iz Pleternice ~iji je tvrtka lsquorsquoZetovirsquorsquo doo ovlateni distributer za podru~je Sla-vonije i Baranje

Tvrtka ldquoZetovirdquo doo pru`a potpunu uslugu ugra-dnje nove stolarije izgradnju postojee obra|ivanje otvora ugradnje klupica komarnika i sl Telefon-skim putem mo`ete zatra`iti neobvezan izlazak stru~nog osoblja radi savjetovanja te izrade ponuda i predra~una

Kompletan proizvodni i prodajni program tvrtke lsquorsquoZetovi doorsquorsquo mogue je pogledati u velikom izlo`benom salonu koji se nalazi na adresi Svilajska ulica 30D u Osijeku ili ih mo`ete posjetiti na Internet adresi wwwzetovichr na kojoj mo`ete pronai dodat-ne informacije o cjelokupnom asortimanu

Pogled u bolju budunost kroz kvalitetne proizvodeZahvaljujui potpuno novim i automatiziranim strojevima tvrtka Zetovi doo je dodatno poboljšala kvalitetu izrade i smanjenje rokova izvedbe uz istovremeno snižavanje cijena

Unato~ relativno kra-tkom vremenskom pe-riodu u kojem tvrtka po-sluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i dostupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta

Oglas

wwwmirakulhr 1

FranšizaFraniza je tip poslovanja u kojem neka tvrtka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslo-vanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvarene prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit

Priredila Maja Klier

Dananji poslovni svijet prostor je neizmjernih mogunosti U stvari toliko velikih da nam je vrlo teko prepoznati onu koja bi odgovarala upravo naoj osobnosti i naem financijskom stupnju a da je ujed-no i profitabilna No ipak u moru tipova poslovanja nailazimo na franizno poslovanje Unutar njega na-lazimo raznorazne koncepte izme|u kojih se uistinu mo`e izabrati bdquoposao snovaldquo ali ga se istim takvim i stvoriti od temelja

Iako u mnogim hrvatskim tvrtkama i organiza-cijama ~esto dolazi do otputanja tehnolokog vika a franizno poslovanje uvelike poma`e u samozapoljavanju i smanjenju stope nezaposleno-sti stanovnici Hrvatske ga jo uvijek ne do`ivljavaju kao najprikladniju mogunost rjeavanja svog statu-sa U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih No bez obzira na tako malen broj njih bitno je neprestano raditi na promociji ovog tipa poslovanja jer je ono garancija lakeg prodora na hrvatsko tr`ite a posebno na strana tr`ita te jedini na~in sprje~avanja varki pri prodaji franize Za promociju franiznog po-slovanja u Hrvatskoj najvie se brinu Hrvatska udruga za franizno poslovanje koja 29 i 30 studenoga u Za-grebu ve 4 godinu za redom odr`ava Franizni forum te Izlo`bu franizne ponude poduzetni~ki centar za franizu Pro maturo u Zagrebu te Centar za franizu Poduzetni~kog centra Osijek

[to je to franizno poslovanjePrema europskoj franiznoj federaciji franizno poslo-vanje je sustav trgovanja dobrima iili uslugama iili tehnologijom koji se bazira na bliskoj i stalnoj suradnji pravno i financijski samostalnih poduzea vlasnika franize i njegovih pojedina~nih korisnika franize

gdje vlasnik jam~i svojim korisnicima pravo i posta-vlja obvezu da e voditi posao u skladu s konceptom franize Franizno poslovanje mo`e se shvatiti i kao partnerstvo izme|u tvrtke s internacionalnim aspira-cijama za svoj brand i individue ili organizacije u cilja-noj zemlji koja je bolje opremljena kulturalno i logi~ki za bdquohrvanjeldquo na vlastitom tr`itu Dakle kao koncept s velikim potencijalom irenja ndash kako na nacionalnom tako i na internacionalnom nivou

Franiza je u stvari tip poslovanja u kojem neka tvr-tka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslovanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvare-ne prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit S ili-ili smo suo~eni zbog postojanja nekoliko tipova franiza i zbog njihove razli~ite projekcije Dva najpoznatija tipa franiza su franiza poslovnog formata (business franchise format) i franiza distribucije proizvoda (product distribution franchise)

Franiza poslovnog formata je tip poslovanja u kojem franizoprimac dobiva posao po principu bdquoklju~ u rukeldquo Dakle on kupuje provjereni i uhodani poslovni koncept znanje i know-how davatelja te savjetodav-ne usluge prije i tijekom ugovorom odre|enog perio-da poslovanja Pri tome brand ne mora biti svjetski poznat ve samo na teritoriju poslovanja Primjerice franize McDonalds Body Creator ili Biovega pripa-daju toj vrsti Kod franize distribucije proizvoda pri-matelj franize kupuje renomirano ime odnosno brand za odre|eni teritorij a poslovanje se svodi na prodaju proizvoda proizvedenog od strane davatelja franize U ovoj varijanti kupac franize ne dobiva nikakva

U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje promijenio ime u Kvarner Vienna Insurance Group (VIG) ddVienna Insurance Group trenutno je prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje (KWSO) od sredine lipnja nosi novo ime ndash Kvarner Vienna Insu-rance Group (VIG) dd za osiguranje Uz promjenu imena nedavnu su skuptinu obilje`ile i promjene u Upravi drutva Od 1 srpnja funkciju predsjednika Uprave drutva od dosadanjega predsjednika Mladena Bla`evia koji s krajem ove godine odlazi u mirovinu preuzima Igor Jeli~i Tako e novu tro~lanu Upravu uz Igora Jeli~ia ~initi jo dva ~lana Zorislav Staek i Kreimir Kolar Promjene u nazivu Drutva uslijedi-le su sukladno prologodinjoj odluci prema kojoj je Vienna Insurance Group postala krovna marka Wie-ner Stadtische Grupe koja okuplja pod novom krov-nom markom kao bdquoobiteljskim imenomldquo sve svoje tvrtke keri s podru~ja centralne i isto~ne Europe Grupa je trenutno prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju laquoStrategija je VIG-a na tr`itima gdje djeluje etabli-ranje domae marke kao simbola povjerenja blizine i lokalnoga razumijevanja VIG istovremeno daje do-datnu internacionalnu vrijednost i predstavlja simbol veli~ine iskustva i kompetentnosti s vodeom po-zicijom u srednjoj i isto~noj Europiraquo isti~e Mladen Bla`evi predsjednik Uprave DrutvaTijekom prvoga ovogodinjeg kvartala Kvarner Vien-na Insurance Group kao najvee drutvo VIG grupe u Hrvatskoj ostvarilo je zara~unatu bruto premiju od 1257 milijuna kuna to je za 257 posto vie nego u istom razdoblju lani Istovremeno su bruto premije `ivotnoga osiguranja iznosile 45 milijuna kuna (to je za 154 posto vie nego prole godine) dok su premije ne`ivotnoga osiguranja ostvarile skok od 373 posto i

ostvarile 807 milijuna kuna Time se Kvarner Vienner Insurance Group popela na peto mjesto osiguravatelja u Hrvatskoj i zauzima 53 posto tr`inoga udjela Isto-vremeno je dobit ovoga drutva iznosila 596 milijuna kuna dok je ukupna prologodinja dobit bila na razini 599 milijuna kuna Kvarner Vienna Insurance Group i u prvih pet mjese-ci ove godine bilje`i izvanredne financijske rezultate ostvarivi premijski volumen od 199 milijuna kuna to je za 252 posto vie nego u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja bilje`e zara~unatu bruto premiju od 746 milijuna kuna to je za 147 posto vie dok ne`ivotna osiguranja s premijom od 1244 milijuna kuna bilje`e skok od 325 posto u odnosu na isto razdoblje prole godine Vienna Insurance Group Hrvatska a kojega ~ini Kvarner VIG Cosmopolitan life i Helios u prva ~eti-ri mjeseca zaklju~ila je financijske rezultate s ukupno ostvarenom premijom od 234 milijuna kuna to je za 297 posto vie nego li je ostvareno u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja ostvarila su ukup-nu premiju u iznosu od 105 milijuna kuna dok su ne`ivotna iznosila 129 milijuna kuna S takvim rezultatima VIG je dospio na ~etvrto mjesto ljestvice osiguravajuih drutava s tr`inim udjelom od 74 posto Vienna Insurance Gropu Hrvatska je po tim rezultatima po `ivotnim je osiguranjima zauzela tree a po ne`ivotnim osiguranjima ~etvrto mjesto na rang ljestvici svih osiguravatelja

Kvarner Vienna Insuran-ce Group tijekom prvih pet mjeseci ove godine zabilje`ila je izvanredne

financijske rezultate ostvarivi premijski

volumen od 199 miliju-na kuna to je za 252

posto vie nego u istom razdoblju prole godine

Oglas

Igor Jeli~i - novi predsjenik Uprave od 01 srpnja 2007 godine

2

saznanja o u~inkovitom sistemu poslovanja Primjeri franize distribucije proizvoda su Fornetti

Franizni koncepti se jo mogu razlikovati i po po-stojanju ili ne postojanju ulazne franizne pristojbe po visini i vrsti tantijema po koritenju reklamnog pro-stora ili ne hellip

Tko je tko u franiznom poslovanjuU franiznom se poslovanju radi o odnosu izme|u franizodavca i franizoprimca Franizodavac je vla-snik inovativnog i do u temelje razra|enog i isproba-nog poslovnog koncepta kojeg za odre|enu nov~anu naknadu ustupa drugim tvrtkama zajedno s markom ili brandom i sa svim detaljima koji ~ine taj specifi~ni poslovni koncept Franizoprimac je pak osoba koja je taj koncept prepoznala kao posao kojim bi se `eljela baviti i u kojem bi moglo doi do samozapoljavanja odnosno do dostizanja vlastite vizije bdquobiti sam svoj efldquo na laki na~in te ga stoga odlu~ila i kupiti Franizoprimac tako potpisivanjem posebnog ugovora prihvaa jedan sistem rada koji od tada postaje nje-govim poduzetni~kim pothvatom i tako ulazi u lanac distribucije koji ima prepoznatljivo ime Nerijetko se spominje i pojam Master primateljdavatelj franize Rije~ je o osobi koja je kupila odre|eni franizni kon-cept od vlasnika franize - otuda Master primatelj te time stekla pravo na prodaju podfraniza tog koncepta na to~no odre|enom teritoriju to ga prema drugima ~ini Master davateljem

Koncept s mnogima prednostima ali ne i bez opasno-stiFranizno poslovanje smatra se konceptom mnogo-brojnih prednosti i za vlasnika franize i za njezinog kupca no postoje i neke opasnosti ^injenica da 80 poduzetni~kih pothvata zavrava propadanjem u prve tri godine govori da danas nije jednostavno opstati kao poduzetnik U svemu tome se poslovanje putem franiza smatra idealnim za smanjenje tog rizika Kupnjom franize dobiva se poslovna neovisnost i po-sao po principu bdquoklju~ u rukeldquo a za puno manji po~etni kapital nego kod samostalnog poduzetni~kog pothva-ta Dakle isproban i uhodan posao vrijedan i prepoz-natljiv na tr`itu posao u koji je vlasnik franize ve ulo`io svoje najva`nije resurse novac vrijeme znanje i vjetine te u potpunosti razradio i u obliku ud`benika predo~io sve procedure njegova vo|enja s ciljem mak-simalnog uspjeha Tako se franizoprimac da bi nje-gov poduzetni~ki pothvat uspio mora pridr`avati postavljenih i isprobanih procedura Skeptici ~esto napominju kako je kupnja franize dokaz nekreativno-sti no praktikanti franchisinga napominju da se kup-njom franize dobiva isprobani uhodani i funkciona-lan posao koji se dodatnom kreativnou mo`e samo poboljati Vlasnik franiznog lanca je uvijek spreman prihvatiti nove ideje ukoliko one doista mogu pomoi

u razvoju cijelog lanca Iako postoji rizik da jednom kupljeni franizni koncept ne dosti`e razinu poslo-vanja kao kod mati~ne kue rizik neuspjeha je uvelike umanjen zbog stalne podrke franizodavca i komplet-ne franizne mre`e ~ija veli~ina donosi grupne olakice za nabavu kao i jeftiniju reklamu Ameri~ka statistika nam govori da samo 10 primatelja franize prestaje s kupljenim poslovanjem u prve 3 godine Razlozi tome su mnogostruki a stupnjevi ranjivosti variraju ovisno o tome je li odabrana odgovarajua franiza o znanju vjetinama i financijskim izvorima ali nada-sve o volji za radom i sposobnosti franizoprimca za kvalitetno vo|enje poduzetni~kog pothvata na koji se odlu~io sam

Vrijednost franiznog koncepta posebno dolazi do izra`aja u trenutku kada neka uspjena tvrtka shvati da je dolo do potrebe irenja poslovanja bilo na nacional-noj ili me|unarodnoj razini ili kada postoji odre|ena inovativna ideja s velikim potencijalom rasta Ono to irenje poslovanja putem franize ~ini jednostavnijim i sigurnijim od ostalih na~ina je ~injenica da tamo tri osnovna resursa novac vrijeme i motivirani mana-gement osiguravaju upravo franizoprimci Oni su ti koji su se odlu~ili na svoj poduzetni~ki pothvat i oni e kako bi on uspio u njega ulo`iti sve to je potrebno Osim toga oni su ujedno i kadar koji poznaje teritorij na kojem pokree poslovanje koji razumije to je sta-novnicima na tom teritoriju bitno kakve su njihove navike i obi~aji te koji poznaje njihov jezik Samostalno savladavanje i u~enje o svemu tome bi vlasnika franize kotalo puno vie vremena a time i novaca No kao i sve na svijetu i franizno poslovanje vlasniku donosi neke manje ugodne trenutke Jedna od najneugodnijih stvari je smanjena mogunost kontrole u poslovanju s puno karika koje je vlasnik potpuno sam postavio na noge a odmah nakon toga bismo mogli spomenuti ka-tkada vrlo te`ak odnos s franizoprimcima i njihovo nepridr`avanje u priru~niku utemeljenog sistema po-slovanja Upravo zato je potrebno vie puta promotriti kome se prodaje poslovni koncept kako bi se kasnije izbjegle zamke koje bi mogle proizai iz loe odluke

Stvaranje prodaja i kupnja franizeDanas za potencijalne franizokupce ne postoji pro-blem nedostatka izbora izme|u razli~itih franiznih koncepata no postoji onaj vezan uz teku odluku oda-bira onog pravog izme|u niza drugih Najveu ulogu u stvaranju te odluke danas ima dobro projektirana franiza i njen vlasnik On je taj koji se stalno iznova mora pitati Zato bi netko kupio moju franizu Kori-sne i kvalitetne savjete i prijedloge vezane uz franizno poslovanje mo`ete nai i u hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje Oni se njime bave ve nizom go-dina sura|ujui s mnogim uspjenim me|unarodnim franiznim lancima te su ujedno i u~lanjeni u Europsku te Svjetsku franiznu federaciju Put do dobro projek-

tirane franize nije lagan jer je to posao koji zahtijeva stru~nost na mnogim razli~itim podru~jima ovisno o franiznoj djelatnosti a o kvaliteti njegova izvrenja ovisi kako e se posao odvijati u budunosti Upra-vo je zbog potrebe za raznim stru~njacima koje treba okupiti te zbog uklapanja svih njihovih savjeta u dje-lotvoran sistem koji e kasnije dovesti do maksimalne djelotvornosti i profitabilnosti ovu zadau potrebno prepustiti konzultantima za franizno poslovanje koji se u Hrvatskoj nalaze u poduzetni~kom centru za franize Pro maturo u Zagrebu i Centru za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek Oni su jedini koji mogu dati pouzdane i nu`ne savjete za toliko potrebno postavljanje stratekog plana i ciljeva poslovanja kako ono ne bi krenulo u krivom smjeru

Tek nakon dobrog projektiranja franize vlasnik mo`e krenuti s prodajom koncepta pazei na cijeli daljnji splet okolnosti Franizodavac mora shvatiti da ne poznaje na~in na koji je potencijalni kupac doao do novca kojeg je voljan ulo`iti u odre|enu franizu i ko-liko mu on zna~i Koja je god kombinacija u pitanju to treba cijeniti a ujedno i pokazati Najlaki na~in za to je sastanak laquoo~i u o~iraquo tijekom kojeg se potencijalnom kupcu mo`e ispri~ati o svim kvalitetama i vrijednosti-ma odre|enog posla te ujedno upoznati i kup~eve na-vike i vrijednosti

Potencijalnom franizoprimcu se u odluci mo`e pomoi i prepri~avanjem razloga i `ivotnih uvjeta u kojima se franizodavac nalazio kada je odlu~io podu-zeti neto sa svojim poslovnim idejama Nije loe ~ak ni izraziti svoje osjeaje koji su bujali pri pomisli na neto novo i jo neisprobano jer se tako vjerojatno osjea i potencijalni kupac To e mu pokazati da se njegovu nesigurnost razumije kao i potreba za pro-vjerom

Kako je ~injenica da u dananjem konkurentnom tr`itu postoje mnogobrojne trzavice nije loe istak-nuti i probleme s kojima je mogue susresti se pri-likom vo|enja posla No pritom se ne smije za-boraviti napomenuti kako je upravo zbog uske i prisne suradnje u franiznom poslovanju izme|u franizodavca i franizokupca te probleme lake pre-vladati Franizoprimac nikada nije ostavljen sam ve iza sebe ima na raspolaganju svu moguu pomo franizodavca kao i mre`e franizoprimaca

Potencijalni kupac franize pak treba biti zainteresi-ran za drugi niz ~imbenika Prvenstveno je bitno dobro procijeniti i odabrati djelatnost koja osobu ispunjava i koja odgovara njenom karakteru i mogunostima Nakon toga pa`nju treba obratiti na iznos inicijalne pristojbe koja se plaa davatelju franize na visinu potrebnih inicijalnih sredstava da bi se franizna jedi-nica osposobila za rad na iskustvo davatelja franize

u poslu za koji daje franizu na usluge koje dava-telj franize osigurava korisniku franize u po~etku i tijekom poslovanja na zadovoljstvo trenutnih kori-snika franize davateljem franize i svojim polo`ajem unutar franizne mre`e na opu stabilnost djelatnosti u kojoj davatelj franize posluje na financijsku snagu davatelja franize i franiznog sistema u cjelini hellip Sve ove faktore je prije sastanka s vlasnikom mogue pro-vjeriti u ve spomenutoj hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje na nizu korisnih web-stranica s ponudama raznih koncepata kao i web stranicama svake pojedine franize

Nakon donoenja kona~ne odluke i izbora konkretne franize slijedi ulaganje puno truda ali i u`ivanje u vlastitom poslovanju

Poseban prilog

KORISNI LINKOVI

wwwfipcomhrwwwpromaturohrwwwfransizahrwwwinfofranchisingit wwwazfranchisingit wwweff-franchisecom wwwquadrantefranchi-singit wwwazfranchisingcalta-netit wwwsolofranchisingit wwwekoclubit wwwfranchisedirectcomwwweuropean-franchi-singnetwwwfranchiseorgwwwinfofranchisecomwwweuropeanfranchisingnetwwwfranchiseeuropecom

Danas za potencijalne franizokupce ne po-stoji problem nedo-statka izbora izme|u razli~itih franiznih kon-cepata no postoji onaj vezan uz teku odluku odabira onog pravog izme|u niza drugih

wwwmirakulhr

Poseban prilog

Poseban prilog

Franize su najbr`i na~in irenja poslovanja i izvozaDobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici protokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr

Franize u Hrvatskoj jo uvijek nisu postigle svoj puni potencijal U Sloveniji Ma|arskoj Poljskoj Italiji Austriji i Gr~koj dakle zemljama koje nas okru`uju franizno poslovanje je puno vie zastupljeno Od broja prisutnih brandova Gr~ka ih broji 430 Slovenija 155 Italija 708 Austrija 330 Ma|arska 300 a Poljska 210 Zastupljenost domaih nacionalnih franiza u tim brojevima je u Gr~koj 45 Sloveniji 55 Italiji 86 Ma|arskoj 55 a Poljskoj 55 U Hrvatskoj je prisutno oko 125 brandova od kojih je samo 26 na-cionalnih Od toga broja samo su neke izvozne ndash pri-mjerice Body Creator X-nation i Skandal O stanju u franiznom poslovanju u Hrvatskoj razgovarali smo sa prof Ljiljanom Kukec predsjednicom Hrvatske udruge za franizno poslovanje

[to mislite zato je situacija u Hrvatskoj takva i koje su najvee prepreke razvoju franiznog poslovanja u HrvatskojTakvu situaciju povezujem s neznanjem neinformiranou kao i slabom zainteresiranosti insti-tucija i banaka za ovakav na~in ulaska u poduzetnitvo

Sve to zna~i da je hrvatska uskraena za vrlo sna`no oru|e irenja poslovanja i izvoz a najva`nije je da franize nisu iskoritene kao agregat zapoljavanja ~injenicu koju su druge zemlje oko nas prepoznale U Bosni i Srbiji je situacija sli~na Nema proizvoda niti projekta koji bi pomagao razvoju franiza prvenstve-no domaih a onda i onih stranih na naem tr`itu Samo za usporedbu u Gr~koj dr`ava podupire razvoj franizinga i to na taj na~in da daje bespovratna sre-dstva u visini 50 od franizne ulazne pristojbe U Egiptu je situacija sli~na Isto postoje bespovratna sre-dstva u visini 50 franizne pristojbe Dakle te zemlje su prepoznale da je franizing agregat zapoljavanja i poticanja poduzetnitva i to onog sigurnijeg

Budui se bavite konzultatntskim uslugama za pri-maoce franiza te projektiranjem franiza za davaoce mo`ete li nam otkriti neke od svojih klijenataLista naih klijenata je dosta velika no spomenuti u samo neke Coin Oviesse Extyn ChocolateGraphics Quadlight Ecowash Hiar style magazin Energy clinic - Phenomena Eden Berghoff boutique Body Creator Varteks Dama toneri Caribu Ticketcom Sr Patata i Particolari

Neke od tih franiza smo projektirali dok neke zastu-pamo ili smo bili anga`irani kao konzultanti Udruga je primljena u ~lanstvo Europske franizne federacije tako da smo sada uli u plan irenja mnogih svjetski poznatih franiza Centar za franize Pro maturo doo je poslovni partner s nekim internacionalnim mre`ama konzultanata za franize i sve su to kanali kojima se strane franize obraaju za pomo

[to mislite zato se Hrvati i hrvatske tvrtke teko odlu~uju na koritenje konzultantskih usluga za franize iako je to u svijetu jedan od prvih koraka i glavni ~imbenik uspjehaJa bih rekla da je cijeli konzultantski sektor u Hrva-tskoj jo u povojima Male tvrtke misle da su premale za anga`man nekog od konzultanata to je potpu-no krivo i misle da si to ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo na tome gdje treba najmanje tedjeti Kod projektiranja franize tvrtke misle da sve znaju i

da im nitko nije potreban Imaju uglavnom iskrivlje-nu percepciju da je za stvaranje franize bitan samo ugovor to nije to~no Oni sami niti ne mogu napra-viti ugovor a niti to mo`e napraviti bilo koji odvjet-nik Dobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici pro-tokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr Bez svih kvalitetnih faktora u jednad`bi franiza nije uspjena i najvjerojatnije nee `ivjeti dulje od go-dinu dana to je prijevara za kupca franize Poznati brand nije jedini uvjet uspjeha

Budui je poznato da je za dobro funkcioniranje franiznog sustava potrebna njegova dobra projekcija recite nam koje su najvee opasnosti kod loe projek-tirane franizeLoe projektirana franiza u najveem broju slu~ajeva zna~i da nije uope projektirana ve sklepana na br-zinu kako bi se proirilo poslovanje ali to je privre-meno jer se nakon par prodanih franiza koje nemaju temelje cijeli projekt baca u vodu Tada nai poduzet-nici odmahuju rukom i govore Franiza je glupost ovdje nema pravne dr`ave pa ne funkcionira i sli~no a prava istina je da se nisu pripremili da nemaju do-voljno znanja da bi sami projektirali franizu i da su bili zainteresirani samo za ad hok irenje i ne znajui koje mogunosti imaju i kako franiza mora izgledati da bi stvarno bila uspjeni projekt i za davatelja i za primtelja

Koji je sektor djelatnosti najvie a koji najmanje zastu-pljen u franizama u HrvatskojNajvie je zastupljeno modnih maraka i autoin-dustrije dok jo uvijek zaostajemo za ugostitelj-stvom turizmom i uslugama To su sektori s velikim mogunostima Sad imamo veliki bum wellness sek-tora i ako nai poduzetnici prepoznaju svoje poten-cijale i naprave kvalitetne franize od svojih wellness centara sigurno nee pogrijeiti To je recimo jedan od najpotencijalnijih sektora za irenje u regiju Jedan od svijetlih primjera je Body Creator centar za zdravo mravljenje i preoblikovanje `enske figure koji se s uspjehom iri po Hrvatskoj a od nedavno i u regiju

Kako zamiljate hrvatsko franizno poslovanje u budunostiKad smo 2002 osnovali Udrugu i kad je centar za franize Pro maturo doo krenuo s organizacijom Me|unorodnog franiznog sajma i savjetovanja FIP ispred sebe smo imali tr`ite koje je bilo bdquotabula rasaldquo Vrlo se malo znalo o franizama a u tisku nije bilo skoro nita o toj temi Od tada do danas franizing je u tisku zastupljen s preko 1 500 000 kuna godinje me-dia coveragem to je vrlo velika cifra i stalno raste To

Razgovarala Maja Klier

je veliki uspjeh nae udruge i centara za franize u Za-grebu i Osijeku Mi dosta predajemo po poduzetni~kim centrima na Vernu Zagreba~koj koli ekonomije i ma-nagementa i drugdje to je sve ulaganje u budunost Sada su i mladi osvijeteni za mogunosti franiznog poslovanja No jo uvijek moramo puno raditi na edukaciji poduzetnika i starijih managera koji jo nisu shvatili da je znanje najja~i adut za konkurent-nost a zatim idu i franize kao najbr`i na~in irenja poslovanja i izvoza

U tom smislu pozivam sve zainteresirane da nam se pridru`e 29 i 30 studenoga na 4 franiznom foruku te Izlo`bi franizne ponude Tamo ete moi saznati sve o franiznama franiznom poslovanju te ponudi franiznih koncepata i to iz iskustva uspjenih podu-zetnika i renomiranih stru~njaka

Male tvrtke misle da su premale za anga`man

nekog od konzulta-nata to je potpuno krivo i misle da si to

ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo

na tome gdje treba najmanje tedjeti

Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek

Centar za poduzetnitvo djeluje u Osijeku ve deset godina s glavnim ciljem ndash pru`anje informacija savjeta i nedostajuih znanja poduzetnicima i onima koji se to tek odlu~uju postati

Od 200 godine u sklopu Centra za poduzetnitvo djeluje Centar za franizu ~iji je cilj edukacija poduzetnika o prednostima i mogunostima koje nudi franizno poslovanje Odluka o pokretanju Centra za franizu u sklopu Centra za poduzetnitvo Osijek ~inila se nu`nom za hvatanje koraka s gospodarski razvije-nim zemljama svijeta U SAD-u statistike govore o ~ak prihoda u maloprodaji koji se odvija kroz franizne mre`e u franizama je zaposleno ~ak 1 milijuna ljudi Stopa pre`ivljavanja ameri~kih poduzea nakon 10 godina poslovanja koja posao zapo~nu samostalno iznosi 1 dok nakon 10 godina pre`ivi ~ak 0 poduzea koja su u posao ula kao dio neke vee franizne mre`e

Za potrebe organizacije seminara o franiznom poslovanju Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek i sam je kupio franizu od Centra za franize iz El Pasa koji djeluje pri Sveu~ilitu u Texasu Ovaj ameri~ki Centar ve godinama radi iznimno uspjene seminare o franiznom poslovanju pod nazivom bdquoBig Pictureldquo Osje~ki Centar kupio je pravo za izvo|enje ovog seminara u Osijeku pod nazivom bdquoFraniza od A do ldquo a osim osje~kog u Europi pravo na izvo|enje tog seminara ima jo samo Centar za franize u Finskoj

Seminar se organizira dvaput godinje (lipanjstudeni) u Osijeku i jedini je se-minar takve vrste u Hrvatskoj pa se ~esto na njemu mogu vidjeti polaznici iz Bo-sne i Hercegovine te Srbije Seminar kombinira teoriju i praksu ndash u sklopu svake tematske cjeline sudjeluje gost ~ije je poslovno iskustvo vezano uz franizu U sklopu seminara prezentirane su i brojne franizne ponude a polaznike se tako|er upuuje na izvore franiznih ponuda te na va`ne to~ke u analiziranju kvalitete franiznih ponuda

Pored seminara Centar za franizu pru`a usluge savjetovanja poduzetnika koji se odlu~uju kupiti franizu ali i hrvatskih poduzea koja se smatraju sposobnim postati davatelji franize Vie informacija o franiznom poslovanju aktivnostima Centra za franizu i to je najzanimljivije kvalitetnim franiznim ponudama ak-tualnim na podru~ju Hrvatske mo`ete doznati na wwwfransizahr

Dobar franizni ugovor zna napraviti kon-zultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam

wwwmirakulhr

Poseban prilog

wwwmirakulhr

MarketingMarketing

Pristup informacijama postaje vrlo jeftin Vremenske i prostorne barijere i~ezle su Svjetske mre`e danas su normalna pojava samo ako to znamo i `elimo prihvatiti U ovoj eri masovnih medija dobro poz-navanje mogunosti to ih pru`a neki medij smatra se ~esto bitnim klju~em uspjeha u mnogim poslovi-ma Oglaavanje je najja~i marketinki alat u borbi za percepciju potroa~a te za prijenos poruke do ciljane tr`ine skupine Oglaavanje je u tome uspjeno ako ima dobar sadr`aj poruke i izbor medija kojim se po-ruka prenosi

TVU tranzicijskim zemljama televizija je jo uvijek gla-vni medij oglaavanja Oglaavati na televiziji je naju~inkovitije jer je jedini medij koji kombinira doseg brzinu i emocije mo`e dosegnuti svaku cilj-nu skupinu kao i najvei postotak ukupne popula-cije omoguuje najbr`u distribuciju oglasa i najbr`i kontakt s potroa~em gdje poma`e razvoju svijesti i prisjeanja robne marke ~ime joj produljuje `ivotni vijek Ima visoku gledanost s mogunou demonstra-cije te stimulira kupnju i poveava prodaju stvarajui imid` robne marke Iako je jednosmjeran medij poti~e ljudska osjetila i osjeaje Hrvatska je svrstana me|u

zemlje s najveom konzumacijom televizije

RadioOn postojano zadr`ava polo`aj ldquomedija iz sjenerdquo Premda je ograni~en na slunu dimenziju to je po-velik nedostatak njegova velika prednost jest da je ne-zaobilazan i osoban svi ga do`ivljavaju kao prijateljski medij A prijateljima se vjeruje Radio mo`ete sluati u gradu na selu u prigradskim naseljima i ruralnim krajevima Mo`e se sluati vani ili u zatvorenom i to 24 sata dnevno Radio je dostupan vaim potroa~ima u svako vrijeme na svakom mjestu S radijem kao me-dijem mo`ete dostii svog potencijalnog kupca upra-vo u trenutku aktivnosti koje su povezane s vaim proizvodom Radio mo`e djelovati odmah i u cijelo-sti je prilagodljiv medij izvor je prvih informacija a u~inkovit je uz mala financijska sredstva

NovineOglaavanje u novinama uglavnom e biti vrlo ko-risno za poslovanje veine djelatnosti Ipak taj na~in oglaavanja za veinu je manjih poduzetnika skup Va`no je znati kako se u tiskanim medijima pogoto-vo dnevnim nikako ne smije oglaavati ldquoad hocrdquojer su namijenjene brzoj konzumaciji ldquo`iverdquo manje od 24 sata pa e upravo toliko vrijediti jedanput objavljen oglas No s druge strane bit e vrlo efikasno ukoliko je u~estalo u ujedna~enom ritmu trajanja barem tri mjeseca Imaju kratak `ivotni vijek i prosje~no im je vrijeme ~itanja oglasa manje od 30 sekunda Ovakvo oglaavanje ~esto vas stavlja u jednak kontekst s konkurencijom pa kreativna snaga oglasa treba biti takva da se oglas nepogrjeivo izdvoji od konkurencije Tako|er treba paziti da oglaavanjem vlastite ponude ne poma`ete tu|i marketing

^asopisi^asopisi su neto intimniji oblik oglasnog prostora pa se tu oglaiva~ mo`e malo opustiti Za o~ekivati je kako ~itatelj odre|eni ~asopis nabavlja zato to ga zanima pa prema njegovom sadr`aju nije teko odrediti kakvi su mu ~itatelji kao potroa~i i kakve su im sklonosti Svaki e ~itatelj svoj omiljeni ~asopis potanko i~itati pa se u oblikovanju oglasa mo`e ~ak i mora ii puno detaljnije ^asopisi mogu dosegnuti iroku publiku no ipak se usmjeravaju na specifi~ne i u`e tr`ine segmen-te Za razliku od novina ima dulji `ivotni vijek bolju

kvalitetu papira uklju~enost ~itatelja i bolji ugled vei su dok je s druge strane nedostatak segmentiranost vii trokovi te vremenska neprilago|enost

Vanjsko oglaavanjeMo`e se gledati kao nusproizvod ne~ega drugog ugla-vnom putovanja i kupnje Omoguava tvrtkama da u najuo~ljivijem i najirem obliku promoviraju svoj brand (marku) proizvod ili slogan te da se za njega ~uje na najiri a za klijenta gotovo najpovoljniji na~in Jedno je od najefikasnijih sredstava Smatra se najno-vijim masovnim medijem jer prenosi poruku svakod-nevno ne mo`ete ga ugasiti odlo`iti otvoriti Jedini medij na kojem propagandna poruka traje neprekidno - 24 sata

PlakatiPlakat mora brzo i jednostavno komunicirati sadr`aj i ideju Dostupan je svakom prolazniku na nenametljiv na~in Ima kratak period oglaavanja a koristi se za promocije koncerte izlo`be izbore filmske premijere U kompoziciji plakata slova igraju ravnopravnu ulogu zajedno sa slikom ali obi~no se ne uzimaju jednaki omjeri slike i teksta (50-50) ve je omjer obi~no 70-30 kako bi se uspostavila dominanta Slova moraju biti dovoljno velika i ~itka da bi ih konzumenti mogli registrirati brzo u prolazu etnjom vo`njom automo-bila tramvajem i sl Kod plakata je va`an sadr`aj po-ruke koji mora biti jasan ve nakon 3 sekunde tekst ne smije biti predug jer se osoba pogledom na plakat zadr`ava samo 110 sekunde

Internet Internet marketing je u svega nekoliko godina stekao golemu popularnost me|u oglaiva~ima Vrijednost internetskog oglaavanja e u razdoblju od 2007 do 2009 godine rasti esterostruko br`e od vrijednosti oglaavanja u tradicionalnim medijima Vaa Internet stranica postaje ne samo sredstvo komunikacije i pro-mocije nego sredstvo poslovanja i najbolji djelatnik u tvrtki zato to mo`e prodati proizvod Vaa Internet stranica mora generirati posjete kako bi bila funkcio-

nalna i korisna a to mo`ete postii samo kvalitetnim Internet oglaavanjem Velike prednosti su brzina dostupnost 247 te nove mogunosti Na Internetu se mo`e promovirati gotovo sve a kako je Internet mjesto skupljanja informacija i uspjenost reklama sve je vea Ciljana skupina korisnika vrlo je razli~ita postoji mogunost pristupa razli~itim dobnim skupi-nama Marketinku kampanju na Internetu mogue je osmisliti i realizirati u vrlo kratkom roku velika je fleksibilnost pokriva razli~ita podru~ja oglaavanja daje feedback te kupac mo`e detaljno vidjeti i izabrati proizvode dok je u drugim medijima ograni~en pro-storom i vremenom Nedostatci su zaguenost slab doseg ograni~ena kvaliteta relativno mala penetra-cija neekskluzivnost oglasa te neuhvatljivo plasiranje la`nih informacija i bdquovirusno oboljenjeldquo

Novi medijiKlasi~ni kanali oglaavanja postali su dio nae svako-dnevice te nisu vie sami po sebi dovoljno probita~ni To je ujedno i razlog potrebe za novim medijima Nije uloga novih medija u tome da preuzmu prvenstvo klasi~nim kanalima oglaavanja nego da iskoriste svoj potencijal Oni predstavljaju iznena|enje neto novo i druga~ije Tako su novi mediji podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate Primjeri novih medija su avionsko oglaavanje oglaavanje putem balona mobile billboard oglaavanje u tramvajima autobusima obrazovnim i zdravstvenim ustanovama frizerskim salonima toiletima na pipcima za to~enje goriva moving board sms oglaavanje

Izbor medija oglaavanja

Pie Helena ^arapi

Proizvod koji se ne pro-daje bez oglaavanja

uz oglaavanje ne mo`e biti profitabilan

Ve dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadr`aj ve su postali dio naeg vlastitog okru`enja Oni su prijatelji neprijatelji obo`avani omra`eni Od njih o~ekujemo jako puno

Novi mediji su podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate

Stuktura medijskog kola~a

TV 0

Novine 20

^asopisi 1

Outdoor

Radio

Internet 1

0

Informatika

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska Har-dverska je virtualizacija pouzdaniji i skuplji oblik vir-tualizacije ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj specijalizirani hardver i softver omoguavaju da se je-dan fizi~ki server podijeli na nekoliko neovisnih serve-ra koji se nalaze u jednom kuitu Hardverska virtua-lizacija osigurava elektri~nu izolaciju u slu~aju kvara jednog ili vie servera te time veu pouzdanost sustava nego u slu~aju softverske virtualizacije Ovdje emo se fokusirati na koritenje vrste hardvera koji ve posje-dujete i kojim se svakodnevno slu`ite pa hardversku virtualizaciju neemo detaljnije objanjavati

Softverska virtualizacija koristi standardan hardver i operativne sustave koje ve posjedujete Na fizi~kom je serveru potrebno osigurati dovoljno memorije diskovnog prostora i procesorske snage Na obi~nom ra~unalu ili serveru instaliramo domainski (host) operativni sustav i zatim instaliramo softver za vir-tualizaciju Od besplatnih softvera najpoznatiji su Mi-crosoft Virtual PC Microsoft Virtual Server VMWare Server i Xen Od softvera koji se plaaju najpoznatiji su VMWare ESX Server i Swsoft Virtuosso Softver

koji se plaa ima vee mogunosti i vie funkcional-nosti pa ako virtualizaciju planirate ozbiljno koristi-ti provjerite daje li besplatni softver sve to vam je potrebno

Kako stvar radi Virtualne servere pravimo koritenjem softvera za virtualizaciju Operativni su-stav virtualnog servera (guest) mo`e biti razli~it od domainskog (host) operativnog sustava Pri kreiranju virtualnog servera definiramo veli~inu virtualnog hard diska koji je zapravo samo datoteka na tvrdom disku fizi~kog servera koli~inu memorije s fizi~kog servera koju e virtualni server koristiti maksimalni posto-tak procesorskog vremena koje mo`e koristiti i ostale postavke Zatim instaliramo gostujui (guest) opera-tivni sustav koji e virtualni server pokretati S obzi-rom na to da virtualni serveri dijele sustavne sabirnice memoriju mre`nu karticu i ostatak hardvera fizi~kog servera performanse aplikacija na virtualnom serve-ru uvijek su slabije od performansa istih tih aplikacija na fizi~kom serveru no u velikom je broju slu~ajeva ta razlika neprimjetna krajnjem korisniku Virtualni serveri mogu obavljati bilo koji funkciju ali se zbog spomenutog pada performansi njihovo koritenje ne preporu~uje kod aplikacija koje intenzivno koriste re-surse ili se od njih o~ekuje brz odziv (npr velike baze podataka) Virtualizacija se tako|er ne preporu~uje kod aplikacija koje brinu o sigurnosti mre`e (vatrozidi) Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplat-nog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave Za svaki virtualni server koji koristi Microsoftov operativni sustav potrebna je licenca Ako koritenjem virtualizacije zamijenite fizi~ki server imate pravo koristiti licencu s tog ser-vera Ako je domainski operativni sustav Windows 2003 Enterprise Server po licencnim pravima mo`ete instalirati jo ~etiri virtualna Windows 2003 Enterpri-se Servera pod uvjetom da su na tom istom fizi~kom serveru Licencna prava i podrku za druge operativne sustave provjerite na stranicama proizvo|a~a Mana softverske virtualizacije je da prilikom kvara softvera ili hardvera fizi~kog servera svi virtualni serveri po-staju nedostupni no uz pouzdanost dananjih servera i dobrog ugovornog servisnog partnera ovo ne pred-stavlja problem

Virtualizacija u poslovnom okru`enjuVirtualizacija je u trendu i na tekstove o njoj mo`ete naii u svim informati~kim novinama U tekstovima se pojanjava kako virtualizacija radi i to vam je za nju potrebno ali jeste li iz tih tekstova shvatili kako ju mo`ete upotrijebiti u svom sustavu Prikazat emo vam nekoliko slu~ajeva kada je virtualizacija vrlo korisna

Piše Ivan Turk

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska

Hardverska je virtuali-zacija pouzdaniji i sku-plji oblik virtualizacije

ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj

specijalizirani hardver i softver omoguavaju da

se jedan fizi~ki server podijeli na nekoliko

neovisnih servera koji se nalaze u jednom

kuitu

Kada koristiti virtualizaciju Prvi i najo~itiji primjer je testiranje Testiranje nove verzije poslovne aplikacije ili nove sigurnosne zakrpe na serveru koji svakodnevno koristite nije mudra odluka jer stvari se mogu zakom-plicirati Koritenjem virtualizacije mo`ete napravi-ti identi~nu kopiju svog sustava na jednom jedinom fizi~kom serveru i vidjeti kakav e utjecaj odre|ene izmjene imati na va sustav Drugi se oblik testiranja odnosi na testiranje funkcionalnosti novih aplikacija koje planirate uvesti u svoj sustav Ovdje vas virtuali-zacija spaava od nabavljanja dodatnog hardvera

Drugi je primjer migracija starih aplikacija i serve-ra Ako imate server s aplikacijom koja radi samo na Windowsima NT i ne mo`ete ju prebaciti na novi operativni sustav niti Windows NT mo`ete instalirati na novi server zbog nedostatka drivera virtualizacija je rjeenje Na novi server koji ima dovoljno resursa instalirate operativni sustav za koji postoje driveri i zatim virtualizirate stari server Va`no je napomenuti da virtualni serveri koriste generi~ki standardizirani hardver stoga nema problema s driverima za starije operativne sustave Obzirom na malu hardversku sna-gu starog servera kao posljedica virtualizacije mo`e se dogoditi da stara aplikacija radi nekoliko puta br`e

Trei je primjer konsolidacija Svaki sustav raste s vremenom i poveava se broj ure|aja u njemu Kao posljedica toga doga|a se da resurse koje smo predvi-djeli za pet godina prerastemo za tri godine Pojedini su serveri zagueni koli~inom podataka dok su tvrdi diskovi na ostalim serverima prakti~no prazni ili nam je iskoritenost procesora na jednom serveru cijelo vrijeme preko 70 a u vrijeme mjese~nog obra~una nema dovoljno snage dok drugi server cijelo vrijeme veselo dr`i procesor na 2 Virtualnim serverima re-surse mo`ete dodavati prema potrebi koristei softver za virtualizaciju a briga o svim resursima i problemi oko kompatibilnosti hardvera svode se na odr`avanje i proirivanje fizi~kog servera Primjerice ako se neki server intenzivno koristi samo krajem mjeseca za mjese~ni obra~un dok se ostatak vremena slabo kori-sti mogue mu je u potrebnom periodu dodati resur-se Kada potreba nestane resursi se opet razdijele tamo gdje su potrebni

^etvrti su primjer sustavi visoke dostupnosti (cluste-ri) Sustavi visoke dostupnosti temelje se na tome da se vie servera ponaaju kao jedan (jako pojednostavljeno objanjenje) pa u slu~aju kvara jednog servera nema posljedica za funkcionalnost sustava jer ostali serveri preuzimaju funkciju neispravnog Ovdje je odmah ja-sno da morate imati dva ili vie servera to predstavlja dodatni troak pri kupovini hardvera Ako koristite virtualizaciju jedan server mo`e biti fizi~ki a drugi virtualan Virtualni server mora biti instaliran na za-sebnom fizi~kom serveru da bi se nastavio nesmetan

rad I za ovaj je scenarij potreban dodatni server ali taj server mo`e se koristiti i za druge potrebe Zbog ni`ih performansi virtualnog servera u odnosu na fizi~ki ovdje e zasigurno doi do smanjenja brzine rada su-stava no to je puno bolja opcija od totalnog zastoja

Virtualizacija mo`e pomoi boljoj organizaciji vae infrastrukture veoj pouzdanosti i dostupnosti te do-vesti do zna~ajnih uteda pa ako do sada niste sad je pravo vrijeme da ju po~nete koristiti

wwwmirakulhr 1

Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplatnog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave

Informatika

wwwmirakulhr

Intelligence Obavjetajne slu`be prislukivanje UDBA James Bond ndash prve su asocijacije na spomen ove rije~i No to je zapravo Competitive Intelligence (CI) Jo jedna od pomodnih aktivnosti popularnog zvu~nog naziva koje valja prodati upravama ili stvar-na potreba

Krenimo od same rije~i intelligence ndash inteligen-cija Pojednostavljeno inteligencija je snala`ljivost pojedinca u novim situacijama ili okru`enjima od-nosno sposobnost razumijevanja i zatim efikasnog prilago|avanja

Za dr`avu to zna~i to se bolje uklopiti u me|unarodna kretanja i nacionalne interese promicati te tititi i unutar zemlje i na me|unarodnom planu Upravo to izvjetajna (obavjetajna) zajednica i ~ini kontinuirano izvjeuje nacionalno vodstvo o aktualnim zbivanjima a povrh toga analizama dolazi do scenarija moguih doga|aja na temelju kojih predla`e konkretne mjere djelovanja Na taj na~in savjetovano i pripremljeno vo-dstvo dr`ave lake i br`e mo`e donijeti kriti~ne odluke

i preventivno djelovati

Na korporativnom nivou intelligence zna~i kako e se tvrtka prilagoditi i postaviti u tr`inoj utakmici koja je u dananjim globalisti~kim trendovima sve nemilosrd-nija i neizvjesnija Proces je opet isti Analize mogui scenariji izvjeivanje managementa predlaganje rjeenja

Razlika izme|u dr`avnog i korporativnog intelligence-a jest u prikupljanju informacija Sve dr`avne slu`be svijeta sla`u se da je ~ak oko 90 informacija javno dostupno Zbog onih desetak posto ponekad se rade prikrivene operacije koje ako se otkriju izlaze na naslovnim stranicama novina te postaju predmetom knjiga i filmova CI bavi se isklju~ivo javnim dije-lom informacija stoga sve se radi legalno po strogim eti~kim na~elima

Dakle CI je sustavan eti~an proces motrenja poslo-vne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

^emu sve toKrajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurent-nosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opasnosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti Smisao je biti ak-tivnim sudionikom u utakmici nametati svoj ritam i standarde a ne ldquoplesati kako drugi svirajurdquo Dananji tempo razvoja tehnologije i globalnog tr`ita uzrok su sve br`oj promjeni poslovne okoline Sve nas vie pre-plavljuju dostupne informacije i dezinformacije a do pojave CI niti jedan odjel u organizaciji sustavno se ne bavi ovim problemom Donositelji odluka ne vole biti iznena|eni Malo tko voli negativna iznena|enja ali u poslovnom svijetu nije rijedak slu~aj i da se na pozi-tivna iznena|enja ne gleda blagonaklono iz jednosta-vnog razloga to se ni za takav razvoj doga|aja nema spreman plan Manageri (vlasnici) ne mogu se vie oslanjati samo na instinkt ili intuiciju pri donoenju stratekih odluka a nemaju vremena baviti se mo-

rem informacija ~esto upitne kvalitete Oni trebaju konkretne pravovremene i provedive savjete

Kratka povijestSustavno praenje konkurencije i openito poslovnog okru`enja po~inje prije dvadesetak godina u SAD-u U po~etku su samo velike korporacije organizirale unutarnje CI odjele me|utim dokazavi svoju vrije-dnost CI se uvodi u sve manje i manje tvrtke Danas vie od 60 svih registriranih tvrtaka u SAD-u i ~ak 90 od 500 najuspjenijih - Fortune 500 ima CI u nekom obliku ukomponiran u svoje strukture SCIP (Society of Competitive Intelligence Professionals) ugledna svjetska organizacija koja okuplja CI profesio-nalce danas broji gotovo 7000 ~lanova irom svijeta a u osnivanju je i hrvatska podru`nica CI sve vie ula-zi i u akademske krugove - na nekim je sveu~ilitima mogue diplomirati i magistrirati na ovu temu

Vlade nekih zemalja primjerice Francuske [vedske SAD-a Japana i Kanade poti~u i ula`u znatna sredstva u razvoj CI jer za razvoj cijelog gospodarstva potreb-no je kvalitetno funkcioniranje velikog broja tvrtaka koje se bez intelligence-a teko mogu nadmetati na tr`itu isprepletenim brojnim globalnim i regional-nim igra~ima (neki od njih imaju podrku dr`avnih izvjetajnih agencija) Openito je pravilo to je konkurencija ja~a i okru`enje nesigurnije CI ima vie smisla CI je ~est slu~aj u izvozno orijentiranim kom-panijama Ovdje se mo`e povui paralela s dr`avama gdje sna`ne utjecajne i izvozu orijentirane dr`ave imaju dobro organizirane intelligence agencije

I u Hrvatskoj se o ovoj temi u posljednje vrijeme do-sta govori Organiziraju se konferencije te~ajevi a CI pomalo ulazi i u tvrtke Objavljeno je i par knjiga na temu CI na hrvatskom jeziku

Pomalo zbunjuju dva naziva s kojima se ~esto susreemo Competitive Intelligence (CI) i Business Intelligence (BI) Nepisano je pravilo da se uz naziv CI ve`e struka o kojoj ovdje govorimo dok se za BI ve`u IT rjeenja Posljednjih godina dosta se rabe i govo-ri o software-ima renomiranih proizvo|a~a ali i onih manje poznatih koji naprosto preplavljuju tr`ite To su naime vrijedni alati koji poma`u pri analiziranju internog poslovanja i u budunosti e im se zna~aj vjerojatno poveavati me|utim oni ne odgovaraju na pitanja o kojima emo ovdje govoriti a koja su klju~na u CI-u

Kako CI funkcioniraKako bi donositelji odluka mogli proaktivno voditi tvrtku i biti korak ispred ostalih zadaa je CI-a dobro upoznati sudionike utakmice ali s ciljem predvi|anja buduih poteza

Competitive IntelligenceCI je sustavan eti~an proces motrenja poslovne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

Pie Sinia Kouti

Vje~na pitanja koja tra`e odgovorebull Prati se rad konkurencije - koja im je strategija to

planiraju (Misle li se iriti ndash lokalno regionalno Planiraju li spajanja akvizicije Hoe li lansirati novi proizvod Hoe li korigirati cijene promijeniti marketinke akcijehellip) struktura trokova (pojedinih procesa benchmarking zato su jeftiniji konkurent-niji)

bull Prate se potroa~i ndash kakve su im karakteristike Cilj je doi do odgovora hoe li promijeniti navike po-trebe

bull Dobavlja~i - to se vie o njima zna bolje su pregovara~ke pozicije iznena|enja su manja Hoe li promijeniti cijene Hoe li bankrotirati

bull Hoe li se pojaviti neki novi konkurent na tr`itu S kojom e strategijom nastupiti Kako e to utjecati na nae poslovanje

bull Mo`e li se pojaviti neki supstitut koji e nam uzima-ti dio kola~a

bull Prati se cijelo gospodarstvo - trendovi politika utje-caj globalizacije promjene tehnologija promjene zakonahellip

bull Prati se interni rad tvrtke - cilj je postii to bolji i br`i protok informacija bez skupog udvajanja u prikupljanju analizama i distribuciji uvodi se poslo-vna tajna (hijerarhijska zatita podataka) radi se na-

ldquoNajbolje uz pozna-vanje vlastitog posla

je poznavanje posla konkurencijerdquo

John D Rockfeller

Poslovna znanja Poslovna znanja

Krajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurentnosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opa-snosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti

2

counter-intelligence-u ndash zatita naih podataka ana-liza ideja (izvana ndash od ilegalne pijuna`e te legalnog CI-a drugih tvrtaka iznutra ndash svjesno ili nesvjesno odavanje osjetljivih informacija)

Mnogi e rei ndash pa nai ljudi (odjeli) ve prate konku-renciju To je donekle istina Odjel marketinga prati marketinke poteze konkurencije prodaja zna udjele pojedinih tvrtaka na tr`itu redovito se prate cijene proizvoda i usluga suparnika Svaki odjel prati konku-renciju u svojoj domeni Me|utim nitko sustavno i studijski ne obra|uje konkurenciju te nema cjelovitu sliku o pojedinom konkurentu Tek na temelju cjelovi-te slike mogu se izraditi profili a to je jedan od na~ina kako razmiljati kao konkurencija i tako predvidjeti njihove budue poteze CI mora biti glavni ekspert po pitanju konkurencije a slo`it emo se svi ndash da konku-rencije nema poslovanje bi izgledalo puno druga~ije

Puno je dakle pitanja na koja ponekad i cijeli dobro institucionalizirani CI odjeli ne uspiju na vrijeme od-govoriti Kako onda o~ekivati da e mala poduzea izdvojiti ograni~ene resurse za ova ~esto maglovita pitanja koja naizgled nemaju veze s osnovnim poslo-vanjem Prvi je korak osvijestiti va`nost gore navede-nih pitanja ^esti su uzroci propasti poduzea eksterni faktori pa prema tome ne vodimo li ra~una o ovim

pitanjima naeg osnovnog poslovanja nee ni biti Ne moramo dakle imati formalno definirane CI odjele Me|utim moramo kontinuirano razmiljati i diskuti-rati o ovim pitanjima kako bi uope postojali

Primjena Competitive Intelligence-aU roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent ndash primjer je nivoa obavijesti kakav se zna zatei u poduzeima Cilj Competitive Intelligen-ce-a je da ponudi vie u roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent i ako ne unaprijedimo proizvodnu tehnologiju i distribuciju izgubit emo 20 tr`ita

Ili uo~ili smo rupu (blind spot) u strategiji konku-rencije ukoliko ih tu napadnemo osvojit emo 10 tr`ita

Ili na temelju analiza industrije te gospodarskih sociolokih i politi~kih analiza procjenjujemo da e proizvod (usluga) X ukoliko ga lansiramo na tr`ite Y zauzeti izme|u 10 i 15 tog tr`ita te ostvariti profit nakon yz vremena

Takva usluga viestruko je vrijednija od ulaganja u rad ovakva odjela

Poslovna znanja

CI mora biti glavni ek-spert po pitanju konku-rencije a slo`it emo se

svi ndash da konkurencije nema poslovanje bi iz-gledalo puno druga~ije

U praksi su poznate dvije vrste arbitra`e ad hoc (arbitra`a pri kojoj stranke same utvr|uju pravila postupanja imenovanje i broj arbitara osiguravaju tehni~ko-administrativnu podrku i sli~no ovaj tip arbitra`e vrlo je rijedak ) i institucionalna arbitra`a (arbitra`ni se postupak provodi po pravilima odre|ene institucije npr Stalno izabrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori)

Prednosti arbitra`eOsnovne prednosti arbitra`nog postupka su kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se sporazume oko pravila postupka samostalno imeno-vanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost po-stupka koji unato~ sporu omoguuje ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

U pravilu nadle`nost arbitra`e se ugovara dakle ona nije zadana zakonom ili bilo kojim drugim propisom Ugovor o arbitra`i sklapa se prije nastanka spora pri ~emu e uobi~ajeno biti arbitra`na klauzula temeljnom poslovnom Ugovoru ili nakon nastanka spora (tzv kompromis) Poduzetnicima koji se odlu~e za ovaj na~in rjeavanja spora preporu~a se ugovaranje arbitra`ne klauzule ~ime se mo`e izbjei smisleno odugovla~enje spora pred bdquodr`avnimldquo sudom od strane nelojalnog poslovnog partnera ^lankom 3 Zakona o arbitra`i (NN 8801) propisano je da se arbitra`a mo`e ugovori-ti za rjeavanje svih sporova o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati Tako se arbitra`a mo`e ugovoriti za ugovorne odnose izvanugovorne odnose sporove o vlasnitvu sporove iz ugovora o radu i sl Stranka arbitra`nog postupka mo`e biti i dr`ava kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave Isto tako Zakon o arbitra`i predvi|a i mogunost ugovaranja inozemne arbitra`e u sporovima s me|unarodnim ele-mentom osim ako je posebnim zakonom propisano da je za takve sporove isklju~ivo nadle`an sud u RH (npr sporovi o nekretninama koji se nalaze u RH) U ino-zemnim arbitra`ama posebno su popularne arbitra`ne institucije u [vicarskoj uz primjenu vicarskog prava koje je vrlo sli~no hrvatskom

Arbitra`ni postupakArbitra`ni postupak zapo~inje kao i svaki drugi sudski postupak - podnoenjem tu`be arbitra`nom suditu

Stranke odlu~uju o tome hoe li arbitrirati arbitar pojedinac ili vijee trojice arbitara Ukoliko se stranke o tome ne sporazume u sporovima vrijednosti do 50000 eura sudit e pojedinac a preko 50000 eura vijee Za arbitre se mogu imenovati arbitri s liste in-stitucionalne arbitra`e ali i bilo koja druga neovisna i nepristrana osoba (ne nu`no pravnici) Pravo koje e se primjenjivati kako smo naveli ovisi o instituciji koje su stranke odabrale Tako se pri Stalnom izbornom suditu pri HGK primjenjuje Pravilnik o arbitra`i pri Stalnom izbornom suditu pri HGK (tzv zagreba~ka pravila) Isto tako po isklju~ivom sporazumu stranaka arbitra`a mo`e postupati ex aequo et bono ili po na~elu pravi~nosti

Arbitra`nim pravorijekom pravomono se presu|uje u odre|enom sporu Arbitra`a postupa samo u jednom stupnju za razliku od sudova koji u pravilu postupaju u dva pa ~ak i tri stupnja Po donoenju arbitra`nog pravorijeka mo`e se tra`iti ovrha pred nadle`nim sudom U pravilu tu`ba za ponitenje arbitra`nog pravorijeka koja se podnosi bdquodr`avnomldquo sudu (koja je uvjetno re~eno `alba na pravorijek) ne odga|a ovrhu pravorijeka Navedena tu`ba predstavlja jedino pravno sredstvo za ponitenje pravorijeka Ponitenje se tako mo`e tra`iti radi nenadle`nosti arbitra`e (nije sklo-pljen sporazum o arbitra`i) ako stranci nije pru`ena mogunost sudjelovanja pred arbitra`om ako je odlu~eno o pitanju koje nije sporazumom podvrgnuto arbitra`i i sl I iz navedenog je vidljivo da se radi ugla-vnom o postupovnim pitanjima tako da se tu`bom nee moi tra`iti meritorno preispitivanje ~injenica ili pravnih pitanja (iznimno ako je pravorijek suprotan pravnom i ustavnom poretku RH)

Iz svega navedenog vidljiv je niz prednosti arbitra`nog rjeenja sporova Istaknut emo jednu za sada prili~no vidljivu i bitnu manu arbitra`e a to su trokovi po-stupka U sporovima velike vrijednosti arbitra`a e u pravilu biti skuplja od postupka pred Sudom

Arbitraža kao na~in rjeavanja sporovaArbitra`a kao na~in rjeavanja sporova predvi|a postupak vrlo sli~an sudskom u kojem spor me|u strankama pravomono i kona~no rjeava arbitra`ni sud Zbog sporosti i pretrpanosti pravosudnih tijela ovaj na~in rjeavanja sporova postaje sve u~estaliji i u rjeavanju sporova me|u domaim poslovnim subjektima ( arbitra`a se naj~ee koristila u sporovima sa stranim partnerima)

Piu Antun Emert Bruno Juri

Osnovne su prednosti arbitra`nog postupka kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se spo-razume oko pravila postupka samostalno imenovanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost postupka koji unato~ sporu omoguuju ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

Poslovna znanja

wwwmirakulhr

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

ipak najvie u Zagrebu osobito zonama bli`e centru i Trenjevci

Zbog autoceste Zagreb -Split i Zagreb - Rijeka cijene nekretnina u podru~ju Gorskog kotara i Like tako|er bilje`e rast dok cijene nekretnina u Slavoniji stagni-raju a interes za rubne dijelove gradova i prigradska naselja prakti~no i ne postoji

Pad prodaje kua Kakva je situacija u Osijeku i Slavoniji openito doz-nali smo od Dalibora Lukende vlasnika agencije Gol-dal nekretnine On prvenstveno upozorava na izmjenu Pravilnika o uporabnim dozvolama koji bi dodatno mo-gli zagor~ati `ivot neopreznim kupcima Zbog izmjene navedenog Pravilnika dolo je do zna~ajnog smanjenja broja prodanih kua u gradu Osijeku Objekte bez upo-rabne dozvole bit e iznimno teko gotovo nemogue legalizirati ~ak i u slu~ajevima kad se kupuju gotovi-nom Tr`ite se ne educira veina agenata iz agencija tako|er u evidentnoj namjeri da se loptica prebaci na neku drugu instancu

Tako|er naglaava Lukenda cijene su nekretnina po oglasima znatno vee od realiziranih ~ime se stvara privid o trendu rasta cijena Osobito je to slu~aj kod novih objekata

To~no je naime da vrijeme nekvalitetnih objekata pro-lazi i kupci sve vie tra`e kvalitetno gra|ene i ure|ene objekte s popratnim sadr`ajima poput blizine vrtia i kola a rijeena infrastruktura se podrazumijeva Cije-ne kvalitetnih objekata na odre|enim mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekretnina sta-gnirati a u dogledno vrijeme cijene bi im trebale i opa-dati I dok su cijene stanova u strarim zgradama daleko iznad realnih a kupci takve objekte zbog potrebnih sredstava za adaptaciju izbjegavaju potra`nja za rural-nim i prigradskim podru~jima prakti~no ne postoji

Agencija za promet nekretninama Goldal nekretnine iz Osijeka osim to od samih svojih po~etaka od konku-rencije odska~e kvalitetnim marketinkim pristupom pohvaliti se mo`e i kvalitetom usluge te uvo|enjem novih pristupa komunikacije s klijentima i zatite njihovih ulaganja bdquoTr`itu usluga posredovanja u prometu nekretninama planiramo ponuditi dva nova modela kako bi osigurali br`u i sigurniju realizaciju kupoprodajnog posla naim kupcima i gra|evinskim tvrtkama koje investiraju u gradnju i prodaju stanova na tr`itu Pred realizacijom smo Ugovora o poslovnoj suradnji s pouzdanom osiguravateljskom kuomte emo svakom svom kupcu pokloniti besplatnu policu osiguranja imovine ili nezgode - po izboru Svojim emo klijentima rijeavati i sva druga potrebna osigu-

22

Tema broja

Cijene kvalitetnih objekata na odre|enim

mikrolokacijama u gradu e rasti dok e veina drugih nekret-

nina stagnirati a u dogledno vrijeme cijene

bi im trebale i opadati

ranja koje zahtjeva banka kao jedan od instrumenata osiguranja stambenog kredita

U pregovorima smo tako|er i s nekim od vodeih banaka o zastupanju u prodaji njihovih nekretnina i nekretnina koje grade gra|evinske tvrtke novcem koji financiraju same banke Ovim uslugama osigurati emo veu sigurnost naim klijentima i puno veu po-nudu kvalitetnih nekretnina na jednom mjestuldquo isti~e Dalibor Lukenda

Situacija u regiji i EUPoljska je u prvom tromjese~ju 2007 godine zauzela vodee mjesto na ljestvici najpopularnijih odredita za ulaganja u nekretnine pokazalo je istra`ivanje spe-cijalizirane savjetodavne tvrtke Assetz Poljsko tr`ite nekretnina zabilje`ilo je u prvom tromjese~ju viso-ku stopu prirasta na ulaganja ~ak 165 posto Cijene nekretnina u Varavi i dalje su me|u najni`ima u Eu-ropi a uvo|enje va`nih industrija u grad privla~i sve mla|u i imuniju populaciju

Njema~ka je u protekla tri mjeseca zabilje`ila najni`e prinose uz naznaku da bi se ovo tr`ite zbog liberaliza-cije industrije i rasta poduzetni~ke klime moglo uskoro po~eti oporavljati Bugarska i Francuska tako|er su iz-nimno dobro rangirane u kategoriji visine prinosa na ulaganja u nekretnine bilje`ei u prvom tromjese~ju stope prinosa od 50-ak odnosno 60-ak posto

Nakon zna~ajnog pada cijena nekretnina u [panjolskoj i smanjenja interesa investitora za ulaganje situacija na ovom tr`itu krajnje je zabrinjavajua ponajprije zbog visoke izlo`enosti banaka koje su u razdoblju od 1998 do kraja 2006 godine udeseterostru~ile kreditne plasmane gra|evinskom sektoru

Gotovo svi vodi~i za investiranje i financijski savjetnici ove godine kao preporuku za najisplativija ulaganja u Europi preporu~uju rumunjsko tr`ite nekretnina Prema podatcima novina Ziarul Financiar cijene sta-nova u Bukuretu porasle su 6 u odnosu na po~etak godine i prosje~no iznose 1375 eura za ~etvorni metar Cijene nekretnine bilje`e zna~ajan rast to je potaknu-lo strane i domae investitore na nastavak intenziv-ne gradnje stanova i kua kao i na gradnju obiteljskih kua u predgra|ima velikih gradova Prognoze govore o ~etverostrukom rastu cijena u sljedeih deset godi-na Sli~no predvi|anje odnosi se i na Portugal kao i balti~ke zemljeVisoko na ljestvicama isplativosti ula-ganja nalaze se i [vedska i Belgija

Istra`ivanje Global Property Guide-aNajskuplja lokacija u Europi za kupnju stana je Mona-co (24900 EUR7m2) a u stopu ga slijedi strogi centar Londona stoji u izvjeu Global Property Guidea Za-nimljiva je ~injenica da su cijene u balti~kim dr`avama porasle na razinu metropola kao to su Kopenhagen Berlin Muumlnchen Stockholm Be~ i Frankfurt U Lon-donu se luksuzno opremljen stan od 120 kvadra-ta mo`e kupiti po cijeni od 1742656 eura odnosno 14522 eura po ~etvornome metru Razlika me|u cije-nama stanova u razli~itim dijelovima Londona nije za-nemariva pa se tako za vrhunsku lokaciju i ekskluziv-nu opremu plaa premija

Istra`ivanje je pokazalo da su Pariz i Amsterdam od-mah iza Londona Tako je cijena luksuznog stana u

2

Tema broja

2

ovim metropolama 6667 eura po kvadratu Moskva je esti najskuplji grad u Europi kad su u pitanju stambe-ni kvadrati unato~ visokom riziku povrata ulaganja u ovu metropolu

Prema cijenama nekretnina Zagreb je u drutvu me-tropola Rumunjske ^eke Estonije te Cipra i Belgije S prosje~nom cijenom od 2215 eura po kvadratu Za-greb je neto malo skuplji od Bruxellesa u kojem je prosje~na cijena kvadrata 2150 eura

Najamnine stagnirajuIstra`ivanja pokazuju da vlada opadajui trend prino-sa od renti jer rente ne dr`e korak s cijenama stanova nigdje u Europi Tako zemlje isto~ne Europe u kojima je rizik vei imaju i najvee stope povrata koje prelaze 10 posto

U Amsterdamu Parizu Muumlnchenu i Bruxellesu visoke su stope povrataali to su gradovi u kojima je oporezi-vanje prihoda od nekretnina visoko Nigdje u Europi najamnine ne rastu jednako brzo kao cijene nekretni-na a stopa povrata je 4 ili manja to je razlog za zabrinutost

Investicijski fondovi za nekretnine - REIT (Real Estate Investment Trusts) fondoviU Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih gra|evinskih objekata na najtra`enijim lokacijama a ni demografska situacija nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

U posljednje vrijeme sve se ~ee spominju fondovi za nekretnine kao dobro i preporu~ljivo ulaganje Nagli interes za domaim nekretninama osim to je direkt-no uzrokovao gra|evinski boom oja~ao je i financijski sektor te kroz poja~anu kreditnu potra`nju doveo do rekordnih rezultata Poput ulaganja u vrijednosne pa-pire i ova vrsta ulaganja sigurna je i donosi prihod sve do trenutka dok ne do|e do poremeaja na tr`itu i cijene nezadr`ivo po~nu opadati Svjetski analiti~ari ukazuju na posljedice ovakvog razvoja cijena nekretni-na koji se kao boom prvo javio u SAD ^ak minimalna odstupanja statisti~kih podataka od prognoza znaju prouzro~iti nagli porast ili pad cijena dionica pa i ove vrste dionica diljem svijeta

2

Tema broja

U Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih

gra|evinskih objeka-ta na najtra`enijim

lokacijama a ni demografska situacija

nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem

kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina

Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je

zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

Obzirom na kontinuiranu stupu rasta u Americi ri-zik naglog pada cijena nekretnina sasvim je razum-ljiv Ameri~ka potronja veinom se financira kredi-tima banaka i rast cijena kredita ne samo to utje~e na potronju ve bankama signalizira vei rizik od neotplaivanja kreditnih zajmova U slu~aju pada cije-na nekretnina osiguranja kredita vie ne bi bila do-voljna da pokriju novonastali rizik Posljedica toga bio bi nagli pad odobrenih kredita pad potronje rast in-flacije i mogua globalna recesija Iako je broj prodanih kua u 2006 godini u usporedbi s 2005 pao za 6 do 7 u SAD-u realizirane kupoprodajne cijene u apso-lutnom iznosu zadr`ale su postojei dolarski obujam

Investitori u potrazi za novim ansama i u nastojanju da smanje rizik pronalaze nova tr`ita Sve ~ee mo`emo primjetiti prisutnost REIT fondova (Real Estate Investment Trusts) i u zemljama u kojima ova forma ulaganja zakonom jo nije dozvoljena ili zako-nom nije regulirana Prvi REIT fondovi odnedavno se pojavljuju na tr`itu Velike Britanije a EampG Dimax njema~ki Benchmark indeks za vrijednosnice drutva nekretnina s ukupnom tr`inom kapitalizacijom od 12 milijardi eura raste oko 30 godinje

Kriti~ari smatraju da je kreiranje REIT fondova vie rezultat potrebe osnivatelja fondova da disperziraju dio rizika na ulaga~e O~ekuje se da e u buduem razdoblju sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju prepustiti tr`itu Rizik za ulaga~e u ovakve fondove je u situaciji kad dolazi do izra`enih oscilatornih kretanja i naglog pada cijena nekretnina koji tada snose rizik gubitka iz-nimno velikih iznosa ili ~ak cijelog ulo`enog kapitala dok rizik za osniva~ku tvrtku prakti~no ne postoji

Prednost ulaganja u REIT fondove je u njihovoj stal-noj likvidnosti Dok u slu~aju naglog povla~enja kapi-tala iz otvorenih investicijskih fondova mo`e doi i do zatvaranja fonda ulaga~i u REIT fondove uvijek mogu prodati svoje udjele odnosno nekretnine u vlasnitvu REIT fondova na burzi po trenutnoj tr`inoj cijeni

Ova vrsta fondova je u pravilu iznimno transparent-na redovno izvjetava javnost i ulaga~e o tr`inim kretanjima i vrijednosti njihovih uloga i naj~ee ima porezne povlastice

Krizna situacija u podru~ju ove vrste fondova doga|a se trenutno u [panjolskoj Dionice nekretninskih kom-panija su u [panjolskoj rasle na krilima visokih cijena panjolskih nekretnina kojima je vrijednost podizala visoka potra`nja agresivnog stranog kapitala i velikog broja doseljenika Cijene stanova su u [panjolskoj u razdoblju od 1999 do 2005 godine rasle po prosje~noj godinjoj stopi od 15 posto nakon ~ega je rast po~eo lagano posustajati Dionice Grupo Inmocarala (-14 posto) i Montebalita (-20 posto) predvodile su pad tr`inih vrijednosti developera stambenih i poslovnih prostora a jednostavnom tr`inom logikom su za so-bom u slobodni pad povukle i bankarske dionice Zbog zabrinutosti ulaga~a od rasta broja i vrijednosti ne-naplativih hipotekarnih kredita najvie su pale cijene dionica Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (-25 posto) druge najvee panjolske banke i Banco Sabadell (-37 posto)

Tijekom prole godine u Hrvatskoj se pojavila tvrtka Terra Firma sa svojim portfeljom a krajem srpnja 2006 na ZSE uvrten je Jadran Kapital u cilju prven-stvenog privla~enja kapitala stranih ulaga~a Ovisno o interesu investitora i eventualnom rastu indexa ovakvih drutava ulaganje u nekretnine u Hrvatskoj mo`da dobije neku sasvim drugu dimenziju

Uporabna dozvola i nove odredbe zakonaU va`eem Zakonu o prostornom ure|enju i Zakonu o gradnji i njegovoj provedbi uo~ena je neprimjerenost odre|enih instrumenata u podru~ju urbanisti~kog i prostornog planiranja i gradnje Odredbe zako-na mahom su nepovezane te kao takve za posljedi-cu imaju nedostatak instrumenata za upravljanje i ure|enje gra|evinskog zemljita u naseljima

Posljedice toga bile su dugo trajanje i slo`enost postu-paka za isho|enje dozvola potrebnih za gra|enje i upo-rabu gra|evina i nedostatni stupanj pravne sigurnosti

Neke od va`nih promjena odredaba zakona su decen-traliziranje izdavanja dozvola i akata kao i poveavanje uloge i odgovornosti ovlatenih arhitekata i in`enjera u postupcima izdavanja dozvola i drugih akata potreb-nih za gra|enje i uporabu gra|evina

Predlo`enim zakonom predvi|a se i uklanjanje odredbi i akata u podru~ju prostornog ure|enja u svrhu racio-nalnijeg gospodarenja prostorom i osiguranju uvjeta za drutveni i gospodarski razvitak Hrvatske tvrdi mi-nistrica Marina Matulovi-Dropuli

U Ministarstvu navode da u skladu s odredbama novog Zakona o prostornom ure|enju i gradnji koji donosi odre|ene izmjene i po pitanju uporabnih dozvola a koji bi trebao stupiti na snagu 1 listopada 2007 godi-ne kazna za prekraj koritenja gra|evine bez izvjea nadzornog in`enjera odnosno uporabne dozvole izno-si 25000 kuna

[to e biti sa stanarima u objektima bez uporabne dozvoleOni koji `ive u zgradama koje su gra|ene mimo gra|evne dozvole bilo da imaju kat vie ili su eta`irane tako da imaju vei broj stanova morat e trokove le-galizacije snositi sami - ako na to ne uspiju prisiliti in-vestitora koji im je prodao takav objekt

Nakon 1 sije~nja sljedee godine gra|evine koje ne-maju uporabnu dozvolu izgubit e dosadanji sta-tus uporabljve gra|evine pa na njima vie nee biti mogue obavljati prijenos vlasnitvaUporabna dozvo-la je ina~e puka formalnost ukoliko se objekat gradio u skladu s izdanim dozvolama i u skladu s pravilima struke Tamo gdje se nije potovao zakon ra~un za na-platu e doi krajnjim korisnicima kupcima stanova kojima e uporabna dozvola postati uvjet za reguli-ranje vlasni~kih prava koja se`u do prodaje ili prepisi-vanja stambenog ili poslovnog objekta

Banke ve sada u na~elu odbijaju uknji`iti hipoteku na objekat bez uporabne dozvole

Do sada u vlasni~kom listu nije postojala zabilje`ba o posjedovanju uporabne dozvole a sada e postojati Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez uporabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretninama za iznajm-ljivanje nee moi dobiti dozvolu za iznajmljivanje

Uporabna dozvola iznimno je va`an instrument u zemljama EU-a i u SAD-u kojim se regulira kvaliteta gra|enja U razvijenom svijetu bez nje osiguravajua drutva ne `ele osigurati va stan ili zgradu u kojoj

2 wwwmirakulhr 2

Tema brojaTema broja

O~ekuje se da e u buduem razdoblju

sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja

prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju

prepustiti tr`itu

Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez upo-rabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretni-nama za iznajmljivanje nee moi dobiti dozvo-lu za iznajmljivanje

stanujete niti e banke dati hipotekarne kredite za sta-nove u takvom objektu

Gra|ani koji jo nisu uli u avanturu dizanja de-setljetnih stambenih kredita trebali bi posluati savjet pomonice ministrice Bla`evi-Perui - Oprezan ku-pac ne preuzima stan od investitora-prodavatelja dok za zgradu nije izdana uporabna dozvola

Ure|enje interijera i vrtova

PlaniranjePlaniranje je zapravo ono od ~ega treba po~eti svako ure|enje ili preure|enje doma ili vrta [to je sve po-trebno kako to smjestiti i rasporediti i kako e to iz-gledati u kona~nici Za najbolja rjeenja za najbolji raspored pokustva i drugih predmeta u stanu ili kui ili sadnica u vrtu po-treban je dobar plan poznavanje standardnih dimen-zija namjetaja stilova pokustva boja i materijala njihove obrade i primjene te napokon i poznavanje redoslijeda po kojem se odvijaju radovi

Mogua rjeenja stvar su osobnih preferencija i tren-dovaTreba razmisliti o oblaganju zidova polaganju podo-va smjetaja veeg i manjeg pokustva o glavnim

svjetlosnim izvorima a potom obratiti pa`nju slika-ma tepisima zavjesama svjetiljkama sobnom bilju i nizu drugih detalja koji uokviruju ure|enje prostora O unutranjem ure|enju prostora jednako kao i o ure|enju vrtova napisano je mnotvo knjiga pregrt broura razli~itih proizvo|a~a njime se bave brojni ~asopisi a jo uvijek nije sve re~eno

Arhitekti i dizajneri stalno usavravaju svoje znanje prilago|avajui ga vremenu u kojem `ivimo novim materijalima i novim saznanjima

Billy Baldwin poznati dizajner ka`e ldquoPrvo pravilo dekoriranja je da se gotovo sva pravila mogu izmije-nitirdquo

Izmislite svoja pravila ali neka budu sa stilom i poz-navanjem jer svaki je stan ogledalo ljudi koji u njemu `ive i borave i samo Vi mo`ete u svom domu ostva-riti ugo|aj koji vam najvie odgovora U tome vam ne mo`e pomoi nijedna knjiga niti ~asopis Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek nanovo slikati

0

Tema broja

Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek

nanovo slikati

Tvrtka lsquorsquoZETOVI] doorsquorsquo sa sjeditem u Osijeku postoji od 1 sije~nja 2002 godine Bavi se prodajom HOumlRMANN gara`nih i industrijskih vrata te proizvo-dnjom PVC i aluminijske stolarije Tvrtka je smjetena u vlastitom zatvorenom prostoru veem od 1600 m2 u sklopu kojeg se nalazi prodajni prostor skladite te linija za proizvodnju PVC i aluminijske stolarije Uz zatvoreni prostor nalazi se i otvoreni veli~ine gotovo 5000m2 Glavni je dobavlja~ PVC profila njema~ki proizvo|a~ Salamander a dobavlja~ visokokvalitenih okova tako|er je njema~ki proizvo|a~ GU

Tvrtka Zetovi doo ovlateni je distributer komplet-nog proizvodnog asortimana renomiranog njema~kog proizvo|a~a HOumlRMANN za podru~je Slavonije i Ba-ranje

Tvrtka HOumlRMANN europski je lider u proizvodnji gara`nih i industrijskih vrata tehnologiji pretovarne tehnike te luksuznih kunih rjeenja Unato~ relativno kratkom vremenskom periodu u kojem tvrtka posluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i do-stupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta Njihovu kvalitetu prepoznali su i vodei osje~ki i slavonski poduzetnici te se HOumlRMANN in-dustrijski i gara`ni proizvodi mogu pronai na mno-gim reprezentativnim objektima kao to su Pekarnica Kruna Autokua [kojo Autokua Perkovi Saponia

Servisni centar Automagister Naselje Retfala nova te brojni drugi objekti

Iako se proizvodni proces stolarije i danas odvija u vrlo povoljnim uvjetima na novim strojevima vlasnik i osniva~ tvrtke gospodin Zdravko Zetovi odlu~io je dodatno modernizirati tvrtkin proizvodni pogon potpuno novim i automatiziranim strojevima Ti strojevi dodatno e doprinijeti kvaliteti smanjenju cijena te smanjenju rokova isporuke

Novost u prodajnom programu je prodaja unutarnjih vrata proizvo|a~a lsquorsquoConturarsquorsquo iz Pleternice ~iji je tvrtka lsquorsquoZetovirsquorsquo doo ovlateni distributer za podru~je Sla-vonije i Baranje

Tvrtka ldquoZetovirdquo doo pru`a potpunu uslugu ugra-dnje nove stolarije izgradnju postojee obra|ivanje otvora ugradnje klupica komarnika i sl Telefon-skim putem mo`ete zatra`iti neobvezan izlazak stru~nog osoblja radi savjetovanja te izrade ponuda i predra~una

Kompletan proizvodni i prodajni program tvrtke lsquorsquoZetovi doorsquorsquo mogue je pogledati u velikom izlo`benom salonu koji se nalazi na adresi Svilajska ulica 30D u Osijeku ili ih mo`ete posjetiti na Internet adresi wwwzetovichr na kojoj mo`ete pronai dodat-ne informacije o cjelokupnom asortimanu

Pogled u bolju budunost kroz kvalitetne proizvodeZahvaljujui potpuno novim i automatiziranim strojevima tvrtka Zetovi doo je dodatno poboljšala kvalitetu izrade i smanjenje rokova izvedbe uz istovremeno snižavanje cijena

Unato~ relativno kra-tkom vremenskom pe-riodu u kojem tvrtka po-sluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i dostupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta

Oglas

wwwmirakulhr 1

FranšizaFraniza je tip poslovanja u kojem neka tvrtka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslo-vanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvarene prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit

Priredila Maja Klier

Dananji poslovni svijet prostor je neizmjernih mogunosti U stvari toliko velikih da nam je vrlo teko prepoznati onu koja bi odgovarala upravo naoj osobnosti i naem financijskom stupnju a da je ujed-no i profitabilna No ipak u moru tipova poslovanja nailazimo na franizno poslovanje Unutar njega na-lazimo raznorazne koncepte izme|u kojih se uistinu mo`e izabrati bdquoposao snovaldquo ali ga se istim takvim i stvoriti od temelja

Iako u mnogim hrvatskim tvrtkama i organiza-cijama ~esto dolazi do otputanja tehnolokog vika a franizno poslovanje uvelike poma`e u samozapoljavanju i smanjenju stope nezaposleno-sti stanovnici Hrvatske ga jo uvijek ne do`ivljavaju kao najprikladniju mogunost rjeavanja svog statu-sa U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih No bez obzira na tako malen broj njih bitno je neprestano raditi na promociji ovog tipa poslovanja jer je ono garancija lakeg prodora na hrvatsko tr`ite a posebno na strana tr`ita te jedini na~in sprje~avanja varki pri prodaji franize Za promociju franiznog po-slovanja u Hrvatskoj najvie se brinu Hrvatska udruga za franizno poslovanje koja 29 i 30 studenoga u Za-grebu ve 4 godinu za redom odr`ava Franizni forum te Izlo`bu franizne ponude poduzetni~ki centar za franizu Pro maturo u Zagrebu te Centar za franizu Poduzetni~kog centra Osijek

[to je to franizno poslovanjePrema europskoj franiznoj federaciji franizno poslo-vanje je sustav trgovanja dobrima iili uslugama iili tehnologijom koji se bazira na bliskoj i stalnoj suradnji pravno i financijski samostalnih poduzea vlasnika franize i njegovih pojedina~nih korisnika franize

gdje vlasnik jam~i svojim korisnicima pravo i posta-vlja obvezu da e voditi posao u skladu s konceptom franize Franizno poslovanje mo`e se shvatiti i kao partnerstvo izme|u tvrtke s internacionalnim aspira-cijama za svoj brand i individue ili organizacije u cilja-noj zemlji koja je bolje opremljena kulturalno i logi~ki za bdquohrvanjeldquo na vlastitom tr`itu Dakle kao koncept s velikim potencijalom irenja ndash kako na nacionalnom tako i na internacionalnom nivou

Franiza je u stvari tip poslovanja u kojem neka tvr-tka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslovanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvare-ne prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit S ili-ili smo suo~eni zbog postojanja nekoliko tipova franiza i zbog njihove razli~ite projekcije Dva najpoznatija tipa franiza su franiza poslovnog formata (business franchise format) i franiza distribucije proizvoda (product distribution franchise)

Franiza poslovnog formata je tip poslovanja u kojem franizoprimac dobiva posao po principu bdquoklju~ u rukeldquo Dakle on kupuje provjereni i uhodani poslovni koncept znanje i know-how davatelja te savjetodav-ne usluge prije i tijekom ugovorom odre|enog perio-da poslovanja Pri tome brand ne mora biti svjetski poznat ve samo na teritoriju poslovanja Primjerice franize McDonalds Body Creator ili Biovega pripa-daju toj vrsti Kod franize distribucije proizvoda pri-matelj franize kupuje renomirano ime odnosno brand za odre|eni teritorij a poslovanje se svodi na prodaju proizvoda proizvedenog od strane davatelja franize U ovoj varijanti kupac franize ne dobiva nikakva

U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje promijenio ime u Kvarner Vienna Insurance Group (VIG) ddVienna Insurance Group trenutno je prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje (KWSO) od sredine lipnja nosi novo ime ndash Kvarner Vienna Insu-rance Group (VIG) dd za osiguranje Uz promjenu imena nedavnu su skuptinu obilje`ile i promjene u Upravi drutva Od 1 srpnja funkciju predsjednika Uprave drutva od dosadanjega predsjednika Mladena Bla`evia koji s krajem ove godine odlazi u mirovinu preuzima Igor Jeli~i Tako e novu tro~lanu Upravu uz Igora Jeli~ia ~initi jo dva ~lana Zorislav Staek i Kreimir Kolar Promjene u nazivu Drutva uslijedi-le su sukladno prologodinjoj odluci prema kojoj je Vienna Insurance Group postala krovna marka Wie-ner Stadtische Grupe koja okuplja pod novom krov-nom markom kao bdquoobiteljskim imenomldquo sve svoje tvrtke keri s podru~ja centralne i isto~ne Europe Grupa je trenutno prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju laquoStrategija je VIG-a na tr`itima gdje djeluje etabli-ranje domae marke kao simbola povjerenja blizine i lokalnoga razumijevanja VIG istovremeno daje do-datnu internacionalnu vrijednost i predstavlja simbol veli~ine iskustva i kompetentnosti s vodeom po-zicijom u srednjoj i isto~noj Europiraquo isti~e Mladen Bla`evi predsjednik Uprave DrutvaTijekom prvoga ovogodinjeg kvartala Kvarner Vien-na Insurance Group kao najvee drutvo VIG grupe u Hrvatskoj ostvarilo je zara~unatu bruto premiju od 1257 milijuna kuna to je za 257 posto vie nego u istom razdoblju lani Istovremeno su bruto premije `ivotnoga osiguranja iznosile 45 milijuna kuna (to je za 154 posto vie nego prole godine) dok su premije ne`ivotnoga osiguranja ostvarile skok od 373 posto i

ostvarile 807 milijuna kuna Time se Kvarner Vienner Insurance Group popela na peto mjesto osiguravatelja u Hrvatskoj i zauzima 53 posto tr`inoga udjela Isto-vremeno je dobit ovoga drutva iznosila 596 milijuna kuna dok je ukupna prologodinja dobit bila na razini 599 milijuna kuna Kvarner Vienna Insurance Group i u prvih pet mjese-ci ove godine bilje`i izvanredne financijske rezultate ostvarivi premijski volumen od 199 milijuna kuna to je za 252 posto vie nego u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja bilje`e zara~unatu bruto premiju od 746 milijuna kuna to je za 147 posto vie dok ne`ivotna osiguranja s premijom od 1244 milijuna kuna bilje`e skok od 325 posto u odnosu na isto razdoblje prole godine Vienna Insurance Group Hrvatska a kojega ~ini Kvarner VIG Cosmopolitan life i Helios u prva ~eti-ri mjeseca zaklju~ila je financijske rezultate s ukupno ostvarenom premijom od 234 milijuna kuna to je za 297 posto vie nego li je ostvareno u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja ostvarila su ukup-nu premiju u iznosu od 105 milijuna kuna dok su ne`ivotna iznosila 129 milijuna kuna S takvim rezultatima VIG je dospio na ~etvrto mjesto ljestvice osiguravajuih drutava s tr`inim udjelom od 74 posto Vienna Insurance Gropu Hrvatska je po tim rezultatima po `ivotnim je osiguranjima zauzela tree a po ne`ivotnim osiguranjima ~etvrto mjesto na rang ljestvici svih osiguravatelja

Kvarner Vienna Insuran-ce Group tijekom prvih pet mjeseci ove godine zabilje`ila je izvanredne

financijske rezultate ostvarivi premijski

volumen od 199 miliju-na kuna to je za 252

posto vie nego u istom razdoblju prole godine

Oglas

Igor Jeli~i - novi predsjenik Uprave od 01 srpnja 2007 godine

2

saznanja o u~inkovitom sistemu poslovanja Primjeri franize distribucije proizvoda su Fornetti

Franizni koncepti se jo mogu razlikovati i po po-stojanju ili ne postojanju ulazne franizne pristojbe po visini i vrsti tantijema po koritenju reklamnog pro-stora ili ne hellip

Tko je tko u franiznom poslovanjuU franiznom se poslovanju radi o odnosu izme|u franizodavca i franizoprimca Franizodavac je vla-snik inovativnog i do u temelje razra|enog i isproba-nog poslovnog koncepta kojeg za odre|enu nov~anu naknadu ustupa drugim tvrtkama zajedno s markom ili brandom i sa svim detaljima koji ~ine taj specifi~ni poslovni koncept Franizoprimac je pak osoba koja je taj koncept prepoznala kao posao kojim bi se `eljela baviti i u kojem bi moglo doi do samozapoljavanja odnosno do dostizanja vlastite vizije bdquobiti sam svoj efldquo na laki na~in te ga stoga odlu~ila i kupiti Franizoprimac tako potpisivanjem posebnog ugovora prihvaa jedan sistem rada koji od tada postaje nje-govim poduzetni~kim pothvatom i tako ulazi u lanac distribucije koji ima prepoznatljivo ime Nerijetko se spominje i pojam Master primateljdavatelj franize Rije~ je o osobi koja je kupila odre|eni franizni kon-cept od vlasnika franize - otuda Master primatelj te time stekla pravo na prodaju podfraniza tog koncepta na to~no odre|enom teritoriju to ga prema drugima ~ini Master davateljem

Koncept s mnogima prednostima ali ne i bez opasno-stiFranizno poslovanje smatra se konceptom mnogo-brojnih prednosti i za vlasnika franize i za njezinog kupca no postoje i neke opasnosti ^injenica da 80 poduzetni~kih pothvata zavrava propadanjem u prve tri godine govori da danas nije jednostavno opstati kao poduzetnik U svemu tome se poslovanje putem franiza smatra idealnim za smanjenje tog rizika Kupnjom franize dobiva se poslovna neovisnost i po-sao po principu bdquoklju~ u rukeldquo a za puno manji po~etni kapital nego kod samostalnog poduzetni~kog pothva-ta Dakle isproban i uhodan posao vrijedan i prepoz-natljiv na tr`itu posao u koji je vlasnik franize ve ulo`io svoje najva`nije resurse novac vrijeme znanje i vjetine te u potpunosti razradio i u obliku ud`benika predo~io sve procedure njegova vo|enja s ciljem mak-simalnog uspjeha Tako se franizoprimac da bi nje-gov poduzetni~ki pothvat uspio mora pridr`avati postavljenih i isprobanih procedura Skeptici ~esto napominju kako je kupnja franize dokaz nekreativno-sti no praktikanti franchisinga napominju da se kup-njom franize dobiva isprobani uhodani i funkciona-lan posao koji se dodatnom kreativnou mo`e samo poboljati Vlasnik franiznog lanca je uvijek spreman prihvatiti nove ideje ukoliko one doista mogu pomoi

u razvoju cijelog lanca Iako postoji rizik da jednom kupljeni franizni koncept ne dosti`e razinu poslo-vanja kao kod mati~ne kue rizik neuspjeha je uvelike umanjen zbog stalne podrke franizodavca i komplet-ne franizne mre`e ~ija veli~ina donosi grupne olakice za nabavu kao i jeftiniju reklamu Ameri~ka statistika nam govori da samo 10 primatelja franize prestaje s kupljenim poslovanjem u prve 3 godine Razlozi tome su mnogostruki a stupnjevi ranjivosti variraju ovisno o tome je li odabrana odgovarajua franiza o znanju vjetinama i financijskim izvorima ali nada-sve o volji za radom i sposobnosti franizoprimca za kvalitetno vo|enje poduzetni~kog pothvata na koji se odlu~io sam

Vrijednost franiznog koncepta posebno dolazi do izra`aja u trenutku kada neka uspjena tvrtka shvati da je dolo do potrebe irenja poslovanja bilo na nacional-noj ili me|unarodnoj razini ili kada postoji odre|ena inovativna ideja s velikim potencijalom rasta Ono to irenje poslovanja putem franize ~ini jednostavnijim i sigurnijim od ostalih na~ina je ~injenica da tamo tri osnovna resursa novac vrijeme i motivirani mana-gement osiguravaju upravo franizoprimci Oni su ti koji su se odlu~ili na svoj poduzetni~ki pothvat i oni e kako bi on uspio u njega ulo`iti sve to je potrebno Osim toga oni su ujedno i kadar koji poznaje teritorij na kojem pokree poslovanje koji razumije to je sta-novnicima na tom teritoriju bitno kakve su njihove navike i obi~aji te koji poznaje njihov jezik Samostalno savladavanje i u~enje o svemu tome bi vlasnika franize kotalo puno vie vremena a time i novaca No kao i sve na svijetu i franizno poslovanje vlasniku donosi neke manje ugodne trenutke Jedna od najneugodnijih stvari je smanjena mogunost kontrole u poslovanju s puno karika koje je vlasnik potpuno sam postavio na noge a odmah nakon toga bismo mogli spomenuti ka-tkada vrlo te`ak odnos s franizoprimcima i njihovo nepridr`avanje u priru~niku utemeljenog sistema po-slovanja Upravo zato je potrebno vie puta promotriti kome se prodaje poslovni koncept kako bi se kasnije izbjegle zamke koje bi mogle proizai iz loe odluke

Stvaranje prodaja i kupnja franizeDanas za potencijalne franizokupce ne postoji pro-blem nedostatka izbora izme|u razli~itih franiznih koncepata no postoji onaj vezan uz teku odluku oda-bira onog pravog izme|u niza drugih Najveu ulogu u stvaranju te odluke danas ima dobro projektirana franiza i njen vlasnik On je taj koji se stalno iznova mora pitati Zato bi netko kupio moju franizu Kori-sne i kvalitetne savjete i prijedloge vezane uz franizno poslovanje mo`ete nai i u hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje Oni se njime bave ve nizom go-dina sura|ujui s mnogim uspjenim me|unarodnim franiznim lancima te su ujedno i u~lanjeni u Europsku te Svjetsku franiznu federaciju Put do dobro projek-

tirane franize nije lagan jer je to posao koji zahtijeva stru~nost na mnogim razli~itim podru~jima ovisno o franiznoj djelatnosti a o kvaliteti njegova izvrenja ovisi kako e se posao odvijati u budunosti Upra-vo je zbog potrebe za raznim stru~njacima koje treba okupiti te zbog uklapanja svih njihovih savjeta u dje-lotvoran sistem koji e kasnije dovesti do maksimalne djelotvornosti i profitabilnosti ovu zadau potrebno prepustiti konzultantima za franizno poslovanje koji se u Hrvatskoj nalaze u poduzetni~kom centru za franize Pro maturo u Zagrebu i Centru za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek Oni su jedini koji mogu dati pouzdane i nu`ne savjete za toliko potrebno postavljanje stratekog plana i ciljeva poslovanja kako ono ne bi krenulo u krivom smjeru

Tek nakon dobrog projektiranja franize vlasnik mo`e krenuti s prodajom koncepta pazei na cijeli daljnji splet okolnosti Franizodavac mora shvatiti da ne poznaje na~in na koji je potencijalni kupac doao do novca kojeg je voljan ulo`iti u odre|enu franizu i ko-liko mu on zna~i Koja je god kombinacija u pitanju to treba cijeniti a ujedno i pokazati Najlaki na~in za to je sastanak laquoo~i u o~iraquo tijekom kojeg se potencijalnom kupcu mo`e ispri~ati o svim kvalitetama i vrijednosti-ma odre|enog posla te ujedno upoznati i kup~eve na-vike i vrijednosti

Potencijalnom franizoprimcu se u odluci mo`e pomoi i prepri~avanjem razloga i `ivotnih uvjeta u kojima se franizodavac nalazio kada je odlu~io podu-zeti neto sa svojim poslovnim idejama Nije loe ~ak ni izraziti svoje osjeaje koji su bujali pri pomisli na neto novo i jo neisprobano jer se tako vjerojatno osjea i potencijalni kupac To e mu pokazati da se njegovu nesigurnost razumije kao i potreba za pro-vjerom

Kako je ~injenica da u dananjem konkurentnom tr`itu postoje mnogobrojne trzavice nije loe istak-nuti i probleme s kojima je mogue susresti se pri-likom vo|enja posla No pritom se ne smije za-boraviti napomenuti kako je upravo zbog uske i prisne suradnje u franiznom poslovanju izme|u franizodavca i franizokupca te probleme lake pre-vladati Franizoprimac nikada nije ostavljen sam ve iza sebe ima na raspolaganju svu moguu pomo franizodavca kao i mre`e franizoprimaca

Potencijalni kupac franize pak treba biti zainteresi-ran za drugi niz ~imbenika Prvenstveno je bitno dobro procijeniti i odabrati djelatnost koja osobu ispunjava i koja odgovara njenom karakteru i mogunostima Nakon toga pa`nju treba obratiti na iznos inicijalne pristojbe koja se plaa davatelju franize na visinu potrebnih inicijalnih sredstava da bi se franizna jedi-nica osposobila za rad na iskustvo davatelja franize

u poslu za koji daje franizu na usluge koje dava-telj franize osigurava korisniku franize u po~etku i tijekom poslovanja na zadovoljstvo trenutnih kori-snika franize davateljem franize i svojim polo`ajem unutar franizne mre`e na opu stabilnost djelatnosti u kojoj davatelj franize posluje na financijsku snagu davatelja franize i franiznog sistema u cjelini hellip Sve ove faktore je prije sastanka s vlasnikom mogue pro-vjeriti u ve spomenutoj hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje na nizu korisnih web-stranica s ponudama raznih koncepata kao i web stranicama svake pojedine franize

Nakon donoenja kona~ne odluke i izbora konkretne franize slijedi ulaganje puno truda ali i u`ivanje u vlastitom poslovanju

Poseban prilog

KORISNI LINKOVI

wwwfipcomhrwwwpromaturohrwwwfransizahrwwwinfofranchisingit wwwazfranchisingit wwweff-franchisecom wwwquadrantefranchi-singit wwwazfranchisingcalta-netit wwwsolofranchisingit wwwekoclubit wwwfranchisedirectcomwwweuropean-franchi-singnetwwwfranchiseorgwwwinfofranchisecomwwweuropeanfranchisingnetwwwfranchiseeuropecom

Danas za potencijalne franizokupce ne po-stoji problem nedo-statka izbora izme|u razli~itih franiznih kon-cepata no postoji onaj vezan uz teku odluku odabira onog pravog izme|u niza drugih

wwwmirakulhr

Poseban prilog

Poseban prilog

Franize su najbr`i na~in irenja poslovanja i izvozaDobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici protokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr

Franize u Hrvatskoj jo uvijek nisu postigle svoj puni potencijal U Sloveniji Ma|arskoj Poljskoj Italiji Austriji i Gr~koj dakle zemljama koje nas okru`uju franizno poslovanje je puno vie zastupljeno Od broja prisutnih brandova Gr~ka ih broji 430 Slovenija 155 Italija 708 Austrija 330 Ma|arska 300 a Poljska 210 Zastupljenost domaih nacionalnih franiza u tim brojevima je u Gr~koj 45 Sloveniji 55 Italiji 86 Ma|arskoj 55 a Poljskoj 55 U Hrvatskoj je prisutno oko 125 brandova od kojih je samo 26 na-cionalnih Od toga broja samo su neke izvozne ndash pri-mjerice Body Creator X-nation i Skandal O stanju u franiznom poslovanju u Hrvatskoj razgovarali smo sa prof Ljiljanom Kukec predsjednicom Hrvatske udruge za franizno poslovanje

[to mislite zato je situacija u Hrvatskoj takva i koje su najvee prepreke razvoju franiznog poslovanja u HrvatskojTakvu situaciju povezujem s neznanjem neinformiranou kao i slabom zainteresiranosti insti-tucija i banaka za ovakav na~in ulaska u poduzetnitvo

Sve to zna~i da je hrvatska uskraena za vrlo sna`no oru|e irenja poslovanja i izvoz a najva`nije je da franize nisu iskoritene kao agregat zapoljavanja ~injenicu koju su druge zemlje oko nas prepoznale U Bosni i Srbiji je situacija sli~na Nema proizvoda niti projekta koji bi pomagao razvoju franiza prvenstve-no domaih a onda i onih stranih na naem tr`itu Samo za usporedbu u Gr~koj dr`ava podupire razvoj franizinga i to na taj na~in da daje bespovratna sre-dstva u visini 50 od franizne ulazne pristojbe U Egiptu je situacija sli~na Isto postoje bespovratna sre-dstva u visini 50 franizne pristojbe Dakle te zemlje su prepoznale da je franizing agregat zapoljavanja i poticanja poduzetnitva i to onog sigurnijeg

Budui se bavite konzultatntskim uslugama za pri-maoce franiza te projektiranjem franiza za davaoce mo`ete li nam otkriti neke od svojih klijenataLista naih klijenata je dosta velika no spomenuti u samo neke Coin Oviesse Extyn ChocolateGraphics Quadlight Ecowash Hiar style magazin Energy clinic - Phenomena Eden Berghoff boutique Body Creator Varteks Dama toneri Caribu Ticketcom Sr Patata i Particolari

Neke od tih franiza smo projektirali dok neke zastu-pamo ili smo bili anga`irani kao konzultanti Udruga je primljena u ~lanstvo Europske franizne federacije tako da smo sada uli u plan irenja mnogih svjetski poznatih franiza Centar za franize Pro maturo doo je poslovni partner s nekim internacionalnim mre`ama konzultanata za franize i sve su to kanali kojima se strane franize obraaju za pomo

[to mislite zato se Hrvati i hrvatske tvrtke teko odlu~uju na koritenje konzultantskih usluga za franize iako je to u svijetu jedan od prvih koraka i glavni ~imbenik uspjehaJa bih rekla da je cijeli konzultantski sektor u Hrva-tskoj jo u povojima Male tvrtke misle da su premale za anga`man nekog od konzultanata to je potpu-no krivo i misle da si to ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo na tome gdje treba najmanje tedjeti Kod projektiranja franize tvrtke misle da sve znaju i

da im nitko nije potreban Imaju uglavnom iskrivlje-nu percepciju da je za stvaranje franize bitan samo ugovor to nije to~no Oni sami niti ne mogu napra-viti ugovor a niti to mo`e napraviti bilo koji odvjet-nik Dobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici pro-tokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr Bez svih kvalitetnih faktora u jednad`bi franiza nije uspjena i najvjerojatnije nee `ivjeti dulje od go-dinu dana to je prijevara za kupca franize Poznati brand nije jedini uvjet uspjeha

Budui je poznato da je za dobro funkcioniranje franiznog sustava potrebna njegova dobra projekcija recite nam koje su najvee opasnosti kod loe projek-tirane franizeLoe projektirana franiza u najveem broju slu~ajeva zna~i da nije uope projektirana ve sklepana na br-zinu kako bi se proirilo poslovanje ali to je privre-meno jer se nakon par prodanih franiza koje nemaju temelje cijeli projekt baca u vodu Tada nai poduzet-nici odmahuju rukom i govore Franiza je glupost ovdje nema pravne dr`ave pa ne funkcionira i sli~no a prava istina je da se nisu pripremili da nemaju do-voljno znanja da bi sami projektirali franizu i da su bili zainteresirani samo za ad hok irenje i ne znajui koje mogunosti imaju i kako franiza mora izgledati da bi stvarno bila uspjeni projekt i za davatelja i za primtelja

Koji je sektor djelatnosti najvie a koji najmanje zastu-pljen u franizama u HrvatskojNajvie je zastupljeno modnih maraka i autoin-dustrije dok jo uvijek zaostajemo za ugostitelj-stvom turizmom i uslugama To su sektori s velikim mogunostima Sad imamo veliki bum wellness sek-tora i ako nai poduzetnici prepoznaju svoje poten-cijale i naprave kvalitetne franize od svojih wellness centara sigurno nee pogrijeiti To je recimo jedan od najpotencijalnijih sektora za irenje u regiju Jedan od svijetlih primjera je Body Creator centar za zdravo mravljenje i preoblikovanje `enske figure koji se s uspjehom iri po Hrvatskoj a od nedavno i u regiju

Kako zamiljate hrvatsko franizno poslovanje u budunostiKad smo 2002 osnovali Udrugu i kad je centar za franize Pro maturo doo krenuo s organizacijom Me|unorodnog franiznog sajma i savjetovanja FIP ispred sebe smo imali tr`ite koje je bilo bdquotabula rasaldquo Vrlo se malo znalo o franizama a u tisku nije bilo skoro nita o toj temi Od tada do danas franizing je u tisku zastupljen s preko 1 500 000 kuna godinje me-dia coveragem to je vrlo velika cifra i stalno raste To

Razgovarala Maja Klier

je veliki uspjeh nae udruge i centara za franize u Za-grebu i Osijeku Mi dosta predajemo po poduzetni~kim centrima na Vernu Zagreba~koj koli ekonomije i ma-nagementa i drugdje to je sve ulaganje u budunost Sada su i mladi osvijeteni za mogunosti franiznog poslovanja No jo uvijek moramo puno raditi na edukaciji poduzetnika i starijih managera koji jo nisu shvatili da je znanje najja~i adut za konkurent-nost a zatim idu i franize kao najbr`i na~in irenja poslovanja i izvoza

U tom smislu pozivam sve zainteresirane da nam se pridru`e 29 i 30 studenoga na 4 franiznom foruku te Izlo`bi franizne ponude Tamo ete moi saznati sve o franiznama franiznom poslovanju te ponudi franiznih koncepata i to iz iskustva uspjenih podu-zetnika i renomiranih stru~njaka

Male tvrtke misle da su premale za anga`man

nekog od konzulta-nata to je potpuno krivo i misle da si to

ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo

na tome gdje treba najmanje tedjeti

Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek

Centar za poduzetnitvo djeluje u Osijeku ve deset godina s glavnim ciljem ndash pru`anje informacija savjeta i nedostajuih znanja poduzetnicima i onima koji se to tek odlu~uju postati

Od 200 godine u sklopu Centra za poduzetnitvo djeluje Centar za franizu ~iji je cilj edukacija poduzetnika o prednostima i mogunostima koje nudi franizno poslovanje Odluka o pokretanju Centra za franizu u sklopu Centra za poduzetnitvo Osijek ~inila se nu`nom za hvatanje koraka s gospodarski razvije-nim zemljama svijeta U SAD-u statistike govore o ~ak prihoda u maloprodaji koji se odvija kroz franizne mre`e u franizama je zaposleno ~ak 1 milijuna ljudi Stopa pre`ivljavanja ameri~kih poduzea nakon 10 godina poslovanja koja posao zapo~nu samostalno iznosi 1 dok nakon 10 godina pre`ivi ~ak 0 poduzea koja su u posao ula kao dio neke vee franizne mre`e

Za potrebe organizacije seminara o franiznom poslovanju Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek i sam je kupio franizu od Centra za franize iz El Pasa koji djeluje pri Sveu~ilitu u Texasu Ovaj ameri~ki Centar ve godinama radi iznimno uspjene seminare o franiznom poslovanju pod nazivom bdquoBig Pictureldquo Osje~ki Centar kupio je pravo za izvo|enje ovog seminara u Osijeku pod nazivom bdquoFraniza od A do ldquo a osim osje~kog u Europi pravo na izvo|enje tog seminara ima jo samo Centar za franize u Finskoj

Seminar se organizira dvaput godinje (lipanjstudeni) u Osijeku i jedini je se-minar takve vrste u Hrvatskoj pa se ~esto na njemu mogu vidjeti polaznici iz Bo-sne i Hercegovine te Srbije Seminar kombinira teoriju i praksu ndash u sklopu svake tematske cjeline sudjeluje gost ~ije je poslovno iskustvo vezano uz franizu U sklopu seminara prezentirane su i brojne franizne ponude a polaznike se tako|er upuuje na izvore franiznih ponuda te na va`ne to~ke u analiziranju kvalitete franiznih ponuda

Pored seminara Centar za franizu pru`a usluge savjetovanja poduzetnika koji se odlu~uju kupiti franizu ali i hrvatskih poduzea koja se smatraju sposobnim postati davatelji franize Vie informacija o franiznom poslovanju aktivnostima Centra za franizu i to je najzanimljivije kvalitetnim franiznim ponudama ak-tualnim na podru~ju Hrvatske mo`ete doznati na wwwfransizahr

Dobar franizni ugovor zna napraviti kon-zultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam

wwwmirakulhr

Poseban prilog

wwwmirakulhr

MarketingMarketing

Pristup informacijama postaje vrlo jeftin Vremenske i prostorne barijere i~ezle su Svjetske mre`e danas su normalna pojava samo ako to znamo i `elimo prihvatiti U ovoj eri masovnih medija dobro poz-navanje mogunosti to ih pru`a neki medij smatra se ~esto bitnim klju~em uspjeha u mnogim poslovi-ma Oglaavanje je najja~i marketinki alat u borbi za percepciju potroa~a te za prijenos poruke do ciljane tr`ine skupine Oglaavanje je u tome uspjeno ako ima dobar sadr`aj poruke i izbor medija kojim se po-ruka prenosi

TVU tranzicijskim zemljama televizija je jo uvijek gla-vni medij oglaavanja Oglaavati na televiziji je naju~inkovitije jer je jedini medij koji kombinira doseg brzinu i emocije mo`e dosegnuti svaku cilj-nu skupinu kao i najvei postotak ukupne popula-cije omoguuje najbr`u distribuciju oglasa i najbr`i kontakt s potroa~em gdje poma`e razvoju svijesti i prisjeanja robne marke ~ime joj produljuje `ivotni vijek Ima visoku gledanost s mogunou demonstra-cije te stimulira kupnju i poveava prodaju stvarajui imid` robne marke Iako je jednosmjeran medij poti~e ljudska osjetila i osjeaje Hrvatska je svrstana me|u

zemlje s najveom konzumacijom televizije

RadioOn postojano zadr`ava polo`aj ldquomedija iz sjenerdquo Premda je ograni~en na slunu dimenziju to je po-velik nedostatak njegova velika prednost jest da je ne-zaobilazan i osoban svi ga do`ivljavaju kao prijateljski medij A prijateljima se vjeruje Radio mo`ete sluati u gradu na selu u prigradskim naseljima i ruralnim krajevima Mo`e se sluati vani ili u zatvorenom i to 24 sata dnevno Radio je dostupan vaim potroa~ima u svako vrijeme na svakom mjestu S radijem kao me-dijem mo`ete dostii svog potencijalnog kupca upra-vo u trenutku aktivnosti koje su povezane s vaim proizvodom Radio mo`e djelovati odmah i u cijelo-sti je prilagodljiv medij izvor je prvih informacija a u~inkovit je uz mala financijska sredstva

NovineOglaavanje u novinama uglavnom e biti vrlo ko-risno za poslovanje veine djelatnosti Ipak taj na~in oglaavanja za veinu je manjih poduzetnika skup Va`no je znati kako se u tiskanim medijima pogoto-vo dnevnim nikako ne smije oglaavati ldquoad hocrdquojer su namijenjene brzoj konzumaciji ldquo`iverdquo manje od 24 sata pa e upravo toliko vrijediti jedanput objavljen oglas No s druge strane bit e vrlo efikasno ukoliko je u~estalo u ujedna~enom ritmu trajanja barem tri mjeseca Imaju kratak `ivotni vijek i prosje~no im je vrijeme ~itanja oglasa manje od 30 sekunda Ovakvo oglaavanje ~esto vas stavlja u jednak kontekst s konkurencijom pa kreativna snaga oglasa treba biti takva da se oglas nepogrjeivo izdvoji od konkurencije Tako|er treba paziti da oglaavanjem vlastite ponude ne poma`ete tu|i marketing

^asopisi^asopisi su neto intimniji oblik oglasnog prostora pa se tu oglaiva~ mo`e malo opustiti Za o~ekivati je kako ~itatelj odre|eni ~asopis nabavlja zato to ga zanima pa prema njegovom sadr`aju nije teko odrediti kakvi su mu ~itatelji kao potroa~i i kakve su im sklonosti Svaki e ~itatelj svoj omiljeni ~asopis potanko i~itati pa se u oblikovanju oglasa mo`e ~ak i mora ii puno detaljnije ^asopisi mogu dosegnuti iroku publiku no ipak se usmjeravaju na specifi~ne i u`e tr`ine segmen-te Za razliku od novina ima dulji `ivotni vijek bolju

kvalitetu papira uklju~enost ~itatelja i bolji ugled vei su dok je s druge strane nedostatak segmentiranost vii trokovi te vremenska neprilago|enost

Vanjsko oglaavanjeMo`e se gledati kao nusproizvod ne~ega drugog ugla-vnom putovanja i kupnje Omoguava tvrtkama da u najuo~ljivijem i najirem obliku promoviraju svoj brand (marku) proizvod ili slogan te da se za njega ~uje na najiri a za klijenta gotovo najpovoljniji na~in Jedno je od najefikasnijih sredstava Smatra se najno-vijim masovnim medijem jer prenosi poruku svakod-nevno ne mo`ete ga ugasiti odlo`iti otvoriti Jedini medij na kojem propagandna poruka traje neprekidno - 24 sata

PlakatiPlakat mora brzo i jednostavno komunicirati sadr`aj i ideju Dostupan je svakom prolazniku na nenametljiv na~in Ima kratak period oglaavanja a koristi se za promocije koncerte izlo`be izbore filmske premijere U kompoziciji plakata slova igraju ravnopravnu ulogu zajedno sa slikom ali obi~no se ne uzimaju jednaki omjeri slike i teksta (50-50) ve je omjer obi~no 70-30 kako bi se uspostavila dominanta Slova moraju biti dovoljno velika i ~itka da bi ih konzumenti mogli registrirati brzo u prolazu etnjom vo`njom automo-bila tramvajem i sl Kod plakata je va`an sadr`aj po-ruke koji mora biti jasan ve nakon 3 sekunde tekst ne smije biti predug jer se osoba pogledom na plakat zadr`ava samo 110 sekunde

Internet Internet marketing je u svega nekoliko godina stekao golemu popularnost me|u oglaiva~ima Vrijednost internetskog oglaavanja e u razdoblju od 2007 do 2009 godine rasti esterostruko br`e od vrijednosti oglaavanja u tradicionalnim medijima Vaa Internet stranica postaje ne samo sredstvo komunikacije i pro-mocije nego sredstvo poslovanja i najbolji djelatnik u tvrtki zato to mo`e prodati proizvod Vaa Internet stranica mora generirati posjete kako bi bila funkcio-

nalna i korisna a to mo`ete postii samo kvalitetnim Internet oglaavanjem Velike prednosti su brzina dostupnost 247 te nove mogunosti Na Internetu se mo`e promovirati gotovo sve a kako je Internet mjesto skupljanja informacija i uspjenost reklama sve je vea Ciljana skupina korisnika vrlo je razli~ita postoji mogunost pristupa razli~itim dobnim skupi-nama Marketinku kampanju na Internetu mogue je osmisliti i realizirati u vrlo kratkom roku velika je fleksibilnost pokriva razli~ita podru~ja oglaavanja daje feedback te kupac mo`e detaljno vidjeti i izabrati proizvode dok je u drugim medijima ograni~en pro-storom i vremenom Nedostatci su zaguenost slab doseg ograni~ena kvaliteta relativno mala penetra-cija neekskluzivnost oglasa te neuhvatljivo plasiranje la`nih informacija i bdquovirusno oboljenjeldquo

Novi medijiKlasi~ni kanali oglaavanja postali su dio nae svako-dnevice te nisu vie sami po sebi dovoljno probita~ni To je ujedno i razlog potrebe za novim medijima Nije uloga novih medija u tome da preuzmu prvenstvo klasi~nim kanalima oglaavanja nego da iskoriste svoj potencijal Oni predstavljaju iznena|enje neto novo i druga~ije Tako su novi mediji podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate Primjeri novih medija su avionsko oglaavanje oglaavanje putem balona mobile billboard oglaavanje u tramvajima autobusima obrazovnim i zdravstvenim ustanovama frizerskim salonima toiletima na pipcima za to~enje goriva moving board sms oglaavanje

Izbor medija oglaavanja

Pie Helena ^arapi

Proizvod koji se ne pro-daje bez oglaavanja

uz oglaavanje ne mo`e biti profitabilan

Ve dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadr`aj ve su postali dio naeg vlastitog okru`enja Oni su prijatelji neprijatelji obo`avani omra`eni Od njih o~ekujemo jako puno

Novi mediji su podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate

Stuktura medijskog kola~a

TV 0

Novine 20

^asopisi 1

Outdoor

Radio

Internet 1

0

Informatika

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska Har-dverska je virtualizacija pouzdaniji i skuplji oblik vir-tualizacije ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj specijalizirani hardver i softver omoguavaju da se je-dan fizi~ki server podijeli na nekoliko neovisnih serve-ra koji se nalaze u jednom kuitu Hardverska virtua-lizacija osigurava elektri~nu izolaciju u slu~aju kvara jednog ili vie servera te time veu pouzdanost sustava nego u slu~aju softverske virtualizacije Ovdje emo se fokusirati na koritenje vrste hardvera koji ve posje-dujete i kojim se svakodnevno slu`ite pa hardversku virtualizaciju neemo detaljnije objanjavati

Softverska virtualizacija koristi standardan hardver i operativne sustave koje ve posjedujete Na fizi~kom je serveru potrebno osigurati dovoljno memorije diskovnog prostora i procesorske snage Na obi~nom ra~unalu ili serveru instaliramo domainski (host) operativni sustav i zatim instaliramo softver za vir-tualizaciju Od besplatnih softvera najpoznatiji su Mi-crosoft Virtual PC Microsoft Virtual Server VMWare Server i Xen Od softvera koji se plaaju najpoznatiji su VMWare ESX Server i Swsoft Virtuosso Softver

koji se plaa ima vee mogunosti i vie funkcional-nosti pa ako virtualizaciju planirate ozbiljno koristi-ti provjerite daje li besplatni softver sve to vam je potrebno

Kako stvar radi Virtualne servere pravimo koritenjem softvera za virtualizaciju Operativni su-stav virtualnog servera (guest) mo`e biti razli~it od domainskog (host) operativnog sustava Pri kreiranju virtualnog servera definiramo veli~inu virtualnog hard diska koji je zapravo samo datoteka na tvrdom disku fizi~kog servera koli~inu memorije s fizi~kog servera koju e virtualni server koristiti maksimalni posto-tak procesorskog vremena koje mo`e koristiti i ostale postavke Zatim instaliramo gostujui (guest) opera-tivni sustav koji e virtualni server pokretati S obzi-rom na to da virtualni serveri dijele sustavne sabirnice memoriju mre`nu karticu i ostatak hardvera fizi~kog servera performanse aplikacija na virtualnom serve-ru uvijek su slabije od performansa istih tih aplikacija na fizi~kom serveru no u velikom je broju slu~ajeva ta razlika neprimjetna krajnjem korisniku Virtualni serveri mogu obavljati bilo koji funkciju ali se zbog spomenutog pada performansi njihovo koritenje ne preporu~uje kod aplikacija koje intenzivno koriste re-surse ili se od njih o~ekuje brz odziv (npr velike baze podataka) Virtualizacija se tako|er ne preporu~uje kod aplikacija koje brinu o sigurnosti mre`e (vatrozidi) Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplat-nog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave Za svaki virtualni server koji koristi Microsoftov operativni sustav potrebna je licenca Ako koritenjem virtualizacije zamijenite fizi~ki server imate pravo koristiti licencu s tog ser-vera Ako je domainski operativni sustav Windows 2003 Enterprise Server po licencnim pravima mo`ete instalirati jo ~etiri virtualna Windows 2003 Enterpri-se Servera pod uvjetom da su na tom istom fizi~kom serveru Licencna prava i podrku za druge operativne sustave provjerite na stranicama proizvo|a~a Mana softverske virtualizacije je da prilikom kvara softvera ili hardvera fizi~kog servera svi virtualni serveri po-staju nedostupni no uz pouzdanost dananjih servera i dobrog ugovornog servisnog partnera ovo ne pred-stavlja problem

Virtualizacija u poslovnom okru`enjuVirtualizacija je u trendu i na tekstove o njoj mo`ete naii u svim informati~kim novinama U tekstovima se pojanjava kako virtualizacija radi i to vam je za nju potrebno ali jeste li iz tih tekstova shvatili kako ju mo`ete upotrijebiti u svom sustavu Prikazat emo vam nekoliko slu~ajeva kada je virtualizacija vrlo korisna

Piše Ivan Turk

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska

Hardverska je virtuali-zacija pouzdaniji i sku-plji oblik virtualizacije

ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj

specijalizirani hardver i softver omoguavaju da

se jedan fizi~ki server podijeli na nekoliko

neovisnih servera koji se nalaze u jednom

kuitu

Kada koristiti virtualizaciju Prvi i najo~itiji primjer je testiranje Testiranje nove verzije poslovne aplikacije ili nove sigurnosne zakrpe na serveru koji svakodnevno koristite nije mudra odluka jer stvari se mogu zakom-plicirati Koritenjem virtualizacije mo`ete napravi-ti identi~nu kopiju svog sustava na jednom jedinom fizi~kom serveru i vidjeti kakav e utjecaj odre|ene izmjene imati na va sustav Drugi se oblik testiranja odnosi na testiranje funkcionalnosti novih aplikacija koje planirate uvesti u svoj sustav Ovdje vas virtuali-zacija spaava od nabavljanja dodatnog hardvera

Drugi je primjer migracija starih aplikacija i serve-ra Ako imate server s aplikacijom koja radi samo na Windowsima NT i ne mo`ete ju prebaciti na novi operativni sustav niti Windows NT mo`ete instalirati na novi server zbog nedostatka drivera virtualizacija je rjeenje Na novi server koji ima dovoljno resursa instalirate operativni sustav za koji postoje driveri i zatim virtualizirate stari server Va`no je napomenuti da virtualni serveri koriste generi~ki standardizirani hardver stoga nema problema s driverima za starije operativne sustave Obzirom na malu hardversku sna-gu starog servera kao posljedica virtualizacije mo`e se dogoditi da stara aplikacija radi nekoliko puta br`e

Trei je primjer konsolidacija Svaki sustav raste s vremenom i poveava se broj ure|aja u njemu Kao posljedica toga doga|a se da resurse koje smo predvi-djeli za pet godina prerastemo za tri godine Pojedini su serveri zagueni koli~inom podataka dok su tvrdi diskovi na ostalim serverima prakti~no prazni ili nam je iskoritenost procesora na jednom serveru cijelo vrijeme preko 70 a u vrijeme mjese~nog obra~una nema dovoljno snage dok drugi server cijelo vrijeme veselo dr`i procesor na 2 Virtualnim serverima re-surse mo`ete dodavati prema potrebi koristei softver za virtualizaciju a briga o svim resursima i problemi oko kompatibilnosti hardvera svode se na odr`avanje i proirivanje fizi~kog servera Primjerice ako se neki server intenzivno koristi samo krajem mjeseca za mjese~ni obra~un dok se ostatak vremena slabo kori-sti mogue mu je u potrebnom periodu dodati resur-se Kada potreba nestane resursi se opet razdijele tamo gdje su potrebni

^etvrti su primjer sustavi visoke dostupnosti (cluste-ri) Sustavi visoke dostupnosti temelje se na tome da se vie servera ponaaju kao jedan (jako pojednostavljeno objanjenje) pa u slu~aju kvara jednog servera nema posljedica za funkcionalnost sustava jer ostali serveri preuzimaju funkciju neispravnog Ovdje je odmah ja-sno da morate imati dva ili vie servera to predstavlja dodatni troak pri kupovini hardvera Ako koristite virtualizaciju jedan server mo`e biti fizi~ki a drugi virtualan Virtualni server mora biti instaliran na za-sebnom fizi~kom serveru da bi se nastavio nesmetan

rad I za ovaj je scenarij potreban dodatni server ali taj server mo`e se koristiti i za druge potrebe Zbog ni`ih performansi virtualnog servera u odnosu na fizi~ki ovdje e zasigurno doi do smanjenja brzine rada su-stava no to je puno bolja opcija od totalnog zastoja

Virtualizacija mo`e pomoi boljoj organizaciji vae infrastrukture veoj pouzdanosti i dostupnosti te do-vesti do zna~ajnih uteda pa ako do sada niste sad je pravo vrijeme da ju po~nete koristiti

wwwmirakulhr 1

Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplatnog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave

Informatika

wwwmirakulhr

Intelligence Obavjetajne slu`be prislukivanje UDBA James Bond ndash prve su asocijacije na spomen ove rije~i No to je zapravo Competitive Intelligence (CI) Jo jedna od pomodnih aktivnosti popularnog zvu~nog naziva koje valja prodati upravama ili stvar-na potreba

Krenimo od same rije~i intelligence ndash inteligen-cija Pojednostavljeno inteligencija je snala`ljivost pojedinca u novim situacijama ili okru`enjima od-nosno sposobnost razumijevanja i zatim efikasnog prilago|avanja

Za dr`avu to zna~i to se bolje uklopiti u me|unarodna kretanja i nacionalne interese promicati te tititi i unutar zemlje i na me|unarodnom planu Upravo to izvjetajna (obavjetajna) zajednica i ~ini kontinuirano izvjeuje nacionalno vodstvo o aktualnim zbivanjima a povrh toga analizama dolazi do scenarija moguih doga|aja na temelju kojih predla`e konkretne mjere djelovanja Na taj na~in savjetovano i pripremljeno vo-dstvo dr`ave lake i br`e mo`e donijeti kriti~ne odluke

i preventivno djelovati

Na korporativnom nivou intelligence zna~i kako e se tvrtka prilagoditi i postaviti u tr`inoj utakmici koja je u dananjim globalisti~kim trendovima sve nemilosrd-nija i neizvjesnija Proces je opet isti Analize mogui scenariji izvjeivanje managementa predlaganje rjeenja

Razlika izme|u dr`avnog i korporativnog intelligence-a jest u prikupljanju informacija Sve dr`avne slu`be svijeta sla`u se da je ~ak oko 90 informacija javno dostupno Zbog onih desetak posto ponekad se rade prikrivene operacije koje ako se otkriju izlaze na naslovnim stranicama novina te postaju predmetom knjiga i filmova CI bavi se isklju~ivo javnim dije-lom informacija stoga sve se radi legalno po strogim eti~kim na~elima

Dakle CI je sustavan eti~an proces motrenja poslo-vne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

^emu sve toKrajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurent-nosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opasnosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti Smisao je biti ak-tivnim sudionikom u utakmici nametati svoj ritam i standarde a ne ldquoplesati kako drugi svirajurdquo Dananji tempo razvoja tehnologije i globalnog tr`ita uzrok su sve br`oj promjeni poslovne okoline Sve nas vie pre-plavljuju dostupne informacije i dezinformacije a do pojave CI niti jedan odjel u organizaciji sustavno se ne bavi ovim problemom Donositelji odluka ne vole biti iznena|eni Malo tko voli negativna iznena|enja ali u poslovnom svijetu nije rijedak slu~aj i da se na pozi-tivna iznena|enja ne gleda blagonaklono iz jednosta-vnog razloga to se ni za takav razvoj doga|aja nema spreman plan Manageri (vlasnici) ne mogu se vie oslanjati samo na instinkt ili intuiciju pri donoenju stratekih odluka a nemaju vremena baviti se mo-

rem informacija ~esto upitne kvalitete Oni trebaju konkretne pravovremene i provedive savjete

Kratka povijestSustavno praenje konkurencije i openito poslovnog okru`enja po~inje prije dvadesetak godina u SAD-u U po~etku su samo velike korporacije organizirale unutarnje CI odjele me|utim dokazavi svoju vrije-dnost CI se uvodi u sve manje i manje tvrtke Danas vie od 60 svih registriranih tvrtaka u SAD-u i ~ak 90 od 500 najuspjenijih - Fortune 500 ima CI u nekom obliku ukomponiran u svoje strukture SCIP (Society of Competitive Intelligence Professionals) ugledna svjetska organizacija koja okuplja CI profesio-nalce danas broji gotovo 7000 ~lanova irom svijeta a u osnivanju je i hrvatska podru`nica CI sve vie ula-zi i u akademske krugove - na nekim je sveu~ilitima mogue diplomirati i magistrirati na ovu temu

Vlade nekih zemalja primjerice Francuske [vedske SAD-a Japana i Kanade poti~u i ula`u znatna sredstva u razvoj CI jer za razvoj cijelog gospodarstva potreb-no je kvalitetno funkcioniranje velikog broja tvrtaka koje se bez intelligence-a teko mogu nadmetati na tr`itu isprepletenim brojnim globalnim i regional-nim igra~ima (neki od njih imaju podrku dr`avnih izvjetajnih agencija) Openito je pravilo to je konkurencija ja~a i okru`enje nesigurnije CI ima vie smisla CI je ~est slu~aj u izvozno orijentiranim kom-panijama Ovdje se mo`e povui paralela s dr`avama gdje sna`ne utjecajne i izvozu orijentirane dr`ave imaju dobro organizirane intelligence agencije

I u Hrvatskoj se o ovoj temi u posljednje vrijeme do-sta govori Organiziraju se konferencije te~ajevi a CI pomalo ulazi i u tvrtke Objavljeno je i par knjiga na temu CI na hrvatskom jeziku

Pomalo zbunjuju dva naziva s kojima se ~esto susreemo Competitive Intelligence (CI) i Business Intelligence (BI) Nepisano je pravilo da se uz naziv CI ve`e struka o kojoj ovdje govorimo dok se za BI ve`u IT rjeenja Posljednjih godina dosta se rabe i govo-ri o software-ima renomiranih proizvo|a~a ali i onih manje poznatih koji naprosto preplavljuju tr`ite To su naime vrijedni alati koji poma`u pri analiziranju internog poslovanja i u budunosti e im se zna~aj vjerojatno poveavati me|utim oni ne odgovaraju na pitanja o kojima emo ovdje govoriti a koja su klju~na u CI-u

Kako CI funkcioniraKako bi donositelji odluka mogli proaktivno voditi tvrtku i biti korak ispred ostalih zadaa je CI-a dobro upoznati sudionike utakmice ali s ciljem predvi|anja buduih poteza

Competitive IntelligenceCI je sustavan eti~an proces motrenja poslovne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

Pie Sinia Kouti

Vje~na pitanja koja tra`e odgovorebull Prati se rad konkurencije - koja im je strategija to

planiraju (Misle li se iriti ndash lokalno regionalno Planiraju li spajanja akvizicije Hoe li lansirati novi proizvod Hoe li korigirati cijene promijeniti marketinke akcijehellip) struktura trokova (pojedinih procesa benchmarking zato su jeftiniji konkurent-niji)

bull Prate se potroa~i ndash kakve su im karakteristike Cilj je doi do odgovora hoe li promijeniti navike po-trebe

bull Dobavlja~i - to se vie o njima zna bolje su pregovara~ke pozicije iznena|enja su manja Hoe li promijeniti cijene Hoe li bankrotirati

bull Hoe li se pojaviti neki novi konkurent na tr`itu S kojom e strategijom nastupiti Kako e to utjecati na nae poslovanje

bull Mo`e li se pojaviti neki supstitut koji e nam uzima-ti dio kola~a

bull Prati se cijelo gospodarstvo - trendovi politika utje-caj globalizacije promjene tehnologija promjene zakonahellip

bull Prati se interni rad tvrtke - cilj je postii to bolji i br`i protok informacija bez skupog udvajanja u prikupljanju analizama i distribuciji uvodi se poslo-vna tajna (hijerarhijska zatita podataka) radi se na-

ldquoNajbolje uz pozna-vanje vlastitog posla

je poznavanje posla konkurencijerdquo

John D Rockfeller

Poslovna znanja Poslovna znanja

Krajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurentnosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opa-snosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti

2

counter-intelligence-u ndash zatita naih podataka ana-liza ideja (izvana ndash od ilegalne pijuna`e te legalnog CI-a drugih tvrtaka iznutra ndash svjesno ili nesvjesno odavanje osjetljivih informacija)

Mnogi e rei ndash pa nai ljudi (odjeli) ve prate konku-renciju To je donekle istina Odjel marketinga prati marketinke poteze konkurencije prodaja zna udjele pojedinih tvrtaka na tr`itu redovito se prate cijene proizvoda i usluga suparnika Svaki odjel prati konku-renciju u svojoj domeni Me|utim nitko sustavno i studijski ne obra|uje konkurenciju te nema cjelovitu sliku o pojedinom konkurentu Tek na temelju cjelovi-te slike mogu se izraditi profili a to je jedan od na~ina kako razmiljati kao konkurencija i tako predvidjeti njihove budue poteze CI mora biti glavni ekspert po pitanju konkurencije a slo`it emo se svi ndash da konku-rencije nema poslovanje bi izgledalo puno druga~ije

Puno je dakle pitanja na koja ponekad i cijeli dobro institucionalizirani CI odjeli ne uspiju na vrijeme od-govoriti Kako onda o~ekivati da e mala poduzea izdvojiti ograni~ene resurse za ova ~esto maglovita pitanja koja naizgled nemaju veze s osnovnim poslo-vanjem Prvi je korak osvijestiti va`nost gore navede-nih pitanja ^esti su uzroci propasti poduzea eksterni faktori pa prema tome ne vodimo li ra~una o ovim

pitanjima naeg osnovnog poslovanja nee ni biti Ne moramo dakle imati formalno definirane CI odjele Me|utim moramo kontinuirano razmiljati i diskuti-rati o ovim pitanjima kako bi uope postojali

Primjena Competitive Intelligence-aU roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent ndash primjer je nivoa obavijesti kakav se zna zatei u poduzeima Cilj Competitive Intelligen-ce-a je da ponudi vie u roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent i ako ne unaprijedimo proizvodnu tehnologiju i distribuciju izgubit emo 20 tr`ita

Ili uo~ili smo rupu (blind spot) u strategiji konku-rencije ukoliko ih tu napadnemo osvojit emo 10 tr`ita

Ili na temelju analiza industrije te gospodarskih sociolokih i politi~kih analiza procjenjujemo da e proizvod (usluga) X ukoliko ga lansiramo na tr`ite Y zauzeti izme|u 10 i 15 tog tr`ita te ostvariti profit nakon yz vremena

Takva usluga viestruko je vrijednija od ulaganja u rad ovakva odjela

Poslovna znanja

CI mora biti glavni ek-spert po pitanju konku-rencije a slo`it emo se

svi ndash da konkurencije nema poslovanje bi iz-gledalo puno druga~ije

U praksi su poznate dvije vrste arbitra`e ad hoc (arbitra`a pri kojoj stranke same utvr|uju pravila postupanja imenovanje i broj arbitara osiguravaju tehni~ko-administrativnu podrku i sli~no ovaj tip arbitra`e vrlo je rijedak ) i institucionalna arbitra`a (arbitra`ni se postupak provodi po pravilima odre|ene institucije npr Stalno izabrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori)

Prednosti arbitra`eOsnovne prednosti arbitra`nog postupka su kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se sporazume oko pravila postupka samostalno imeno-vanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost po-stupka koji unato~ sporu omoguuje ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

U pravilu nadle`nost arbitra`e se ugovara dakle ona nije zadana zakonom ili bilo kojim drugim propisom Ugovor o arbitra`i sklapa se prije nastanka spora pri ~emu e uobi~ajeno biti arbitra`na klauzula temeljnom poslovnom Ugovoru ili nakon nastanka spora (tzv kompromis) Poduzetnicima koji se odlu~e za ovaj na~in rjeavanja spora preporu~a se ugovaranje arbitra`ne klauzule ~ime se mo`e izbjei smisleno odugovla~enje spora pred bdquodr`avnimldquo sudom od strane nelojalnog poslovnog partnera ^lankom 3 Zakona o arbitra`i (NN 8801) propisano je da se arbitra`a mo`e ugovori-ti za rjeavanje svih sporova o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati Tako se arbitra`a mo`e ugovoriti za ugovorne odnose izvanugovorne odnose sporove o vlasnitvu sporove iz ugovora o radu i sl Stranka arbitra`nog postupka mo`e biti i dr`ava kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave Isto tako Zakon o arbitra`i predvi|a i mogunost ugovaranja inozemne arbitra`e u sporovima s me|unarodnim ele-mentom osim ako je posebnim zakonom propisano da je za takve sporove isklju~ivo nadle`an sud u RH (npr sporovi o nekretninama koji se nalaze u RH) U ino-zemnim arbitra`ama posebno su popularne arbitra`ne institucije u [vicarskoj uz primjenu vicarskog prava koje je vrlo sli~no hrvatskom

Arbitra`ni postupakArbitra`ni postupak zapo~inje kao i svaki drugi sudski postupak - podnoenjem tu`be arbitra`nom suditu

Stranke odlu~uju o tome hoe li arbitrirati arbitar pojedinac ili vijee trojice arbitara Ukoliko se stranke o tome ne sporazume u sporovima vrijednosti do 50000 eura sudit e pojedinac a preko 50000 eura vijee Za arbitre se mogu imenovati arbitri s liste in-stitucionalne arbitra`e ali i bilo koja druga neovisna i nepristrana osoba (ne nu`no pravnici) Pravo koje e se primjenjivati kako smo naveli ovisi o instituciji koje su stranke odabrale Tako se pri Stalnom izbornom suditu pri HGK primjenjuje Pravilnik o arbitra`i pri Stalnom izbornom suditu pri HGK (tzv zagreba~ka pravila) Isto tako po isklju~ivom sporazumu stranaka arbitra`a mo`e postupati ex aequo et bono ili po na~elu pravi~nosti

Arbitra`nim pravorijekom pravomono se presu|uje u odre|enom sporu Arbitra`a postupa samo u jednom stupnju za razliku od sudova koji u pravilu postupaju u dva pa ~ak i tri stupnja Po donoenju arbitra`nog pravorijeka mo`e se tra`iti ovrha pred nadle`nim sudom U pravilu tu`ba za ponitenje arbitra`nog pravorijeka koja se podnosi bdquodr`avnomldquo sudu (koja je uvjetno re~eno `alba na pravorijek) ne odga|a ovrhu pravorijeka Navedena tu`ba predstavlja jedino pravno sredstvo za ponitenje pravorijeka Ponitenje se tako mo`e tra`iti radi nenadle`nosti arbitra`e (nije sklo-pljen sporazum o arbitra`i) ako stranci nije pru`ena mogunost sudjelovanja pred arbitra`om ako je odlu~eno o pitanju koje nije sporazumom podvrgnuto arbitra`i i sl I iz navedenog je vidljivo da se radi ugla-vnom o postupovnim pitanjima tako da se tu`bom nee moi tra`iti meritorno preispitivanje ~injenica ili pravnih pitanja (iznimno ako je pravorijek suprotan pravnom i ustavnom poretku RH)

Iz svega navedenog vidljiv je niz prednosti arbitra`nog rjeenja sporova Istaknut emo jednu za sada prili~no vidljivu i bitnu manu arbitra`e a to su trokovi po-stupka U sporovima velike vrijednosti arbitra`a e u pravilu biti skuplja od postupka pred Sudom

Arbitraža kao na~in rjeavanja sporovaArbitra`a kao na~in rjeavanja sporova predvi|a postupak vrlo sli~an sudskom u kojem spor me|u strankama pravomono i kona~no rjeava arbitra`ni sud Zbog sporosti i pretrpanosti pravosudnih tijela ovaj na~in rjeavanja sporova postaje sve u~estaliji i u rjeavanju sporova me|u domaim poslovnim subjektima ( arbitra`a se naj~ee koristila u sporovima sa stranim partnerima)

Piu Antun Emert Bruno Juri

Osnovne su prednosti arbitra`nog postupka kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se spo-razume oko pravila postupka samostalno imenovanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost postupka koji unato~ sporu omoguuju ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

Poslovna znanja

wwwmirakulhr

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

ranja koje zahtjeva banka kao jedan od instrumenata osiguranja stambenog kredita

U pregovorima smo tako|er i s nekim od vodeih banaka o zastupanju u prodaji njihovih nekretnina i nekretnina koje grade gra|evinske tvrtke novcem koji financiraju same banke Ovim uslugama osigurati emo veu sigurnost naim klijentima i puno veu po-nudu kvalitetnih nekretnina na jednom mjestuldquo isti~e Dalibor Lukenda

Situacija u regiji i EUPoljska je u prvom tromjese~ju 2007 godine zauzela vodee mjesto na ljestvici najpopularnijih odredita za ulaganja u nekretnine pokazalo je istra`ivanje spe-cijalizirane savjetodavne tvrtke Assetz Poljsko tr`ite nekretnina zabilje`ilo je u prvom tromjese~ju viso-ku stopu prirasta na ulaganja ~ak 165 posto Cijene nekretnina u Varavi i dalje su me|u najni`ima u Eu-ropi a uvo|enje va`nih industrija u grad privla~i sve mla|u i imuniju populaciju

Njema~ka je u protekla tri mjeseca zabilje`ila najni`e prinose uz naznaku da bi se ovo tr`ite zbog liberaliza-cije industrije i rasta poduzetni~ke klime moglo uskoro po~eti oporavljati Bugarska i Francuska tako|er su iz-nimno dobro rangirane u kategoriji visine prinosa na ulaganja u nekretnine bilje`ei u prvom tromjese~ju stope prinosa od 50-ak odnosno 60-ak posto

Nakon zna~ajnog pada cijena nekretnina u [panjolskoj i smanjenja interesa investitora za ulaganje situacija na ovom tr`itu krajnje je zabrinjavajua ponajprije zbog visoke izlo`enosti banaka koje su u razdoblju od 1998 do kraja 2006 godine udeseterostru~ile kreditne plasmane gra|evinskom sektoru

Gotovo svi vodi~i za investiranje i financijski savjetnici ove godine kao preporuku za najisplativija ulaganja u Europi preporu~uju rumunjsko tr`ite nekretnina Prema podatcima novina Ziarul Financiar cijene sta-nova u Bukuretu porasle su 6 u odnosu na po~etak godine i prosje~no iznose 1375 eura za ~etvorni metar Cijene nekretnine bilje`e zna~ajan rast to je potaknu-lo strane i domae investitore na nastavak intenziv-ne gradnje stanova i kua kao i na gradnju obiteljskih kua u predgra|ima velikih gradova Prognoze govore o ~etverostrukom rastu cijena u sljedeih deset godi-na Sli~no predvi|anje odnosi se i na Portugal kao i balti~ke zemljeVisoko na ljestvicama isplativosti ula-ganja nalaze se i [vedska i Belgija

Istra`ivanje Global Property Guide-aNajskuplja lokacija u Europi za kupnju stana je Mona-co (24900 EUR7m2) a u stopu ga slijedi strogi centar Londona stoji u izvjeu Global Property Guidea Za-nimljiva je ~injenica da su cijene u balti~kim dr`avama porasle na razinu metropola kao to su Kopenhagen Berlin Muumlnchen Stockholm Be~ i Frankfurt U Lon-donu se luksuzno opremljen stan od 120 kvadra-ta mo`e kupiti po cijeni od 1742656 eura odnosno 14522 eura po ~etvornome metru Razlika me|u cije-nama stanova u razli~itim dijelovima Londona nije za-nemariva pa se tako za vrhunsku lokaciju i ekskluziv-nu opremu plaa premija

Istra`ivanje je pokazalo da su Pariz i Amsterdam od-mah iza Londona Tako je cijena luksuznog stana u

2

Tema broja

2

ovim metropolama 6667 eura po kvadratu Moskva je esti najskuplji grad u Europi kad su u pitanju stambe-ni kvadrati unato~ visokom riziku povrata ulaganja u ovu metropolu

Prema cijenama nekretnina Zagreb je u drutvu me-tropola Rumunjske ^eke Estonije te Cipra i Belgije S prosje~nom cijenom od 2215 eura po kvadratu Za-greb je neto malo skuplji od Bruxellesa u kojem je prosje~na cijena kvadrata 2150 eura

Najamnine stagnirajuIstra`ivanja pokazuju da vlada opadajui trend prino-sa od renti jer rente ne dr`e korak s cijenama stanova nigdje u Europi Tako zemlje isto~ne Europe u kojima je rizik vei imaju i najvee stope povrata koje prelaze 10 posto

U Amsterdamu Parizu Muumlnchenu i Bruxellesu visoke su stope povrataali to su gradovi u kojima je oporezi-vanje prihoda od nekretnina visoko Nigdje u Europi najamnine ne rastu jednako brzo kao cijene nekretni-na a stopa povrata je 4 ili manja to je razlog za zabrinutost

Investicijski fondovi za nekretnine - REIT (Real Estate Investment Trusts) fondoviU Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih gra|evinskih objekata na najtra`enijim lokacijama a ni demografska situacija nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

U posljednje vrijeme sve se ~ee spominju fondovi za nekretnine kao dobro i preporu~ljivo ulaganje Nagli interes za domaim nekretninama osim to je direkt-no uzrokovao gra|evinski boom oja~ao je i financijski sektor te kroz poja~anu kreditnu potra`nju doveo do rekordnih rezultata Poput ulaganja u vrijednosne pa-pire i ova vrsta ulaganja sigurna je i donosi prihod sve do trenutka dok ne do|e do poremeaja na tr`itu i cijene nezadr`ivo po~nu opadati Svjetski analiti~ari ukazuju na posljedice ovakvog razvoja cijena nekretni-na koji se kao boom prvo javio u SAD ^ak minimalna odstupanja statisti~kih podataka od prognoza znaju prouzro~iti nagli porast ili pad cijena dionica pa i ove vrste dionica diljem svijeta

2

Tema broja

U Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih

gra|evinskih objeka-ta na najtra`enijim

lokacijama a ni demografska situacija

nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem

kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina

Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je

zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

Obzirom na kontinuiranu stupu rasta u Americi ri-zik naglog pada cijena nekretnina sasvim je razum-ljiv Ameri~ka potronja veinom se financira kredi-tima banaka i rast cijena kredita ne samo to utje~e na potronju ve bankama signalizira vei rizik od neotplaivanja kreditnih zajmova U slu~aju pada cije-na nekretnina osiguranja kredita vie ne bi bila do-voljna da pokriju novonastali rizik Posljedica toga bio bi nagli pad odobrenih kredita pad potronje rast in-flacije i mogua globalna recesija Iako je broj prodanih kua u 2006 godini u usporedbi s 2005 pao za 6 do 7 u SAD-u realizirane kupoprodajne cijene u apso-lutnom iznosu zadr`ale su postojei dolarski obujam

Investitori u potrazi za novim ansama i u nastojanju da smanje rizik pronalaze nova tr`ita Sve ~ee mo`emo primjetiti prisutnost REIT fondova (Real Estate Investment Trusts) i u zemljama u kojima ova forma ulaganja zakonom jo nije dozvoljena ili zako-nom nije regulirana Prvi REIT fondovi odnedavno se pojavljuju na tr`itu Velike Britanije a EampG Dimax njema~ki Benchmark indeks za vrijednosnice drutva nekretnina s ukupnom tr`inom kapitalizacijom od 12 milijardi eura raste oko 30 godinje

Kriti~ari smatraju da je kreiranje REIT fondova vie rezultat potrebe osnivatelja fondova da disperziraju dio rizika na ulaga~e O~ekuje se da e u buduem razdoblju sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju prepustiti tr`itu Rizik za ulaga~e u ovakve fondove je u situaciji kad dolazi do izra`enih oscilatornih kretanja i naglog pada cijena nekretnina koji tada snose rizik gubitka iz-nimno velikih iznosa ili ~ak cijelog ulo`enog kapitala dok rizik za osniva~ku tvrtku prakti~no ne postoji

Prednost ulaganja u REIT fondove je u njihovoj stal-noj likvidnosti Dok u slu~aju naglog povla~enja kapi-tala iz otvorenih investicijskih fondova mo`e doi i do zatvaranja fonda ulaga~i u REIT fondove uvijek mogu prodati svoje udjele odnosno nekretnine u vlasnitvu REIT fondova na burzi po trenutnoj tr`inoj cijeni

Ova vrsta fondova je u pravilu iznimno transparent-na redovno izvjetava javnost i ulaga~e o tr`inim kretanjima i vrijednosti njihovih uloga i naj~ee ima porezne povlastice

Krizna situacija u podru~ju ove vrste fondova doga|a se trenutno u [panjolskoj Dionice nekretninskih kom-panija su u [panjolskoj rasle na krilima visokih cijena panjolskih nekretnina kojima je vrijednost podizala visoka potra`nja agresivnog stranog kapitala i velikog broja doseljenika Cijene stanova su u [panjolskoj u razdoblju od 1999 do 2005 godine rasle po prosje~noj godinjoj stopi od 15 posto nakon ~ega je rast po~eo lagano posustajati Dionice Grupo Inmocarala (-14 posto) i Montebalita (-20 posto) predvodile su pad tr`inih vrijednosti developera stambenih i poslovnih prostora a jednostavnom tr`inom logikom su za so-bom u slobodni pad povukle i bankarske dionice Zbog zabrinutosti ulaga~a od rasta broja i vrijednosti ne-naplativih hipotekarnih kredita najvie su pale cijene dionica Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (-25 posto) druge najvee panjolske banke i Banco Sabadell (-37 posto)

Tijekom prole godine u Hrvatskoj se pojavila tvrtka Terra Firma sa svojim portfeljom a krajem srpnja 2006 na ZSE uvrten je Jadran Kapital u cilju prven-stvenog privla~enja kapitala stranih ulaga~a Ovisno o interesu investitora i eventualnom rastu indexa ovakvih drutava ulaganje u nekretnine u Hrvatskoj mo`da dobije neku sasvim drugu dimenziju

Uporabna dozvola i nove odredbe zakonaU va`eem Zakonu o prostornom ure|enju i Zakonu o gradnji i njegovoj provedbi uo~ena je neprimjerenost odre|enih instrumenata u podru~ju urbanisti~kog i prostornog planiranja i gradnje Odredbe zako-na mahom su nepovezane te kao takve za posljedi-cu imaju nedostatak instrumenata za upravljanje i ure|enje gra|evinskog zemljita u naseljima

Posljedice toga bile su dugo trajanje i slo`enost postu-paka za isho|enje dozvola potrebnih za gra|enje i upo-rabu gra|evina i nedostatni stupanj pravne sigurnosti

Neke od va`nih promjena odredaba zakona su decen-traliziranje izdavanja dozvola i akata kao i poveavanje uloge i odgovornosti ovlatenih arhitekata i in`enjera u postupcima izdavanja dozvola i drugih akata potreb-nih za gra|enje i uporabu gra|evina

Predlo`enim zakonom predvi|a se i uklanjanje odredbi i akata u podru~ju prostornog ure|enja u svrhu racio-nalnijeg gospodarenja prostorom i osiguranju uvjeta za drutveni i gospodarski razvitak Hrvatske tvrdi mi-nistrica Marina Matulovi-Dropuli

U Ministarstvu navode da u skladu s odredbama novog Zakona o prostornom ure|enju i gradnji koji donosi odre|ene izmjene i po pitanju uporabnih dozvola a koji bi trebao stupiti na snagu 1 listopada 2007 godi-ne kazna za prekraj koritenja gra|evine bez izvjea nadzornog in`enjera odnosno uporabne dozvole izno-si 25000 kuna

[to e biti sa stanarima u objektima bez uporabne dozvoleOni koji `ive u zgradama koje su gra|ene mimo gra|evne dozvole bilo da imaju kat vie ili su eta`irane tako da imaju vei broj stanova morat e trokove le-galizacije snositi sami - ako na to ne uspiju prisiliti in-vestitora koji im je prodao takav objekt

Nakon 1 sije~nja sljedee godine gra|evine koje ne-maju uporabnu dozvolu izgubit e dosadanji sta-tus uporabljve gra|evine pa na njima vie nee biti mogue obavljati prijenos vlasnitvaUporabna dozvo-la je ina~e puka formalnost ukoliko se objekat gradio u skladu s izdanim dozvolama i u skladu s pravilima struke Tamo gdje se nije potovao zakon ra~un za na-platu e doi krajnjim korisnicima kupcima stanova kojima e uporabna dozvola postati uvjet za reguli-ranje vlasni~kih prava koja se`u do prodaje ili prepisi-vanja stambenog ili poslovnog objekta

Banke ve sada u na~elu odbijaju uknji`iti hipoteku na objekat bez uporabne dozvole

Do sada u vlasni~kom listu nije postojala zabilje`ba o posjedovanju uporabne dozvole a sada e postojati Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez uporabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretninama za iznajm-ljivanje nee moi dobiti dozvolu za iznajmljivanje

Uporabna dozvola iznimno je va`an instrument u zemljama EU-a i u SAD-u kojim se regulira kvaliteta gra|enja U razvijenom svijetu bez nje osiguravajua drutva ne `ele osigurati va stan ili zgradu u kojoj

2 wwwmirakulhr 2

Tema brojaTema broja

O~ekuje se da e u buduem razdoblju

sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja

prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju

prepustiti tr`itu

Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez upo-rabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretni-nama za iznajmljivanje nee moi dobiti dozvo-lu za iznajmljivanje

stanujete niti e banke dati hipotekarne kredite za sta-nove u takvom objektu

Gra|ani koji jo nisu uli u avanturu dizanja de-setljetnih stambenih kredita trebali bi posluati savjet pomonice ministrice Bla`evi-Perui - Oprezan ku-pac ne preuzima stan od investitora-prodavatelja dok za zgradu nije izdana uporabna dozvola

Ure|enje interijera i vrtova

PlaniranjePlaniranje je zapravo ono od ~ega treba po~eti svako ure|enje ili preure|enje doma ili vrta [to je sve po-trebno kako to smjestiti i rasporediti i kako e to iz-gledati u kona~nici Za najbolja rjeenja za najbolji raspored pokustva i drugih predmeta u stanu ili kui ili sadnica u vrtu po-treban je dobar plan poznavanje standardnih dimen-zija namjetaja stilova pokustva boja i materijala njihove obrade i primjene te napokon i poznavanje redoslijeda po kojem se odvijaju radovi

Mogua rjeenja stvar su osobnih preferencija i tren-dovaTreba razmisliti o oblaganju zidova polaganju podo-va smjetaja veeg i manjeg pokustva o glavnim

svjetlosnim izvorima a potom obratiti pa`nju slika-ma tepisima zavjesama svjetiljkama sobnom bilju i nizu drugih detalja koji uokviruju ure|enje prostora O unutranjem ure|enju prostora jednako kao i o ure|enju vrtova napisano je mnotvo knjiga pregrt broura razli~itih proizvo|a~a njime se bave brojni ~asopisi a jo uvijek nije sve re~eno

Arhitekti i dizajneri stalno usavravaju svoje znanje prilago|avajui ga vremenu u kojem `ivimo novim materijalima i novim saznanjima

Billy Baldwin poznati dizajner ka`e ldquoPrvo pravilo dekoriranja je da se gotovo sva pravila mogu izmije-nitirdquo

Izmislite svoja pravila ali neka budu sa stilom i poz-navanjem jer svaki je stan ogledalo ljudi koji u njemu `ive i borave i samo Vi mo`ete u svom domu ostva-riti ugo|aj koji vam najvie odgovora U tome vam ne mo`e pomoi nijedna knjiga niti ~asopis Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek nanovo slikati

0

Tema broja

Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek

nanovo slikati

Tvrtka lsquorsquoZETOVI] doorsquorsquo sa sjeditem u Osijeku postoji od 1 sije~nja 2002 godine Bavi se prodajom HOumlRMANN gara`nih i industrijskih vrata te proizvo-dnjom PVC i aluminijske stolarije Tvrtka je smjetena u vlastitom zatvorenom prostoru veem od 1600 m2 u sklopu kojeg se nalazi prodajni prostor skladite te linija za proizvodnju PVC i aluminijske stolarije Uz zatvoreni prostor nalazi se i otvoreni veli~ine gotovo 5000m2 Glavni je dobavlja~ PVC profila njema~ki proizvo|a~ Salamander a dobavlja~ visokokvalitenih okova tako|er je njema~ki proizvo|a~ GU

Tvrtka Zetovi doo ovlateni je distributer komplet-nog proizvodnog asortimana renomiranog njema~kog proizvo|a~a HOumlRMANN za podru~je Slavonije i Ba-ranje

Tvrtka HOumlRMANN europski je lider u proizvodnji gara`nih i industrijskih vrata tehnologiji pretovarne tehnike te luksuznih kunih rjeenja Unato~ relativno kratkom vremenskom periodu u kojem tvrtka posluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i do-stupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta Njihovu kvalitetu prepoznali su i vodei osje~ki i slavonski poduzetnici te se HOumlRMANN in-dustrijski i gara`ni proizvodi mogu pronai na mno-gim reprezentativnim objektima kao to su Pekarnica Kruna Autokua [kojo Autokua Perkovi Saponia

Servisni centar Automagister Naselje Retfala nova te brojni drugi objekti

Iako se proizvodni proces stolarije i danas odvija u vrlo povoljnim uvjetima na novim strojevima vlasnik i osniva~ tvrtke gospodin Zdravko Zetovi odlu~io je dodatno modernizirati tvrtkin proizvodni pogon potpuno novim i automatiziranim strojevima Ti strojevi dodatno e doprinijeti kvaliteti smanjenju cijena te smanjenju rokova isporuke

Novost u prodajnom programu je prodaja unutarnjih vrata proizvo|a~a lsquorsquoConturarsquorsquo iz Pleternice ~iji je tvrtka lsquorsquoZetovirsquorsquo doo ovlateni distributer za podru~je Sla-vonije i Baranje

Tvrtka ldquoZetovirdquo doo pru`a potpunu uslugu ugra-dnje nove stolarije izgradnju postojee obra|ivanje otvora ugradnje klupica komarnika i sl Telefon-skim putem mo`ete zatra`iti neobvezan izlazak stru~nog osoblja radi savjetovanja te izrade ponuda i predra~una

Kompletan proizvodni i prodajni program tvrtke lsquorsquoZetovi doorsquorsquo mogue je pogledati u velikom izlo`benom salonu koji se nalazi na adresi Svilajska ulica 30D u Osijeku ili ih mo`ete posjetiti na Internet adresi wwwzetovichr na kojoj mo`ete pronai dodat-ne informacije o cjelokupnom asortimanu

Pogled u bolju budunost kroz kvalitetne proizvodeZahvaljujui potpuno novim i automatiziranim strojevima tvrtka Zetovi doo je dodatno poboljšala kvalitetu izrade i smanjenje rokova izvedbe uz istovremeno snižavanje cijena

Unato~ relativno kra-tkom vremenskom pe-riodu u kojem tvrtka po-sluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i dostupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta

Oglas

wwwmirakulhr 1

FranšizaFraniza je tip poslovanja u kojem neka tvrtka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslo-vanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvarene prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit

Priredila Maja Klier

Dananji poslovni svijet prostor je neizmjernih mogunosti U stvari toliko velikih da nam je vrlo teko prepoznati onu koja bi odgovarala upravo naoj osobnosti i naem financijskom stupnju a da je ujed-no i profitabilna No ipak u moru tipova poslovanja nailazimo na franizno poslovanje Unutar njega na-lazimo raznorazne koncepte izme|u kojih se uistinu mo`e izabrati bdquoposao snovaldquo ali ga se istim takvim i stvoriti od temelja

Iako u mnogim hrvatskim tvrtkama i organiza-cijama ~esto dolazi do otputanja tehnolokog vika a franizno poslovanje uvelike poma`e u samozapoljavanju i smanjenju stope nezaposleno-sti stanovnici Hrvatske ga jo uvijek ne do`ivljavaju kao najprikladniju mogunost rjeavanja svog statu-sa U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih No bez obzira na tako malen broj njih bitno je neprestano raditi na promociji ovog tipa poslovanja jer je ono garancija lakeg prodora na hrvatsko tr`ite a posebno na strana tr`ita te jedini na~in sprje~avanja varki pri prodaji franize Za promociju franiznog po-slovanja u Hrvatskoj najvie se brinu Hrvatska udruga za franizno poslovanje koja 29 i 30 studenoga u Za-grebu ve 4 godinu za redom odr`ava Franizni forum te Izlo`bu franizne ponude poduzetni~ki centar za franizu Pro maturo u Zagrebu te Centar za franizu Poduzetni~kog centra Osijek

[to je to franizno poslovanjePrema europskoj franiznoj federaciji franizno poslo-vanje je sustav trgovanja dobrima iili uslugama iili tehnologijom koji se bazira na bliskoj i stalnoj suradnji pravno i financijski samostalnih poduzea vlasnika franize i njegovih pojedina~nih korisnika franize

gdje vlasnik jam~i svojim korisnicima pravo i posta-vlja obvezu da e voditi posao u skladu s konceptom franize Franizno poslovanje mo`e se shvatiti i kao partnerstvo izme|u tvrtke s internacionalnim aspira-cijama za svoj brand i individue ili organizacije u cilja-noj zemlji koja je bolje opremljena kulturalno i logi~ki za bdquohrvanjeldquo na vlastitom tr`itu Dakle kao koncept s velikim potencijalom irenja ndash kako na nacionalnom tako i na internacionalnom nivou

Franiza je u stvari tip poslovanja u kojem neka tvr-tka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslovanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvare-ne prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit S ili-ili smo suo~eni zbog postojanja nekoliko tipova franiza i zbog njihove razli~ite projekcije Dva najpoznatija tipa franiza su franiza poslovnog formata (business franchise format) i franiza distribucije proizvoda (product distribution franchise)

Franiza poslovnog formata je tip poslovanja u kojem franizoprimac dobiva posao po principu bdquoklju~ u rukeldquo Dakle on kupuje provjereni i uhodani poslovni koncept znanje i know-how davatelja te savjetodav-ne usluge prije i tijekom ugovorom odre|enog perio-da poslovanja Pri tome brand ne mora biti svjetski poznat ve samo na teritoriju poslovanja Primjerice franize McDonalds Body Creator ili Biovega pripa-daju toj vrsti Kod franize distribucije proizvoda pri-matelj franize kupuje renomirano ime odnosno brand za odre|eni teritorij a poslovanje se svodi na prodaju proizvoda proizvedenog od strane davatelja franize U ovoj varijanti kupac franize ne dobiva nikakva

U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje promijenio ime u Kvarner Vienna Insurance Group (VIG) ddVienna Insurance Group trenutno je prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje (KWSO) od sredine lipnja nosi novo ime ndash Kvarner Vienna Insu-rance Group (VIG) dd za osiguranje Uz promjenu imena nedavnu su skuptinu obilje`ile i promjene u Upravi drutva Od 1 srpnja funkciju predsjednika Uprave drutva od dosadanjega predsjednika Mladena Bla`evia koji s krajem ove godine odlazi u mirovinu preuzima Igor Jeli~i Tako e novu tro~lanu Upravu uz Igora Jeli~ia ~initi jo dva ~lana Zorislav Staek i Kreimir Kolar Promjene u nazivu Drutva uslijedi-le su sukladno prologodinjoj odluci prema kojoj je Vienna Insurance Group postala krovna marka Wie-ner Stadtische Grupe koja okuplja pod novom krov-nom markom kao bdquoobiteljskim imenomldquo sve svoje tvrtke keri s podru~ja centralne i isto~ne Europe Grupa je trenutno prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju laquoStrategija je VIG-a na tr`itima gdje djeluje etabli-ranje domae marke kao simbola povjerenja blizine i lokalnoga razumijevanja VIG istovremeno daje do-datnu internacionalnu vrijednost i predstavlja simbol veli~ine iskustva i kompetentnosti s vodeom po-zicijom u srednjoj i isto~noj Europiraquo isti~e Mladen Bla`evi predsjednik Uprave DrutvaTijekom prvoga ovogodinjeg kvartala Kvarner Vien-na Insurance Group kao najvee drutvo VIG grupe u Hrvatskoj ostvarilo je zara~unatu bruto premiju od 1257 milijuna kuna to je za 257 posto vie nego u istom razdoblju lani Istovremeno su bruto premije `ivotnoga osiguranja iznosile 45 milijuna kuna (to je za 154 posto vie nego prole godine) dok su premije ne`ivotnoga osiguranja ostvarile skok od 373 posto i

ostvarile 807 milijuna kuna Time se Kvarner Vienner Insurance Group popela na peto mjesto osiguravatelja u Hrvatskoj i zauzima 53 posto tr`inoga udjela Isto-vremeno je dobit ovoga drutva iznosila 596 milijuna kuna dok je ukupna prologodinja dobit bila na razini 599 milijuna kuna Kvarner Vienna Insurance Group i u prvih pet mjese-ci ove godine bilje`i izvanredne financijske rezultate ostvarivi premijski volumen od 199 milijuna kuna to je za 252 posto vie nego u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja bilje`e zara~unatu bruto premiju od 746 milijuna kuna to je za 147 posto vie dok ne`ivotna osiguranja s premijom od 1244 milijuna kuna bilje`e skok od 325 posto u odnosu na isto razdoblje prole godine Vienna Insurance Group Hrvatska a kojega ~ini Kvarner VIG Cosmopolitan life i Helios u prva ~eti-ri mjeseca zaklju~ila je financijske rezultate s ukupno ostvarenom premijom od 234 milijuna kuna to je za 297 posto vie nego li je ostvareno u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja ostvarila su ukup-nu premiju u iznosu od 105 milijuna kuna dok su ne`ivotna iznosila 129 milijuna kuna S takvim rezultatima VIG je dospio na ~etvrto mjesto ljestvice osiguravajuih drutava s tr`inim udjelom od 74 posto Vienna Insurance Gropu Hrvatska je po tim rezultatima po `ivotnim je osiguranjima zauzela tree a po ne`ivotnim osiguranjima ~etvrto mjesto na rang ljestvici svih osiguravatelja

Kvarner Vienna Insuran-ce Group tijekom prvih pet mjeseci ove godine zabilje`ila je izvanredne

financijske rezultate ostvarivi premijski

volumen od 199 miliju-na kuna to je za 252

posto vie nego u istom razdoblju prole godine

Oglas

Igor Jeli~i - novi predsjenik Uprave od 01 srpnja 2007 godine

2

saznanja o u~inkovitom sistemu poslovanja Primjeri franize distribucije proizvoda su Fornetti

Franizni koncepti se jo mogu razlikovati i po po-stojanju ili ne postojanju ulazne franizne pristojbe po visini i vrsti tantijema po koritenju reklamnog pro-stora ili ne hellip

Tko je tko u franiznom poslovanjuU franiznom se poslovanju radi o odnosu izme|u franizodavca i franizoprimca Franizodavac je vla-snik inovativnog i do u temelje razra|enog i isproba-nog poslovnog koncepta kojeg za odre|enu nov~anu naknadu ustupa drugim tvrtkama zajedno s markom ili brandom i sa svim detaljima koji ~ine taj specifi~ni poslovni koncept Franizoprimac je pak osoba koja je taj koncept prepoznala kao posao kojim bi se `eljela baviti i u kojem bi moglo doi do samozapoljavanja odnosno do dostizanja vlastite vizije bdquobiti sam svoj efldquo na laki na~in te ga stoga odlu~ila i kupiti Franizoprimac tako potpisivanjem posebnog ugovora prihvaa jedan sistem rada koji od tada postaje nje-govim poduzetni~kim pothvatom i tako ulazi u lanac distribucije koji ima prepoznatljivo ime Nerijetko se spominje i pojam Master primateljdavatelj franize Rije~ je o osobi koja je kupila odre|eni franizni kon-cept od vlasnika franize - otuda Master primatelj te time stekla pravo na prodaju podfraniza tog koncepta na to~no odre|enom teritoriju to ga prema drugima ~ini Master davateljem

Koncept s mnogima prednostima ali ne i bez opasno-stiFranizno poslovanje smatra se konceptom mnogo-brojnih prednosti i za vlasnika franize i za njezinog kupca no postoje i neke opasnosti ^injenica da 80 poduzetni~kih pothvata zavrava propadanjem u prve tri godine govori da danas nije jednostavno opstati kao poduzetnik U svemu tome se poslovanje putem franiza smatra idealnim za smanjenje tog rizika Kupnjom franize dobiva se poslovna neovisnost i po-sao po principu bdquoklju~ u rukeldquo a za puno manji po~etni kapital nego kod samostalnog poduzetni~kog pothva-ta Dakle isproban i uhodan posao vrijedan i prepoz-natljiv na tr`itu posao u koji je vlasnik franize ve ulo`io svoje najva`nije resurse novac vrijeme znanje i vjetine te u potpunosti razradio i u obliku ud`benika predo~io sve procedure njegova vo|enja s ciljem mak-simalnog uspjeha Tako se franizoprimac da bi nje-gov poduzetni~ki pothvat uspio mora pridr`avati postavljenih i isprobanih procedura Skeptici ~esto napominju kako je kupnja franize dokaz nekreativno-sti no praktikanti franchisinga napominju da se kup-njom franize dobiva isprobani uhodani i funkciona-lan posao koji se dodatnom kreativnou mo`e samo poboljati Vlasnik franiznog lanca je uvijek spreman prihvatiti nove ideje ukoliko one doista mogu pomoi

u razvoju cijelog lanca Iako postoji rizik da jednom kupljeni franizni koncept ne dosti`e razinu poslo-vanja kao kod mati~ne kue rizik neuspjeha je uvelike umanjen zbog stalne podrke franizodavca i komplet-ne franizne mre`e ~ija veli~ina donosi grupne olakice za nabavu kao i jeftiniju reklamu Ameri~ka statistika nam govori da samo 10 primatelja franize prestaje s kupljenim poslovanjem u prve 3 godine Razlozi tome su mnogostruki a stupnjevi ranjivosti variraju ovisno o tome je li odabrana odgovarajua franiza o znanju vjetinama i financijskim izvorima ali nada-sve o volji za radom i sposobnosti franizoprimca za kvalitetno vo|enje poduzetni~kog pothvata na koji se odlu~io sam

Vrijednost franiznog koncepta posebno dolazi do izra`aja u trenutku kada neka uspjena tvrtka shvati da je dolo do potrebe irenja poslovanja bilo na nacional-noj ili me|unarodnoj razini ili kada postoji odre|ena inovativna ideja s velikim potencijalom rasta Ono to irenje poslovanja putem franize ~ini jednostavnijim i sigurnijim od ostalih na~ina je ~injenica da tamo tri osnovna resursa novac vrijeme i motivirani mana-gement osiguravaju upravo franizoprimci Oni su ti koji su se odlu~ili na svoj poduzetni~ki pothvat i oni e kako bi on uspio u njega ulo`iti sve to je potrebno Osim toga oni su ujedno i kadar koji poznaje teritorij na kojem pokree poslovanje koji razumije to je sta-novnicima na tom teritoriju bitno kakve su njihove navike i obi~aji te koji poznaje njihov jezik Samostalno savladavanje i u~enje o svemu tome bi vlasnika franize kotalo puno vie vremena a time i novaca No kao i sve na svijetu i franizno poslovanje vlasniku donosi neke manje ugodne trenutke Jedna od najneugodnijih stvari je smanjena mogunost kontrole u poslovanju s puno karika koje je vlasnik potpuno sam postavio na noge a odmah nakon toga bismo mogli spomenuti ka-tkada vrlo te`ak odnos s franizoprimcima i njihovo nepridr`avanje u priru~niku utemeljenog sistema po-slovanja Upravo zato je potrebno vie puta promotriti kome se prodaje poslovni koncept kako bi se kasnije izbjegle zamke koje bi mogle proizai iz loe odluke

Stvaranje prodaja i kupnja franizeDanas za potencijalne franizokupce ne postoji pro-blem nedostatka izbora izme|u razli~itih franiznih koncepata no postoji onaj vezan uz teku odluku oda-bira onog pravog izme|u niza drugih Najveu ulogu u stvaranju te odluke danas ima dobro projektirana franiza i njen vlasnik On je taj koji se stalno iznova mora pitati Zato bi netko kupio moju franizu Kori-sne i kvalitetne savjete i prijedloge vezane uz franizno poslovanje mo`ete nai i u hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje Oni se njime bave ve nizom go-dina sura|ujui s mnogim uspjenim me|unarodnim franiznim lancima te su ujedno i u~lanjeni u Europsku te Svjetsku franiznu federaciju Put do dobro projek-

tirane franize nije lagan jer je to posao koji zahtijeva stru~nost na mnogim razli~itim podru~jima ovisno o franiznoj djelatnosti a o kvaliteti njegova izvrenja ovisi kako e se posao odvijati u budunosti Upra-vo je zbog potrebe za raznim stru~njacima koje treba okupiti te zbog uklapanja svih njihovih savjeta u dje-lotvoran sistem koji e kasnije dovesti do maksimalne djelotvornosti i profitabilnosti ovu zadau potrebno prepustiti konzultantima za franizno poslovanje koji se u Hrvatskoj nalaze u poduzetni~kom centru za franize Pro maturo u Zagrebu i Centru za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek Oni su jedini koji mogu dati pouzdane i nu`ne savjete za toliko potrebno postavljanje stratekog plana i ciljeva poslovanja kako ono ne bi krenulo u krivom smjeru

Tek nakon dobrog projektiranja franize vlasnik mo`e krenuti s prodajom koncepta pazei na cijeli daljnji splet okolnosti Franizodavac mora shvatiti da ne poznaje na~in na koji je potencijalni kupac doao do novca kojeg je voljan ulo`iti u odre|enu franizu i ko-liko mu on zna~i Koja je god kombinacija u pitanju to treba cijeniti a ujedno i pokazati Najlaki na~in za to je sastanak laquoo~i u o~iraquo tijekom kojeg se potencijalnom kupcu mo`e ispri~ati o svim kvalitetama i vrijednosti-ma odre|enog posla te ujedno upoznati i kup~eve na-vike i vrijednosti

Potencijalnom franizoprimcu se u odluci mo`e pomoi i prepri~avanjem razloga i `ivotnih uvjeta u kojima se franizodavac nalazio kada je odlu~io podu-zeti neto sa svojim poslovnim idejama Nije loe ~ak ni izraziti svoje osjeaje koji su bujali pri pomisli na neto novo i jo neisprobano jer se tako vjerojatno osjea i potencijalni kupac To e mu pokazati da se njegovu nesigurnost razumije kao i potreba za pro-vjerom

Kako je ~injenica da u dananjem konkurentnom tr`itu postoje mnogobrojne trzavice nije loe istak-nuti i probleme s kojima je mogue susresti se pri-likom vo|enja posla No pritom se ne smije za-boraviti napomenuti kako je upravo zbog uske i prisne suradnje u franiznom poslovanju izme|u franizodavca i franizokupca te probleme lake pre-vladati Franizoprimac nikada nije ostavljen sam ve iza sebe ima na raspolaganju svu moguu pomo franizodavca kao i mre`e franizoprimaca

Potencijalni kupac franize pak treba biti zainteresi-ran za drugi niz ~imbenika Prvenstveno je bitno dobro procijeniti i odabrati djelatnost koja osobu ispunjava i koja odgovara njenom karakteru i mogunostima Nakon toga pa`nju treba obratiti na iznos inicijalne pristojbe koja se plaa davatelju franize na visinu potrebnih inicijalnih sredstava da bi se franizna jedi-nica osposobila za rad na iskustvo davatelja franize

u poslu za koji daje franizu na usluge koje dava-telj franize osigurava korisniku franize u po~etku i tijekom poslovanja na zadovoljstvo trenutnih kori-snika franize davateljem franize i svojim polo`ajem unutar franizne mre`e na opu stabilnost djelatnosti u kojoj davatelj franize posluje na financijsku snagu davatelja franize i franiznog sistema u cjelini hellip Sve ove faktore je prije sastanka s vlasnikom mogue pro-vjeriti u ve spomenutoj hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje na nizu korisnih web-stranica s ponudama raznih koncepata kao i web stranicama svake pojedine franize

Nakon donoenja kona~ne odluke i izbora konkretne franize slijedi ulaganje puno truda ali i u`ivanje u vlastitom poslovanju

Poseban prilog

KORISNI LINKOVI

wwwfipcomhrwwwpromaturohrwwwfransizahrwwwinfofranchisingit wwwazfranchisingit wwweff-franchisecom wwwquadrantefranchi-singit wwwazfranchisingcalta-netit wwwsolofranchisingit wwwekoclubit wwwfranchisedirectcomwwweuropean-franchi-singnetwwwfranchiseorgwwwinfofranchisecomwwweuropeanfranchisingnetwwwfranchiseeuropecom

Danas za potencijalne franizokupce ne po-stoji problem nedo-statka izbora izme|u razli~itih franiznih kon-cepata no postoji onaj vezan uz teku odluku odabira onog pravog izme|u niza drugih

wwwmirakulhr

Poseban prilog

Poseban prilog

Franize su najbr`i na~in irenja poslovanja i izvozaDobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici protokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr

Franize u Hrvatskoj jo uvijek nisu postigle svoj puni potencijal U Sloveniji Ma|arskoj Poljskoj Italiji Austriji i Gr~koj dakle zemljama koje nas okru`uju franizno poslovanje je puno vie zastupljeno Od broja prisutnih brandova Gr~ka ih broji 430 Slovenija 155 Italija 708 Austrija 330 Ma|arska 300 a Poljska 210 Zastupljenost domaih nacionalnih franiza u tim brojevima je u Gr~koj 45 Sloveniji 55 Italiji 86 Ma|arskoj 55 a Poljskoj 55 U Hrvatskoj je prisutno oko 125 brandova od kojih je samo 26 na-cionalnih Od toga broja samo su neke izvozne ndash pri-mjerice Body Creator X-nation i Skandal O stanju u franiznom poslovanju u Hrvatskoj razgovarali smo sa prof Ljiljanom Kukec predsjednicom Hrvatske udruge za franizno poslovanje

[to mislite zato je situacija u Hrvatskoj takva i koje su najvee prepreke razvoju franiznog poslovanja u HrvatskojTakvu situaciju povezujem s neznanjem neinformiranou kao i slabom zainteresiranosti insti-tucija i banaka za ovakav na~in ulaska u poduzetnitvo

Sve to zna~i da je hrvatska uskraena za vrlo sna`no oru|e irenja poslovanja i izvoz a najva`nije je da franize nisu iskoritene kao agregat zapoljavanja ~injenicu koju su druge zemlje oko nas prepoznale U Bosni i Srbiji je situacija sli~na Nema proizvoda niti projekta koji bi pomagao razvoju franiza prvenstve-no domaih a onda i onih stranih na naem tr`itu Samo za usporedbu u Gr~koj dr`ava podupire razvoj franizinga i to na taj na~in da daje bespovratna sre-dstva u visini 50 od franizne ulazne pristojbe U Egiptu je situacija sli~na Isto postoje bespovratna sre-dstva u visini 50 franizne pristojbe Dakle te zemlje su prepoznale da je franizing agregat zapoljavanja i poticanja poduzetnitva i to onog sigurnijeg

Budui se bavite konzultatntskim uslugama za pri-maoce franiza te projektiranjem franiza za davaoce mo`ete li nam otkriti neke od svojih klijenataLista naih klijenata je dosta velika no spomenuti u samo neke Coin Oviesse Extyn ChocolateGraphics Quadlight Ecowash Hiar style magazin Energy clinic - Phenomena Eden Berghoff boutique Body Creator Varteks Dama toneri Caribu Ticketcom Sr Patata i Particolari

Neke od tih franiza smo projektirali dok neke zastu-pamo ili smo bili anga`irani kao konzultanti Udruga je primljena u ~lanstvo Europske franizne federacije tako da smo sada uli u plan irenja mnogih svjetski poznatih franiza Centar za franize Pro maturo doo je poslovni partner s nekim internacionalnim mre`ama konzultanata za franize i sve su to kanali kojima se strane franize obraaju za pomo

[to mislite zato se Hrvati i hrvatske tvrtke teko odlu~uju na koritenje konzultantskih usluga za franize iako je to u svijetu jedan od prvih koraka i glavni ~imbenik uspjehaJa bih rekla da je cijeli konzultantski sektor u Hrva-tskoj jo u povojima Male tvrtke misle da su premale za anga`man nekog od konzultanata to je potpu-no krivo i misle da si to ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo na tome gdje treba najmanje tedjeti Kod projektiranja franize tvrtke misle da sve znaju i

da im nitko nije potreban Imaju uglavnom iskrivlje-nu percepciju da je za stvaranje franize bitan samo ugovor to nije to~no Oni sami niti ne mogu napra-viti ugovor a niti to mo`e napraviti bilo koji odvjet-nik Dobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici pro-tokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr Bez svih kvalitetnih faktora u jednad`bi franiza nije uspjena i najvjerojatnije nee `ivjeti dulje od go-dinu dana to je prijevara za kupca franize Poznati brand nije jedini uvjet uspjeha

Budui je poznato da je za dobro funkcioniranje franiznog sustava potrebna njegova dobra projekcija recite nam koje su najvee opasnosti kod loe projek-tirane franizeLoe projektirana franiza u najveem broju slu~ajeva zna~i da nije uope projektirana ve sklepana na br-zinu kako bi se proirilo poslovanje ali to je privre-meno jer se nakon par prodanih franiza koje nemaju temelje cijeli projekt baca u vodu Tada nai poduzet-nici odmahuju rukom i govore Franiza je glupost ovdje nema pravne dr`ave pa ne funkcionira i sli~no a prava istina je da se nisu pripremili da nemaju do-voljno znanja da bi sami projektirali franizu i da su bili zainteresirani samo za ad hok irenje i ne znajui koje mogunosti imaju i kako franiza mora izgledati da bi stvarno bila uspjeni projekt i za davatelja i za primtelja

Koji je sektor djelatnosti najvie a koji najmanje zastu-pljen u franizama u HrvatskojNajvie je zastupljeno modnih maraka i autoin-dustrije dok jo uvijek zaostajemo za ugostitelj-stvom turizmom i uslugama To su sektori s velikim mogunostima Sad imamo veliki bum wellness sek-tora i ako nai poduzetnici prepoznaju svoje poten-cijale i naprave kvalitetne franize od svojih wellness centara sigurno nee pogrijeiti To je recimo jedan od najpotencijalnijih sektora za irenje u regiju Jedan od svijetlih primjera je Body Creator centar za zdravo mravljenje i preoblikovanje `enske figure koji se s uspjehom iri po Hrvatskoj a od nedavno i u regiju

Kako zamiljate hrvatsko franizno poslovanje u budunostiKad smo 2002 osnovali Udrugu i kad je centar za franize Pro maturo doo krenuo s organizacijom Me|unorodnog franiznog sajma i savjetovanja FIP ispred sebe smo imali tr`ite koje je bilo bdquotabula rasaldquo Vrlo se malo znalo o franizama a u tisku nije bilo skoro nita o toj temi Od tada do danas franizing je u tisku zastupljen s preko 1 500 000 kuna godinje me-dia coveragem to je vrlo velika cifra i stalno raste To

Razgovarala Maja Klier

je veliki uspjeh nae udruge i centara za franize u Za-grebu i Osijeku Mi dosta predajemo po poduzetni~kim centrima na Vernu Zagreba~koj koli ekonomije i ma-nagementa i drugdje to je sve ulaganje u budunost Sada su i mladi osvijeteni za mogunosti franiznog poslovanja No jo uvijek moramo puno raditi na edukaciji poduzetnika i starijih managera koji jo nisu shvatili da je znanje najja~i adut za konkurent-nost a zatim idu i franize kao najbr`i na~in irenja poslovanja i izvoza

U tom smislu pozivam sve zainteresirane da nam se pridru`e 29 i 30 studenoga na 4 franiznom foruku te Izlo`bi franizne ponude Tamo ete moi saznati sve o franiznama franiznom poslovanju te ponudi franiznih koncepata i to iz iskustva uspjenih podu-zetnika i renomiranih stru~njaka

Male tvrtke misle da su premale za anga`man

nekog od konzulta-nata to je potpuno krivo i misle da si to

ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo

na tome gdje treba najmanje tedjeti

Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek

Centar za poduzetnitvo djeluje u Osijeku ve deset godina s glavnim ciljem ndash pru`anje informacija savjeta i nedostajuih znanja poduzetnicima i onima koji se to tek odlu~uju postati

Od 200 godine u sklopu Centra za poduzetnitvo djeluje Centar za franizu ~iji je cilj edukacija poduzetnika o prednostima i mogunostima koje nudi franizno poslovanje Odluka o pokretanju Centra za franizu u sklopu Centra za poduzetnitvo Osijek ~inila se nu`nom za hvatanje koraka s gospodarski razvije-nim zemljama svijeta U SAD-u statistike govore o ~ak prihoda u maloprodaji koji se odvija kroz franizne mre`e u franizama je zaposleno ~ak 1 milijuna ljudi Stopa pre`ivljavanja ameri~kih poduzea nakon 10 godina poslovanja koja posao zapo~nu samostalno iznosi 1 dok nakon 10 godina pre`ivi ~ak 0 poduzea koja su u posao ula kao dio neke vee franizne mre`e

Za potrebe organizacije seminara o franiznom poslovanju Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek i sam je kupio franizu od Centra za franize iz El Pasa koji djeluje pri Sveu~ilitu u Texasu Ovaj ameri~ki Centar ve godinama radi iznimno uspjene seminare o franiznom poslovanju pod nazivom bdquoBig Pictureldquo Osje~ki Centar kupio je pravo za izvo|enje ovog seminara u Osijeku pod nazivom bdquoFraniza od A do ldquo a osim osje~kog u Europi pravo na izvo|enje tog seminara ima jo samo Centar za franize u Finskoj

Seminar se organizira dvaput godinje (lipanjstudeni) u Osijeku i jedini je se-minar takve vrste u Hrvatskoj pa se ~esto na njemu mogu vidjeti polaznici iz Bo-sne i Hercegovine te Srbije Seminar kombinira teoriju i praksu ndash u sklopu svake tematske cjeline sudjeluje gost ~ije je poslovno iskustvo vezano uz franizu U sklopu seminara prezentirane su i brojne franizne ponude a polaznike se tako|er upuuje na izvore franiznih ponuda te na va`ne to~ke u analiziranju kvalitete franiznih ponuda

Pored seminara Centar za franizu pru`a usluge savjetovanja poduzetnika koji se odlu~uju kupiti franizu ali i hrvatskih poduzea koja se smatraju sposobnim postati davatelji franize Vie informacija o franiznom poslovanju aktivnostima Centra za franizu i to je najzanimljivije kvalitetnim franiznim ponudama ak-tualnim na podru~ju Hrvatske mo`ete doznati na wwwfransizahr

Dobar franizni ugovor zna napraviti kon-zultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam

wwwmirakulhr

Poseban prilog

wwwmirakulhr

MarketingMarketing

Pristup informacijama postaje vrlo jeftin Vremenske i prostorne barijere i~ezle su Svjetske mre`e danas su normalna pojava samo ako to znamo i `elimo prihvatiti U ovoj eri masovnih medija dobro poz-navanje mogunosti to ih pru`a neki medij smatra se ~esto bitnim klju~em uspjeha u mnogim poslovi-ma Oglaavanje je najja~i marketinki alat u borbi za percepciju potroa~a te za prijenos poruke do ciljane tr`ine skupine Oglaavanje je u tome uspjeno ako ima dobar sadr`aj poruke i izbor medija kojim se po-ruka prenosi

TVU tranzicijskim zemljama televizija je jo uvijek gla-vni medij oglaavanja Oglaavati na televiziji je naju~inkovitije jer je jedini medij koji kombinira doseg brzinu i emocije mo`e dosegnuti svaku cilj-nu skupinu kao i najvei postotak ukupne popula-cije omoguuje najbr`u distribuciju oglasa i najbr`i kontakt s potroa~em gdje poma`e razvoju svijesti i prisjeanja robne marke ~ime joj produljuje `ivotni vijek Ima visoku gledanost s mogunou demonstra-cije te stimulira kupnju i poveava prodaju stvarajui imid` robne marke Iako je jednosmjeran medij poti~e ljudska osjetila i osjeaje Hrvatska je svrstana me|u

zemlje s najveom konzumacijom televizije

RadioOn postojano zadr`ava polo`aj ldquomedija iz sjenerdquo Premda je ograni~en na slunu dimenziju to je po-velik nedostatak njegova velika prednost jest da je ne-zaobilazan i osoban svi ga do`ivljavaju kao prijateljski medij A prijateljima se vjeruje Radio mo`ete sluati u gradu na selu u prigradskim naseljima i ruralnim krajevima Mo`e se sluati vani ili u zatvorenom i to 24 sata dnevno Radio je dostupan vaim potroa~ima u svako vrijeme na svakom mjestu S radijem kao me-dijem mo`ete dostii svog potencijalnog kupca upra-vo u trenutku aktivnosti koje su povezane s vaim proizvodom Radio mo`e djelovati odmah i u cijelo-sti je prilagodljiv medij izvor je prvih informacija a u~inkovit je uz mala financijska sredstva

NovineOglaavanje u novinama uglavnom e biti vrlo ko-risno za poslovanje veine djelatnosti Ipak taj na~in oglaavanja za veinu je manjih poduzetnika skup Va`no je znati kako se u tiskanim medijima pogoto-vo dnevnim nikako ne smije oglaavati ldquoad hocrdquojer su namijenjene brzoj konzumaciji ldquo`iverdquo manje od 24 sata pa e upravo toliko vrijediti jedanput objavljen oglas No s druge strane bit e vrlo efikasno ukoliko je u~estalo u ujedna~enom ritmu trajanja barem tri mjeseca Imaju kratak `ivotni vijek i prosje~no im je vrijeme ~itanja oglasa manje od 30 sekunda Ovakvo oglaavanje ~esto vas stavlja u jednak kontekst s konkurencijom pa kreativna snaga oglasa treba biti takva da se oglas nepogrjeivo izdvoji od konkurencije Tako|er treba paziti da oglaavanjem vlastite ponude ne poma`ete tu|i marketing

^asopisi^asopisi su neto intimniji oblik oglasnog prostora pa se tu oglaiva~ mo`e malo opustiti Za o~ekivati je kako ~itatelj odre|eni ~asopis nabavlja zato to ga zanima pa prema njegovom sadr`aju nije teko odrediti kakvi su mu ~itatelji kao potroa~i i kakve su im sklonosti Svaki e ~itatelj svoj omiljeni ~asopis potanko i~itati pa se u oblikovanju oglasa mo`e ~ak i mora ii puno detaljnije ^asopisi mogu dosegnuti iroku publiku no ipak se usmjeravaju na specifi~ne i u`e tr`ine segmen-te Za razliku od novina ima dulji `ivotni vijek bolju

kvalitetu papira uklju~enost ~itatelja i bolji ugled vei su dok je s druge strane nedostatak segmentiranost vii trokovi te vremenska neprilago|enost

Vanjsko oglaavanjeMo`e se gledati kao nusproizvod ne~ega drugog ugla-vnom putovanja i kupnje Omoguava tvrtkama da u najuo~ljivijem i najirem obliku promoviraju svoj brand (marku) proizvod ili slogan te da se za njega ~uje na najiri a za klijenta gotovo najpovoljniji na~in Jedno je od najefikasnijih sredstava Smatra se najno-vijim masovnim medijem jer prenosi poruku svakod-nevno ne mo`ete ga ugasiti odlo`iti otvoriti Jedini medij na kojem propagandna poruka traje neprekidno - 24 sata

PlakatiPlakat mora brzo i jednostavno komunicirati sadr`aj i ideju Dostupan je svakom prolazniku na nenametljiv na~in Ima kratak period oglaavanja a koristi se za promocije koncerte izlo`be izbore filmske premijere U kompoziciji plakata slova igraju ravnopravnu ulogu zajedno sa slikom ali obi~no se ne uzimaju jednaki omjeri slike i teksta (50-50) ve je omjer obi~no 70-30 kako bi se uspostavila dominanta Slova moraju biti dovoljno velika i ~itka da bi ih konzumenti mogli registrirati brzo u prolazu etnjom vo`njom automo-bila tramvajem i sl Kod plakata je va`an sadr`aj po-ruke koji mora biti jasan ve nakon 3 sekunde tekst ne smije biti predug jer se osoba pogledom na plakat zadr`ava samo 110 sekunde

Internet Internet marketing je u svega nekoliko godina stekao golemu popularnost me|u oglaiva~ima Vrijednost internetskog oglaavanja e u razdoblju od 2007 do 2009 godine rasti esterostruko br`e od vrijednosti oglaavanja u tradicionalnim medijima Vaa Internet stranica postaje ne samo sredstvo komunikacije i pro-mocije nego sredstvo poslovanja i najbolji djelatnik u tvrtki zato to mo`e prodati proizvod Vaa Internet stranica mora generirati posjete kako bi bila funkcio-

nalna i korisna a to mo`ete postii samo kvalitetnim Internet oglaavanjem Velike prednosti su brzina dostupnost 247 te nove mogunosti Na Internetu se mo`e promovirati gotovo sve a kako je Internet mjesto skupljanja informacija i uspjenost reklama sve je vea Ciljana skupina korisnika vrlo je razli~ita postoji mogunost pristupa razli~itim dobnim skupi-nama Marketinku kampanju na Internetu mogue je osmisliti i realizirati u vrlo kratkom roku velika je fleksibilnost pokriva razli~ita podru~ja oglaavanja daje feedback te kupac mo`e detaljno vidjeti i izabrati proizvode dok je u drugim medijima ograni~en pro-storom i vremenom Nedostatci su zaguenost slab doseg ograni~ena kvaliteta relativno mala penetra-cija neekskluzivnost oglasa te neuhvatljivo plasiranje la`nih informacija i bdquovirusno oboljenjeldquo

Novi medijiKlasi~ni kanali oglaavanja postali su dio nae svako-dnevice te nisu vie sami po sebi dovoljno probita~ni To je ujedno i razlog potrebe za novim medijima Nije uloga novih medija u tome da preuzmu prvenstvo klasi~nim kanalima oglaavanja nego da iskoriste svoj potencijal Oni predstavljaju iznena|enje neto novo i druga~ije Tako su novi mediji podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate Primjeri novih medija su avionsko oglaavanje oglaavanje putem balona mobile billboard oglaavanje u tramvajima autobusima obrazovnim i zdravstvenim ustanovama frizerskim salonima toiletima na pipcima za to~enje goriva moving board sms oglaavanje

Izbor medija oglaavanja

Pie Helena ^arapi

Proizvod koji se ne pro-daje bez oglaavanja

uz oglaavanje ne mo`e biti profitabilan

Ve dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadr`aj ve su postali dio naeg vlastitog okru`enja Oni su prijatelji neprijatelji obo`avani omra`eni Od njih o~ekujemo jako puno

Novi mediji su podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate

Stuktura medijskog kola~a

TV 0

Novine 20

^asopisi 1

Outdoor

Radio

Internet 1

0

Informatika

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska Har-dverska je virtualizacija pouzdaniji i skuplji oblik vir-tualizacije ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj specijalizirani hardver i softver omoguavaju da se je-dan fizi~ki server podijeli na nekoliko neovisnih serve-ra koji se nalaze u jednom kuitu Hardverska virtua-lizacija osigurava elektri~nu izolaciju u slu~aju kvara jednog ili vie servera te time veu pouzdanost sustava nego u slu~aju softverske virtualizacije Ovdje emo se fokusirati na koritenje vrste hardvera koji ve posje-dujete i kojim se svakodnevno slu`ite pa hardversku virtualizaciju neemo detaljnije objanjavati

Softverska virtualizacija koristi standardan hardver i operativne sustave koje ve posjedujete Na fizi~kom je serveru potrebno osigurati dovoljno memorije diskovnog prostora i procesorske snage Na obi~nom ra~unalu ili serveru instaliramo domainski (host) operativni sustav i zatim instaliramo softver za vir-tualizaciju Od besplatnih softvera najpoznatiji su Mi-crosoft Virtual PC Microsoft Virtual Server VMWare Server i Xen Od softvera koji se plaaju najpoznatiji su VMWare ESX Server i Swsoft Virtuosso Softver

koji se plaa ima vee mogunosti i vie funkcional-nosti pa ako virtualizaciju planirate ozbiljno koristi-ti provjerite daje li besplatni softver sve to vam je potrebno

Kako stvar radi Virtualne servere pravimo koritenjem softvera za virtualizaciju Operativni su-stav virtualnog servera (guest) mo`e biti razli~it od domainskog (host) operativnog sustava Pri kreiranju virtualnog servera definiramo veli~inu virtualnog hard diska koji je zapravo samo datoteka na tvrdom disku fizi~kog servera koli~inu memorije s fizi~kog servera koju e virtualni server koristiti maksimalni posto-tak procesorskog vremena koje mo`e koristiti i ostale postavke Zatim instaliramo gostujui (guest) opera-tivni sustav koji e virtualni server pokretati S obzi-rom na to da virtualni serveri dijele sustavne sabirnice memoriju mre`nu karticu i ostatak hardvera fizi~kog servera performanse aplikacija na virtualnom serve-ru uvijek su slabije od performansa istih tih aplikacija na fizi~kom serveru no u velikom je broju slu~ajeva ta razlika neprimjetna krajnjem korisniku Virtualni serveri mogu obavljati bilo koji funkciju ali se zbog spomenutog pada performansi njihovo koritenje ne preporu~uje kod aplikacija koje intenzivno koriste re-surse ili se od njih o~ekuje brz odziv (npr velike baze podataka) Virtualizacija se tako|er ne preporu~uje kod aplikacija koje brinu o sigurnosti mre`e (vatrozidi) Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplat-nog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave Za svaki virtualni server koji koristi Microsoftov operativni sustav potrebna je licenca Ako koritenjem virtualizacije zamijenite fizi~ki server imate pravo koristiti licencu s tog ser-vera Ako je domainski operativni sustav Windows 2003 Enterprise Server po licencnim pravima mo`ete instalirati jo ~etiri virtualna Windows 2003 Enterpri-se Servera pod uvjetom da su na tom istom fizi~kom serveru Licencna prava i podrku za druge operativne sustave provjerite na stranicama proizvo|a~a Mana softverske virtualizacije je da prilikom kvara softvera ili hardvera fizi~kog servera svi virtualni serveri po-staju nedostupni no uz pouzdanost dananjih servera i dobrog ugovornog servisnog partnera ovo ne pred-stavlja problem

Virtualizacija u poslovnom okru`enjuVirtualizacija je u trendu i na tekstove o njoj mo`ete naii u svim informati~kim novinama U tekstovima se pojanjava kako virtualizacija radi i to vam je za nju potrebno ali jeste li iz tih tekstova shvatili kako ju mo`ete upotrijebiti u svom sustavu Prikazat emo vam nekoliko slu~ajeva kada je virtualizacija vrlo korisna

Piše Ivan Turk

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska

Hardverska je virtuali-zacija pouzdaniji i sku-plji oblik virtualizacije

ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj

specijalizirani hardver i softver omoguavaju da

se jedan fizi~ki server podijeli na nekoliko

neovisnih servera koji se nalaze u jednom

kuitu

Kada koristiti virtualizaciju Prvi i najo~itiji primjer je testiranje Testiranje nove verzije poslovne aplikacije ili nove sigurnosne zakrpe na serveru koji svakodnevno koristite nije mudra odluka jer stvari se mogu zakom-plicirati Koritenjem virtualizacije mo`ete napravi-ti identi~nu kopiju svog sustava na jednom jedinom fizi~kom serveru i vidjeti kakav e utjecaj odre|ene izmjene imati na va sustav Drugi se oblik testiranja odnosi na testiranje funkcionalnosti novih aplikacija koje planirate uvesti u svoj sustav Ovdje vas virtuali-zacija spaava od nabavljanja dodatnog hardvera

Drugi je primjer migracija starih aplikacija i serve-ra Ako imate server s aplikacijom koja radi samo na Windowsima NT i ne mo`ete ju prebaciti na novi operativni sustav niti Windows NT mo`ete instalirati na novi server zbog nedostatka drivera virtualizacija je rjeenje Na novi server koji ima dovoljno resursa instalirate operativni sustav za koji postoje driveri i zatim virtualizirate stari server Va`no je napomenuti da virtualni serveri koriste generi~ki standardizirani hardver stoga nema problema s driverima za starije operativne sustave Obzirom na malu hardversku sna-gu starog servera kao posljedica virtualizacije mo`e se dogoditi da stara aplikacija radi nekoliko puta br`e

Trei je primjer konsolidacija Svaki sustav raste s vremenom i poveava se broj ure|aja u njemu Kao posljedica toga doga|a se da resurse koje smo predvi-djeli za pet godina prerastemo za tri godine Pojedini su serveri zagueni koli~inom podataka dok su tvrdi diskovi na ostalim serverima prakti~no prazni ili nam je iskoritenost procesora na jednom serveru cijelo vrijeme preko 70 a u vrijeme mjese~nog obra~una nema dovoljno snage dok drugi server cijelo vrijeme veselo dr`i procesor na 2 Virtualnim serverima re-surse mo`ete dodavati prema potrebi koristei softver za virtualizaciju a briga o svim resursima i problemi oko kompatibilnosti hardvera svode se na odr`avanje i proirivanje fizi~kog servera Primjerice ako se neki server intenzivno koristi samo krajem mjeseca za mjese~ni obra~un dok se ostatak vremena slabo kori-sti mogue mu je u potrebnom periodu dodati resur-se Kada potreba nestane resursi se opet razdijele tamo gdje su potrebni

^etvrti su primjer sustavi visoke dostupnosti (cluste-ri) Sustavi visoke dostupnosti temelje se na tome da se vie servera ponaaju kao jedan (jako pojednostavljeno objanjenje) pa u slu~aju kvara jednog servera nema posljedica za funkcionalnost sustava jer ostali serveri preuzimaju funkciju neispravnog Ovdje je odmah ja-sno da morate imati dva ili vie servera to predstavlja dodatni troak pri kupovini hardvera Ako koristite virtualizaciju jedan server mo`e biti fizi~ki a drugi virtualan Virtualni server mora biti instaliran na za-sebnom fizi~kom serveru da bi se nastavio nesmetan

rad I za ovaj je scenarij potreban dodatni server ali taj server mo`e se koristiti i za druge potrebe Zbog ni`ih performansi virtualnog servera u odnosu na fizi~ki ovdje e zasigurno doi do smanjenja brzine rada su-stava no to je puno bolja opcija od totalnog zastoja

Virtualizacija mo`e pomoi boljoj organizaciji vae infrastrukture veoj pouzdanosti i dostupnosti te do-vesti do zna~ajnih uteda pa ako do sada niste sad je pravo vrijeme da ju po~nete koristiti

wwwmirakulhr 1

Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplatnog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave

Informatika

wwwmirakulhr

Intelligence Obavjetajne slu`be prislukivanje UDBA James Bond ndash prve su asocijacije na spomen ove rije~i No to je zapravo Competitive Intelligence (CI) Jo jedna od pomodnih aktivnosti popularnog zvu~nog naziva koje valja prodati upravama ili stvar-na potreba

Krenimo od same rije~i intelligence ndash inteligen-cija Pojednostavljeno inteligencija je snala`ljivost pojedinca u novim situacijama ili okru`enjima od-nosno sposobnost razumijevanja i zatim efikasnog prilago|avanja

Za dr`avu to zna~i to se bolje uklopiti u me|unarodna kretanja i nacionalne interese promicati te tititi i unutar zemlje i na me|unarodnom planu Upravo to izvjetajna (obavjetajna) zajednica i ~ini kontinuirano izvjeuje nacionalno vodstvo o aktualnim zbivanjima a povrh toga analizama dolazi do scenarija moguih doga|aja na temelju kojih predla`e konkretne mjere djelovanja Na taj na~in savjetovano i pripremljeno vo-dstvo dr`ave lake i br`e mo`e donijeti kriti~ne odluke

i preventivno djelovati

Na korporativnom nivou intelligence zna~i kako e se tvrtka prilagoditi i postaviti u tr`inoj utakmici koja je u dananjim globalisti~kim trendovima sve nemilosrd-nija i neizvjesnija Proces je opet isti Analize mogui scenariji izvjeivanje managementa predlaganje rjeenja

Razlika izme|u dr`avnog i korporativnog intelligence-a jest u prikupljanju informacija Sve dr`avne slu`be svijeta sla`u se da je ~ak oko 90 informacija javno dostupno Zbog onih desetak posto ponekad se rade prikrivene operacije koje ako se otkriju izlaze na naslovnim stranicama novina te postaju predmetom knjiga i filmova CI bavi se isklju~ivo javnim dije-lom informacija stoga sve se radi legalno po strogim eti~kim na~elima

Dakle CI je sustavan eti~an proces motrenja poslo-vne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

^emu sve toKrajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurent-nosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opasnosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti Smisao je biti ak-tivnim sudionikom u utakmici nametati svoj ritam i standarde a ne ldquoplesati kako drugi svirajurdquo Dananji tempo razvoja tehnologije i globalnog tr`ita uzrok su sve br`oj promjeni poslovne okoline Sve nas vie pre-plavljuju dostupne informacije i dezinformacije a do pojave CI niti jedan odjel u organizaciji sustavno se ne bavi ovim problemom Donositelji odluka ne vole biti iznena|eni Malo tko voli negativna iznena|enja ali u poslovnom svijetu nije rijedak slu~aj i da se na pozi-tivna iznena|enja ne gleda blagonaklono iz jednosta-vnog razloga to se ni za takav razvoj doga|aja nema spreman plan Manageri (vlasnici) ne mogu se vie oslanjati samo na instinkt ili intuiciju pri donoenju stratekih odluka a nemaju vremena baviti se mo-

rem informacija ~esto upitne kvalitete Oni trebaju konkretne pravovremene i provedive savjete

Kratka povijestSustavno praenje konkurencije i openito poslovnog okru`enja po~inje prije dvadesetak godina u SAD-u U po~etku su samo velike korporacije organizirale unutarnje CI odjele me|utim dokazavi svoju vrije-dnost CI se uvodi u sve manje i manje tvrtke Danas vie od 60 svih registriranih tvrtaka u SAD-u i ~ak 90 od 500 najuspjenijih - Fortune 500 ima CI u nekom obliku ukomponiran u svoje strukture SCIP (Society of Competitive Intelligence Professionals) ugledna svjetska organizacija koja okuplja CI profesio-nalce danas broji gotovo 7000 ~lanova irom svijeta a u osnivanju je i hrvatska podru`nica CI sve vie ula-zi i u akademske krugove - na nekim je sveu~ilitima mogue diplomirati i magistrirati na ovu temu

Vlade nekih zemalja primjerice Francuske [vedske SAD-a Japana i Kanade poti~u i ula`u znatna sredstva u razvoj CI jer za razvoj cijelog gospodarstva potreb-no je kvalitetno funkcioniranje velikog broja tvrtaka koje se bez intelligence-a teko mogu nadmetati na tr`itu isprepletenim brojnim globalnim i regional-nim igra~ima (neki od njih imaju podrku dr`avnih izvjetajnih agencija) Openito je pravilo to je konkurencija ja~a i okru`enje nesigurnije CI ima vie smisla CI je ~est slu~aj u izvozno orijentiranim kom-panijama Ovdje se mo`e povui paralela s dr`avama gdje sna`ne utjecajne i izvozu orijentirane dr`ave imaju dobro organizirane intelligence agencije

I u Hrvatskoj se o ovoj temi u posljednje vrijeme do-sta govori Organiziraju se konferencije te~ajevi a CI pomalo ulazi i u tvrtke Objavljeno je i par knjiga na temu CI na hrvatskom jeziku

Pomalo zbunjuju dva naziva s kojima se ~esto susreemo Competitive Intelligence (CI) i Business Intelligence (BI) Nepisano je pravilo da se uz naziv CI ve`e struka o kojoj ovdje govorimo dok se za BI ve`u IT rjeenja Posljednjih godina dosta se rabe i govo-ri o software-ima renomiranih proizvo|a~a ali i onih manje poznatih koji naprosto preplavljuju tr`ite To su naime vrijedni alati koji poma`u pri analiziranju internog poslovanja i u budunosti e im se zna~aj vjerojatno poveavati me|utim oni ne odgovaraju na pitanja o kojima emo ovdje govoriti a koja su klju~na u CI-u

Kako CI funkcioniraKako bi donositelji odluka mogli proaktivno voditi tvrtku i biti korak ispred ostalih zadaa je CI-a dobro upoznati sudionike utakmice ali s ciljem predvi|anja buduih poteza

Competitive IntelligenceCI je sustavan eti~an proces motrenja poslovne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

Pie Sinia Kouti

Vje~na pitanja koja tra`e odgovorebull Prati se rad konkurencije - koja im je strategija to

planiraju (Misle li se iriti ndash lokalno regionalno Planiraju li spajanja akvizicije Hoe li lansirati novi proizvod Hoe li korigirati cijene promijeniti marketinke akcijehellip) struktura trokova (pojedinih procesa benchmarking zato su jeftiniji konkurent-niji)

bull Prate se potroa~i ndash kakve su im karakteristike Cilj je doi do odgovora hoe li promijeniti navike po-trebe

bull Dobavlja~i - to se vie o njima zna bolje su pregovara~ke pozicije iznena|enja su manja Hoe li promijeniti cijene Hoe li bankrotirati

bull Hoe li se pojaviti neki novi konkurent na tr`itu S kojom e strategijom nastupiti Kako e to utjecati na nae poslovanje

bull Mo`e li se pojaviti neki supstitut koji e nam uzima-ti dio kola~a

bull Prati se cijelo gospodarstvo - trendovi politika utje-caj globalizacije promjene tehnologija promjene zakonahellip

bull Prati se interni rad tvrtke - cilj je postii to bolji i br`i protok informacija bez skupog udvajanja u prikupljanju analizama i distribuciji uvodi se poslo-vna tajna (hijerarhijska zatita podataka) radi se na-

ldquoNajbolje uz pozna-vanje vlastitog posla

je poznavanje posla konkurencijerdquo

John D Rockfeller

Poslovna znanja Poslovna znanja

Krajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurentnosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opa-snosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti

2

counter-intelligence-u ndash zatita naih podataka ana-liza ideja (izvana ndash od ilegalne pijuna`e te legalnog CI-a drugih tvrtaka iznutra ndash svjesno ili nesvjesno odavanje osjetljivih informacija)

Mnogi e rei ndash pa nai ljudi (odjeli) ve prate konku-renciju To je donekle istina Odjel marketinga prati marketinke poteze konkurencije prodaja zna udjele pojedinih tvrtaka na tr`itu redovito se prate cijene proizvoda i usluga suparnika Svaki odjel prati konku-renciju u svojoj domeni Me|utim nitko sustavno i studijski ne obra|uje konkurenciju te nema cjelovitu sliku o pojedinom konkurentu Tek na temelju cjelovi-te slike mogu se izraditi profili a to je jedan od na~ina kako razmiljati kao konkurencija i tako predvidjeti njihove budue poteze CI mora biti glavni ekspert po pitanju konkurencije a slo`it emo se svi ndash da konku-rencije nema poslovanje bi izgledalo puno druga~ije

Puno je dakle pitanja na koja ponekad i cijeli dobro institucionalizirani CI odjeli ne uspiju na vrijeme od-govoriti Kako onda o~ekivati da e mala poduzea izdvojiti ograni~ene resurse za ova ~esto maglovita pitanja koja naizgled nemaju veze s osnovnim poslo-vanjem Prvi je korak osvijestiti va`nost gore navede-nih pitanja ^esti su uzroci propasti poduzea eksterni faktori pa prema tome ne vodimo li ra~una o ovim

pitanjima naeg osnovnog poslovanja nee ni biti Ne moramo dakle imati formalno definirane CI odjele Me|utim moramo kontinuirano razmiljati i diskuti-rati o ovim pitanjima kako bi uope postojali

Primjena Competitive Intelligence-aU roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent ndash primjer je nivoa obavijesti kakav se zna zatei u poduzeima Cilj Competitive Intelligen-ce-a je da ponudi vie u roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent i ako ne unaprijedimo proizvodnu tehnologiju i distribuciju izgubit emo 20 tr`ita

Ili uo~ili smo rupu (blind spot) u strategiji konku-rencije ukoliko ih tu napadnemo osvojit emo 10 tr`ita

Ili na temelju analiza industrije te gospodarskih sociolokih i politi~kih analiza procjenjujemo da e proizvod (usluga) X ukoliko ga lansiramo na tr`ite Y zauzeti izme|u 10 i 15 tog tr`ita te ostvariti profit nakon yz vremena

Takva usluga viestruko je vrijednija od ulaganja u rad ovakva odjela

Poslovna znanja

CI mora biti glavni ek-spert po pitanju konku-rencije a slo`it emo se

svi ndash da konkurencije nema poslovanje bi iz-gledalo puno druga~ije

U praksi su poznate dvije vrste arbitra`e ad hoc (arbitra`a pri kojoj stranke same utvr|uju pravila postupanja imenovanje i broj arbitara osiguravaju tehni~ko-administrativnu podrku i sli~no ovaj tip arbitra`e vrlo je rijedak ) i institucionalna arbitra`a (arbitra`ni se postupak provodi po pravilima odre|ene institucije npr Stalno izabrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori)

Prednosti arbitra`eOsnovne prednosti arbitra`nog postupka su kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se sporazume oko pravila postupka samostalno imeno-vanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost po-stupka koji unato~ sporu omoguuje ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

U pravilu nadle`nost arbitra`e se ugovara dakle ona nije zadana zakonom ili bilo kojim drugim propisom Ugovor o arbitra`i sklapa se prije nastanka spora pri ~emu e uobi~ajeno biti arbitra`na klauzula temeljnom poslovnom Ugovoru ili nakon nastanka spora (tzv kompromis) Poduzetnicima koji se odlu~e za ovaj na~in rjeavanja spora preporu~a se ugovaranje arbitra`ne klauzule ~ime se mo`e izbjei smisleno odugovla~enje spora pred bdquodr`avnimldquo sudom od strane nelojalnog poslovnog partnera ^lankom 3 Zakona o arbitra`i (NN 8801) propisano je da se arbitra`a mo`e ugovori-ti za rjeavanje svih sporova o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati Tako se arbitra`a mo`e ugovoriti za ugovorne odnose izvanugovorne odnose sporove o vlasnitvu sporove iz ugovora o radu i sl Stranka arbitra`nog postupka mo`e biti i dr`ava kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave Isto tako Zakon o arbitra`i predvi|a i mogunost ugovaranja inozemne arbitra`e u sporovima s me|unarodnim ele-mentom osim ako je posebnim zakonom propisano da je za takve sporove isklju~ivo nadle`an sud u RH (npr sporovi o nekretninama koji se nalaze u RH) U ino-zemnim arbitra`ama posebno su popularne arbitra`ne institucije u [vicarskoj uz primjenu vicarskog prava koje je vrlo sli~no hrvatskom

Arbitra`ni postupakArbitra`ni postupak zapo~inje kao i svaki drugi sudski postupak - podnoenjem tu`be arbitra`nom suditu

Stranke odlu~uju o tome hoe li arbitrirati arbitar pojedinac ili vijee trojice arbitara Ukoliko se stranke o tome ne sporazume u sporovima vrijednosti do 50000 eura sudit e pojedinac a preko 50000 eura vijee Za arbitre se mogu imenovati arbitri s liste in-stitucionalne arbitra`e ali i bilo koja druga neovisna i nepristrana osoba (ne nu`no pravnici) Pravo koje e se primjenjivati kako smo naveli ovisi o instituciji koje su stranke odabrale Tako se pri Stalnom izbornom suditu pri HGK primjenjuje Pravilnik o arbitra`i pri Stalnom izbornom suditu pri HGK (tzv zagreba~ka pravila) Isto tako po isklju~ivom sporazumu stranaka arbitra`a mo`e postupati ex aequo et bono ili po na~elu pravi~nosti

Arbitra`nim pravorijekom pravomono se presu|uje u odre|enom sporu Arbitra`a postupa samo u jednom stupnju za razliku od sudova koji u pravilu postupaju u dva pa ~ak i tri stupnja Po donoenju arbitra`nog pravorijeka mo`e se tra`iti ovrha pred nadle`nim sudom U pravilu tu`ba za ponitenje arbitra`nog pravorijeka koja se podnosi bdquodr`avnomldquo sudu (koja je uvjetno re~eno `alba na pravorijek) ne odga|a ovrhu pravorijeka Navedena tu`ba predstavlja jedino pravno sredstvo za ponitenje pravorijeka Ponitenje se tako mo`e tra`iti radi nenadle`nosti arbitra`e (nije sklo-pljen sporazum o arbitra`i) ako stranci nije pru`ena mogunost sudjelovanja pred arbitra`om ako je odlu~eno o pitanju koje nije sporazumom podvrgnuto arbitra`i i sl I iz navedenog je vidljivo da se radi ugla-vnom o postupovnim pitanjima tako da se tu`bom nee moi tra`iti meritorno preispitivanje ~injenica ili pravnih pitanja (iznimno ako je pravorijek suprotan pravnom i ustavnom poretku RH)

Iz svega navedenog vidljiv je niz prednosti arbitra`nog rjeenja sporova Istaknut emo jednu za sada prili~no vidljivu i bitnu manu arbitra`e a to su trokovi po-stupka U sporovima velike vrijednosti arbitra`a e u pravilu biti skuplja od postupka pred Sudom

Arbitraža kao na~in rjeavanja sporovaArbitra`a kao na~in rjeavanja sporova predvi|a postupak vrlo sli~an sudskom u kojem spor me|u strankama pravomono i kona~no rjeava arbitra`ni sud Zbog sporosti i pretrpanosti pravosudnih tijela ovaj na~in rjeavanja sporova postaje sve u~estaliji i u rjeavanju sporova me|u domaim poslovnim subjektima ( arbitra`a se naj~ee koristila u sporovima sa stranim partnerima)

Piu Antun Emert Bruno Juri

Osnovne su prednosti arbitra`nog postupka kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se spo-razume oko pravila postupka samostalno imenovanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost postupka koji unato~ sporu omoguuju ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

Poslovna znanja

wwwmirakulhr

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

2

ovim metropolama 6667 eura po kvadratu Moskva je esti najskuplji grad u Europi kad su u pitanju stambe-ni kvadrati unato~ visokom riziku povrata ulaganja u ovu metropolu

Prema cijenama nekretnina Zagreb je u drutvu me-tropola Rumunjske ^eke Estonije te Cipra i Belgije S prosje~nom cijenom od 2215 eura po kvadratu Za-greb je neto malo skuplji od Bruxellesa u kojem je prosje~na cijena kvadrata 2150 eura

Najamnine stagnirajuIstra`ivanja pokazuju da vlada opadajui trend prino-sa od renti jer rente ne dr`e korak s cijenama stanova nigdje u Europi Tako zemlje isto~ne Europe u kojima je rizik vei imaju i najvee stope povrata koje prelaze 10 posto

U Amsterdamu Parizu Muumlnchenu i Bruxellesu visoke su stope povrataali to su gradovi u kojima je oporezi-vanje prihoda od nekretnina visoko Nigdje u Europi najamnine ne rastu jednako brzo kao cijene nekretni-na a stopa povrata je 4 ili manja to je razlog za zabrinutost

Investicijski fondovi za nekretnine - REIT (Real Estate Investment Trusts) fondoviU Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih gra|evinskih objekata na najtra`enijim lokacijama a ni demografska situacija nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

U posljednje vrijeme sve se ~ee spominju fondovi za nekretnine kao dobro i preporu~ljivo ulaganje Nagli interes za domaim nekretninama osim to je direkt-no uzrokovao gra|evinski boom oja~ao je i financijski sektor te kroz poja~anu kreditnu potra`nju doveo do rekordnih rezultata Poput ulaganja u vrijednosne pa-pire i ova vrsta ulaganja sigurna je i donosi prihod sve do trenutka dok ne do|e do poremeaja na tr`itu i cijene nezadr`ivo po~nu opadati Svjetski analiti~ari ukazuju na posljedice ovakvog razvoja cijena nekretni-na koji se kao boom prvo javio u SAD ^ak minimalna odstupanja statisti~kih podataka od prognoza znaju prouzro~iti nagli porast ili pad cijena dionica pa i ove vrste dionica diljem svijeta

2

Tema broja

U Hrvatskoj jo manjka kvalitetnih

gra|evinskih objeka-ta na najtra`enijim

lokacijama a ni demografska situacija

nije najoptimalnija Zadu`enost privatnog sektora zabrinjavajua je pa bi poskupljenjem

kapitala pao optimizam na tr`itu nekretnina

Kod ulaganja u dionice ovih fondova va`no je

zadr`ati u vidu njihovu fair cijenu

Obzirom na kontinuiranu stupu rasta u Americi ri-zik naglog pada cijena nekretnina sasvim je razum-ljiv Ameri~ka potronja veinom se financira kredi-tima banaka i rast cijena kredita ne samo to utje~e na potronju ve bankama signalizira vei rizik od neotplaivanja kreditnih zajmova U slu~aju pada cije-na nekretnina osiguranja kredita vie ne bi bila do-voljna da pokriju novonastali rizik Posljedica toga bio bi nagli pad odobrenih kredita pad potronje rast in-flacije i mogua globalna recesija Iako je broj prodanih kua u 2006 godini u usporedbi s 2005 pao za 6 do 7 u SAD-u realizirane kupoprodajne cijene u apso-lutnom iznosu zadr`ale su postojei dolarski obujam

Investitori u potrazi za novim ansama i u nastojanju da smanje rizik pronalaze nova tr`ita Sve ~ee mo`emo primjetiti prisutnost REIT fondova (Real Estate Investment Trusts) i u zemljama u kojima ova forma ulaganja zakonom jo nije dozvoljena ili zako-nom nije regulirana Prvi REIT fondovi odnedavno se pojavljuju na tr`itu Velike Britanije a EampG Dimax njema~ki Benchmark indeks za vrijednosnice drutva nekretnina s ukupnom tr`inom kapitalizacijom od 12 milijardi eura raste oko 30 godinje

Kriti~ari smatraju da je kreiranje REIT fondova vie rezultat potrebe osnivatelja fondova da disperziraju dio rizika na ulaga~e O~ekuje se da e u buduem razdoblju sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju prepustiti tr`itu Rizik za ulaga~e u ovakve fondove je u situaciji kad dolazi do izra`enih oscilatornih kretanja i naglog pada cijena nekretnina koji tada snose rizik gubitka iz-nimno velikih iznosa ili ~ak cijelog ulo`enog kapitala dok rizik za osniva~ku tvrtku prakti~no ne postoji

Prednost ulaganja u REIT fondove je u njihovoj stal-noj likvidnosti Dok u slu~aju naglog povla~enja kapi-tala iz otvorenih investicijskih fondova mo`e doi i do zatvaranja fonda ulaga~i u REIT fondove uvijek mogu prodati svoje udjele odnosno nekretnine u vlasnitvu REIT fondova na burzi po trenutnoj tr`inoj cijeni

Ova vrsta fondova je u pravilu iznimno transparent-na redovno izvjetava javnost i ulaga~e o tr`inim kretanjima i vrijednosti njihovih uloga i naj~ee ima porezne povlastice

Krizna situacija u podru~ju ove vrste fondova doga|a se trenutno u [panjolskoj Dionice nekretninskih kom-panija su u [panjolskoj rasle na krilima visokih cijena panjolskih nekretnina kojima je vrijednost podizala visoka potra`nja agresivnog stranog kapitala i velikog broja doseljenika Cijene stanova su u [panjolskoj u razdoblju od 1999 do 2005 godine rasle po prosje~noj godinjoj stopi od 15 posto nakon ~ega je rast po~eo lagano posustajati Dionice Grupo Inmocarala (-14 posto) i Montebalita (-20 posto) predvodile su pad tr`inih vrijednosti developera stambenih i poslovnih prostora a jednostavnom tr`inom logikom su za so-bom u slobodni pad povukle i bankarske dionice Zbog zabrinutosti ulaga~a od rasta broja i vrijednosti ne-naplativih hipotekarnih kredita najvie su pale cijene dionica Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (-25 posto) druge najvee panjolske banke i Banco Sabadell (-37 posto)

Tijekom prole godine u Hrvatskoj se pojavila tvrtka Terra Firma sa svojim portfeljom a krajem srpnja 2006 na ZSE uvrten je Jadran Kapital u cilju prven-stvenog privla~enja kapitala stranih ulaga~a Ovisno o interesu investitora i eventualnom rastu indexa ovakvih drutava ulaganje u nekretnine u Hrvatskoj mo`da dobije neku sasvim drugu dimenziju

Uporabna dozvola i nove odredbe zakonaU va`eem Zakonu o prostornom ure|enju i Zakonu o gradnji i njegovoj provedbi uo~ena je neprimjerenost odre|enih instrumenata u podru~ju urbanisti~kog i prostornog planiranja i gradnje Odredbe zako-na mahom su nepovezane te kao takve za posljedi-cu imaju nedostatak instrumenata za upravljanje i ure|enje gra|evinskog zemljita u naseljima

Posljedice toga bile su dugo trajanje i slo`enost postu-paka za isho|enje dozvola potrebnih za gra|enje i upo-rabu gra|evina i nedostatni stupanj pravne sigurnosti

Neke od va`nih promjena odredaba zakona su decen-traliziranje izdavanja dozvola i akata kao i poveavanje uloge i odgovornosti ovlatenih arhitekata i in`enjera u postupcima izdavanja dozvola i drugih akata potreb-nih za gra|enje i uporabu gra|evina

Predlo`enim zakonom predvi|a se i uklanjanje odredbi i akata u podru~ju prostornog ure|enja u svrhu racio-nalnijeg gospodarenja prostorom i osiguranju uvjeta za drutveni i gospodarski razvitak Hrvatske tvrdi mi-nistrica Marina Matulovi-Dropuli

U Ministarstvu navode da u skladu s odredbama novog Zakona o prostornom ure|enju i gradnji koji donosi odre|ene izmjene i po pitanju uporabnih dozvola a koji bi trebao stupiti na snagu 1 listopada 2007 godi-ne kazna za prekraj koritenja gra|evine bez izvjea nadzornog in`enjera odnosno uporabne dozvole izno-si 25000 kuna

[to e biti sa stanarima u objektima bez uporabne dozvoleOni koji `ive u zgradama koje su gra|ene mimo gra|evne dozvole bilo da imaju kat vie ili su eta`irane tako da imaju vei broj stanova morat e trokove le-galizacije snositi sami - ako na to ne uspiju prisiliti in-vestitora koji im je prodao takav objekt

Nakon 1 sije~nja sljedee godine gra|evine koje ne-maju uporabnu dozvolu izgubit e dosadanji sta-tus uporabljve gra|evine pa na njima vie nee biti mogue obavljati prijenos vlasnitvaUporabna dozvo-la je ina~e puka formalnost ukoliko se objekat gradio u skladu s izdanim dozvolama i u skladu s pravilima struke Tamo gdje se nije potovao zakon ra~un za na-platu e doi krajnjim korisnicima kupcima stanova kojima e uporabna dozvola postati uvjet za reguli-ranje vlasni~kih prava koja se`u do prodaje ili prepisi-vanja stambenog ili poslovnog objekta

Banke ve sada u na~elu odbijaju uknji`iti hipoteku na objekat bez uporabne dozvole

Do sada u vlasni~kom listu nije postojala zabilje`ba o posjedovanju uporabne dozvole a sada e postojati Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez uporabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretninama za iznajm-ljivanje nee moi dobiti dozvolu za iznajmljivanje

Uporabna dozvola iznimno je va`an instrument u zemljama EU-a i u SAD-u kojim se regulira kvaliteta gra|enja U razvijenom svijetu bez nje osiguravajua drutva ne `ele osigurati va stan ili zgradu u kojoj

2 wwwmirakulhr 2

Tema brojaTema broja

O~ekuje se da e u buduem razdoblju

sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja

prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju

prepustiti tr`itu

Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez upo-rabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretni-nama za iznajmljivanje nee moi dobiti dozvo-lu za iznajmljivanje

stanujete niti e banke dati hipotekarne kredite za sta-nove u takvom objektu

Gra|ani koji jo nisu uli u avanturu dizanja de-setljetnih stambenih kredita trebali bi posluati savjet pomonice ministrice Bla`evi-Perui - Oprezan ku-pac ne preuzima stan od investitora-prodavatelja dok za zgradu nije izdana uporabna dozvola

Ure|enje interijera i vrtova

PlaniranjePlaniranje je zapravo ono od ~ega treba po~eti svako ure|enje ili preure|enje doma ili vrta [to je sve po-trebno kako to smjestiti i rasporediti i kako e to iz-gledati u kona~nici Za najbolja rjeenja za najbolji raspored pokustva i drugih predmeta u stanu ili kui ili sadnica u vrtu po-treban je dobar plan poznavanje standardnih dimen-zija namjetaja stilova pokustva boja i materijala njihove obrade i primjene te napokon i poznavanje redoslijeda po kojem se odvijaju radovi

Mogua rjeenja stvar su osobnih preferencija i tren-dovaTreba razmisliti o oblaganju zidova polaganju podo-va smjetaja veeg i manjeg pokustva o glavnim

svjetlosnim izvorima a potom obratiti pa`nju slika-ma tepisima zavjesama svjetiljkama sobnom bilju i nizu drugih detalja koji uokviruju ure|enje prostora O unutranjem ure|enju prostora jednako kao i o ure|enju vrtova napisano je mnotvo knjiga pregrt broura razli~itih proizvo|a~a njime se bave brojni ~asopisi a jo uvijek nije sve re~eno

Arhitekti i dizajneri stalno usavravaju svoje znanje prilago|avajui ga vremenu u kojem `ivimo novim materijalima i novim saznanjima

Billy Baldwin poznati dizajner ka`e ldquoPrvo pravilo dekoriranja je da se gotovo sva pravila mogu izmije-nitirdquo

Izmislite svoja pravila ali neka budu sa stilom i poz-navanjem jer svaki je stan ogledalo ljudi koji u njemu `ive i borave i samo Vi mo`ete u svom domu ostva-riti ugo|aj koji vam najvie odgovora U tome vam ne mo`e pomoi nijedna knjiga niti ~asopis Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek nanovo slikati

0

Tema broja

Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek

nanovo slikati

Tvrtka lsquorsquoZETOVI] doorsquorsquo sa sjeditem u Osijeku postoji od 1 sije~nja 2002 godine Bavi se prodajom HOumlRMANN gara`nih i industrijskih vrata te proizvo-dnjom PVC i aluminijske stolarije Tvrtka je smjetena u vlastitom zatvorenom prostoru veem od 1600 m2 u sklopu kojeg se nalazi prodajni prostor skladite te linija za proizvodnju PVC i aluminijske stolarije Uz zatvoreni prostor nalazi se i otvoreni veli~ine gotovo 5000m2 Glavni je dobavlja~ PVC profila njema~ki proizvo|a~ Salamander a dobavlja~ visokokvalitenih okova tako|er je njema~ki proizvo|a~ GU

Tvrtka Zetovi doo ovlateni je distributer komplet-nog proizvodnog asortimana renomiranog njema~kog proizvo|a~a HOumlRMANN za podru~je Slavonije i Ba-ranje

Tvrtka HOumlRMANN europski je lider u proizvodnji gara`nih i industrijskih vrata tehnologiji pretovarne tehnike te luksuznih kunih rjeenja Unato~ relativno kratkom vremenskom periodu u kojem tvrtka posluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i do-stupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta Njihovu kvalitetu prepoznali su i vodei osje~ki i slavonski poduzetnici te se HOumlRMANN in-dustrijski i gara`ni proizvodi mogu pronai na mno-gim reprezentativnim objektima kao to su Pekarnica Kruna Autokua [kojo Autokua Perkovi Saponia

Servisni centar Automagister Naselje Retfala nova te brojni drugi objekti

Iako se proizvodni proces stolarije i danas odvija u vrlo povoljnim uvjetima na novim strojevima vlasnik i osniva~ tvrtke gospodin Zdravko Zetovi odlu~io je dodatno modernizirati tvrtkin proizvodni pogon potpuno novim i automatiziranim strojevima Ti strojevi dodatno e doprinijeti kvaliteti smanjenju cijena te smanjenju rokova isporuke

Novost u prodajnom programu je prodaja unutarnjih vrata proizvo|a~a lsquorsquoConturarsquorsquo iz Pleternice ~iji je tvrtka lsquorsquoZetovirsquorsquo doo ovlateni distributer za podru~je Sla-vonije i Baranje

Tvrtka ldquoZetovirdquo doo pru`a potpunu uslugu ugra-dnje nove stolarije izgradnju postojee obra|ivanje otvora ugradnje klupica komarnika i sl Telefon-skim putem mo`ete zatra`iti neobvezan izlazak stru~nog osoblja radi savjetovanja te izrade ponuda i predra~una

Kompletan proizvodni i prodajni program tvrtke lsquorsquoZetovi doorsquorsquo mogue je pogledati u velikom izlo`benom salonu koji se nalazi na adresi Svilajska ulica 30D u Osijeku ili ih mo`ete posjetiti na Internet adresi wwwzetovichr na kojoj mo`ete pronai dodat-ne informacije o cjelokupnom asortimanu

Pogled u bolju budunost kroz kvalitetne proizvodeZahvaljujui potpuno novim i automatiziranim strojevima tvrtka Zetovi doo je dodatno poboljšala kvalitetu izrade i smanjenje rokova izvedbe uz istovremeno snižavanje cijena

Unato~ relativno kra-tkom vremenskom pe-riodu u kojem tvrtka po-sluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i dostupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta

Oglas

wwwmirakulhr 1

FranšizaFraniza je tip poslovanja u kojem neka tvrtka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslo-vanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvarene prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit

Priredila Maja Klier

Dananji poslovni svijet prostor je neizmjernih mogunosti U stvari toliko velikih da nam je vrlo teko prepoznati onu koja bi odgovarala upravo naoj osobnosti i naem financijskom stupnju a da je ujed-no i profitabilna No ipak u moru tipova poslovanja nailazimo na franizno poslovanje Unutar njega na-lazimo raznorazne koncepte izme|u kojih se uistinu mo`e izabrati bdquoposao snovaldquo ali ga se istim takvim i stvoriti od temelja

Iako u mnogim hrvatskim tvrtkama i organiza-cijama ~esto dolazi do otputanja tehnolokog vika a franizno poslovanje uvelike poma`e u samozapoljavanju i smanjenju stope nezaposleno-sti stanovnici Hrvatske ga jo uvijek ne do`ivljavaju kao najprikladniju mogunost rjeavanja svog statu-sa U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih No bez obzira na tako malen broj njih bitno je neprestano raditi na promociji ovog tipa poslovanja jer je ono garancija lakeg prodora na hrvatsko tr`ite a posebno na strana tr`ita te jedini na~in sprje~avanja varki pri prodaji franize Za promociju franiznog po-slovanja u Hrvatskoj najvie se brinu Hrvatska udruga za franizno poslovanje koja 29 i 30 studenoga u Za-grebu ve 4 godinu za redom odr`ava Franizni forum te Izlo`bu franizne ponude poduzetni~ki centar za franizu Pro maturo u Zagrebu te Centar za franizu Poduzetni~kog centra Osijek

[to je to franizno poslovanjePrema europskoj franiznoj federaciji franizno poslo-vanje je sustav trgovanja dobrima iili uslugama iili tehnologijom koji se bazira na bliskoj i stalnoj suradnji pravno i financijski samostalnih poduzea vlasnika franize i njegovih pojedina~nih korisnika franize

gdje vlasnik jam~i svojim korisnicima pravo i posta-vlja obvezu da e voditi posao u skladu s konceptom franize Franizno poslovanje mo`e se shvatiti i kao partnerstvo izme|u tvrtke s internacionalnim aspira-cijama za svoj brand i individue ili organizacije u cilja-noj zemlji koja je bolje opremljena kulturalno i logi~ki za bdquohrvanjeldquo na vlastitom tr`itu Dakle kao koncept s velikim potencijalom irenja ndash kako na nacionalnom tako i na internacionalnom nivou

Franiza je u stvari tip poslovanja u kojem neka tvr-tka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslovanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvare-ne prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit S ili-ili smo suo~eni zbog postojanja nekoliko tipova franiza i zbog njihove razli~ite projekcije Dva najpoznatija tipa franiza su franiza poslovnog formata (business franchise format) i franiza distribucije proizvoda (product distribution franchise)

Franiza poslovnog formata je tip poslovanja u kojem franizoprimac dobiva posao po principu bdquoklju~ u rukeldquo Dakle on kupuje provjereni i uhodani poslovni koncept znanje i know-how davatelja te savjetodav-ne usluge prije i tijekom ugovorom odre|enog perio-da poslovanja Pri tome brand ne mora biti svjetski poznat ve samo na teritoriju poslovanja Primjerice franize McDonalds Body Creator ili Biovega pripa-daju toj vrsti Kod franize distribucije proizvoda pri-matelj franize kupuje renomirano ime odnosno brand za odre|eni teritorij a poslovanje se svodi na prodaju proizvoda proizvedenog od strane davatelja franize U ovoj varijanti kupac franize ne dobiva nikakva

U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje promijenio ime u Kvarner Vienna Insurance Group (VIG) ddVienna Insurance Group trenutno je prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje (KWSO) od sredine lipnja nosi novo ime ndash Kvarner Vienna Insu-rance Group (VIG) dd za osiguranje Uz promjenu imena nedavnu su skuptinu obilje`ile i promjene u Upravi drutva Od 1 srpnja funkciju predsjednika Uprave drutva od dosadanjega predsjednika Mladena Bla`evia koji s krajem ove godine odlazi u mirovinu preuzima Igor Jeli~i Tako e novu tro~lanu Upravu uz Igora Jeli~ia ~initi jo dva ~lana Zorislav Staek i Kreimir Kolar Promjene u nazivu Drutva uslijedi-le su sukladno prologodinjoj odluci prema kojoj je Vienna Insurance Group postala krovna marka Wie-ner Stadtische Grupe koja okuplja pod novom krov-nom markom kao bdquoobiteljskim imenomldquo sve svoje tvrtke keri s podru~ja centralne i isto~ne Europe Grupa je trenutno prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju laquoStrategija je VIG-a na tr`itima gdje djeluje etabli-ranje domae marke kao simbola povjerenja blizine i lokalnoga razumijevanja VIG istovremeno daje do-datnu internacionalnu vrijednost i predstavlja simbol veli~ine iskustva i kompetentnosti s vodeom po-zicijom u srednjoj i isto~noj Europiraquo isti~e Mladen Bla`evi predsjednik Uprave DrutvaTijekom prvoga ovogodinjeg kvartala Kvarner Vien-na Insurance Group kao najvee drutvo VIG grupe u Hrvatskoj ostvarilo je zara~unatu bruto premiju od 1257 milijuna kuna to je za 257 posto vie nego u istom razdoblju lani Istovremeno su bruto premije `ivotnoga osiguranja iznosile 45 milijuna kuna (to je za 154 posto vie nego prole godine) dok su premije ne`ivotnoga osiguranja ostvarile skok od 373 posto i

ostvarile 807 milijuna kuna Time se Kvarner Vienner Insurance Group popela na peto mjesto osiguravatelja u Hrvatskoj i zauzima 53 posto tr`inoga udjela Isto-vremeno je dobit ovoga drutva iznosila 596 milijuna kuna dok je ukupna prologodinja dobit bila na razini 599 milijuna kuna Kvarner Vienna Insurance Group i u prvih pet mjese-ci ove godine bilje`i izvanredne financijske rezultate ostvarivi premijski volumen od 199 milijuna kuna to je za 252 posto vie nego u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja bilje`e zara~unatu bruto premiju od 746 milijuna kuna to je za 147 posto vie dok ne`ivotna osiguranja s premijom od 1244 milijuna kuna bilje`e skok od 325 posto u odnosu na isto razdoblje prole godine Vienna Insurance Group Hrvatska a kojega ~ini Kvarner VIG Cosmopolitan life i Helios u prva ~eti-ri mjeseca zaklju~ila je financijske rezultate s ukupno ostvarenom premijom od 234 milijuna kuna to je za 297 posto vie nego li je ostvareno u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja ostvarila su ukup-nu premiju u iznosu od 105 milijuna kuna dok su ne`ivotna iznosila 129 milijuna kuna S takvim rezultatima VIG je dospio na ~etvrto mjesto ljestvice osiguravajuih drutava s tr`inim udjelom od 74 posto Vienna Insurance Gropu Hrvatska je po tim rezultatima po `ivotnim je osiguranjima zauzela tree a po ne`ivotnim osiguranjima ~etvrto mjesto na rang ljestvici svih osiguravatelja

Kvarner Vienna Insuran-ce Group tijekom prvih pet mjeseci ove godine zabilje`ila je izvanredne

financijske rezultate ostvarivi premijski

volumen od 199 miliju-na kuna to je za 252

posto vie nego u istom razdoblju prole godine

Oglas

Igor Jeli~i - novi predsjenik Uprave od 01 srpnja 2007 godine

2

saznanja o u~inkovitom sistemu poslovanja Primjeri franize distribucije proizvoda su Fornetti

Franizni koncepti se jo mogu razlikovati i po po-stojanju ili ne postojanju ulazne franizne pristojbe po visini i vrsti tantijema po koritenju reklamnog pro-stora ili ne hellip

Tko je tko u franiznom poslovanjuU franiznom se poslovanju radi o odnosu izme|u franizodavca i franizoprimca Franizodavac je vla-snik inovativnog i do u temelje razra|enog i isproba-nog poslovnog koncepta kojeg za odre|enu nov~anu naknadu ustupa drugim tvrtkama zajedno s markom ili brandom i sa svim detaljima koji ~ine taj specifi~ni poslovni koncept Franizoprimac je pak osoba koja je taj koncept prepoznala kao posao kojim bi se `eljela baviti i u kojem bi moglo doi do samozapoljavanja odnosno do dostizanja vlastite vizije bdquobiti sam svoj efldquo na laki na~in te ga stoga odlu~ila i kupiti Franizoprimac tako potpisivanjem posebnog ugovora prihvaa jedan sistem rada koji od tada postaje nje-govim poduzetni~kim pothvatom i tako ulazi u lanac distribucije koji ima prepoznatljivo ime Nerijetko se spominje i pojam Master primateljdavatelj franize Rije~ je o osobi koja je kupila odre|eni franizni kon-cept od vlasnika franize - otuda Master primatelj te time stekla pravo na prodaju podfraniza tog koncepta na to~no odre|enom teritoriju to ga prema drugima ~ini Master davateljem

Koncept s mnogima prednostima ali ne i bez opasno-stiFranizno poslovanje smatra se konceptom mnogo-brojnih prednosti i za vlasnika franize i za njezinog kupca no postoje i neke opasnosti ^injenica da 80 poduzetni~kih pothvata zavrava propadanjem u prve tri godine govori da danas nije jednostavno opstati kao poduzetnik U svemu tome se poslovanje putem franiza smatra idealnim za smanjenje tog rizika Kupnjom franize dobiva se poslovna neovisnost i po-sao po principu bdquoklju~ u rukeldquo a za puno manji po~etni kapital nego kod samostalnog poduzetni~kog pothva-ta Dakle isproban i uhodan posao vrijedan i prepoz-natljiv na tr`itu posao u koji je vlasnik franize ve ulo`io svoje najva`nije resurse novac vrijeme znanje i vjetine te u potpunosti razradio i u obliku ud`benika predo~io sve procedure njegova vo|enja s ciljem mak-simalnog uspjeha Tako se franizoprimac da bi nje-gov poduzetni~ki pothvat uspio mora pridr`avati postavljenih i isprobanih procedura Skeptici ~esto napominju kako je kupnja franize dokaz nekreativno-sti no praktikanti franchisinga napominju da se kup-njom franize dobiva isprobani uhodani i funkciona-lan posao koji se dodatnom kreativnou mo`e samo poboljati Vlasnik franiznog lanca je uvijek spreman prihvatiti nove ideje ukoliko one doista mogu pomoi

u razvoju cijelog lanca Iako postoji rizik da jednom kupljeni franizni koncept ne dosti`e razinu poslo-vanja kao kod mati~ne kue rizik neuspjeha je uvelike umanjen zbog stalne podrke franizodavca i komplet-ne franizne mre`e ~ija veli~ina donosi grupne olakice za nabavu kao i jeftiniju reklamu Ameri~ka statistika nam govori da samo 10 primatelja franize prestaje s kupljenim poslovanjem u prve 3 godine Razlozi tome su mnogostruki a stupnjevi ranjivosti variraju ovisno o tome je li odabrana odgovarajua franiza o znanju vjetinama i financijskim izvorima ali nada-sve o volji za radom i sposobnosti franizoprimca za kvalitetno vo|enje poduzetni~kog pothvata na koji se odlu~io sam

Vrijednost franiznog koncepta posebno dolazi do izra`aja u trenutku kada neka uspjena tvrtka shvati da je dolo do potrebe irenja poslovanja bilo na nacional-noj ili me|unarodnoj razini ili kada postoji odre|ena inovativna ideja s velikim potencijalom rasta Ono to irenje poslovanja putem franize ~ini jednostavnijim i sigurnijim od ostalih na~ina je ~injenica da tamo tri osnovna resursa novac vrijeme i motivirani mana-gement osiguravaju upravo franizoprimci Oni su ti koji su se odlu~ili na svoj poduzetni~ki pothvat i oni e kako bi on uspio u njega ulo`iti sve to je potrebno Osim toga oni su ujedno i kadar koji poznaje teritorij na kojem pokree poslovanje koji razumije to je sta-novnicima na tom teritoriju bitno kakve su njihove navike i obi~aji te koji poznaje njihov jezik Samostalno savladavanje i u~enje o svemu tome bi vlasnika franize kotalo puno vie vremena a time i novaca No kao i sve na svijetu i franizno poslovanje vlasniku donosi neke manje ugodne trenutke Jedna od najneugodnijih stvari je smanjena mogunost kontrole u poslovanju s puno karika koje je vlasnik potpuno sam postavio na noge a odmah nakon toga bismo mogli spomenuti ka-tkada vrlo te`ak odnos s franizoprimcima i njihovo nepridr`avanje u priru~niku utemeljenog sistema po-slovanja Upravo zato je potrebno vie puta promotriti kome se prodaje poslovni koncept kako bi se kasnije izbjegle zamke koje bi mogle proizai iz loe odluke

Stvaranje prodaja i kupnja franizeDanas za potencijalne franizokupce ne postoji pro-blem nedostatka izbora izme|u razli~itih franiznih koncepata no postoji onaj vezan uz teku odluku oda-bira onog pravog izme|u niza drugih Najveu ulogu u stvaranju te odluke danas ima dobro projektirana franiza i njen vlasnik On je taj koji se stalno iznova mora pitati Zato bi netko kupio moju franizu Kori-sne i kvalitetne savjete i prijedloge vezane uz franizno poslovanje mo`ete nai i u hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje Oni se njime bave ve nizom go-dina sura|ujui s mnogim uspjenim me|unarodnim franiznim lancima te su ujedno i u~lanjeni u Europsku te Svjetsku franiznu federaciju Put do dobro projek-

tirane franize nije lagan jer je to posao koji zahtijeva stru~nost na mnogim razli~itim podru~jima ovisno o franiznoj djelatnosti a o kvaliteti njegova izvrenja ovisi kako e se posao odvijati u budunosti Upra-vo je zbog potrebe za raznim stru~njacima koje treba okupiti te zbog uklapanja svih njihovih savjeta u dje-lotvoran sistem koji e kasnije dovesti do maksimalne djelotvornosti i profitabilnosti ovu zadau potrebno prepustiti konzultantima za franizno poslovanje koji se u Hrvatskoj nalaze u poduzetni~kom centru za franize Pro maturo u Zagrebu i Centru za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek Oni su jedini koji mogu dati pouzdane i nu`ne savjete za toliko potrebno postavljanje stratekog plana i ciljeva poslovanja kako ono ne bi krenulo u krivom smjeru

Tek nakon dobrog projektiranja franize vlasnik mo`e krenuti s prodajom koncepta pazei na cijeli daljnji splet okolnosti Franizodavac mora shvatiti da ne poznaje na~in na koji je potencijalni kupac doao do novca kojeg je voljan ulo`iti u odre|enu franizu i ko-liko mu on zna~i Koja je god kombinacija u pitanju to treba cijeniti a ujedno i pokazati Najlaki na~in za to je sastanak laquoo~i u o~iraquo tijekom kojeg se potencijalnom kupcu mo`e ispri~ati o svim kvalitetama i vrijednosti-ma odre|enog posla te ujedno upoznati i kup~eve na-vike i vrijednosti

Potencijalnom franizoprimcu se u odluci mo`e pomoi i prepri~avanjem razloga i `ivotnih uvjeta u kojima se franizodavac nalazio kada je odlu~io podu-zeti neto sa svojim poslovnim idejama Nije loe ~ak ni izraziti svoje osjeaje koji su bujali pri pomisli na neto novo i jo neisprobano jer se tako vjerojatno osjea i potencijalni kupac To e mu pokazati da se njegovu nesigurnost razumije kao i potreba za pro-vjerom

Kako je ~injenica da u dananjem konkurentnom tr`itu postoje mnogobrojne trzavice nije loe istak-nuti i probleme s kojima je mogue susresti se pri-likom vo|enja posla No pritom se ne smije za-boraviti napomenuti kako je upravo zbog uske i prisne suradnje u franiznom poslovanju izme|u franizodavca i franizokupca te probleme lake pre-vladati Franizoprimac nikada nije ostavljen sam ve iza sebe ima na raspolaganju svu moguu pomo franizodavca kao i mre`e franizoprimaca

Potencijalni kupac franize pak treba biti zainteresi-ran za drugi niz ~imbenika Prvenstveno je bitno dobro procijeniti i odabrati djelatnost koja osobu ispunjava i koja odgovara njenom karakteru i mogunostima Nakon toga pa`nju treba obratiti na iznos inicijalne pristojbe koja se plaa davatelju franize na visinu potrebnih inicijalnih sredstava da bi se franizna jedi-nica osposobila za rad na iskustvo davatelja franize

u poslu za koji daje franizu na usluge koje dava-telj franize osigurava korisniku franize u po~etku i tijekom poslovanja na zadovoljstvo trenutnih kori-snika franize davateljem franize i svojim polo`ajem unutar franizne mre`e na opu stabilnost djelatnosti u kojoj davatelj franize posluje na financijsku snagu davatelja franize i franiznog sistema u cjelini hellip Sve ove faktore je prije sastanka s vlasnikom mogue pro-vjeriti u ve spomenutoj hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje na nizu korisnih web-stranica s ponudama raznih koncepata kao i web stranicama svake pojedine franize

Nakon donoenja kona~ne odluke i izbora konkretne franize slijedi ulaganje puno truda ali i u`ivanje u vlastitom poslovanju

Poseban prilog

KORISNI LINKOVI

wwwfipcomhrwwwpromaturohrwwwfransizahrwwwinfofranchisingit wwwazfranchisingit wwweff-franchisecom wwwquadrantefranchi-singit wwwazfranchisingcalta-netit wwwsolofranchisingit wwwekoclubit wwwfranchisedirectcomwwweuropean-franchi-singnetwwwfranchiseorgwwwinfofranchisecomwwweuropeanfranchisingnetwwwfranchiseeuropecom

Danas za potencijalne franizokupce ne po-stoji problem nedo-statka izbora izme|u razli~itih franiznih kon-cepata no postoji onaj vezan uz teku odluku odabira onog pravog izme|u niza drugih

wwwmirakulhr

Poseban prilog

Poseban prilog

Franize su najbr`i na~in irenja poslovanja i izvozaDobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici protokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr

Franize u Hrvatskoj jo uvijek nisu postigle svoj puni potencijal U Sloveniji Ma|arskoj Poljskoj Italiji Austriji i Gr~koj dakle zemljama koje nas okru`uju franizno poslovanje je puno vie zastupljeno Od broja prisutnih brandova Gr~ka ih broji 430 Slovenija 155 Italija 708 Austrija 330 Ma|arska 300 a Poljska 210 Zastupljenost domaih nacionalnih franiza u tim brojevima je u Gr~koj 45 Sloveniji 55 Italiji 86 Ma|arskoj 55 a Poljskoj 55 U Hrvatskoj je prisutno oko 125 brandova od kojih je samo 26 na-cionalnih Od toga broja samo su neke izvozne ndash pri-mjerice Body Creator X-nation i Skandal O stanju u franiznom poslovanju u Hrvatskoj razgovarali smo sa prof Ljiljanom Kukec predsjednicom Hrvatske udruge za franizno poslovanje

[to mislite zato je situacija u Hrvatskoj takva i koje su najvee prepreke razvoju franiznog poslovanja u HrvatskojTakvu situaciju povezujem s neznanjem neinformiranou kao i slabom zainteresiranosti insti-tucija i banaka za ovakav na~in ulaska u poduzetnitvo

Sve to zna~i da je hrvatska uskraena za vrlo sna`no oru|e irenja poslovanja i izvoz a najva`nije je da franize nisu iskoritene kao agregat zapoljavanja ~injenicu koju su druge zemlje oko nas prepoznale U Bosni i Srbiji je situacija sli~na Nema proizvoda niti projekta koji bi pomagao razvoju franiza prvenstve-no domaih a onda i onih stranih na naem tr`itu Samo za usporedbu u Gr~koj dr`ava podupire razvoj franizinga i to na taj na~in da daje bespovratna sre-dstva u visini 50 od franizne ulazne pristojbe U Egiptu je situacija sli~na Isto postoje bespovratna sre-dstva u visini 50 franizne pristojbe Dakle te zemlje su prepoznale da je franizing agregat zapoljavanja i poticanja poduzetnitva i to onog sigurnijeg

Budui se bavite konzultatntskim uslugama za pri-maoce franiza te projektiranjem franiza za davaoce mo`ete li nam otkriti neke od svojih klijenataLista naih klijenata je dosta velika no spomenuti u samo neke Coin Oviesse Extyn ChocolateGraphics Quadlight Ecowash Hiar style magazin Energy clinic - Phenomena Eden Berghoff boutique Body Creator Varteks Dama toneri Caribu Ticketcom Sr Patata i Particolari

Neke od tih franiza smo projektirali dok neke zastu-pamo ili smo bili anga`irani kao konzultanti Udruga je primljena u ~lanstvo Europske franizne federacije tako da smo sada uli u plan irenja mnogih svjetski poznatih franiza Centar za franize Pro maturo doo je poslovni partner s nekim internacionalnim mre`ama konzultanata za franize i sve su to kanali kojima se strane franize obraaju za pomo

[to mislite zato se Hrvati i hrvatske tvrtke teko odlu~uju na koritenje konzultantskih usluga za franize iako je to u svijetu jedan od prvih koraka i glavni ~imbenik uspjehaJa bih rekla da je cijeli konzultantski sektor u Hrva-tskoj jo u povojima Male tvrtke misle da su premale za anga`man nekog od konzultanata to je potpu-no krivo i misle da si to ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo na tome gdje treba najmanje tedjeti Kod projektiranja franize tvrtke misle da sve znaju i

da im nitko nije potreban Imaju uglavnom iskrivlje-nu percepciju da je za stvaranje franize bitan samo ugovor to nije to~no Oni sami niti ne mogu napra-viti ugovor a niti to mo`e napraviti bilo koji odvjet-nik Dobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici pro-tokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr Bez svih kvalitetnih faktora u jednad`bi franiza nije uspjena i najvjerojatnije nee `ivjeti dulje od go-dinu dana to je prijevara za kupca franize Poznati brand nije jedini uvjet uspjeha

Budui je poznato da je za dobro funkcioniranje franiznog sustava potrebna njegova dobra projekcija recite nam koje su najvee opasnosti kod loe projek-tirane franizeLoe projektirana franiza u najveem broju slu~ajeva zna~i da nije uope projektirana ve sklepana na br-zinu kako bi se proirilo poslovanje ali to je privre-meno jer se nakon par prodanih franiza koje nemaju temelje cijeli projekt baca u vodu Tada nai poduzet-nici odmahuju rukom i govore Franiza je glupost ovdje nema pravne dr`ave pa ne funkcionira i sli~no a prava istina je da se nisu pripremili da nemaju do-voljno znanja da bi sami projektirali franizu i da su bili zainteresirani samo za ad hok irenje i ne znajui koje mogunosti imaju i kako franiza mora izgledati da bi stvarno bila uspjeni projekt i za davatelja i za primtelja

Koji je sektor djelatnosti najvie a koji najmanje zastu-pljen u franizama u HrvatskojNajvie je zastupljeno modnih maraka i autoin-dustrije dok jo uvijek zaostajemo za ugostitelj-stvom turizmom i uslugama To su sektori s velikim mogunostima Sad imamo veliki bum wellness sek-tora i ako nai poduzetnici prepoznaju svoje poten-cijale i naprave kvalitetne franize od svojih wellness centara sigurno nee pogrijeiti To je recimo jedan od najpotencijalnijih sektora za irenje u regiju Jedan od svijetlih primjera je Body Creator centar za zdravo mravljenje i preoblikovanje `enske figure koji se s uspjehom iri po Hrvatskoj a od nedavno i u regiju

Kako zamiljate hrvatsko franizno poslovanje u budunostiKad smo 2002 osnovali Udrugu i kad je centar za franize Pro maturo doo krenuo s organizacijom Me|unorodnog franiznog sajma i savjetovanja FIP ispred sebe smo imali tr`ite koje je bilo bdquotabula rasaldquo Vrlo se malo znalo o franizama a u tisku nije bilo skoro nita o toj temi Od tada do danas franizing je u tisku zastupljen s preko 1 500 000 kuna godinje me-dia coveragem to je vrlo velika cifra i stalno raste To

Razgovarala Maja Klier

je veliki uspjeh nae udruge i centara za franize u Za-grebu i Osijeku Mi dosta predajemo po poduzetni~kim centrima na Vernu Zagreba~koj koli ekonomije i ma-nagementa i drugdje to je sve ulaganje u budunost Sada su i mladi osvijeteni za mogunosti franiznog poslovanja No jo uvijek moramo puno raditi na edukaciji poduzetnika i starijih managera koji jo nisu shvatili da je znanje najja~i adut za konkurent-nost a zatim idu i franize kao najbr`i na~in irenja poslovanja i izvoza

U tom smislu pozivam sve zainteresirane da nam se pridru`e 29 i 30 studenoga na 4 franiznom foruku te Izlo`bi franizne ponude Tamo ete moi saznati sve o franiznama franiznom poslovanju te ponudi franiznih koncepata i to iz iskustva uspjenih podu-zetnika i renomiranih stru~njaka

Male tvrtke misle da su premale za anga`man

nekog od konzulta-nata to je potpuno krivo i misle da si to

ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo

na tome gdje treba najmanje tedjeti

Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek

Centar za poduzetnitvo djeluje u Osijeku ve deset godina s glavnim ciljem ndash pru`anje informacija savjeta i nedostajuih znanja poduzetnicima i onima koji se to tek odlu~uju postati

Od 200 godine u sklopu Centra za poduzetnitvo djeluje Centar za franizu ~iji je cilj edukacija poduzetnika o prednostima i mogunostima koje nudi franizno poslovanje Odluka o pokretanju Centra za franizu u sklopu Centra za poduzetnitvo Osijek ~inila se nu`nom za hvatanje koraka s gospodarski razvije-nim zemljama svijeta U SAD-u statistike govore o ~ak prihoda u maloprodaji koji se odvija kroz franizne mre`e u franizama je zaposleno ~ak 1 milijuna ljudi Stopa pre`ivljavanja ameri~kih poduzea nakon 10 godina poslovanja koja posao zapo~nu samostalno iznosi 1 dok nakon 10 godina pre`ivi ~ak 0 poduzea koja su u posao ula kao dio neke vee franizne mre`e

Za potrebe organizacije seminara o franiznom poslovanju Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek i sam je kupio franizu od Centra za franize iz El Pasa koji djeluje pri Sveu~ilitu u Texasu Ovaj ameri~ki Centar ve godinama radi iznimno uspjene seminare o franiznom poslovanju pod nazivom bdquoBig Pictureldquo Osje~ki Centar kupio je pravo za izvo|enje ovog seminara u Osijeku pod nazivom bdquoFraniza od A do ldquo a osim osje~kog u Europi pravo na izvo|enje tog seminara ima jo samo Centar za franize u Finskoj

Seminar se organizira dvaput godinje (lipanjstudeni) u Osijeku i jedini je se-minar takve vrste u Hrvatskoj pa se ~esto na njemu mogu vidjeti polaznici iz Bo-sne i Hercegovine te Srbije Seminar kombinira teoriju i praksu ndash u sklopu svake tematske cjeline sudjeluje gost ~ije je poslovno iskustvo vezano uz franizu U sklopu seminara prezentirane su i brojne franizne ponude a polaznike se tako|er upuuje na izvore franiznih ponuda te na va`ne to~ke u analiziranju kvalitete franiznih ponuda

Pored seminara Centar za franizu pru`a usluge savjetovanja poduzetnika koji se odlu~uju kupiti franizu ali i hrvatskih poduzea koja se smatraju sposobnim postati davatelji franize Vie informacija o franiznom poslovanju aktivnostima Centra za franizu i to je najzanimljivije kvalitetnim franiznim ponudama ak-tualnim na podru~ju Hrvatske mo`ete doznati na wwwfransizahr

Dobar franizni ugovor zna napraviti kon-zultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam

wwwmirakulhr

Poseban prilog

wwwmirakulhr

MarketingMarketing

Pristup informacijama postaje vrlo jeftin Vremenske i prostorne barijere i~ezle su Svjetske mre`e danas su normalna pojava samo ako to znamo i `elimo prihvatiti U ovoj eri masovnih medija dobro poz-navanje mogunosti to ih pru`a neki medij smatra se ~esto bitnim klju~em uspjeha u mnogim poslovi-ma Oglaavanje je najja~i marketinki alat u borbi za percepciju potroa~a te za prijenos poruke do ciljane tr`ine skupine Oglaavanje je u tome uspjeno ako ima dobar sadr`aj poruke i izbor medija kojim se po-ruka prenosi

TVU tranzicijskim zemljama televizija je jo uvijek gla-vni medij oglaavanja Oglaavati na televiziji je naju~inkovitije jer je jedini medij koji kombinira doseg brzinu i emocije mo`e dosegnuti svaku cilj-nu skupinu kao i najvei postotak ukupne popula-cije omoguuje najbr`u distribuciju oglasa i najbr`i kontakt s potroa~em gdje poma`e razvoju svijesti i prisjeanja robne marke ~ime joj produljuje `ivotni vijek Ima visoku gledanost s mogunou demonstra-cije te stimulira kupnju i poveava prodaju stvarajui imid` robne marke Iako je jednosmjeran medij poti~e ljudska osjetila i osjeaje Hrvatska je svrstana me|u

zemlje s najveom konzumacijom televizije

RadioOn postojano zadr`ava polo`aj ldquomedija iz sjenerdquo Premda je ograni~en na slunu dimenziju to je po-velik nedostatak njegova velika prednost jest da je ne-zaobilazan i osoban svi ga do`ivljavaju kao prijateljski medij A prijateljima se vjeruje Radio mo`ete sluati u gradu na selu u prigradskim naseljima i ruralnim krajevima Mo`e se sluati vani ili u zatvorenom i to 24 sata dnevno Radio je dostupan vaim potroa~ima u svako vrijeme na svakom mjestu S radijem kao me-dijem mo`ete dostii svog potencijalnog kupca upra-vo u trenutku aktivnosti koje su povezane s vaim proizvodom Radio mo`e djelovati odmah i u cijelo-sti je prilagodljiv medij izvor je prvih informacija a u~inkovit je uz mala financijska sredstva

NovineOglaavanje u novinama uglavnom e biti vrlo ko-risno za poslovanje veine djelatnosti Ipak taj na~in oglaavanja za veinu je manjih poduzetnika skup Va`no je znati kako se u tiskanim medijima pogoto-vo dnevnim nikako ne smije oglaavati ldquoad hocrdquojer su namijenjene brzoj konzumaciji ldquo`iverdquo manje od 24 sata pa e upravo toliko vrijediti jedanput objavljen oglas No s druge strane bit e vrlo efikasno ukoliko je u~estalo u ujedna~enom ritmu trajanja barem tri mjeseca Imaju kratak `ivotni vijek i prosje~no im je vrijeme ~itanja oglasa manje od 30 sekunda Ovakvo oglaavanje ~esto vas stavlja u jednak kontekst s konkurencijom pa kreativna snaga oglasa treba biti takva da se oglas nepogrjeivo izdvoji od konkurencije Tako|er treba paziti da oglaavanjem vlastite ponude ne poma`ete tu|i marketing

^asopisi^asopisi su neto intimniji oblik oglasnog prostora pa se tu oglaiva~ mo`e malo opustiti Za o~ekivati je kako ~itatelj odre|eni ~asopis nabavlja zato to ga zanima pa prema njegovom sadr`aju nije teko odrediti kakvi su mu ~itatelji kao potroa~i i kakve su im sklonosti Svaki e ~itatelj svoj omiljeni ~asopis potanko i~itati pa se u oblikovanju oglasa mo`e ~ak i mora ii puno detaljnije ^asopisi mogu dosegnuti iroku publiku no ipak se usmjeravaju na specifi~ne i u`e tr`ine segmen-te Za razliku od novina ima dulji `ivotni vijek bolju

kvalitetu papira uklju~enost ~itatelja i bolji ugled vei su dok je s druge strane nedostatak segmentiranost vii trokovi te vremenska neprilago|enost

Vanjsko oglaavanjeMo`e se gledati kao nusproizvod ne~ega drugog ugla-vnom putovanja i kupnje Omoguava tvrtkama da u najuo~ljivijem i najirem obliku promoviraju svoj brand (marku) proizvod ili slogan te da se za njega ~uje na najiri a za klijenta gotovo najpovoljniji na~in Jedno je od najefikasnijih sredstava Smatra se najno-vijim masovnim medijem jer prenosi poruku svakod-nevno ne mo`ete ga ugasiti odlo`iti otvoriti Jedini medij na kojem propagandna poruka traje neprekidno - 24 sata

PlakatiPlakat mora brzo i jednostavno komunicirati sadr`aj i ideju Dostupan je svakom prolazniku na nenametljiv na~in Ima kratak period oglaavanja a koristi se za promocije koncerte izlo`be izbore filmske premijere U kompoziciji plakata slova igraju ravnopravnu ulogu zajedno sa slikom ali obi~no se ne uzimaju jednaki omjeri slike i teksta (50-50) ve je omjer obi~no 70-30 kako bi se uspostavila dominanta Slova moraju biti dovoljno velika i ~itka da bi ih konzumenti mogli registrirati brzo u prolazu etnjom vo`njom automo-bila tramvajem i sl Kod plakata je va`an sadr`aj po-ruke koji mora biti jasan ve nakon 3 sekunde tekst ne smije biti predug jer se osoba pogledom na plakat zadr`ava samo 110 sekunde

Internet Internet marketing je u svega nekoliko godina stekao golemu popularnost me|u oglaiva~ima Vrijednost internetskog oglaavanja e u razdoblju od 2007 do 2009 godine rasti esterostruko br`e od vrijednosti oglaavanja u tradicionalnim medijima Vaa Internet stranica postaje ne samo sredstvo komunikacije i pro-mocije nego sredstvo poslovanja i najbolji djelatnik u tvrtki zato to mo`e prodati proizvod Vaa Internet stranica mora generirati posjete kako bi bila funkcio-

nalna i korisna a to mo`ete postii samo kvalitetnim Internet oglaavanjem Velike prednosti su brzina dostupnost 247 te nove mogunosti Na Internetu se mo`e promovirati gotovo sve a kako je Internet mjesto skupljanja informacija i uspjenost reklama sve je vea Ciljana skupina korisnika vrlo je razli~ita postoji mogunost pristupa razli~itim dobnim skupi-nama Marketinku kampanju na Internetu mogue je osmisliti i realizirati u vrlo kratkom roku velika je fleksibilnost pokriva razli~ita podru~ja oglaavanja daje feedback te kupac mo`e detaljno vidjeti i izabrati proizvode dok je u drugim medijima ograni~en pro-storom i vremenom Nedostatci su zaguenost slab doseg ograni~ena kvaliteta relativno mala penetra-cija neekskluzivnost oglasa te neuhvatljivo plasiranje la`nih informacija i bdquovirusno oboljenjeldquo

Novi medijiKlasi~ni kanali oglaavanja postali su dio nae svako-dnevice te nisu vie sami po sebi dovoljno probita~ni To je ujedno i razlog potrebe za novim medijima Nije uloga novih medija u tome da preuzmu prvenstvo klasi~nim kanalima oglaavanja nego da iskoriste svoj potencijal Oni predstavljaju iznena|enje neto novo i druga~ije Tako su novi mediji podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate Primjeri novih medija su avionsko oglaavanje oglaavanje putem balona mobile billboard oglaavanje u tramvajima autobusima obrazovnim i zdravstvenim ustanovama frizerskim salonima toiletima na pipcima za to~enje goriva moving board sms oglaavanje

Izbor medija oglaavanja

Pie Helena ^arapi

Proizvod koji se ne pro-daje bez oglaavanja

uz oglaavanje ne mo`e biti profitabilan

Ve dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadr`aj ve su postali dio naeg vlastitog okru`enja Oni su prijatelji neprijatelji obo`avani omra`eni Od njih o~ekujemo jako puno

Novi mediji su podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate

Stuktura medijskog kola~a

TV 0

Novine 20

^asopisi 1

Outdoor

Radio

Internet 1

0

Informatika

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska Har-dverska je virtualizacija pouzdaniji i skuplji oblik vir-tualizacije ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj specijalizirani hardver i softver omoguavaju da se je-dan fizi~ki server podijeli na nekoliko neovisnih serve-ra koji se nalaze u jednom kuitu Hardverska virtua-lizacija osigurava elektri~nu izolaciju u slu~aju kvara jednog ili vie servera te time veu pouzdanost sustava nego u slu~aju softverske virtualizacije Ovdje emo se fokusirati na koritenje vrste hardvera koji ve posje-dujete i kojim se svakodnevno slu`ite pa hardversku virtualizaciju neemo detaljnije objanjavati

Softverska virtualizacija koristi standardan hardver i operativne sustave koje ve posjedujete Na fizi~kom je serveru potrebno osigurati dovoljno memorije diskovnog prostora i procesorske snage Na obi~nom ra~unalu ili serveru instaliramo domainski (host) operativni sustav i zatim instaliramo softver za vir-tualizaciju Od besplatnih softvera najpoznatiji su Mi-crosoft Virtual PC Microsoft Virtual Server VMWare Server i Xen Od softvera koji se plaaju najpoznatiji su VMWare ESX Server i Swsoft Virtuosso Softver

koji se plaa ima vee mogunosti i vie funkcional-nosti pa ako virtualizaciju planirate ozbiljno koristi-ti provjerite daje li besplatni softver sve to vam je potrebno

Kako stvar radi Virtualne servere pravimo koritenjem softvera za virtualizaciju Operativni su-stav virtualnog servera (guest) mo`e biti razli~it od domainskog (host) operativnog sustava Pri kreiranju virtualnog servera definiramo veli~inu virtualnog hard diska koji je zapravo samo datoteka na tvrdom disku fizi~kog servera koli~inu memorije s fizi~kog servera koju e virtualni server koristiti maksimalni posto-tak procesorskog vremena koje mo`e koristiti i ostale postavke Zatim instaliramo gostujui (guest) opera-tivni sustav koji e virtualni server pokretati S obzi-rom na to da virtualni serveri dijele sustavne sabirnice memoriju mre`nu karticu i ostatak hardvera fizi~kog servera performanse aplikacija na virtualnom serve-ru uvijek su slabije od performansa istih tih aplikacija na fizi~kom serveru no u velikom je broju slu~ajeva ta razlika neprimjetna krajnjem korisniku Virtualni serveri mogu obavljati bilo koji funkciju ali se zbog spomenutog pada performansi njihovo koritenje ne preporu~uje kod aplikacija koje intenzivno koriste re-surse ili se od njih o~ekuje brz odziv (npr velike baze podataka) Virtualizacija se tako|er ne preporu~uje kod aplikacija koje brinu o sigurnosti mre`e (vatrozidi) Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplat-nog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave Za svaki virtualni server koji koristi Microsoftov operativni sustav potrebna je licenca Ako koritenjem virtualizacije zamijenite fizi~ki server imate pravo koristiti licencu s tog ser-vera Ako je domainski operativni sustav Windows 2003 Enterprise Server po licencnim pravima mo`ete instalirati jo ~etiri virtualna Windows 2003 Enterpri-se Servera pod uvjetom da su na tom istom fizi~kom serveru Licencna prava i podrku za druge operativne sustave provjerite na stranicama proizvo|a~a Mana softverske virtualizacije je da prilikom kvara softvera ili hardvera fizi~kog servera svi virtualni serveri po-staju nedostupni no uz pouzdanost dananjih servera i dobrog ugovornog servisnog partnera ovo ne pred-stavlja problem

Virtualizacija u poslovnom okru`enjuVirtualizacija je u trendu i na tekstove o njoj mo`ete naii u svim informati~kim novinama U tekstovima se pojanjava kako virtualizacija radi i to vam je za nju potrebno ali jeste li iz tih tekstova shvatili kako ju mo`ete upotrijebiti u svom sustavu Prikazat emo vam nekoliko slu~ajeva kada je virtualizacija vrlo korisna

Piše Ivan Turk

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska

Hardverska je virtuali-zacija pouzdaniji i sku-plji oblik virtualizacije

ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj

specijalizirani hardver i softver omoguavaju da

se jedan fizi~ki server podijeli na nekoliko

neovisnih servera koji se nalaze u jednom

kuitu

Kada koristiti virtualizaciju Prvi i najo~itiji primjer je testiranje Testiranje nove verzije poslovne aplikacije ili nove sigurnosne zakrpe na serveru koji svakodnevno koristite nije mudra odluka jer stvari se mogu zakom-plicirati Koritenjem virtualizacije mo`ete napravi-ti identi~nu kopiju svog sustava na jednom jedinom fizi~kom serveru i vidjeti kakav e utjecaj odre|ene izmjene imati na va sustav Drugi se oblik testiranja odnosi na testiranje funkcionalnosti novih aplikacija koje planirate uvesti u svoj sustav Ovdje vas virtuali-zacija spaava od nabavljanja dodatnog hardvera

Drugi je primjer migracija starih aplikacija i serve-ra Ako imate server s aplikacijom koja radi samo na Windowsima NT i ne mo`ete ju prebaciti na novi operativni sustav niti Windows NT mo`ete instalirati na novi server zbog nedostatka drivera virtualizacija je rjeenje Na novi server koji ima dovoljno resursa instalirate operativni sustav za koji postoje driveri i zatim virtualizirate stari server Va`no je napomenuti da virtualni serveri koriste generi~ki standardizirani hardver stoga nema problema s driverima za starije operativne sustave Obzirom na malu hardversku sna-gu starog servera kao posljedica virtualizacije mo`e se dogoditi da stara aplikacija radi nekoliko puta br`e

Trei je primjer konsolidacija Svaki sustav raste s vremenom i poveava se broj ure|aja u njemu Kao posljedica toga doga|a se da resurse koje smo predvi-djeli za pet godina prerastemo za tri godine Pojedini su serveri zagueni koli~inom podataka dok su tvrdi diskovi na ostalim serverima prakti~no prazni ili nam je iskoritenost procesora na jednom serveru cijelo vrijeme preko 70 a u vrijeme mjese~nog obra~una nema dovoljno snage dok drugi server cijelo vrijeme veselo dr`i procesor na 2 Virtualnim serverima re-surse mo`ete dodavati prema potrebi koristei softver za virtualizaciju a briga o svim resursima i problemi oko kompatibilnosti hardvera svode se na odr`avanje i proirivanje fizi~kog servera Primjerice ako se neki server intenzivno koristi samo krajem mjeseca za mjese~ni obra~un dok se ostatak vremena slabo kori-sti mogue mu je u potrebnom periodu dodati resur-se Kada potreba nestane resursi se opet razdijele tamo gdje su potrebni

^etvrti su primjer sustavi visoke dostupnosti (cluste-ri) Sustavi visoke dostupnosti temelje se na tome da se vie servera ponaaju kao jedan (jako pojednostavljeno objanjenje) pa u slu~aju kvara jednog servera nema posljedica za funkcionalnost sustava jer ostali serveri preuzimaju funkciju neispravnog Ovdje je odmah ja-sno da morate imati dva ili vie servera to predstavlja dodatni troak pri kupovini hardvera Ako koristite virtualizaciju jedan server mo`e biti fizi~ki a drugi virtualan Virtualni server mora biti instaliran na za-sebnom fizi~kom serveru da bi se nastavio nesmetan

rad I za ovaj je scenarij potreban dodatni server ali taj server mo`e se koristiti i za druge potrebe Zbog ni`ih performansi virtualnog servera u odnosu na fizi~ki ovdje e zasigurno doi do smanjenja brzine rada su-stava no to je puno bolja opcija od totalnog zastoja

Virtualizacija mo`e pomoi boljoj organizaciji vae infrastrukture veoj pouzdanosti i dostupnosti te do-vesti do zna~ajnih uteda pa ako do sada niste sad je pravo vrijeme da ju po~nete koristiti

wwwmirakulhr 1

Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplatnog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave

Informatika

wwwmirakulhr

Intelligence Obavjetajne slu`be prislukivanje UDBA James Bond ndash prve su asocijacije na spomen ove rije~i No to je zapravo Competitive Intelligence (CI) Jo jedna od pomodnih aktivnosti popularnog zvu~nog naziva koje valja prodati upravama ili stvar-na potreba

Krenimo od same rije~i intelligence ndash inteligen-cija Pojednostavljeno inteligencija je snala`ljivost pojedinca u novim situacijama ili okru`enjima od-nosno sposobnost razumijevanja i zatim efikasnog prilago|avanja

Za dr`avu to zna~i to se bolje uklopiti u me|unarodna kretanja i nacionalne interese promicati te tititi i unutar zemlje i na me|unarodnom planu Upravo to izvjetajna (obavjetajna) zajednica i ~ini kontinuirano izvjeuje nacionalno vodstvo o aktualnim zbivanjima a povrh toga analizama dolazi do scenarija moguih doga|aja na temelju kojih predla`e konkretne mjere djelovanja Na taj na~in savjetovano i pripremljeno vo-dstvo dr`ave lake i br`e mo`e donijeti kriti~ne odluke

i preventivno djelovati

Na korporativnom nivou intelligence zna~i kako e se tvrtka prilagoditi i postaviti u tr`inoj utakmici koja je u dananjim globalisti~kim trendovima sve nemilosrd-nija i neizvjesnija Proces je opet isti Analize mogui scenariji izvjeivanje managementa predlaganje rjeenja

Razlika izme|u dr`avnog i korporativnog intelligence-a jest u prikupljanju informacija Sve dr`avne slu`be svijeta sla`u se da je ~ak oko 90 informacija javno dostupno Zbog onih desetak posto ponekad se rade prikrivene operacije koje ako se otkriju izlaze na naslovnim stranicama novina te postaju predmetom knjiga i filmova CI bavi se isklju~ivo javnim dije-lom informacija stoga sve se radi legalno po strogim eti~kim na~elima

Dakle CI je sustavan eti~an proces motrenja poslo-vne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

^emu sve toKrajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurent-nosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opasnosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti Smisao je biti ak-tivnim sudionikom u utakmici nametati svoj ritam i standarde a ne ldquoplesati kako drugi svirajurdquo Dananji tempo razvoja tehnologije i globalnog tr`ita uzrok su sve br`oj promjeni poslovne okoline Sve nas vie pre-plavljuju dostupne informacije i dezinformacije a do pojave CI niti jedan odjel u organizaciji sustavno se ne bavi ovim problemom Donositelji odluka ne vole biti iznena|eni Malo tko voli negativna iznena|enja ali u poslovnom svijetu nije rijedak slu~aj i da se na pozi-tivna iznena|enja ne gleda blagonaklono iz jednosta-vnog razloga to se ni za takav razvoj doga|aja nema spreman plan Manageri (vlasnici) ne mogu se vie oslanjati samo na instinkt ili intuiciju pri donoenju stratekih odluka a nemaju vremena baviti se mo-

rem informacija ~esto upitne kvalitete Oni trebaju konkretne pravovremene i provedive savjete

Kratka povijestSustavno praenje konkurencije i openito poslovnog okru`enja po~inje prije dvadesetak godina u SAD-u U po~etku su samo velike korporacije organizirale unutarnje CI odjele me|utim dokazavi svoju vrije-dnost CI se uvodi u sve manje i manje tvrtke Danas vie od 60 svih registriranih tvrtaka u SAD-u i ~ak 90 od 500 najuspjenijih - Fortune 500 ima CI u nekom obliku ukomponiran u svoje strukture SCIP (Society of Competitive Intelligence Professionals) ugledna svjetska organizacija koja okuplja CI profesio-nalce danas broji gotovo 7000 ~lanova irom svijeta a u osnivanju je i hrvatska podru`nica CI sve vie ula-zi i u akademske krugove - na nekim je sveu~ilitima mogue diplomirati i magistrirati na ovu temu

Vlade nekih zemalja primjerice Francuske [vedske SAD-a Japana i Kanade poti~u i ula`u znatna sredstva u razvoj CI jer za razvoj cijelog gospodarstva potreb-no je kvalitetno funkcioniranje velikog broja tvrtaka koje se bez intelligence-a teko mogu nadmetati na tr`itu isprepletenim brojnim globalnim i regional-nim igra~ima (neki od njih imaju podrku dr`avnih izvjetajnih agencija) Openito je pravilo to je konkurencija ja~a i okru`enje nesigurnije CI ima vie smisla CI je ~est slu~aj u izvozno orijentiranim kom-panijama Ovdje se mo`e povui paralela s dr`avama gdje sna`ne utjecajne i izvozu orijentirane dr`ave imaju dobro organizirane intelligence agencije

I u Hrvatskoj se o ovoj temi u posljednje vrijeme do-sta govori Organiziraju se konferencije te~ajevi a CI pomalo ulazi i u tvrtke Objavljeno je i par knjiga na temu CI na hrvatskom jeziku

Pomalo zbunjuju dva naziva s kojima se ~esto susreemo Competitive Intelligence (CI) i Business Intelligence (BI) Nepisano je pravilo da se uz naziv CI ve`e struka o kojoj ovdje govorimo dok se za BI ve`u IT rjeenja Posljednjih godina dosta se rabe i govo-ri o software-ima renomiranih proizvo|a~a ali i onih manje poznatih koji naprosto preplavljuju tr`ite To su naime vrijedni alati koji poma`u pri analiziranju internog poslovanja i u budunosti e im se zna~aj vjerojatno poveavati me|utim oni ne odgovaraju na pitanja o kojima emo ovdje govoriti a koja su klju~na u CI-u

Kako CI funkcioniraKako bi donositelji odluka mogli proaktivno voditi tvrtku i biti korak ispred ostalih zadaa je CI-a dobro upoznati sudionike utakmice ali s ciljem predvi|anja buduih poteza

Competitive IntelligenceCI je sustavan eti~an proces motrenja poslovne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

Pie Sinia Kouti

Vje~na pitanja koja tra`e odgovorebull Prati se rad konkurencije - koja im je strategija to

planiraju (Misle li se iriti ndash lokalno regionalno Planiraju li spajanja akvizicije Hoe li lansirati novi proizvod Hoe li korigirati cijene promijeniti marketinke akcijehellip) struktura trokova (pojedinih procesa benchmarking zato su jeftiniji konkurent-niji)

bull Prate se potroa~i ndash kakve su im karakteristike Cilj je doi do odgovora hoe li promijeniti navike po-trebe

bull Dobavlja~i - to se vie o njima zna bolje su pregovara~ke pozicije iznena|enja su manja Hoe li promijeniti cijene Hoe li bankrotirati

bull Hoe li se pojaviti neki novi konkurent na tr`itu S kojom e strategijom nastupiti Kako e to utjecati na nae poslovanje

bull Mo`e li se pojaviti neki supstitut koji e nam uzima-ti dio kola~a

bull Prati se cijelo gospodarstvo - trendovi politika utje-caj globalizacije promjene tehnologija promjene zakonahellip

bull Prati se interni rad tvrtke - cilj je postii to bolji i br`i protok informacija bez skupog udvajanja u prikupljanju analizama i distribuciji uvodi se poslo-vna tajna (hijerarhijska zatita podataka) radi se na-

ldquoNajbolje uz pozna-vanje vlastitog posla

je poznavanje posla konkurencijerdquo

John D Rockfeller

Poslovna znanja Poslovna znanja

Krajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurentnosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opa-snosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti

2

counter-intelligence-u ndash zatita naih podataka ana-liza ideja (izvana ndash od ilegalne pijuna`e te legalnog CI-a drugih tvrtaka iznutra ndash svjesno ili nesvjesno odavanje osjetljivih informacija)

Mnogi e rei ndash pa nai ljudi (odjeli) ve prate konku-renciju To je donekle istina Odjel marketinga prati marketinke poteze konkurencije prodaja zna udjele pojedinih tvrtaka na tr`itu redovito se prate cijene proizvoda i usluga suparnika Svaki odjel prati konku-renciju u svojoj domeni Me|utim nitko sustavno i studijski ne obra|uje konkurenciju te nema cjelovitu sliku o pojedinom konkurentu Tek na temelju cjelovi-te slike mogu se izraditi profili a to je jedan od na~ina kako razmiljati kao konkurencija i tako predvidjeti njihove budue poteze CI mora biti glavni ekspert po pitanju konkurencije a slo`it emo se svi ndash da konku-rencije nema poslovanje bi izgledalo puno druga~ije

Puno je dakle pitanja na koja ponekad i cijeli dobro institucionalizirani CI odjeli ne uspiju na vrijeme od-govoriti Kako onda o~ekivati da e mala poduzea izdvojiti ograni~ene resurse za ova ~esto maglovita pitanja koja naizgled nemaju veze s osnovnim poslo-vanjem Prvi je korak osvijestiti va`nost gore navede-nih pitanja ^esti su uzroci propasti poduzea eksterni faktori pa prema tome ne vodimo li ra~una o ovim

pitanjima naeg osnovnog poslovanja nee ni biti Ne moramo dakle imati formalno definirane CI odjele Me|utim moramo kontinuirano razmiljati i diskuti-rati o ovim pitanjima kako bi uope postojali

Primjena Competitive Intelligence-aU roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent ndash primjer je nivoa obavijesti kakav se zna zatei u poduzeima Cilj Competitive Intelligen-ce-a je da ponudi vie u roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent i ako ne unaprijedimo proizvodnu tehnologiju i distribuciju izgubit emo 20 tr`ita

Ili uo~ili smo rupu (blind spot) u strategiji konku-rencije ukoliko ih tu napadnemo osvojit emo 10 tr`ita

Ili na temelju analiza industrije te gospodarskih sociolokih i politi~kih analiza procjenjujemo da e proizvod (usluga) X ukoliko ga lansiramo na tr`ite Y zauzeti izme|u 10 i 15 tog tr`ita te ostvariti profit nakon yz vremena

Takva usluga viestruko je vrijednija od ulaganja u rad ovakva odjela

Poslovna znanja

CI mora biti glavni ek-spert po pitanju konku-rencije a slo`it emo se

svi ndash da konkurencije nema poslovanje bi iz-gledalo puno druga~ije

U praksi su poznate dvije vrste arbitra`e ad hoc (arbitra`a pri kojoj stranke same utvr|uju pravila postupanja imenovanje i broj arbitara osiguravaju tehni~ko-administrativnu podrku i sli~no ovaj tip arbitra`e vrlo je rijedak ) i institucionalna arbitra`a (arbitra`ni se postupak provodi po pravilima odre|ene institucije npr Stalno izabrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori)

Prednosti arbitra`eOsnovne prednosti arbitra`nog postupka su kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se sporazume oko pravila postupka samostalno imeno-vanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost po-stupka koji unato~ sporu omoguuje ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

U pravilu nadle`nost arbitra`e se ugovara dakle ona nije zadana zakonom ili bilo kojim drugim propisom Ugovor o arbitra`i sklapa se prije nastanka spora pri ~emu e uobi~ajeno biti arbitra`na klauzula temeljnom poslovnom Ugovoru ili nakon nastanka spora (tzv kompromis) Poduzetnicima koji se odlu~e za ovaj na~in rjeavanja spora preporu~a se ugovaranje arbitra`ne klauzule ~ime se mo`e izbjei smisleno odugovla~enje spora pred bdquodr`avnimldquo sudom od strane nelojalnog poslovnog partnera ^lankom 3 Zakona o arbitra`i (NN 8801) propisano je da se arbitra`a mo`e ugovori-ti za rjeavanje svih sporova o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati Tako se arbitra`a mo`e ugovoriti za ugovorne odnose izvanugovorne odnose sporove o vlasnitvu sporove iz ugovora o radu i sl Stranka arbitra`nog postupka mo`e biti i dr`ava kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave Isto tako Zakon o arbitra`i predvi|a i mogunost ugovaranja inozemne arbitra`e u sporovima s me|unarodnim ele-mentom osim ako je posebnim zakonom propisano da je za takve sporove isklju~ivo nadle`an sud u RH (npr sporovi o nekretninama koji se nalaze u RH) U ino-zemnim arbitra`ama posebno su popularne arbitra`ne institucije u [vicarskoj uz primjenu vicarskog prava koje je vrlo sli~no hrvatskom

Arbitra`ni postupakArbitra`ni postupak zapo~inje kao i svaki drugi sudski postupak - podnoenjem tu`be arbitra`nom suditu

Stranke odlu~uju o tome hoe li arbitrirati arbitar pojedinac ili vijee trojice arbitara Ukoliko se stranke o tome ne sporazume u sporovima vrijednosti do 50000 eura sudit e pojedinac a preko 50000 eura vijee Za arbitre se mogu imenovati arbitri s liste in-stitucionalne arbitra`e ali i bilo koja druga neovisna i nepristrana osoba (ne nu`no pravnici) Pravo koje e se primjenjivati kako smo naveli ovisi o instituciji koje su stranke odabrale Tako se pri Stalnom izbornom suditu pri HGK primjenjuje Pravilnik o arbitra`i pri Stalnom izbornom suditu pri HGK (tzv zagreba~ka pravila) Isto tako po isklju~ivom sporazumu stranaka arbitra`a mo`e postupati ex aequo et bono ili po na~elu pravi~nosti

Arbitra`nim pravorijekom pravomono se presu|uje u odre|enom sporu Arbitra`a postupa samo u jednom stupnju za razliku od sudova koji u pravilu postupaju u dva pa ~ak i tri stupnja Po donoenju arbitra`nog pravorijeka mo`e se tra`iti ovrha pred nadle`nim sudom U pravilu tu`ba za ponitenje arbitra`nog pravorijeka koja se podnosi bdquodr`avnomldquo sudu (koja je uvjetno re~eno `alba na pravorijek) ne odga|a ovrhu pravorijeka Navedena tu`ba predstavlja jedino pravno sredstvo za ponitenje pravorijeka Ponitenje se tako mo`e tra`iti radi nenadle`nosti arbitra`e (nije sklo-pljen sporazum o arbitra`i) ako stranci nije pru`ena mogunost sudjelovanja pred arbitra`om ako je odlu~eno o pitanju koje nije sporazumom podvrgnuto arbitra`i i sl I iz navedenog je vidljivo da se radi ugla-vnom o postupovnim pitanjima tako da se tu`bom nee moi tra`iti meritorno preispitivanje ~injenica ili pravnih pitanja (iznimno ako je pravorijek suprotan pravnom i ustavnom poretku RH)

Iz svega navedenog vidljiv je niz prednosti arbitra`nog rjeenja sporova Istaknut emo jednu za sada prili~no vidljivu i bitnu manu arbitra`e a to su trokovi po-stupka U sporovima velike vrijednosti arbitra`a e u pravilu biti skuplja od postupka pred Sudom

Arbitraža kao na~in rjeavanja sporovaArbitra`a kao na~in rjeavanja sporova predvi|a postupak vrlo sli~an sudskom u kojem spor me|u strankama pravomono i kona~no rjeava arbitra`ni sud Zbog sporosti i pretrpanosti pravosudnih tijela ovaj na~in rjeavanja sporova postaje sve u~estaliji i u rjeavanju sporova me|u domaim poslovnim subjektima ( arbitra`a se naj~ee koristila u sporovima sa stranim partnerima)

Piu Antun Emert Bruno Juri

Osnovne su prednosti arbitra`nog postupka kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se spo-razume oko pravila postupka samostalno imenovanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost postupka koji unato~ sporu omoguuju ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

Poslovna znanja

wwwmirakulhr

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

Obzirom na kontinuiranu stupu rasta u Americi ri-zik naglog pada cijena nekretnina sasvim je razum-ljiv Ameri~ka potronja veinom se financira kredi-tima banaka i rast cijena kredita ne samo to utje~e na potronju ve bankama signalizira vei rizik od neotplaivanja kreditnih zajmova U slu~aju pada cije-na nekretnina osiguranja kredita vie ne bi bila do-voljna da pokriju novonastali rizik Posljedica toga bio bi nagli pad odobrenih kredita pad potronje rast in-flacije i mogua globalna recesija Iako je broj prodanih kua u 2006 godini u usporedbi s 2005 pao za 6 do 7 u SAD-u realizirane kupoprodajne cijene u apso-lutnom iznosu zadr`ale su postojei dolarski obujam

Investitori u potrazi za novim ansama i u nastojanju da smanje rizik pronalaze nova tr`ita Sve ~ee mo`emo primjetiti prisutnost REIT fondova (Real Estate Investment Trusts) i u zemljama u kojima ova forma ulaganja zakonom jo nije dozvoljena ili zako-nom nije regulirana Prvi REIT fondovi odnedavno se pojavljuju na tr`itu Velike Britanije a EampG Dimax njema~ki Benchmark indeks za vrijednosnice drutva nekretnina s ukupnom tr`inom kapitalizacijom od 12 milijardi eura raste oko 30 godinje

Kriti~ari smatraju da je kreiranje REIT fondova vie rezultat potrebe osnivatelja fondova da disperziraju dio rizika na ulaga~e O~ekuje se da e u buduem razdoblju sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju prepustiti tr`itu Rizik za ulaga~e u ovakve fondove je u situaciji kad dolazi do izra`enih oscilatornih kretanja i naglog pada cijena nekretnina koji tada snose rizik gubitka iz-nimno velikih iznosa ili ~ak cijelog ulo`enog kapitala dok rizik za osniva~ku tvrtku prakti~no ne postoji

Prednost ulaganja u REIT fondove je u njihovoj stal-noj likvidnosti Dok u slu~aju naglog povla~enja kapi-tala iz otvorenih investicijskih fondova mo`e doi i do zatvaranja fonda ulaga~i u REIT fondove uvijek mogu prodati svoje udjele odnosno nekretnine u vlasnitvu REIT fondova na burzi po trenutnoj tr`inoj cijeni

Ova vrsta fondova je u pravilu iznimno transparent-na redovno izvjetava javnost i ulaga~e o tr`inim kretanjima i vrijednosti njihovih uloga i naj~ee ima porezne povlastice

Krizna situacija u podru~ju ove vrste fondova doga|a se trenutno u [panjolskoj Dionice nekretninskih kom-panija su u [panjolskoj rasle na krilima visokih cijena panjolskih nekretnina kojima je vrijednost podizala visoka potra`nja agresivnog stranog kapitala i velikog broja doseljenika Cijene stanova su u [panjolskoj u razdoblju od 1999 do 2005 godine rasle po prosje~noj godinjoj stopi od 15 posto nakon ~ega je rast po~eo lagano posustajati Dionice Grupo Inmocarala (-14 posto) i Montebalita (-20 posto) predvodile su pad tr`inih vrijednosti developera stambenih i poslovnih prostora a jednostavnom tr`inom logikom su za so-bom u slobodni pad povukle i bankarske dionice Zbog zabrinutosti ulaga~a od rasta broja i vrijednosti ne-naplativih hipotekarnih kredita najvie su pale cijene dionica Banco Bilbao Vizcaya Argentaria (-25 posto) druge najvee panjolske banke i Banco Sabadell (-37 posto)

Tijekom prole godine u Hrvatskoj se pojavila tvrtka Terra Firma sa svojim portfeljom a krajem srpnja 2006 na ZSE uvrten je Jadran Kapital u cilju prven-stvenog privla~enja kapitala stranih ulaga~a Ovisno o interesu investitora i eventualnom rastu indexa ovakvih drutava ulaganje u nekretnine u Hrvatskoj mo`da dobije neku sasvim drugu dimenziju

Uporabna dozvola i nove odredbe zakonaU va`eem Zakonu o prostornom ure|enju i Zakonu o gradnji i njegovoj provedbi uo~ena je neprimjerenost odre|enih instrumenata u podru~ju urbanisti~kog i prostornog planiranja i gradnje Odredbe zako-na mahom su nepovezane te kao takve za posljedi-cu imaju nedostatak instrumenata za upravljanje i ure|enje gra|evinskog zemljita u naseljima

Posljedice toga bile su dugo trajanje i slo`enost postu-paka za isho|enje dozvola potrebnih za gra|enje i upo-rabu gra|evina i nedostatni stupanj pravne sigurnosti

Neke od va`nih promjena odredaba zakona su decen-traliziranje izdavanja dozvola i akata kao i poveavanje uloge i odgovornosti ovlatenih arhitekata i in`enjera u postupcima izdavanja dozvola i drugih akata potreb-nih za gra|enje i uporabu gra|evina

Predlo`enim zakonom predvi|a se i uklanjanje odredbi i akata u podru~ju prostornog ure|enja u svrhu racio-nalnijeg gospodarenja prostorom i osiguranju uvjeta za drutveni i gospodarski razvitak Hrvatske tvrdi mi-nistrica Marina Matulovi-Dropuli

U Ministarstvu navode da u skladu s odredbama novog Zakona o prostornom ure|enju i gradnji koji donosi odre|ene izmjene i po pitanju uporabnih dozvola a koji bi trebao stupiti na snagu 1 listopada 2007 godi-ne kazna za prekraj koritenja gra|evine bez izvjea nadzornog in`enjera odnosno uporabne dozvole izno-si 25000 kuna

[to e biti sa stanarima u objektima bez uporabne dozvoleOni koji `ive u zgradama koje su gra|ene mimo gra|evne dozvole bilo da imaju kat vie ili su eta`irane tako da imaju vei broj stanova morat e trokove le-galizacije snositi sami - ako na to ne uspiju prisiliti in-vestitora koji im je prodao takav objekt

Nakon 1 sije~nja sljedee godine gra|evine koje ne-maju uporabnu dozvolu izgubit e dosadanji sta-tus uporabljve gra|evine pa na njima vie nee biti mogue obavljati prijenos vlasnitvaUporabna dozvo-la je ina~e puka formalnost ukoliko se objekat gradio u skladu s izdanim dozvolama i u skladu s pravilima struke Tamo gdje se nije potovao zakon ra~un za na-platu e doi krajnjim korisnicima kupcima stanova kojima e uporabna dozvola postati uvjet za reguli-ranje vlasni~kih prava koja se`u do prodaje ili prepisi-vanja stambenog ili poslovnog objekta

Banke ve sada u na~elu odbijaju uknji`iti hipoteku na objekat bez uporabne dozvole

Do sada u vlasni~kom listu nije postojala zabilje`ba o posjedovanju uporabne dozvole a sada e postojati Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez uporabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretninama za iznajm-ljivanje nee moi dobiti dozvolu za iznajmljivanje

Uporabna dozvola iznimno je va`an instrument u zemljama EU-a i u SAD-u kojim se regulira kvaliteta gra|enja U razvijenom svijetu bez nje osiguravajua drutva ne `ele osigurati va stan ili zgradu u kojoj

2 wwwmirakulhr 2

Tema brojaTema broja

O~ekuje se da e u buduem razdoblju

sve vie otvorenih investicijskih fondova dijelove svog portfelja

prebacivati u REIT fondove i time razvoj tr`ita nekretnina na odre|enom tr`itu i procjenu nekretnina vo|enih u portfelju

prepustiti tr`itu

Obzirom da banke vie nee davati zajmove ~iji bi se povrat jam~io uknji`bom hipoteke na nekretninu bez upo-rabne dozvole takve nekretnine hipotetski nee se moi prodati a ako je rije~ o nekretni-nama za iznajmljivanje nee moi dobiti dozvo-lu za iznajmljivanje

stanujete niti e banke dati hipotekarne kredite za sta-nove u takvom objektu

Gra|ani koji jo nisu uli u avanturu dizanja de-setljetnih stambenih kredita trebali bi posluati savjet pomonice ministrice Bla`evi-Perui - Oprezan ku-pac ne preuzima stan od investitora-prodavatelja dok za zgradu nije izdana uporabna dozvola

Ure|enje interijera i vrtova

PlaniranjePlaniranje je zapravo ono od ~ega treba po~eti svako ure|enje ili preure|enje doma ili vrta [to je sve po-trebno kako to smjestiti i rasporediti i kako e to iz-gledati u kona~nici Za najbolja rjeenja za najbolji raspored pokustva i drugih predmeta u stanu ili kui ili sadnica u vrtu po-treban je dobar plan poznavanje standardnih dimen-zija namjetaja stilova pokustva boja i materijala njihove obrade i primjene te napokon i poznavanje redoslijeda po kojem se odvijaju radovi

Mogua rjeenja stvar su osobnih preferencija i tren-dovaTreba razmisliti o oblaganju zidova polaganju podo-va smjetaja veeg i manjeg pokustva o glavnim

svjetlosnim izvorima a potom obratiti pa`nju slika-ma tepisima zavjesama svjetiljkama sobnom bilju i nizu drugih detalja koji uokviruju ure|enje prostora O unutranjem ure|enju prostora jednako kao i o ure|enju vrtova napisano je mnotvo knjiga pregrt broura razli~itih proizvo|a~a njime se bave brojni ~asopisi a jo uvijek nije sve re~eno

Arhitekti i dizajneri stalno usavravaju svoje znanje prilago|avajui ga vremenu u kojem `ivimo novim materijalima i novim saznanjima

Billy Baldwin poznati dizajner ka`e ldquoPrvo pravilo dekoriranja je da se gotovo sva pravila mogu izmije-nitirdquo

Izmislite svoja pravila ali neka budu sa stilom i poz-navanjem jer svaki je stan ogledalo ljudi koji u njemu `ive i borave i samo Vi mo`ete u svom domu ostva-riti ugo|aj koji vam najvie odgovora U tome vam ne mo`e pomoi nijedna knjiga niti ~asopis Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek nanovo slikati

0

Tema broja

Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek

nanovo slikati

Tvrtka lsquorsquoZETOVI] doorsquorsquo sa sjeditem u Osijeku postoji od 1 sije~nja 2002 godine Bavi se prodajom HOumlRMANN gara`nih i industrijskih vrata te proizvo-dnjom PVC i aluminijske stolarije Tvrtka je smjetena u vlastitom zatvorenom prostoru veem od 1600 m2 u sklopu kojeg se nalazi prodajni prostor skladite te linija za proizvodnju PVC i aluminijske stolarije Uz zatvoreni prostor nalazi se i otvoreni veli~ine gotovo 5000m2 Glavni je dobavlja~ PVC profila njema~ki proizvo|a~ Salamander a dobavlja~ visokokvalitenih okova tako|er je njema~ki proizvo|a~ GU

Tvrtka Zetovi doo ovlateni je distributer komplet-nog proizvodnog asortimana renomiranog njema~kog proizvo|a~a HOumlRMANN za podru~je Slavonije i Ba-ranje

Tvrtka HOumlRMANN europski je lider u proizvodnji gara`nih i industrijskih vrata tehnologiji pretovarne tehnike te luksuznih kunih rjeenja Unato~ relativno kratkom vremenskom periodu u kojem tvrtka posluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i do-stupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta Njihovu kvalitetu prepoznali su i vodei osje~ki i slavonski poduzetnici te se HOumlRMANN in-dustrijski i gara`ni proizvodi mogu pronai na mno-gim reprezentativnim objektima kao to su Pekarnica Kruna Autokua [kojo Autokua Perkovi Saponia

Servisni centar Automagister Naselje Retfala nova te brojni drugi objekti

Iako se proizvodni proces stolarije i danas odvija u vrlo povoljnim uvjetima na novim strojevima vlasnik i osniva~ tvrtke gospodin Zdravko Zetovi odlu~io je dodatno modernizirati tvrtkin proizvodni pogon potpuno novim i automatiziranim strojevima Ti strojevi dodatno e doprinijeti kvaliteti smanjenju cijena te smanjenju rokova isporuke

Novost u prodajnom programu je prodaja unutarnjih vrata proizvo|a~a lsquorsquoConturarsquorsquo iz Pleternice ~iji je tvrtka lsquorsquoZetovirsquorsquo doo ovlateni distributer za podru~je Sla-vonije i Baranje

Tvrtka ldquoZetovirdquo doo pru`a potpunu uslugu ugra-dnje nove stolarije izgradnju postojee obra|ivanje otvora ugradnje klupica komarnika i sl Telefon-skim putem mo`ete zatra`iti neobvezan izlazak stru~nog osoblja radi savjetovanja te izrade ponuda i predra~una

Kompletan proizvodni i prodajni program tvrtke lsquorsquoZetovi doorsquorsquo mogue je pogledati u velikom izlo`benom salonu koji se nalazi na adresi Svilajska ulica 30D u Osijeku ili ih mo`ete posjetiti na Internet adresi wwwzetovichr na kojoj mo`ete pronai dodat-ne informacije o cjelokupnom asortimanu

Pogled u bolju budunost kroz kvalitetne proizvodeZahvaljujui potpuno novim i automatiziranim strojevima tvrtka Zetovi doo je dodatno poboljšala kvalitetu izrade i smanjenje rokova izvedbe uz istovremeno snižavanje cijena

Unato~ relativno kra-tkom vremenskom pe-riodu u kojem tvrtka po-sluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i dostupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta

Oglas

wwwmirakulhr 1

FranšizaFraniza je tip poslovanja u kojem neka tvrtka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslo-vanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvarene prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit

Priredila Maja Klier

Dananji poslovni svijet prostor je neizmjernih mogunosti U stvari toliko velikih da nam je vrlo teko prepoznati onu koja bi odgovarala upravo naoj osobnosti i naem financijskom stupnju a da je ujed-no i profitabilna No ipak u moru tipova poslovanja nailazimo na franizno poslovanje Unutar njega na-lazimo raznorazne koncepte izme|u kojih se uistinu mo`e izabrati bdquoposao snovaldquo ali ga se istim takvim i stvoriti od temelja

Iako u mnogim hrvatskim tvrtkama i organiza-cijama ~esto dolazi do otputanja tehnolokog vika a franizno poslovanje uvelike poma`e u samozapoljavanju i smanjenju stope nezaposleno-sti stanovnici Hrvatske ga jo uvijek ne do`ivljavaju kao najprikladniju mogunost rjeavanja svog statu-sa U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih No bez obzira na tako malen broj njih bitno je neprestano raditi na promociji ovog tipa poslovanja jer je ono garancija lakeg prodora na hrvatsko tr`ite a posebno na strana tr`ita te jedini na~in sprje~avanja varki pri prodaji franize Za promociju franiznog po-slovanja u Hrvatskoj najvie se brinu Hrvatska udruga za franizno poslovanje koja 29 i 30 studenoga u Za-grebu ve 4 godinu za redom odr`ava Franizni forum te Izlo`bu franizne ponude poduzetni~ki centar za franizu Pro maturo u Zagrebu te Centar za franizu Poduzetni~kog centra Osijek

[to je to franizno poslovanjePrema europskoj franiznoj federaciji franizno poslo-vanje je sustav trgovanja dobrima iili uslugama iili tehnologijom koji se bazira na bliskoj i stalnoj suradnji pravno i financijski samostalnih poduzea vlasnika franize i njegovih pojedina~nih korisnika franize

gdje vlasnik jam~i svojim korisnicima pravo i posta-vlja obvezu da e voditi posao u skladu s konceptom franize Franizno poslovanje mo`e se shvatiti i kao partnerstvo izme|u tvrtke s internacionalnim aspira-cijama za svoj brand i individue ili organizacije u cilja-noj zemlji koja je bolje opremljena kulturalno i logi~ki za bdquohrvanjeldquo na vlastitom tr`itu Dakle kao koncept s velikim potencijalom irenja ndash kako na nacionalnom tako i na internacionalnom nivou

Franiza je u stvari tip poslovanja u kojem neka tvr-tka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslovanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvare-ne prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit S ili-ili smo suo~eni zbog postojanja nekoliko tipova franiza i zbog njihove razli~ite projekcije Dva najpoznatija tipa franiza su franiza poslovnog formata (business franchise format) i franiza distribucije proizvoda (product distribution franchise)

Franiza poslovnog formata je tip poslovanja u kojem franizoprimac dobiva posao po principu bdquoklju~ u rukeldquo Dakle on kupuje provjereni i uhodani poslovni koncept znanje i know-how davatelja te savjetodav-ne usluge prije i tijekom ugovorom odre|enog perio-da poslovanja Pri tome brand ne mora biti svjetski poznat ve samo na teritoriju poslovanja Primjerice franize McDonalds Body Creator ili Biovega pripa-daju toj vrsti Kod franize distribucije proizvoda pri-matelj franize kupuje renomirano ime odnosno brand za odre|eni teritorij a poslovanje se svodi na prodaju proizvoda proizvedenog od strane davatelja franize U ovoj varijanti kupac franize ne dobiva nikakva

U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje promijenio ime u Kvarner Vienna Insurance Group (VIG) ddVienna Insurance Group trenutno je prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje (KWSO) od sredine lipnja nosi novo ime ndash Kvarner Vienna Insu-rance Group (VIG) dd za osiguranje Uz promjenu imena nedavnu su skuptinu obilje`ile i promjene u Upravi drutva Od 1 srpnja funkciju predsjednika Uprave drutva od dosadanjega predsjednika Mladena Bla`evia koji s krajem ove godine odlazi u mirovinu preuzima Igor Jeli~i Tako e novu tro~lanu Upravu uz Igora Jeli~ia ~initi jo dva ~lana Zorislav Staek i Kreimir Kolar Promjene u nazivu Drutva uslijedi-le su sukladno prologodinjoj odluci prema kojoj je Vienna Insurance Group postala krovna marka Wie-ner Stadtische Grupe koja okuplja pod novom krov-nom markom kao bdquoobiteljskim imenomldquo sve svoje tvrtke keri s podru~ja centralne i isto~ne Europe Grupa je trenutno prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju laquoStrategija je VIG-a na tr`itima gdje djeluje etabli-ranje domae marke kao simbola povjerenja blizine i lokalnoga razumijevanja VIG istovremeno daje do-datnu internacionalnu vrijednost i predstavlja simbol veli~ine iskustva i kompetentnosti s vodeom po-zicijom u srednjoj i isto~noj Europiraquo isti~e Mladen Bla`evi predsjednik Uprave DrutvaTijekom prvoga ovogodinjeg kvartala Kvarner Vien-na Insurance Group kao najvee drutvo VIG grupe u Hrvatskoj ostvarilo je zara~unatu bruto premiju od 1257 milijuna kuna to je za 257 posto vie nego u istom razdoblju lani Istovremeno su bruto premije `ivotnoga osiguranja iznosile 45 milijuna kuna (to je za 154 posto vie nego prole godine) dok su premije ne`ivotnoga osiguranja ostvarile skok od 373 posto i

ostvarile 807 milijuna kuna Time se Kvarner Vienner Insurance Group popela na peto mjesto osiguravatelja u Hrvatskoj i zauzima 53 posto tr`inoga udjela Isto-vremeno je dobit ovoga drutva iznosila 596 milijuna kuna dok je ukupna prologodinja dobit bila na razini 599 milijuna kuna Kvarner Vienna Insurance Group i u prvih pet mjese-ci ove godine bilje`i izvanredne financijske rezultate ostvarivi premijski volumen od 199 milijuna kuna to je za 252 posto vie nego u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja bilje`e zara~unatu bruto premiju od 746 milijuna kuna to je za 147 posto vie dok ne`ivotna osiguranja s premijom od 1244 milijuna kuna bilje`e skok od 325 posto u odnosu na isto razdoblje prole godine Vienna Insurance Group Hrvatska a kojega ~ini Kvarner VIG Cosmopolitan life i Helios u prva ~eti-ri mjeseca zaklju~ila je financijske rezultate s ukupno ostvarenom premijom od 234 milijuna kuna to je za 297 posto vie nego li je ostvareno u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja ostvarila su ukup-nu premiju u iznosu od 105 milijuna kuna dok su ne`ivotna iznosila 129 milijuna kuna S takvim rezultatima VIG je dospio na ~etvrto mjesto ljestvice osiguravajuih drutava s tr`inim udjelom od 74 posto Vienna Insurance Gropu Hrvatska je po tim rezultatima po `ivotnim je osiguranjima zauzela tree a po ne`ivotnim osiguranjima ~etvrto mjesto na rang ljestvici svih osiguravatelja

Kvarner Vienna Insuran-ce Group tijekom prvih pet mjeseci ove godine zabilje`ila je izvanredne

financijske rezultate ostvarivi premijski

volumen od 199 miliju-na kuna to je za 252

posto vie nego u istom razdoblju prole godine

Oglas

Igor Jeli~i - novi predsjenik Uprave od 01 srpnja 2007 godine

2

saznanja o u~inkovitom sistemu poslovanja Primjeri franize distribucije proizvoda su Fornetti

Franizni koncepti se jo mogu razlikovati i po po-stojanju ili ne postojanju ulazne franizne pristojbe po visini i vrsti tantijema po koritenju reklamnog pro-stora ili ne hellip

Tko je tko u franiznom poslovanjuU franiznom se poslovanju radi o odnosu izme|u franizodavca i franizoprimca Franizodavac je vla-snik inovativnog i do u temelje razra|enog i isproba-nog poslovnog koncepta kojeg za odre|enu nov~anu naknadu ustupa drugim tvrtkama zajedno s markom ili brandom i sa svim detaljima koji ~ine taj specifi~ni poslovni koncept Franizoprimac je pak osoba koja je taj koncept prepoznala kao posao kojim bi se `eljela baviti i u kojem bi moglo doi do samozapoljavanja odnosno do dostizanja vlastite vizije bdquobiti sam svoj efldquo na laki na~in te ga stoga odlu~ila i kupiti Franizoprimac tako potpisivanjem posebnog ugovora prihvaa jedan sistem rada koji od tada postaje nje-govim poduzetni~kim pothvatom i tako ulazi u lanac distribucije koji ima prepoznatljivo ime Nerijetko se spominje i pojam Master primateljdavatelj franize Rije~ je o osobi koja je kupila odre|eni franizni kon-cept od vlasnika franize - otuda Master primatelj te time stekla pravo na prodaju podfraniza tog koncepta na to~no odre|enom teritoriju to ga prema drugima ~ini Master davateljem

Koncept s mnogima prednostima ali ne i bez opasno-stiFranizno poslovanje smatra se konceptom mnogo-brojnih prednosti i za vlasnika franize i za njezinog kupca no postoje i neke opasnosti ^injenica da 80 poduzetni~kih pothvata zavrava propadanjem u prve tri godine govori da danas nije jednostavno opstati kao poduzetnik U svemu tome se poslovanje putem franiza smatra idealnim za smanjenje tog rizika Kupnjom franize dobiva se poslovna neovisnost i po-sao po principu bdquoklju~ u rukeldquo a za puno manji po~etni kapital nego kod samostalnog poduzetni~kog pothva-ta Dakle isproban i uhodan posao vrijedan i prepoz-natljiv na tr`itu posao u koji je vlasnik franize ve ulo`io svoje najva`nije resurse novac vrijeme znanje i vjetine te u potpunosti razradio i u obliku ud`benika predo~io sve procedure njegova vo|enja s ciljem mak-simalnog uspjeha Tako se franizoprimac da bi nje-gov poduzetni~ki pothvat uspio mora pridr`avati postavljenih i isprobanih procedura Skeptici ~esto napominju kako je kupnja franize dokaz nekreativno-sti no praktikanti franchisinga napominju da se kup-njom franize dobiva isprobani uhodani i funkciona-lan posao koji se dodatnom kreativnou mo`e samo poboljati Vlasnik franiznog lanca je uvijek spreman prihvatiti nove ideje ukoliko one doista mogu pomoi

u razvoju cijelog lanca Iako postoji rizik da jednom kupljeni franizni koncept ne dosti`e razinu poslo-vanja kao kod mati~ne kue rizik neuspjeha je uvelike umanjen zbog stalne podrke franizodavca i komplet-ne franizne mre`e ~ija veli~ina donosi grupne olakice za nabavu kao i jeftiniju reklamu Ameri~ka statistika nam govori da samo 10 primatelja franize prestaje s kupljenim poslovanjem u prve 3 godine Razlozi tome su mnogostruki a stupnjevi ranjivosti variraju ovisno o tome je li odabrana odgovarajua franiza o znanju vjetinama i financijskim izvorima ali nada-sve o volji za radom i sposobnosti franizoprimca za kvalitetno vo|enje poduzetni~kog pothvata na koji se odlu~io sam

Vrijednost franiznog koncepta posebno dolazi do izra`aja u trenutku kada neka uspjena tvrtka shvati da je dolo do potrebe irenja poslovanja bilo na nacional-noj ili me|unarodnoj razini ili kada postoji odre|ena inovativna ideja s velikim potencijalom rasta Ono to irenje poslovanja putem franize ~ini jednostavnijim i sigurnijim od ostalih na~ina je ~injenica da tamo tri osnovna resursa novac vrijeme i motivirani mana-gement osiguravaju upravo franizoprimci Oni su ti koji su se odlu~ili na svoj poduzetni~ki pothvat i oni e kako bi on uspio u njega ulo`iti sve to je potrebno Osim toga oni su ujedno i kadar koji poznaje teritorij na kojem pokree poslovanje koji razumije to je sta-novnicima na tom teritoriju bitno kakve su njihove navike i obi~aji te koji poznaje njihov jezik Samostalno savladavanje i u~enje o svemu tome bi vlasnika franize kotalo puno vie vremena a time i novaca No kao i sve na svijetu i franizno poslovanje vlasniku donosi neke manje ugodne trenutke Jedna od najneugodnijih stvari je smanjena mogunost kontrole u poslovanju s puno karika koje je vlasnik potpuno sam postavio na noge a odmah nakon toga bismo mogli spomenuti ka-tkada vrlo te`ak odnos s franizoprimcima i njihovo nepridr`avanje u priru~niku utemeljenog sistema po-slovanja Upravo zato je potrebno vie puta promotriti kome se prodaje poslovni koncept kako bi se kasnije izbjegle zamke koje bi mogle proizai iz loe odluke

Stvaranje prodaja i kupnja franizeDanas za potencijalne franizokupce ne postoji pro-blem nedostatka izbora izme|u razli~itih franiznih koncepata no postoji onaj vezan uz teku odluku oda-bira onog pravog izme|u niza drugih Najveu ulogu u stvaranju te odluke danas ima dobro projektirana franiza i njen vlasnik On je taj koji se stalno iznova mora pitati Zato bi netko kupio moju franizu Kori-sne i kvalitetne savjete i prijedloge vezane uz franizno poslovanje mo`ete nai i u hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje Oni se njime bave ve nizom go-dina sura|ujui s mnogim uspjenim me|unarodnim franiznim lancima te su ujedno i u~lanjeni u Europsku te Svjetsku franiznu federaciju Put do dobro projek-

tirane franize nije lagan jer je to posao koji zahtijeva stru~nost na mnogim razli~itim podru~jima ovisno o franiznoj djelatnosti a o kvaliteti njegova izvrenja ovisi kako e se posao odvijati u budunosti Upra-vo je zbog potrebe za raznim stru~njacima koje treba okupiti te zbog uklapanja svih njihovih savjeta u dje-lotvoran sistem koji e kasnije dovesti do maksimalne djelotvornosti i profitabilnosti ovu zadau potrebno prepustiti konzultantima za franizno poslovanje koji se u Hrvatskoj nalaze u poduzetni~kom centru za franize Pro maturo u Zagrebu i Centru za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek Oni su jedini koji mogu dati pouzdane i nu`ne savjete za toliko potrebno postavljanje stratekog plana i ciljeva poslovanja kako ono ne bi krenulo u krivom smjeru

Tek nakon dobrog projektiranja franize vlasnik mo`e krenuti s prodajom koncepta pazei na cijeli daljnji splet okolnosti Franizodavac mora shvatiti da ne poznaje na~in na koji je potencijalni kupac doao do novca kojeg je voljan ulo`iti u odre|enu franizu i ko-liko mu on zna~i Koja je god kombinacija u pitanju to treba cijeniti a ujedno i pokazati Najlaki na~in za to je sastanak laquoo~i u o~iraquo tijekom kojeg se potencijalnom kupcu mo`e ispri~ati o svim kvalitetama i vrijednosti-ma odre|enog posla te ujedno upoznati i kup~eve na-vike i vrijednosti

Potencijalnom franizoprimcu se u odluci mo`e pomoi i prepri~avanjem razloga i `ivotnih uvjeta u kojima se franizodavac nalazio kada je odlu~io podu-zeti neto sa svojim poslovnim idejama Nije loe ~ak ni izraziti svoje osjeaje koji su bujali pri pomisli na neto novo i jo neisprobano jer se tako vjerojatno osjea i potencijalni kupac To e mu pokazati da se njegovu nesigurnost razumije kao i potreba za pro-vjerom

Kako je ~injenica da u dananjem konkurentnom tr`itu postoje mnogobrojne trzavice nije loe istak-nuti i probleme s kojima je mogue susresti se pri-likom vo|enja posla No pritom se ne smije za-boraviti napomenuti kako je upravo zbog uske i prisne suradnje u franiznom poslovanju izme|u franizodavca i franizokupca te probleme lake pre-vladati Franizoprimac nikada nije ostavljen sam ve iza sebe ima na raspolaganju svu moguu pomo franizodavca kao i mre`e franizoprimaca

Potencijalni kupac franize pak treba biti zainteresi-ran za drugi niz ~imbenika Prvenstveno je bitno dobro procijeniti i odabrati djelatnost koja osobu ispunjava i koja odgovara njenom karakteru i mogunostima Nakon toga pa`nju treba obratiti na iznos inicijalne pristojbe koja se plaa davatelju franize na visinu potrebnih inicijalnih sredstava da bi se franizna jedi-nica osposobila za rad na iskustvo davatelja franize

u poslu za koji daje franizu na usluge koje dava-telj franize osigurava korisniku franize u po~etku i tijekom poslovanja na zadovoljstvo trenutnih kori-snika franize davateljem franize i svojim polo`ajem unutar franizne mre`e na opu stabilnost djelatnosti u kojoj davatelj franize posluje na financijsku snagu davatelja franize i franiznog sistema u cjelini hellip Sve ove faktore je prije sastanka s vlasnikom mogue pro-vjeriti u ve spomenutoj hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje na nizu korisnih web-stranica s ponudama raznih koncepata kao i web stranicama svake pojedine franize

Nakon donoenja kona~ne odluke i izbora konkretne franize slijedi ulaganje puno truda ali i u`ivanje u vlastitom poslovanju

Poseban prilog

KORISNI LINKOVI

wwwfipcomhrwwwpromaturohrwwwfransizahrwwwinfofranchisingit wwwazfranchisingit wwweff-franchisecom wwwquadrantefranchi-singit wwwazfranchisingcalta-netit wwwsolofranchisingit wwwekoclubit wwwfranchisedirectcomwwweuropean-franchi-singnetwwwfranchiseorgwwwinfofranchisecomwwweuropeanfranchisingnetwwwfranchiseeuropecom

Danas za potencijalne franizokupce ne po-stoji problem nedo-statka izbora izme|u razli~itih franiznih kon-cepata no postoji onaj vezan uz teku odluku odabira onog pravog izme|u niza drugih

wwwmirakulhr

Poseban prilog

Poseban prilog

Franize su najbr`i na~in irenja poslovanja i izvozaDobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici protokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr

Franize u Hrvatskoj jo uvijek nisu postigle svoj puni potencijal U Sloveniji Ma|arskoj Poljskoj Italiji Austriji i Gr~koj dakle zemljama koje nas okru`uju franizno poslovanje je puno vie zastupljeno Od broja prisutnih brandova Gr~ka ih broji 430 Slovenija 155 Italija 708 Austrija 330 Ma|arska 300 a Poljska 210 Zastupljenost domaih nacionalnih franiza u tim brojevima je u Gr~koj 45 Sloveniji 55 Italiji 86 Ma|arskoj 55 a Poljskoj 55 U Hrvatskoj je prisutno oko 125 brandova od kojih je samo 26 na-cionalnih Od toga broja samo su neke izvozne ndash pri-mjerice Body Creator X-nation i Skandal O stanju u franiznom poslovanju u Hrvatskoj razgovarali smo sa prof Ljiljanom Kukec predsjednicom Hrvatske udruge za franizno poslovanje

[to mislite zato je situacija u Hrvatskoj takva i koje su najvee prepreke razvoju franiznog poslovanja u HrvatskojTakvu situaciju povezujem s neznanjem neinformiranou kao i slabom zainteresiranosti insti-tucija i banaka za ovakav na~in ulaska u poduzetnitvo

Sve to zna~i da je hrvatska uskraena za vrlo sna`no oru|e irenja poslovanja i izvoz a najva`nije je da franize nisu iskoritene kao agregat zapoljavanja ~injenicu koju su druge zemlje oko nas prepoznale U Bosni i Srbiji je situacija sli~na Nema proizvoda niti projekta koji bi pomagao razvoju franiza prvenstve-no domaih a onda i onih stranih na naem tr`itu Samo za usporedbu u Gr~koj dr`ava podupire razvoj franizinga i to na taj na~in da daje bespovratna sre-dstva u visini 50 od franizne ulazne pristojbe U Egiptu je situacija sli~na Isto postoje bespovratna sre-dstva u visini 50 franizne pristojbe Dakle te zemlje su prepoznale da je franizing agregat zapoljavanja i poticanja poduzetnitva i to onog sigurnijeg

Budui se bavite konzultatntskim uslugama za pri-maoce franiza te projektiranjem franiza za davaoce mo`ete li nam otkriti neke od svojih klijenataLista naih klijenata je dosta velika no spomenuti u samo neke Coin Oviesse Extyn ChocolateGraphics Quadlight Ecowash Hiar style magazin Energy clinic - Phenomena Eden Berghoff boutique Body Creator Varteks Dama toneri Caribu Ticketcom Sr Patata i Particolari

Neke od tih franiza smo projektirali dok neke zastu-pamo ili smo bili anga`irani kao konzultanti Udruga je primljena u ~lanstvo Europske franizne federacije tako da smo sada uli u plan irenja mnogih svjetski poznatih franiza Centar za franize Pro maturo doo je poslovni partner s nekim internacionalnim mre`ama konzultanata za franize i sve su to kanali kojima se strane franize obraaju za pomo

[to mislite zato se Hrvati i hrvatske tvrtke teko odlu~uju na koritenje konzultantskih usluga za franize iako je to u svijetu jedan od prvih koraka i glavni ~imbenik uspjehaJa bih rekla da je cijeli konzultantski sektor u Hrva-tskoj jo u povojima Male tvrtke misle da su premale za anga`man nekog od konzultanata to je potpu-no krivo i misle da si to ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo na tome gdje treba najmanje tedjeti Kod projektiranja franize tvrtke misle da sve znaju i

da im nitko nije potreban Imaju uglavnom iskrivlje-nu percepciju da je za stvaranje franize bitan samo ugovor to nije to~no Oni sami niti ne mogu napra-viti ugovor a niti to mo`e napraviti bilo koji odvjet-nik Dobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici pro-tokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr Bez svih kvalitetnih faktora u jednad`bi franiza nije uspjena i najvjerojatnije nee `ivjeti dulje od go-dinu dana to je prijevara za kupca franize Poznati brand nije jedini uvjet uspjeha

Budui je poznato da je za dobro funkcioniranje franiznog sustava potrebna njegova dobra projekcija recite nam koje su najvee opasnosti kod loe projek-tirane franizeLoe projektirana franiza u najveem broju slu~ajeva zna~i da nije uope projektirana ve sklepana na br-zinu kako bi se proirilo poslovanje ali to je privre-meno jer se nakon par prodanih franiza koje nemaju temelje cijeli projekt baca u vodu Tada nai poduzet-nici odmahuju rukom i govore Franiza je glupost ovdje nema pravne dr`ave pa ne funkcionira i sli~no a prava istina je da se nisu pripremili da nemaju do-voljno znanja da bi sami projektirali franizu i da su bili zainteresirani samo za ad hok irenje i ne znajui koje mogunosti imaju i kako franiza mora izgledati da bi stvarno bila uspjeni projekt i za davatelja i za primtelja

Koji je sektor djelatnosti najvie a koji najmanje zastu-pljen u franizama u HrvatskojNajvie je zastupljeno modnih maraka i autoin-dustrije dok jo uvijek zaostajemo za ugostitelj-stvom turizmom i uslugama To su sektori s velikim mogunostima Sad imamo veliki bum wellness sek-tora i ako nai poduzetnici prepoznaju svoje poten-cijale i naprave kvalitetne franize od svojih wellness centara sigurno nee pogrijeiti To je recimo jedan od najpotencijalnijih sektora za irenje u regiju Jedan od svijetlih primjera je Body Creator centar za zdravo mravljenje i preoblikovanje `enske figure koji se s uspjehom iri po Hrvatskoj a od nedavno i u regiju

Kako zamiljate hrvatsko franizno poslovanje u budunostiKad smo 2002 osnovali Udrugu i kad je centar za franize Pro maturo doo krenuo s organizacijom Me|unorodnog franiznog sajma i savjetovanja FIP ispred sebe smo imali tr`ite koje je bilo bdquotabula rasaldquo Vrlo se malo znalo o franizama a u tisku nije bilo skoro nita o toj temi Od tada do danas franizing je u tisku zastupljen s preko 1 500 000 kuna godinje me-dia coveragem to je vrlo velika cifra i stalno raste To

Razgovarala Maja Klier

je veliki uspjeh nae udruge i centara za franize u Za-grebu i Osijeku Mi dosta predajemo po poduzetni~kim centrima na Vernu Zagreba~koj koli ekonomije i ma-nagementa i drugdje to je sve ulaganje u budunost Sada su i mladi osvijeteni za mogunosti franiznog poslovanja No jo uvijek moramo puno raditi na edukaciji poduzetnika i starijih managera koji jo nisu shvatili da je znanje najja~i adut za konkurent-nost a zatim idu i franize kao najbr`i na~in irenja poslovanja i izvoza

U tom smislu pozivam sve zainteresirane da nam se pridru`e 29 i 30 studenoga na 4 franiznom foruku te Izlo`bi franizne ponude Tamo ete moi saznati sve o franiznama franiznom poslovanju te ponudi franiznih koncepata i to iz iskustva uspjenih podu-zetnika i renomiranih stru~njaka

Male tvrtke misle da su premale za anga`man

nekog od konzulta-nata to je potpuno krivo i misle da si to

ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo

na tome gdje treba najmanje tedjeti

Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek

Centar za poduzetnitvo djeluje u Osijeku ve deset godina s glavnim ciljem ndash pru`anje informacija savjeta i nedostajuih znanja poduzetnicima i onima koji se to tek odlu~uju postati

Od 200 godine u sklopu Centra za poduzetnitvo djeluje Centar za franizu ~iji je cilj edukacija poduzetnika o prednostima i mogunostima koje nudi franizno poslovanje Odluka o pokretanju Centra za franizu u sklopu Centra za poduzetnitvo Osijek ~inila se nu`nom za hvatanje koraka s gospodarski razvije-nim zemljama svijeta U SAD-u statistike govore o ~ak prihoda u maloprodaji koji se odvija kroz franizne mre`e u franizama je zaposleno ~ak 1 milijuna ljudi Stopa pre`ivljavanja ameri~kih poduzea nakon 10 godina poslovanja koja posao zapo~nu samostalno iznosi 1 dok nakon 10 godina pre`ivi ~ak 0 poduzea koja su u posao ula kao dio neke vee franizne mre`e

Za potrebe organizacije seminara o franiznom poslovanju Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek i sam je kupio franizu od Centra za franize iz El Pasa koji djeluje pri Sveu~ilitu u Texasu Ovaj ameri~ki Centar ve godinama radi iznimno uspjene seminare o franiznom poslovanju pod nazivom bdquoBig Pictureldquo Osje~ki Centar kupio je pravo za izvo|enje ovog seminara u Osijeku pod nazivom bdquoFraniza od A do ldquo a osim osje~kog u Europi pravo na izvo|enje tog seminara ima jo samo Centar za franize u Finskoj

Seminar se organizira dvaput godinje (lipanjstudeni) u Osijeku i jedini je se-minar takve vrste u Hrvatskoj pa se ~esto na njemu mogu vidjeti polaznici iz Bo-sne i Hercegovine te Srbije Seminar kombinira teoriju i praksu ndash u sklopu svake tematske cjeline sudjeluje gost ~ije je poslovno iskustvo vezano uz franizu U sklopu seminara prezentirane su i brojne franizne ponude a polaznike se tako|er upuuje na izvore franiznih ponuda te na va`ne to~ke u analiziranju kvalitete franiznih ponuda

Pored seminara Centar za franizu pru`a usluge savjetovanja poduzetnika koji se odlu~uju kupiti franizu ali i hrvatskih poduzea koja se smatraju sposobnim postati davatelji franize Vie informacija o franiznom poslovanju aktivnostima Centra za franizu i to je najzanimljivije kvalitetnim franiznim ponudama ak-tualnim na podru~ju Hrvatske mo`ete doznati na wwwfransizahr

Dobar franizni ugovor zna napraviti kon-zultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam

wwwmirakulhr

Poseban prilog

wwwmirakulhr

MarketingMarketing

Pristup informacijama postaje vrlo jeftin Vremenske i prostorne barijere i~ezle su Svjetske mre`e danas su normalna pojava samo ako to znamo i `elimo prihvatiti U ovoj eri masovnih medija dobro poz-navanje mogunosti to ih pru`a neki medij smatra se ~esto bitnim klju~em uspjeha u mnogim poslovi-ma Oglaavanje je najja~i marketinki alat u borbi za percepciju potroa~a te za prijenos poruke do ciljane tr`ine skupine Oglaavanje je u tome uspjeno ako ima dobar sadr`aj poruke i izbor medija kojim se po-ruka prenosi

TVU tranzicijskim zemljama televizija je jo uvijek gla-vni medij oglaavanja Oglaavati na televiziji je naju~inkovitije jer je jedini medij koji kombinira doseg brzinu i emocije mo`e dosegnuti svaku cilj-nu skupinu kao i najvei postotak ukupne popula-cije omoguuje najbr`u distribuciju oglasa i najbr`i kontakt s potroa~em gdje poma`e razvoju svijesti i prisjeanja robne marke ~ime joj produljuje `ivotni vijek Ima visoku gledanost s mogunou demonstra-cije te stimulira kupnju i poveava prodaju stvarajui imid` robne marke Iako je jednosmjeran medij poti~e ljudska osjetila i osjeaje Hrvatska je svrstana me|u

zemlje s najveom konzumacijom televizije

RadioOn postojano zadr`ava polo`aj ldquomedija iz sjenerdquo Premda je ograni~en na slunu dimenziju to je po-velik nedostatak njegova velika prednost jest da je ne-zaobilazan i osoban svi ga do`ivljavaju kao prijateljski medij A prijateljima se vjeruje Radio mo`ete sluati u gradu na selu u prigradskim naseljima i ruralnim krajevima Mo`e se sluati vani ili u zatvorenom i to 24 sata dnevno Radio je dostupan vaim potroa~ima u svako vrijeme na svakom mjestu S radijem kao me-dijem mo`ete dostii svog potencijalnog kupca upra-vo u trenutku aktivnosti koje su povezane s vaim proizvodom Radio mo`e djelovati odmah i u cijelo-sti je prilagodljiv medij izvor je prvih informacija a u~inkovit je uz mala financijska sredstva

NovineOglaavanje u novinama uglavnom e biti vrlo ko-risno za poslovanje veine djelatnosti Ipak taj na~in oglaavanja za veinu je manjih poduzetnika skup Va`no je znati kako se u tiskanim medijima pogoto-vo dnevnim nikako ne smije oglaavati ldquoad hocrdquojer su namijenjene brzoj konzumaciji ldquo`iverdquo manje od 24 sata pa e upravo toliko vrijediti jedanput objavljen oglas No s druge strane bit e vrlo efikasno ukoliko je u~estalo u ujedna~enom ritmu trajanja barem tri mjeseca Imaju kratak `ivotni vijek i prosje~no im je vrijeme ~itanja oglasa manje od 30 sekunda Ovakvo oglaavanje ~esto vas stavlja u jednak kontekst s konkurencijom pa kreativna snaga oglasa treba biti takva da se oglas nepogrjeivo izdvoji od konkurencije Tako|er treba paziti da oglaavanjem vlastite ponude ne poma`ete tu|i marketing

^asopisi^asopisi su neto intimniji oblik oglasnog prostora pa se tu oglaiva~ mo`e malo opustiti Za o~ekivati je kako ~itatelj odre|eni ~asopis nabavlja zato to ga zanima pa prema njegovom sadr`aju nije teko odrediti kakvi su mu ~itatelji kao potroa~i i kakve su im sklonosti Svaki e ~itatelj svoj omiljeni ~asopis potanko i~itati pa se u oblikovanju oglasa mo`e ~ak i mora ii puno detaljnije ^asopisi mogu dosegnuti iroku publiku no ipak se usmjeravaju na specifi~ne i u`e tr`ine segmen-te Za razliku od novina ima dulji `ivotni vijek bolju

kvalitetu papira uklju~enost ~itatelja i bolji ugled vei su dok je s druge strane nedostatak segmentiranost vii trokovi te vremenska neprilago|enost

Vanjsko oglaavanjeMo`e se gledati kao nusproizvod ne~ega drugog ugla-vnom putovanja i kupnje Omoguava tvrtkama da u najuo~ljivijem i najirem obliku promoviraju svoj brand (marku) proizvod ili slogan te da se za njega ~uje na najiri a za klijenta gotovo najpovoljniji na~in Jedno je od najefikasnijih sredstava Smatra se najno-vijim masovnim medijem jer prenosi poruku svakod-nevno ne mo`ete ga ugasiti odlo`iti otvoriti Jedini medij na kojem propagandna poruka traje neprekidno - 24 sata

PlakatiPlakat mora brzo i jednostavno komunicirati sadr`aj i ideju Dostupan je svakom prolazniku na nenametljiv na~in Ima kratak period oglaavanja a koristi se za promocije koncerte izlo`be izbore filmske premijere U kompoziciji plakata slova igraju ravnopravnu ulogu zajedno sa slikom ali obi~no se ne uzimaju jednaki omjeri slike i teksta (50-50) ve je omjer obi~no 70-30 kako bi se uspostavila dominanta Slova moraju biti dovoljno velika i ~itka da bi ih konzumenti mogli registrirati brzo u prolazu etnjom vo`njom automo-bila tramvajem i sl Kod plakata je va`an sadr`aj po-ruke koji mora biti jasan ve nakon 3 sekunde tekst ne smije biti predug jer se osoba pogledom na plakat zadr`ava samo 110 sekunde

Internet Internet marketing je u svega nekoliko godina stekao golemu popularnost me|u oglaiva~ima Vrijednost internetskog oglaavanja e u razdoblju od 2007 do 2009 godine rasti esterostruko br`e od vrijednosti oglaavanja u tradicionalnim medijima Vaa Internet stranica postaje ne samo sredstvo komunikacije i pro-mocije nego sredstvo poslovanja i najbolji djelatnik u tvrtki zato to mo`e prodati proizvod Vaa Internet stranica mora generirati posjete kako bi bila funkcio-

nalna i korisna a to mo`ete postii samo kvalitetnim Internet oglaavanjem Velike prednosti su brzina dostupnost 247 te nove mogunosti Na Internetu se mo`e promovirati gotovo sve a kako je Internet mjesto skupljanja informacija i uspjenost reklama sve je vea Ciljana skupina korisnika vrlo je razli~ita postoji mogunost pristupa razli~itim dobnim skupi-nama Marketinku kampanju na Internetu mogue je osmisliti i realizirati u vrlo kratkom roku velika je fleksibilnost pokriva razli~ita podru~ja oglaavanja daje feedback te kupac mo`e detaljno vidjeti i izabrati proizvode dok je u drugim medijima ograni~en pro-storom i vremenom Nedostatci su zaguenost slab doseg ograni~ena kvaliteta relativno mala penetra-cija neekskluzivnost oglasa te neuhvatljivo plasiranje la`nih informacija i bdquovirusno oboljenjeldquo

Novi medijiKlasi~ni kanali oglaavanja postali su dio nae svako-dnevice te nisu vie sami po sebi dovoljno probita~ni To je ujedno i razlog potrebe za novim medijima Nije uloga novih medija u tome da preuzmu prvenstvo klasi~nim kanalima oglaavanja nego da iskoriste svoj potencijal Oni predstavljaju iznena|enje neto novo i druga~ije Tako su novi mediji podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate Primjeri novih medija su avionsko oglaavanje oglaavanje putem balona mobile billboard oglaavanje u tramvajima autobusima obrazovnim i zdravstvenim ustanovama frizerskim salonima toiletima na pipcima za to~enje goriva moving board sms oglaavanje

Izbor medija oglaavanja

Pie Helena ^arapi

Proizvod koji se ne pro-daje bez oglaavanja

uz oglaavanje ne mo`e biti profitabilan

Ve dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadr`aj ve su postali dio naeg vlastitog okru`enja Oni su prijatelji neprijatelji obo`avani omra`eni Od njih o~ekujemo jako puno

Novi mediji su podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate

Stuktura medijskog kola~a

TV 0

Novine 20

^asopisi 1

Outdoor

Radio

Internet 1

0

Informatika

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska Har-dverska je virtualizacija pouzdaniji i skuplji oblik vir-tualizacije ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj specijalizirani hardver i softver omoguavaju da se je-dan fizi~ki server podijeli na nekoliko neovisnih serve-ra koji se nalaze u jednom kuitu Hardverska virtua-lizacija osigurava elektri~nu izolaciju u slu~aju kvara jednog ili vie servera te time veu pouzdanost sustava nego u slu~aju softverske virtualizacije Ovdje emo se fokusirati na koritenje vrste hardvera koji ve posje-dujete i kojim se svakodnevno slu`ite pa hardversku virtualizaciju neemo detaljnije objanjavati

Softverska virtualizacija koristi standardan hardver i operativne sustave koje ve posjedujete Na fizi~kom je serveru potrebno osigurati dovoljno memorije diskovnog prostora i procesorske snage Na obi~nom ra~unalu ili serveru instaliramo domainski (host) operativni sustav i zatim instaliramo softver za vir-tualizaciju Od besplatnih softvera najpoznatiji su Mi-crosoft Virtual PC Microsoft Virtual Server VMWare Server i Xen Od softvera koji se plaaju najpoznatiji su VMWare ESX Server i Swsoft Virtuosso Softver

koji se plaa ima vee mogunosti i vie funkcional-nosti pa ako virtualizaciju planirate ozbiljno koristi-ti provjerite daje li besplatni softver sve to vam je potrebno

Kako stvar radi Virtualne servere pravimo koritenjem softvera za virtualizaciju Operativni su-stav virtualnog servera (guest) mo`e biti razli~it od domainskog (host) operativnog sustava Pri kreiranju virtualnog servera definiramo veli~inu virtualnog hard diska koji je zapravo samo datoteka na tvrdom disku fizi~kog servera koli~inu memorije s fizi~kog servera koju e virtualni server koristiti maksimalni posto-tak procesorskog vremena koje mo`e koristiti i ostale postavke Zatim instaliramo gostujui (guest) opera-tivni sustav koji e virtualni server pokretati S obzi-rom na to da virtualni serveri dijele sustavne sabirnice memoriju mre`nu karticu i ostatak hardvera fizi~kog servera performanse aplikacija na virtualnom serve-ru uvijek su slabije od performansa istih tih aplikacija na fizi~kom serveru no u velikom je broju slu~ajeva ta razlika neprimjetna krajnjem korisniku Virtualni serveri mogu obavljati bilo koji funkciju ali se zbog spomenutog pada performansi njihovo koritenje ne preporu~uje kod aplikacija koje intenzivno koriste re-surse ili se od njih o~ekuje brz odziv (npr velike baze podataka) Virtualizacija se tako|er ne preporu~uje kod aplikacija koje brinu o sigurnosti mre`e (vatrozidi) Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplat-nog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave Za svaki virtualni server koji koristi Microsoftov operativni sustav potrebna je licenca Ako koritenjem virtualizacije zamijenite fizi~ki server imate pravo koristiti licencu s tog ser-vera Ako je domainski operativni sustav Windows 2003 Enterprise Server po licencnim pravima mo`ete instalirati jo ~etiri virtualna Windows 2003 Enterpri-se Servera pod uvjetom da su na tom istom fizi~kom serveru Licencna prava i podrku za druge operativne sustave provjerite na stranicama proizvo|a~a Mana softverske virtualizacije je da prilikom kvara softvera ili hardvera fizi~kog servera svi virtualni serveri po-staju nedostupni no uz pouzdanost dananjih servera i dobrog ugovornog servisnog partnera ovo ne pred-stavlja problem

Virtualizacija u poslovnom okru`enjuVirtualizacija je u trendu i na tekstove o njoj mo`ete naii u svim informati~kim novinama U tekstovima se pojanjava kako virtualizacija radi i to vam je za nju potrebno ali jeste li iz tih tekstova shvatili kako ju mo`ete upotrijebiti u svom sustavu Prikazat emo vam nekoliko slu~ajeva kada je virtualizacija vrlo korisna

Piše Ivan Turk

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska

Hardverska je virtuali-zacija pouzdaniji i sku-plji oblik virtualizacije

ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj

specijalizirani hardver i softver omoguavaju da

se jedan fizi~ki server podijeli na nekoliko

neovisnih servera koji se nalaze u jednom

kuitu

Kada koristiti virtualizaciju Prvi i najo~itiji primjer je testiranje Testiranje nove verzije poslovne aplikacije ili nove sigurnosne zakrpe na serveru koji svakodnevno koristite nije mudra odluka jer stvari se mogu zakom-plicirati Koritenjem virtualizacije mo`ete napravi-ti identi~nu kopiju svog sustava na jednom jedinom fizi~kom serveru i vidjeti kakav e utjecaj odre|ene izmjene imati na va sustav Drugi se oblik testiranja odnosi na testiranje funkcionalnosti novih aplikacija koje planirate uvesti u svoj sustav Ovdje vas virtuali-zacija spaava od nabavljanja dodatnog hardvera

Drugi je primjer migracija starih aplikacija i serve-ra Ako imate server s aplikacijom koja radi samo na Windowsima NT i ne mo`ete ju prebaciti na novi operativni sustav niti Windows NT mo`ete instalirati na novi server zbog nedostatka drivera virtualizacija je rjeenje Na novi server koji ima dovoljno resursa instalirate operativni sustav za koji postoje driveri i zatim virtualizirate stari server Va`no je napomenuti da virtualni serveri koriste generi~ki standardizirani hardver stoga nema problema s driverima za starije operativne sustave Obzirom na malu hardversku sna-gu starog servera kao posljedica virtualizacije mo`e se dogoditi da stara aplikacija radi nekoliko puta br`e

Trei je primjer konsolidacija Svaki sustav raste s vremenom i poveava se broj ure|aja u njemu Kao posljedica toga doga|a se da resurse koje smo predvi-djeli za pet godina prerastemo za tri godine Pojedini su serveri zagueni koli~inom podataka dok su tvrdi diskovi na ostalim serverima prakti~no prazni ili nam je iskoritenost procesora na jednom serveru cijelo vrijeme preko 70 a u vrijeme mjese~nog obra~una nema dovoljno snage dok drugi server cijelo vrijeme veselo dr`i procesor na 2 Virtualnim serverima re-surse mo`ete dodavati prema potrebi koristei softver za virtualizaciju a briga o svim resursima i problemi oko kompatibilnosti hardvera svode se na odr`avanje i proirivanje fizi~kog servera Primjerice ako se neki server intenzivno koristi samo krajem mjeseca za mjese~ni obra~un dok se ostatak vremena slabo kori-sti mogue mu je u potrebnom periodu dodati resur-se Kada potreba nestane resursi se opet razdijele tamo gdje su potrebni

^etvrti su primjer sustavi visoke dostupnosti (cluste-ri) Sustavi visoke dostupnosti temelje se na tome da se vie servera ponaaju kao jedan (jako pojednostavljeno objanjenje) pa u slu~aju kvara jednog servera nema posljedica za funkcionalnost sustava jer ostali serveri preuzimaju funkciju neispravnog Ovdje je odmah ja-sno da morate imati dva ili vie servera to predstavlja dodatni troak pri kupovini hardvera Ako koristite virtualizaciju jedan server mo`e biti fizi~ki a drugi virtualan Virtualni server mora biti instaliran na za-sebnom fizi~kom serveru da bi se nastavio nesmetan

rad I za ovaj je scenarij potreban dodatni server ali taj server mo`e se koristiti i za druge potrebe Zbog ni`ih performansi virtualnog servera u odnosu na fizi~ki ovdje e zasigurno doi do smanjenja brzine rada su-stava no to je puno bolja opcija od totalnog zastoja

Virtualizacija mo`e pomoi boljoj organizaciji vae infrastrukture veoj pouzdanosti i dostupnosti te do-vesti do zna~ajnih uteda pa ako do sada niste sad je pravo vrijeme da ju po~nete koristiti

wwwmirakulhr 1

Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplatnog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave

Informatika

wwwmirakulhr

Intelligence Obavjetajne slu`be prislukivanje UDBA James Bond ndash prve su asocijacije na spomen ove rije~i No to je zapravo Competitive Intelligence (CI) Jo jedna od pomodnih aktivnosti popularnog zvu~nog naziva koje valja prodati upravama ili stvar-na potreba

Krenimo od same rije~i intelligence ndash inteligen-cija Pojednostavljeno inteligencija je snala`ljivost pojedinca u novim situacijama ili okru`enjima od-nosno sposobnost razumijevanja i zatim efikasnog prilago|avanja

Za dr`avu to zna~i to se bolje uklopiti u me|unarodna kretanja i nacionalne interese promicati te tititi i unutar zemlje i na me|unarodnom planu Upravo to izvjetajna (obavjetajna) zajednica i ~ini kontinuirano izvjeuje nacionalno vodstvo o aktualnim zbivanjima a povrh toga analizama dolazi do scenarija moguih doga|aja na temelju kojih predla`e konkretne mjere djelovanja Na taj na~in savjetovano i pripremljeno vo-dstvo dr`ave lake i br`e mo`e donijeti kriti~ne odluke

i preventivno djelovati

Na korporativnom nivou intelligence zna~i kako e se tvrtka prilagoditi i postaviti u tr`inoj utakmici koja je u dananjim globalisti~kim trendovima sve nemilosrd-nija i neizvjesnija Proces je opet isti Analize mogui scenariji izvjeivanje managementa predlaganje rjeenja

Razlika izme|u dr`avnog i korporativnog intelligence-a jest u prikupljanju informacija Sve dr`avne slu`be svijeta sla`u se da je ~ak oko 90 informacija javno dostupno Zbog onih desetak posto ponekad se rade prikrivene operacije koje ako se otkriju izlaze na naslovnim stranicama novina te postaju predmetom knjiga i filmova CI bavi se isklju~ivo javnim dije-lom informacija stoga sve se radi legalno po strogim eti~kim na~elima

Dakle CI je sustavan eti~an proces motrenja poslo-vne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

^emu sve toKrajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurent-nosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opasnosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti Smisao je biti ak-tivnim sudionikom u utakmici nametati svoj ritam i standarde a ne ldquoplesati kako drugi svirajurdquo Dananji tempo razvoja tehnologije i globalnog tr`ita uzrok su sve br`oj promjeni poslovne okoline Sve nas vie pre-plavljuju dostupne informacije i dezinformacije a do pojave CI niti jedan odjel u organizaciji sustavno se ne bavi ovim problemom Donositelji odluka ne vole biti iznena|eni Malo tko voli negativna iznena|enja ali u poslovnom svijetu nije rijedak slu~aj i da se na pozi-tivna iznena|enja ne gleda blagonaklono iz jednosta-vnog razloga to se ni za takav razvoj doga|aja nema spreman plan Manageri (vlasnici) ne mogu se vie oslanjati samo na instinkt ili intuiciju pri donoenju stratekih odluka a nemaju vremena baviti se mo-

rem informacija ~esto upitne kvalitete Oni trebaju konkretne pravovremene i provedive savjete

Kratka povijestSustavno praenje konkurencije i openito poslovnog okru`enja po~inje prije dvadesetak godina u SAD-u U po~etku su samo velike korporacije organizirale unutarnje CI odjele me|utim dokazavi svoju vrije-dnost CI se uvodi u sve manje i manje tvrtke Danas vie od 60 svih registriranih tvrtaka u SAD-u i ~ak 90 od 500 najuspjenijih - Fortune 500 ima CI u nekom obliku ukomponiran u svoje strukture SCIP (Society of Competitive Intelligence Professionals) ugledna svjetska organizacija koja okuplja CI profesio-nalce danas broji gotovo 7000 ~lanova irom svijeta a u osnivanju je i hrvatska podru`nica CI sve vie ula-zi i u akademske krugove - na nekim je sveu~ilitima mogue diplomirati i magistrirati na ovu temu

Vlade nekih zemalja primjerice Francuske [vedske SAD-a Japana i Kanade poti~u i ula`u znatna sredstva u razvoj CI jer za razvoj cijelog gospodarstva potreb-no je kvalitetno funkcioniranje velikog broja tvrtaka koje se bez intelligence-a teko mogu nadmetati na tr`itu isprepletenim brojnim globalnim i regional-nim igra~ima (neki od njih imaju podrku dr`avnih izvjetajnih agencija) Openito je pravilo to je konkurencija ja~a i okru`enje nesigurnije CI ima vie smisla CI je ~est slu~aj u izvozno orijentiranim kom-panijama Ovdje se mo`e povui paralela s dr`avama gdje sna`ne utjecajne i izvozu orijentirane dr`ave imaju dobro organizirane intelligence agencije

I u Hrvatskoj se o ovoj temi u posljednje vrijeme do-sta govori Organiziraju se konferencije te~ajevi a CI pomalo ulazi i u tvrtke Objavljeno je i par knjiga na temu CI na hrvatskom jeziku

Pomalo zbunjuju dva naziva s kojima se ~esto susreemo Competitive Intelligence (CI) i Business Intelligence (BI) Nepisano je pravilo da se uz naziv CI ve`e struka o kojoj ovdje govorimo dok se za BI ve`u IT rjeenja Posljednjih godina dosta se rabe i govo-ri o software-ima renomiranih proizvo|a~a ali i onih manje poznatih koji naprosto preplavljuju tr`ite To su naime vrijedni alati koji poma`u pri analiziranju internog poslovanja i u budunosti e im se zna~aj vjerojatno poveavati me|utim oni ne odgovaraju na pitanja o kojima emo ovdje govoriti a koja su klju~na u CI-u

Kako CI funkcioniraKako bi donositelji odluka mogli proaktivno voditi tvrtku i biti korak ispred ostalih zadaa je CI-a dobro upoznati sudionike utakmice ali s ciljem predvi|anja buduih poteza

Competitive IntelligenceCI je sustavan eti~an proces motrenja poslovne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

Pie Sinia Kouti

Vje~na pitanja koja tra`e odgovorebull Prati se rad konkurencije - koja im je strategija to

planiraju (Misle li se iriti ndash lokalno regionalno Planiraju li spajanja akvizicije Hoe li lansirati novi proizvod Hoe li korigirati cijene promijeniti marketinke akcijehellip) struktura trokova (pojedinih procesa benchmarking zato su jeftiniji konkurent-niji)

bull Prate se potroa~i ndash kakve su im karakteristike Cilj je doi do odgovora hoe li promijeniti navike po-trebe

bull Dobavlja~i - to se vie o njima zna bolje su pregovara~ke pozicije iznena|enja su manja Hoe li promijeniti cijene Hoe li bankrotirati

bull Hoe li se pojaviti neki novi konkurent na tr`itu S kojom e strategijom nastupiti Kako e to utjecati na nae poslovanje

bull Mo`e li se pojaviti neki supstitut koji e nam uzima-ti dio kola~a

bull Prati se cijelo gospodarstvo - trendovi politika utje-caj globalizacije promjene tehnologija promjene zakonahellip

bull Prati se interni rad tvrtke - cilj je postii to bolji i br`i protok informacija bez skupog udvajanja u prikupljanju analizama i distribuciji uvodi se poslo-vna tajna (hijerarhijska zatita podataka) radi se na-

ldquoNajbolje uz pozna-vanje vlastitog posla

je poznavanje posla konkurencijerdquo

John D Rockfeller

Poslovna znanja Poslovna znanja

Krajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurentnosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opa-snosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti

2

counter-intelligence-u ndash zatita naih podataka ana-liza ideja (izvana ndash od ilegalne pijuna`e te legalnog CI-a drugih tvrtaka iznutra ndash svjesno ili nesvjesno odavanje osjetljivih informacija)

Mnogi e rei ndash pa nai ljudi (odjeli) ve prate konku-renciju To je donekle istina Odjel marketinga prati marketinke poteze konkurencije prodaja zna udjele pojedinih tvrtaka na tr`itu redovito se prate cijene proizvoda i usluga suparnika Svaki odjel prati konku-renciju u svojoj domeni Me|utim nitko sustavno i studijski ne obra|uje konkurenciju te nema cjelovitu sliku o pojedinom konkurentu Tek na temelju cjelovi-te slike mogu se izraditi profili a to je jedan od na~ina kako razmiljati kao konkurencija i tako predvidjeti njihove budue poteze CI mora biti glavni ekspert po pitanju konkurencije a slo`it emo se svi ndash da konku-rencije nema poslovanje bi izgledalo puno druga~ije

Puno je dakle pitanja na koja ponekad i cijeli dobro institucionalizirani CI odjeli ne uspiju na vrijeme od-govoriti Kako onda o~ekivati da e mala poduzea izdvojiti ograni~ene resurse za ova ~esto maglovita pitanja koja naizgled nemaju veze s osnovnim poslo-vanjem Prvi je korak osvijestiti va`nost gore navede-nih pitanja ^esti su uzroci propasti poduzea eksterni faktori pa prema tome ne vodimo li ra~una o ovim

pitanjima naeg osnovnog poslovanja nee ni biti Ne moramo dakle imati formalno definirane CI odjele Me|utim moramo kontinuirano razmiljati i diskuti-rati o ovim pitanjima kako bi uope postojali

Primjena Competitive Intelligence-aU roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent ndash primjer je nivoa obavijesti kakav se zna zatei u poduzeima Cilj Competitive Intelligen-ce-a je da ponudi vie u roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent i ako ne unaprijedimo proizvodnu tehnologiju i distribuciju izgubit emo 20 tr`ita

Ili uo~ili smo rupu (blind spot) u strategiji konku-rencije ukoliko ih tu napadnemo osvojit emo 10 tr`ita

Ili na temelju analiza industrije te gospodarskih sociolokih i politi~kih analiza procjenjujemo da e proizvod (usluga) X ukoliko ga lansiramo na tr`ite Y zauzeti izme|u 10 i 15 tog tr`ita te ostvariti profit nakon yz vremena

Takva usluga viestruko je vrijednija od ulaganja u rad ovakva odjela

Poslovna znanja

CI mora biti glavni ek-spert po pitanju konku-rencije a slo`it emo se

svi ndash da konkurencije nema poslovanje bi iz-gledalo puno druga~ije

U praksi su poznate dvije vrste arbitra`e ad hoc (arbitra`a pri kojoj stranke same utvr|uju pravila postupanja imenovanje i broj arbitara osiguravaju tehni~ko-administrativnu podrku i sli~no ovaj tip arbitra`e vrlo je rijedak ) i institucionalna arbitra`a (arbitra`ni se postupak provodi po pravilima odre|ene institucije npr Stalno izabrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori)

Prednosti arbitra`eOsnovne prednosti arbitra`nog postupka su kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se sporazume oko pravila postupka samostalno imeno-vanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost po-stupka koji unato~ sporu omoguuje ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

U pravilu nadle`nost arbitra`e se ugovara dakle ona nije zadana zakonom ili bilo kojim drugim propisom Ugovor o arbitra`i sklapa se prije nastanka spora pri ~emu e uobi~ajeno biti arbitra`na klauzula temeljnom poslovnom Ugovoru ili nakon nastanka spora (tzv kompromis) Poduzetnicima koji se odlu~e za ovaj na~in rjeavanja spora preporu~a se ugovaranje arbitra`ne klauzule ~ime se mo`e izbjei smisleno odugovla~enje spora pred bdquodr`avnimldquo sudom od strane nelojalnog poslovnog partnera ^lankom 3 Zakona o arbitra`i (NN 8801) propisano je da se arbitra`a mo`e ugovori-ti za rjeavanje svih sporova o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati Tako se arbitra`a mo`e ugovoriti za ugovorne odnose izvanugovorne odnose sporove o vlasnitvu sporove iz ugovora o radu i sl Stranka arbitra`nog postupka mo`e biti i dr`ava kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave Isto tako Zakon o arbitra`i predvi|a i mogunost ugovaranja inozemne arbitra`e u sporovima s me|unarodnim ele-mentom osim ako je posebnim zakonom propisano da je za takve sporove isklju~ivo nadle`an sud u RH (npr sporovi o nekretninama koji se nalaze u RH) U ino-zemnim arbitra`ama posebno su popularne arbitra`ne institucije u [vicarskoj uz primjenu vicarskog prava koje je vrlo sli~no hrvatskom

Arbitra`ni postupakArbitra`ni postupak zapo~inje kao i svaki drugi sudski postupak - podnoenjem tu`be arbitra`nom suditu

Stranke odlu~uju o tome hoe li arbitrirati arbitar pojedinac ili vijee trojice arbitara Ukoliko se stranke o tome ne sporazume u sporovima vrijednosti do 50000 eura sudit e pojedinac a preko 50000 eura vijee Za arbitre se mogu imenovati arbitri s liste in-stitucionalne arbitra`e ali i bilo koja druga neovisna i nepristrana osoba (ne nu`no pravnici) Pravo koje e se primjenjivati kako smo naveli ovisi o instituciji koje su stranke odabrale Tako se pri Stalnom izbornom suditu pri HGK primjenjuje Pravilnik o arbitra`i pri Stalnom izbornom suditu pri HGK (tzv zagreba~ka pravila) Isto tako po isklju~ivom sporazumu stranaka arbitra`a mo`e postupati ex aequo et bono ili po na~elu pravi~nosti

Arbitra`nim pravorijekom pravomono se presu|uje u odre|enom sporu Arbitra`a postupa samo u jednom stupnju za razliku od sudova koji u pravilu postupaju u dva pa ~ak i tri stupnja Po donoenju arbitra`nog pravorijeka mo`e se tra`iti ovrha pred nadle`nim sudom U pravilu tu`ba za ponitenje arbitra`nog pravorijeka koja se podnosi bdquodr`avnomldquo sudu (koja je uvjetno re~eno `alba na pravorijek) ne odga|a ovrhu pravorijeka Navedena tu`ba predstavlja jedino pravno sredstvo za ponitenje pravorijeka Ponitenje se tako mo`e tra`iti radi nenadle`nosti arbitra`e (nije sklo-pljen sporazum o arbitra`i) ako stranci nije pru`ena mogunost sudjelovanja pred arbitra`om ako je odlu~eno o pitanju koje nije sporazumom podvrgnuto arbitra`i i sl I iz navedenog je vidljivo da se radi ugla-vnom o postupovnim pitanjima tako da se tu`bom nee moi tra`iti meritorno preispitivanje ~injenica ili pravnih pitanja (iznimno ako je pravorijek suprotan pravnom i ustavnom poretku RH)

Iz svega navedenog vidljiv je niz prednosti arbitra`nog rjeenja sporova Istaknut emo jednu za sada prili~no vidljivu i bitnu manu arbitra`e a to su trokovi po-stupka U sporovima velike vrijednosti arbitra`a e u pravilu biti skuplja od postupka pred Sudom

Arbitraža kao na~in rjeavanja sporovaArbitra`a kao na~in rjeavanja sporova predvi|a postupak vrlo sli~an sudskom u kojem spor me|u strankama pravomono i kona~no rjeava arbitra`ni sud Zbog sporosti i pretrpanosti pravosudnih tijela ovaj na~in rjeavanja sporova postaje sve u~estaliji i u rjeavanju sporova me|u domaim poslovnim subjektima ( arbitra`a se naj~ee koristila u sporovima sa stranim partnerima)

Piu Antun Emert Bruno Juri

Osnovne su prednosti arbitra`nog postupka kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se spo-razume oko pravila postupka samostalno imenovanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost postupka koji unato~ sporu omoguuju ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

Poslovna znanja

wwwmirakulhr

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

stanujete niti e banke dati hipotekarne kredite za sta-nove u takvom objektu

Gra|ani koji jo nisu uli u avanturu dizanja de-setljetnih stambenih kredita trebali bi posluati savjet pomonice ministrice Bla`evi-Perui - Oprezan ku-pac ne preuzima stan od investitora-prodavatelja dok za zgradu nije izdana uporabna dozvola

Ure|enje interijera i vrtova

PlaniranjePlaniranje je zapravo ono od ~ega treba po~eti svako ure|enje ili preure|enje doma ili vrta [to je sve po-trebno kako to smjestiti i rasporediti i kako e to iz-gledati u kona~nici Za najbolja rjeenja za najbolji raspored pokustva i drugih predmeta u stanu ili kui ili sadnica u vrtu po-treban je dobar plan poznavanje standardnih dimen-zija namjetaja stilova pokustva boja i materijala njihove obrade i primjene te napokon i poznavanje redoslijeda po kojem se odvijaju radovi

Mogua rjeenja stvar su osobnih preferencija i tren-dovaTreba razmisliti o oblaganju zidova polaganju podo-va smjetaja veeg i manjeg pokustva o glavnim

svjetlosnim izvorima a potom obratiti pa`nju slika-ma tepisima zavjesama svjetiljkama sobnom bilju i nizu drugih detalja koji uokviruju ure|enje prostora O unutranjem ure|enju prostora jednako kao i o ure|enju vrtova napisano je mnotvo knjiga pregrt broura razli~itih proizvo|a~a njime se bave brojni ~asopisi a jo uvijek nije sve re~eno

Arhitekti i dizajneri stalno usavravaju svoje znanje prilago|avajui ga vremenu u kojem `ivimo novim materijalima i novim saznanjima

Billy Baldwin poznati dizajner ka`e ldquoPrvo pravilo dekoriranja je da se gotovo sva pravila mogu izmije-nitirdquo

Izmislite svoja pravila ali neka budu sa stilom i poz-navanjem jer svaki je stan ogledalo ljudi koji u njemu `ive i borave i samo Vi mo`ete u svom domu ostva-riti ugo|aj koji vam najvie odgovora U tome vam ne mo`e pomoi nijedna knjiga niti ~asopis Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek nanovo slikati

0

Tema broja

Va dom Vaa je slika a najljepe u tome je to je mo`ete uvijek

nanovo slikati

Tvrtka lsquorsquoZETOVI] doorsquorsquo sa sjeditem u Osijeku postoji od 1 sije~nja 2002 godine Bavi se prodajom HOumlRMANN gara`nih i industrijskih vrata te proizvo-dnjom PVC i aluminijske stolarije Tvrtka je smjetena u vlastitom zatvorenom prostoru veem od 1600 m2 u sklopu kojeg se nalazi prodajni prostor skladite te linija za proizvodnju PVC i aluminijske stolarije Uz zatvoreni prostor nalazi se i otvoreni veli~ine gotovo 5000m2 Glavni je dobavlja~ PVC profila njema~ki proizvo|a~ Salamander a dobavlja~ visokokvalitenih okova tako|er je njema~ki proizvo|a~ GU

Tvrtka Zetovi doo ovlateni je distributer komplet-nog proizvodnog asortimana renomiranog njema~kog proizvo|a~a HOumlRMANN za podru~je Slavonije i Ba-ranje

Tvrtka HOumlRMANN europski je lider u proizvodnji gara`nih i industrijskih vrata tehnologiji pretovarne tehnike te luksuznih kunih rjeenja Unato~ relativno kratkom vremenskom periodu u kojem tvrtka posluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i do-stupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta Njihovu kvalitetu prepoznali su i vodei osje~ki i slavonski poduzetnici te se HOumlRMANN in-dustrijski i gara`ni proizvodi mogu pronai na mno-gim reprezentativnim objektima kao to su Pekarnica Kruna Autokua [kojo Autokua Perkovi Saponia

Servisni centar Automagister Naselje Retfala nova te brojni drugi objekti

Iako se proizvodni proces stolarije i danas odvija u vrlo povoljnim uvjetima na novim strojevima vlasnik i osniva~ tvrtke gospodin Zdravko Zetovi odlu~io je dodatno modernizirati tvrtkin proizvodni pogon potpuno novim i automatiziranim strojevima Ti strojevi dodatno e doprinijeti kvaliteti smanjenju cijena te smanjenju rokova isporuke

Novost u prodajnom programu je prodaja unutarnjih vrata proizvo|a~a lsquorsquoConturarsquorsquo iz Pleternice ~iji je tvrtka lsquorsquoZetovirsquorsquo doo ovlateni distributer za podru~je Sla-vonije i Baranje

Tvrtka ldquoZetovirdquo doo pru`a potpunu uslugu ugra-dnje nove stolarije izgradnju postojee obra|ivanje otvora ugradnje klupica komarnika i sl Telefon-skim putem mo`ete zatra`iti neobvezan izlazak stru~nog osoblja radi savjetovanja te izrade ponuda i predra~una

Kompletan proizvodni i prodajni program tvrtke lsquorsquoZetovi doorsquorsquo mogue je pogledati u velikom izlo`benom salonu koji se nalazi na adresi Svilajska ulica 30D u Osijeku ili ih mo`ete posjetiti na Internet adresi wwwzetovichr na kojoj mo`ete pronai dodat-ne informacije o cjelokupnom asortimanu

Pogled u bolju budunost kroz kvalitetne proizvodeZahvaljujui potpuno novim i automatiziranim strojevima tvrtka Zetovi doo je dodatno poboljšala kvalitetu izrade i smanjenje rokova izvedbe uz istovremeno snižavanje cijena

Unato~ relativno kra-tkom vremenskom pe-riodu u kojem tvrtka po-sluje uspjela je u~initi brand HOumlRMANN poznatim i dostupnim u cijeloj naoj regiji HOumlRMANN proizvode odlikuje visoka kvaliteta po kojoj su poznati i priznati diljem svijeta

Oglas

wwwmirakulhr 1

FranšizaFraniza je tip poslovanja u kojem neka tvrtka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslo-vanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvarene prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit

Priredila Maja Klier

Dananji poslovni svijet prostor je neizmjernih mogunosti U stvari toliko velikih da nam je vrlo teko prepoznati onu koja bi odgovarala upravo naoj osobnosti i naem financijskom stupnju a da je ujed-no i profitabilna No ipak u moru tipova poslovanja nailazimo na franizno poslovanje Unutar njega na-lazimo raznorazne koncepte izme|u kojih se uistinu mo`e izabrati bdquoposao snovaldquo ali ga se istim takvim i stvoriti od temelja

Iako u mnogim hrvatskim tvrtkama i organiza-cijama ~esto dolazi do otputanja tehnolokog vika a franizno poslovanje uvelike poma`e u samozapoljavanju i smanjenju stope nezaposleno-sti stanovnici Hrvatske ga jo uvijek ne do`ivljavaju kao najprikladniju mogunost rjeavanja svog statu-sa U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih No bez obzira na tako malen broj njih bitno je neprestano raditi na promociji ovog tipa poslovanja jer je ono garancija lakeg prodora na hrvatsko tr`ite a posebno na strana tr`ita te jedini na~in sprje~avanja varki pri prodaji franize Za promociju franiznog po-slovanja u Hrvatskoj najvie se brinu Hrvatska udruga za franizno poslovanje koja 29 i 30 studenoga u Za-grebu ve 4 godinu za redom odr`ava Franizni forum te Izlo`bu franizne ponude poduzetni~ki centar za franizu Pro maturo u Zagrebu te Centar za franizu Poduzetni~kog centra Osijek

[to je to franizno poslovanjePrema europskoj franiznoj federaciji franizno poslo-vanje je sustav trgovanja dobrima iili uslugama iili tehnologijom koji se bazira na bliskoj i stalnoj suradnji pravno i financijski samostalnih poduzea vlasnika franize i njegovih pojedina~nih korisnika franize

gdje vlasnik jam~i svojim korisnicima pravo i posta-vlja obvezu da e voditi posao u skladu s konceptom franize Franizno poslovanje mo`e se shvatiti i kao partnerstvo izme|u tvrtke s internacionalnim aspira-cijama za svoj brand i individue ili organizacije u cilja-noj zemlji koja je bolje opremljena kulturalno i logi~ki za bdquohrvanjeldquo na vlastitom tr`itu Dakle kao koncept s velikim potencijalom irenja ndash kako na nacionalnom tako i na internacionalnom nivou

Franiza je u stvari tip poslovanja u kojem neka tvr-tka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslovanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvare-ne prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit S ili-ili smo suo~eni zbog postojanja nekoliko tipova franiza i zbog njihove razli~ite projekcije Dva najpoznatija tipa franiza su franiza poslovnog formata (business franchise format) i franiza distribucije proizvoda (product distribution franchise)

Franiza poslovnog formata je tip poslovanja u kojem franizoprimac dobiva posao po principu bdquoklju~ u rukeldquo Dakle on kupuje provjereni i uhodani poslovni koncept znanje i know-how davatelja te savjetodav-ne usluge prije i tijekom ugovorom odre|enog perio-da poslovanja Pri tome brand ne mora biti svjetski poznat ve samo na teritoriju poslovanja Primjerice franize McDonalds Body Creator ili Biovega pripa-daju toj vrsti Kod franize distribucije proizvoda pri-matelj franize kupuje renomirano ime odnosno brand za odre|eni teritorij a poslovanje se svodi na prodaju proizvoda proizvedenog od strane davatelja franize U ovoj varijanti kupac franize ne dobiva nikakva

U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje promijenio ime u Kvarner Vienna Insurance Group (VIG) ddVienna Insurance Group trenutno je prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje (KWSO) od sredine lipnja nosi novo ime ndash Kvarner Vienna Insu-rance Group (VIG) dd za osiguranje Uz promjenu imena nedavnu su skuptinu obilje`ile i promjene u Upravi drutva Od 1 srpnja funkciju predsjednika Uprave drutva od dosadanjega predsjednika Mladena Bla`evia koji s krajem ove godine odlazi u mirovinu preuzima Igor Jeli~i Tako e novu tro~lanu Upravu uz Igora Jeli~ia ~initi jo dva ~lana Zorislav Staek i Kreimir Kolar Promjene u nazivu Drutva uslijedi-le su sukladno prologodinjoj odluci prema kojoj je Vienna Insurance Group postala krovna marka Wie-ner Stadtische Grupe koja okuplja pod novom krov-nom markom kao bdquoobiteljskim imenomldquo sve svoje tvrtke keri s podru~ja centralne i isto~ne Europe Grupa je trenutno prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju laquoStrategija je VIG-a na tr`itima gdje djeluje etabli-ranje domae marke kao simbola povjerenja blizine i lokalnoga razumijevanja VIG istovremeno daje do-datnu internacionalnu vrijednost i predstavlja simbol veli~ine iskustva i kompetentnosti s vodeom po-zicijom u srednjoj i isto~noj Europiraquo isti~e Mladen Bla`evi predsjednik Uprave DrutvaTijekom prvoga ovogodinjeg kvartala Kvarner Vien-na Insurance Group kao najvee drutvo VIG grupe u Hrvatskoj ostvarilo je zara~unatu bruto premiju od 1257 milijuna kuna to je za 257 posto vie nego u istom razdoblju lani Istovremeno su bruto premije `ivotnoga osiguranja iznosile 45 milijuna kuna (to je za 154 posto vie nego prole godine) dok su premije ne`ivotnoga osiguranja ostvarile skok od 373 posto i

ostvarile 807 milijuna kuna Time se Kvarner Vienner Insurance Group popela na peto mjesto osiguravatelja u Hrvatskoj i zauzima 53 posto tr`inoga udjela Isto-vremeno je dobit ovoga drutva iznosila 596 milijuna kuna dok je ukupna prologodinja dobit bila na razini 599 milijuna kuna Kvarner Vienna Insurance Group i u prvih pet mjese-ci ove godine bilje`i izvanredne financijske rezultate ostvarivi premijski volumen od 199 milijuna kuna to je za 252 posto vie nego u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja bilje`e zara~unatu bruto premiju od 746 milijuna kuna to je za 147 posto vie dok ne`ivotna osiguranja s premijom od 1244 milijuna kuna bilje`e skok od 325 posto u odnosu na isto razdoblje prole godine Vienna Insurance Group Hrvatska a kojega ~ini Kvarner VIG Cosmopolitan life i Helios u prva ~eti-ri mjeseca zaklju~ila je financijske rezultate s ukupno ostvarenom premijom od 234 milijuna kuna to je za 297 posto vie nego li je ostvareno u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja ostvarila su ukup-nu premiju u iznosu od 105 milijuna kuna dok su ne`ivotna iznosila 129 milijuna kuna S takvim rezultatima VIG je dospio na ~etvrto mjesto ljestvice osiguravajuih drutava s tr`inim udjelom od 74 posto Vienna Insurance Gropu Hrvatska je po tim rezultatima po `ivotnim je osiguranjima zauzela tree a po ne`ivotnim osiguranjima ~etvrto mjesto na rang ljestvici svih osiguravatelja

Kvarner Vienna Insuran-ce Group tijekom prvih pet mjeseci ove godine zabilje`ila je izvanredne

financijske rezultate ostvarivi premijski

volumen od 199 miliju-na kuna to je za 252

posto vie nego u istom razdoblju prole godine

Oglas

Igor Jeli~i - novi predsjenik Uprave od 01 srpnja 2007 godine

2

saznanja o u~inkovitom sistemu poslovanja Primjeri franize distribucije proizvoda su Fornetti

Franizni koncepti se jo mogu razlikovati i po po-stojanju ili ne postojanju ulazne franizne pristojbe po visini i vrsti tantijema po koritenju reklamnog pro-stora ili ne hellip

Tko je tko u franiznom poslovanjuU franiznom se poslovanju radi o odnosu izme|u franizodavca i franizoprimca Franizodavac je vla-snik inovativnog i do u temelje razra|enog i isproba-nog poslovnog koncepta kojeg za odre|enu nov~anu naknadu ustupa drugim tvrtkama zajedno s markom ili brandom i sa svim detaljima koji ~ine taj specifi~ni poslovni koncept Franizoprimac je pak osoba koja je taj koncept prepoznala kao posao kojim bi se `eljela baviti i u kojem bi moglo doi do samozapoljavanja odnosno do dostizanja vlastite vizije bdquobiti sam svoj efldquo na laki na~in te ga stoga odlu~ila i kupiti Franizoprimac tako potpisivanjem posebnog ugovora prihvaa jedan sistem rada koji od tada postaje nje-govim poduzetni~kim pothvatom i tako ulazi u lanac distribucije koji ima prepoznatljivo ime Nerijetko se spominje i pojam Master primateljdavatelj franize Rije~ je o osobi koja je kupila odre|eni franizni kon-cept od vlasnika franize - otuda Master primatelj te time stekla pravo na prodaju podfraniza tog koncepta na to~no odre|enom teritoriju to ga prema drugima ~ini Master davateljem

Koncept s mnogima prednostima ali ne i bez opasno-stiFranizno poslovanje smatra se konceptom mnogo-brojnih prednosti i za vlasnika franize i za njezinog kupca no postoje i neke opasnosti ^injenica da 80 poduzetni~kih pothvata zavrava propadanjem u prve tri godine govori da danas nije jednostavno opstati kao poduzetnik U svemu tome se poslovanje putem franiza smatra idealnim za smanjenje tog rizika Kupnjom franize dobiva se poslovna neovisnost i po-sao po principu bdquoklju~ u rukeldquo a za puno manji po~etni kapital nego kod samostalnog poduzetni~kog pothva-ta Dakle isproban i uhodan posao vrijedan i prepoz-natljiv na tr`itu posao u koji je vlasnik franize ve ulo`io svoje najva`nije resurse novac vrijeme znanje i vjetine te u potpunosti razradio i u obliku ud`benika predo~io sve procedure njegova vo|enja s ciljem mak-simalnog uspjeha Tako se franizoprimac da bi nje-gov poduzetni~ki pothvat uspio mora pridr`avati postavljenih i isprobanih procedura Skeptici ~esto napominju kako je kupnja franize dokaz nekreativno-sti no praktikanti franchisinga napominju da se kup-njom franize dobiva isprobani uhodani i funkciona-lan posao koji se dodatnom kreativnou mo`e samo poboljati Vlasnik franiznog lanca je uvijek spreman prihvatiti nove ideje ukoliko one doista mogu pomoi

u razvoju cijelog lanca Iako postoji rizik da jednom kupljeni franizni koncept ne dosti`e razinu poslo-vanja kao kod mati~ne kue rizik neuspjeha je uvelike umanjen zbog stalne podrke franizodavca i komplet-ne franizne mre`e ~ija veli~ina donosi grupne olakice za nabavu kao i jeftiniju reklamu Ameri~ka statistika nam govori da samo 10 primatelja franize prestaje s kupljenim poslovanjem u prve 3 godine Razlozi tome su mnogostruki a stupnjevi ranjivosti variraju ovisno o tome je li odabrana odgovarajua franiza o znanju vjetinama i financijskim izvorima ali nada-sve o volji za radom i sposobnosti franizoprimca za kvalitetno vo|enje poduzetni~kog pothvata na koji se odlu~io sam

Vrijednost franiznog koncepta posebno dolazi do izra`aja u trenutku kada neka uspjena tvrtka shvati da je dolo do potrebe irenja poslovanja bilo na nacional-noj ili me|unarodnoj razini ili kada postoji odre|ena inovativna ideja s velikim potencijalom rasta Ono to irenje poslovanja putem franize ~ini jednostavnijim i sigurnijim od ostalih na~ina je ~injenica da tamo tri osnovna resursa novac vrijeme i motivirani mana-gement osiguravaju upravo franizoprimci Oni su ti koji su se odlu~ili na svoj poduzetni~ki pothvat i oni e kako bi on uspio u njega ulo`iti sve to je potrebno Osim toga oni su ujedno i kadar koji poznaje teritorij na kojem pokree poslovanje koji razumije to je sta-novnicima na tom teritoriju bitno kakve su njihove navike i obi~aji te koji poznaje njihov jezik Samostalno savladavanje i u~enje o svemu tome bi vlasnika franize kotalo puno vie vremena a time i novaca No kao i sve na svijetu i franizno poslovanje vlasniku donosi neke manje ugodne trenutke Jedna od najneugodnijih stvari je smanjena mogunost kontrole u poslovanju s puno karika koje je vlasnik potpuno sam postavio na noge a odmah nakon toga bismo mogli spomenuti ka-tkada vrlo te`ak odnos s franizoprimcima i njihovo nepridr`avanje u priru~niku utemeljenog sistema po-slovanja Upravo zato je potrebno vie puta promotriti kome se prodaje poslovni koncept kako bi se kasnije izbjegle zamke koje bi mogle proizai iz loe odluke

Stvaranje prodaja i kupnja franizeDanas za potencijalne franizokupce ne postoji pro-blem nedostatka izbora izme|u razli~itih franiznih koncepata no postoji onaj vezan uz teku odluku oda-bira onog pravog izme|u niza drugih Najveu ulogu u stvaranju te odluke danas ima dobro projektirana franiza i njen vlasnik On je taj koji se stalno iznova mora pitati Zato bi netko kupio moju franizu Kori-sne i kvalitetne savjete i prijedloge vezane uz franizno poslovanje mo`ete nai i u hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje Oni se njime bave ve nizom go-dina sura|ujui s mnogim uspjenim me|unarodnim franiznim lancima te su ujedno i u~lanjeni u Europsku te Svjetsku franiznu federaciju Put do dobro projek-

tirane franize nije lagan jer je to posao koji zahtijeva stru~nost na mnogim razli~itim podru~jima ovisno o franiznoj djelatnosti a o kvaliteti njegova izvrenja ovisi kako e se posao odvijati u budunosti Upra-vo je zbog potrebe za raznim stru~njacima koje treba okupiti te zbog uklapanja svih njihovih savjeta u dje-lotvoran sistem koji e kasnije dovesti do maksimalne djelotvornosti i profitabilnosti ovu zadau potrebno prepustiti konzultantima za franizno poslovanje koji se u Hrvatskoj nalaze u poduzetni~kom centru za franize Pro maturo u Zagrebu i Centru za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek Oni su jedini koji mogu dati pouzdane i nu`ne savjete za toliko potrebno postavljanje stratekog plana i ciljeva poslovanja kako ono ne bi krenulo u krivom smjeru

Tek nakon dobrog projektiranja franize vlasnik mo`e krenuti s prodajom koncepta pazei na cijeli daljnji splet okolnosti Franizodavac mora shvatiti da ne poznaje na~in na koji je potencijalni kupac doao do novca kojeg je voljan ulo`iti u odre|enu franizu i ko-liko mu on zna~i Koja je god kombinacija u pitanju to treba cijeniti a ujedno i pokazati Najlaki na~in za to je sastanak laquoo~i u o~iraquo tijekom kojeg se potencijalnom kupcu mo`e ispri~ati o svim kvalitetama i vrijednosti-ma odre|enog posla te ujedno upoznati i kup~eve na-vike i vrijednosti

Potencijalnom franizoprimcu se u odluci mo`e pomoi i prepri~avanjem razloga i `ivotnih uvjeta u kojima se franizodavac nalazio kada je odlu~io podu-zeti neto sa svojim poslovnim idejama Nije loe ~ak ni izraziti svoje osjeaje koji su bujali pri pomisli na neto novo i jo neisprobano jer se tako vjerojatno osjea i potencijalni kupac To e mu pokazati da se njegovu nesigurnost razumije kao i potreba za pro-vjerom

Kako je ~injenica da u dananjem konkurentnom tr`itu postoje mnogobrojne trzavice nije loe istak-nuti i probleme s kojima je mogue susresti se pri-likom vo|enja posla No pritom se ne smije za-boraviti napomenuti kako je upravo zbog uske i prisne suradnje u franiznom poslovanju izme|u franizodavca i franizokupca te probleme lake pre-vladati Franizoprimac nikada nije ostavljen sam ve iza sebe ima na raspolaganju svu moguu pomo franizodavca kao i mre`e franizoprimaca

Potencijalni kupac franize pak treba biti zainteresi-ran za drugi niz ~imbenika Prvenstveno je bitno dobro procijeniti i odabrati djelatnost koja osobu ispunjava i koja odgovara njenom karakteru i mogunostima Nakon toga pa`nju treba obratiti na iznos inicijalne pristojbe koja se plaa davatelju franize na visinu potrebnih inicijalnih sredstava da bi se franizna jedi-nica osposobila za rad na iskustvo davatelja franize

u poslu za koji daje franizu na usluge koje dava-telj franize osigurava korisniku franize u po~etku i tijekom poslovanja na zadovoljstvo trenutnih kori-snika franize davateljem franize i svojim polo`ajem unutar franizne mre`e na opu stabilnost djelatnosti u kojoj davatelj franize posluje na financijsku snagu davatelja franize i franiznog sistema u cjelini hellip Sve ove faktore je prije sastanka s vlasnikom mogue pro-vjeriti u ve spomenutoj hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje na nizu korisnih web-stranica s ponudama raznih koncepata kao i web stranicama svake pojedine franize

Nakon donoenja kona~ne odluke i izbora konkretne franize slijedi ulaganje puno truda ali i u`ivanje u vlastitom poslovanju

Poseban prilog

KORISNI LINKOVI

wwwfipcomhrwwwpromaturohrwwwfransizahrwwwinfofranchisingit wwwazfranchisingit wwweff-franchisecom wwwquadrantefranchi-singit wwwazfranchisingcalta-netit wwwsolofranchisingit wwwekoclubit wwwfranchisedirectcomwwweuropean-franchi-singnetwwwfranchiseorgwwwinfofranchisecomwwweuropeanfranchisingnetwwwfranchiseeuropecom

Danas za potencijalne franizokupce ne po-stoji problem nedo-statka izbora izme|u razli~itih franiznih kon-cepata no postoji onaj vezan uz teku odluku odabira onog pravog izme|u niza drugih

wwwmirakulhr

Poseban prilog

Poseban prilog

Franize su najbr`i na~in irenja poslovanja i izvozaDobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici protokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr

Franize u Hrvatskoj jo uvijek nisu postigle svoj puni potencijal U Sloveniji Ma|arskoj Poljskoj Italiji Austriji i Gr~koj dakle zemljama koje nas okru`uju franizno poslovanje je puno vie zastupljeno Od broja prisutnih brandova Gr~ka ih broji 430 Slovenija 155 Italija 708 Austrija 330 Ma|arska 300 a Poljska 210 Zastupljenost domaih nacionalnih franiza u tim brojevima je u Gr~koj 45 Sloveniji 55 Italiji 86 Ma|arskoj 55 a Poljskoj 55 U Hrvatskoj je prisutno oko 125 brandova od kojih je samo 26 na-cionalnih Od toga broja samo su neke izvozne ndash pri-mjerice Body Creator X-nation i Skandal O stanju u franiznom poslovanju u Hrvatskoj razgovarali smo sa prof Ljiljanom Kukec predsjednicom Hrvatske udruge za franizno poslovanje

[to mislite zato je situacija u Hrvatskoj takva i koje su najvee prepreke razvoju franiznog poslovanja u HrvatskojTakvu situaciju povezujem s neznanjem neinformiranou kao i slabom zainteresiranosti insti-tucija i banaka za ovakav na~in ulaska u poduzetnitvo

Sve to zna~i da je hrvatska uskraena za vrlo sna`no oru|e irenja poslovanja i izvoz a najva`nije je da franize nisu iskoritene kao agregat zapoljavanja ~injenicu koju su druge zemlje oko nas prepoznale U Bosni i Srbiji je situacija sli~na Nema proizvoda niti projekta koji bi pomagao razvoju franiza prvenstve-no domaih a onda i onih stranih na naem tr`itu Samo za usporedbu u Gr~koj dr`ava podupire razvoj franizinga i to na taj na~in da daje bespovratna sre-dstva u visini 50 od franizne ulazne pristojbe U Egiptu je situacija sli~na Isto postoje bespovratna sre-dstva u visini 50 franizne pristojbe Dakle te zemlje su prepoznale da je franizing agregat zapoljavanja i poticanja poduzetnitva i to onog sigurnijeg

Budui se bavite konzultatntskim uslugama za pri-maoce franiza te projektiranjem franiza za davaoce mo`ete li nam otkriti neke od svojih klijenataLista naih klijenata je dosta velika no spomenuti u samo neke Coin Oviesse Extyn ChocolateGraphics Quadlight Ecowash Hiar style magazin Energy clinic - Phenomena Eden Berghoff boutique Body Creator Varteks Dama toneri Caribu Ticketcom Sr Patata i Particolari

Neke od tih franiza smo projektirali dok neke zastu-pamo ili smo bili anga`irani kao konzultanti Udruga je primljena u ~lanstvo Europske franizne federacije tako da smo sada uli u plan irenja mnogih svjetski poznatih franiza Centar za franize Pro maturo doo je poslovni partner s nekim internacionalnim mre`ama konzultanata za franize i sve su to kanali kojima se strane franize obraaju za pomo

[to mislite zato se Hrvati i hrvatske tvrtke teko odlu~uju na koritenje konzultantskih usluga za franize iako je to u svijetu jedan od prvih koraka i glavni ~imbenik uspjehaJa bih rekla da je cijeli konzultantski sektor u Hrva-tskoj jo u povojima Male tvrtke misle da su premale za anga`man nekog od konzultanata to je potpu-no krivo i misle da si to ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo na tome gdje treba najmanje tedjeti Kod projektiranja franize tvrtke misle da sve znaju i

da im nitko nije potreban Imaju uglavnom iskrivlje-nu percepciju da je za stvaranje franize bitan samo ugovor to nije to~no Oni sami niti ne mogu napra-viti ugovor a niti to mo`e napraviti bilo koji odvjet-nik Dobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici pro-tokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr Bez svih kvalitetnih faktora u jednad`bi franiza nije uspjena i najvjerojatnije nee `ivjeti dulje od go-dinu dana to je prijevara za kupca franize Poznati brand nije jedini uvjet uspjeha

Budui je poznato da je za dobro funkcioniranje franiznog sustava potrebna njegova dobra projekcija recite nam koje su najvee opasnosti kod loe projek-tirane franizeLoe projektirana franiza u najveem broju slu~ajeva zna~i da nije uope projektirana ve sklepana na br-zinu kako bi se proirilo poslovanje ali to je privre-meno jer se nakon par prodanih franiza koje nemaju temelje cijeli projekt baca u vodu Tada nai poduzet-nici odmahuju rukom i govore Franiza je glupost ovdje nema pravne dr`ave pa ne funkcionira i sli~no a prava istina je da se nisu pripremili da nemaju do-voljno znanja da bi sami projektirali franizu i da su bili zainteresirani samo za ad hok irenje i ne znajui koje mogunosti imaju i kako franiza mora izgledati da bi stvarno bila uspjeni projekt i za davatelja i za primtelja

Koji je sektor djelatnosti najvie a koji najmanje zastu-pljen u franizama u HrvatskojNajvie je zastupljeno modnih maraka i autoin-dustrije dok jo uvijek zaostajemo za ugostitelj-stvom turizmom i uslugama To su sektori s velikim mogunostima Sad imamo veliki bum wellness sek-tora i ako nai poduzetnici prepoznaju svoje poten-cijale i naprave kvalitetne franize od svojih wellness centara sigurno nee pogrijeiti To je recimo jedan od najpotencijalnijih sektora za irenje u regiju Jedan od svijetlih primjera je Body Creator centar za zdravo mravljenje i preoblikovanje `enske figure koji se s uspjehom iri po Hrvatskoj a od nedavno i u regiju

Kako zamiljate hrvatsko franizno poslovanje u budunostiKad smo 2002 osnovali Udrugu i kad je centar za franize Pro maturo doo krenuo s organizacijom Me|unorodnog franiznog sajma i savjetovanja FIP ispred sebe smo imali tr`ite koje je bilo bdquotabula rasaldquo Vrlo se malo znalo o franizama a u tisku nije bilo skoro nita o toj temi Od tada do danas franizing je u tisku zastupljen s preko 1 500 000 kuna godinje me-dia coveragem to je vrlo velika cifra i stalno raste To

Razgovarala Maja Klier

je veliki uspjeh nae udruge i centara za franize u Za-grebu i Osijeku Mi dosta predajemo po poduzetni~kim centrima na Vernu Zagreba~koj koli ekonomije i ma-nagementa i drugdje to je sve ulaganje u budunost Sada su i mladi osvijeteni za mogunosti franiznog poslovanja No jo uvijek moramo puno raditi na edukaciji poduzetnika i starijih managera koji jo nisu shvatili da je znanje najja~i adut za konkurent-nost a zatim idu i franize kao najbr`i na~in irenja poslovanja i izvoza

U tom smislu pozivam sve zainteresirane da nam se pridru`e 29 i 30 studenoga na 4 franiznom foruku te Izlo`bi franizne ponude Tamo ete moi saznati sve o franiznama franiznom poslovanju te ponudi franiznih koncepata i to iz iskustva uspjenih podu-zetnika i renomiranih stru~njaka

Male tvrtke misle da su premale za anga`man

nekog od konzulta-nata to je potpuno krivo i misle da si to

ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo

na tome gdje treba najmanje tedjeti

Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek

Centar za poduzetnitvo djeluje u Osijeku ve deset godina s glavnim ciljem ndash pru`anje informacija savjeta i nedostajuih znanja poduzetnicima i onima koji se to tek odlu~uju postati

Od 200 godine u sklopu Centra za poduzetnitvo djeluje Centar za franizu ~iji je cilj edukacija poduzetnika o prednostima i mogunostima koje nudi franizno poslovanje Odluka o pokretanju Centra za franizu u sklopu Centra za poduzetnitvo Osijek ~inila se nu`nom za hvatanje koraka s gospodarski razvije-nim zemljama svijeta U SAD-u statistike govore o ~ak prihoda u maloprodaji koji se odvija kroz franizne mre`e u franizama je zaposleno ~ak 1 milijuna ljudi Stopa pre`ivljavanja ameri~kih poduzea nakon 10 godina poslovanja koja posao zapo~nu samostalno iznosi 1 dok nakon 10 godina pre`ivi ~ak 0 poduzea koja su u posao ula kao dio neke vee franizne mre`e

Za potrebe organizacije seminara o franiznom poslovanju Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek i sam je kupio franizu od Centra za franize iz El Pasa koji djeluje pri Sveu~ilitu u Texasu Ovaj ameri~ki Centar ve godinama radi iznimno uspjene seminare o franiznom poslovanju pod nazivom bdquoBig Pictureldquo Osje~ki Centar kupio je pravo za izvo|enje ovog seminara u Osijeku pod nazivom bdquoFraniza od A do ldquo a osim osje~kog u Europi pravo na izvo|enje tog seminara ima jo samo Centar za franize u Finskoj

Seminar se organizira dvaput godinje (lipanjstudeni) u Osijeku i jedini je se-minar takve vrste u Hrvatskoj pa se ~esto na njemu mogu vidjeti polaznici iz Bo-sne i Hercegovine te Srbije Seminar kombinira teoriju i praksu ndash u sklopu svake tematske cjeline sudjeluje gost ~ije je poslovno iskustvo vezano uz franizu U sklopu seminara prezentirane su i brojne franizne ponude a polaznike se tako|er upuuje na izvore franiznih ponuda te na va`ne to~ke u analiziranju kvalitete franiznih ponuda

Pored seminara Centar za franizu pru`a usluge savjetovanja poduzetnika koji se odlu~uju kupiti franizu ali i hrvatskih poduzea koja se smatraju sposobnim postati davatelji franize Vie informacija o franiznom poslovanju aktivnostima Centra za franizu i to je najzanimljivije kvalitetnim franiznim ponudama ak-tualnim na podru~ju Hrvatske mo`ete doznati na wwwfransizahr

Dobar franizni ugovor zna napraviti kon-zultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam

wwwmirakulhr

Poseban prilog

wwwmirakulhr

MarketingMarketing

Pristup informacijama postaje vrlo jeftin Vremenske i prostorne barijere i~ezle su Svjetske mre`e danas su normalna pojava samo ako to znamo i `elimo prihvatiti U ovoj eri masovnih medija dobro poz-navanje mogunosti to ih pru`a neki medij smatra se ~esto bitnim klju~em uspjeha u mnogim poslovi-ma Oglaavanje je najja~i marketinki alat u borbi za percepciju potroa~a te za prijenos poruke do ciljane tr`ine skupine Oglaavanje je u tome uspjeno ako ima dobar sadr`aj poruke i izbor medija kojim se po-ruka prenosi

TVU tranzicijskim zemljama televizija je jo uvijek gla-vni medij oglaavanja Oglaavati na televiziji je naju~inkovitije jer je jedini medij koji kombinira doseg brzinu i emocije mo`e dosegnuti svaku cilj-nu skupinu kao i najvei postotak ukupne popula-cije omoguuje najbr`u distribuciju oglasa i najbr`i kontakt s potroa~em gdje poma`e razvoju svijesti i prisjeanja robne marke ~ime joj produljuje `ivotni vijek Ima visoku gledanost s mogunou demonstra-cije te stimulira kupnju i poveava prodaju stvarajui imid` robne marke Iako je jednosmjeran medij poti~e ljudska osjetila i osjeaje Hrvatska je svrstana me|u

zemlje s najveom konzumacijom televizije

RadioOn postojano zadr`ava polo`aj ldquomedija iz sjenerdquo Premda je ograni~en na slunu dimenziju to je po-velik nedostatak njegova velika prednost jest da je ne-zaobilazan i osoban svi ga do`ivljavaju kao prijateljski medij A prijateljima se vjeruje Radio mo`ete sluati u gradu na selu u prigradskim naseljima i ruralnim krajevima Mo`e se sluati vani ili u zatvorenom i to 24 sata dnevno Radio je dostupan vaim potroa~ima u svako vrijeme na svakom mjestu S radijem kao me-dijem mo`ete dostii svog potencijalnog kupca upra-vo u trenutku aktivnosti koje su povezane s vaim proizvodom Radio mo`e djelovati odmah i u cijelo-sti je prilagodljiv medij izvor je prvih informacija a u~inkovit je uz mala financijska sredstva

NovineOglaavanje u novinama uglavnom e biti vrlo ko-risno za poslovanje veine djelatnosti Ipak taj na~in oglaavanja za veinu je manjih poduzetnika skup Va`no je znati kako se u tiskanim medijima pogoto-vo dnevnim nikako ne smije oglaavati ldquoad hocrdquojer su namijenjene brzoj konzumaciji ldquo`iverdquo manje od 24 sata pa e upravo toliko vrijediti jedanput objavljen oglas No s druge strane bit e vrlo efikasno ukoliko je u~estalo u ujedna~enom ritmu trajanja barem tri mjeseca Imaju kratak `ivotni vijek i prosje~no im je vrijeme ~itanja oglasa manje od 30 sekunda Ovakvo oglaavanje ~esto vas stavlja u jednak kontekst s konkurencijom pa kreativna snaga oglasa treba biti takva da se oglas nepogrjeivo izdvoji od konkurencije Tako|er treba paziti da oglaavanjem vlastite ponude ne poma`ete tu|i marketing

^asopisi^asopisi su neto intimniji oblik oglasnog prostora pa se tu oglaiva~ mo`e malo opustiti Za o~ekivati je kako ~itatelj odre|eni ~asopis nabavlja zato to ga zanima pa prema njegovom sadr`aju nije teko odrediti kakvi su mu ~itatelji kao potroa~i i kakve su im sklonosti Svaki e ~itatelj svoj omiljeni ~asopis potanko i~itati pa se u oblikovanju oglasa mo`e ~ak i mora ii puno detaljnije ^asopisi mogu dosegnuti iroku publiku no ipak se usmjeravaju na specifi~ne i u`e tr`ine segmen-te Za razliku od novina ima dulji `ivotni vijek bolju

kvalitetu papira uklju~enost ~itatelja i bolji ugled vei su dok je s druge strane nedostatak segmentiranost vii trokovi te vremenska neprilago|enost

Vanjsko oglaavanjeMo`e se gledati kao nusproizvod ne~ega drugog ugla-vnom putovanja i kupnje Omoguava tvrtkama da u najuo~ljivijem i najirem obliku promoviraju svoj brand (marku) proizvod ili slogan te da se za njega ~uje na najiri a za klijenta gotovo najpovoljniji na~in Jedno je od najefikasnijih sredstava Smatra se najno-vijim masovnim medijem jer prenosi poruku svakod-nevno ne mo`ete ga ugasiti odlo`iti otvoriti Jedini medij na kojem propagandna poruka traje neprekidno - 24 sata

PlakatiPlakat mora brzo i jednostavno komunicirati sadr`aj i ideju Dostupan je svakom prolazniku na nenametljiv na~in Ima kratak period oglaavanja a koristi se za promocije koncerte izlo`be izbore filmske premijere U kompoziciji plakata slova igraju ravnopravnu ulogu zajedno sa slikom ali obi~no se ne uzimaju jednaki omjeri slike i teksta (50-50) ve je omjer obi~no 70-30 kako bi se uspostavila dominanta Slova moraju biti dovoljno velika i ~itka da bi ih konzumenti mogli registrirati brzo u prolazu etnjom vo`njom automo-bila tramvajem i sl Kod plakata je va`an sadr`aj po-ruke koji mora biti jasan ve nakon 3 sekunde tekst ne smije biti predug jer se osoba pogledom na plakat zadr`ava samo 110 sekunde

Internet Internet marketing je u svega nekoliko godina stekao golemu popularnost me|u oglaiva~ima Vrijednost internetskog oglaavanja e u razdoblju od 2007 do 2009 godine rasti esterostruko br`e od vrijednosti oglaavanja u tradicionalnim medijima Vaa Internet stranica postaje ne samo sredstvo komunikacije i pro-mocije nego sredstvo poslovanja i najbolji djelatnik u tvrtki zato to mo`e prodati proizvod Vaa Internet stranica mora generirati posjete kako bi bila funkcio-

nalna i korisna a to mo`ete postii samo kvalitetnim Internet oglaavanjem Velike prednosti su brzina dostupnost 247 te nove mogunosti Na Internetu se mo`e promovirati gotovo sve a kako je Internet mjesto skupljanja informacija i uspjenost reklama sve je vea Ciljana skupina korisnika vrlo je razli~ita postoji mogunost pristupa razli~itim dobnim skupi-nama Marketinku kampanju na Internetu mogue je osmisliti i realizirati u vrlo kratkom roku velika je fleksibilnost pokriva razli~ita podru~ja oglaavanja daje feedback te kupac mo`e detaljno vidjeti i izabrati proizvode dok je u drugim medijima ograni~en pro-storom i vremenom Nedostatci su zaguenost slab doseg ograni~ena kvaliteta relativno mala penetra-cija neekskluzivnost oglasa te neuhvatljivo plasiranje la`nih informacija i bdquovirusno oboljenjeldquo

Novi medijiKlasi~ni kanali oglaavanja postali su dio nae svako-dnevice te nisu vie sami po sebi dovoljno probita~ni To je ujedno i razlog potrebe za novim medijima Nije uloga novih medija u tome da preuzmu prvenstvo klasi~nim kanalima oglaavanja nego da iskoriste svoj potencijal Oni predstavljaju iznena|enje neto novo i druga~ije Tako su novi mediji podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate Primjeri novih medija su avionsko oglaavanje oglaavanje putem balona mobile billboard oglaavanje u tramvajima autobusima obrazovnim i zdravstvenim ustanovama frizerskim salonima toiletima na pipcima za to~enje goriva moving board sms oglaavanje

Izbor medija oglaavanja

Pie Helena ^arapi

Proizvod koji se ne pro-daje bez oglaavanja

uz oglaavanje ne mo`e biti profitabilan

Ve dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadr`aj ve su postali dio naeg vlastitog okru`enja Oni su prijatelji neprijatelji obo`avani omra`eni Od njih o~ekujemo jako puno

Novi mediji su podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate

Stuktura medijskog kola~a

TV 0

Novine 20

^asopisi 1

Outdoor

Radio

Internet 1

0

Informatika

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska Har-dverska je virtualizacija pouzdaniji i skuplji oblik vir-tualizacije ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj specijalizirani hardver i softver omoguavaju da se je-dan fizi~ki server podijeli na nekoliko neovisnih serve-ra koji se nalaze u jednom kuitu Hardverska virtua-lizacija osigurava elektri~nu izolaciju u slu~aju kvara jednog ili vie servera te time veu pouzdanost sustava nego u slu~aju softverske virtualizacije Ovdje emo se fokusirati na koritenje vrste hardvera koji ve posje-dujete i kojim se svakodnevno slu`ite pa hardversku virtualizaciju neemo detaljnije objanjavati

Softverska virtualizacija koristi standardan hardver i operativne sustave koje ve posjedujete Na fizi~kom je serveru potrebno osigurati dovoljno memorije diskovnog prostora i procesorske snage Na obi~nom ra~unalu ili serveru instaliramo domainski (host) operativni sustav i zatim instaliramo softver za vir-tualizaciju Od besplatnih softvera najpoznatiji su Mi-crosoft Virtual PC Microsoft Virtual Server VMWare Server i Xen Od softvera koji se plaaju najpoznatiji su VMWare ESX Server i Swsoft Virtuosso Softver

koji se plaa ima vee mogunosti i vie funkcional-nosti pa ako virtualizaciju planirate ozbiljno koristi-ti provjerite daje li besplatni softver sve to vam je potrebno

Kako stvar radi Virtualne servere pravimo koritenjem softvera za virtualizaciju Operativni su-stav virtualnog servera (guest) mo`e biti razli~it od domainskog (host) operativnog sustava Pri kreiranju virtualnog servera definiramo veli~inu virtualnog hard diska koji je zapravo samo datoteka na tvrdom disku fizi~kog servera koli~inu memorije s fizi~kog servera koju e virtualni server koristiti maksimalni posto-tak procesorskog vremena koje mo`e koristiti i ostale postavke Zatim instaliramo gostujui (guest) opera-tivni sustav koji e virtualni server pokretati S obzi-rom na to da virtualni serveri dijele sustavne sabirnice memoriju mre`nu karticu i ostatak hardvera fizi~kog servera performanse aplikacija na virtualnom serve-ru uvijek su slabije od performansa istih tih aplikacija na fizi~kom serveru no u velikom je broju slu~ajeva ta razlika neprimjetna krajnjem korisniku Virtualni serveri mogu obavljati bilo koji funkciju ali se zbog spomenutog pada performansi njihovo koritenje ne preporu~uje kod aplikacija koje intenzivno koriste re-surse ili se od njih o~ekuje brz odziv (npr velike baze podataka) Virtualizacija se tako|er ne preporu~uje kod aplikacija koje brinu o sigurnosti mre`e (vatrozidi) Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplat-nog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave Za svaki virtualni server koji koristi Microsoftov operativni sustav potrebna je licenca Ako koritenjem virtualizacije zamijenite fizi~ki server imate pravo koristiti licencu s tog ser-vera Ako je domainski operativni sustav Windows 2003 Enterprise Server po licencnim pravima mo`ete instalirati jo ~etiri virtualna Windows 2003 Enterpri-se Servera pod uvjetom da su na tom istom fizi~kom serveru Licencna prava i podrku za druge operativne sustave provjerite na stranicama proizvo|a~a Mana softverske virtualizacije je da prilikom kvara softvera ili hardvera fizi~kog servera svi virtualni serveri po-staju nedostupni no uz pouzdanost dananjih servera i dobrog ugovornog servisnog partnera ovo ne pred-stavlja problem

Virtualizacija u poslovnom okru`enjuVirtualizacija je u trendu i na tekstove o njoj mo`ete naii u svim informati~kim novinama U tekstovima se pojanjava kako virtualizacija radi i to vam je za nju potrebno ali jeste li iz tih tekstova shvatili kako ju mo`ete upotrijebiti u svom sustavu Prikazat emo vam nekoliko slu~ajeva kada je virtualizacija vrlo korisna

Piše Ivan Turk

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska

Hardverska je virtuali-zacija pouzdaniji i sku-plji oblik virtualizacije

ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj

specijalizirani hardver i softver omoguavaju da

se jedan fizi~ki server podijeli na nekoliko

neovisnih servera koji se nalaze u jednom

kuitu

Kada koristiti virtualizaciju Prvi i najo~itiji primjer je testiranje Testiranje nove verzije poslovne aplikacije ili nove sigurnosne zakrpe na serveru koji svakodnevno koristite nije mudra odluka jer stvari se mogu zakom-plicirati Koritenjem virtualizacije mo`ete napravi-ti identi~nu kopiju svog sustava na jednom jedinom fizi~kom serveru i vidjeti kakav e utjecaj odre|ene izmjene imati na va sustav Drugi se oblik testiranja odnosi na testiranje funkcionalnosti novih aplikacija koje planirate uvesti u svoj sustav Ovdje vas virtuali-zacija spaava od nabavljanja dodatnog hardvera

Drugi je primjer migracija starih aplikacija i serve-ra Ako imate server s aplikacijom koja radi samo na Windowsima NT i ne mo`ete ju prebaciti na novi operativni sustav niti Windows NT mo`ete instalirati na novi server zbog nedostatka drivera virtualizacija je rjeenje Na novi server koji ima dovoljno resursa instalirate operativni sustav za koji postoje driveri i zatim virtualizirate stari server Va`no je napomenuti da virtualni serveri koriste generi~ki standardizirani hardver stoga nema problema s driverima za starije operativne sustave Obzirom na malu hardversku sna-gu starog servera kao posljedica virtualizacije mo`e se dogoditi da stara aplikacija radi nekoliko puta br`e

Trei je primjer konsolidacija Svaki sustav raste s vremenom i poveava se broj ure|aja u njemu Kao posljedica toga doga|a se da resurse koje smo predvi-djeli za pet godina prerastemo za tri godine Pojedini su serveri zagueni koli~inom podataka dok su tvrdi diskovi na ostalim serverima prakti~no prazni ili nam je iskoritenost procesora na jednom serveru cijelo vrijeme preko 70 a u vrijeme mjese~nog obra~una nema dovoljno snage dok drugi server cijelo vrijeme veselo dr`i procesor na 2 Virtualnim serverima re-surse mo`ete dodavati prema potrebi koristei softver za virtualizaciju a briga o svim resursima i problemi oko kompatibilnosti hardvera svode se na odr`avanje i proirivanje fizi~kog servera Primjerice ako se neki server intenzivno koristi samo krajem mjeseca za mjese~ni obra~un dok se ostatak vremena slabo kori-sti mogue mu je u potrebnom periodu dodati resur-se Kada potreba nestane resursi se opet razdijele tamo gdje su potrebni

^etvrti su primjer sustavi visoke dostupnosti (cluste-ri) Sustavi visoke dostupnosti temelje se na tome da se vie servera ponaaju kao jedan (jako pojednostavljeno objanjenje) pa u slu~aju kvara jednog servera nema posljedica za funkcionalnost sustava jer ostali serveri preuzimaju funkciju neispravnog Ovdje je odmah ja-sno da morate imati dva ili vie servera to predstavlja dodatni troak pri kupovini hardvera Ako koristite virtualizaciju jedan server mo`e biti fizi~ki a drugi virtualan Virtualni server mora biti instaliran na za-sebnom fizi~kom serveru da bi se nastavio nesmetan

rad I za ovaj je scenarij potreban dodatni server ali taj server mo`e se koristiti i za druge potrebe Zbog ni`ih performansi virtualnog servera u odnosu na fizi~ki ovdje e zasigurno doi do smanjenja brzine rada su-stava no to je puno bolja opcija od totalnog zastoja

Virtualizacija mo`e pomoi boljoj organizaciji vae infrastrukture veoj pouzdanosti i dostupnosti te do-vesti do zna~ajnih uteda pa ako do sada niste sad je pravo vrijeme da ju po~nete koristiti

wwwmirakulhr 1

Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplatnog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave

Informatika

wwwmirakulhr

Intelligence Obavjetajne slu`be prislukivanje UDBA James Bond ndash prve su asocijacije na spomen ove rije~i No to je zapravo Competitive Intelligence (CI) Jo jedna od pomodnih aktivnosti popularnog zvu~nog naziva koje valja prodati upravama ili stvar-na potreba

Krenimo od same rije~i intelligence ndash inteligen-cija Pojednostavljeno inteligencija je snala`ljivost pojedinca u novim situacijama ili okru`enjima od-nosno sposobnost razumijevanja i zatim efikasnog prilago|avanja

Za dr`avu to zna~i to se bolje uklopiti u me|unarodna kretanja i nacionalne interese promicati te tititi i unutar zemlje i na me|unarodnom planu Upravo to izvjetajna (obavjetajna) zajednica i ~ini kontinuirano izvjeuje nacionalno vodstvo o aktualnim zbivanjima a povrh toga analizama dolazi do scenarija moguih doga|aja na temelju kojih predla`e konkretne mjere djelovanja Na taj na~in savjetovano i pripremljeno vo-dstvo dr`ave lake i br`e mo`e donijeti kriti~ne odluke

i preventivno djelovati

Na korporativnom nivou intelligence zna~i kako e se tvrtka prilagoditi i postaviti u tr`inoj utakmici koja je u dananjim globalisti~kim trendovima sve nemilosrd-nija i neizvjesnija Proces je opet isti Analize mogui scenariji izvjeivanje managementa predlaganje rjeenja

Razlika izme|u dr`avnog i korporativnog intelligence-a jest u prikupljanju informacija Sve dr`avne slu`be svijeta sla`u se da je ~ak oko 90 informacija javno dostupno Zbog onih desetak posto ponekad se rade prikrivene operacije koje ako se otkriju izlaze na naslovnim stranicama novina te postaju predmetom knjiga i filmova CI bavi se isklju~ivo javnim dije-lom informacija stoga sve se radi legalno po strogim eti~kim na~elima

Dakle CI je sustavan eti~an proces motrenja poslo-vne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

^emu sve toKrajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurent-nosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opasnosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti Smisao je biti ak-tivnim sudionikom u utakmici nametati svoj ritam i standarde a ne ldquoplesati kako drugi svirajurdquo Dananji tempo razvoja tehnologije i globalnog tr`ita uzrok su sve br`oj promjeni poslovne okoline Sve nas vie pre-plavljuju dostupne informacije i dezinformacije a do pojave CI niti jedan odjel u organizaciji sustavno se ne bavi ovim problemom Donositelji odluka ne vole biti iznena|eni Malo tko voli negativna iznena|enja ali u poslovnom svijetu nije rijedak slu~aj i da se na pozi-tivna iznena|enja ne gleda blagonaklono iz jednosta-vnog razloga to se ni za takav razvoj doga|aja nema spreman plan Manageri (vlasnici) ne mogu se vie oslanjati samo na instinkt ili intuiciju pri donoenju stratekih odluka a nemaju vremena baviti se mo-

rem informacija ~esto upitne kvalitete Oni trebaju konkretne pravovremene i provedive savjete

Kratka povijestSustavno praenje konkurencije i openito poslovnog okru`enja po~inje prije dvadesetak godina u SAD-u U po~etku su samo velike korporacije organizirale unutarnje CI odjele me|utim dokazavi svoju vrije-dnost CI se uvodi u sve manje i manje tvrtke Danas vie od 60 svih registriranih tvrtaka u SAD-u i ~ak 90 od 500 najuspjenijih - Fortune 500 ima CI u nekom obliku ukomponiran u svoje strukture SCIP (Society of Competitive Intelligence Professionals) ugledna svjetska organizacija koja okuplja CI profesio-nalce danas broji gotovo 7000 ~lanova irom svijeta a u osnivanju je i hrvatska podru`nica CI sve vie ula-zi i u akademske krugove - na nekim je sveu~ilitima mogue diplomirati i magistrirati na ovu temu

Vlade nekih zemalja primjerice Francuske [vedske SAD-a Japana i Kanade poti~u i ula`u znatna sredstva u razvoj CI jer za razvoj cijelog gospodarstva potreb-no je kvalitetno funkcioniranje velikog broja tvrtaka koje se bez intelligence-a teko mogu nadmetati na tr`itu isprepletenim brojnim globalnim i regional-nim igra~ima (neki od njih imaju podrku dr`avnih izvjetajnih agencija) Openito je pravilo to je konkurencija ja~a i okru`enje nesigurnije CI ima vie smisla CI je ~est slu~aj u izvozno orijentiranim kom-panijama Ovdje se mo`e povui paralela s dr`avama gdje sna`ne utjecajne i izvozu orijentirane dr`ave imaju dobro organizirane intelligence agencije

I u Hrvatskoj se o ovoj temi u posljednje vrijeme do-sta govori Organiziraju se konferencije te~ajevi a CI pomalo ulazi i u tvrtke Objavljeno je i par knjiga na temu CI na hrvatskom jeziku

Pomalo zbunjuju dva naziva s kojima se ~esto susreemo Competitive Intelligence (CI) i Business Intelligence (BI) Nepisano je pravilo da se uz naziv CI ve`e struka o kojoj ovdje govorimo dok se za BI ve`u IT rjeenja Posljednjih godina dosta se rabe i govo-ri o software-ima renomiranih proizvo|a~a ali i onih manje poznatih koji naprosto preplavljuju tr`ite To su naime vrijedni alati koji poma`u pri analiziranju internog poslovanja i u budunosti e im se zna~aj vjerojatno poveavati me|utim oni ne odgovaraju na pitanja o kojima emo ovdje govoriti a koja su klju~na u CI-u

Kako CI funkcioniraKako bi donositelji odluka mogli proaktivno voditi tvrtku i biti korak ispred ostalih zadaa je CI-a dobro upoznati sudionike utakmice ali s ciljem predvi|anja buduih poteza

Competitive IntelligenceCI je sustavan eti~an proces motrenja poslovne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

Pie Sinia Kouti

Vje~na pitanja koja tra`e odgovorebull Prati se rad konkurencije - koja im je strategija to

planiraju (Misle li se iriti ndash lokalno regionalno Planiraju li spajanja akvizicije Hoe li lansirati novi proizvod Hoe li korigirati cijene promijeniti marketinke akcijehellip) struktura trokova (pojedinih procesa benchmarking zato su jeftiniji konkurent-niji)

bull Prate se potroa~i ndash kakve su im karakteristike Cilj je doi do odgovora hoe li promijeniti navike po-trebe

bull Dobavlja~i - to se vie o njima zna bolje su pregovara~ke pozicije iznena|enja su manja Hoe li promijeniti cijene Hoe li bankrotirati

bull Hoe li se pojaviti neki novi konkurent na tr`itu S kojom e strategijom nastupiti Kako e to utjecati na nae poslovanje

bull Mo`e li se pojaviti neki supstitut koji e nam uzima-ti dio kola~a

bull Prati se cijelo gospodarstvo - trendovi politika utje-caj globalizacije promjene tehnologija promjene zakonahellip

bull Prati se interni rad tvrtke - cilj je postii to bolji i br`i protok informacija bez skupog udvajanja u prikupljanju analizama i distribuciji uvodi se poslo-vna tajna (hijerarhijska zatita podataka) radi se na-

ldquoNajbolje uz pozna-vanje vlastitog posla

je poznavanje posla konkurencijerdquo

John D Rockfeller

Poslovna znanja Poslovna znanja

Krajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurentnosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opa-snosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti

2

counter-intelligence-u ndash zatita naih podataka ana-liza ideja (izvana ndash od ilegalne pijuna`e te legalnog CI-a drugih tvrtaka iznutra ndash svjesno ili nesvjesno odavanje osjetljivih informacija)

Mnogi e rei ndash pa nai ljudi (odjeli) ve prate konku-renciju To je donekle istina Odjel marketinga prati marketinke poteze konkurencije prodaja zna udjele pojedinih tvrtaka na tr`itu redovito se prate cijene proizvoda i usluga suparnika Svaki odjel prati konku-renciju u svojoj domeni Me|utim nitko sustavno i studijski ne obra|uje konkurenciju te nema cjelovitu sliku o pojedinom konkurentu Tek na temelju cjelovi-te slike mogu se izraditi profili a to je jedan od na~ina kako razmiljati kao konkurencija i tako predvidjeti njihove budue poteze CI mora biti glavni ekspert po pitanju konkurencije a slo`it emo se svi ndash da konku-rencije nema poslovanje bi izgledalo puno druga~ije

Puno je dakle pitanja na koja ponekad i cijeli dobro institucionalizirani CI odjeli ne uspiju na vrijeme od-govoriti Kako onda o~ekivati da e mala poduzea izdvojiti ograni~ene resurse za ova ~esto maglovita pitanja koja naizgled nemaju veze s osnovnim poslo-vanjem Prvi je korak osvijestiti va`nost gore navede-nih pitanja ^esti su uzroci propasti poduzea eksterni faktori pa prema tome ne vodimo li ra~una o ovim

pitanjima naeg osnovnog poslovanja nee ni biti Ne moramo dakle imati formalno definirane CI odjele Me|utim moramo kontinuirano razmiljati i diskuti-rati o ovim pitanjima kako bi uope postojali

Primjena Competitive Intelligence-aU roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent ndash primjer je nivoa obavijesti kakav se zna zatei u poduzeima Cilj Competitive Intelligen-ce-a je da ponudi vie u roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent i ako ne unaprijedimo proizvodnu tehnologiju i distribuciju izgubit emo 20 tr`ita

Ili uo~ili smo rupu (blind spot) u strategiji konku-rencije ukoliko ih tu napadnemo osvojit emo 10 tr`ita

Ili na temelju analiza industrije te gospodarskih sociolokih i politi~kih analiza procjenjujemo da e proizvod (usluga) X ukoliko ga lansiramo na tr`ite Y zauzeti izme|u 10 i 15 tog tr`ita te ostvariti profit nakon yz vremena

Takva usluga viestruko je vrijednija od ulaganja u rad ovakva odjela

Poslovna znanja

CI mora biti glavni ek-spert po pitanju konku-rencije a slo`it emo se

svi ndash da konkurencije nema poslovanje bi iz-gledalo puno druga~ije

U praksi su poznate dvije vrste arbitra`e ad hoc (arbitra`a pri kojoj stranke same utvr|uju pravila postupanja imenovanje i broj arbitara osiguravaju tehni~ko-administrativnu podrku i sli~no ovaj tip arbitra`e vrlo je rijedak ) i institucionalna arbitra`a (arbitra`ni se postupak provodi po pravilima odre|ene institucije npr Stalno izabrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori)

Prednosti arbitra`eOsnovne prednosti arbitra`nog postupka su kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se sporazume oko pravila postupka samostalno imeno-vanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost po-stupka koji unato~ sporu omoguuje ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

U pravilu nadle`nost arbitra`e se ugovara dakle ona nije zadana zakonom ili bilo kojim drugim propisom Ugovor o arbitra`i sklapa se prije nastanka spora pri ~emu e uobi~ajeno biti arbitra`na klauzula temeljnom poslovnom Ugovoru ili nakon nastanka spora (tzv kompromis) Poduzetnicima koji se odlu~e za ovaj na~in rjeavanja spora preporu~a se ugovaranje arbitra`ne klauzule ~ime se mo`e izbjei smisleno odugovla~enje spora pred bdquodr`avnimldquo sudom od strane nelojalnog poslovnog partnera ^lankom 3 Zakona o arbitra`i (NN 8801) propisano je da se arbitra`a mo`e ugovori-ti za rjeavanje svih sporova o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati Tako se arbitra`a mo`e ugovoriti za ugovorne odnose izvanugovorne odnose sporove o vlasnitvu sporove iz ugovora o radu i sl Stranka arbitra`nog postupka mo`e biti i dr`ava kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave Isto tako Zakon o arbitra`i predvi|a i mogunost ugovaranja inozemne arbitra`e u sporovima s me|unarodnim ele-mentom osim ako je posebnim zakonom propisano da je za takve sporove isklju~ivo nadle`an sud u RH (npr sporovi o nekretninama koji se nalaze u RH) U ino-zemnim arbitra`ama posebno su popularne arbitra`ne institucije u [vicarskoj uz primjenu vicarskog prava koje je vrlo sli~no hrvatskom

Arbitra`ni postupakArbitra`ni postupak zapo~inje kao i svaki drugi sudski postupak - podnoenjem tu`be arbitra`nom suditu

Stranke odlu~uju o tome hoe li arbitrirati arbitar pojedinac ili vijee trojice arbitara Ukoliko se stranke o tome ne sporazume u sporovima vrijednosti do 50000 eura sudit e pojedinac a preko 50000 eura vijee Za arbitre se mogu imenovati arbitri s liste in-stitucionalne arbitra`e ali i bilo koja druga neovisna i nepristrana osoba (ne nu`no pravnici) Pravo koje e se primjenjivati kako smo naveli ovisi o instituciji koje su stranke odabrale Tako se pri Stalnom izbornom suditu pri HGK primjenjuje Pravilnik o arbitra`i pri Stalnom izbornom suditu pri HGK (tzv zagreba~ka pravila) Isto tako po isklju~ivom sporazumu stranaka arbitra`a mo`e postupati ex aequo et bono ili po na~elu pravi~nosti

Arbitra`nim pravorijekom pravomono se presu|uje u odre|enom sporu Arbitra`a postupa samo u jednom stupnju za razliku od sudova koji u pravilu postupaju u dva pa ~ak i tri stupnja Po donoenju arbitra`nog pravorijeka mo`e se tra`iti ovrha pred nadle`nim sudom U pravilu tu`ba za ponitenje arbitra`nog pravorijeka koja se podnosi bdquodr`avnomldquo sudu (koja je uvjetno re~eno `alba na pravorijek) ne odga|a ovrhu pravorijeka Navedena tu`ba predstavlja jedino pravno sredstvo za ponitenje pravorijeka Ponitenje se tako mo`e tra`iti radi nenadle`nosti arbitra`e (nije sklo-pljen sporazum o arbitra`i) ako stranci nije pru`ena mogunost sudjelovanja pred arbitra`om ako je odlu~eno o pitanju koje nije sporazumom podvrgnuto arbitra`i i sl I iz navedenog je vidljivo da se radi ugla-vnom o postupovnim pitanjima tako da se tu`bom nee moi tra`iti meritorno preispitivanje ~injenica ili pravnih pitanja (iznimno ako je pravorijek suprotan pravnom i ustavnom poretku RH)

Iz svega navedenog vidljiv je niz prednosti arbitra`nog rjeenja sporova Istaknut emo jednu za sada prili~no vidljivu i bitnu manu arbitra`e a to su trokovi po-stupka U sporovima velike vrijednosti arbitra`a e u pravilu biti skuplja od postupka pred Sudom

Arbitraža kao na~in rjeavanja sporovaArbitra`a kao na~in rjeavanja sporova predvi|a postupak vrlo sli~an sudskom u kojem spor me|u strankama pravomono i kona~no rjeava arbitra`ni sud Zbog sporosti i pretrpanosti pravosudnih tijela ovaj na~in rjeavanja sporova postaje sve u~estaliji i u rjeavanju sporova me|u domaim poslovnim subjektima ( arbitra`a se naj~ee koristila u sporovima sa stranim partnerima)

Piu Antun Emert Bruno Juri

Osnovne su prednosti arbitra`nog postupka kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se spo-razume oko pravila postupka samostalno imenovanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost postupka koji unato~ sporu omoguuju ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

Poslovna znanja

wwwmirakulhr

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

FranšizaFraniza je tip poslovanja u kojem neka tvrtka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslo-vanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvarene prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit

Priredila Maja Klier

Dananji poslovni svijet prostor je neizmjernih mogunosti U stvari toliko velikih da nam je vrlo teko prepoznati onu koja bi odgovarala upravo naoj osobnosti i naem financijskom stupnju a da je ujed-no i profitabilna No ipak u moru tipova poslovanja nailazimo na franizno poslovanje Unutar njega na-lazimo raznorazne koncepte izme|u kojih se uistinu mo`e izabrati bdquoposao snovaldquo ali ga se istim takvim i stvoriti od temelja

Iako u mnogim hrvatskim tvrtkama i organiza-cijama ~esto dolazi do otputanja tehnolokog vika a franizno poslovanje uvelike poma`e u samozapoljavanju i smanjenju stope nezaposleno-sti stanovnici Hrvatske ga jo uvijek ne do`ivljavaju kao najprikladniju mogunost rjeavanja svog statu-sa U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih No bez obzira na tako malen broj njih bitno je neprestano raditi na promociji ovog tipa poslovanja jer je ono garancija lakeg prodora na hrvatsko tr`ite a posebno na strana tr`ita te jedini na~in sprje~avanja varki pri prodaji franize Za promociju franiznog po-slovanja u Hrvatskoj najvie se brinu Hrvatska udruga za franizno poslovanje koja 29 i 30 studenoga u Za-grebu ve 4 godinu za redom odr`ava Franizni forum te Izlo`bu franizne ponude poduzetni~ki centar za franizu Pro maturo u Zagrebu te Centar za franizu Poduzetni~kog centra Osijek

[to je to franizno poslovanjePrema europskoj franiznoj federaciji franizno poslo-vanje je sustav trgovanja dobrima iili uslugama iili tehnologijom koji se bazira na bliskoj i stalnoj suradnji pravno i financijski samostalnih poduzea vlasnika franize i njegovih pojedina~nih korisnika franize

gdje vlasnik jam~i svojim korisnicima pravo i posta-vlja obvezu da e voditi posao u skladu s konceptom franize Franizno poslovanje mo`e se shvatiti i kao partnerstvo izme|u tvrtke s internacionalnim aspira-cijama za svoj brand i individue ili organizacije u cilja-noj zemlji koja je bolje opremljena kulturalno i logi~ki za bdquohrvanjeldquo na vlastitom tr`itu Dakle kao koncept s velikim potencijalom irenja ndash kako na nacionalnom tako i na internacionalnom nivou

Franiza je u stvari tip poslovanja u kojem neka tvr-tka prodaje pravo koritenja svog imena iili na~ina poslovanja drugom poduzeu koje mu ovisno o tipu franize zauzvrat ili plaa ulaznu franiznu pristojbu ili plaa (mjese~ni ili godinji) postotak od ostvare-ne prodaje proizvoda i usluga ndash tzv tantijemi ili daje bankovni depozit S ili-ili smo suo~eni zbog postojanja nekoliko tipova franiza i zbog njihove razli~ite projekcije Dva najpoznatija tipa franiza su franiza poslovnog formata (business franchise format) i franiza distribucije proizvoda (product distribution franchise)

Franiza poslovnog formata je tip poslovanja u kojem franizoprimac dobiva posao po principu bdquoklju~ u rukeldquo Dakle on kupuje provjereni i uhodani poslovni koncept znanje i know-how davatelja te savjetodav-ne usluge prije i tijekom ugovorom odre|enog perio-da poslovanja Pri tome brand ne mora biti svjetski poznat ve samo na teritoriju poslovanja Primjerice franize McDonalds Body Creator ili Biovega pripa-daju toj vrsti Kod franize distribucije proizvoda pri-matelj franize kupuje renomirano ime odnosno brand za odre|eni teritorij a poslovanje se svodi na prodaju proizvoda proizvedenog od strane davatelja franize U ovoj varijanti kupac franize ne dobiva nikakva

U naoj zemlji danas djeluje oko stotinjak franiza Veina ih dolazi iz inozemstva dok ih je tek oko 25 domaih

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje promijenio ime u Kvarner Vienna Insurance Group (VIG) ddVienna Insurance Group trenutno je prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju

Kvarner Wiener Stadtische Osiguranje (KWSO) od sredine lipnja nosi novo ime ndash Kvarner Vienna Insu-rance Group (VIG) dd za osiguranje Uz promjenu imena nedavnu su skuptinu obilje`ile i promjene u Upravi drutva Od 1 srpnja funkciju predsjednika Uprave drutva od dosadanjega predsjednika Mladena Bla`evia koji s krajem ove godine odlazi u mirovinu preuzima Igor Jeli~i Tako e novu tro~lanu Upravu uz Igora Jeli~ia ~initi jo dva ~lana Zorislav Staek i Kreimir Kolar Promjene u nazivu Drutva uslijedi-le su sukladno prologodinjoj odluci prema kojoj je Vienna Insurance Group postala krovna marka Wie-ner Stadtische Grupe koja okuplja pod novom krov-nom markom kao bdquoobiteljskim imenomldquo sve svoje tvrtke keri s podru~ja centralne i isto~ne Europe Grupa je trenutno prisutna u 20 europskih zemalja u kojima `ivi oko 460 milijuna ljudi a tijekom svojega 180-godinjeg postojanja stekla je bogato iskustvo kao vodei osiguravatelj i izgradila jaku lidersku poziciju laquoStrategija je VIG-a na tr`itima gdje djeluje etabli-ranje domae marke kao simbola povjerenja blizine i lokalnoga razumijevanja VIG istovremeno daje do-datnu internacionalnu vrijednost i predstavlja simbol veli~ine iskustva i kompetentnosti s vodeom po-zicijom u srednjoj i isto~noj Europiraquo isti~e Mladen Bla`evi predsjednik Uprave DrutvaTijekom prvoga ovogodinjeg kvartala Kvarner Vien-na Insurance Group kao najvee drutvo VIG grupe u Hrvatskoj ostvarilo je zara~unatu bruto premiju od 1257 milijuna kuna to je za 257 posto vie nego u istom razdoblju lani Istovremeno su bruto premije `ivotnoga osiguranja iznosile 45 milijuna kuna (to je za 154 posto vie nego prole godine) dok su premije ne`ivotnoga osiguranja ostvarile skok od 373 posto i

ostvarile 807 milijuna kuna Time se Kvarner Vienner Insurance Group popela na peto mjesto osiguravatelja u Hrvatskoj i zauzima 53 posto tr`inoga udjela Isto-vremeno je dobit ovoga drutva iznosila 596 milijuna kuna dok je ukupna prologodinja dobit bila na razini 599 milijuna kuna Kvarner Vienna Insurance Group i u prvih pet mjese-ci ove godine bilje`i izvanredne financijske rezultate ostvarivi premijski volumen od 199 milijuna kuna to je za 252 posto vie nego u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja bilje`e zara~unatu bruto premiju od 746 milijuna kuna to je za 147 posto vie dok ne`ivotna osiguranja s premijom od 1244 milijuna kuna bilje`e skok od 325 posto u odnosu na isto razdoblje prole godine Vienna Insurance Group Hrvatska a kojega ~ini Kvarner VIG Cosmopolitan life i Helios u prva ~eti-ri mjeseca zaklju~ila je financijske rezultate s ukupno ostvarenom premijom od 234 milijuna kuna to je za 297 posto vie nego li je ostvareno u istom razdoblju prole godine ivotna osiguranja ostvarila su ukup-nu premiju u iznosu od 105 milijuna kuna dok su ne`ivotna iznosila 129 milijuna kuna S takvim rezultatima VIG je dospio na ~etvrto mjesto ljestvice osiguravajuih drutava s tr`inim udjelom od 74 posto Vienna Insurance Gropu Hrvatska je po tim rezultatima po `ivotnim je osiguranjima zauzela tree a po ne`ivotnim osiguranjima ~etvrto mjesto na rang ljestvici svih osiguravatelja

Kvarner Vienna Insuran-ce Group tijekom prvih pet mjeseci ove godine zabilje`ila je izvanredne

financijske rezultate ostvarivi premijski

volumen od 199 miliju-na kuna to je za 252

posto vie nego u istom razdoblju prole godine

Oglas

Igor Jeli~i - novi predsjenik Uprave od 01 srpnja 2007 godine

2

saznanja o u~inkovitom sistemu poslovanja Primjeri franize distribucije proizvoda su Fornetti

Franizni koncepti se jo mogu razlikovati i po po-stojanju ili ne postojanju ulazne franizne pristojbe po visini i vrsti tantijema po koritenju reklamnog pro-stora ili ne hellip

Tko je tko u franiznom poslovanjuU franiznom se poslovanju radi o odnosu izme|u franizodavca i franizoprimca Franizodavac je vla-snik inovativnog i do u temelje razra|enog i isproba-nog poslovnog koncepta kojeg za odre|enu nov~anu naknadu ustupa drugim tvrtkama zajedno s markom ili brandom i sa svim detaljima koji ~ine taj specifi~ni poslovni koncept Franizoprimac je pak osoba koja je taj koncept prepoznala kao posao kojim bi se `eljela baviti i u kojem bi moglo doi do samozapoljavanja odnosno do dostizanja vlastite vizije bdquobiti sam svoj efldquo na laki na~in te ga stoga odlu~ila i kupiti Franizoprimac tako potpisivanjem posebnog ugovora prihvaa jedan sistem rada koji od tada postaje nje-govim poduzetni~kim pothvatom i tako ulazi u lanac distribucije koji ima prepoznatljivo ime Nerijetko se spominje i pojam Master primateljdavatelj franize Rije~ je o osobi koja je kupila odre|eni franizni kon-cept od vlasnika franize - otuda Master primatelj te time stekla pravo na prodaju podfraniza tog koncepta na to~no odre|enom teritoriju to ga prema drugima ~ini Master davateljem

Koncept s mnogima prednostima ali ne i bez opasno-stiFranizno poslovanje smatra se konceptom mnogo-brojnih prednosti i za vlasnika franize i za njezinog kupca no postoje i neke opasnosti ^injenica da 80 poduzetni~kih pothvata zavrava propadanjem u prve tri godine govori da danas nije jednostavno opstati kao poduzetnik U svemu tome se poslovanje putem franiza smatra idealnim za smanjenje tog rizika Kupnjom franize dobiva se poslovna neovisnost i po-sao po principu bdquoklju~ u rukeldquo a za puno manji po~etni kapital nego kod samostalnog poduzetni~kog pothva-ta Dakle isproban i uhodan posao vrijedan i prepoz-natljiv na tr`itu posao u koji je vlasnik franize ve ulo`io svoje najva`nije resurse novac vrijeme znanje i vjetine te u potpunosti razradio i u obliku ud`benika predo~io sve procedure njegova vo|enja s ciljem mak-simalnog uspjeha Tako se franizoprimac da bi nje-gov poduzetni~ki pothvat uspio mora pridr`avati postavljenih i isprobanih procedura Skeptici ~esto napominju kako je kupnja franize dokaz nekreativno-sti no praktikanti franchisinga napominju da se kup-njom franize dobiva isprobani uhodani i funkciona-lan posao koji se dodatnom kreativnou mo`e samo poboljati Vlasnik franiznog lanca je uvijek spreman prihvatiti nove ideje ukoliko one doista mogu pomoi

u razvoju cijelog lanca Iako postoji rizik da jednom kupljeni franizni koncept ne dosti`e razinu poslo-vanja kao kod mati~ne kue rizik neuspjeha je uvelike umanjen zbog stalne podrke franizodavca i komplet-ne franizne mre`e ~ija veli~ina donosi grupne olakice za nabavu kao i jeftiniju reklamu Ameri~ka statistika nam govori da samo 10 primatelja franize prestaje s kupljenim poslovanjem u prve 3 godine Razlozi tome su mnogostruki a stupnjevi ranjivosti variraju ovisno o tome je li odabrana odgovarajua franiza o znanju vjetinama i financijskim izvorima ali nada-sve o volji za radom i sposobnosti franizoprimca za kvalitetno vo|enje poduzetni~kog pothvata na koji se odlu~io sam

Vrijednost franiznog koncepta posebno dolazi do izra`aja u trenutku kada neka uspjena tvrtka shvati da je dolo do potrebe irenja poslovanja bilo na nacional-noj ili me|unarodnoj razini ili kada postoji odre|ena inovativna ideja s velikim potencijalom rasta Ono to irenje poslovanja putem franize ~ini jednostavnijim i sigurnijim od ostalih na~ina je ~injenica da tamo tri osnovna resursa novac vrijeme i motivirani mana-gement osiguravaju upravo franizoprimci Oni su ti koji su se odlu~ili na svoj poduzetni~ki pothvat i oni e kako bi on uspio u njega ulo`iti sve to je potrebno Osim toga oni su ujedno i kadar koji poznaje teritorij na kojem pokree poslovanje koji razumije to je sta-novnicima na tom teritoriju bitno kakve su njihove navike i obi~aji te koji poznaje njihov jezik Samostalno savladavanje i u~enje o svemu tome bi vlasnika franize kotalo puno vie vremena a time i novaca No kao i sve na svijetu i franizno poslovanje vlasniku donosi neke manje ugodne trenutke Jedna od najneugodnijih stvari je smanjena mogunost kontrole u poslovanju s puno karika koje je vlasnik potpuno sam postavio na noge a odmah nakon toga bismo mogli spomenuti ka-tkada vrlo te`ak odnos s franizoprimcima i njihovo nepridr`avanje u priru~niku utemeljenog sistema po-slovanja Upravo zato je potrebno vie puta promotriti kome se prodaje poslovni koncept kako bi se kasnije izbjegle zamke koje bi mogle proizai iz loe odluke

Stvaranje prodaja i kupnja franizeDanas za potencijalne franizokupce ne postoji pro-blem nedostatka izbora izme|u razli~itih franiznih koncepata no postoji onaj vezan uz teku odluku oda-bira onog pravog izme|u niza drugih Najveu ulogu u stvaranju te odluke danas ima dobro projektirana franiza i njen vlasnik On je taj koji se stalno iznova mora pitati Zato bi netko kupio moju franizu Kori-sne i kvalitetne savjete i prijedloge vezane uz franizno poslovanje mo`ete nai i u hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje Oni se njime bave ve nizom go-dina sura|ujui s mnogim uspjenim me|unarodnim franiznim lancima te su ujedno i u~lanjeni u Europsku te Svjetsku franiznu federaciju Put do dobro projek-

tirane franize nije lagan jer je to posao koji zahtijeva stru~nost na mnogim razli~itim podru~jima ovisno o franiznoj djelatnosti a o kvaliteti njegova izvrenja ovisi kako e se posao odvijati u budunosti Upra-vo je zbog potrebe za raznim stru~njacima koje treba okupiti te zbog uklapanja svih njihovih savjeta u dje-lotvoran sistem koji e kasnije dovesti do maksimalne djelotvornosti i profitabilnosti ovu zadau potrebno prepustiti konzultantima za franizno poslovanje koji se u Hrvatskoj nalaze u poduzetni~kom centru za franize Pro maturo u Zagrebu i Centru za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek Oni su jedini koji mogu dati pouzdane i nu`ne savjete za toliko potrebno postavljanje stratekog plana i ciljeva poslovanja kako ono ne bi krenulo u krivom smjeru

Tek nakon dobrog projektiranja franize vlasnik mo`e krenuti s prodajom koncepta pazei na cijeli daljnji splet okolnosti Franizodavac mora shvatiti da ne poznaje na~in na koji je potencijalni kupac doao do novca kojeg je voljan ulo`iti u odre|enu franizu i ko-liko mu on zna~i Koja je god kombinacija u pitanju to treba cijeniti a ujedno i pokazati Najlaki na~in za to je sastanak laquoo~i u o~iraquo tijekom kojeg se potencijalnom kupcu mo`e ispri~ati o svim kvalitetama i vrijednosti-ma odre|enog posla te ujedno upoznati i kup~eve na-vike i vrijednosti

Potencijalnom franizoprimcu se u odluci mo`e pomoi i prepri~avanjem razloga i `ivotnih uvjeta u kojima se franizodavac nalazio kada je odlu~io podu-zeti neto sa svojim poslovnim idejama Nije loe ~ak ni izraziti svoje osjeaje koji su bujali pri pomisli na neto novo i jo neisprobano jer se tako vjerojatno osjea i potencijalni kupac To e mu pokazati da se njegovu nesigurnost razumije kao i potreba za pro-vjerom

Kako je ~injenica da u dananjem konkurentnom tr`itu postoje mnogobrojne trzavice nije loe istak-nuti i probleme s kojima je mogue susresti se pri-likom vo|enja posla No pritom se ne smije za-boraviti napomenuti kako je upravo zbog uske i prisne suradnje u franiznom poslovanju izme|u franizodavca i franizokupca te probleme lake pre-vladati Franizoprimac nikada nije ostavljen sam ve iza sebe ima na raspolaganju svu moguu pomo franizodavca kao i mre`e franizoprimaca

Potencijalni kupac franize pak treba biti zainteresi-ran za drugi niz ~imbenika Prvenstveno je bitno dobro procijeniti i odabrati djelatnost koja osobu ispunjava i koja odgovara njenom karakteru i mogunostima Nakon toga pa`nju treba obratiti na iznos inicijalne pristojbe koja se plaa davatelju franize na visinu potrebnih inicijalnih sredstava da bi se franizna jedi-nica osposobila za rad na iskustvo davatelja franize

u poslu za koji daje franizu na usluge koje dava-telj franize osigurava korisniku franize u po~etku i tijekom poslovanja na zadovoljstvo trenutnih kori-snika franize davateljem franize i svojim polo`ajem unutar franizne mre`e na opu stabilnost djelatnosti u kojoj davatelj franize posluje na financijsku snagu davatelja franize i franiznog sistema u cjelini hellip Sve ove faktore je prije sastanka s vlasnikom mogue pro-vjeriti u ve spomenutoj hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje na nizu korisnih web-stranica s ponudama raznih koncepata kao i web stranicama svake pojedine franize

Nakon donoenja kona~ne odluke i izbora konkretne franize slijedi ulaganje puno truda ali i u`ivanje u vlastitom poslovanju

Poseban prilog

KORISNI LINKOVI

wwwfipcomhrwwwpromaturohrwwwfransizahrwwwinfofranchisingit wwwazfranchisingit wwweff-franchisecom wwwquadrantefranchi-singit wwwazfranchisingcalta-netit wwwsolofranchisingit wwwekoclubit wwwfranchisedirectcomwwweuropean-franchi-singnetwwwfranchiseorgwwwinfofranchisecomwwweuropeanfranchisingnetwwwfranchiseeuropecom

Danas za potencijalne franizokupce ne po-stoji problem nedo-statka izbora izme|u razli~itih franiznih kon-cepata no postoji onaj vezan uz teku odluku odabira onog pravog izme|u niza drugih

wwwmirakulhr

Poseban prilog

Poseban prilog

Franize su najbr`i na~in irenja poslovanja i izvozaDobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici protokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr

Franize u Hrvatskoj jo uvijek nisu postigle svoj puni potencijal U Sloveniji Ma|arskoj Poljskoj Italiji Austriji i Gr~koj dakle zemljama koje nas okru`uju franizno poslovanje je puno vie zastupljeno Od broja prisutnih brandova Gr~ka ih broji 430 Slovenija 155 Italija 708 Austrija 330 Ma|arska 300 a Poljska 210 Zastupljenost domaih nacionalnih franiza u tim brojevima je u Gr~koj 45 Sloveniji 55 Italiji 86 Ma|arskoj 55 a Poljskoj 55 U Hrvatskoj je prisutno oko 125 brandova od kojih je samo 26 na-cionalnih Od toga broja samo su neke izvozne ndash pri-mjerice Body Creator X-nation i Skandal O stanju u franiznom poslovanju u Hrvatskoj razgovarali smo sa prof Ljiljanom Kukec predsjednicom Hrvatske udruge za franizno poslovanje

[to mislite zato je situacija u Hrvatskoj takva i koje su najvee prepreke razvoju franiznog poslovanja u HrvatskojTakvu situaciju povezujem s neznanjem neinformiranou kao i slabom zainteresiranosti insti-tucija i banaka za ovakav na~in ulaska u poduzetnitvo

Sve to zna~i da je hrvatska uskraena za vrlo sna`no oru|e irenja poslovanja i izvoz a najva`nije je da franize nisu iskoritene kao agregat zapoljavanja ~injenicu koju su druge zemlje oko nas prepoznale U Bosni i Srbiji je situacija sli~na Nema proizvoda niti projekta koji bi pomagao razvoju franiza prvenstve-no domaih a onda i onih stranih na naem tr`itu Samo za usporedbu u Gr~koj dr`ava podupire razvoj franizinga i to na taj na~in da daje bespovratna sre-dstva u visini 50 od franizne ulazne pristojbe U Egiptu je situacija sli~na Isto postoje bespovratna sre-dstva u visini 50 franizne pristojbe Dakle te zemlje su prepoznale da je franizing agregat zapoljavanja i poticanja poduzetnitva i to onog sigurnijeg

Budui se bavite konzultatntskim uslugama za pri-maoce franiza te projektiranjem franiza za davaoce mo`ete li nam otkriti neke od svojih klijenataLista naih klijenata je dosta velika no spomenuti u samo neke Coin Oviesse Extyn ChocolateGraphics Quadlight Ecowash Hiar style magazin Energy clinic - Phenomena Eden Berghoff boutique Body Creator Varteks Dama toneri Caribu Ticketcom Sr Patata i Particolari

Neke od tih franiza smo projektirali dok neke zastu-pamo ili smo bili anga`irani kao konzultanti Udruga je primljena u ~lanstvo Europske franizne federacije tako da smo sada uli u plan irenja mnogih svjetski poznatih franiza Centar za franize Pro maturo doo je poslovni partner s nekim internacionalnim mre`ama konzultanata za franize i sve su to kanali kojima se strane franize obraaju za pomo

[to mislite zato se Hrvati i hrvatske tvrtke teko odlu~uju na koritenje konzultantskih usluga za franize iako je to u svijetu jedan od prvih koraka i glavni ~imbenik uspjehaJa bih rekla da je cijeli konzultantski sektor u Hrva-tskoj jo u povojima Male tvrtke misle da su premale za anga`man nekog od konzultanata to je potpu-no krivo i misle da si to ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo na tome gdje treba najmanje tedjeti Kod projektiranja franize tvrtke misle da sve znaju i

da im nitko nije potreban Imaju uglavnom iskrivlje-nu percepciju da je za stvaranje franize bitan samo ugovor to nije to~no Oni sami niti ne mogu napra-viti ugovor a niti to mo`e napraviti bilo koji odvjet-nik Dobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici pro-tokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr Bez svih kvalitetnih faktora u jednad`bi franiza nije uspjena i najvjerojatnije nee `ivjeti dulje od go-dinu dana to je prijevara za kupca franize Poznati brand nije jedini uvjet uspjeha

Budui je poznato da je za dobro funkcioniranje franiznog sustava potrebna njegova dobra projekcija recite nam koje su najvee opasnosti kod loe projek-tirane franizeLoe projektirana franiza u najveem broju slu~ajeva zna~i da nije uope projektirana ve sklepana na br-zinu kako bi se proirilo poslovanje ali to je privre-meno jer se nakon par prodanih franiza koje nemaju temelje cijeli projekt baca u vodu Tada nai poduzet-nici odmahuju rukom i govore Franiza je glupost ovdje nema pravne dr`ave pa ne funkcionira i sli~no a prava istina je da se nisu pripremili da nemaju do-voljno znanja da bi sami projektirali franizu i da su bili zainteresirani samo za ad hok irenje i ne znajui koje mogunosti imaju i kako franiza mora izgledati da bi stvarno bila uspjeni projekt i za davatelja i za primtelja

Koji je sektor djelatnosti najvie a koji najmanje zastu-pljen u franizama u HrvatskojNajvie je zastupljeno modnih maraka i autoin-dustrije dok jo uvijek zaostajemo za ugostitelj-stvom turizmom i uslugama To su sektori s velikim mogunostima Sad imamo veliki bum wellness sek-tora i ako nai poduzetnici prepoznaju svoje poten-cijale i naprave kvalitetne franize od svojih wellness centara sigurno nee pogrijeiti To je recimo jedan od najpotencijalnijih sektora za irenje u regiju Jedan od svijetlih primjera je Body Creator centar za zdravo mravljenje i preoblikovanje `enske figure koji se s uspjehom iri po Hrvatskoj a od nedavno i u regiju

Kako zamiljate hrvatsko franizno poslovanje u budunostiKad smo 2002 osnovali Udrugu i kad je centar za franize Pro maturo doo krenuo s organizacijom Me|unorodnog franiznog sajma i savjetovanja FIP ispred sebe smo imali tr`ite koje je bilo bdquotabula rasaldquo Vrlo se malo znalo o franizama a u tisku nije bilo skoro nita o toj temi Od tada do danas franizing je u tisku zastupljen s preko 1 500 000 kuna godinje me-dia coveragem to je vrlo velika cifra i stalno raste To

Razgovarala Maja Klier

je veliki uspjeh nae udruge i centara za franize u Za-grebu i Osijeku Mi dosta predajemo po poduzetni~kim centrima na Vernu Zagreba~koj koli ekonomije i ma-nagementa i drugdje to je sve ulaganje u budunost Sada su i mladi osvijeteni za mogunosti franiznog poslovanja No jo uvijek moramo puno raditi na edukaciji poduzetnika i starijih managera koji jo nisu shvatili da je znanje najja~i adut za konkurent-nost a zatim idu i franize kao najbr`i na~in irenja poslovanja i izvoza

U tom smislu pozivam sve zainteresirane da nam se pridru`e 29 i 30 studenoga na 4 franiznom foruku te Izlo`bi franizne ponude Tamo ete moi saznati sve o franiznama franiznom poslovanju te ponudi franiznih koncepata i to iz iskustva uspjenih podu-zetnika i renomiranih stru~njaka

Male tvrtke misle da su premale za anga`man

nekog od konzulta-nata to je potpuno krivo i misle da si to

ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo

na tome gdje treba najmanje tedjeti

Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek

Centar za poduzetnitvo djeluje u Osijeku ve deset godina s glavnim ciljem ndash pru`anje informacija savjeta i nedostajuih znanja poduzetnicima i onima koji se to tek odlu~uju postati

Od 200 godine u sklopu Centra za poduzetnitvo djeluje Centar za franizu ~iji je cilj edukacija poduzetnika o prednostima i mogunostima koje nudi franizno poslovanje Odluka o pokretanju Centra za franizu u sklopu Centra za poduzetnitvo Osijek ~inila se nu`nom za hvatanje koraka s gospodarski razvije-nim zemljama svijeta U SAD-u statistike govore o ~ak prihoda u maloprodaji koji se odvija kroz franizne mre`e u franizama je zaposleno ~ak 1 milijuna ljudi Stopa pre`ivljavanja ameri~kih poduzea nakon 10 godina poslovanja koja posao zapo~nu samostalno iznosi 1 dok nakon 10 godina pre`ivi ~ak 0 poduzea koja su u posao ula kao dio neke vee franizne mre`e

Za potrebe organizacije seminara o franiznom poslovanju Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek i sam je kupio franizu od Centra za franize iz El Pasa koji djeluje pri Sveu~ilitu u Texasu Ovaj ameri~ki Centar ve godinama radi iznimno uspjene seminare o franiznom poslovanju pod nazivom bdquoBig Pictureldquo Osje~ki Centar kupio je pravo za izvo|enje ovog seminara u Osijeku pod nazivom bdquoFraniza od A do ldquo a osim osje~kog u Europi pravo na izvo|enje tog seminara ima jo samo Centar za franize u Finskoj

Seminar se organizira dvaput godinje (lipanjstudeni) u Osijeku i jedini je se-minar takve vrste u Hrvatskoj pa se ~esto na njemu mogu vidjeti polaznici iz Bo-sne i Hercegovine te Srbije Seminar kombinira teoriju i praksu ndash u sklopu svake tematske cjeline sudjeluje gost ~ije je poslovno iskustvo vezano uz franizu U sklopu seminara prezentirane su i brojne franizne ponude a polaznike se tako|er upuuje na izvore franiznih ponuda te na va`ne to~ke u analiziranju kvalitete franiznih ponuda

Pored seminara Centar za franizu pru`a usluge savjetovanja poduzetnika koji se odlu~uju kupiti franizu ali i hrvatskih poduzea koja se smatraju sposobnim postati davatelji franize Vie informacija o franiznom poslovanju aktivnostima Centra za franizu i to je najzanimljivije kvalitetnim franiznim ponudama ak-tualnim na podru~ju Hrvatske mo`ete doznati na wwwfransizahr

Dobar franizni ugovor zna napraviti kon-zultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam

wwwmirakulhr

Poseban prilog

wwwmirakulhr

MarketingMarketing

Pristup informacijama postaje vrlo jeftin Vremenske i prostorne barijere i~ezle su Svjetske mre`e danas su normalna pojava samo ako to znamo i `elimo prihvatiti U ovoj eri masovnih medija dobro poz-navanje mogunosti to ih pru`a neki medij smatra se ~esto bitnim klju~em uspjeha u mnogim poslovi-ma Oglaavanje je najja~i marketinki alat u borbi za percepciju potroa~a te za prijenos poruke do ciljane tr`ine skupine Oglaavanje je u tome uspjeno ako ima dobar sadr`aj poruke i izbor medija kojim se po-ruka prenosi

TVU tranzicijskim zemljama televizija je jo uvijek gla-vni medij oglaavanja Oglaavati na televiziji je naju~inkovitije jer je jedini medij koji kombinira doseg brzinu i emocije mo`e dosegnuti svaku cilj-nu skupinu kao i najvei postotak ukupne popula-cije omoguuje najbr`u distribuciju oglasa i najbr`i kontakt s potroa~em gdje poma`e razvoju svijesti i prisjeanja robne marke ~ime joj produljuje `ivotni vijek Ima visoku gledanost s mogunou demonstra-cije te stimulira kupnju i poveava prodaju stvarajui imid` robne marke Iako je jednosmjeran medij poti~e ljudska osjetila i osjeaje Hrvatska je svrstana me|u

zemlje s najveom konzumacijom televizije

RadioOn postojano zadr`ava polo`aj ldquomedija iz sjenerdquo Premda je ograni~en na slunu dimenziju to je po-velik nedostatak njegova velika prednost jest da je ne-zaobilazan i osoban svi ga do`ivljavaju kao prijateljski medij A prijateljima se vjeruje Radio mo`ete sluati u gradu na selu u prigradskim naseljima i ruralnim krajevima Mo`e se sluati vani ili u zatvorenom i to 24 sata dnevno Radio je dostupan vaim potroa~ima u svako vrijeme na svakom mjestu S radijem kao me-dijem mo`ete dostii svog potencijalnog kupca upra-vo u trenutku aktivnosti koje su povezane s vaim proizvodom Radio mo`e djelovati odmah i u cijelo-sti je prilagodljiv medij izvor je prvih informacija a u~inkovit je uz mala financijska sredstva

NovineOglaavanje u novinama uglavnom e biti vrlo ko-risno za poslovanje veine djelatnosti Ipak taj na~in oglaavanja za veinu je manjih poduzetnika skup Va`no je znati kako se u tiskanim medijima pogoto-vo dnevnim nikako ne smije oglaavati ldquoad hocrdquojer su namijenjene brzoj konzumaciji ldquo`iverdquo manje od 24 sata pa e upravo toliko vrijediti jedanput objavljen oglas No s druge strane bit e vrlo efikasno ukoliko je u~estalo u ujedna~enom ritmu trajanja barem tri mjeseca Imaju kratak `ivotni vijek i prosje~no im je vrijeme ~itanja oglasa manje od 30 sekunda Ovakvo oglaavanje ~esto vas stavlja u jednak kontekst s konkurencijom pa kreativna snaga oglasa treba biti takva da se oglas nepogrjeivo izdvoji od konkurencije Tako|er treba paziti da oglaavanjem vlastite ponude ne poma`ete tu|i marketing

^asopisi^asopisi su neto intimniji oblik oglasnog prostora pa se tu oglaiva~ mo`e malo opustiti Za o~ekivati je kako ~itatelj odre|eni ~asopis nabavlja zato to ga zanima pa prema njegovom sadr`aju nije teko odrediti kakvi su mu ~itatelji kao potroa~i i kakve su im sklonosti Svaki e ~itatelj svoj omiljeni ~asopis potanko i~itati pa se u oblikovanju oglasa mo`e ~ak i mora ii puno detaljnije ^asopisi mogu dosegnuti iroku publiku no ipak se usmjeravaju na specifi~ne i u`e tr`ine segmen-te Za razliku od novina ima dulji `ivotni vijek bolju

kvalitetu papira uklju~enost ~itatelja i bolji ugled vei su dok je s druge strane nedostatak segmentiranost vii trokovi te vremenska neprilago|enost

Vanjsko oglaavanjeMo`e se gledati kao nusproizvod ne~ega drugog ugla-vnom putovanja i kupnje Omoguava tvrtkama da u najuo~ljivijem i najirem obliku promoviraju svoj brand (marku) proizvod ili slogan te da se za njega ~uje na najiri a za klijenta gotovo najpovoljniji na~in Jedno je od najefikasnijih sredstava Smatra se najno-vijim masovnim medijem jer prenosi poruku svakod-nevno ne mo`ete ga ugasiti odlo`iti otvoriti Jedini medij na kojem propagandna poruka traje neprekidno - 24 sata

PlakatiPlakat mora brzo i jednostavno komunicirati sadr`aj i ideju Dostupan je svakom prolazniku na nenametljiv na~in Ima kratak period oglaavanja a koristi se za promocije koncerte izlo`be izbore filmske premijere U kompoziciji plakata slova igraju ravnopravnu ulogu zajedno sa slikom ali obi~no se ne uzimaju jednaki omjeri slike i teksta (50-50) ve je omjer obi~no 70-30 kako bi se uspostavila dominanta Slova moraju biti dovoljno velika i ~itka da bi ih konzumenti mogli registrirati brzo u prolazu etnjom vo`njom automo-bila tramvajem i sl Kod plakata je va`an sadr`aj po-ruke koji mora biti jasan ve nakon 3 sekunde tekst ne smije biti predug jer se osoba pogledom na plakat zadr`ava samo 110 sekunde

Internet Internet marketing je u svega nekoliko godina stekao golemu popularnost me|u oglaiva~ima Vrijednost internetskog oglaavanja e u razdoblju od 2007 do 2009 godine rasti esterostruko br`e od vrijednosti oglaavanja u tradicionalnim medijima Vaa Internet stranica postaje ne samo sredstvo komunikacije i pro-mocije nego sredstvo poslovanja i najbolji djelatnik u tvrtki zato to mo`e prodati proizvod Vaa Internet stranica mora generirati posjete kako bi bila funkcio-

nalna i korisna a to mo`ete postii samo kvalitetnim Internet oglaavanjem Velike prednosti su brzina dostupnost 247 te nove mogunosti Na Internetu se mo`e promovirati gotovo sve a kako je Internet mjesto skupljanja informacija i uspjenost reklama sve je vea Ciljana skupina korisnika vrlo je razli~ita postoji mogunost pristupa razli~itim dobnim skupi-nama Marketinku kampanju na Internetu mogue je osmisliti i realizirati u vrlo kratkom roku velika je fleksibilnost pokriva razli~ita podru~ja oglaavanja daje feedback te kupac mo`e detaljno vidjeti i izabrati proizvode dok je u drugim medijima ograni~en pro-storom i vremenom Nedostatci su zaguenost slab doseg ograni~ena kvaliteta relativno mala penetra-cija neekskluzivnost oglasa te neuhvatljivo plasiranje la`nih informacija i bdquovirusno oboljenjeldquo

Novi medijiKlasi~ni kanali oglaavanja postali su dio nae svako-dnevice te nisu vie sami po sebi dovoljno probita~ni To je ujedno i razlog potrebe za novim medijima Nije uloga novih medija u tome da preuzmu prvenstvo klasi~nim kanalima oglaavanja nego da iskoriste svoj potencijal Oni predstavljaju iznena|enje neto novo i druga~ije Tako su novi mediji podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate Primjeri novih medija su avionsko oglaavanje oglaavanje putem balona mobile billboard oglaavanje u tramvajima autobusima obrazovnim i zdravstvenim ustanovama frizerskim salonima toiletima na pipcima za to~enje goriva moving board sms oglaavanje

Izbor medija oglaavanja

Pie Helena ^arapi

Proizvod koji se ne pro-daje bez oglaavanja

uz oglaavanje ne mo`e biti profitabilan

Ve dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadr`aj ve su postali dio naeg vlastitog okru`enja Oni su prijatelji neprijatelji obo`avani omra`eni Od njih o~ekujemo jako puno

Novi mediji su podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate

Stuktura medijskog kola~a

TV 0

Novine 20

^asopisi 1

Outdoor

Radio

Internet 1

0

Informatika

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska Har-dverska je virtualizacija pouzdaniji i skuplji oblik vir-tualizacije ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj specijalizirani hardver i softver omoguavaju da se je-dan fizi~ki server podijeli na nekoliko neovisnih serve-ra koji se nalaze u jednom kuitu Hardverska virtua-lizacija osigurava elektri~nu izolaciju u slu~aju kvara jednog ili vie servera te time veu pouzdanost sustava nego u slu~aju softverske virtualizacije Ovdje emo se fokusirati na koritenje vrste hardvera koji ve posje-dujete i kojim se svakodnevno slu`ite pa hardversku virtualizaciju neemo detaljnije objanjavati

Softverska virtualizacija koristi standardan hardver i operativne sustave koje ve posjedujete Na fizi~kom je serveru potrebno osigurati dovoljno memorije diskovnog prostora i procesorske snage Na obi~nom ra~unalu ili serveru instaliramo domainski (host) operativni sustav i zatim instaliramo softver za vir-tualizaciju Od besplatnih softvera najpoznatiji su Mi-crosoft Virtual PC Microsoft Virtual Server VMWare Server i Xen Od softvera koji se plaaju najpoznatiji su VMWare ESX Server i Swsoft Virtuosso Softver

koji se plaa ima vee mogunosti i vie funkcional-nosti pa ako virtualizaciju planirate ozbiljno koristi-ti provjerite daje li besplatni softver sve to vam je potrebno

Kako stvar radi Virtualne servere pravimo koritenjem softvera za virtualizaciju Operativni su-stav virtualnog servera (guest) mo`e biti razli~it od domainskog (host) operativnog sustava Pri kreiranju virtualnog servera definiramo veli~inu virtualnog hard diska koji je zapravo samo datoteka na tvrdom disku fizi~kog servera koli~inu memorije s fizi~kog servera koju e virtualni server koristiti maksimalni posto-tak procesorskog vremena koje mo`e koristiti i ostale postavke Zatim instaliramo gostujui (guest) opera-tivni sustav koji e virtualni server pokretati S obzi-rom na to da virtualni serveri dijele sustavne sabirnice memoriju mre`nu karticu i ostatak hardvera fizi~kog servera performanse aplikacija na virtualnom serve-ru uvijek su slabije od performansa istih tih aplikacija na fizi~kom serveru no u velikom je broju slu~ajeva ta razlika neprimjetna krajnjem korisniku Virtualni serveri mogu obavljati bilo koji funkciju ali se zbog spomenutog pada performansi njihovo koritenje ne preporu~uje kod aplikacija koje intenzivno koriste re-surse ili se od njih o~ekuje brz odziv (npr velike baze podataka) Virtualizacija se tako|er ne preporu~uje kod aplikacija koje brinu o sigurnosti mre`e (vatrozidi) Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplat-nog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave Za svaki virtualni server koji koristi Microsoftov operativni sustav potrebna je licenca Ako koritenjem virtualizacije zamijenite fizi~ki server imate pravo koristiti licencu s tog ser-vera Ako je domainski operativni sustav Windows 2003 Enterprise Server po licencnim pravima mo`ete instalirati jo ~etiri virtualna Windows 2003 Enterpri-se Servera pod uvjetom da su na tom istom fizi~kom serveru Licencna prava i podrku za druge operativne sustave provjerite na stranicama proizvo|a~a Mana softverske virtualizacije je da prilikom kvara softvera ili hardvera fizi~kog servera svi virtualni serveri po-staju nedostupni no uz pouzdanost dananjih servera i dobrog ugovornog servisnog partnera ovo ne pred-stavlja problem

Virtualizacija u poslovnom okru`enjuVirtualizacija je u trendu i na tekstove o njoj mo`ete naii u svim informati~kim novinama U tekstovima se pojanjava kako virtualizacija radi i to vam je za nju potrebno ali jeste li iz tih tekstova shvatili kako ju mo`ete upotrijebiti u svom sustavu Prikazat emo vam nekoliko slu~ajeva kada je virtualizacija vrlo korisna

Piše Ivan Turk

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska

Hardverska je virtuali-zacija pouzdaniji i sku-plji oblik virtualizacije

ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj

specijalizirani hardver i softver omoguavaju da

se jedan fizi~ki server podijeli na nekoliko

neovisnih servera koji se nalaze u jednom

kuitu

Kada koristiti virtualizaciju Prvi i najo~itiji primjer je testiranje Testiranje nove verzije poslovne aplikacije ili nove sigurnosne zakrpe na serveru koji svakodnevno koristite nije mudra odluka jer stvari se mogu zakom-plicirati Koritenjem virtualizacije mo`ete napravi-ti identi~nu kopiju svog sustava na jednom jedinom fizi~kom serveru i vidjeti kakav e utjecaj odre|ene izmjene imati na va sustav Drugi se oblik testiranja odnosi na testiranje funkcionalnosti novih aplikacija koje planirate uvesti u svoj sustav Ovdje vas virtuali-zacija spaava od nabavljanja dodatnog hardvera

Drugi je primjer migracija starih aplikacija i serve-ra Ako imate server s aplikacijom koja radi samo na Windowsima NT i ne mo`ete ju prebaciti na novi operativni sustav niti Windows NT mo`ete instalirati na novi server zbog nedostatka drivera virtualizacija je rjeenje Na novi server koji ima dovoljno resursa instalirate operativni sustav za koji postoje driveri i zatim virtualizirate stari server Va`no je napomenuti da virtualni serveri koriste generi~ki standardizirani hardver stoga nema problema s driverima za starije operativne sustave Obzirom na malu hardversku sna-gu starog servera kao posljedica virtualizacije mo`e se dogoditi da stara aplikacija radi nekoliko puta br`e

Trei je primjer konsolidacija Svaki sustav raste s vremenom i poveava se broj ure|aja u njemu Kao posljedica toga doga|a se da resurse koje smo predvi-djeli za pet godina prerastemo za tri godine Pojedini su serveri zagueni koli~inom podataka dok su tvrdi diskovi na ostalim serverima prakti~no prazni ili nam je iskoritenost procesora na jednom serveru cijelo vrijeme preko 70 a u vrijeme mjese~nog obra~una nema dovoljno snage dok drugi server cijelo vrijeme veselo dr`i procesor na 2 Virtualnim serverima re-surse mo`ete dodavati prema potrebi koristei softver za virtualizaciju a briga o svim resursima i problemi oko kompatibilnosti hardvera svode se na odr`avanje i proirivanje fizi~kog servera Primjerice ako se neki server intenzivno koristi samo krajem mjeseca za mjese~ni obra~un dok se ostatak vremena slabo kori-sti mogue mu je u potrebnom periodu dodati resur-se Kada potreba nestane resursi se opet razdijele tamo gdje su potrebni

^etvrti su primjer sustavi visoke dostupnosti (cluste-ri) Sustavi visoke dostupnosti temelje se na tome da se vie servera ponaaju kao jedan (jako pojednostavljeno objanjenje) pa u slu~aju kvara jednog servera nema posljedica za funkcionalnost sustava jer ostali serveri preuzimaju funkciju neispravnog Ovdje je odmah ja-sno da morate imati dva ili vie servera to predstavlja dodatni troak pri kupovini hardvera Ako koristite virtualizaciju jedan server mo`e biti fizi~ki a drugi virtualan Virtualni server mora biti instaliran na za-sebnom fizi~kom serveru da bi se nastavio nesmetan

rad I za ovaj je scenarij potreban dodatni server ali taj server mo`e se koristiti i za druge potrebe Zbog ni`ih performansi virtualnog servera u odnosu na fizi~ki ovdje e zasigurno doi do smanjenja brzine rada su-stava no to je puno bolja opcija od totalnog zastoja

Virtualizacija mo`e pomoi boljoj organizaciji vae infrastrukture veoj pouzdanosti i dostupnosti te do-vesti do zna~ajnih uteda pa ako do sada niste sad je pravo vrijeme da ju po~nete koristiti

wwwmirakulhr 1

Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplatnog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave

Informatika

wwwmirakulhr

Intelligence Obavjetajne slu`be prislukivanje UDBA James Bond ndash prve su asocijacije na spomen ove rije~i No to je zapravo Competitive Intelligence (CI) Jo jedna od pomodnih aktivnosti popularnog zvu~nog naziva koje valja prodati upravama ili stvar-na potreba

Krenimo od same rije~i intelligence ndash inteligen-cija Pojednostavljeno inteligencija je snala`ljivost pojedinca u novim situacijama ili okru`enjima od-nosno sposobnost razumijevanja i zatim efikasnog prilago|avanja

Za dr`avu to zna~i to se bolje uklopiti u me|unarodna kretanja i nacionalne interese promicati te tititi i unutar zemlje i na me|unarodnom planu Upravo to izvjetajna (obavjetajna) zajednica i ~ini kontinuirano izvjeuje nacionalno vodstvo o aktualnim zbivanjima a povrh toga analizama dolazi do scenarija moguih doga|aja na temelju kojih predla`e konkretne mjere djelovanja Na taj na~in savjetovano i pripremljeno vo-dstvo dr`ave lake i br`e mo`e donijeti kriti~ne odluke

i preventivno djelovati

Na korporativnom nivou intelligence zna~i kako e se tvrtka prilagoditi i postaviti u tr`inoj utakmici koja je u dananjim globalisti~kim trendovima sve nemilosrd-nija i neizvjesnija Proces je opet isti Analize mogui scenariji izvjeivanje managementa predlaganje rjeenja

Razlika izme|u dr`avnog i korporativnog intelligence-a jest u prikupljanju informacija Sve dr`avne slu`be svijeta sla`u se da je ~ak oko 90 informacija javno dostupno Zbog onih desetak posto ponekad se rade prikrivene operacije koje ako se otkriju izlaze na naslovnim stranicama novina te postaju predmetom knjiga i filmova CI bavi se isklju~ivo javnim dije-lom informacija stoga sve se radi legalno po strogim eti~kim na~elima

Dakle CI je sustavan eti~an proces motrenja poslo-vne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

^emu sve toKrajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurent-nosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opasnosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti Smisao je biti ak-tivnim sudionikom u utakmici nametati svoj ritam i standarde a ne ldquoplesati kako drugi svirajurdquo Dananji tempo razvoja tehnologije i globalnog tr`ita uzrok su sve br`oj promjeni poslovne okoline Sve nas vie pre-plavljuju dostupne informacije i dezinformacije a do pojave CI niti jedan odjel u organizaciji sustavno se ne bavi ovim problemom Donositelji odluka ne vole biti iznena|eni Malo tko voli negativna iznena|enja ali u poslovnom svijetu nije rijedak slu~aj i da se na pozi-tivna iznena|enja ne gleda blagonaklono iz jednosta-vnog razloga to se ni za takav razvoj doga|aja nema spreman plan Manageri (vlasnici) ne mogu se vie oslanjati samo na instinkt ili intuiciju pri donoenju stratekih odluka a nemaju vremena baviti se mo-

rem informacija ~esto upitne kvalitete Oni trebaju konkretne pravovremene i provedive savjete

Kratka povijestSustavno praenje konkurencije i openito poslovnog okru`enja po~inje prije dvadesetak godina u SAD-u U po~etku su samo velike korporacije organizirale unutarnje CI odjele me|utim dokazavi svoju vrije-dnost CI se uvodi u sve manje i manje tvrtke Danas vie od 60 svih registriranih tvrtaka u SAD-u i ~ak 90 od 500 najuspjenijih - Fortune 500 ima CI u nekom obliku ukomponiran u svoje strukture SCIP (Society of Competitive Intelligence Professionals) ugledna svjetska organizacija koja okuplja CI profesio-nalce danas broji gotovo 7000 ~lanova irom svijeta a u osnivanju je i hrvatska podru`nica CI sve vie ula-zi i u akademske krugove - na nekim je sveu~ilitima mogue diplomirati i magistrirati na ovu temu

Vlade nekih zemalja primjerice Francuske [vedske SAD-a Japana i Kanade poti~u i ula`u znatna sredstva u razvoj CI jer za razvoj cijelog gospodarstva potreb-no je kvalitetno funkcioniranje velikog broja tvrtaka koje se bez intelligence-a teko mogu nadmetati na tr`itu isprepletenim brojnim globalnim i regional-nim igra~ima (neki od njih imaju podrku dr`avnih izvjetajnih agencija) Openito je pravilo to je konkurencija ja~a i okru`enje nesigurnije CI ima vie smisla CI je ~est slu~aj u izvozno orijentiranim kom-panijama Ovdje se mo`e povui paralela s dr`avama gdje sna`ne utjecajne i izvozu orijentirane dr`ave imaju dobro organizirane intelligence agencije

I u Hrvatskoj se o ovoj temi u posljednje vrijeme do-sta govori Organiziraju se konferencije te~ajevi a CI pomalo ulazi i u tvrtke Objavljeno je i par knjiga na temu CI na hrvatskom jeziku

Pomalo zbunjuju dva naziva s kojima se ~esto susreemo Competitive Intelligence (CI) i Business Intelligence (BI) Nepisano je pravilo da se uz naziv CI ve`e struka o kojoj ovdje govorimo dok se za BI ve`u IT rjeenja Posljednjih godina dosta se rabe i govo-ri o software-ima renomiranih proizvo|a~a ali i onih manje poznatih koji naprosto preplavljuju tr`ite To su naime vrijedni alati koji poma`u pri analiziranju internog poslovanja i u budunosti e im se zna~aj vjerojatno poveavati me|utim oni ne odgovaraju na pitanja o kojima emo ovdje govoriti a koja su klju~na u CI-u

Kako CI funkcioniraKako bi donositelji odluka mogli proaktivno voditi tvrtku i biti korak ispred ostalih zadaa je CI-a dobro upoznati sudionike utakmice ali s ciljem predvi|anja buduih poteza

Competitive IntelligenceCI je sustavan eti~an proces motrenja poslovne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

Pie Sinia Kouti

Vje~na pitanja koja tra`e odgovorebull Prati se rad konkurencije - koja im je strategija to

planiraju (Misle li se iriti ndash lokalno regionalno Planiraju li spajanja akvizicije Hoe li lansirati novi proizvod Hoe li korigirati cijene promijeniti marketinke akcijehellip) struktura trokova (pojedinih procesa benchmarking zato su jeftiniji konkurent-niji)

bull Prate se potroa~i ndash kakve su im karakteristike Cilj je doi do odgovora hoe li promijeniti navike po-trebe

bull Dobavlja~i - to se vie o njima zna bolje su pregovara~ke pozicije iznena|enja su manja Hoe li promijeniti cijene Hoe li bankrotirati

bull Hoe li se pojaviti neki novi konkurent na tr`itu S kojom e strategijom nastupiti Kako e to utjecati na nae poslovanje

bull Mo`e li se pojaviti neki supstitut koji e nam uzima-ti dio kola~a

bull Prati se cijelo gospodarstvo - trendovi politika utje-caj globalizacije promjene tehnologija promjene zakonahellip

bull Prati se interni rad tvrtke - cilj je postii to bolji i br`i protok informacija bez skupog udvajanja u prikupljanju analizama i distribuciji uvodi se poslo-vna tajna (hijerarhijska zatita podataka) radi se na-

ldquoNajbolje uz pozna-vanje vlastitog posla

je poznavanje posla konkurencijerdquo

John D Rockfeller

Poslovna znanja Poslovna znanja

Krajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurentnosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opa-snosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti

2

counter-intelligence-u ndash zatita naih podataka ana-liza ideja (izvana ndash od ilegalne pijuna`e te legalnog CI-a drugih tvrtaka iznutra ndash svjesno ili nesvjesno odavanje osjetljivih informacija)

Mnogi e rei ndash pa nai ljudi (odjeli) ve prate konku-renciju To je donekle istina Odjel marketinga prati marketinke poteze konkurencije prodaja zna udjele pojedinih tvrtaka na tr`itu redovito se prate cijene proizvoda i usluga suparnika Svaki odjel prati konku-renciju u svojoj domeni Me|utim nitko sustavno i studijski ne obra|uje konkurenciju te nema cjelovitu sliku o pojedinom konkurentu Tek na temelju cjelovi-te slike mogu se izraditi profili a to je jedan od na~ina kako razmiljati kao konkurencija i tako predvidjeti njihove budue poteze CI mora biti glavni ekspert po pitanju konkurencije a slo`it emo se svi ndash da konku-rencije nema poslovanje bi izgledalo puno druga~ije

Puno je dakle pitanja na koja ponekad i cijeli dobro institucionalizirani CI odjeli ne uspiju na vrijeme od-govoriti Kako onda o~ekivati da e mala poduzea izdvojiti ograni~ene resurse za ova ~esto maglovita pitanja koja naizgled nemaju veze s osnovnim poslo-vanjem Prvi je korak osvijestiti va`nost gore navede-nih pitanja ^esti su uzroci propasti poduzea eksterni faktori pa prema tome ne vodimo li ra~una o ovim

pitanjima naeg osnovnog poslovanja nee ni biti Ne moramo dakle imati formalno definirane CI odjele Me|utim moramo kontinuirano razmiljati i diskuti-rati o ovim pitanjima kako bi uope postojali

Primjena Competitive Intelligence-aU roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent ndash primjer je nivoa obavijesti kakav se zna zatei u poduzeima Cilj Competitive Intelligen-ce-a je da ponudi vie u roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent i ako ne unaprijedimo proizvodnu tehnologiju i distribuciju izgubit emo 20 tr`ita

Ili uo~ili smo rupu (blind spot) u strategiji konku-rencije ukoliko ih tu napadnemo osvojit emo 10 tr`ita

Ili na temelju analiza industrije te gospodarskih sociolokih i politi~kih analiza procjenjujemo da e proizvod (usluga) X ukoliko ga lansiramo na tr`ite Y zauzeti izme|u 10 i 15 tog tr`ita te ostvariti profit nakon yz vremena

Takva usluga viestruko je vrijednija od ulaganja u rad ovakva odjela

Poslovna znanja

CI mora biti glavni ek-spert po pitanju konku-rencije a slo`it emo se

svi ndash da konkurencije nema poslovanje bi iz-gledalo puno druga~ije

U praksi su poznate dvije vrste arbitra`e ad hoc (arbitra`a pri kojoj stranke same utvr|uju pravila postupanja imenovanje i broj arbitara osiguravaju tehni~ko-administrativnu podrku i sli~no ovaj tip arbitra`e vrlo je rijedak ) i institucionalna arbitra`a (arbitra`ni se postupak provodi po pravilima odre|ene institucije npr Stalno izabrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori)

Prednosti arbitra`eOsnovne prednosti arbitra`nog postupka su kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se sporazume oko pravila postupka samostalno imeno-vanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost po-stupka koji unato~ sporu omoguuje ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

U pravilu nadle`nost arbitra`e se ugovara dakle ona nije zadana zakonom ili bilo kojim drugim propisom Ugovor o arbitra`i sklapa se prije nastanka spora pri ~emu e uobi~ajeno biti arbitra`na klauzula temeljnom poslovnom Ugovoru ili nakon nastanka spora (tzv kompromis) Poduzetnicima koji se odlu~e za ovaj na~in rjeavanja spora preporu~a se ugovaranje arbitra`ne klauzule ~ime se mo`e izbjei smisleno odugovla~enje spora pred bdquodr`avnimldquo sudom od strane nelojalnog poslovnog partnera ^lankom 3 Zakona o arbitra`i (NN 8801) propisano je da se arbitra`a mo`e ugovori-ti za rjeavanje svih sporova o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati Tako se arbitra`a mo`e ugovoriti za ugovorne odnose izvanugovorne odnose sporove o vlasnitvu sporove iz ugovora o radu i sl Stranka arbitra`nog postupka mo`e biti i dr`ava kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave Isto tako Zakon o arbitra`i predvi|a i mogunost ugovaranja inozemne arbitra`e u sporovima s me|unarodnim ele-mentom osim ako je posebnim zakonom propisano da je za takve sporove isklju~ivo nadle`an sud u RH (npr sporovi o nekretninama koji se nalaze u RH) U ino-zemnim arbitra`ama posebno su popularne arbitra`ne institucije u [vicarskoj uz primjenu vicarskog prava koje je vrlo sli~no hrvatskom

Arbitra`ni postupakArbitra`ni postupak zapo~inje kao i svaki drugi sudski postupak - podnoenjem tu`be arbitra`nom suditu

Stranke odlu~uju o tome hoe li arbitrirati arbitar pojedinac ili vijee trojice arbitara Ukoliko se stranke o tome ne sporazume u sporovima vrijednosti do 50000 eura sudit e pojedinac a preko 50000 eura vijee Za arbitre se mogu imenovati arbitri s liste in-stitucionalne arbitra`e ali i bilo koja druga neovisna i nepristrana osoba (ne nu`no pravnici) Pravo koje e se primjenjivati kako smo naveli ovisi o instituciji koje su stranke odabrale Tako se pri Stalnom izbornom suditu pri HGK primjenjuje Pravilnik o arbitra`i pri Stalnom izbornom suditu pri HGK (tzv zagreba~ka pravila) Isto tako po isklju~ivom sporazumu stranaka arbitra`a mo`e postupati ex aequo et bono ili po na~elu pravi~nosti

Arbitra`nim pravorijekom pravomono se presu|uje u odre|enom sporu Arbitra`a postupa samo u jednom stupnju za razliku od sudova koji u pravilu postupaju u dva pa ~ak i tri stupnja Po donoenju arbitra`nog pravorijeka mo`e se tra`iti ovrha pred nadle`nim sudom U pravilu tu`ba za ponitenje arbitra`nog pravorijeka koja se podnosi bdquodr`avnomldquo sudu (koja je uvjetno re~eno `alba na pravorijek) ne odga|a ovrhu pravorijeka Navedena tu`ba predstavlja jedino pravno sredstvo za ponitenje pravorijeka Ponitenje se tako mo`e tra`iti radi nenadle`nosti arbitra`e (nije sklo-pljen sporazum o arbitra`i) ako stranci nije pru`ena mogunost sudjelovanja pred arbitra`om ako je odlu~eno o pitanju koje nije sporazumom podvrgnuto arbitra`i i sl I iz navedenog je vidljivo da se radi ugla-vnom o postupovnim pitanjima tako da se tu`bom nee moi tra`iti meritorno preispitivanje ~injenica ili pravnih pitanja (iznimno ako je pravorijek suprotan pravnom i ustavnom poretku RH)

Iz svega navedenog vidljiv je niz prednosti arbitra`nog rjeenja sporova Istaknut emo jednu za sada prili~no vidljivu i bitnu manu arbitra`e a to su trokovi po-stupka U sporovima velike vrijednosti arbitra`a e u pravilu biti skuplja od postupka pred Sudom

Arbitraža kao na~in rjeavanja sporovaArbitra`a kao na~in rjeavanja sporova predvi|a postupak vrlo sli~an sudskom u kojem spor me|u strankama pravomono i kona~no rjeava arbitra`ni sud Zbog sporosti i pretrpanosti pravosudnih tijela ovaj na~in rjeavanja sporova postaje sve u~estaliji i u rjeavanju sporova me|u domaim poslovnim subjektima ( arbitra`a se naj~ee koristila u sporovima sa stranim partnerima)

Piu Antun Emert Bruno Juri

Osnovne su prednosti arbitra`nog postupka kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se spo-razume oko pravila postupka samostalno imenovanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost postupka koji unato~ sporu omoguuju ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

Poslovna znanja

wwwmirakulhr

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

saznanja o u~inkovitom sistemu poslovanja Primjeri franize distribucije proizvoda su Fornetti

Franizni koncepti se jo mogu razlikovati i po po-stojanju ili ne postojanju ulazne franizne pristojbe po visini i vrsti tantijema po koritenju reklamnog pro-stora ili ne hellip

Tko je tko u franiznom poslovanjuU franiznom se poslovanju radi o odnosu izme|u franizodavca i franizoprimca Franizodavac je vla-snik inovativnog i do u temelje razra|enog i isproba-nog poslovnog koncepta kojeg za odre|enu nov~anu naknadu ustupa drugim tvrtkama zajedno s markom ili brandom i sa svim detaljima koji ~ine taj specifi~ni poslovni koncept Franizoprimac je pak osoba koja je taj koncept prepoznala kao posao kojim bi se `eljela baviti i u kojem bi moglo doi do samozapoljavanja odnosno do dostizanja vlastite vizije bdquobiti sam svoj efldquo na laki na~in te ga stoga odlu~ila i kupiti Franizoprimac tako potpisivanjem posebnog ugovora prihvaa jedan sistem rada koji od tada postaje nje-govim poduzetni~kim pothvatom i tako ulazi u lanac distribucije koji ima prepoznatljivo ime Nerijetko se spominje i pojam Master primateljdavatelj franize Rije~ je o osobi koja je kupila odre|eni franizni kon-cept od vlasnika franize - otuda Master primatelj te time stekla pravo na prodaju podfraniza tog koncepta na to~no odre|enom teritoriju to ga prema drugima ~ini Master davateljem

Koncept s mnogima prednostima ali ne i bez opasno-stiFranizno poslovanje smatra se konceptom mnogo-brojnih prednosti i za vlasnika franize i za njezinog kupca no postoje i neke opasnosti ^injenica da 80 poduzetni~kih pothvata zavrava propadanjem u prve tri godine govori da danas nije jednostavno opstati kao poduzetnik U svemu tome se poslovanje putem franiza smatra idealnim za smanjenje tog rizika Kupnjom franize dobiva se poslovna neovisnost i po-sao po principu bdquoklju~ u rukeldquo a za puno manji po~etni kapital nego kod samostalnog poduzetni~kog pothva-ta Dakle isproban i uhodan posao vrijedan i prepoz-natljiv na tr`itu posao u koji je vlasnik franize ve ulo`io svoje najva`nije resurse novac vrijeme znanje i vjetine te u potpunosti razradio i u obliku ud`benika predo~io sve procedure njegova vo|enja s ciljem mak-simalnog uspjeha Tako se franizoprimac da bi nje-gov poduzetni~ki pothvat uspio mora pridr`avati postavljenih i isprobanih procedura Skeptici ~esto napominju kako je kupnja franize dokaz nekreativno-sti no praktikanti franchisinga napominju da se kup-njom franize dobiva isprobani uhodani i funkciona-lan posao koji se dodatnom kreativnou mo`e samo poboljati Vlasnik franiznog lanca je uvijek spreman prihvatiti nove ideje ukoliko one doista mogu pomoi

u razvoju cijelog lanca Iako postoji rizik da jednom kupljeni franizni koncept ne dosti`e razinu poslo-vanja kao kod mati~ne kue rizik neuspjeha je uvelike umanjen zbog stalne podrke franizodavca i komplet-ne franizne mre`e ~ija veli~ina donosi grupne olakice za nabavu kao i jeftiniju reklamu Ameri~ka statistika nam govori da samo 10 primatelja franize prestaje s kupljenim poslovanjem u prve 3 godine Razlozi tome su mnogostruki a stupnjevi ranjivosti variraju ovisno o tome je li odabrana odgovarajua franiza o znanju vjetinama i financijskim izvorima ali nada-sve o volji za radom i sposobnosti franizoprimca za kvalitetno vo|enje poduzetni~kog pothvata na koji se odlu~io sam

Vrijednost franiznog koncepta posebno dolazi do izra`aja u trenutku kada neka uspjena tvrtka shvati da je dolo do potrebe irenja poslovanja bilo na nacional-noj ili me|unarodnoj razini ili kada postoji odre|ena inovativna ideja s velikim potencijalom rasta Ono to irenje poslovanja putem franize ~ini jednostavnijim i sigurnijim od ostalih na~ina je ~injenica da tamo tri osnovna resursa novac vrijeme i motivirani mana-gement osiguravaju upravo franizoprimci Oni su ti koji su se odlu~ili na svoj poduzetni~ki pothvat i oni e kako bi on uspio u njega ulo`iti sve to je potrebno Osim toga oni su ujedno i kadar koji poznaje teritorij na kojem pokree poslovanje koji razumije to je sta-novnicima na tom teritoriju bitno kakve su njihove navike i obi~aji te koji poznaje njihov jezik Samostalno savladavanje i u~enje o svemu tome bi vlasnika franize kotalo puno vie vremena a time i novaca No kao i sve na svijetu i franizno poslovanje vlasniku donosi neke manje ugodne trenutke Jedna od najneugodnijih stvari je smanjena mogunost kontrole u poslovanju s puno karika koje je vlasnik potpuno sam postavio na noge a odmah nakon toga bismo mogli spomenuti ka-tkada vrlo te`ak odnos s franizoprimcima i njihovo nepridr`avanje u priru~niku utemeljenog sistema po-slovanja Upravo zato je potrebno vie puta promotriti kome se prodaje poslovni koncept kako bi se kasnije izbjegle zamke koje bi mogle proizai iz loe odluke

Stvaranje prodaja i kupnja franizeDanas za potencijalne franizokupce ne postoji pro-blem nedostatka izbora izme|u razli~itih franiznih koncepata no postoji onaj vezan uz teku odluku oda-bira onog pravog izme|u niza drugih Najveu ulogu u stvaranju te odluke danas ima dobro projektirana franiza i njen vlasnik On je taj koji se stalno iznova mora pitati Zato bi netko kupio moju franizu Kori-sne i kvalitetne savjete i prijedloge vezane uz franizno poslovanje mo`ete nai i u hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje Oni se njime bave ve nizom go-dina sura|ujui s mnogim uspjenim me|unarodnim franiznim lancima te su ujedno i u~lanjeni u Europsku te Svjetsku franiznu federaciju Put do dobro projek-

tirane franize nije lagan jer je to posao koji zahtijeva stru~nost na mnogim razli~itim podru~jima ovisno o franiznoj djelatnosti a o kvaliteti njegova izvrenja ovisi kako e se posao odvijati u budunosti Upra-vo je zbog potrebe za raznim stru~njacima koje treba okupiti te zbog uklapanja svih njihovih savjeta u dje-lotvoran sistem koji e kasnije dovesti do maksimalne djelotvornosti i profitabilnosti ovu zadau potrebno prepustiti konzultantima za franizno poslovanje koji se u Hrvatskoj nalaze u poduzetni~kom centru za franize Pro maturo u Zagrebu i Centru za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek Oni su jedini koji mogu dati pouzdane i nu`ne savjete za toliko potrebno postavljanje stratekog plana i ciljeva poslovanja kako ono ne bi krenulo u krivom smjeru

Tek nakon dobrog projektiranja franize vlasnik mo`e krenuti s prodajom koncepta pazei na cijeli daljnji splet okolnosti Franizodavac mora shvatiti da ne poznaje na~in na koji je potencijalni kupac doao do novca kojeg je voljan ulo`iti u odre|enu franizu i ko-liko mu on zna~i Koja je god kombinacija u pitanju to treba cijeniti a ujedno i pokazati Najlaki na~in za to je sastanak laquoo~i u o~iraquo tijekom kojeg se potencijalnom kupcu mo`e ispri~ati o svim kvalitetama i vrijednosti-ma odre|enog posla te ujedno upoznati i kup~eve na-vike i vrijednosti

Potencijalnom franizoprimcu se u odluci mo`e pomoi i prepri~avanjem razloga i `ivotnih uvjeta u kojima se franizodavac nalazio kada je odlu~io podu-zeti neto sa svojim poslovnim idejama Nije loe ~ak ni izraziti svoje osjeaje koji su bujali pri pomisli na neto novo i jo neisprobano jer se tako vjerojatno osjea i potencijalni kupac To e mu pokazati da se njegovu nesigurnost razumije kao i potreba za pro-vjerom

Kako je ~injenica da u dananjem konkurentnom tr`itu postoje mnogobrojne trzavice nije loe istak-nuti i probleme s kojima je mogue susresti se pri-likom vo|enja posla No pritom se ne smije za-boraviti napomenuti kako je upravo zbog uske i prisne suradnje u franiznom poslovanju izme|u franizodavca i franizokupca te probleme lake pre-vladati Franizoprimac nikada nije ostavljen sam ve iza sebe ima na raspolaganju svu moguu pomo franizodavca kao i mre`e franizoprimaca

Potencijalni kupac franize pak treba biti zainteresi-ran za drugi niz ~imbenika Prvenstveno je bitno dobro procijeniti i odabrati djelatnost koja osobu ispunjava i koja odgovara njenom karakteru i mogunostima Nakon toga pa`nju treba obratiti na iznos inicijalne pristojbe koja se plaa davatelju franize na visinu potrebnih inicijalnih sredstava da bi se franizna jedi-nica osposobila za rad na iskustvo davatelja franize

u poslu za koji daje franizu na usluge koje dava-telj franize osigurava korisniku franize u po~etku i tijekom poslovanja na zadovoljstvo trenutnih kori-snika franize davateljem franize i svojim polo`ajem unutar franizne mre`e na opu stabilnost djelatnosti u kojoj davatelj franize posluje na financijsku snagu davatelja franize i franiznog sistema u cjelini hellip Sve ove faktore je prije sastanka s vlasnikom mogue pro-vjeriti u ve spomenutoj hrvatskoj Udruzi za franizno poslovanje na nizu korisnih web-stranica s ponudama raznih koncepata kao i web stranicama svake pojedine franize

Nakon donoenja kona~ne odluke i izbora konkretne franize slijedi ulaganje puno truda ali i u`ivanje u vlastitom poslovanju

Poseban prilog

KORISNI LINKOVI

wwwfipcomhrwwwpromaturohrwwwfransizahrwwwinfofranchisingit wwwazfranchisingit wwweff-franchisecom wwwquadrantefranchi-singit wwwazfranchisingcalta-netit wwwsolofranchisingit wwwekoclubit wwwfranchisedirectcomwwweuropean-franchi-singnetwwwfranchiseorgwwwinfofranchisecomwwweuropeanfranchisingnetwwwfranchiseeuropecom

Danas za potencijalne franizokupce ne po-stoji problem nedo-statka izbora izme|u razli~itih franiznih kon-cepata no postoji onaj vezan uz teku odluku odabira onog pravog izme|u niza drugih

wwwmirakulhr

Poseban prilog

Poseban prilog

Franize su najbr`i na~in irenja poslovanja i izvozaDobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici protokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr

Franize u Hrvatskoj jo uvijek nisu postigle svoj puni potencijal U Sloveniji Ma|arskoj Poljskoj Italiji Austriji i Gr~koj dakle zemljama koje nas okru`uju franizno poslovanje je puno vie zastupljeno Od broja prisutnih brandova Gr~ka ih broji 430 Slovenija 155 Italija 708 Austrija 330 Ma|arska 300 a Poljska 210 Zastupljenost domaih nacionalnih franiza u tim brojevima je u Gr~koj 45 Sloveniji 55 Italiji 86 Ma|arskoj 55 a Poljskoj 55 U Hrvatskoj je prisutno oko 125 brandova od kojih je samo 26 na-cionalnih Od toga broja samo su neke izvozne ndash pri-mjerice Body Creator X-nation i Skandal O stanju u franiznom poslovanju u Hrvatskoj razgovarali smo sa prof Ljiljanom Kukec predsjednicom Hrvatske udruge za franizno poslovanje

[to mislite zato je situacija u Hrvatskoj takva i koje su najvee prepreke razvoju franiznog poslovanja u HrvatskojTakvu situaciju povezujem s neznanjem neinformiranou kao i slabom zainteresiranosti insti-tucija i banaka za ovakav na~in ulaska u poduzetnitvo

Sve to zna~i da je hrvatska uskraena za vrlo sna`no oru|e irenja poslovanja i izvoz a najva`nije je da franize nisu iskoritene kao agregat zapoljavanja ~injenicu koju su druge zemlje oko nas prepoznale U Bosni i Srbiji je situacija sli~na Nema proizvoda niti projekta koji bi pomagao razvoju franiza prvenstve-no domaih a onda i onih stranih na naem tr`itu Samo za usporedbu u Gr~koj dr`ava podupire razvoj franizinga i to na taj na~in da daje bespovratna sre-dstva u visini 50 od franizne ulazne pristojbe U Egiptu je situacija sli~na Isto postoje bespovratna sre-dstva u visini 50 franizne pristojbe Dakle te zemlje su prepoznale da je franizing agregat zapoljavanja i poticanja poduzetnitva i to onog sigurnijeg

Budui se bavite konzultatntskim uslugama za pri-maoce franiza te projektiranjem franiza za davaoce mo`ete li nam otkriti neke od svojih klijenataLista naih klijenata je dosta velika no spomenuti u samo neke Coin Oviesse Extyn ChocolateGraphics Quadlight Ecowash Hiar style magazin Energy clinic - Phenomena Eden Berghoff boutique Body Creator Varteks Dama toneri Caribu Ticketcom Sr Patata i Particolari

Neke od tih franiza smo projektirali dok neke zastu-pamo ili smo bili anga`irani kao konzultanti Udruga je primljena u ~lanstvo Europske franizne federacije tako da smo sada uli u plan irenja mnogih svjetski poznatih franiza Centar za franize Pro maturo doo je poslovni partner s nekim internacionalnim mre`ama konzultanata za franize i sve su to kanali kojima se strane franize obraaju za pomo

[to mislite zato se Hrvati i hrvatske tvrtke teko odlu~uju na koritenje konzultantskih usluga za franize iako je to u svijetu jedan od prvih koraka i glavni ~imbenik uspjehaJa bih rekla da je cijeli konzultantski sektor u Hrva-tskoj jo u povojima Male tvrtke misle da su premale za anga`man nekog od konzultanata to je potpu-no krivo i misle da si to ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo na tome gdje treba najmanje tedjeti Kod projektiranja franize tvrtke misle da sve znaju i

da im nitko nije potreban Imaju uglavnom iskrivlje-nu percepciju da je za stvaranje franize bitan samo ugovor to nije to~no Oni sami niti ne mogu napra-viti ugovor a niti to mo`e napraviti bilo koji odvjet-nik Dobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici pro-tokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr Bez svih kvalitetnih faktora u jednad`bi franiza nije uspjena i najvjerojatnije nee `ivjeti dulje od go-dinu dana to je prijevara za kupca franize Poznati brand nije jedini uvjet uspjeha

Budui je poznato da je za dobro funkcioniranje franiznog sustava potrebna njegova dobra projekcija recite nam koje su najvee opasnosti kod loe projek-tirane franizeLoe projektirana franiza u najveem broju slu~ajeva zna~i da nije uope projektirana ve sklepana na br-zinu kako bi se proirilo poslovanje ali to je privre-meno jer se nakon par prodanih franiza koje nemaju temelje cijeli projekt baca u vodu Tada nai poduzet-nici odmahuju rukom i govore Franiza je glupost ovdje nema pravne dr`ave pa ne funkcionira i sli~no a prava istina je da se nisu pripremili da nemaju do-voljno znanja da bi sami projektirali franizu i da su bili zainteresirani samo za ad hok irenje i ne znajui koje mogunosti imaju i kako franiza mora izgledati da bi stvarno bila uspjeni projekt i za davatelja i za primtelja

Koji je sektor djelatnosti najvie a koji najmanje zastu-pljen u franizama u HrvatskojNajvie je zastupljeno modnih maraka i autoin-dustrije dok jo uvijek zaostajemo za ugostitelj-stvom turizmom i uslugama To su sektori s velikim mogunostima Sad imamo veliki bum wellness sek-tora i ako nai poduzetnici prepoznaju svoje poten-cijale i naprave kvalitetne franize od svojih wellness centara sigurno nee pogrijeiti To je recimo jedan od najpotencijalnijih sektora za irenje u regiju Jedan od svijetlih primjera je Body Creator centar za zdravo mravljenje i preoblikovanje `enske figure koji se s uspjehom iri po Hrvatskoj a od nedavno i u regiju

Kako zamiljate hrvatsko franizno poslovanje u budunostiKad smo 2002 osnovali Udrugu i kad je centar za franize Pro maturo doo krenuo s organizacijom Me|unorodnog franiznog sajma i savjetovanja FIP ispred sebe smo imali tr`ite koje je bilo bdquotabula rasaldquo Vrlo se malo znalo o franizama a u tisku nije bilo skoro nita o toj temi Od tada do danas franizing je u tisku zastupljen s preko 1 500 000 kuna godinje me-dia coveragem to je vrlo velika cifra i stalno raste To

Razgovarala Maja Klier

je veliki uspjeh nae udruge i centara za franize u Za-grebu i Osijeku Mi dosta predajemo po poduzetni~kim centrima na Vernu Zagreba~koj koli ekonomije i ma-nagementa i drugdje to je sve ulaganje u budunost Sada su i mladi osvijeteni za mogunosti franiznog poslovanja No jo uvijek moramo puno raditi na edukaciji poduzetnika i starijih managera koji jo nisu shvatili da je znanje najja~i adut za konkurent-nost a zatim idu i franize kao najbr`i na~in irenja poslovanja i izvoza

U tom smislu pozivam sve zainteresirane da nam se pridru`e 29 i 30 studenoga na 4 franiznom foruku te Izlo`bi franizne ponude Tamo ete moi saznati sve o franiznama franiznom poslovanju te ponudi franiznih koncepata i to iz iskustva uspjenih podu-zetnika i renomiranih stru~njaka

Male tvrtke misle da su premale za anga`man

nekog od konzulta-nata to je potpuno krivo i misle da si to

ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo

na tome gdje treba najmanje tedjeti

Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek

Centar za poduzetnitvo djeluje u Osijeku ve deset godina s glavnim ciljem ndash pru`anje informacija savjeta i nedostajuih znanja poduzetnicima i onima koji se to tek odlu~uju postati

Od 200 godine u sklopu Centra za poduzetnitvo djeluje Centar za franizu ~iji je cilj edukacija poduzetnika o prednostima i mogunostima koje nudi franizno poslovanje Odluka o pokretanju Centra za franizu u sklopu Centra za poduzetnitvo Osijek ~inila se nu`nom za hvatanje koraka s gospodarski razvije-nim zemljama svijeta U SAD-u statistike govore o ~ak prihoda u maloprodaji koji se odvija kroz franizne mre`e u franizama je zaposleno ~ak 1 milijuna ljudi Stopa pre`ivljavanja ameri~kih poduzea nakon 10 godina poslovanja koja posao zapo~nu samostalno iznosi 1 dok nakon 10 godina pre`ivi ~ak 0 poduzea koja su u posao ula kao dio neke vee franizne mre`e

Za potrebe organizacije seminara o franiznom poslovanju Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek i sam je kupio franizu od Centra za franize iz El Pasa koji djeluje pri Sveu~ilitu u Texasu Ovaj ameri~ki Centar ve godinama radi iznimno uspjene seminare o franiznom poslovanju pod nazivom bdquoBig Pictureldquo Osje~ki Centar kupio je pravo za izvo|enje ovog seminara u Osijeku pod nazivom bdquoFraniza od A do ldquo a osim osje~kog u Europi pravo na izvo|enje tog seminara ima jo samo Centar za franize u Finskoj

Seminar se organizira dvaput godinje (lipanjstudeni) u Osijeku i jedini je se-minar takve vrste u Hrvatskoj pa se ~esto na njemu mogu vidjeti polaznici iz Bo-sne i Hercegovine te Srbije Seminar kombinira teoriju i praksu ndash u sklopu svake tematske cjeline sudjeluje gost ~ije je poslovno iskustvo vezano uz franizu U sklopu seminara prezentirane su i brojne franizne ponude a polaznike se tako|er upuuje na izvore franiznih ponuda te na va`ne to~ke u analiziranju kvalitete franiznih ponuda

Pored seminara Centar za franizu pru`a usluge savjetovanja poduzetnika koji se odlu~uju kupiti franizu ali i hrvatskih poduzea koja se smatraju sposobnim postati davatelji franize Vie informacija o franiznom poslovanju aktivnostima Centra za franizu i to je najzanimljivije kvalitetnim franiznim ponudama ak-tualnim na podru~ju Hrvatske mo`ete doznati na wwwfransizahr

Dobar franizni ugovor zna napraviti kon-zultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam

wwwmirakulhr

Poseban prilog

wwwmirakulhr

MarketingMarketing

Pristup informacijama postaje vrlo jeftin Vremenske i prostorne barijere i~ezle su Svjetske mre`e danas su normalna pojava samo ako to znamo i `elimo prihvatiti U ovoj eri masovnih medija dobro poz-navanje mogunosti to ih pru`a neki medij smatra se ~esto bitnim klju~em uspjeha u mnogim poslovi-ma Oglaavanje je najja~i marketinki alat u borbi za percepciju potroa~a te za prijenos poruke do ciljane tr`ine skupine Oglaavanje je u tome uspjeno ako ima dobar sadr`aj poruke i izbor medija kojim se po-ruka prenosi

TVU tranzicijskim zemljama televizija je jo uvijek gla-vni medij oglaavanja Oglaavati na televiziji je naju~inkovitije jer je jedini medij koji kombinira doseg brzinu i emocije mo`e dosegnuti svaku cilj-nu skupinu kao i najvei postotak ukupne popula-cije omoguuje najbr`u distribuciju oglasa i najbr`i kontakt s potroa~em gdje poma`e razvoju svijesti i prisjeanja robne marke ~ime joj produljuje `ivotni vijek Ima visoku gledanost s mogunou demonstra-cije te stimulira kupnju i poveava prodaju stvarajui imid` robne marke Iako je jednosmjeran medij poti~e ljudska osjetila i osjeaje Hrvatska je svrstana me|u

zemlje s najveom konzumacijom televizije

RadioOn postojano zadr`ava polo`aj ldquomedija iz sjenerdquo Premda je ograni~en na slunu dimenziju to je po-velik nedostatak njegova velika prednost jest da je ne-zaobilazan i osoban svi ga do`ivljavaju kao prijateljski medij A prijateljima se vjeruje Radio mo`ete sluati u gradu na selu u prigradskim naseljima i ruralnim krajevima Mo`e se sluati vani ili u zatvorenom i to 24 sata dnevno Radio je dostupan vaim potroa~ima u svako vrijeme na svakom mjestu S radijem kao me-dijem mo`ete dostii svog potencijalnog kupca upra-vo u trenutku aktivnosti koje su povezane s vaim proizvodom Radio mo`e djelovati odmah i u cijelo-sti je prilagodljiv medij izvor je prvih informacija a u~inkovit je uz mala financijska sredstva

NovineOglaavanje u novinama uglavnom e biti vrlo ko-risno za poslovanje veine djelatnosti Ipak taj na~in oglaavanja za veinu je manjih poduzetnika skup Va`no je znati kako se u tiskanim medijima pogoto-vo dnevnim nikako ne smije oglaavati ldquoad hocrdquojer su namijenjene brzoj konzumaciji ldquo`iverdquo manje od 24 sata pa e upravo toliko vrijediti jedanput objavljen oglas No s druge strane bit e vrlo efikasno ukoliko je u~estalo u ujedna~enom ritmu trajanja barem tri mjeseca Imaju kratak `ivotni vijek i prosje~no im je vrijeme ~itanja oglasa manje od 30 sekunda Ovakvo oglaavanje ~esto vas stavlja u jednak kontekst s konkurencijom pa kreativna snaga oglasa treba biti takva da se oglas nepogrjeivo izdvoji od konkurencije Tako|er treba paziti da oglaavanjem vlastite ponude ne poma`ete tu|i marketing

^asopisi^asopisi su neto intimniji oblik oglasnog prostora pa se tu oglaiva~ mo`e malo opustiti Za o~ekivati je kako ~itatelj odre|eni ~asopis nabavlja zato to ga zanima pa prema njegovom sadr`aju nije teko odrediti kakvi su mu ~itatelji kao potroa~i i kakve su im sklonosti Svaki e ~itatelj svoj omiljeni ~asopis potanko i~itati pa se u oblikovanju oglasa mo`e ~ak i mora ii puno detaljnije ^asopisi mogu dosegnuti iroku publiku no ipak se usmjeravaju na specifi~ne i u`e tr`ine segmen-te Za razliku od novina ima dulji `ivotni vijek bolju

kvalitetu papira uklju~enost ~itatelja i bolji ugled vei su dok je s druge strane nedostatak segmentiranost vii trokovi te vremenska neprilago|enost

Vanjsko oglaavanjeMo`e se gledati kao nusproizvod ne~ega drugog ugla-vnom putovanja i kupnje Omoguava tvrtkama da u najuo~ljivijem i najirem obliku promoviraju svoj brand (marku) proizvod ili slogan te da se za njega ~uje na najiri a za klijenta gotovo najpovoljniji na~in Jedno je od najefikasnijih sredstava Smatra se najno-vijim masovnim medijem jer prenosi poruku svakod-nevno ne mo`ete ga ugasiti odlo`iti otvoriti Jedini medij na kojem propagandna poruka traje neprekidno - 24 sata

PlakatiPlakat mora brzo i jednostavno komunicirati sadr`aj i ideju Dostupan je svakom prolazniku na nenametljiv na~in Ima kratak period oglaavanja a koristi se za promocije koncerte izlo`be izbore filmske premijere U kompoziciji plakata slova igraju ravnopravnu ulogu zajedno sa slikom ali obi~no se ne uzimaju jednaki omjeri slike i teksta (50-50) ve je omjer obi~no 70-30 kako bi se uspostavila dominanta Slova moraju biti dovoljno velika i ~itka da bi ih konzumenti mogli registrirati brzo u prolazu etnjom vo`njom automo-bila tramvajem i sl Kod plakata je va`an sadr`aj po-ruke koji mora biti jasan ve nakon 3 sekunde tekst ne smije biti predug jer se osoba pogledom na plakat zadr`ava samo 110 sekunde

Internet Internet marketing je u svega nekoliko godina stekao golemu popularnost me|u oglaiva~ima Vrijednost internetskog oglaavanja e u razdoblju od 2007 do 2009 godine rasti esterostruko br`e od vrijednosti oglaavanja u tradicionalnim medijima Vaa Internet stranica postaje ne samo sredstvo komunikacije i pro-mocije nego sredstvo poslovanja i najbolji djelatnik u tvrtki zato to mo`e prodati proizvod Vaa Internet stranica mora generirati posjete kako bi bila funkcio-

nalna i korisna a to mo`ete postii samo kvalitetnim Internet oglaavanjem Velike prednosti su brzina dostupnost 247 te nove mogunosti Na Internetu se mo`e promovirati gotovo sve a kako je Internet mjesto skupljanja informacija i uspjenost reklama sve je vea Ciljana skupina korisnika vrlo je razli~ita postoji mogunost pristupa razli~itim dobnim skupi-nama Marketinku kampanju na Internetu mogue je osmisliti i realizirati u vrlo kratkom roku velika je fleksibilnost pokriva razli~ita podru~ja oglaavanja daje feedback te kupac mo`e detaljno vidjeti i izabrati proizvode dok je u drugim medijima ograni~en pro-storom i vremenom Nedostatci su zaguenost slab doseg ograni~ena kvaliteta relativno mala penetra-cija neekskluzivnost oglasa te neuhvatljivo plasiranje la`nih informacija i bdquovirusno oboljenjeldquo

Novi medijiKlasi~ni kanali oglaavanja postali su dio nae svako-dnevice te nisu vie sami po sebi dovoljno probita~ni To je ujedno i razlog potrebe za novim medijima Nije uloga novih medija u tome da preuzmu prvenstvo klasi~nim kanalima oglaavanja nego da iskoriste svoj potencijal Oni predstavljaju iznena|enje neto novo i druga~ije Tako su novi mediji podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate Primjeri novih medija su avionsko oglaavanje oglaavanje putem balona mobile billboard oglaavanje u tramvajima autobusima obrazovnim i zdravstvenim ustanovama frizerskim salonima toiletima na pipcima za to~enje goriva moving board sms oglaavanje

Izbor medija oglaavanja

Pie Helena ^arapi

Proizvod koji se ne pro-daje bez oglaavanja

uz oglaavanje ne mo`e biti profitabilan

Ve dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadr`aj ve su postali dio naeg vlastitog okru`enja Oni su prijatelji neprijatelji obo`avani omra`eni Od njih o~ekujemo jako puno

Novi mediji su podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate

Stuktura medijskog kola~a

TV 0

Novine 20

^asopisi 1

Outdoor

Radio

Internet 1

0

Informatika

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska Har-dverska je virtualizacija pouzdaniji i skuplji oblik vir-tualizacije ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj specijalizirani hardver i softver omoguavaju da se je-dan fizi~ki server podijeli na nekoliko neovisnih serve-ra koji se nalaze u jednom kuitu Hardverska virtua-lizacija osigurava elektri~nu izolaciju u slu~aju kvara jednog ili vie servera te time veu pouzdanost sustava nego u slu~aju softverske virtualizacije Ovdje emo se fokusirati na koritenje vrste hardvera koji ve posje-dujete i kojim se svakodnevno slu`ite pa hardversku virtualizaciju neemo detaljnije objanjavati

Softverska virtualizacija koristi standardan hardver i operativne sustave koje ve posjedujete Na fizi~kom je serveru potrebno osigurati dovoljno memorije diskovnog prostora i procesorske snage Na obi~nom ra~unalu ili serveru instaliramo domainski (host) operativni sustav i zatim instaliramo softver za vir-tualizaciju Od besplatnih softvera najpoznatiji su Mi-crosoft Virtual PC Microsoft Virtual Server VMWare Server i Xen Od softvera koji se plaaju najpoznatiji su VMWare ESX Server i Swsoft Virtuosso Softver

koji se plaa ima vee mogunosti i vie funkcional-nosti pa ako virtualizaciju planirate ozbiljno koristi-ti provjerite daje li besplatni softver sve to vam je potrebno

Kako stvar radi Virtualne servere pravimo koritenjem softvera za virtualizaciju Operativni su-stav virtualnog servera (guest) mo`e biti razli~it od domainskog (host) operativnog sustava Pri kreiranju virtualnog servera definiramo veli~inu virtualnog hard diska koji je zapravo samo datoteka na tvrdom disku fizi~kog servera koli~inu memorije s fizi~kog servera koju e virtualni server koristiti maksimalni posto-tak procesorskog vremena koje mo`e koristiti i ostale postavke Zatim instaliramo gostujui (guest) opera-tivni sustav koji e virtualni server pokretati S obzi-rom na to da virtualni serveri dijele sustavne sabirnice memoriju mre`nu karticu i ostatak hardvera fizi~kog servera performanse aplikacija na virtualnom serve-ru uvijek su slabije od performansa istih tih aplikacija na fizi~kom serveru no u velikom je broju slu~ajeva ta razlika neprimjetna krajnjem korisniku Virtualni serveri mogu obavljati bilo koji funkciju ali se zbog spomenutog pada performansi njihovo koritenje ne preporu~uje kod aplikacija koje intenzivno koriste re-surse ili se od njih o~ekuje brz odziv (npr velike baze podataka) Virtualizacija se tako|er ne preporu~uje kod aplikacija koje brinu o sigurnosti mre`e (vatrozidi) Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplat-nog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave Za svaki virtualni server koji koristi Microsoftov operativni sustav potrebna je licenca Ako koritenjem virtualizacije zamijenite fizi~ki server imate pravo koristiti licencu s tog ser-vera Ako je domainski operativni sustav Windows 2003 Enterprise Server po licencnim pravima mo`ete instalirati jo ~etiri virtualna Windows 2003 Enterpri-se Servera pod uvjetom da su na tom istom fizi~kom serveru Licencna prava i podrku za druge operativne sustave provjerite na stranicama proizvo|a~a Mana softverske virtualizacije je da prilikom kvara softvera ili hardvera fizi~kog servera svi virtualni serveri po-staju nedostupni no uz pouzdanost dananjih servera i dobrog ugovornog servisnog partnera ovo ne pred-stavlja problem

Virtualizacija u poslovnom okru`enjuVirtualizacija je u trendu i na tekstove o njoj mo`ete naii u svim informati~kim novinama U tekstovima se pojanjava kako virtualizacija radi i to vam je za nju potrebno ali jeste li iz tih tekstova shvatili kako ju mo`ete upotrijebiti u svom sustavu Prikazat emo vam nekoliko slu~ajeva kada je virtualizacija vrlo korisna

Piše Ivan Turk

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska

Hardverska je virtuali-zacija pouzdaniji i sku-plji oblik virtualizacije

ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj

specijalizirani hardver i softver omoguavaju da

se jedan fizi~ki server podijeli na nekoliko

neovisnih servera koji se nalaze u jednom

kuitu

Kada koristiti virtualizaciju Prvi i najo~itiji primjer je testiranje Testiranje nove verzije poslovne aplikacije ili nove sigurnosne zakrpe na serveru koji svakodnevno koristite nije mudra odluka jer stvari se mogu zakom-plicirati Koritenjem virtualizacije mo`ete napravi-ti identi~nu kopiju svog sustava na jednom jedinom fizi~kom serveru i vidjeti kakav e utjecaj odre|ene izmjene imati na va sustav Drugi se oblik testiranja odnosi na testiranje funkcionalnosti novih aplikacija koje planirate uvesti u svoj sustav Ovdje vas virtuali-zacija spaava od nabavljanja dodatnog hardvera

Drugi je primjer migracija starih aplikacija i serve-ra Ako imate server s aplikacijom koja radi samo na Windowsima NT i ne mo`ete ju prebaciti na novi operativni sustav niti Windows NT mo`ete instalirati na novi server zbog nedostatka drivera virtualizacija je rjeenje Na novi server koji ima dovoljno resursa instalirate operativni sustav za koji postoje driveri i zatim virtualizirate stari server Va`no je napomenuti da virtualni serveri koriste generi~ki standardizirani hardver stoga nema problema s driverima za starije operativne sustave Obzirom na malu hardversku sna-gu starog servera kao posljedica virtualizacije mo`e se dogoditi da stara aplikacija radi nekoliko puta br`e

Trei je primjer konsolidacija Svaki sustav raste s vremenom i poveava se broj ure|aja u njemu Kao posljedica toga doga|a se da resurse koje smo predvi-djeli za pet godina prerastemo za tri godine Pojedini su serveri zagueni koli~inom podataka dok su tvrdi diskovi na ostalim serverima prakti~no prazni ili nam je iskoritenost procesora na jednom serveru cijelo vrijeme preko 70 a u vrijeme mjese~nog obra~una nema dovoljno snage dok drugi server cijelo vrijeme veselo dr`i procesor na 2 Virtualnim serverima re-surse mo`ete dodavati prema potrebi koristei softver za virtualizaciju a briga o svim resursima i problemi oko kompatibilnosti hardvera svode se na odr`avanje i proirivanje fizi~kog servera Primjerice ako se neki server intenzivno koristi samo krajem mjeseca za mjese~ni obra~un dok se ostatak vremena slabo kori-sti mogue mu je u potrebnom periodu dodati resur-se Kada potreba nestane resursi se opet razdijele tamo gdje su potrebni

^etvrti su primjer sustavi visoke dostupnosti (cluste-ri) Sustavi visoke dostupnosti temelje se na tome da se vie servera ponaaju kao jedan (jako pojednostavljeno objanjenje) pa u slu~aju kvara jednog servera nema posljedica za funkcionalnost sustava jer ostali serveri preuzimaju funkciju neispravnog Ovdje je odmah ja-sno da morate imati dva ili vie servera to predstavlja dodatni troak pri kupovini hardvera Ako koristite virtualizaciju jedan server mo`e biti fizi~ki a drugi virtualan Virtualni server mora biti instaliran na za-sebnom fizi~kom serveru da bi se nastavio nesmetan

rad I za ovaj je scenarij potreban dodatni server ali taj server mo`e se koristiti i za druge potrebe Zbog ni`ih performansi virtualnog servera u odnosu na fizi~ki ovdje e zasigurno doi do smanjenja brzine rada su-stava no to je puno bolja opcija od totalnog zastoja

Virtualizacija mo`e pomoi boljoj organizaciji vae infrastrukture veoj pouzdanosti i dostupnosti te do-vesti do zna~ajnih uteda pa ako do sada niste sad je pravo vrijeme da ju po~nete koristiti

wwwmirakulhr 1

Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplatnog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave

Informatika

wwwmirakulhr

Intelligence Obavjetajne slu`be prislukivanje UDBA James Bond ndash prve su asocijacije na spomen ove rije~i No to je zapravo Competitive Intelligence (CI) Jo jedna od pomodnih aktivnosti popularnog zvu~nog naziva koje valja prodati upravama ili stvar-na potreba

Krenimo od same rije~i intelligence ndash inteligen-cija Pojednostavljeno inteligencija je snala`ljivost pojedinca u novim situacijama ili okru`enjima od-nosno sposobnost razumijevanja i zatim efikasnog prilago|avanja

Za dr`avu to zna~i to se bolje uklopiti u me|unarodna kretanja i nacionalne interese promicati te tititi i unutar zemlje i na me|unarodnom planu Upravo to izvjetajna (obavjetajna) zajednica i ~ini kontinuirano izvjeuje nacionalno vodstvo o aktualnim zbivanjima a povrh toga analizama dolazi do scenarija moguih doga|aja na temelju kojih predla`e konkretne mjere djelovanja Na taj na~in savjetovano i pripremljeno vo-dstvo dr`ave lake i br`e mo`e donijeti kriti~ne odluke

i preventivno djelovati

Na korporativnom nivou intelligence zna~i kako e se tvrtka prilagoditi i postaviti u tr`inoj utakmici koja je u dananjim globalisti~kim trendovima sve nemilosrd-nija i neizvjesnija Proces je opet isti Analize mogui scenariji izvjeivanje managementa predlaganje rjeenja

Razlika izme|u dr`avnog i korporativnog intelligence-a jest u prikupljanju informacija Sve dr`avne slu`be svijeta sla`u se da je ~ak oko 90 informacija javno dostupno Zbog onih desetak posto ponekad se rade prikrivene operacije koje ako se otkriju izlaze na naslovnim stranicama novina te postaju predmetom knjiga i filmova CI bavi se isklju~ivo javnim dije-lom informacija stoga sve se radi legalno po strogim eti~kim na~elima

Dakle CI je sustavan eti~an proces motrenja poslo-vne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

^emu sve toKrajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurent-nosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opasnosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti Smisao je biti ak-tivnim sudionikom u utakmici nametati svoj ritam i standarde a ne ldquoplesati kako drugi svirajurdquo Dananji tempo razvoja tehnologije i globalnog tr`ita uzrok su sve br`oj promjeni poslovne okoline Sve nas vie pre-plavljuju dostupne informacije i dezinformacije a do pojave CI niti jedan odjel u organizaciji sustavno se ne bavi ovim problemom Donositelji odluka ne vole biti iznena|eni Malo tko voli negativna iznena|enja ali u poslovnom svijetu nije rijedak slu~aj i da se na pozi-tivna iznena|enja ne gleda blagonaklono iz jednosta-vnog razloga to se ni za takav razvoj doga|aja nema spreman plan Manageri (vlasnici) ne mogu se vie oslanjati samo na instinkt ili intuiciju pri donoenju stratekih odluka a nemaju vremena baviti se mo-

rem informacija ~esto upitne kvalitete Oni trebaju konkretne pravovremene i provedive savjete

Kratka povijestSustavno praenje konkurencije i openito poslovnog okru`enja po~inje prije dvadesetak godina u SAD-u U po~etku su samo velike korporacije organizirale unutarnje CI odjele me|utim dokazavi svoju vrije-dnost CI se uvodi u sve manje i manje tvrtke Danas vie od 60 svih registriranih tvrtaka u SAD-u i ~ak 90 od 500 najuspjenijih - Fortune 500 ima CI u nekom obliku ukomponiran u svoje strukture SCIP (Society of Competitive Intelligence Professionals) ugledna svjetska organizacija koja okuplja CI profesio-nalce danas broji gotovo 7000 ~lanova irom svijeta a u osnivanju je i hrvatska podru`nica CI sve vie ula-zi i u akademske krugove - na nekim je sveu~ilitima mogue diplomirati i magistrirati na ovu temu

Vlade nekih zemalja primjerice Francuske [vedske SAD-a Japana i Kanade poti~u i ula`u znatna sredstva u razvoj CI jer za razvoj cijelog gospodarstva potreb-no je kvalitetno funkcioniranje velikog broja tvrtaka koje se bez intelligence-a teko mogu nadmetati na tr`itu isprepletenim brojnim globalnim i regional-nim igra~ima (neki od njih imaju podrku dr`avnih izvjetajnih agencija) Openito je pravilo to je konkurencija ja~a i okru`enje nesigurnije CI ima vie smisla CI je ~est slu~aj u izvozno orijentiranim kom-panijama Ovdje se mo`e povui paralela s dr`avama gdje sna`ne utjecajne i izvozu orijentirane dr`ave imaju dobro organizirane intelligence agencije

I u Hrvatskoj se o ovoj temi u posljednje vrijeme do-sta govori Organiziraju se konferencije te~ajevi a CI pomalo ulazi i u tvrtke Objavljeno je i par knjiga na temu CI na hrvatskom jeziku

Pomalo zbunjuju dva naziva s kojima se ~esto susreemo Competitive Intelligence (CI) i Business Intelligence (BI) Nepisano je pravilo da se uz naziv CI ve`e struka o kojoj ovdje govorimo dok se za BI ve`u IT rjeenja Posljednjih godina dosta se rabe i govo-ri o software-ima renomiranih proizvo|a~a ali i onih manje poznatih koji naprosto preplavljuju tr`ite To su naime vrijedni alati koji poma`u pri analiziranju internog poslovanja i u budunosti e im se zna~aj vjerojatno poveavati me|utim oni ne odgovaraju na pitanja o kojima emo ovdje govoriti a koja su klju~na u CI-u

Kako CI funkcioniraKako bi donositelji odluka mogli proaktivno voditi tvrtku i biti korak ispred ostalih zadaa je CI-a dobro upoznati sudionike utakmice ali s ciljem predvi|anja buduih poteza

Competitive IntelligenceCI je sustavan eti~an proces motrenja poslovne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

Pie Sinia Kouti

Vje~na pitanja koja tra`e odgovorebull Prati se rad konkurencije - koja im je strategija to

planiraju (Misle li se iriti ndash lokalno regionalno Planiraju li spajanja akvizicije Hoe li lansirati novi proizvod Hoe li korigirati cijene promijeniti marketinke akcijehellip) struktura trokova (pojedinih procesa benchmarking zato su jeftiniji konkurent-niji)

bull Prate se potroa~i ndash kakve su im karakteristike Cilj je doi do odgovora hoe li promijeniti navike po-trebe

bull Dobavlja~i - to se vie o njima zna bolje su pregovara~ke pozicije iznena|enja su manja Hoe li promijeniti cijene Hoe li bankrotirati

bull Hoe li se pojaviti neki novi konkurent na tr`itu S kojom e strategijom nastupiti Kako e to utjecati na nae poslovanje

bull Mo`e li se pojaviti neki supstitut koji e nam uzima-ti dio kola~a

bull Prati se cijelo gospodarstvo - trendovi politika utje-caj globalizacije promjene tehnologija promjene zakonahellip

bull Prati se interni rad tvrtke - cilj je postii to bolji i br`i protok informacija bez skupog udvajanja u prikupljanju analizama i distribuciji uvodi se poslo-vna tajna (hijerarhijska zatita podataka) radi se na-

ldquoNajbolje uz pozna-vanje vlastitog posla

je poznavanje posla konkurencijerdquo

John D Rockfeller

Poslovna znanja Poslovna znanja

Krajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurentnosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opa-snosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti

2

counter-intelligence-u ndash zatita naih podataka ana-liza ideja (izvana ndash od ilegalne pijuna`e te legalnog CI-a drugih tvrtaka iznutra ndash svjesno ili nesvjesno odavanje osjetljivih informacija)

Mnogi e rei ndash pa nai ljudi (odjeli) ve prate konku-renciju To je donekle istina Odjel marketinga prati marketinke poteze konkurencije prodaja zna udjele pojedinih tvrtaka na tr`itu redovito se prate cijene proizvoda i usluga suparnika Svaki odjel prati konku-renciju u svojoj domeni Me|utim nitko sustavno i studijski ne obra|uje konkurenciju te nema cjelovitu sliku o pojedinom konkurentu Tek na temelju cjelovi-te slike mogu se izraditi profili a to je jedan od na~ina kako razmiljati kao konkurencija i tako predvidjeti njihove budue poteze CI mora biti glavni ekspert po pitanju konkurencije a slo`it emo se svi ndash da konku-rencije nema poslovanje bi izgledalo puno druga~ije

Puno je dakle pitanja na koja ponekad i cijeli dobro institucionalizirani CI odjeli ne uspiju na vrijeme od-govoriti Kako onda o~ekivati da e mala poduzea izdvojiti ograni~ene resurse za ova ~esto maglovita pitanja koja naizgled nemaju veze s osnovnim poslo-vanjem Prvi je korak osvijestiti va`nost gore navede-nih pitanja ^esti su uzroci propasti poduzea eksterni faktori pa prema tome ne vodimo li ra~una o ovim

pitanjima naeg osnovnog poslovanja nee ni biti Ne moramo dakle imati formalno definirane CI odjele Me|utim moramo kontinuirano razmiljati i diskuti-rati o ovim pitanjima kako bi uope postojali

Primjena Competitive Intelligence-aU roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent ndash primjer je nivoa obavijesti kakav se zna zatei u poduzeima Cilj Competitive Intelligen-ce-a je da ponudi vie u roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent i ako ne unaprijedimo proizvodnu tehnologiju i distribuciju izgubit emo 20 tr`ita

Ili uo~ili smo rupu (blind spot) u strategiji konku-rencije ukoliko ih tu napadnemo osvojit emo 10 tr`ita

Ili na temelju analiza industrije te gospodarskih sociolokih i politi~kih analiza procjenjujemo da e proizvod (usluga) X ukoliko ga lansiramo na tr`ite Y zauzeti izme|u 10 i 15 tog tr`ita te ostvariti profit nakon yz vremena

Takva usluga viestruko je vrijednija od ulaganja u rad ovakva odjela

Poslovna znanja

CI mora biti glavni ek-spert po pitanju konku-rencije a slo`it emo se

svi ndash da konkurencije nema poslovanje bi iz-gledalo puno druga~ije

U praksi su poznate dvije vrste arbitra`e ad hoc (arbitra`a pri kojoj stranke same utvr|uju pravila postupanja imenovanje i broj arbitara osiguravaju tehni~ko-administrativnu podrku i sli~no ovaj tip arbitra`e vrlo je rijedak ) i institucionalna arbitra`a (arbitra`ni se postupak provodi po pravilima odre|ene institucije npr Stalno izabrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori)

Prednosti arbitra`eOsnovne prednosti arbitra`nog postupka su kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se sporazume oko pravila postupka samostalno imeno-vanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost po-stupka koji unato~ sporu omoguuje ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

U pravilu nadle`nost arbitra`e se ugovara dakle ona nije zadana zakonom ili bilo kojim drugim propisom Ugovor o arbitra`i sklapa se prije nastanka spora pri ~emu e uobi~ajeno biti arbitra`na klauzula temeljnom poslovnom Ugovoru ili nakon nastanka spora (tzv kompromis) Poduzetnicima koji se odlu~e za ovaj na~in rjeavanja spora preporu~a se ugovaranje arbitra`ne klauzule ~ime se mo`e izbjei smisleno odugovla~enje spora pred bdquodr`avnimldquo sudom od strane nelojalnog poslovnog partnera ^lankom 3 Zakona o arbitra`i (NN 8801) propisano je da se arbitra`a mo`e ugovori-ti za rjeavanje svih sporova o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati Tako se arbitra`a mo`e ugovoriti za ugovorne odnose izvanugovorne odnose sporove o vlasnitvu sporove iz ugovora o radu i sl Stranka arbitra`nog postupka mo`e biti i dr`ava kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave Isto tako Zakon o arbitra`i predvi|a i mogunost ugovaranja inozemne arbitra`e u sporovima s me|unarodnim ele-mentom osim ako je posebnim zakonom propisano da je za takve sporove isklju~ivo nadle`an sud u RH (npr sporovi o nekretninama koji se nalaze u RH) U ino-zemnim arbitra`ama posebno su popularne arbitra`ne institucije u [vicarskoj uz primjenu vicarskog prava koje je vrlo sli~no hrvatskom

Arbitra`ni postupakArbitra`ni postupak zapo~inje kao i svaki drugi sudski postupak - podnoenjem tu`be arbitra`nom suditu

Stranke odlu~uju o tome hoe li arbitrirati arbitar pojedinac ili vijee trojice arbitara Ukoliko se stranke o tome ne sporazume u sporovima vrijednosti do 50000 eura sudit e pojedinac a preko 50000 eura vijee Za arbitre se mogu imenovati arbitri s liste in-stitucionalne arbitra`e ali i bilo koja druga neovisna i nepristrana osoba (ne nu`no pravnici) Pravo koje e se primjenjivati kako smo naveli ovisi o instituciji koje su stranke odabrale Tako se pri Stalnom izbornom suditu pri HGK primjenjuje Pravilnik o arbitra`i pri Stalnom izbornom suditu pri HGK (tzv zagreba~ka pravila) Isto tako po isklju~ivom sporazumu stranaka arbitra`a mo`e postupati ex aequo et bono ili po na~elu pravi~nosti

Arbitra`nim pravorijekom pravomono se presu|uje u odre|enom sporu Arbitra`a postupa samo u jednom stupnju za razliku od sudova koji u pravilu postupaju u dva pa ~ak i tri stupnja Po donoenju arbitra`nog pravorijeka mo`e se tra`iti ovrha pred nadle`nim sudom U pravilu tu`ba za ponitenje arbitra`nog pravorijeka koja se podnosi bdquodr`avnomldquo sudu (koja je uvjetno re~eno `alba na pravorijek) ne odga|a ovrhu pravorijeka Navedena tu`ba predstavlja jedino pravno sredstvo za ponitenje pravorijeka Ponitenje se tako mo`e tra`iti radi nenadle`nosti arbitra`e (nije sklo-pljen sporazum o arbitra`i) ako stranci nije pru`ena mogunost sudjelovanja pred arbitra`om ako je odlu~eno o pitanju koje nije sporazumom podvrgnuto arbitra`i i sl I iz navedenog je vidljivo da se radi ugla-vnom o postupovnim pitanjima tako da se tu`bom nee moi tra`iti meritorno preispitivanje ~injenica ili pravnih pitanja (iznimno ako je pravorijek suprotan pravnom i ustavnom poretku RH)

Iz svega navedenog vidljiv je niz prednosti arbitra`nog rjeenja sporova Istaknut emo jednu za sada prili~no vidljivu i bitnu manu arbitra`e a to su trokovi po-stupka U sporovima velike vrijednosti arbitra`a e u pravilu biti skuplja od postupka pred Sudom

Arbitraža kao na~in rjeavanja sporovaArbitra`a kao na~in rjeavanja sporova predvi|a postupak vrlo sli~an sudskom u kojem spor me|u strankama pravomono i kona~no rjeava arbitra`ni sud Zbog sporosti i pretrpanosti pravosudnih tijela ovaj na~in rjeavanja sporova postaje sve u~estaliji i u rjeavanju sporova me|u domaim poslovnim subjektima ( arbitra`a se naj~ee koristila u sporovima sa stranim partnerima)

Piu Antun Emert Bruno Juri

Osnovne su prednosti arbitra`nog postupka kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se spo-razume oko pravila postupka samostalno imenovanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost postupka koji unato~ sporu omoguuju ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

Poslovna znanja

wwwmirakulhr

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

Poseban prilog

Franize su najbr`i na~in irenja poslovanja i izvozaDobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici protokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr

Franize u Hrvatskoj jo uvijek nisu postigle svoj puni potencijal U Sloveniji Ma|arskoj Poljskoj Italiji Austriji i Gr~koj dakle zemljama koje nas okru`uju franizno poslovanje je puno vie zastupljeno Od broja prisutnih brandova Gr~ka ih broji 430 Slovenija 155 Italija 708 Austrija 330 Ma|arska 300 a Poljska 210 Zastupljenost domaih nacionalnih franiza u tim brojevima je u Gr~koj 45 Sloveniji 55 Italiji 86 Ma|arskoj 55 a Poljskoj 55 U Hrvatskoj je prisutno oko 125 brandova od kojih je samo 26 na-cionalnih Od toga broja samo su neke izvozne ndash pri-mjerice Body Creator X-nation i Skandal O stanju u franiznom poslovanju u Hrvatskoj razgovarali smo sa prof Ljiljanom Kukec predsjednicom Hrvatske udruge za franizno poslovanje

[to mislite zato je situacija u Hrvatskoj takva i koje su najvee prepreke razvoju franiznog poslovanja u HrvatskojTakvu situaciju povezujem s neznanjem neinformiranou kao i slabom zainteresiranosti insti-tucija i banaka za ovakav na~in ulaska u poduzetnitvo

Sve to zna~i da je hrvatska uskraena za vrlo sna`no oru|e irenja poslovanja i izvoz a najva`nije je da franize nisu iskoritene kao agregat zapoljavanja ~injenicu koju su druge zemlje oko nas prepoznale U Bosni i Srbiji je situacija sli~na Nema proizvoda niti projekta koji bi pomagao razvoju franiza prvenstve-no domaih a onda i onih stranih na naem tr`itu Samo za usporedbu u Gr~koj dr`ava podupire razvoj franizinga i to na taj na~in da daje bespovratna sre-dstva u visini 50 od franizne ulazne pristojbe U Egiptu je situacija sli~na Isto postoje bespovratna sre-dstva u visini 50 franizne pristojbe Dakle te zemlje su prepoznale da je franizing agregat zapoljavanja i poticanja poduzetnitva i to onog sigurnijeg

Budui se bavite konzultatntskim uslugama za pri-maoce franiza te projektiranjem franiza za davaoce mo`ete li nam otkriti neke od svojih klijenataLista naih klijenata je dosta velika no spomenuti u samo neke Coin Oviesse Extyn ChocolateGraphics Quadlight Ecowash Hiar style magazin Energy clinic - Phenomena Eden Berghoff boutique Body Creator Varteks Dama toneri Caribu Ticketcom Sr Patata i Particolari

Neke od tih franiza smo projektirali dok neke zastu-pamo ili smo bili anga`irani kao konzultanti Udruga je primljena u ~lanstvo Europske franizne federacije tako da smo sada uli u plan irenja mnogih svjetski poznatih franiza Centar za franize Pro maturo doo je poslovni partner s nekim internacionalnim mre`ama konzultanata za franize i sve su to kanali kojima se strane franize obraaju za pomo

[to mislite zato se Hrvati i hrvatske tvrtke teko odlu~uju na koritenje konzultantskih usluga za franize iako je to u svijetu jedan od prvih koraka i glavni ~imbenik uspjehaJa bih rekla da je cijeli konzultantski sektor u Hrva-tskoj jo u povojima Male tvrtke misle da su premale za anga`man nekog od konzultanata to je potpu-no krivo i misle da si to ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo na tome gdje treba najmanje tedjeti Kod projektiranja franize tvrtke misle da sve znaju i

da im nitko nije potreban Imaju uglavnom iskrivlje-nu percepciju da je za stvaranje franize bitan samo ugovor to nije to~no Oni sami niti ne mogu napra-viti ugovor a niti to mo`e napraviti bilo koji odvjet-nik Dobar franizni ugovor zna napraviti konzultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam Osim ugovora jedna od najbitnijih faktora u franiznoj jednad`bi je obuka stalna asistencija priru~nici pro-tokoli politike poslovanja sustav stalne nadogradnje i dr Bez svih kvalitetnih faktora u jednad`bi franiza nije uspjena i najvjerojatnije nee `ivjeti dulje od go-dinu dana to je prijevara za kupca franize Poznati brand nije jedini uvjet uspjeha

Budui je poznato da je za dobro funkcioniranje franiznog sustava potrebna njegova dobra projekcija recite nam koje su najvee opasnosti kod loe projek-tirane franizeLoe projektirana franiza u najveem broju slu~ajeva zna~i da nije uope projektirana ve sklepana na br-zinu kako bi se proirilo poslovanje ali to je privre-meno jer se nakon par prodanih franiza koje nemaju temelje cijeli projekt baca u vodu Tada nai poduzet-nici odmahuju rukom i govore Franiza je glupost ovdje nema pravne dr`ave pa ne funkcionira i sli~no a prava istina je da se nisu pripremili da nemaju do-voljno znanja da bi sami projektirali franizu i da su bili zainteresirani samo za ad hok irenje i ne znajui koje mogunosti imaju i kako franiza mora izgledati da bi stvarno bila uspjeni projekt i za davatelja i za primtelja

Koji je sektor djelatnosti najvie a koji najmanje zastu-pljen u franizama u HrvatskojNajvie je zastupljeno modnih maraka i autoin-dustrije dok jo uvijek zaostajemo za ugostitelj-stvom turizmom i uslugama To su sektori s velikim mogunostima Sad imamo veliki bum wellness sek-tora i ako nai poduzetnici prepoznaju svoje poten-cijale i naprave kvalitetne franize od svojih wellness centara sigurno nee pogrijeiti To je recimo jedan od najpotencijalnijih sektora za irenje u regiju Jedan od svijetlih primjera je Body Creator centar za zdravo mravljenje i preoblikovanje `enske figure koji se s uspjehom iri po Hrvatskoj a od nedavno i u regiju

Kako zamiljate hrvatsko franizno poslovanje u budunostiKad smo 2002 osnovali Udrugu i kad je centar za franize Pro maturo doo krenuo s organizacijom Me|unorodnog franiznog sajma i savjetovanja FIP ispred sebe smo imali tr`ite koje je bilo bdquotabula rasaldquo Vrlo se malo znalo o franizama a u tisku nije bilo skoro nita o toj temi Od tada do danas franizing je u tisku zastupljen s preko 1 500 000 kuna godinje me-dia coveragem to je vrlo velika cifra i stalno raste To

Razgovarala Maja Klier

je veliki uspjeh nae udruge i centara za franize u Za-grebu i Osijeku Mi dosta predajemo po poduzetni~kim centrima na Vernu Zagreba~koj koli ekonomije i ma-nagementa i drugdje to je sve ulaganje u budunost Sada su i mladi osvijeteni za mogunosti franiznog poslovanja No jo uvijek moramo puno raditi na edukaciji poduzetnika i starijih managera koji jo nisu shvatili da je znanje najja~i adut za konkurent-nost a zatim idu i franize kao najbr`i na~in irenja poslovanja i izvoza

U tom smislu pozivam sve zainteresirane da nam se pridru`e 29 i 30 studenoga na 4 franiznom foruku te Izlo`bi franizne ponude Tamo ete moi saznati sve o franiznama franiznom poslovanju te ponudi franiznih koncepata i to iz iskustva uspjenih podu-zetnika i renomiranih stru~njaka

Male tvrtke misle da su premale za anga`man

nekog od konzulta-nata to je potpuno krivo i misle da si to

ne mogu priutiti Svi `ele utedjeti upravo

na tome gdje treba najmanje tedjeti

Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek

Centar za poduzetnitvo djeluje u Osijeku ve deset godina s glavnim ciljem ndash pru`anje informacija savjeta i nedostajuih znanja poduzetnicima i onima koji se to tek odlu~uju postati

Od 200 godine u sklopu Centra za poduzetnitvo djeluje Centar za franizu ~iji je cilj edukacija poduzetnika o prednostima i mogunostima koje nudi franizno poslovanje Odluka o pokretanju Centra za franizu u sklopu Centra za poduzetnitvo Osijek ~inila se nu`nom za hvatanje koraka s gospodarski razvije-nim zemljama svijeta U SAD-u statistike govore o ~ak prihoda u maloprodaji koji se odvija kroz franizne mre`e u franizama je zaposleno ~ak 1 milijuna ljudi Stopa pre`ivljavanja ameri~kih poduzea nakon 10 godina poslovanja koja posao zapo~nu samostalno iznosi 1 dok nakon 10 godina pre`ivi ~ak 0 poduzea koja su u posao ula kao dio neke vee franizne mre`e

Za potrebe organizacije seminara o franiznom poslovanju Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek i sam je kupio franizu od Centra za franize iz El Pasa koji djeluje pri Sveu~ilitu u Texasu Ovaj ameri~ki Centar ve godinama radi iznimno uspjene seminare o franiznom poslovanju pod nazivom bdquoBig Pictureldquo Osje~ki Centar kupio je pravo za izvo|enje ovog seminara u Osijeku pod nazivom bdquoFraniza od A do ldquo a osim osje~kog u Europi pravo na izvo|enje tog seminara ima jo samo Centar za franize u Finskoj

Seminar se organizira dvaput godinje (lipanjstudeni) u Osijeku i jedini je se-minar takve vrste u Hrvatskoj pa se ~esto na njemu mogu vidjeti polaznici iz Bo-sne i Hercegovine te Srbije Seminar kombinira teoriju i praksu ndash u sklopu svake tematske cjeline sudjeluje gost ~ije je poslovno iskustvo vezano uz franizu U sklopu seminara prezentirane su i brojne franizne ponude a polaznike se tako|er upuuje na izvore franiznih ponuda te na va`ne to~ke u analiziranju kvalitete franiznih ponuda

Pored seminara Centar za franizu pru`a usluge savjetovanja poduzetnika koji se odlu~uju kupiti franizu ali i hrvatskih poduzea koja se smatraju sposobnim postati davatelji franize Vie informacija o franiznom poslovanju aktivnostima Centra za franizu i to je najzanimljivije kvalitetnim franiznim ponudama ak-tualnim na podru~ju Hrvatske mo`ete doznati na wwwfransizahr

Dobar franizni ugovor zna napraviti kon-zultant za franize u suradnji s pravnikom i davateljem Niti jedan od te trojice to ne mo`e napraviti sam

wwwmirakulhr

Poseban prilog

wwwmirakulhr

MarketingMarketing

Pristup informacijama postaje vrlo jeftin Vremenske i prostorne barijere i~ezle su Svjetske mre`e danas su normalna pojava samo ako to znamo i `elimo prihvatiti U ovoj eri masovnih medija dobro poz-navanje mogunosti to ih pru`a neki medij smatra se ~esto bitnim klju~em uspjeha u mnogim poslovi-ma Oglaavanje je najja~i marketinki alat u borbi za percepciju potroa~a te za prijenos poruke do ciljane tr`ine skupine Oglaavanje je u tome uspjeno ako ima dobar sadr`aj poruke i izbor medija kojim se po-ruka prenosi

TVU tranzicijskim zemljama televizija je jo uvijek gla-vni medij oglaavanja Oglaavati na televiziji je naju~inkovitije jer je jedini medij koji kombinira doseg brzinu i emocije mo`e dosegnuti svaku cilj-nu skupinu kao i najvei postotak ukupne popula-cije omoguuje najbr`u distribuciju oglasa i najbr`i kontakt s potroa~em gdje poma`e razvoju svijesti i prisjeanja robne marke ~ime joj produljuje `ivotni vijek Ima visoku gledanost s mogunou demonstra-cije te stimulira kupnju i poveava prodaju stvarajui imid` robne marke Iako je jednosmjeran medij poti~e ljudska osjetila i osjeaje Hrvatska je svrstana me|u

zemlje s najveom konzumacijom televizije

RadioOn postojano zadr`ava polo`aj ldquomedija iz sjenerdquo Premda je ograni~en na slunu dimenziju to je po-velik nedostatak njegova velika prednost jest da je ne-zaobilazan i osoban svi ga do`ivljavaju kao prijateljski medij A prijateljima se vjeruje Radio mo`ete sluati u gradu na selu u prigradskim naseljima i ruralnim krajevima Mo`e se sluati vani ili u zatvorenom i to 24 sata dnevno Radio je dostupan vaim potroa~ima u svako vrijeme na svakom mjestu S radijem kao me-dijem mo`ete dostii svog potencijalnog kupca upra-vo u trenutku aktivnosti koje su povezane s vaim proizvodom Radio mo`e djelovati odmah i u cijelo-sti je prilagodljiv medij izvor je prvih informacija a u~inkovit je uz mala financijska sredstva

NovineOglaavanje u novinama uglavnom e biti vrlo ko-risno za poslovanje veine djelatnosti Ipak taj na~in oglaavanja za veinu je manjih poduzetnika skup Va`no je znati kako se u tiskanim medijima pogoto-vo dnevnim nikako ne smije oglaavati ldquoad hocrdquojer su namijenjene brzoj konzumaciji ldquo`iverdquo manje od 24 sata pa e upravo toliko vrijediti jedanput objavljen oglas No s druge strane bit e vrlo efikasno ukoliko je u~estalo u ujedna~enom ritmu trajanja barem tri mjeseca Imaju kratak `ivotni vijek i prosje~no im je vrijeme ~itanja oglasa manje od 30 sekunda Ovakvo oglaavanje ~esto vas stavlja u jednak kontekst s konkurencijom pa kreativna snaga oglasa treba biti takva da se oglas nepogrjeivo izdvoji od konkurencije Tako|er treba paziti da oglaavanjem vlastite ponude ne poma`ete tu|i marketing

^asopisi^asopisi su neto intimniji oblik oglasnog prostora pa se tu oglaiva~ mo`e malo opustiti Za o~ekivati je kako ~itatelj odre|eni ~asopis nabavlja zato to ga zanima pa prema njegovom sadr`aju nije teko odrediti kakvi su mu ~itatelji kao potroa~i i kakve su im sklonosti Svaki e ~itatelj svoj omiljeni ~asopis potanko i~itati pa se u oblikovanju oglasa mo`e ~ak i mora ii puno detaljnije ^asopisi mogu dosegnuti iroku publiku no ipak se usmjeravaju na specifi~ne i u`e tr`ine segmen-te Za razliku od novina ima dulji `ivotni vijek bolju

kvalitetu papira uklju~enost ~itatelja i bolji ugled vei su dok je s druge strane nedostatak segmentiranost vii trokovi te vremenska neprilago|enost

Vanjsko oglaavanjeMo`e se gledati kao nusproizvod ne~ega drugog ugla-vnom putovanja i kupnje Omoguava tvrtkama da u najuo~ljivijem i najirem obliku promoviraju svoj brand (marku) proizvod ili slogan te da se za njega ~uje na najiri a za klijenta gotovo najpovoljniji na~in Jedno je od najefikasnijih sredstava Smatra se najno-vijim masovnim medijem jer prenosi poruku svakod-nevno ne mo`ete ga ugasiti odlo`iti otvoriti Jedini medij na kojem propagandna poruka traje neprekidno - 24 sata

PlakatiPlakat mora brzo i jednostavno komunicirati sadr`aj i ideju Dostupan je svakom prolazniku na nenametljiv na~in Ima kratak period oglaavanja a koristi se za promocije koncerte izlo`be izbore filmske premijere U kompoziciji plakata slova igraju ravnopravnu ulogu zajedno sa slikom ali obi~no se ne uzimaju jednaki omjeri slike i teksta (50-50) ve je omjer obi~no 70-30 kako bi se uspostavila dominanta Slova moraju biti dovoljno velika i ~itka da bi ih konzumenti mogli registrirati brzo u prolazu etnjom vo`njom automo-bila tramvajem i sl Kod plakata je va`an sadr`aj po-ruke koji mora biti jasan ve nakon 3 sekunde tekst ne smije biti predug jer se osoba pogledom na plakat zadr`ava samo 110 sekunde

Internet Internet marketing je u svega nekoliko godina stekao golemu popularnost me|u oglaiva~ima Vrijednost internetskog oglaavanja e u razdoblju od 2007 do 2009 godine rasti esterostruko br`e od vrijednosti oglaavanja u tradicionalnim medijima Vaa Internet stranica postaje ne samo sredstvo komunikacije i pro-mocije nego sredstvo poslovanja i najbolji djelatnik u tvrtki zato to mo`e prodati proizvod Vaa Internet stranica mora generirati posjete kako bi bila funkcio-

nalna i korisna a to mo`ete postii samo kvalitetnim Internet oglaavanjem Velike prednosti su brzina dostupnost 247 te nove mogunosti Na Internetu se mo`e promovirati gotovo sve a kako je Internet mjesto skupljanja informacija i uspjenost reklama sve je vea Ciljana skupina korisnika vrlo je razli~ita postoji mogunost pristupa razli~itim dobnim skupi-nama Marketinku kampanju na Internetu mogue je osmisliti i realizirati u vrlo kratkom roku velika je fleksibilnost pokriva razli~ita podru~ja oglaavanja daje feedback te kupac mo`e detaljno vidjeti i izabrati proizvode dok je u drugim medijima ograni~en pro-storom i vremenom Nedostatci su zaguenost slab doseg ograni~ena kvaliteta relativno mala penetra-cija neekskluzivnost oglasa te neuhvatljivo plasiranje la`nih informacija i bdquovirusno oboljenjeldquo

Novi medijiKlasi~ni kanali oglaavanja postali su dio nae svako-dnevice te nisu vie sami po sebi dovoljno probita~ni To je ujedno i razlog potrebe za novim medijima Nije uloga novih medija u tome da preuzmu prvenstvo klasi~nim kanalima oglaavanja nego da iskoriste svoj potencijal Oni predstavljaju iznena|enje neto novo i druga~ije Tako su novi mediji podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate Primjeri novih medija su avionsko oglaavanje oglaavanje putem balona mobile billboard oglaavanje u tramvajima autobusima obrazovnim i zdravstvenim ustanovama frizerskim salonima toiletima na pipcima za to~enje goriva moving board sms oglaavanje

Izbor medija oglaavanja

Pie Helena ^arapi

Proizvod koji se ne pro-daje bez oglaavanja

uz oglaavanje ne mo`e biti profitabilan

Ve dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadr`aj ve su postali dio naeg vlastitog okru`enja Oni su prijatelji neprijatelji obo`avani omra`eni Od njih o~ekujemo jako puno

Novi mediji su podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate

Stuktura medijskog kola~a

TV 0

Novine 20

^asopisi 1

Outdoor

Radio

Internet 1

0

Informatika

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska Har-dverska je virtualizacija pouzdaniji i skuplji oblik vir-tualizacije ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj specijalizirani hardver i softver omoguavaju da se je-dan fizi~ki server podijeli na nekoliko neovisnih serve-ra koji se nalaze u jednom kuitu Hardverska virtua-lizacija osigurava elektri~nu izolaciju u slu~aju kvara jednog ili vie servera te time veu pouzdanost sustava nego u slu~aju softverske virtualizacije Ovdje emo se fokusirati na koritenje vrste hardvera koji ve posje-dujete i kojim se svakodnevno slu`ite pa hardversku virtualizaciju neemo detaljnije objanjavati

Softverska virtualizacija koristi standardan hardver i operativne sustave koje ve posjedujete Na fizi~kom je serveru potrebno osigurati dovoljno memorije diskovnog prostora i procesorske snage Na obi~nom ra~unalu ili serveru instaliramo domainski (host) operativni sustav i zatim instaliramo softver za vir-tualizaciju Od besplatnih softvera najpoznatiji su Mi-crosoft Virtual PC Microsoft Virtual Server VMWare Server i Xen Od softvera koji se plaaju najpoznatiji su VMWare ESX Server i Swsoft Virtuosso Softver

koji se plaa ima vee mogunosti i vie funkcional-nosti pa ako virtualizaciju planirate ozbiljno koristi-ti provjerite daje li besplatni softver sve to vam je potrebno

Kako stvar radi Virtualne servere pravimo koritenjem softvera za virtualizaciju Operativni su-stav virtualnog servera (guest) mo`e biti razli~it od domainskog (host) operativnog sustava Pri kreiranju virtualnog servera definiramo veli~inu virtualnog hard diska koji je zapravo samo datoteka na tvrdom disku fizi~kog servera koli~inu memorije s fizi~kog servera koju e virtualni server koristiti maksimalni posto-tak procesorskog vremena koje mo`e koristiti i ostale postavke Zatim instaliramo gostujui (guest) opera-tivni sustav koji e virtualni server pokretati S obzi-rom na to da virtualni serveri dijele sustavne sabirnice memoriju mre`nu karticu i ostatak hardvera fizi~kog servera performanse aplikacija na virtualnom serve-ru uvijek su slabije od performansa istih tih aplikacija na fizi~kom serveru no u velikom je broju slu~ajeva ta razlika neprimjetna krajnjem korisniku Virtualni serveri mogu obavljati bilo koji funkciju ali se zbog spomenutog pada performansi njihovo koritenje ne preporu~uje kod aplikacija koje intenzivno koriste re-surse ili se od njih o~ekuje brz odziv (npr velike baze podataka) Virtualizacija se tako|er ne preporu~uje kod aplikacija koje brinu o sigurnosti mre`e (vatrozidi) Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplat-nog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave Za svaki virtualni server koji koristi Microsoftov operativni sustav potrebna je licenca Ako koritenjem virtualizacije zamijenite fizi~ki server imate pravo koristiti licencu s tog ser-vera Ako je domainski operativni sustav Windows 2003 Enterprise Server po licencnim pravima mo`ete instalirati jo ~etiri virtualna Windows 2003 Enterpri-se Servera pod uvjetom da su na tom istom fizi~kom serveru Licencna prava i podrku za druge operativne sustave provjerite na stranicama proizvo|a~a Mana softverske virtualizacije je da prilikom kvara softvera ili hardvera fizi~kog servera svi virtualni serveri po-staju nedostupni no uz pouzdanost dananjih servera i dobrog ugovornog servisnog partnera ovo ne pred-stavlja problem

Virtualizacija u poslovnom okru`enjuVirtualizacija je u trendu i na tekstove o njoj mo`ete naii u svim informati~kim novinama U tekstovima se pojanjava kako virtualizacija radi i to vam je za nju potrebno ali jeste li iz tih tekstova shvatili kako ju mo`ete upotrijebiti u svom sustavu Prikazat emo vam nekoliko slu~ajeva kada je virtualizacija vrlo korisna

Piše Ivan Turk

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska

Hardverska je virtuali-zacija pouzdaniji i sku-plji oblik virtualizacije

ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj

specijalizirani hardver i softver omoguavaju da

se jedan fizi~ki server podijeli na nekoliko

neovisnih servera koji se nalaze u jednom

kuitu

Kada koristiti virtualizaciju Prvi i najo~itiji primjer je testiranje Testiranje nove verzije poslovne aplikacije ili nove sigurnosne zakrpe na serveru koji svakodnevno koristite nije mudra odluka jer stvari se mogu zakom-plicirati Koritenjem virtualizacije mo`ete napravi-ti identi~nu kopiju svog sustava na jednom jedinom fizi~kom serveru i vidjeti kakav e utjecaj odre|ene izmjene imati na va sustav Drugi se oblik testiranja odnosi na testiranje funkcionalnosti novih aplikacija koje planirate uvesti u svoj sustav Ovdje vas virtuali-zacija spaava od nabavljanja dodatnog hardvera

Drugi je primjer migracija starih aplikacija i serve-ra Ako imate server s aplikacijom koja radi samo na Windowsima NT i ne mo`ete ju prebaciti na novi operativni sustav niti Windows NT mo`ete instalirati na novi server zbog nedostatka drivera virtualizacija je rjeenje Na novi server koji ima dovoljno resursa instalirate operativni sustav za koji postoje driveri i zatim virtualizirate stari server Va`no je napomenuti da virtualni serveri koriste generi~ki standardizirani hardver stoga nema problema s driverima za starije operativne sustave Obzirom na malu hardversku sna-gu starog servera kao posljedica virtualizacije mo`e se dogoditi da stara aplikacija radi nekoliko puta br`e

Trei je primjer konsolidacija Svaki sustav raste s vremenom i poveava se broj ure|aja u njemu Kao posljedica toga doga|a se da resurse koje smo predvi-djeli za pet godina prerastemo za tri godine Pojedini su serveri zagueni koli~inom podataka dok su tvrdi diskovi na ostalim serverima prakti~no prazni ili nam je iskoritenost procesora na jednom serveru cijelo vrijeme preko 70 a u vrijeme mjese~nog obra~una nema dovoljno snage dok drugi server cijelo vrijeme veselo dr`i procesor na 2 Virtualnim serverima re-surse mo`ete dodavati prema potrebi koristei softver za virtualizaciju a briga o svim resursima i problemi oko kompatibilnosti hardvera svode se na odr`avanje i proirivanje fizi~kog servera Primjerice ako se neki server intenzivno koristi samo krajem mjeseca za mjese~ni obra~un dok se ostatak vremena slabo kori-sti mogue mu je u potrebnom periodu dodati resur-se Kada potreba nestane resursi se opet razdijele tamo gdje su potrebni

^etvrti su primjer sustavi visoke dostupnosti (cluste-ri) Sustavi visoke dostupnosti temelje se na tome da se vie servera ponaaju kao jedan (jako pojednostavljeno objanjenje) pa u slu~aju kvara jednog servera nema posljedica za funkcionalnost sustava jer ostali serveri preuzimaju funkciju neispravnog Ovdje je odmah ja-sno da morate imati dva ili vie servera to predstavlja dodatni troak pri kupovini hardvera Ako koristite virtualizaciju jedan server mo`e biti fizi~ki a drugi virtualan Virtualni server mora biti instaliran na za-sebnom fizi~kom serveru da bi se nastavio nesmetan

rad I za ovaj je scenarij potreban dodatni server ali taj server mo`e se koristiti i za druge potrebe Zbog ni`ih performansi virtualnog servera u odnosu na fizi~ki ovdje e zasigurno doi do smanjenja brzine rada su-stava no to je puno bolja opcija od totalnog zastoja

Virtualizacija mo`e pomoi boljoj organizaciji vae infrastrukture veoj pouzdanosti i dostupnosti te do-vesti do zna~ajnih uteda pa ako do sada niste sad je pravo vrijeme da ju po~nete koristiti

wwwmirakulhr 1

Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplatnog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave

Informatika

wwwmirakulhr

Intelligence Obavjetajne slu`be prislukivanje UDBA James Bond ndash prve su asocijacije na spomen ove rije~i No to je zapravo Competitive Intelligence (CI) Jo jedna od pomodnih aktivnosti popularnog zvu~nog naziva koje valja prodati upravama ili stvar-na potreba

Krenimo od same rije~i intelligence ndash inteligen-cija Pojednostavljeno inteligencija je snala`ljivost pojedinca u novim situacijama ili okru`enjima od-nosno sposobnost razumijevanja i zatim efikasnog prilago|avanja

Za dr`avu to zna~i to se bolje uklopiti u me|unarodna kretanja i nacionalne interese promicati te tititi i unutar zemlje i na me|unarodnom planu Upravo to izvjetajna (obavjetajna) zajednica i ~ini kontinuirano izvjeuje nacionalno vodstvo o aktualnim zbivanjima a povrh toga analizama dolazi do scenarija moguih doga|aja na temelju kojih predla`e konkretne mjere djelovanja Na taj na~in savjetovano i pripremljeno vo-dstvo dr`ave lake i br`e mo`e donijeti kriti~ne odluke

i preventivno djelovati

Na korporativnom nivou intelligence zna~i kako e se tvrtka prilagoditi i postaviti u tr`inoj utakmici koja je u dananjim globalisti~kim trendovima sve nemilosrd-nija i neizvjesnija Proces je opet isti Analize mogui scenariji izvjeivanje managementa predlaganje rjeenja

Razlika izme|u dr`avnog i korporativnog intelligence-a jest u prikupljanju informacija Sve dr`avne slu`be svijeta sla`u se da je ~ak oko 90 informacija javno dostupno Zbog onih desetak posto ponekad se rade prikrivene operacije koje ako se otkriju izlaze na naslovnim stranicama novina te postaju predmetom knjiga i filmova CI bavi se isklju~ivo javnim dije-lom informacija stoga sve se radi legalno po strogim eti~kim na~elima

Dakle CI je sustavan eti~an proces motrenja poslo-vne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

^emu sve toKrajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurent-nosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opasnosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti Smisao je biti ak-tivnim sudionikom u utakmici nametati svoj ritam i standarde a ne ldquoplesati kako drugi svirajurdquo Dananji tempo razvoja tehnologije i globalnog tr`ita uzrok su sve br`oj promjeni poslovne okoline Sve nas vie pre-plavljuju dostupne informacije i dezinformacije a do pojave CI niti jedan odjel u organizaciji sustavno se ne bavi ovim problemom Donositelji odluka ne vole biti iznena|eni Malo tko voli negativna iznena|enja ali u poslovnom svijetu nije rijedak slu~aj i da se na pozi-tivna iznena|enja ne gleda blagonaklono iz jednosta-vnog razloga to se ni za takav razvoj doga|aja nema spreman plan Manageri (vlasnici) ne mogu se vie oslanjati samo na instinkt ili intuiciju pri donoenju stratekih odluka a nemaju vremena baviti se mo-

rem informacija ~esto upitne kvalitete Oni trebaju konkretne pravovremene i provedive savjete

Kratka povijestSustavno praenje konkurencije i openito poslovnog okru`enja po~inje prije dvadesetak godina u SAD-u U po~etku su samo velike korporacije organizirale unutarnje CI odjele me|utim dokazavi svoju vrije-dnost CI se uvodi u sve manje i manje tvrtke Danas vie od 60 svih registriranih tvrtaka u SAD-u i ~ak 90 od 500 najuspjenijih - Fortune 500 ima CI u nekom obliku ukomponiran u svoje strukture SCIP (Society of Competitive Intelligence Professionals) ugledna svjetska organizacija koja okuplja CI profesio-nalce danas broji gotovo 7000 ~lanova irom svijeta a u osnivanju je i hrvatska podru`nica CI sve vie ula-zi i u akademske krugove - na nekim je sveu~ilitima mogue diplomirati i magistrirati na ovu temu

Vlade nekih zemalja primjerice Francuske [vedske SAD-a Japana i Kanade poti~u i ula`u znatna sredstva u razvoj CI jer za razvoj cijelog gospodarstva potreb-no je kvalitetno funkcioniranje velikog broja tvrtaka koje se bez intelligence-a teko mogu nadmetati na tr`itu isprepletenim brojnim globalnim i regional-nim igra~ima (neki od njih imaju podrku dr`avnih izvjetajnih agencija) Openito je pravilo to je konkurencija ja~a i okru`enje nesigurnije CI ima vie smisla CI je ~est slu~aj u izvozno orijentiranim kom-panijama Ovdje se mo`e povui paralela s dr`avama gdje sna`ne utjecajne i izvozu orijentirane dr`ave imaju dobro organizirane intelligence agencije

I u Hrvatskoj se o ovoj temi u posljednje vrijeme do-sta govori Organiziraju se konferencije te~ajevi a CI pomalo ulazi i u tvrtke Objavljeno je i par knjiga na temu CI na hrvatskom jeziku

Pomalo zbunjuju dva naziva s kojima se ~esto susreemo Competitive Intelligence (CI) i Business Intelligence (BI) Nepisano je pravilo da se uz naziv CI ve`e struka o kojoj ovdje govorimo dok se za BI ve`u IT rjeenja Posljednjih godina dosta se rabe i govo-ri o software-ima renomiranih proizvo|a~a ali i onih manje poznatih koji naprosto preplavljuju tr`ite To su naime vrijedni alati koji poma`u pri analiziranju internog poslovanja i u budunosti e im se zna~aj vjerojatno poveavati me|utim oni ne odgovaraju na pitanja o kojima emo ovdje govoriti a koja su klju~na u CI-u

Kako CI funkcioniraKako bi donositelji odluka mogli proaktivno voditi tvrtku i biti korak ispred ostalih zadaa je CI-a dobro upoznati sudionike utakmice ali s ciljem predvi|anja buduih poteza

Competitive IntelligenceCI je sustavan eti~an proces motrenja poslovne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

Pie Sinia Kouti

Vje~na pitanja koja tra`e odgovorebull Prati se rad konkurencije - koja im je strategija to

planiraju (Misle li se iriti ndash lokalno regionalno Planiraju li spajanja akvizicije Hoe li lansirati novi proizvod Hoe li korigirati cijene promijeniti marketinke akcijehellip) struktura trokova (pojedinih procesa benchmarking zato su jeftiniji konkurent-niji)

bull Prate se potroa~i ndash kakve su im karakteristike Cilj je doi do odgovora hoe li promijeniti navike po-trebe

bull Dobavlja~i - to se vie o njima zna bolje su pregovara~ke pozicije iznena|enja su manja Hoe li promijeniti cijene Hoe li bankrotirati

bull Hoe li se pojaviti neki novi konkurent na tr`itu S kojom e strategijom nastupiti Kako e to utjecati na nae poslovanje

bull Mo`e li se pojaviti neki supstitut koji e nam uzima-ti dio kola~a

bull Prati se cijelo gospodarstvo - trendovi politika utje-caj globalizacije promjene tehnologija promjene zakonahellip

bull Prati se interni rad tvrtke - cilj je postii to bolji i br`i protok informacija bez skupog udvajanja u prikupljanju analizama i distribuciji uvodi se poslo-vna tajna (hijerarhijska zatita podataka) radi se na-

ldquoNajbolje uz pozna-vanje vlastitog posla

je poznavanje posla konkurencijerdquo

John D Rockfeller

Poslovna znanja Poslovna znanja

Krajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurentnosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opa-snosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti

2

counter-intelligence-u ndash zatita naih podataka ana-liza ideja (izvana ndash od ilegalne pijuna`e te legalnog CI-a drugih tvrtaka iznutra ndash svjesno ili nesvjesno odavanje osjetljivih informacija)

Mnogi e rei ndash pa nai ljudi (odjeli) ve prate konku-renciju To je donekle istina Odjel marketinga prati marketinke poteze konkurencije prodaja zna udjele pojedinih tvrtaka na tr`itu redovito se prate cijene proizvoda i usluga suparnika Svaki odjel prati konku-renciju u svojoj domeni Me|utim nitko sustavno i studijski ne obra|uje konkurenciju te nema cjelovitu sliku o pojedinom konkurentu Tek na temelju cjelovi-te slike mogu se izraditi profili a to je jedan od na~ina kako razmiljati kao konkurencija i tako predvidjeti njihove budue poteze CI mora biti glavni ekspert po pitanju konkurencije a slo`it emo se svi ndash da konku-rencije nema poslovanje bi izgledalo puno druga~ije

Puno je dakle pitanja na koja ponekad i cijeli dobro institucionalizirani CI odjeli ne uspiju na vrijeme od-govoriti Kako onda o~ekivati da e mala poduzea izdvojiti ograni~ene resurse za ova ~esto maglovita pitanja koja naizgled nemaju veze s osnovnim poslo-vanjem Prvi je korak osvijestiti va`nost gore navede-nih pitanja ^esti su uzroci propasti poduzea eksterni faktori pa prema tome ne vodimo li ra~una o ovim

pitanjima naeg osnovnog poslovanja nee ni biti Ne moramo dakle imati formalno definirane CI odjele Me|utim moramo kontinuirano razmiljati i diskuti-rati o ovim pitanjima kako bi uope postojali

Primjena Competitive Intelligence-aU roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent ndash primjer je nivoa obavijesti kakav se zna zatei u poduzeima Cilj Competitive Intelligen-ce-a je da ponudi vie u roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent i ako ne unaprijedimo proizvodnu tehnologiju i distribuciju izgubit emo 20 tr`ita

Ili uo~ili smo rupu (blind spot) u strategiji konku-rencije ukoliko ih tu napadnemo osvojit emo 10 tr`ita

Ili na temelju analiza industrije te gospodarskih sociolokih i politi~kih analiza procjenjujemo da e proizvod (usluga) X ukoliko ga lansiramo na tr`ite Y zauzeti izme|u 10 i 15 tog tr`ita te ostvariti profit nakon yz vremena

Takva usluga viestruko je vrijednija od ulaganja u rad ovakva odjela

Poslovna znanja

CI mora biti glavni ek-spert po pitanju konku-rencije a slo`it emo se

svi ndash da konkurencije nema poslovanje bi iz-gledalo puno druga~ije

U praksi su poznate dvije vrste arbitra`e ad hoc (arbitra`a pri kojoj stranke same utvr|uju pravila postupanja imenovanje i broj arbitara osiguravaju tehni~ko-administrativnu podrku i sli~no ovaj tip arbitra`e vrlo je rijedak ) i institucionalna arbitra`a (arbitra`ni se postupak provodi po pravilima odre|ene institucije npr Stalno izabrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori)

Prednosti arbitra`eOsnovne prednosti arbitra`nog postupka su kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se sporazume oko pravila postupka samostalno imeno-vanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost po-stupka koji unato~ sporu omoguuje ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

U pravilu nadle`nost arbitra`e se ugovara dakle ona nije zadana zakonom ili bilo kojim drugim propisom Ugovor o arbitra`i sklapa se prije nastanka spora pri ~emu e uobi~ajeno biti arbitra`na klauzula temeljnom poslovnom Ugovoru ili nakon nastanka spora (tzv kompromis) Poduzetnicima koji se odlu~e za ovaj na~in rjeavanja spora preporu~a se ugovaranje arbitra`ne klauzule ~ime se mo`e izbjei smisleno odugovla~enje spora pred bdquodr`avnimldquo sudom od strane nelojalnog poslovnog partnera ^lankom 3 Zakona o arbitra`i (NN 8801) propisano je da se arbitra`a mo`e ugovori-ti za rjeavanje svih sporova o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati Tako se arbitra`a mo`e ugovoriti za ugovorne odnose izvanugovorne odnose sporove o vlasnitvu sporove iz ugovora o radu i sl Stranka arbitra`nog postupka mo`e biti i dr`ava kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave Isto tako Zakon o arbitra`i predvi|a i mogunost ugovaranja inozemne arbitra`e u sporovima s me|unarodnim ele-mentom osim ako je posebnim zakonom propisano da je za takve sporove isklju~ivo nadle`an sud u RH (npr sporovi o nekretninama koji se nalaze u RH) U ino-zemnim arbitra`ama posebno su popularne arbitra`ne institucije u [vicarskoj uz primjenu vicarskog prava koje je vrlo sli~no hrvatskom

Arbitra`ni postupakArbitra`ni postupak zapo~inje kao i svaki drugi sudski postupak - podnoenjem tu`be arbitra`nom suditu

Stranke odlu~uju o tome hoe li arbitrirati arbitar pojedinac ili vijee trojice arbitara Ukoliko se stranke o tome ne sporazume u sporovima vrijednosti do 50000 eura sudit e pojedinac a preko 50000 eura vijee Za arbitre se mogu imenovati arbitri s liste in-stitucionalne arbitra`e ali i bilo koja druga neovisna i nepristrana osoba (ne nu`no pravnici) Pravo koje e se primjenjivati kako smo naveli ovisi o instituciji koje su stranke odabrale Tako se pri Stalnom izbornom suditu pri HGK primjenjuje Pravilnik o arbitra`i pri Stalnom izbornom suditu pri HGK (tzv zagreba~ka pravila) Isto tako po isklju~ivom sporazumu stranaka arbitra`a mo`e postupati ex aequo et bono ili po na~elu pravi~nosti

Arbitra`nim pravorijekom pravomono se presu|uje u odre|enom sporu Arbitra`a postupa samo u jednom stupnju za razliku od sudova koji u pravilu postupaju u dva pa ~ak i tri stupnja Po donoenju arbitra`nog pravorijeka mo`e se tra`iti ovrha pred nadle`nim sudom U pravilu tu`ba za ponitenje arbitra`nog pravorijeka koja se podnosi bdquodr`avnomldquo sudu (koja je uvjetno re~eno `alba na pravorijek) ne odga|a ovrhu pravorijeka Navedena tu`ba predstavlja jedino pravno sredstvo za ponitenje pravorijeka Ponitenje se tako mo`e tra`iti radi nenadle`nosti arbitra`e (nije sklo-pljen sporazum o arbitra`i) ako stranci nije pru`ena mogunost sudjelovanja pred arbitra`om ako je odlu~eno o pitanju koje nije sporazumom podvrgnuto arbitra`i i sl I iz navedenog je vidljivo da se radi ugla-vnom o postupovnim pitanjima tako da se tu`bom nee moi tra`iti meritorno preispitivanje ~injenica ili pravnih pitanja (iznimno ako je pravorijek suprotan pravnom i ustavnom poretku RH)

Iz svega navedenog vidljiv je niz prednosti arbitra`nog rjeenja sporova Istaknut emo jednu za sada prili~no vidljivu i bitnu manu arbitra`e a to su trokovi po-stupka U sporovima velike vrijednosti arbitra`a e u pravilu biti skuplja od postupka pred Sudom

Arbitraža kao na~in rjeavanja sporovaArbitra`a kao na~in rjeavanja sporova predvi|a postupak vrlo sli~an sudskom u kojem spor me|u strankama pravomono i kona~no rjeava arbitra`ni sud Zbog sporosti i pretrpanosti pravosudnih tijela ovaj na~in rjeavanja sporova postaje sve u~estaliji i u rjeavanju sporova me|u domaim poslovnim subjektima ( arbitra`a se naj~ee koristila u sporovima sa stranim partnerima)

Piu Antun Emert Bruno Juri

Osnovne su prednosti arbitra`nog postupka kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se spo-razume oko pravila postupka samostalno imenovanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost postupka koji unato~ sporu omoguuju ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

Poslovna znanja

wwwmirakulhr

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

wwwmirakulhr

MarketingMarketing

Pristup informacijama postaje vrlo jeftin Vremenske i prostorne barijere i~ezle su Svjetske mre`e danas su normalna pojava samo ako to znamo i `elimo prihvatiti U ovoj eri masovnih medija dobro poz-navanje mogunosti to ih pru`a neki medij smatra se ~esto bitnim klju~em uspjeha u mnogim poslovi-ma Oglaavanje je najja~i marketinki alat u borbi za percepciju potroa~a te za prijenos poruke do ciljane tr`ine skupine Oglaavanje je u tome uspjeno ako ima dobar sadr`aj poruke i izbor medija kojim se po-ruka prenosi

TVU tranzicijskim zemljama televizija je jo uvijek gla-vni medij oglaavanja Oglaavati na televiziji je naju~inkovitije jer je jedini medij koji kombinira doseg brzinu i emocije mo`e dosegnuti svaku cilj-nu skupinu kao i najvei postotak ukupne popula-cije omoguuje najbr`u distribuciju oglasa i najbr`i kontakt s potroa~em gdje poma`e razvoju svijesti i prisjeanja robne marke ~ime joj produljuje `ivotni vijek Ima visoku gledanost s mogunou demonstra-cije te stimulira kupnju i poveava prodaju stvarajui imid` robne marke Iako je jednosmjeran medij poti~e ljudska osjetila i osjeaje Hrvatska je svrstana me|u

zemlje s najveom konzumacijom televizije

RadioOn postojano zadr`ava polo`aj ldquomedija iz sjenerdquo Premda je ograni~en na slunu dimenziju to je po-velik nedostatak njegova velika prednost jest da je ne-zaobilazan i osoban svi ga do`ivljavaju kao prijateljski medij A prijateljima se vjeruje Radio mo`ete sluati u gradu na selu u prigradskim naseljima i ruralnim krajevima Mo`e se sluati vani ili u zatvorenom i to 24 sata dnevno Radio je dostupan vaim potroa~ima u svako vrijeme na svakom mjestu S radijem kao me-dijem mo`ete dostii svog potencijalnog kupca upra-vo u trenutku aktivnosti koje su povezane s vaim proizvodom Radio mo`e djelovati odmah i u cijelo-sti je prilagodljiv medij izvor je prvih informacija a u~inkovit je uz mala financijska sredstva

NovineOglaavanje u novinama uglavnom e biti vrlo ko-risno za poslovanje veine djelatnosti Ipak taj na~in oglaavanja za veinu je manjih poduzetnika skup Va`no je znati kako se u tiskanim medijima pogoto-vo dnevnim nikako ne smije oglaavati ldquoad hocrdquojer su namijenjene brzoj konzumaciji ldquo`iverdquo manje od 24 sata pa e upravo toliko vrijediti jedanput objavljen oglas No s druge strane bit e vrlo efikasno ukoliko je u~estalo u ujedna~enom ritmu trajanja barem tri mjeseca Imaju kratak `ivotni vijek i prosje~no im je vrijeme ~itanja oglasa manje od 30 sekunda Ovakvo oglaavanje ~esto vas stavlja u jednak kontekst s konkurencijom pa kreativna snaga oglasa treba biti takva da se oglas nepogrjeivo izdvoji od konkurencije Tako|er treba paziti da oglaavanjem vlastite ponude ne poma`ete tu|i marketing

^asopisi^asopisi su neto intimniji oblik oglasnog prostora pa se tu oglaiva~ mo`e malo opustiti Za o~ekivati je kako ~itatelj odre|eni ~asopis nabavlja zato to ga zanima pa prema njegovom sadr`aju nije teko odrediti kakvi su mu ~itatelji kao potroa~i i kakve su im sklonosti Svaki e ~itatelj svoj omiljeni ~asopis potanko i~itati pa se u oblikovanju oglasa mo`e ~ak i mora ii puno detaljnije ^asopisi mogu dosegnuti iroku publiku no ipak se usmjeravaju na specifi~ne i u`e tr`ine segmen-te Za razliku od novina ima dulji `ivotni vijek bolju

kvalitetu papira uklju~enost ~itatelja i bolji ugled vei su dok je s druge strane nedostatak segmentiranost vii trokovi te vremenska neprilago|enost

Vanjsko oglaavanjeMo`e se gledati kao nusproizvod ne~ega drugog ugla-vnom putovanja i kupnje Omoguava tvrtkama da u najuo~ljivijem i najirem obliku promoviraju svoj brand (marku) proizvod ili slogan te da se za njega ~uje na najiri a za klijenta gotovo najpovoljniji na~in Jedno je od najefikasnijih sredstava Smatra se najno-vijim masovnim medijem jer prenosi poruku svakod-nevno ne mo`ete ga ugasiti odlo`iti otvoriti Jedini medij na kojem propagandna poruka traje neprekidno - 24 sata

PlakatiPlakat mora brzo i jednostavno komunicirati sadr`aj i ideju Dostupan je svakom prolazniku na nenametljiv na~in Ima kratak period oglaavanja a koristi se za promocije koncerte izlo`be izbore filmske premijere U kompoziciji plakata slova igraju ravnopravnu ulogu zajedno sa slikom ali obi~no se ne uzimaju jednaki omjeri slike i teksta (50-50) ve je omjer obi~no 70-30 kako bi se uspostavila dominanta Slova moraju biti dovoljno velika i ~itka da bi ih konzumenti mogli registrirati brzo u prolazu etnjom vo`njom automo-bila tramvajem i sl Kod plakata je va`an sadr`aj po-ruke koji mora biti jasan ve nakon 3 sekunde tekst ne smije biti predug jer se osoba pogledom na plakat zadr`ava samo 110 sekunde

Internet Internet marketing je u svega nekoliko godina stekao golemu popularnost me|u oglaiva~ima Vrijednost internetskog oglaavanja e u razdoblju od 2007 do 2009 godine rasti esterostruko br`e od vrijednosti oglaavanja u tradicionalnim medijima Vaa Internet stranica postaje ne samo sredstvo komunikacije i pro-mocije nego sredstvo poslovanja i najbolji djelatnik u tvrtki zato to mo`e prodati proizvod Vaa Internet stranica mora generirati posjete kako bi bila funkcio-

nalna i korisna a to mo`ete postii samo kvalitetnim Internet oglaavanjem Velike prednosti su brzina dostupnost 247 te nove mogunosti Na Internetu se mo`e promovirati gotovo sve a kako je Internet mjesto skupljanja informacija i uspjenost reklama sve je vea Ciljana skupina korisnika vrlo je razli~ita postoji mogunost pristupa razli~itim dobnim skupi-nama Marketinku kampanju na Internetu mogue je osmisliti i realizirati u vrlo kratkom roku velika je fleksibilnost pokriva razli~ita podru~ja oglaavanja daje feedback te kupac mo`e detaljno vidjeti i izabrati proizvode dok je u drugim medijima ograni~en pro-storom i vremenom Nedostatci su zaguenost slab doseg ograni~ena kvaliteta relativno mala penetra-cija neekskluzivnost oglasa te neuhvatljivo plasiranje la`nih informacija i bdquovirusno oboljenjeldquo

Novi medijiKlasi~ni kanali oglaavanja postali su dio nae svako-dnevice te nisu vie sami po sebi dovoljno probita~ni To je ujedno i razlog potrebe za novim medijima Nije uloga novih medija u tome da preuzmu prvenstvo klasi~nim kanalima oglaavanja nego da iskoriste svoj potencijal Oni predstavljaju iznena|enje neto novo i druga~ije Tako su novi mediji podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate Primjeri novih medija su avionsko oglaavanje oglaavanje putem balona mobile billboard oglaavanje u tramvajima autobusima obrazovnim i zdravstvenim ustanovama frizerskim salonima toiletima na pipcima za to~enje goriva moving board sms oglaavanje

Izbor medija oglaavanja

Pie Helena ^arapi

Proizvod koji se ne pro-daje bez oglaavanja

uz oglaavanje ne mo`e biti profitabilan

Ve dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadr`aj ve su postali dio naeg vlastitog okru`enja Oni su prijatelji neprijatelji obo`avani omra`eni Od njih o~ekujemo jako puno

Novi mediji su podrka postojeim kanalima oglaavanja a prava sinergija me|u njima vjerojatno donosi najbolje rezulate

Stuktura medijskog kola~a

TV 0

Novine 20

^asopisi 1

Outdoor

Radio

Internet 1

0

Informatika

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska Har-dverska je virtualizacija pouzdaniji i skuplji oblik vir-tualizacije ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj specijalizirani hardver i softver omoguavaju da se je-dan fizi~ki server podijeli na nekoliko neovisnih serve-ra koji se nalaze u jednom kuitu Hardverska virtua-lizacija osigurava elektri~nu izolaciju u slu~aju kvara jednog ili vie servera te time veu pouzdanost sustava nego u slu~aju softverske virtualizacije Ovdje emo se fokusirati na koritenje vrste hardvera koji ve posje-dujete i kojim se svakodnevno slu`ite pa hardversku virtualizaciju neemo detaljnije objanjavati

Softverska virtualizacija koristi standardan hardver i operativne sustave koje ve posjedujete Na fizi~kom je serveru potrebno osigurati dovoljno memorije diskovnog prostora i procesorske snage Na obi~nom ra~unalu ili serveru instaliramo domainski (host) operativni sustav i zatim instaliramo softver za vir-tualizaciju Od besplatnih softvera najpoznatiji su Mi-crosoft Virtual PC Microsoft Virtual Server VMWare Server i Xen Od softvera koji se plaaju najpoznatiji su VMWare ESX Server i Swsoft Virtuosso Softver

koji se plaa ima vee mogunosti i vie funkcional-nosti pa ako virtualizaciju planirate ozbiljno koristi-ti provjerite daje li besplatni softver sve to vam je potrebno

Kako stvar radi Virtualne servere pravimo koritenjem softvera za virtualizaciju Operativni su-stav virtualnog servera (guest) mo`e biti razli~it od domainskog (host) operativnog sustava Pri kreiranju virtualnog servera definiramo veli~inu virtualnog hard diska koji je zapravo samo datoteka na tvrdom disku fizi~kog servera koli~inu memorije s fizi~kog servera koju e virtualni server koristiti maksimalni posto-tak procesorskog vremena koje mo`e koristiti i ostale postavke Zatim instaliramo gostujui (guest) opera-tivni sustav koji e virtualni server pokretati S obzi-rom na to da virtualni serveri dijele sustavne sabirnice memoriju mre`nu karticu i ostatak hardvera fizi~kog servera performanse aplikacija na virtualnom serve-ru uvijek su slabije od performansa istih tih aplikacija na fizi~kom serveru no u velikom je broju slu~ajeva ta razlika neprimjetna krajnjem korisniku Virtualni serveri mogu obavljati bilo koji funkciju ali se zbog spomenutog pada performansi njihovo koritenje ne preporu~uje kod aplikacija koje intenzivno koriste re-surse ili se od njih o~ekuje brz odziv (npr velike baze podataka) Virtualizacija se tako|er ne preporu~uje kod aplikacija koje brinu o sigurnosti mre`e (vatrozidi) Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplat-nog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave Za svaki virtualni server koji koristi Microsoftov operativni sustav potrebna je licenca Ako koritenjem virtualizacije zamijenite fizi~ki server imate pravo koristiti licencu s tog ser-vera Ako je domainski operativni sustav Windows 2003 Enterprise Server po licencnim pravima mo`ete instalirati jo ~etiri virtualna Windows 2003 Enterpri-se Servera pod uvjetom da su na tom istom fizi~kom serveru Licencna prava i podrku za druge operativne sustave provjerite na stranicama proizvo|a~a Mana softverske virtualizacije je da prilikom kvara softvera ili hardvera fizi~kog servera svi virtualni serveri po-staju nedostupni no uz pouzdanost dananjih servera i dobrog ugovornog servisnog partnera ovo ne pred-stavlja problem

Virtualizacija u poslovnom okru`enjuVirtualizacija je u trendu i na tekstove o njoj mo`ete naii u svim informati~kim novinama U tekstovima se pojanjava kako virtualizacija radi i to vam je za nju potrebno ali jeste li iz tih tekstova shvatili kako ju mo`ete upotrijebiti u svom sustavu Prikazat emo vam nekoliko slu~ajeva kada je virtualizacija vrlo korisna

Piše Ivan Turk

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska

Hardverska je virtuali-zacija pouzdaniji i sku-plji oblik virtualizacije

ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj

specijalizirani hardver i softver omoguavaju da

se jedan fizi~ki server podijeli na nekoliko

neovisnih servera koji se nalaze u jednom

kuitu

Kada koristiti virtualizaciju Prvi i najo~itiji primjer je testiranje Testiranje nove verzije poslovne aplikacije ili nove sigurnosne zakrpe na serveru koji svakodnevno koristite nije mudra odluka jer stvari se mogu zakom-plicirati Koritenjem virtualizacije mo`ete napravi-ti identi~nu kopiju svog sustava na jednom jedinom fizi~kom serveru i vidjeti kakav e utjecaj odre|ene izmjene imati na va sustav Drugi se oblik testiranja odnosi na testiranje funkcionalnosti novih aplikacija koje planirate uvesti u svoj sustav Ovdje vas virtuali-zacija spaava od nabavljanja dodatnog hardvera

Drugi je primjer migracija starih aplikacija i serve-ra Ako imate server s aplikacijom koja radi samo na Windowsima NT i ne mo`ete ju prebaciti na novi operativni sustav niti Windows NT mo`ete instalirati na novi server zbog nedostatka drivera virtualizacija je rjeenje Na novi server koji ima dovoljno resursa instalirate operativni sustav za koji postoje driveri i zatim virtualizirate stari server Va`no je napomenuti da virtualni serveri koriste generi~ki standardizirani hardver stoga nema problema s driverima za starije operativne sustave Obzirom na malu hardversku sna-gu starog servera kao posljedica virtualizacije mo`e se dogoditi da stara aplikacija radi nekoliko puta br`e

Trei je primjer konsolidacija Svaki sustav raste s vremenom i poveava se broj ure|aja u njemu Kao posljedica toga doga|a se da resurse koje smo predvi-djeli za pet godina prerastemo za tri godine Pojedini su serveri zagueni koli~inom podataka dok su tvrdi diskovi na ostalim serverima prakti~no prazni ili nam je iskoritenost procesora na jednom serveru cijelo vrijeme preko 70 a u vrijeme mjese~nog obra~una nema dovoljno snage dok drugi server cijelo vrijeme veselo dr`i procesor na 2 Virtualnim serverima re-surse mo`ete dodavati prema potrebi koristei softver za virtualizaciju a briga o svim resursima i problemi oko kompatibilnosti hardvera svode se na odr`avanje i proirivanje fizi~kog servera Primjerice ako se neki server intenzivno koristi samo krajem mjeseca za mjese~ni obra~un dok se ostatak vremena slabo kori-sti mogue mu je u potrebnom periodu dodati resur-se Kada potreba nestane resursi se opet razdijele tamo gdje su potrebni

^etvrti su primjer sustavi visoke dostupnosti (cluste-ri) Sustavi visoke dostupnosti temelje se na tome da se vie servera ponaaju kao jedan (jako pojednostavljeno objanjenje) pa u slu~aju kvara jednog servera nema posljedica za funkcionalnost sustava jer ostali serveri preuzimaju funkciju neispravnog Ovdje je odmah ja-sno da morate imati dva ili vie servera to predstavlja dodatni troak pri kupovini hardvera Ako koristite virtualizaciju jedan server mo`e biti fizi~ki a drugi virtualan Virtualni server mora biti instaliran na za-sebnom fizi~kom serveru da bi se nastavio nesmetan

rad I za ovaj je scenarij potreban dodatni server ali taj server mo`e se koristiti i za druge potrebe Zbog ni`ih performansi virtualnog servera u odnosu na fizi~ki ovdje e zasigurno doi do smanjenja brzine rada su-stava no to je puno bolja opcija od totalnog zastoja

Virtualizacija mo`e pomoi boljoj organizaciji vae infrastrukture veoj pouzdanosti i dostupnosti te do-vesti do zna~ajnih uteda pa ako do sada niste sad je pravo vrijeme da ju po~nete koristiti

wwwmirakulhr 1

Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplatnog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave

Informatika

wwwmirakulhr

Intelligence Obavjetajne slu`be prislukivanje UDBA James Bond ndash prve su asocijacije na spomen ove rije~i No to je zapravo Competitive Intelligence (CI) Jo jedna od pomodnih aktivnosti popularnog zvu~nog naziva koje valja prodati upravama ili stvar-na potreba

Krenimo od same rije~i intelligence ndash inteligen-cija Pojednostavljeno inteligencija je snala`ljivost pojedinca u novim situacijama ili okru`enjima od-nosno sposobnost razumijevanja i zatim efikasnog prilago|avanja

Za dr`avu to zna~i to se bolje uklopiti u me|unarodna kretanja i nacionalne interese promicati te tititi i unutar zemlje i na me|unarodnom planu Upravo to izvjetajna (obavjetajna) zajednica i ~ini kontinuirano izvjeuje nacionalno vodstvo o aktualnim zbivanjima a povrh toga analizama dolazi do scenarija moguih doga|aja na temelju kojih predla`e konkretne mjere djelovanja Na taj na~in savjetovano i pripremljeno vo-dstvo dr`ave lake i br`e mo`e donijeti kriti~ne odluke

i preventivno djelovati

Na korporativnom nivou intelligence zna~i kako e se tvrtka prilagoditi i postaviti u tr`inoj utakmici koja je u dananjim globalisti~kim trendovima sve nemilosrd-nija i neizvjesnija Proces je opet isti Analize mogui scenariji izvjeivanje managementa predlaganje rjeenja

Razlika izme|u dr`avnog i korporativnog intelligence-a jest u prikupljanju informacija Sve dr`avne slu`be svijeta sla`u se da je ~ak oko 90 informacija javno dostupno Zbog onih desetak posto ponekad se rade prikrivene operacije koje ako se otkriju izlaze na naslovnim stranicama novina te postaju predmetom knjiga i filmova CI bavi se isklju~ivo javnim dije-lom informacija stoga sve se radi legalno po strogim eti~kim na~elima

Dakle CI je sustavan eti~an proces motrenja poslo-vne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

^emu sve toKrajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurent-nosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opasnosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti Smisao je biti ak-tivnim sudionikom u utakmici nametati svoj ritam i standarde a ne ldquoplesati kako drugi svirajurdquo Dananji tempo razvoja tehnologije i globalnog tr`ita uzrok su sve br`oj promjeni poslovne okoline Sve nas vie pre-plavljuju dostupne informacije i dezinformacije a do pojave CI niti jedan odjel u organizaciji sustavno se ne bavi ovim problemom Donositelji odluka ne vole biti iznena|eni Malo tko voli negativna iznena|enja ali u poslovnom svijetu nije rijedak slu~aj i da se na pozi-tivna iznena|enja ne gleda blagonaklono iz jednosta-vnog razloga to se ni za takav razvoj doga|aja nema spreman plan Manageri (vlasnici) ne mogu se vie oslanjati samo na instinkt ili intuiciju pri donoenju stratekih odluka a nemaju vremena baviti se mo-

rem informacija ~esto upitne kvalitete Oni trebaju konkretne pravovremene i provedive savjete

Kratka povijestSustavno praenje konkurencije i openito poslovnog okru`enja po~inje prije dvadesetak godina u SAD-u U po~etku su samo velike korporacije organizirale unutarnje CI odjele me|utim dokazavi svoju vrije-dnost CI se uvodi u sve manje i manje tvrtke Danas vie od 60 svih registriranih tvrtaka u SAD-u i ~ak 90 od 500 najuspjenijih - Fortune 500 ima CI u nekom obliku ukomponiran u svoje strukture SCIP (Society of Competitive Intelligence Professionals) ugledna svjetska organizacija koja okuplja CI profesio-nalce danas broji gotovo 7000 ~lanova irom svijeta a u osnivanju je i hrvatska podru`nica CI sve vie ula-zi i u akademske krugove - na nekim je sveu~ilitima mogue diplomirati i magistrirati na ovu temu

Vlade nekih zemalja primjerice Francuske [vedske SAD-a Japana i Kanade poti~u i ula`u znatna sredstva u razvoj CI jer za razvoj cijelog gospodarstva potreb-no je kvalitetno funkcioniranje velikog broja tvrtaka koje se bez intelligence-a teko mogu nadmetati na tr`itu isprepletenim brojnim globalnim i regional-nim igra~ima (neki od njih imaju podrku dr`avnih izvjetajnih agencija) Openito je pravilo to je konkurencija ja~a i okru`enje nesigurnije CI ima vie smisla CI je ~est slu~aj u izvozno orijentiranim kom-panijama Ovdje se mo`e povui paralela s dr`avama gdje sna`ne utjecajne i izvozu orijentirane dr`ave imaju dobro organizirane intelligence agencije

I u Hrvatskoj se o ovoj temi u posljednje vrijeme do-sta govori Organiziraju se konferencije te~ajevi a CI pomalo ulazi i u tvrtke Objavljeno je i par knjiga na temu CI na hrvatskom jeziku

Pomalo zbunjuju dva naziva s kojima se ~esto susreemo Competitive Intelligence (CI) i Business Intelligence (BI) Nepisano je pravilo da se uz naziv CI ve`e struka o kojoj ovdje govorimo dok se za BI ve`u IT rjeenja Posljednjih godina dosta se rabe i govo-ri o software-ima renomiranih proizvo|a~a ali i onih manje poznatih koji naprosto preplavljuju tr`ite To su naime vrijedni alati koji poma`u pri analiziranju internog poslovanja i u budunosti e im se zna~aj vjerojatno poveavati me|utim oni ne odgovaraju na pitanja o kojima emo ovdje govoriti a koja su klju~na u CI-u

Kako CI funkcioniraKako bi donositelji odluka mogli proaktivno voditi tvrtku i biti korak ispred ostalih zadaa je CI-a dobro upoznati sudionike utakmice ali s ciljem predvi|anja buduih poteza

Competitive IntelligenceCI je sustavan eti~an proces motrenja poslovne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

Pie Sinia Kouti

Vje~na pitanja koja tra`e odgovorebull Prati se rad konkurencije - koja im je strategija to

planiraju (Misle li se iriti ndash lokalno regionalno Planiraju li spajanja akvizicije Hoe li lansirati novi proizvod Hoe li korigirati cijene promijeniti marketinke akcijehellip) struktura trokova (pojedinih procesa benchmarking zato su jeftiniji konkurent-niji)

bull Prate se potroa~i ndash kakve su im karakteristike Cilj je doi do odgovora hoe li promijeniti navike po-trebe

bull Dobavlja~i - to se vie o njima zna bolje su pregovara~ke pozicije iznena|enja su manja Hoe li promijeniti cijene Hoe li bankrotirati

bull Hoe li se pojaviti neki novi konkurent na tr`itu S kojom e strategijom nastupiti Kako e to utjecati na nae poslovanje

bull Mo`e li se pojaviti neki supstitut koji e nam uzima-ti dio kola~a

bull Prati se cijelo gospodarstvo - trendovi politika utje-caj globalizacije promjene tehnologija promjene zakonahellip

bull Prati se interni rad tvrtke - cilj je postii to bolji i br`i protok informacija bez skupog udvajanja u prikupljanju analizama i distribuciji uvodi se poslo-vna tajna (hijerarhijska zatita podataka) radi se na-

ldquoNajbolje uz pozna-vanje vlastitog posla

je poznavanje posla konkurencijerdquo

John D Rockfeller

Poslovna znanja Poslovna znanja

Krajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurentnosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opa-snosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti

2

counter-intelligence-u ndash zatita naih podataka ana-liza ideja (izvana ndash od ilegalne pijuna`e te legalnog CI-a drugih tvrtaka iznutra ndash svjesno ili nesvjesno odavanje osjetljivih informacija)

Mnogi e rei ndash pa nai ljudi (odjeli) ve prate konku-renciju To je donekle istina Odjel marketinga prati marketinke poteze konkurencije prodaja zna udjele pojedinih tvrtaka na tr`itu redovito se prate cijene proizvoda i usluga suparnika Svaki odjel prati konku-renciju u svojoj domeni Me|utim nitko sustavno i studijski ne obra|uje konkurenciju te nema cjelovitu sliku o pojedinom konkurentu Tek na temelju cjelovi-te slike mogu se izraditi profili a to je jedan od na~ina kako razmiljati kao konkurencija i tako predvidjeti njihove budue poteze CI mora biti glavni ekspert po pitanju konkurencije a slo`it emo se svi ndash da konku-rencije nema poslovanje bi izgledalo puno druga~ije

Puno je dakle pitanja na koja ponekad i cijeli dobro institucionalizirani CI odjeli ne uspiju na vrijeme od-govoriti Kako onda o~ekivati da e mala poduzea izdvojiti ograni~ene resurse za ova ~esto maglovita pitanja koja naizgled nemaju veze s osnovnim poslo-vanjem Prvi je korak osvijestiti va`nost gore navede-nih pitanja ^esti su uzroci propasti poduzea eksterni faktori pa prema tome ne vodimo li ra~una o ovim

pitanjima naeg osnovnog poslovanja nee ni biti Ne moramo dakle imati formalno definirane CI odjele Me|utim moramo kontinuirano razmiljati i diskuti-rati o ovim pitanjima kako bi uope postojali

Primjena Competitive Intelligence-aU roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent ndash primjer je nivoa obavijesti kakav se zna zatei u poduzeima Cilj Competitive Intelligen-ce-a je da ponudi vie u roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent i ako ne unaprijedimo proizvodnu tehnologiju i distribuciju izgubit emo 20 tr`ita

Ili uo~ili smo rupu (blind spot) u strategiji konku-rencije ukoliko ih tu napadnemo osvojit emo 10 tr`ita

Ili na temelju analiza industrije te gospodarskih sociolokih i politi~kih analiza procjenjujemo da e proizvod (usluga) X ukoliko ga lansiramo na tr`ite Y zauzeti izme|u 10 i 15 tog tr`ita te ostvariti profit nakon yz vremena

Takva usluga viestruko je vrijednija od ulaganja u rad ovakva odjela

Poslovna znanja

CI mora biti glavni ek-spert po pitanju konku-rencije a slo`it emo se

svi ndash da konkurencije nema poslovanje bi iz-gledalo puno druga~ije

U praksi su poznate dvije vrste arbitra`e ad hoc (arbitra`a pri kojoj stranke same utvr|uju pravila postupanja imenovanje i broj arbitara osiguravaju tehni~ko-administrativnu podrku i sli~no ovaj tip arbitra`e vrlo je rijedak ) i institucionalna arbitra`a (arbitra`ni se postupak provodi po pravilima odre|ene institucije npr Stalno izabrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori)

Prednosti arbitra`eOsnovne prednosti arbitra`nog postupka su kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se sporazume oko pravila postupka samostalno imeno-vanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost po-stupka koji unato~ sporu omoguuje ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

U pravilu nadle`nost arbitra`e se ugovara dakle ona nije zadana zakonom ili bilo kojim drugim propisom Ugovor o arbitra`i sklapa se prije nastanka spora pri ~emu e uobi~ajeno biti arbitra`na klauzula temeljnom poslovnom Ugovoru ili nakon nastanka spora (tzv kompromis) Poduzetnicima koji se odlu~e za ovaj na~in rjeavanja spora preporu~a se ugovaranje arbitra`ne klauzule ~ime se mo`e izbjei smisleno odugovla~enje spora pred bdquodr`avnimldquo sudom od strane nelojalnog poslovnog partnera ^lankom 3 Zakona o arbitra`i (NN 8801) propisano je da se arbitra`a mo`e ugovori-ti za rjeavanje svih sporova o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati Tako se arbitra`a mo`e ugovoriti za ugovorne odnose izvanugovorne odnose sporove o vlasnitvu sporove iz ugovora o radu i sl Stranka arbitra`nog postupka mo`e biti i dr`ava kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave Isto tako Zakon o arbitra`i predvi|a i mogunost ugovaranja inozemne arbitra`e u sporovima s me|unarodnim ele-mentom osim ako je posebnim zakonom propisano da je za takve sporove isklju~ivo nadle`an sud u RH (npr sporovi o nekretninama koji se nalaze u RH) U ino-zemnim arbitra`ama posebno su popularne arbitra`ne institucije u [vicarskoj uz primjenu vicarskog prava koje je vrlo sli~no hrvatskom

Arbitra`ni postupakArbitra`ni postupak zapo~inje kao i svaki drugi sudski postupak - podnoenjem tu`be arbitra`nom suditu

Stranke odlu~uju o tome hoe li arbitrirati arbitar pojedinac ili vijee trojice arbitara Ukoliko se stranke o tome ne sporazume u sporovima vrijednosti do 50000 eura sudit e pojedinac a preko 50000 eura vijee Za arbitre se mogu imenovati arbitri s liste in-stitucionalne arbitra`e ali i bilo koja druga neovisna i nepristrana osoba (ne nu`no pravnici) Pravo koje e se primjenjivati kako smo naveli ovisi o instituciji koje su stranke odabrale Tako se pri Stalnom izbornom suditu pri HGK primjenjuje Pravilnik o arbitra`i pri Stalnom izbornom suditu pri HGK (tzv zagreba~ka pravila) Isto tako po isklju~ivom sporazumu stranaka arbitra`a mo`e postupati ex aequo et bono ili po na~elu pravi~nosti

Arbitra`nim pravorijekom pravomono se presu|uje u odre|enom sporu Arbitra`a postupa samo u jednom stupnju za razliku od sudova koji u pravilu postupaju u dva pa ~ak i tri stupnja Po donoenju arbitra`nog pravorijeka mo`e se tra`iti ovrha pred nadle`nim sudom U pravilu tu`ba za ponitenje arbitra`nog pravorijeka koja se podnosi bdquodr`avnomldquo sudu (koja je uvjetno re~eno `alba na pravorijek) ne odga|a ovrhu pravorijeka Navedena tu`ba predstavlja jedino pravno sredstvo za ponitenje pravorijeka Ponitenje se tako mo`e tra`iti radi nenadle`nosti arbitra`e (nije sklo-pljen sporazum o arbitra`i) ako stranci nije pru`ena mogunost sudjelovanja pred arbitra`om ako je odlu~eno o pitanju koje nije sporazumom podvrgnuto arbitra`i i sl I iz navedenog je vidljivo da se radi ugla-vnom o postupovnim pitanjima tako da se tu`bom nee moi tra`iti meritorno preispitivanje ~injenica ili pravnih pitanja (iznimno ako je pravorijek suprotan pravnom i ustavnom poretku RH)

Iz svega navedenog vidljiv je niz prednosti arbitra`nog rjeenja sporova Istaknut emo jednu za sada prili~no vidljivu i bitnu manu arbitra`e a to su trokovi po-stupka U sporovima velike vrijednosti arbitra`a e u pravilu biti skuplja od postupka pred Sudom

Arbitraža kao na~in rjeavanja sporovaArbitra`a kao na~in rjeavanja sporova predvi|a postupak vrlo sli~an sudskom u kojem spor me|u strankama pravomono i kona~no rjeava arbitra`ni sud Zbog sporosti i pretrpanosti pravosudnih tijela ovaj na~in rjeavanja sporova postaje sve u~estaliji i u rjeavanju sporova me|u domaim poslovnim subjektima ( arbitra`a se naj~ee koristila u sporovima sa stranim partnerima)

Piu Antun Emert Bruno Juri

Osnovne su prednosti arbitra`nog postupka kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se spo-razume oko pravila postupka samostalno imenovanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost postupka koji unato~ sporu omoguuju ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

Poslovna znanja

wwwmirakulhr

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

0

Informatika

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska Har-dverska je virtualizacija pouzdaniji i skuplji oblik vir-tualizacije ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj specijalizirani hardver i softver omoguavaju da se je-dan fizi~ki server podijeli na nekoliko neovisnih serve-ra koji se nalaze u jednom kuitu Hardverska virtua-lizacija osigurava elektri~nu izolaciju u slu~aju kvara jednog ili vie servera te time veu pouzdanost sustava nego u slu~aju softverske virtualizacije Ovdje emo se fokusirati na koritenje vrste hardvera koji ve posje-dujete i kojim se svakodnevno slu`ite pa hardversku virtualizaciju neemo detaljnije objanjavati

Softverska virtualizacija koristi standardan hardver i operativne sustave koje ve posjedujete Na fizi~kom je serveru potrebno osigurati dovoljno memorije diskovnog prostora i procesorske snage Na obi~nom ra~unalu ili serveru instaliramo domainski (host) operativni sustav i zatim instaliramo softver za vir-tualizaciju Od besplatnih softvera najpoznatiji su Mi-crosoft Virtual PC Microsoft Virtual Server VMWare Server i Xen Od softvera koji se plaaju najpoznatiji su VMWare ESX Server i Swsoft Virtuosso Softver

koji se plaa ima vee mogunosti i vie funkcional-nosti pa ako virtualizaciju planirate ozbiljno koristi-ti provjerite daje li besplatni softver sve to vam je potrebno

Kako stvar radi Virtualne servere pravimo koritenjem softvera za virtualizaciju Operativni su-stav virtualnog servera (guest) mo`e biti razli~it od domainskog (host) operativnog sustava Pri kreiranju virtualnog servera definiramo veli~inu virtualnog hard diska koji je zapravo samo datoteka na tvrdom disku fizi~kog servera koli~inu memorije s fizi~kog servera koju e virtualni server koristiti maksimalni posto-tak procesorskog vremena koje mo`e koristiti i ostale postavke Zatim instaliramo gostujui (guest) opera-tivni sustav koji e virtualni server pokretati S obzi-rom na to da virtualni serveri dijele sustavne sabirnice memoriju mre`nu karticu i ostatak hardvera fizi~kog servera performanse aplikacija na virtualnom serve-ru uvijek su slabije od performansa istih tih aplikacija na fizi~kom serveru no u velikom je broju slu~ajeva ta razlika neprimjetna krajnjem korisniku Virtualni serveri mogu obavljati bilo koji funkciju ali se zbog spomenutog pada performansi njihovo koritenje ne preporu~uje kod aplikacija koje intenzivno koriste re-surse ili se od njih o~ekuje brz odziv (npr velike baze podataka) Virtualizacija se tako|er ne preporu~uje kod aplikacija koje brinu o sigurnosti mre`e (vatrozidi) Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplat-nog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave Za svaki virtualni server koji koristi Microsoftov operativni sustav potrebna je licenca Ako koritenjem virtualizacije zamijenite fizi~ki server imate pravo koristiti licencu s tog ser-vera Ako je domainski operativni sustav Windows 2003 Enterprise Server po licencnim pravima mo`ete instalirati jo ~etiri virtualna Windows 2003 Enterpri-se Servera pod uvjetom da su na tom istom fizi~kom serveru Licencna prava i podrku za druge operativne sustave provjerite na stranicama proizvo|a~a Mana softverske virtualizacije je da prilikom kvara softvera ili hardvera fizi~kog servera svi virtualni serveri po-staju nedostupni no uz pouzdanost dananjih servera i dobrog ugovornog servisnog partnera ovo ne pred-stavlja problem

Virtualizacija u poslovnom okru`enjuVirtualizacija je u trendu i na tekstove o njoj mo`ete naii u svim informati~kim novinama U tekstovima se pojanjava kako virtualizacija radi i to vam je za nju potrebno ali jeste li iz tih tekstova shvatili kako ju mo`ete upotrijebiti u svom sustavu Prikazat emo vam nekoliko slu~ajeva kada je virtualizacija vrlo korisna

Piše Ivan Turk

Virtualizacija mo`e biti hardverska i softverska

Hardverska je virtuali-zacija pouzdaniji i sku-plji oblik virtualizacije

ali zahtijeva poseban hardver i softver Taj

specijalizirani hardver i softver omoguavaju da

se jedan fizi~ki server podijeli na nekoliko

neovisnih servera koji se nalaze u jednom

kuitu

Kada koristiti virtualizaciju Prvi i najo~itiji primjer je testiranje Testiranje nove verzije poslovne aplikacije ili nove sigurnosne zakrpe na serveru koji svakodnevno koristite nije mudra odluka jer stvari se mogu zakom-plicirati Koritenjem virtualizacije mo`ete napravi-ti identi~nu kopiju svog sustava na jednom jedinom fizi~kom serveru i vidjeti kakav e utjecaj odre|ene izmjene imati na va sustav Drugi se oblik testiranja odnosi na testiranje funkcionalnosti novih aplikacija koje planirate uvesti u svoj sustav Ovdje vas virtuali-zacija spaava od nabavljanja dodatnog hardvera

Drugi je primjer migracija starih aplikacija i serve-ra Ako imate server s aplikacijom koja radi samo na Windowsima NT i ne mo`ete ju prebaciti na novi operativni sustav niti Windows NT mo`ete instalirati na novi server zbog nedostatka drivera virtualizacija je rjeenje Na novi server koji ima dovoljno resursa instalirate operativni sustav za koji postoje driveri i zatim virtualizirate stari server Va`no je napomenuti da virtualni serveri koriste generi~ki standardizirani hardver stoga nema problema s driverima za starije operativne sustave Obzirom na malu hardversku sna-gu starog servera kao posljedica virtualizacije mo`e se dogoditi da stara aplikacija radi nekoliko puta br`e

Trei je primjer konsolidacija Svaki sustav raste s vremenom i poveava se broj ure|aja u njemu Kao posljedica toga doga|a se da resurse koje smo predvi-djeli za pet godina prerastemo za tri godine Pojedini su serveri zagueni koli~inom podataka dok su tvrdi diskovi na ostalim serverima prakti~no prazni ili nam je iskoritenost procesora na jednom serveru cijelo vrijeme preko 70 a u vrijeme mjese~nog obra~una nema dovoljno snage dok drugi server cijelo vrijeme veselo dr`i procesor na 2 Virtualnim serverima re-surse mo`ete dodavati prema potrebi koristei softver za virtualizaciju a briga o svim resursima i problemi oko kompatibilnosti hardvera svode se na odr`avanje i proirivanje fizi~kog servera Primjerice ako se neki server intenzivno koristi samo krajem mjeseca za mjese~ni obra~un dok se ostatak vremena slabo kori-sti mogue mu je u potrebnom periodu dodati resur-se Kada potreba nestane resursi se opet razdijele tamo gdje su potrebni

^etvrti su primjer sustavi visoke dostupnosti (cluste-ri) Sustavi visoke dostupnosti temelje se na tome da se vie servera ponaaju kao jedan (jako pojednostavljeno objanjenje) pa u slu~aju kvara jednog servera nema posljedica za funkcionalnost sustava jer ostali serveri preuzimaju funkciju neispravnog Ovdje je odmah ja-sno da morate imati dva ili vie servera to predstavlja dodatni troak pri kupovini hardvera Ako koristite virtualizaciju jedan server mo`e biti fizi~ki a drugi virtualan Virtualni server mora biti instaliran na za-sebnom fizi~kom serveru da bi se nastavio nesmetan

rad I za ovaj je scenarij potreban dodatni server ali taj server mo`e se koristiti i za druge potrebe Zbog ni`ih performansi virtualnog servera u odnosu na fizi~ki ovdje e zasigurno doi do smanjenja brzine rada su-stava no to je puno bolja opcija od totalnog zastoja

Virtualizacija mo`e pomoi boljoj organizaciji vae infrastrukture veoj pouzdanosti i dostupnosti te do-vesti do zna~ajnih uteda pa ako do sada niste sad je pravo vrijeme da ju po~nete koristiti

wwwmirakulhr 1

Koritenjem hardvera koji ve posjedujete i besplatnog softvera za virtualizaciju va se troak svodi na licence za operativne sustave

Informatika

wwwmirakulhr

Intelligence Obavjetajne slu`be prislukivanje UDBA James Bond ndash prve su asocijacije na spomen ove rije~i No to je zapravo Competitive Intelligence (CI) Jo jedna od pomodnih aktivnosti popularnog zvu~nog naziva koje valja prodati upravama ili stvar-na potreba

Krenimo od same rije~i intelligence ndash inteligen-cija Pojednostavljeno inteligencija je snala`ljivost pojedinca u novim situacijama ili okru`enjima od-nosno sposobnost razumijevanja i zatim efikasnog prilago|avanja

Za dr`avu to zna~i to se bolje uklopiti u me|unarodna kretanja i nacionalne interese promicati te tititi i unutar zemlje i na me|unarodnom planu Upravo to izvjetajna (obavjetajna) zajednica i ~ini kontinuirano izvjeuje nacionalno vodstvo o aktualnim zbivanjima a povrh toga analizama dolazi do scenarija moguih doga|aja na temelju kojih predla`e konkretne mjere djelovanja Na taj na~in savjetovano i pripremljeno vo-dstvo dr`ave lake i br`e mo`e donijeti kriti~ne odluke

i preventivno djelovati

Na korporativnom nivou intelligence zna~i kako e se tvrtka prilagoditi i postaviti u tr`inoj utakmici koja je u dananjim globalisti~kim trendovima sve nemilosrd-nija i neizvjesnija Proces je opet isti Analize mogui scenariji izvjeivanje managementa predlaganje rjeenja

Razlika izme|u dr`avnog i korporativnog intelligence-a jest u prikupljanju informacija Sve dr`avne slu`be svijeta sla`u se da je ~ak oko 90 informacija javno dostupno Zbog onih desetak posto ponekad se rade prikrivene operacije koje ako se otkriju izlaze na naslovnim stranicama novina te postaju predmetom knjiga i filmova CI bavi se isklju~ivo javnim dije-lom informacija stoga sve se radi legalno po strogim eti~kim na~elima

Dakle CI je sustavan eti~an proces motrenja poslo-vne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

^emu sve toKrajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurent-nosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opasnosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti Smisao je biti ak-tivnim sudionikom u utakmici nametati svoj ritam i standarde a ne ldquoplesati kako drugi svirajurdquo Dananji tempo razvoja tehnologije i globalnog tr`ita uzrok su sve br`oj promjeni poslovne okoline Sve nas vie pre-plavljuju dostupne informacije i dezinformacije a do pojave CI niti jedan odjel u organizaciji sustavno se ne bavi ovim problemom Donositelji odluka ne vole biti iznena|eni Malo tko voli negativna iznena|enja ali u poslovnom svijetu nije rijedak slu~aj i da se na pozi-tivna iznena|enja ne gleda blagonaklono iz jednosta-vnog razloga to se ni za takav razvoj doga|aja nema spreman plan Manageri (vlasnici) ne mogu se vie oslanjati samo na instinkt ili intuiciju pri donoenju stratekih odluka a nemaju vremena baviti se mo-

rem informacija ~esto upitne kvalitete Oni trebaju konkretne pravovremene i provedive savjete

Kratka povijestSustavno praenje konkurencije i openito poslovnog okru`enja po~inje prije dvadesetak godina u SAD-u U po~etku su samo velike korporacije organizirale unutarnje CI odjele me|utim dokazavi svoju vrije-dnost CI se uvodi u sve manje i manje tvrtke Danas vie od 60 svih registriranih tvrtaka u SAD-u i ~ak 90 od 500 najuspjenijih - Fortune 500 ima CI u nekom obliku ukomponiran u svoje strukture SCIP (Society of Competitive Intelligence Professionals) ugledna svjetska organizacija koja okuplja CI profesio-nalce danas broji gotovo 7000 ~lanova irom svijeta a u osnivanju je i hrvatska podru`nica CI sve vie ula-zi i u akademske krugove - na nekim je sveu~ilitima mogue diplomirati i magistrirati na ovu temu

Vlade nekih zemalja primjerice Francuske [vedske SAD-a Japana i Kanade poti~u i ula`u znatna sredstva u razvoj CI jer za razvoj cijelog gospodarstva potreb-no je kvalitetno funkcioniranje velikog broja tvrtaka koje se bez intelligence-a teko mogu nadmetati na tr`itu isprepletenim brojnim globalnim i regional-nim igra~ima (neki od njih imaju podrku dr`avnih izvjetajnih agencija) Openito je pravilo to je konkurencija ja~a i okru`enje nesigurnije CI ima vie smisla CI je ~est slu~aj u izvozno orijentiranim kom-panijama Ovdje se mo`e povui paralela s dr`avama gdje sna`ne utjecajne i izvozu orijentirane dr`ave imaju dobro organizirane intelligence agencije

I u Hrvatskoj se o ovoj temi u posljednje vrijeme do-sta govori Organiziraju se konferencije te~ajevi a CI pomalo ulazi i u tvrtke Objavljeno je i par knjiga na temu CI na hrvatskom jeziku

Pomalo zbunjuju dva naziva s kojima se ~esto susreemo Competitive Intelligence (CI) i Business Intelligence (BI) Nepisano je pravilo da se uz naziv CI ve`e struka o kojoj ovdje govorimo dok se za BI ve`u IT rjeenja Posljednjih godina dosta se rabe i govo-ri o software-ima renomiranih proizvo|a~a ali i onih manje poznatih koji naprosto preplavljuju tr`ite To su naime vrijedni alati koji poma`u pri analiziranju internog poslovanja i u budunosti e im se zna~aj vjerojatno poveavati me|utim oni ne odgovaraju na pitanja o kojima emo ovdje govoriti a koja su klju~na u CI-u

Kako CI funkcioniraKako bi donositelji odluka mogli proaktivno voditi tvrtku i biti korak ispred ostalih zadaa je CI-a dobro upoznati sudionike utakmice ali s ciljem predvi|anja buduih poteza

Competitive IntelligenceCI je sustavan eti~an proces motrenja poslovne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

Pie Sinia Kouti

Vje~na pitanja koja tra`e odgovorebull Prati se rad konkurencije - koja im je strategija to

planiraju (Misle li se iriti ndash lokalno regionalno Planiraju li spajanja akvizicije Hoe li lansirati novi proizvod Hoe li korigirati cijene promijeniti marketinke akcijehellip) struktura trokova (pojedinih procesa benchmarking zato su jeftiniji konkurent-niji)

bull Prate se potroa~i ndash kakve su im karakteristike Cilj je doi do odgovora hoe li promijeniti navike po-trebe

bull Dobavlja~i - to se vie o njima zna bolje su pregovara~ke pozicije iznena|enja su manja Hoe li promijeniti cijene Hoe li bankrotirati

bull Hoe li se pojaviti neki novi konkurent na tr`itu S kojom e strategijom nastupiti Kako e to utjecati na nae poslovanje

bull Mo`e li se pojaviti neki supstitut koji e nam uzima-ti dio kola~a

bull Prati se cijelo gospodarstvo - trendovi politika utje-caj globalizacije promjene tehnologija promjene zakonahellip

bull Prati se interni rad tvrtke - cilj je postii to bolji i br`i protok informacija bez skupog udvajanja u prikupljanju analizama i distribuciji uvodi se poslo-vna tajna (hijerarhijska zatita podataka) radi se na-

ldquoNajbolje uz pozna-vanje vlastitog posla

je poznavanje posla konkurencijerdquo

John D Rockfeller

Poslovna znanja Poslovna znanja

Krajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurentnosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opa-snosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti

2

counter-intelligence-u ndash zatita naih podataka ana-liza ideja (izvana ndash od ilegalne pijuna`e te legalnog CI-a drugih tvrtaka iznutra ndash svjesno ili nesvjesno odavanje osjetljivih informacija)

Mnogi e rei ndash pa nai ljudi (odjeli) ve prate konku-renciju To je donekle istina Odjel marketinga prati marketinke poteze konkurencije prodaja zna udjele pojedinih tvrtaka na tr`itu redovito se prate cijene proizvoda i usluga suparnika Svaki odjel prati konku-renciju u svojoj domeni Me|utim nitko sustavno i studijski ne obra|uje konkurenciju te nema cjelovitu sliku o pojedinom konkurentu Tek na temelju cjelovi-te slike mogu se izraditi profili a to je jedan od na~ina kako razmiljati kao konkurencija i tako predvidjeti njihove budue poteze CI mora biti glavni ekspert po pitanju konkurencije a slo`it emo se svi ndash da konku-rencije nema poslovanje bi izgledalo puno druga~ije

Puno je dakle pitanja na koja ponekad i cijeli dobro institucionalizirani CI odjeli ne uspiju na vrijeme od-govoriti Kako onda o~ekivati da e mala poduzea izdvojiti ograni~ene resurse za ova ~esto maglovita pitanja koja naizgled nemaju veze s osnovnim poslo-vanjem Prvi je korak osvijestiti va`nost gore navede-nih pitanja ^esti su uzroci propasti poduzea eksterni faktori pa prema tome ne vodimo li ra~una o ovim

pitanjima naeg osnovnog poslovanja nee ni biti Ne moramo dakle imati formalno definirane CI odjele Me|utim moramo kontinuirano razmiljati i diskuti-rati o ovim pitanjima kako bi uope postojali

Primjena Competitive Intelligence-aU roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent ndash primjer je nivoa obavijesti kakav se zna zatei u poduzeima Cilj Competitive Intelligen-ce-a je da ponudi vie u roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent i ako ne unaprijedimo proizvodnu tehnologiju i distribuciju izgubit emo 20 tr`ita

Ili uo~ili smo rupu (blind spot) u strategiji konku-rencije ukoliko ih tu napadnemo osvojit emo 10 tr`ita

Ili na temelju analiza industrije te gospodarskih sociolokih i politi~kih analiza procjenjujemo da e proizvod (usluga) X ukoliko ga lansiramo na tr`ite Y zauzeti izme|u 10 i 15 tog tr`ita te ostvariti profit nakon yz vremena

Takva usluga viestruko je vrijednija od ulaganja u rad ovakva odjela

Poslovna znanja

CI mora biti glavni ek-spert po pitanju konku-rencije a slo`it emo se

svi ndash da konkurencije nema poslovanje bi iz-gledalo puno druga~ije

U praksi su poznate dvije vrste arbitra`e ad hoc (arbitra`a pri kojoj stranke same utvr|uju pravila postupanja imenovanje i broj arbitara osiguravaju tehni~ko-administrativnu podrku i sli~no ovaj tip arbitra`e vrlo je rijedak ) i institucionalna arbitra`a (arbitra`ni se postupak provodi po pravilima odre|ene institucije npr Stalno izabrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori)

Prednosti arbitra`eOsnovne prednosti arbitra`nog postupka su kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se sporazume oko pravila postupka samostalno imeno-vanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost po-stupka koji unato~ sporu omoguuje ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

U pravilu nadle`nost arbitra`e se ugovara dakle ona nije zadana zakonom ili bilo kojim drugim propisom Ugovor o arbitra`i sklapa se prije nastanka spora pri ~emu e uobi~ajeno biti arbitra`na klauzula temeljnom poslovnom Ugovoru ili nakon nastanka spora (tzv kompromis) Poduzetnicima koji se odlu~e za ovaj na~in rjeavanja spora preporu~a se ugovaranje arbitra`ne klauzule ~ime se mo`e izbjei smisleno odugovla~enje spora pred bdquodr`avnimldquo sudom od strane nelojalnog poslovnog partnera ^lankom 3 Zakona o arbitra`i (NN 8801) propisano je da se arbitra`a mo`e ugovori-ti za rjeavanje svih sporova o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati Tako se arbitra`a mo`e ugovoriti za ugovorne odnose izvanugovorne odnose sporove o vlasnitvu sporove iz ugovora o radu i sl Stranka arbitra`nog postupka mo`e biti i dr`ava kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave Isto tako Zakon o arbitra`i predvi|a i mogunost ugovaranja inozemne arbitra`e u sporovima s me|unarodnim ele-mentom osim ako je posebnim zakonom propisano da je za takve sporove isklju~ivo nadle`an sud u RH (npr sporovi o nekretninama koji se nalaze u RH) U ino-zemnim arbitra`ama posebno su popularne arbitra`ne institucije u [vicarskoj uz primjenu vicarskog prava koje je vrlo sli~no hrvatskom

Arbitra`ni postupakArbitra`ni postupak zapo~inje kao i svaki drugi sudski postupak - podnoenjem tu`be arbitra`nom suditu

Stranke odlu~uju o tome hoe li arbitrirati arbitar pojedinac ili vijee trojice arbitara Ukoliko se stranke o tome ne sporazume u sporovima vrijednosti do 50000 eura sudit e pojedinac a preko 50000 eura vijee Za arbitre se mogu imenovati arbitri s liste in-stitucionalne arbitra`e ali i bilo koja druga neovisna i nepristrana osoba (ne nu`no pravnici) Pravo koje e se primjenjivati kako smo naveli ovisi o instituciji koje su stranke odabrale Tako se pri Stalnom izbornom suditu pri HGK primjenjuje Pravilnik o arbitra`i pri Stalnom izbornom suditu pri HGK (tzv zagreba~ka pravila) Isto tako po isklju~ivom sporazumu stranaka arbitra`a mo`e postupati ex aequo et bono ili po na~elu pravi~nosti

Arbitra`nim pravorijekom pravomono se presu|uje u odre|enom sporu Arbitra`a postupa samo u jednom stupnju za razliku od sudova koji u pravilu postupaju u dva pa ~ak i tri stupnja Po donoenju arbitra`nog pravorijeka mo`e se tra`iti ovrha pred nadle`nim sudom U pravilu tu`ba za ponitenje arbitra`nog pravorijeka koja se podnosi bdquodr`avnomldquo sudu (koja je uvjetno re~eno `alba na pravorijek) ne odga|a ovrhu pravorijeka Navedena tu`ba predstavlja jedino pravno sredstvo za ponitenje pravorijeka Ponitenje se tako mo`e tra`iti radi nenadle`nosti arbitra`e (nije sklo-pljen sporazum o arbitra`i) ako stranci nije pru`ena mogunost sudjelovanja pred arbitra`om ako je odlu~eno o pitanju koje nije sporazumom podvrgnuto arbitra`i i sl I iz navedenog je vidljivo da se radi ugla-vnom o postupovnim pitanjima tako da se tu`bom nee moi tra`iti meritorno preispitivanje ~injenica ili pravnih pitanja (iznimno ako je pravorijek suprotan pravnom i ustavnom poretku RH)

Iz svega navedenog vidljiv je niz prednosti arbitra`nog rjeenja sporova Istaknut emo jednu za sada prili~no vidljivu i bitnu manu arbitra`e a to su trokovi po-stupka U sporovima velike vrijednosti arbitra`a e u pravilu biti skuplja od postupka pred Sudom

Arbitraža kao na~in rjeavanja sporovaArbitra`a kao na~in rjeavanja sporova predvi|a postupak vrlo sli~an sudskom u kojem spor me|u strankama pravomono i kona~no rjeava arbitra`ni sud Zbog sporosti i pretrpanosti pravosudnih tijela ovaj na~in rjeavanja sporova postaje sve u~estaliji i u rjeavanju sporova me|u domaim poslovnim subjektima ( arbitra`a se naj~ee koristila u sporovima sa stranim partnerima)

Piu Antun Emert Bruno Juri

Osnovne su prednosti arbitra`nog postupka kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se spo-razume oko pravila postupka samostalno imenovanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost postupka koji unato~ sporu omoguuju ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

Poslovna znanja

wwwmirakulhr

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

wwwmirakulhr

Intelligence Obavjetajne slu`be prislukivanje UDBA James Bond ndash prve su asocijacije na spomen ove rije~i No to je zapravo Competitive Intelligence (CI) Jo jedna od pomodnih aktivnosti popularnog zvu~nog naziva koje valja prodati upravama ili stvar-na potreba

Krenimo od same rije~i intelligence ndash inteligen-cija Pojednostavljeno inteligencija je snala`ljivost pojedinca u novim situacijama ili okru`enjima od-nosno sposobnost razumijevanja i zatim efikasnog prilago|avanja

Za dr`avu to zna~i to se bolje uklopiti u me|unarodna kretanja i nacionalne interese promicati te tititi i unutar zemlje i na me|unarodnom planu Upravo to izvjetajna (obavjetajna) zajednica i ~ini kontinuirano izvjeuje nacionalno vodstvo o aktualnim zbivanjima a povrh toga analizama dolazi do scenarija moguih doga|aja na temelju kojih predla`e konkretne mjere djelovanja Na taj na~in savjetovano i pripremljeno vo-dstvo dr`ave lake i br`e mo`e donijeti kriti~ne odluke

i preventivno djelovati

Na korporativnom nivou intelligence zna~i kako e se tvrtka prilagoditi i postaviti u tr`inoj utakmici koja je u dananjim globalisti~kim trendovima sve nemilosrd-nija i neizvjesnija Proces je opet isti Analize mogui scenariji izvjeivanje managementa predlaganje rjeenja

Razlika izme|u dr`avnog i korporativnog intelligence-a jest u prikupljanju informacija Sve dr`avne slu`be svijeta sla`u se da je ~ak oko 90 informacija javno dostupno Zbog onih desetak posto ponekad se rade prikrivene operacije koje ako se otkriju izlaze na naslovnim stranicama novina te postaju predmetom knjiga i filmova CI bavi se isklju~ivo javnim dije-lom informacija stoga sve se radi legalno po strogim eti~kim na~elima

Dakle CI je sustavan eti~an proces motrenja poslo-vne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

^emu sve toKrajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurent-nosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opasnosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti Smisao je biti ak-tivnim sudionikom u utakmici nametati svoj ritam i standarde a ne ldquoplesati kako drugi svirajurdquo Dananji tempo razvoja tehnologije i globalnog tr`ita uzrok su sve br`oj promjeni poslovne okoline Sve nas vie pre-plavljuju dostupne informacije i dezinformacije a do pojave CI niti jedan odjel u organizaciji sustavno se ne bavi ovim problemom Donositelji odluka ne vole biti iznena|eni Malo tko voli negativna iznena|enja ali u poslovnom svijetu nije rijedak slu~aj i da se na pozi-tivna iznena|enja ne gleda blagonaklono iz jednosta-vnog razloga to se ni za takav razvoj doga|aja nema spreman plan Manageri (vlasnici) ne mogu se vie oslanjati samo na instinkt ili intuiciju pri donoenju stratekih odluka a nemaju vremena baviti se mo-

rem informacija ~esto upitne kvalitete Oni trebaju konkretne pravovremene i provedive savjete

Kratka povijestSustavno praenje konkurencije i openito poslovnog okru`enja po~inje prije dvadesetak godina u SAD-u U po~etku su samo velike korporacije organizirale unutarnje CI odjele me|utim dokazavi svoju vrije-dnost CI se uvodi u sve manje i manje tvrtke Danas vie od 60 svih registriranih tvrtaka u SAD-u i ~ak 90 od 500 najuspjenijih - Fortune 500 ima CI u nekom obliku ukomponiran u svoje strukture SCIP (Society of Competitive Intelligence Professionals) ugledna svjetska organizacija koja okuplja CI profesio-nalce danas broji gotovo 7000 ~lanova irom svijeta a u osnivanju je i hrvatska podru`nica CI sve vie ula-zi i u akademske krugove - na nekim je sveu~ilitima mogue diplomirati i magistrirati na ovu temu

Vlade nekih zemalja primjerice Francuske [vedske SAD-a Japana i Kanade poti~u i ula`u znatna sredstva u razvoj CI jer za razvoj cijelog gospodarstva potreb-no je kvalitetno funkcioniranje velikog broja tvrtaka koje se bez intelligence-a teko mogu nadmetati na tr`itu isprepletenim brojnim globalnim i regional-nim igra~ima (neki od njih imaju podrku dr`avnih izvjetajnih agencija) Openito je pravilo to je konkurencija ja~a i okru`enje nesigurnije CI ima vie smisla CI je ~est slu~aj u izvozno orijentiranim kom-panijama Ovdje se mo`e povui paralela s dr`avama gdje sna`ne utjecajne i izvozu orijentirane dr`ave imaju dobro organizirane intelligence agencije

I u Hrvatskoj se o ovoj temi u posljednje vrijeme do-sta govori Organiziraju se konferencije te~ajevi a CI pomalo ulazi i u tvrtke Objavljeno je i par knjiga na temu CI na hrvatskom jeziku

Pomalo zbunjuju dva naziva s kojima se ~esto susreemo Competitive Intelligence (CI) i Business Intelligence (BI) Nepisano je pravilo da se uz naziv CI ve`e struka o kojoj ovdje govorimo dok se za BI ve`u IT rjeenja Posljednjih godina dosta se rabe i govo-ri o software-ima renomiranih proizvo|a~a ali i onih manje poznatih koji naprosto preplavljuju tr`ite To su naime vrijedni alati koji poma`u pri analiziranju internog poslovanja i u budunosti e im se zna~aj vjerojatno poveavati me|utim oni ne odgovaraju na pitanja o kojima emo ovdje govoriti a koja su klju~na u CI-u

Kako CI funkcioniraKako bi donositelji odluka mogli proaktivno voditi tvrtku i biti korak ispred ostalih zadaa je CI-a dobro upoznati sudionike utakmice ali s ciljem predvi|anja buduih poteza

Competitive IntelligenceCI je sustavan eti~an proces motrenja poslovne okoline prikupljanja informacija analiziranja te pravovremene distribucije uporabljivog intelligencea managementu Intelligence kao produkt ovog procesa nije sirova informacija ve u~inkovito znanje stvoreno obradom prikupljenih informacija

Pie Sinia Kouti

Vje~na pitanja koja tra`e odgovorebull Prati se rad konkurencije - koja im je strategija to

planiraju (Misle li se iriti ndash lokalno regionalno Planiraju li spajanja akvizicije Hoe li lansirati novi proizvod Hoe li korigirati cijene promijeniti marketinke akcijehellip) struktura trokova (pojedinih procesa benchmarking zato su jeftiniji konkurent-niji)

bull Prate se potroa~i ndash kakve su im karakteristike Cilj je doi do odgovora hoe li promijeniti navike po-trebe

bull Dobavlja~i - to se vie o njima zna bolje su pregovara~ke pozicije iznena|enja su manja Hoe li promijeniti cijene Hoe li bankrotirati

bull Hoe li se pojaviti neki novi konkurent na tr`itu S kojom e strategijom nastupiti Kako e to utjecati na nae poslovanje

bull Mo`e li se pojaviti neki supstitut koji e nam uzima-ti dio kola~a

bull Prati se cijelo gospodarstvo - trendovi politika utje-caj globalizacije promjene tehnologija promjene zakonahellip

bull Prati se interni rad tvrtke - cilj je postii to bolji i br`i protok informacija bez skupog udvajanja u prikupljanju analizama i distribuciji uvodi se poslo-vna tajna (hijerarhijska zatita podataka) radi se na-

ldquoNajbolje uz pozna-vanje vlastitog posla

je poznavanje posla konkurencijerdquo

John D Rockfeller

Poslovna znanja Poslovna znanja

Krajnji je cilj CI-a odr`avanje (poveanje) konkurentnosti tvrtke rano pravovremeno ukazivanje na poslo-vne mogunosti ali i ukazivanje na opa-snosti (early warning) iz okru`enja i unutar tvrtke Sve navedeno vodi smanjenju rizika i nesigurnosti

2

counter-intelligence-u ndash zatita naih podataka ana-liza ideja (izvana ndash od ilegalne pijuna`e te legalnog CI-a drugih tvrtaka iznutra ndash svjesno ili nesvjesno odavanje osjetljivih informacija)

Mnogi e rei ndash pa nai ljudi (odjeli) ve prate konku-renciju To je donekle istina Odjel marketinga prati marketinke poteze konkurencije prodaja zna udjele pojedinih tvrtaka na tr`itu redovito se prate cijene proizvoda i usluga suparnika Svaki odjel prati konku-renciju u svojoj domeni Me|utim nitko sustavno i studijski ne obra|uje konkurenciju te nema cjelovitu sliku o pojedinom konkurentu Tek na temelju cjelovi-te slike mogu se izraditi profili a to je jedan od na~ina kako razmiljati kao konkurencija i tako predvidjeti njihove budue poteze CI mora biti glavni ekspert po pitanju konkurencije a slo`it emo se svi ndash da konku-rencije nema poslovanje bi izgledalo puno druga~ije

Puno je dakle pitanja na koja ponekad i cijeli dobro institucionalizirani CI odjeli ne uspiju na vrijeme od-govoriti Kako onda o~ekivati da e mala poduzea izdvojiti ograni~ene resurse za ova ~esto maglovita pitanja koja naizgled nemaju veze s osnovnim poslo-vanjem Prvi je korak osvijestiti va`nost gore navede-nih pitanja ^esti su uzroci propasti poduzea eksterni faktori pa prema tome ne vodimo li ra~una o ovim

pitanjima naeg osnovnog poslovanja nee ni biti Ne moramo dakle imati formalno definirane CI odjele Me|utim moramo kontinuirano razmiljati i diskuti-rati o ovim pitanjima kako bi uope postojali

Primjena Competitive Intelligence-aU roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent ndash primjer je nivoa obavijesti kakav se zna zatei u poduzeima Cilj Competitive Intelligen-ce-a je da ponudi vie u roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent i ako ne unaprijedimo proizvodnu tehnologiju i distribuciju izgubit emo 20 tr`ita

Ili uo~ili smo rupu (blind spot) u strategiji konku-rencije ukoliko ih tu napadnemo osvojit emo 10 tr`ita

Ili na temelju analiza industrije te gospodarskih sociolokih i politi~kih analiza procjenjujemo da e proizvod (usluga) X ukoliko ga lansiramo na tr`ite Y zauzeti izme|u 10 i 15 tog tr`ita te ostvariti profit nakon yz vremena

Takva usluga viestruko je vrijednija od ulaganja u rad ovakva odjela

Poslovna znanja

CI mora biti glavni ek-spert po pitanju konku-rencije a slo`it emo se

svi ndash da konkurencije nema poslovanje bi iz-gledalo puno druga~ije

U praksi su poznate dvije vrste arbitra`e ad hoc (arbitra`a pri kojoj stranke same utvr|uju pravila postupanja imenovanje i broj arbitara osiguravaju tehni~ko-administrativnu podrku i sli~no ovaj tip arbitra`e vrlo je rijedak ) i institucionalna arbitra`a (arbitra`ni se postupak provodi po pravilima odre|ene institucije npr Stalno izabrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori)

Prednosti arbitra`eOsnovne prednosti arbitra`nog postupka su kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se sporazume oko pravila postupka samostalno imeno-vanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost po-stupka koji unato~ sporu omoguuje ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

U pravilu nadle`nost arbitra`e se ugovara dakle ona nije zadana zakonom ili bilo kojim drugim propisom Ugovor o arbitra`i sklapa se prije nastanka spora pri ~emu e uobi~ajeno biti arbitra`na klauzula temeljnom poslovnom Ugovoru ili nakon nastanka spora (tzv kompromis) Poduzetnicima koji se odlu~e za ovaj na~in rjeavanja spora preporu~a se ugovaranje arbitra`ne klauzule ~ime se mo`e izbjei smisleno odugovla~enje spora pred bdquodr`avnimldquo sudom od strane nelojalnog poslovnog partnera ^lankom 3 Zakona o arbitra`i (NN 8801) propisano je da se arbitra`a mo`e ugovori-ti za rjeavanje svih sporova o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati Tako se arbitra`a mo`e ugovoriti za ugovorne odnose izvanugovorne odnose sporove o vlasnitvu sporove iz ugovora o radu i sl Stranka arbitra`nog postupka mo`e biti i dr`ava kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave Isto tako Zakon o arbitra`i predvi|a i mogunost ugovaranja inozemne arbitra`e u sporovima s me|unarodnim ele-mentom osim ako je posebnim zakonom propisano da je za takve sporove isklju~ivo nadle`an sud u RH (npr sporovi o nekretninama koji se nalaze u RH) U ino-zemnim arbitra`ama posebno su popularne arbitra`ne institucije u [vicarskoj uz primjenu vicarskog prava koje je vrlo sli~no hrvatskom

Arbitra`ni postupakArbitra`ni postupak zapo~inje kao i svaki drugi sudski postupak - podnoenjem tu`be arbitra`nom suditu

Stranke odlu~uju o tome hoe li arbitrirati arbitar pojedinac ili vijee trojice arbitara Ukoliko se stranke o tome ne sporazume u sporovima vrijednosti do 50000 eura sudit e pojedinac a preko 50000 eura vijee Za arbitre se mogu imenovati arbitri s liste in-stitucionalne arbitra`e ali i bilo koja druga neovisna i nepristrana osoba (ne nu`no pravnici) Pravo koje e se primjenjivati kako smo naveli ovisi o instituciji koje su stranke odabrale Tako se pri Stalnom izbornom suditu pri HGK primjenjuje Pravilnik o arbitra`i pri Stalnom izbornom suditu pri HGK (tzv zagreba~ka pravila) Isto tako po isklju~ivom sporazumu stranaka arbitra`a mo`e postupati ex aequo et bono ili po na~elu pravi~nosti

Arbitra`nim pravorijekom pravomono se presu|uje u odre|enom sporu Arbitra`a postupa samo u jednom stupnju za razliku od sudova koji u pravilu postupaju u dva pa ~ak i tri stupnja Po donoenju arbitra`nog pravorijeka mo`e se tra`iti ovrha pred nadle`nim sudom U pravilu tu`ba za ponitenje arbitra`nog pravorijeka koja se podnosi bdquodr`avnomldquo sudu (koja je uvjetno re~eno `alba na pravorijek) ne odga|a ovrhu pravorijeka Navedena tu`ba predstavlja jedino pravno sredstvo za ponitenje pravorijeka Ponitenje se tako mo`e tra`iti radi nenadle`nosti arbitra`e (nije sklo-pljen sporazum o arbitra`i) ako stranci nije pru`ena mogunost sudjelovanja pred arbitra`om ako je odlu~eno o pitanju koje nije sporazumom podvrgnuto arbitra`i i sl I iz navedenog je vidljivo da se radi ugla-vnom o postupovnim pitanjima tako da se tu`bom nee moi tra`iti meritorno preispitivanje ~injenica ili pravnih pitanja (iznimno ako je pravorijek suprotan pravnom i ustavnom poretku RH)

Iz svega navedenog vidljiv je niz prednosti arbitra`nog rjeenja sporova Istaknut emo jednu za sada prili~no vidljivu i bitnu manu arbitra`e a to su trokovi po-stupka U sporovima velike vrijednosti arbitra`a e u pravilu biti skuplja od postupka pred Sudom

Arbitraža kao na~in rjeavanja sporovaArbitra`a kao na~in rjeavanja sporova predvi|a postupak vrlo sli~an sudskom u kojem spor me|u strankama pravomono i kona~no rjeava arbitra`ni sud Zbog sporosti i pretrpanosti pravosudnih tijela ovaj na~in rjeavanja sporova postaje sve u~estaliji i u rjeavanju sporova me|u domaim poslovnim subjektima ( arbitra`a se naj~ee koristila u sporovima sa stranim partnerima)

Piu Antun Emert Bruno Juri

Osnovne su prednosti arbitra`nog postupka kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se spo-razume oko pravila postupka samostalno imenovanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost postupka koji unato~ sporu omoguuju ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

Poslovna znanja

wwwmirakulhr

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

counter-intelligence-u ndash zatita naih podataka ana-liza ideja (izvana ndash od ilegalne pijuna`e te legalnog CI-a drugih tvrtaka iznutra ndash svjesno ili nesvjesno odavanje osjetljivih informacija)

Mnogi e rei ndash pa nai ljudi (odjeli) ve prate konku-renciju To je donekle istina Odjel marketinga prati marketinke poteze konkurencije prodaja zna udjele pojedinih tvrtaka na tr`itu redovito se prate cijene proizvoda i usluga suparnika Svaki odjel prati konku-renciju u svojoj domeni Me|utim nitko sustavno i studijski ne obra|uje konkurenciju te nema cjelovitu sliku o pojedinom konkurentu Tek na temelju cjelovi-te slike mogu se izraditi profili a to je jedan od na~ina kako razmiljati kao konkurencija i tako predvidjeti njihove budue poteze CI mora biti glavni ekspert po pitanju konkurencije a slo`it emo se svi ndash da konku-rencije nema poslovanje bi izgledalo puno druga~ije

Puno je dakle pitanja na koja ponekad i cijeli dobro institucionalizirani CI odjeli ne uspiju na vrijeme od-govoriti Kako onda o~ekivati da e mala poduzea izdvojiti ograni~ene resurse za ova ~esto maglovita pitanja koja naizgled nemaju veze s osnovnim poslo-vanjem Prvi je korak osvijestiti va`nost gore navede-nih pitanja ^esti su uzroci propasti poduzea eksterni faktori pa prema tome ne vodimo li ra~una o ovim

pitanjima naeg osnovnog poslovanja nee ni biti Ne moramo dakle imati formalno definirane CI odjele Me|utim moramo kontinuirano razmiljati i diskuti-rati o ovim pitanjima kako bi uope postojali

Primjena Competitive Intelligence-aU roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent ndash primjer je nivoa obavijesti kakav se zna zatei u poduzeima Cilj Competitive Intelligen-ce-a je da ponudi vie u roku est mjeseci na tr`itu e se pojaviti novi konkurent i ako ne unaprijedimo proizvodnu tehnologiju i distribuciju izgubit emo 20 tr`ita

Ili uo~ili smo rupu (blind spot) u strategiji konku-rencije ukoliko ih tu napadnemo osvojit emo 10 tr`ita

Ili na temelju analiza industrije te gospodarskih sociolokih i politi~kih analiza procjenjujemo da e proizvod (usluga) X ukoliko ga lansiramo na tr`ite Y zauzeti izme|u 10 i 15 tog tr`ita te ostvariti profit nakon yz vremena

Takva usluga viestruko je vrijednija od ulaganja u rad ovakva odjela

Poslovna znanja

CI mora biti glavni ek-spert po pitanju konku-rencije a slo`it emo se

svi ndash da konkurencije nema poslovanje bi iz-gledalo puno druga~ije

U praksi su poznate dvije vrste arbitra`e ad hoc (arbitra`a pri kojoj stranke same utvr|uju pravila postupanja imenovanje i broj arbitara osiguravaju tehni~ko-administrativnu podrku i sli~no ovaj tip arbitra`e vrlo je rijedak ) i institucionalna arbitra`a (arbitra`ni se postupak provodi po pravilima odre|ene institucije npr Stalno izabrano sudite pri Hrvatskoj gospodarskoj komori)

Prednosti arbitra`eOsnovne prednosti arbitra`nog postupka su kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se sporazume oko pravila postupka samostalno imeno-vanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost po-stupka koji unato~ sporu omoguuje ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

U pravilu nadle`nost arbitra`e se ugovara dakle ona nije zadana zakonom ili bilo kojim drugim propisom Ugovor o arbitra`i sklapa se prije nastanka spora pri ~emu e uobi~ajeno biti arbitra`na klauzula temeljnom poslovnom Ugovoru ili nakon nastanka spora (tzv kompromis) Poduzetnicima koji se odlu~e za ovaj na~in rjeavanja spora preporu~a se ugovaranje arbitra`ne klauzule ~ime se mo`e izbjei smisleno odugovla~enje spora pred bdquodr`avnimldquo sudom od strane nelojalnog poslovnog partnera ^lankom 3 Zakona o arbitra`i (NN 8801) propisano je da se arbitra`a mo`e ugovori-ti za rjeavanje svih sporova o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati Tako se arbitra`a mo`e ugovoriti za ugovorne odnose izvanugovorne odnose sporove o vlasnitvu sporove iz ugovora o radu i sl Stranka arbitra`nog postupka mo`e biti i dr`ava kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave Isto tako Zakon o arbitra`i predvi|a i mogunost ugovaranja inozemne arbitra`e u sporovima s me|unarodnim ele-mentom osim ako je posebnim zakonom propisano da je za takve sporove isklju~ivo nadle`an sud u RH (npr sporovi o nekretninama koji se nalaze u RH) U ino-zemnim arbitra`ama posebno su popularne arbitra`ne institucije u [vicarskoj uz primjenu vicarskog prava koje je vrlo sli~no hrvatskom

Arbitra`ni postupakArbitra`ni postupak zapo~inje kao i svaki drugi sudski postupak - podnoenjem tu`be arbitra`nom suditu

Stranke odlu~uju o tome hoe li arbitrirati arbitar pojedinac ili vijee trojice arbitara Ukoliko se stranke o tome ne sporazume u sporovima vrijednosti do 50000 eura sudit e pojedinac a preko 50000 eura vijee Za arbitre se mogu imenovati arbitri s liste in-stitucionalne arbitra`e ali i bilo koja druga neovisna i nepristrana osoba (ne nu`no pravnici) Pravo koje e se primjenjivati kako smo naveli ovisi o instituciji koje su stranke odabrale Tako se pri Stalnom izbornom suditu pri HGK primjenjuje Pravilnik o arbitra`i pri Stalnom izbornom suditu pri HGK (tzv zagreba~ka pravila) Isto tako po isklju~ivom sporazumu stranaka arbitra`a mo`e postupati ex aequo et bono ili po na~elu pravi~nosti

Arbitra`nim pravorijekom pravomono se presu|uje u odre|enom sporu Arbitra`a postupa samo u jednom stupnju za razliku od sudova koji u pravilu postupaju u dva pa ~ak i tri stupnja Po donoenju arbitra`nog pravorijeka mo`e se tra`iti ovrha pred nadle`nim sudom U pravilu tu`ba za ponitenje arbitra`nog pravorijeka koja se podnosi bdquodr`avnomldquo sudu (koja je uvjetno re~eno `alba na pravorijek) ne odga|a ovrhu pravorijeka Navedena tu`ba predstavlja jedino pravno sredstvo za ponitenje pravorijeka Ponitenje se tako mo`e tra`iti radi nenadle`nosti arbitra`e (nije sklo-pljen sporazum o arbitra`i) ako stranci nije pru`ena mogunost sudjelovanja pred arbitra`om ako je odlu~eno o pitanju koje nije sporazumom podvrgnuto arbitra`i i sl I iz navedenog je vidljivo da se radi ugla-vnom o postupovnim pitanjima tako da se tu`bom nee moi tra`iti meritorno preispitivanje ~injenica ili pravnih pitanja (iznimno ako je pravorijek suprotan pravnom i ustavnom poretku RH)

Iz svega navedenog vidljiv je niz prednosti arbitra`nog rjeenja sporova Istaknut emo jednu za sada prili~no vidljivu i bitnu manu arbitra`e a to su trokovi po-stupka U sporovima velike vrijednosti arbitra`a e u pravilu biti skuplja od postupka pred Sudom

Arbitraža kao na~in rjeavanja sporovaArbitra`a kao na~in rjeavanja sporova predvi|a postupak vrlo sli~an sudskom u kojem spor me|u strankama pravomono i kona~no rjeava arbitra`ni sud Zbog sporosti i pretrpanosti pravosudnih tijela ovaj na~in rjeavanja sporova postaje sve u~estaliji i u rjeavanju sporova me|u domaim poslovnim subjektima ( arbitra`a se naj~ee koristila u sporovima sa stranim partnerima)

Piu Antun Emert Bruno Juri

Osnovne su prednosti arbitra`nog postupka kratkoa trajanja (4 do 10 mjeseci) mogunost stranaka da se spo-razume oko pravila postupka samostalno imenovanje arbitara te prije svega tajnost i povjerljivost postupka koji unato~ sporu omoguuju ~uvanje dobrog poslovnog ugleda obiju strana u postupku

Poslovna znanja

wwwmirakulhr

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

Na~ini i metode suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicamaKada govorimo o suo~avanju sa stresom govorimo o naem ukupnom bitku naem `ivotu i radu On je ve prisutan i kod nero|enog djeteta u djetinjstvu mladosti odrasloj dobi i starosti

Kada se pojavi bolest uzrokovana stresom on je i dalje prisutan Prisutan je dakle i u laquozdravljuraquo i u bole-sti Neodvojiv je dio naeg `ivota Da bi se kvalitetno suo~ili sa stresom i njegovim posljedicama ~ovjeka je potrebno sagledati u cjelini On je vieslojno bie ~ije su sastavnice fizi~ka emotivna mentalna i duhovna razina Ovi podsustavi ~ovjeka kao cjeline djeluju jedni na druge Komponente su i u hijerarhijskom odnosu U tom je smislu duhovna razina najvia potom men-talna a slijede emotivna i fizi~ka

Tako gledano ~ovjekov se organizam mo`e proma-trati kao kibernetski sustav sa svojim zakonima upra-vljanja Upravlja~ki su dijelovi mozak autonomni `iv~ani sustav i hormoni Stres upravo prvo napada taj upravlja~ki sustav Da bi imali dobro funkcioni-ranje potrebni su dobri ulazi u sustav kao i ispravno upravljanje Ulazi mogu biti izvana iz `ivotne i radne sredine i okolia te iznutra - kao razni osjeti i tjelesni procesi Mozak je centralna jedinica koja sintetizira i obra|uje informacija iz vanjskog i unutarnjeg svije-ta Te se informacije pretvaraju u misli koje stvaraju emocije a ove transformacijom u kemijske prijeno-snike djeluju u tijelu Zato kao to je ve rekao otac medicine Hipokrat nijedna bolest koja se pojavi nije slu~ajna Ona nastaje zbog loih ulaza i poremeenog upravljanja

A loi su ulazi nepotivanje prirodnih i duhovnih zako-na U tom slu~aju na um umjesto da slu`i tijelu stva-ra probleme tijelu On postaje korumpiran neiskren prema tijelu zlorabi ga `ivi u prolosti i budunosti Odvojen od tijela on `ivi za sebe Pokuava biti ono to nije da bi dobio ono to nema eli i voli ono to nema te se stavlja u stalan pritisak te proizvodi ne-gativne emocije i patoloke procese u tijelu Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedicama odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu okolinu reor-ganizaciju zdravstvene zatite i djelovanje na osobnoj razini

1 drutvena sredina i `ivotni okoliRazne institucije i organizacije osvjeuju javnost da je zdravlje ljudi blisko povezano sa zdravljem okolia

i stanja u drutvu Ukazuju na potrebne promjene kao to su smanjenje napu~enosti u gradovima smanjenje buke te natjecateljskog na~ina `ivota i one~ienja okolia regulaciju prometa odr`ivi razvoj Tako|er se govori o poticanju boljih uvjeta stanovanja praved-nijih odnosa u drutvu i zdrave prehrane stanovnitva te stvaranju mogunosti za rekreativne sadr`aje Sve to utje~e na funkcioniranje ~ovjeka Te mjere treba rjeavati na globalnoj i lokalnoj razini

2 radni okoliNa radu je potrebno stvarati zdravu radnu okolinu i uvjete rada ja~anjem uloge zatite na radu i medicine rada U tom je smislu potrebno ostvarivati uskla|enost zahtjeva na organizam i njegovih kapaciteta Tako bi rad trebao biti u okviru adaptacijskih optereenja or-ganizma ~ije bi se stanje trebalo nakon odgovarajuih odmora vraati u ravnote`u

3 zdravstvena zatitaReorganizacija zdravstvene slu`be u smislu ja~anja preventivne medicine tj zdravstvenog prosvjeivanja rane dijagnostike i ranog lije~enja Tako|er je va`no poticanje komplementarnih metoda koje sagledavaju ~ovjeka kao cjelovito bie Pritom se misli na znanstve-no utemeljene i prihvaene metode poput akupunk-ture homeopatije kiropraktike manualne medicine nutricionizma neke tehnike body-work-a i dr U tom smislu razvijen je i koncept integrativne medicine koji predstavlja spoj klasi~ne medicine i raznih prihvaenih holisti~kih pristupa

4 osobna razinaNa osobnoj razini do`ivljaj stresa prati stalni osjeaj napetosti uz nemogunost relaksacije Suo~avanje mo`e biti spontano ili tra`enje stru~ne pomoi Cilj je postii reakciju oputanja unutarnju ravnote`u te oja~ati adaptacijske sposobnosti organizma To su stanja stabilnosti sustava i kapaciteta za prirod-ne izmjene faza aktivnosti i odmora Klju~ je u opti-malnim zahtjevima za organizam te promjeni stava i ponaanja koji idu k odbacivanju tetnih navika i prihvaanju zdravih To prije svega zahtjeva dobru svijest o sebi i svojoj okolini Treba biti svjestan svojih

Metode i na~ini suo~avanja sa stresom te njegovim posljedica-

ma odnose se na utjecaj na `ivotnu i radnu

okolinu reorganizaciju zdravstvene zatite i

djelovanje na osobnoj razini

Zdravlje

loih postupaka i posljedica koje dolaze Promjene bazirane samo na razini informacije do`ivljavaju se kao kazna Tek promjenom uvjerenja prelazak na novi na~in ponaanja postaje nagrada

Na~ini individualnog suo~avanja sa stresom su Spontani U stanjima kada ~ovjeka pro`ima ljubav i duboko potovanje dolazi do reakcije oputanja koja ponitava stres To su po`eljni spontani na~ini Loi uobi~ajeni pokuaji rjeavanja stresa su putem kave alkohola cigareta hrane droge Ljudi se zavaravaju da e na taj na~in neto rijeiti Oni tada samo poja~avaju stres ^esto ljudi podcjenjuju opasnosti ovih tet-nih ponaanja uvjeravajui se da je njima dobro i da se loe stvari doga|aju drugima To mo`e ii do odre|enih granica individualnih kapaciteta me|utim kasnije slijedi slom Tehnike relaksacije Podrazumijevaju oputajue vje`be kao joga tai-chi razne meditacije tehnike di-sanja wellness Sve to ima za svrhu postii stanje oputanja i ugode tj suprotno od stanja stresa Te teh-nike imaju kratkotrajno djelovanje tako da samo po-vremena upra`njavanja toga nemaju vee koristiFizi~ka aktivnost To je najprirodniji na~in jer je upravo stresna reakcija namijenjena miinoj aktivno-sti Tako se ta reakcija neutralizira na optimalan na~in Prihvatljiva je fizi~ka aktivnost u irokom dijapazonu od primjerenog fizi~kog rada hodanja tr~anja plivanja vo`nje bicikla rekreativnih portskih aktivnosti do fit-nessa Pomankanje kretanja uz mentalna optereenja siguran je put do poja~anja stresa te pojave bolesti U tom smislu pretjerana fizi~ka naprezanja kao i profe-sionalni port predstavljaju rizikPravilna prehrana Prehrana je bitna sastojnica ~ovjekova funkcioniranja Ona daje neophodnu ener-giju za rad organizma Potrebno je znati da neka hrana poja~ava stres a neka smanjuje Tako|er neka hrana nije izvor energije ve unitava stanice U smanjivanju stresa bitna je uravnote`ena prehrana s puno povra i voa te tekuine Od vitamina klju~ni su kompleks B vitamina te C vitamin Od minerala va`ni su ma-gnezij kalcij kalij Od dodataka prehrani zna~ajan je GinsengMedikamentozna terapija Danas je ve u upotre-bi niz lijekova koji djeluju na cijeli sustav upravljanja od djelovanja na mozak `iv~ani sustav hormone ke-mijske prijenosnike receptore Na se taj na~in mo`e smanjiti stresna reakcija kao i posljedice stresa Na posljedice stresa mo`e se djelovati i uzimanjem an-tioksidansa kao i preparatima za smanjenje kiselosti organizma npr Basen pulverReprogramiranje uma To su razne kognitiv-no ndash bihejvioralne tehnike u smislu osvjeivanja pogrjenih stavova vrijednosti i uvjerenja te njiho-va mijenjanja Te se tehnike bave va`nom karikom u upravljanju naim organizmom tj naim misli-ma Zamke su uma nerealno o~ekivanje uzimanje

wwwmirakulhr

Zdravlje

Pie Dragan Terzi dr med spec medicine rada

U integrativnom holisti~kom medicin-skom pristupu dijagno-stika stresa vri se pu-tem sljedeih metoda1 raznim upitnicima i

intervjuom 2 elektrofiziolokim

mjerenjima (rad moz-ga rad srca ko`na elektroprovodljivost dijagnostika akupunk-turnih meridijana)

3 pretragama krvi

stvari osobno sve ili nita miljenje kruto miljenje preuveli~avanje pesimizam samooptu`ivanje kri-vljenje drugih prekomjerno analiziranje Da bi dolo do promjena misli prvo treba osvijestiti te zamke uma Potom mo`e doi do promjena ponaanja Socijalna podrka Izgra|ivanje mre`e me|uljudskih veza hobiji kuni ljubimciDuhovnost Bitno je duhovno osvjeivanje i uskla|ivanje u smislu potivanja duhovnih zako-na Danas je i u znanstvenom smislu glede zdravlja to nezaobilazno pitanjeTo je najvia razina i smatra se da ona mo`e najbolje djelovati na stres i njegove posljedice Na taj na~in postajemo povezani s ne~im viim i smislenijim od nas Tada stje~emo mudrost a ona nas upuuje na mijenjanje onoga to mo`emo te prihvaanje onoga to ne mo`emo Iako postoje razni pravci duhovnosti klju~no je pitanje istine i vjere u istinu te ponaanje sukladno tome Na civilizacijski krug ozna~ava duhovna istina Bo`je rije~i kr~anstva i Isusa Krista

Poduzetnici i menad`eri bi zbog zahtjeva posla koji donose mentalna optereenja posebno trebali biti zainteresirani za prepoznavanje i suo~avanje sa stre-som Dobra vijest za nae poduzetnike menad`ere i sve druge jest da se takva dijagnostika mo`e obaviti u Osijeku na jednom mjestu

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

Izrada poslovnih i investicijskih planovaKvalitetno izra|en poslovni plan najva`niji je upravo za poduzetnika jer daje potpunu ocjenu ispla-tivosti planiranog projekta On bi trebao realno procijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno upozoriti i na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Priredila Sandra Domini

U zna~ajnom trenutku svog `ivota pro~itala sam po-slovicu koja ka`e laquoAko ne planirate svoje poslovanje onda planirate njegovu a i svoju propastraquo U prijevodu - nedostatak planiranja u poduzetni~kom poslovanju redovito zna~i neuspjeh Tako je to ugla-vnom u svakom `ivotnom segmentu ali nedostatak planiranja u poslovanju mo`e se odraziti na sve seg-mente ~ovjekova `ivota pa u sklopu njega naj~ee i govorimo o PLANIRANJU

Svi poduzetnici imaju svoj san svoju nadu svoja o~ekivanja ali rijetki su oni koji podrobnije planiraju svoju budunost Upravljanje poduzeem kao i upra-vljanje brodom jest putovanje u budunost prema odre|enomu cilju Poduzetnik koji vodi svoje poduzee

mora znati kamo `eli stii te stoga mora put te njegove etape barem pribli`no isplanirati ili e ga valovi i zbi-vanja nositi u nepredvi|enu smjeru A to mo`e zavriti brodolomom Oni koji ne znaju planirati lutaju gube se odu u krivomu smjeru nasu~u se izgube brod ili njihovo poduzee potone Ljudi u poduzeu kao i po-sada o~ekuju da je put isplaniran `ele znati taj plan svrhu i cilj posla te na~ine kako ih ostvariti To im daje sigurnost samopouzdanje i motivaciju za rad Bez toga posadu hvata panika i malodunost te oni koji mogu mijenjaju brod

Mnogi poduzetnici smatraju kako je za uspjeh dovolj-no imati isplativu ideju i marljivo raditi Me|utim bez poslovnog planiranja njihov se rad uglavnom mo`e svesti na troenje resursa i vremena bez pravog usmje

Nedostatak planiranja redovito kao posljedi-cu donosi neuspjeh u poslovanju

Pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`noNa podru~ju Slavonije i Baranje vie od 75 poslovnih korisnika mobilne telefonije koristi T-Mobile usluge O poslovnim rezultatima i uslugama koje T-Mobile nudi svojim korisnicima razgovarali smo s gospodinom Siniom Majdeniem voditeljem regije Istok

Koja je Vaa svakodnevna zadaa kao voditelja regije IstokMoja svakodnevna zadaa jest organizacija prodaje usluga poslovnim korisnicima te razvoj poslovnih odnosa sa svakim postojeim i novim poslovnim ko-risnikom Najva`nija stvar u obavljanju te zadae je imati na umu da je korisnik u centru pa`nje te da mi postojimo zbog njega Drugim rije~ima T-Mobileova poslovna filozofija je pribli`iti korisnike svemu to im je u `ivotu va`no Upravo u skladu s tim na~elom na-stojim svakodnevno prikupljati povratne informacije o zadovoljstvu korisnika Svaki prigovor sugestiju pohvalu shvaamo najozbiljnije i trudim se takve bit-ne informacije podijeliti sa svim Sektorima unutar nae kompanije jer samo zajedni~kim radom i dobrom koordinacijom mo`emo korisniku osigurati prvokla-snu uslugu

Koliko poslovnih korisnika danas koristi usluge T-Mo-bilea U segmentu poslovnih korisnika T-Mobile dr`i 75 tr`ita [to se ti~e nae regije Istok iznimno sam po-nosan na ostvarene rezultate i zastupljenost T-Mobilea budui da se istaknut u jo jednom naim uslugama u poslovnom segmentu koristi vie od 75 poslovnih korisnika koji koriste usluge mobilne telefonije Takav

uspjeh nas s jedne strane ~ini zadovoljnima me|utim on nas obvezuje na daljnji naporan rad kako bi svakod-nevno opravdali povjerenje svojih korisnika

Koje vjetine i znanje mora imati dobar T-Mobile pro-dajni predstavnik za poslovne korisnike Prodajni su predstavnici T-Mobilea stru~njaci koji pre-dstavljaju svoju tvrtku i njezine usluge u poslovnom svijetu Oni su prva crta T-Mobilea i mnogo se pa`nje posveuje njihovoj stalnoj edukaciji kao i razvijanju prezentacijskih i komunikacijskih vjetina Dobar pro-dajni predstavnik u svakom trenutku zna prepoznati odre|enu potrebu korisnika i u skladu s time kreirati optimalno rjeenje tj uslugu

Koju atraktivnu uslugu trenutno nudite svojim poslov-nim korisnicimaBudui da danas poslovni korisnici nisu vezani za svoj ured i fiksni telefon kao to je to nekada bilo ve su to korisnici koji ~esto putuju izdvojit u uslu-gu bdquoUred za vanldquo koja im poma`e da u svakom tre-nutku budu u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvarno tamo i nalaze bdquoUred za vanldquo podrazumijeva sinergiju glasovnih i podatkovnih rjeenja koja kori-snicima omoguuju da na jednostavan i pametan na~in obavljaju svoje poslovne zadatke neovisno o tome gdje se trenutno nalaze te istodobno imaju pristup svim in-formacijama kao da su u vlastitom uredu

Kako izgleda Vas uobi~ajeni dan Imate li vremena za svoju obitelj Kao voditelj regije pokrivam cijelo podru~je Slavonije i Baranje (5 `upanija) te dosta vremena provodim na putu Svaki sam dan u tjednu u drugom mjestu u naoj regiji Obi~no sam u 7 i 30 sati ve u automobilu a kući dolazim oko 18 sati Zbog prirode posla moram uvijek imati pristup e-mailu i u tome mi BlackBerry uvelike olakava posao Budui da dosta poslova ra-dim i od kue kasno nave~er laquoUred za vanraquo idealna je kombinacija budui da preko njega imam stalan i neograni~en pristup svim aplikacijama koje su mi potrebne u radu i pripremi sutranjeg dana Za obi-telj uvijek na kraju dana ostane neto vremena kojeg posvetim svojoj supruzi i dvama sinovima Subota i nedjelja veinom su tako|er rezervirani za njih te im tada pokuam nadomjestiti moje izbivanje iz kue tijekom radnog tjedna

bdquoUred za vanldquo po-drazumijeva sinergiju

glasovnih i podatkovnih rjeenja koja korisni-

cima omoguuju da u svakom trenutku budu

u kontaktu sa svojim uredom kao da se stvar-

no tamo i nalaze

Intervju

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

0 wwwmirakulhr

Poseban prilog

rati Ne znam to e biti sutra a kamoli da planiram za razdoblje dulje od tri mjesecardquo

ldquoNemam dugoro~nu strategiju rasta i razvoja Moj plan za budunost je obogatiti se da mi netko da mno-go novca Ali ne `elim imati veliku tvrtku Nemam takvih ambicija sada mi je dobro Tra`im pukotine na tr`itu gdje se mogu dugotrajnije uglaviti Doputam sebi elasti~nost i prilago|avam se budunosti koja je potpuno neizvjesnahelliprdquo

Ostanem ugodno iznena|ena kada nakon razgovora s poduzetnikom i sama razmiljam o njegovim rije~ima ldquoOve godine planiram zaposliti jo pet radnika na-stupiti na dva nova tr`ita a o~ekujem da e moja tvr-tka za pet godina imati 35 zaposlenika i biti vodea na hrvatskome tr`iturdquo

Ovakvo je razmiljanje pobjedni~ko ofenzivno vodi uspjehu i dugoro~nom opstanku na istina je turbu-lentnom tr`itu i u nesigurnom okru`enju

Nedavno mi je jedna poduzetnica zaklju~ila razgovor sljedeom re~enicom ldquoNe skrivam svoje zadovoljstvo ndash dobro nam ide imamo 49 zaposlenih djelatnika osiguran posao na tr`itu s potpisanim ugovorima o sigurnoj poslovnoj suradnji timski rad smo doveli gotovo do savrenstva svatko zna to radi i radi svoj posao dobro No i opet brinemhellip [to e biti za 5 godina kada nam ugovori isteknu ndash sada je vrijeme da se okrenemo planiranju budunosti i da radimo na tome da i dalje opstanemo i ostanemo prepoznatljivi u budunostihelliprdquo Upravo ova re~enica odra`ava pravi smisao poslov-nog planiranja ndash kasno je planirati kada ~ovjek do|e u potekoe kada ga zatrpaju problemi i sna|u nevolje ndash tada za planiranje vie nema vremena jer kada laquobrod toneraquo u tim trenucima svatko pokuava pronai izlaz i spas za sebe i svoje najmilije Tako je i u poslu

^emu služi poslovno planiranje Redovito planiranje poslovanja u prvom redu slu`i za nadzor nad poslovanjem i poboljanjem rezultata rada Smisao praenja poslovanja kroz aktivnost poslov-

nog planiranja je u mogunosti koritenja potencijala poduzea putem planiranja uspjeha poduzea (plani-ranje u~inaka i trokova)

Svrha redovitog planiranja poslovanja jest sagleda-vanje moguih posljedica poslovnih odluka koje se do-nose otkrivanje poslovnih podru~ja od stratekog inte-resa za poduzetnika te sagledavanje vlastitog polo`aja u odnosu na konkurenciju

Poslovno se planiranje sastoji od postavljanja ciljeva odre|ivanja zadataka i aktivnosti za ostvarivanje cilje-va a osmiljava se i razra|uje kroz poslovni plan

Ekonomsko ndash financijski pokazatelji poslovanja neizo-stavan su instrument zadavanja ciljeva u poslovanju poslovnog planiranja kontrole i informiranja Upravo su ti pokazatelji za menad`ment od presudne va`nosti pri odlu~ivanju i donoenju strateki va`nih odluka vezanih za budue poslovanje Openito su ciljevi svakog poduzea o~uvanje i uveanje supstancije te likvidnost poslovanja koji su preduvjet za ostvarenje trajnosti egzistencije poslovnog subjekta (vremenska neograni~enost poslovanja - trajanja poslovnog su-bjekta) Neostvarivanje ovih openitih ciljeva rezultira ste~ajem i prestankom poslovanja

Poduzee koje ne ostvaruje dobitak ne posluje uspjeno odnosno ne ostvaruje poslovni uspjeh Izgra-dnja i o~uvanje potencijala preduvjet su trajnog stva-ranja dobitaka a ostvarenje dobitka u poslovanju pre-duvjet je o~uvanja i uveanja supstancije te o~uvanja likvidnosti poslovanja

Trajnije planiranje likvidnosti pretpostavlja plani-ranje uspjeha u~inaka (kvantitativno izra`enih u vidu prihoda) i trokova primitaka i izdataka te prihoda i rashoda Poslovanje s dobitkom odnosno uspjeno po-slovanje nosi veu vjerojatnost osiguranja likvidnosti nego poslovanje s gubitkom

Poslovni plan ili investicijski elaboratKao osnova za analizu i sagledavanje (ne)uspjenog po-slovanja u velikoj mjeri trebao bi poduzetniku pomoi POSLOVNI PLAN ili INVESTICIJSKI ELABORAT Pogrjeno je uvrije`eno stajalite da ovi strateki do-kumenti slu`e samo za isho|enje kredita ili potpora u financijskim institucijama Bez ovakvog se elaborata kredit ne mo`e ishoditi to je istina ali va`nije je da poduzetnik sastavi poslovni plan i na temelju njega odlu~i hoe li ii u realizaciju kredita ili nee nego da laquona slijeporaquo ulazi u nove investicije a koje prethodno nisu razra|ene i isplanirane do detalja

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum

Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost Nerijetko podu-zetnici odlu~uju sami napraviti svoj poslovni plan to podr`avamo u cijelosti no svakako se trebaju obra-titi stru~nim osobama (u poduzetni~kim centrima ili konzultantskim tvrtkama) koje im mogu pomoi taj projekt uobli~iti do kraja izraditi kompletnu finan-cijsko ndash ekonomsko analizu te dokazati (ne)isplativost posla kojim se poduzetnik ima namjeru baviti Ukoliko to ne poka`e poslovni je plan beskoristan i poduzet-niku i onome tko ga prou~ava i na temelju njega do-nosi odluku o ulaganju u predmetni posao ndash naj~ee bankarima ili drugim financijskim djelatnicima Stoga je od presudnog zna~aja da se poduzetnik prije izrade poslovnog plana obrati u instituciju ~iji e mu kon-zultanti pomoi u kvalitetnoj izradi projekta i koji e garantirati za njegovu vrijednost te kvalitetu

Ukoliko se poduzetnik odlu~i povjeriti izradu poslo-vnog plana nekoj drugoj osobi tada su od presudne va`nosti za kvalitetan kona~ni ishod ndash poslovni plan ndash informacije koje poduzetnik daje autoru poslov-nog plana Zbog toga je vrlo va`no da je poduzetnik dobro upuen u ono ~ime se namjerava baviti Prije svega potrebno je da dobro poznaje granu djelatnosti i na~ine rada u njoj Osim toga mora dobro poznava-ti tr`ite prodaje i nabave kako bi mogao dobro pro-

renja to u krajnjem slu~aju mo`e nanijeti veliku tetu razvoju poslovanja i njima samima

Poslovni `ivot poduzea ima mnogo segmena-ta i u svakom je nu`no planiranje i razmiljanje o budunosti Trebamo planirati razvoj svoga proizvo-da ili usluge ako ga hoemo poboljavati mijenja-ti napustiti ili razvijati nove proizvode Planiramo kakav e proizvod nae poduzee nuditi na tr`itu u budunosti Poduzetnik treba planirati i tr`ite - to zna~i definirati na kakvomu e i kojemu tr`itu na-stupati u budunosti hoe li djelovati i planirati rast na postojeemu tr`itu ili e osvajati nova Ako dobro poznaje svoje podru~je on mo`e stvarati novo tr`ite oblikovati ga te nuditi ono to tr`ite jo i ne poznaje

U planiranju `ivota tvrtke u budunosti uz znanja o proizvodu i poznavanju tr`ita veliko zna~enje ima i osobni stav poduzetnika On na budunost mo`e gledati pesimisti~no ili optimisti~no ambiciozno ili oprezno ~ak neovisno o realnim poslovnim pokaza-teljima Njegova vizija budunosti i planiranje mogu biti izme|u dviju moguih stratekih alternativa

1 defenzivne gubitni~ke strategije (koja razmilja na sljedei na~in u ovomu trenutku najva`niji je cilj naega poduzea nekako pre`ivjeti a o budunosti emo razmiljati poslije) Mnogo poduzetnika danas razmilja na taj na~in

2 ofenzivne pobjedni~ke strategije (svaki na proizvod mora biti najbolji na tr`itu `elimo dominirati na domaemu tr`itu i rasti na inozemnim tr`itima) Tako razmiljaju rijetki ali to su oni koji e uspjeti i biti pobjednici

S obzirom na poslovno opredjeljenje ~esto sam u pri-godi razgovarati s poduzetnicima koji nerijetko imaju oprje~na miljenja o poslovnom planiranju Naj~ee re~enice koje ~ujem su ldquoivimo u iznimno nestabilnom vremenu u okolini koja se stalno mijenja tr`ite se mijenja mijenja se konkurencija stalno se mijenjaju uvjeti poslovanja Kako u takvoj situaciji mo`emo neto ozbiljnije plani-

Poduzetni~ki centri

Zadruga PODUZETNI^KA MREA

Ulica kralja Zvonimira 10 12 Bilje

Tel 01 1-0e-mail zpmhellipzpmhr

web wwwzpmhr

VALPOVA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg kralja Tomislava 1 10 Valpovo

Tel 01 1-11e-mail valpovackipoduzetni-

ckicentarhelliposhtnethr

PODUZETNI^KI CENTAR BELI[]E

Vijenac S H Gutmanna 1 11 Belie

Tel 01 -2beliscehelliposhtnethr

MIHOLJA^KI PODUZETNI^KI CENTAR

Trg Ante Star~evia 110 Donji Miholjac

Tel 01 0-wwwmpc-miholjachr

CENTAR ZA PODUZETNI[TVO OSIJEK

[etalite kardinala Franje [epera 12 1000 OsijekTel 01 2-20 besplatni

telefon 000 -wwwpoduzetnistvoorg

PODUZETNI^KI CENTAR BELI MANASTIR

Kralja Tomislava 100 Beli Manastir

Tel 01 10-211Fax 01 10-222

e-mail infohellippcbmhr

1

Poseban prilog

Kvalitetno izra|en poslovni plan trebao bi ocijeniti isplativost planiranog projekta a ujedno i upozoriti na potencijalne rizike te ih pokuati svesti na minimum Izrada poslovnog plana ili investicijskog elaborata zahtjeva znanje vjetine i stru~nost

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

2

POSLOVNI PLAN1 Podatci o poduzetniku 2 Polazite21 Nastanak poduzetni~ke ideje 22 Vizija i zadaa poduzetni~kog pothvata3 Predmet poslovanja 31 Opis postojeeg poslovanja32 Opis poslovanja i djelatnosti u projektu4 Lokacija41 Opis postojee lokacije42 Opis lokacije projekta43 Opis zatite i utjecaja okoline5 Tehnoloko-tehni~ki elementi pothvata51 Opis strukture ulaganja (tehni~ka tehnoloka)52 Struktura i broj postojeih zaposlenika53 Struktura broj i dinamika novozaposlenih6 Tr`ina opravdanost61 Tr`ite nabave62 Tr`ite prodaje63 Procjena ostvarenja prihoda-tr`ita7 Financijski elementi pothvata 71 Investicije u osnovna sredstva72 Investicije u obrtna sredstva73 Trokovi poslovanja74 Prora~un amortizacije75 Izvori financiranja76 Projekcija ra~una dobiti i gubitka (dohotka)77 Pokazatelji u~inkovitosti i financijski tok8 Zaklju~na ocjena projekta INVESTICIJSKI ELABORAT 1 Uvod2 Sa`etak ulaganja3 Informacije o poduzetniku-investitoru4 Opis djelatnosti poslovanja investitora5 Analiza dosadanjeg financijskog poslovanja6 Opis postojee imovine investitora7 Ocjena razvojnih mogunosti ulagatelja8 Lokacija81 Opis postojee lokacije82 Opis lokacije projekta83 Opis zatite i utjecaja okoline9 Tehni~ki elementi ulaganja91 Opis tehni~ko-tehnolokog procesa92 Utroak sirovina materijala i energenata93 Tehni~ka struktura ulaganja94 Karakteristike gra|evinskog objekta (poslovni pro-

stor)10 Dinamika i struktura zaposlenih101 Analiza potrebnih kadrova102 Prora~un godinjih bruto-plaa11 Analiza tr`ita111 Tr`ite nabave112 Tr`ite prodaje113 Sa`etak analize tr`ita i procjena ostvarenja

prihoda12 Dinamika realizacije ulaganja

cijeniti planirane prihode i rashode Znanje o konku-renciji tako|er je vrlo va`no za donoenje odluka o usmjeravanju posla kojim e se poduzetnik baviti u budunosti

^esto je pitanje u praksi kada izra|ivati poslovni plan a kada investicijski elaborat Naime radi se o stratekim dokumentima identi~nog zna~aja za poduzetnika ali ima razgrani~enje s obzirom na zahtjevnost sadr`aja i obuhvatu ekonomske analize i pokazatelja Poslov-ni je plan u slu~aju zahtjeva za kredit uglavnom do-voljno detaljan dokument ukoliko se radi o iznosima kredita u visini do 40000000 kn Ukoliko investicija premauje navedeni iznos tada e poduzetniku tre-bati investicijski elaborat koji je dakako slo`eniji detaljniji i sveobuhvatniji dokument s vie analiza i ekonomskih pokazatelja uspjenosti poslovanja Na temelju tih dokumenata financijski stru~njaci donose odluku o ulaganju u poslovni pothvat pojedinog po-duzetnika i NIJE ISTINA da je u Republici Hrvatskoj teko dobiti kredit Jedina je istina da KREDIT NE MOGU DOBITI ONI PODUZETNICI KOJI NEMAJU KVALITETNO IZRAEN POSLOVNI PLAN ILI IN-VESTICIJSKI ELABORAT odnosno oni koji u tom projektu ne doka`u isplativost svoje poslovne ideje

Metodologija izrade poslovnog plana i investicijskog elaborata u Republici Hrvatskoj propisana je i uglav-nom se pri izradi doga|aju vrlo manja odstupanja od navedene metodologije Preporu~eni sadr`aji projekata su sljedei

Poslovni je plan u slu~aju zahtjeva za kre-dit uglavnom dovoljno

detaljan dokument ukoliko se radi o izno-

sima kredita u visini do 40000000 kn

Poseban prilog

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

je mogue realniji Poduzetniku uvijek ka`emo ldquoVi procjenjujete svoje anse i anse svog poduzea Nema potrebe da sebe zavaravate jer mo`ete propasti Vi a ne banka ili netko drugirdquo Treba paziti da se izbjegnu uobi~ajene pogrjeke koje ~ine poduzetnici pri defini-ranju ulaznih podataka za poslovni planbull nerealno procjenjuju tr`ite te mogunosti plasmana

robe i moguu cijenu bull podcjenjuju trokove - (obi~no se dio trokova za-

boravi) bull precjenjuju potencijalne prihode bull nemaju obrtna sredstva za poslovanje bull ne prate ostvarivanje poslovnog plana

Na kraju poslovnog plana daje se ocjena u~inkovitosti i osjetljivosti projekta kojima se ocjenjuje budua djelotvornost te isplativost poduzetni~kog pothvata utvr|uje vrijeme povrata investicija stopa profita-bilnosti i testira projekt na poremeaje koji se mogu pojaviti na tr`itu tijekom njegova vijeka trajanja

Poslovni plan usmjerava poduzetnika kojim putem valja ii i kojom ldquo brzinom korakardquo nastupati da bi se razvijao poslovni pothvat pa sve do eventualne odluke o odustajanju Nerijetko je jeftinije odustati od osnivanja poduzea ili ne zapo~injati neki pothvat koji nema tr`ine anse nego do`ivjeti neuspjeh i prouzro~iti velike trokove

Nikada ne mo`emo pretjerati s isticanjem va`nosti poslovnog plana Kao operativni alat koji poduzetniku daje objektivnu sliku poslovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi podru~ja svoje snage i svojih slabosti U objektivnom poslovnom pla-nu lako uo~avamo probleme prije nego to se pojave u praksi

Ako ste dobro osmislili svoj plan znat ete koliko novaca trebate i kada Pobrinite se da dobijete pravu vrstu kredita ina~e ete samo zakomplicirati stvari Ako bankar navede dobar razlog ne uzimajte kredite koji vas uvla~e u neprilike umjesto da pomognu da se iz njih izvu~ete Ako se vaa ideja temelji na dobrom poslovnom planu i njegovoj bri`ljivoj razradi trebali biste dobiti odgovarajui kredit Planiranje je osnova uspjeha

I pored svega navedenog kako bi poduzetnik ostva-rio svoju viziju on i njegovi suradnici moraju imati ldquoono netordquo onaj poduzetni~ki ldquo`ivacrdquo sposobnost preuzimanja rizika spremnost za borbu na tr`itu Moraju biti poduzetni a prije svega uvjereni u sebe svoju ideju i svoje sposobnosti Kao takvi na svom poduzetni~kom putu prelaze te`ak i strano naporan put pun bitaka neuspjeha i neizvjesnosti od po~etnika do poduzetnika od ideje do tr`itaI kao takvi ndash USPIJEVAJU

13 Ekonomsko-financijska analiza131 Ulaganje u osnovna sredstva132 Ulaganje u obrtna sredstva133 Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva134 Izvori financiranja i kreditni uvjeti1341 Izvori financiranja1342 Obra~un kreditnih obveza135 Prora~un amortizacije136 Prora~un trokova i kalkulacija cijena137 Projekcija ra~una dobiti i gubitka138 Financijski tok139 Ekonomski tok1310 Projekcija bilance14 Ekonomsko-tr`ina ocjena141 Stati~ka ocjena efikasnosti investicijskog projek-

ta142 Dinami~ka ocjena projekta1421 Metoda razdoblja povrata investicijskog ula-

ganja1422 Metoda neto sadanje vrijednosti1423 Metoda relativne sadanje vrijednosti 1424 Metoda interne stope rentabilnosti15 Analiza osjetljivosti projekta16 Zaklju~na ocjena projekta

I na kraju poruka poduzetnicima Prije izrade poslovnog plana poduzetnik treba defini-rati odnosno procijeniti osnovne ulazne elemente po-slovnog planabull cijenu svog proizvoda iili usluge bull tr`ite -veli~inu prodaje proizvoda iili usluge - ukup-

nu realizaciju bull visinu rashoda trokove proizvoda plaa poreza

itd bull mogue dodatne izvore financiranja

Va`no je da ulazni elementi poslovnog plana budu to

Poseban prilog

Kao operativni alat koji poduzetniku daje

objektivnu sliku po-slovanja poslovni mu plan na mjerljiv na~in omoguava da utvrdi

podru~ja svoje snage i svojih slabosti

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA računovodstveni servis s 50 godina iskustva u financijama za najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može prilagoditi vašim potrebama Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već u sigurnim rukama

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

Poseban prilog

Konzultantska pomo pri poslovnom planiranjuPoslovni plan poduzetnik samostalno ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za realizaciju kreditnih ili potpornih sredstava

Poslovni plan nije samo formalnost nego temeljna okosnica svakog ozbiljnog poduzetni~kog pothvata O konkretnim iskustvima u radu s poduzetnicima te va`nosti poslovnog planiranja razgovarali smo sa San-drom Domini upraviteljicom Zadruge Poduzetni~ka mre`a

S obzirom na Va dosadanji rad kako biste ocijenili stanje na tr`itu konzultantskih usluga Kroz iskustvo u radu s poduzetnicima iz cijele Osje~ko-baranjske `upanije jasno je vidljiva tenden-cija poveanja povjerenja u nau struku a time i u nau tvrtku Zadrugu Poduzetni~ka mre`a Poduzet-nici prepoznaju i cijene na ustrajni rad preko 300 izra|enih projekata suradnju s gotovo svim poslovnim bankama u upaniji uredima Osje~ko-baranjske `upa-nije resornim ministarstvima te kvalitetne reference i preporuke od strane drugih poduzetnika ili suradnika Primjetno je da poduzetnike pomalo zbunjuje brojnost institucija koje nose naziv laquopoduzetni~kiraquo laquoobrtni~kiraquo laquorazvojniraquo laquofinancijskiraquo i sli~no pa ostaju zbunjeni kome se zapravo obratiti kada im je potrebna konkret-na pomo u realizaciji svojih poslovnih pothvata

Kada i kome se dakle poduzetnici trebaju obratiti za realizaciju svoje idejePoduzetni~ki centri institucije su u kojima podu-zetnici dobivaju konkretnu pomo Mi se u Zadruzi Poduzetni~ka mre`a trudimo biti kompletan servis po-duzetnicima Kada poduzetnik do|e k nama odradimo s njim informativno ndash savjetodavni dio poma`emo mu kroz cijeli proces poslovnog planiranja u prikupljanju potrebne dokumentacije te mu izradimo poslovni plan ili investicijski elaborat Pratimo ga sve do isho|enja kreditnih ili potpornih sredstava pa i kasnije pru`ajui mu ra~unovodstvene usluge dodatnu edukaciju u vidu specijaliziranih seminara izra|ujemo im ekonomsko ndash financijske analize poslovanja i ostalo po potrebama pojedinog komitenta

Zato je poslovni plan toliko zna~ajan za poduzet-nika Uvijek isti~em da poslovni plan poduzetnik samostal-no ili u suradnji sa stru~nom osobom treba izraditi prvenstveno zbog sebe a onda i kao podlogu za reali-

zaciju kreditnih ili potpornih sredstava Banke i druge institucije se na temelju poslovnog plana upoznaju s tvrtkom i poduzetnikom a potom i procjenjuju realne mogunosti ostvarenja poslovne ideje Napominjem va`nost odabira suradnika u izradi poslovnog plana budui da postoji mnogo laquokvazi-stru~njakaraquo ~ije projekte banke ne mogu uva`iti jer su nekompletni i nekvalitetni Na takav na~in podu-zetnici doslovno gube vrijeme i novac a slijede dorade te se tako produ`ava rok odobrenja kredita Nerijetko se doga|a da nam dolaze i poduzetnici koji su bili od-bijeni u banci zbog nestru~ne prezentacije i loe finan-cijske obrade njihove ideje u poslovnom planu

Koje institucije osim banaka sudjeluju u financiranju i praenju poduzetni~kog razvoja Osim banaka kao potporne institucije mogu navesti resorne urede nae upanije resorna ministarstva HBOR HAMAG pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave a sa svima njima dosada smo uspjeno sura|ivali u provedbi svih zna~ajnijih projekata za razvoj poduzetnitva

Kolika je cijena ovakvih usluga i pomoi u poslo-vanju Cijene u naem centru uskla|ene su s tr`inima Po~etne savjetodavne usluge ne naplaujemo nikome Ukoliko poduzetnik treba nau konkretnu pomo u izradi poslovnog plana ili investicijskog elaborata cije-ne se kreu od 100000 kn (za skraeni poslovni plan) pa navie Prosje~ne cijene su izme|u 200000 za po-slovne planove i 500000 kn za investicijske elaborate

Postoji li ikakva mogunost refinanciranja tih sredsta-va poduzetniku U suradnji s resornim ministarstvima upanijom osje~ko-baranjskom ili jedinicom lokalne uprave vrlo se ~esto prona|e mogunost povrata kompletnih sredstava plaenih za poslovni plan ovlatenoj insti-tuciji Svako ulaganje poduzetnika na svom podru~ju jest ulaganje i u to podru~je pa je vie nego vrijedno kada netko prepozna zna~aj ovakvog rizika od strane poduzetnika i pomogne u sufinanciranju upravo ovih usluga

Banke i druge institucije se na temelju poslovnog

plana upoznaju s tvr-tkom i poduzetnikom a

potom i procjenjuju real-ne mogunosti ostva-renja poslovne ideje

Razgovarao Kreimir [imac

wwwmirakulhr

Pad cijena dionica na Zagreba~koj burziPrvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dionicom IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Nakon navedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Lipanj je donio pad cijena dionica na Zagreba~koj bur-zi Tako je CROBEX indeks u proteklih mjesec dana izgubio 35 na vrijednosti Istodobno je tr`ite regije prezentirano kroz dioni~ki CECEEUR indeks oja~alo za 22

Prvu polovicu mjeseca obilje`ilo je trgovanje dioni-com IPK Kandita uzrokovano djelomi~nim izlaskom Koestlina iz vlasni~ke strukture Koestlin je u lipnju 2007 godine kroz dokapitalizacije postao vlasnik 24 ili 171600 dionica IPK Kandita Dokapitalizacija je provedena po cijeni od 100 kuna to bi zna~ilo da je Koestlin navedeni paket platio 1716 milijuna kuna U tri dana lipnja Koestlin je dio tog paketa odnosno 142978 dionica prodao po cijeni od oko 1300 kuna to daje iznos od oko 186 milijuna kuna Nakon na-vedene transakcije Koestlin je vlasnik 28622 dionice Kandita to ~ini 40 ukupnog broja izdanih dionica Cijena dionice Koestlina u mjesec je dana porasla za 463 na 3000 kuna

Me|u veim se dobitnicima nala i dionica Tekstilpro-meta koja je u mjesec dana porasla za vie od 320

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna ponuda dio-nica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redovnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana Agent izdanja je Zagreba~ka banka te e mjesto upisa dionica za fizi~ke

osobe biti u svim poslovnicama Agenta Raspon cije-ne izdanja novih dionica i prodaje postojeih dionica identi~an je i iznosi od 227 do 238 kuna a kona~na cijena dionica bit e utvr|ena 9 srpnja

Iznimno aktivno trgovanje u drugoj je polovici mje-seca zabilje`ila dionica Ericsson Nikole Tesla Uzrok toga je vjerojatan izlazak jednog od veih dioni~ara iz vlasni~ke strukture kompanije Krajem svibnja bio je ex dividend datum za dionicu Ericssona pa je mjese~ni pad cijene od 46 vjerojatno povezan i s navedenom ~injenicom

Preuzimanje od strane Agrokora odnosno kupnja paketa od 2575 dionica to s postojeim udjelom daje preko 540 vlasnitva u ukupnom broju izdanih dionica vjerojatan je uzrok mjese~nog rasta cijene dio-nice Tiska od 325

Krajem lipnja zapo~ela je inicijalna javna po-nuda dionica Magme Upis 360000 novih redovnih dionica i prodaja 860000 redo-vnih dionica Magme zapo~ela je 26 lipnja a upis traje deset dana

Tr`ite kapitala

Pie Ivan Soldo FIMA FAS

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar

Prodajete li svoje proizvode i usluge veinom tvrtkama

Jesu li vlasnici direktori menad`eri i ostali poduzetnici u

Osje~ko-baranjskoj `upaniji vaa ciljna skupina

Jesu li vai proizvodi namijenjeni ljudima s natprosje~nom

kupovnom moi

AC Buljubai A-G dinas Agria Agroholding Akter Ancona Auspuh servis Auto centar Lozi Auto kua Lozi Autokua [imati Auto Viola Automo-

bili Lozi Belie Belje Benetton Croatia Bijeli co Biljemerkant Brick-ING Centar [kojo Cesting Chemotehna Dicentra akova~ka vina akovtina

Elektromodul Farmacon Fermopromet Gerok Glas Slavonije Gradnja Osijek Gravia Izolirka Hana Breznica Niza Hana-Koka Koka Harburg-freu-

denberger Belie Hidrogradnja Idol Igrec-Bonjak trade INA-Osijek petrol IPK Kandit IPK Mlije~na farma Holstein Hotel Osijek Hotel Waldinger

Integra Dundovi IPK Ratarstvo-sto~arstvo Kandit Kladionice ndash deri Knemet-trade Koncert Konikom Krndija KT Lakolit Osijek Limex Ljekarna

Osijek Ljekarne Tripolski Mamut Manastir Massa Masterplast MD profil Meggle Hrvatska Meteor akovo Minaco Mondi packaging Valpovo

MIT Monte-mont Naicecement Nai~ki auto centar Nai~ki interijer Nexe grupa Niveta Novi `itar Novocommerce Opeka Osijek-koteks Osimpex

Panturist Papuk Pinus Agro Pivovara Poljoprivredni institut Osijek Osje~ki sajam PPK Valpovo Progres PZ Darda PZ Osatina Remix Ricardo Saponia

Slavonija IGM Slavonijatekstil Slavonska banka Slavonska televizija Strizivojna hrast Sun truck SZIF Tehno-elektro Unikom Verbum Vodogradnja

Osijek Werkos Zdravstvena ustanova ljekarna akovo Zitex ito

Adris groupa Agrokor Allianz Atlantic grupa Badel 1862 Banka Kovanica Banka Sonic Basler osiguranje Belupo City Express Coca-cola Beverages

Hrvatska Corus Cosmopolitan life osiguranje Croatia osiguranje Erstebank Eureco Euroherc FedEx Festina lente Fima vrijednosnice Fructal

Gavrilovi Generali osiguranje Getro Grawe hrvatska Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska elektroprivreda Fina Hrvatska pota Hrvatska

potanska banka Hrvatska radiotelevizija Hrvatske autoceste Hrvatske ceste Hrvatske ume Hrvatske vode Hrvatske `eljeznice Hypo alpe-adria

bank Hypo alpe-adria-invest Ibm Ina Integra group Iskon Jadransko osiguranje Jamnica KD investments Kra Kvarner Wiener Stadtische osiguranje

Ledo Lura Merkur osiguranje Metro Metronet Mobis Narodne novine Odailja~i i veze Optima telekom Osiguranje Helios Osiguranje Zagreb OTP

banka hrvatska Overseas PIK Vrbovec Pliva Podravka Podravska banka Privredna banka Zagreb Prva generacija Prvi faktor Puris Raiffeisenbank

austria Roche RTL Hrvatska Shaft Siemens Slatinska banka Societe Generale-Splitska Banka Splitska banka Sunce osiguranje Tele2 T - HT T - Mobile

Hrvatska Triglav osiguranje Unilever croatia Uniqa osiguranje Ve~ernji list Vipnet Volksbank Zagreba~ka banka Zepter international

Agencija za razvoj osje~ko-baranjske `upanije Hrvatska banka za obnovu i razvitak Hrvatski zavod za zapoljavanje HGK - `upanijska komora

osijek HOK `upanijska komora osje~ko-baranjske `upanije Udru`enje obrtnika Baranje Udru`enje obrtnika akovo Udru`enje obrtnika Donji

Miholjac Udru`enje obrtnika Naice Udru`enje obrtnika Osijek Udru`enje obrtnika Valpovo Ured dr`avne uprave u Osje~ko-baranjskoj `upaniji

Sveu~ilite J J Strossmayera u Osijeku Zadru`ni savez Slavonije i Baranje Hrvatska udruga poslodavaca Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku

Trgova~ki sud u Osijeku Ministarstvo financija porezna uprava Dr`avni zavod za statistiku Zadruga poduzetni~ka mre`a Valpova~ki poduzetni~ki

centar Poduzetni~ki centar Belie Miholja~ki poduzetni~ki centar Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetni~ki centar Beli Manastir BIOS

- poduzetni~ki inkubator Poduzetni~ki inkubator Osvit

Osje~ko-baranjska `upanija Grad Osijek Grad Beli manastir Grad Belie Grad Donji miholjac Grad akovo Grad Naice Grad Valpovo

Opina Antunovac Opina Bilje Opina Bizovac Opina ^eminac Opina ^epin Opina Darda Opina Donja moti~ina Opina Dra` Opina Drenje

Opina ur|enovac Opina Erdut Opina Ernestinovo Opina Feri~anci Opina Gorjani Opina Jagodnjak Opina Kne`evi vinogradi Opina Koka

Opina Levanjska varo Opina Magadenovac Opina Marijanci Opina Petlovac Opina Petrijevci Opina Podgora~ Opina Podravska moslavina

Opina Popovac Opina Punitovci Opina Satnica |akova~ka Opina Semeljci Opina Strizivojna Opina [odolovci Opina Trnava Opina Viljevo

Opina Vikovci Opina Vladislavci Opina Vuka

100 efikasno oglaavanjeizdvojene tvrtke i institucije koje primaju ~asopis BIZdirekt

Marketing Mirakul doo Vukovarska 88 31000 Osijek telfax 031 210 198 marketinghellipmirakulhr wwwmirakulhr

Sajmovi

07-11092007AGROS - Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrane Sajam automobila i pratee industrijeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb Osijek Informacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

11 - 16 092007Jesenski meethunarodni zagreba~ki velesajamGraditeljstvo bull Strojarska i metalna industrija bull Promet i lo-gistika bull Prehrana i poljoprivreda bull [iroka potronja i malo-prodaja bull Kolektivne izlo`beMjesto Zagreba~ki Velesajam Avenija Dubrovnik 15 ZagrebTelefon +385 (0)1 6503 111

14 - 16 092007Sajam pogrebne opremeMjesto Osje~ki sajam sajamski prostor Pampas [andora Pe-tefija bb OsijekInformacije i prijave telfax +385 (0)31 302 433 302 800

Seminari

Srpanj 2007Informati~ki seminari za po~etnike30 ndash satna edukacija (Osnove ra~unala MS Windows XP MS Word MS Excel Internet)Organizator Zadruga Poduzetni~ka mre`a ndash Poduzetni~ki centar u Bilju Kralja Zvonimira 10 Mjesto Bilje Kralja Zvonimira 10Cijena seminara 35000 kuna po polaznikuPrijave osobno u sjeditu tvrtke na telefone 031 751 ndash 480 091 273 15 55 - svakog radnog dana od 0730 - 1600 sati

Rujan 2007Seminar ldquoZapo~nite vlastiti posaordquo Organizator Centar za poduzetnitvo OsijekDatum i vrijeme Sredina rujna 2007 u poslijepodnevnim sa-tima (1700-2000)Mjesto Centar za poduzetnitvo Osijek [etalite kardinala Franje [epera 132 OsijekKontakt besplatni telefon 0800 345 345 ili e-mail cfeyenost-comhr

Poslovni kalendar