Impresum Pripremile: Marina Dimić Vugec i Lidija Pavić-Rogošić

Stručni suradnici:

Julia Bakota Martina Jagnjić

Višnja Jelić Mück

Marina Koprivnjak

Ivica Sivrić

Izdavač: ODRAZ - Održivi razvoj zajednice

Grafičko oblikovanje: Ksenija Vidović Vorberger

Zagreb, prosinac 2015.

Ovo akcijsko istraživanje provedeno je kao dio projekta

"Žene i održivi razvoj - nove mogućnosti zapošljavanja"

Nositelj projekta Partneri u projektu

Projekt financira

Podrška organizacijama civilnog društva u području međunarodne razvojne iz sredstava Državnog proračuna RH za 2014.

Sadržaj UVOD ............................................................................................................................................................. 1 O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA .................................................................................................................... 2

Europska povelja o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnoj razini / Evropska povelja o ravnopravnosti spolova na lokalnom nivou .......................................................................................... 2

Strategija za ravnopravnost spolova Vijeća Europe 2014.-2020. .......................................................... 3

Pekinška deklaracija .............................................................................................................................. 4

POLITIKE I ZAKONODAVNI OKVIR U BOSNI I HERCEGOVINI .......................................................................... 5 Zakonodavstvo i strateški okvir za poboljšanje položaja žena u BiH ......................................................... 5

Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH .................................................................................................. 5

Izborni zakon BiH ................................................................................................................................... 6

Gender akcioni planovi (GAP) ................................................................................................................ 6

Programi za postizanje ravnopravnosti spolova .................................................................................... 7

Institucionalni okvir za ravnopravnost spolova i jednake mogućnosti ..................................................... 7

DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA I STATISTIKA U BiH ........................................................................................ 10 Izvještaji o stanju ženskih prava .............................................................................................................. 10

Zaposlenost i aktivnost žena u BiH .......................................................................................................... 11

Uključenost žena u BiH u procese donošenja odluka .......................................................................... 13

REZULTATI AKCIJSKOG ISTRAŽIVANJA ......................................................................................................... 15 Metodologija akcijskog istraživanja ......................................................................................................... 15

Analiza upitnika za žene .......................................................................................................................... 15

Status žena .......................................................................................................................................... 15

Utjecaj žena na život zajednice ........................................................................................................... 18

Preporuke ispitanica ............................................................................................................................ 21

Analiza upitnika za gradove i općine ....................................................................................................... 23

Sudjelovanje žena u radu lokalne uprave i samouprave i odlučivanju na lokalnoj razini ................... 23

Suradnja udruženja žena s lokalnim vlastima...................................................................................... 25

Preporuke zaposlenika lokalne uprave ............................................................................................... 28

ZAKLJUČCI .................................................................................................................................................... 29 PREPORUKE ZA JAČANJE POLOŽAJA ŽENA U RAZVOJU ZAJEDNICE U BIH .................................................. 30 PRIMJERI DOBRE PRAKSE ............................................................................................................................ 32

LAG Devetak ............................................................................................................................................ 32

Ekonomsko osnaživanje ugroženih porodica putem uvođenja plasteničke proizvodnje ................... 32

Izrada Strategije LAG-a Devetak za period 2016.-2020. ...................................................................... 33

Udruženje žena "Priroda" ........................................................................................................................ 36

Pomirenje i razvoj zajednica u četiri općine Birač regije ..................................................................... 36

Ženski agro biznisi - revitalizacija malinjaka poslije poplava ............................................................... 37

LITERATURA: ................................................................................................................................................ 39

U politici, ako hoćeš da se nešto kaže, traži to od muškaraca. Ako hoćeš da se

nešto napravi, traži to od žena. Margaret Thatcher

1

UVOD

U ovoj su publikaciji predstavljeni rezultati akcijskog istraživanja provedenog tijekom 2015. u okviru projekta "Žene i održivi razvoj - nove mogućnosti zapošljavanja"1. Nositelj ovog partnerskog projekta je ODRAZ-Održivi razvoj zajednice, u partnerstvu s Hrvatskom mrežom za ruralni razvoj - HMRR i Udruženjem za ekonomski razvoj REDAH iz Mostara, koje predstavlja Mrežu za ruralni razvoj u BiH.

Cilj projekta bio je doprinijeti podizanju svijesti žena u Bosni i Hercegovini o potrebi i mogućnostima njihovog doprinosa održivom razvoju te važnosti njihove uloge u društvenom i ekonomskom razvoju zajednice. U projektu je sudjelovala grupa žena iz Bosne i Hercegovine koje su potaknute na uključivanje i poticanje promjena u svojim zajednicama. Sudjelovanjem u projektu povećale su razinu znanja o načelima održivog lokalnog razvoja i važnosti aktivnog uključivanja u promišljanje i stvaranje prilika za zapošljavanje te su učile iz primjera dobre prakse socijalnih poduzeća i zadruga u Hrvatskoj. Na radionici održanoj u Sarajevu u lipnju 2015., 24 žene s područja cijele Bosne i Hercegovine - predstavnice udruženja, lokalnih akcijskih grupa, općina, mreža, tvrtki i obiteljskih gospodarstava, dobile su priliku su-kreirati upitnike akcijskog istraživanja i biti testna skupina za njihovo ispunjavanje. Na ovaj je način istraživanje dobilo obilježje akcijskog istraživanja u kojem je sama ciljna skupina imala priliku promišljati o izazovima i ulozi žene u lokalnim zajednicama.

Projekt je financiralo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH kroz program Podrške organizacijama civilnog društva u području međunarodne razvojne suradnje iz sredstava Državnog proračuna RH za 2014.

Uvodni dio publikacije posvećen je prikazu postojećeg zakonodavnog i institucionalnog okvira te sadrži kraći prikaz zaključaka prijašnjih istraživanja provedenih na području BiH, a koja obrađuju status žena i ženska ljudska prava. U nastavku su prikazani rezultati provedenog akcijskog istraživanja "Žene u lokalnom razvoju Bosne i Hercegovine" i preporuke za jačanje položaja žena u razvoju zajednice, temeljem rezultata istraživanja. U suradnji s partnerskom organizacijom REDAH, predstavili smo nekoliko primjera dobre prakse ženskog poduzetništva na području BiH.

1 Više o projektu na: http://odraz.hr/hr/projekti/aktualni-projekti/zene-i-odrzivi-razvoj-nove-mogucnosti-zaposljavanja

2

O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA "Ravnopravnost spolova označava jednaku vidljivost, osnaživanje, odgovornost te zastupljenost žena i muškaraca u svim područjima javnog i privatnog života. Odnosi se i na ravnopravan pristup sredstvima te jednaku raspodjelu sredstava ženama i muškarcima." navodi se u Strategiji za ravnopravnost spolova Vijeća Europe od 2014. do 2017.2

Ravnopravnost spolova podrazumijeva jednake preduvjete za ostvarenje ljudskih prava za muškarce i žene . Ravnopravnost spolova podrazumijeva i jednake mogućnosti za muškarce i žene u doprinosu kulturnom, političkom, gospodarskom, društvenom i nacionalnom napretku te ravnopravno uživanje svih koristi i dobrobiti od napretka jedne zajednice.

Iako se pravni status žena u Europi nesumnjivo poboljšao tijekom posljednjih desetljeća, još smo daleko od stvarne ravnopravnosti. Poboljšanje je posebno vidljivo u području obrazovnih postignuća, sudjelovanja na tržištu rada te zastupljenosti žena u politici. Prema Izvješću o svjetskom razvoju iz 2012. godine - Ravnopravnost spolova i razvoj3, žene čine više od 40% svjetske tržišne radne snage. U Izvještaju se navodi da se istraživanjima utvrdilo kako gospodarstvo i društvo cvatu kada žene imaju jednake mogućnosti za aktivno sudjelovanje u društvu i politici kao i muškarci. Uravnoteženija zastupljenost žena u donošenju odluka doprinosi pozitivnim procesima preobrazbe društva. Ključna područja na kojima treba temeljiti daljnje akcije u smjeru postizanja pune ravnopravnosti su: promjena radnih odnosa, osnaživanje žena i otklanjanje negativnih tradicionalnih rodnih stereotipa. Te su aktivnosti potrebne u cilju smanjivanja razlika između spolova, koje su i dalje prisutne u mnogim područjima, zadržavajući muškarce u njihovim tradicionalnim ulogama i ograničavanju mogućnosti žena da potvrde svoja temeljna prava i pokažu svoje sposobnosti.

Europska povelja o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnoj razini / Evropska povelja o ravnopravnosti spolova na lokalnom nivou

Vijeće europskih gradova i regija (CEMR), najveća organizacija lokalnih i regionalnih vlasti u Europi, s članstvom od preko 50 nacionalnih udruga gradova, općina i regija u 37 zemalja, pokrenulo je 2006. Europsku povelju o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnoj razini. Potpisivanjem ove Povelje, lokalne i regionalne uprave europskih zemalja javno se obvezuju da će slijediti principe rodne ravnopravnosti i u svojim sredinama provoditi odredbe propisane Poveljom.

Svaka potpisnica Povelje priprema Akcijski plan kojim se određuju prioriteti, aktivnosti i sredstva za provedbu. Potpisnice su također obavezne povezati se sa svim relevantnim institucijama i organizacijama u svojoj zemlji u cilju promocije najbolje prakse ravnopravnosti spolova.

2https://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/equality/02_GenderEqualityProgramme/Croatian%20Strategy%20for%20Gender%20Equality%202014%20-%202017.pdf 3 World Development Report 2012 - Gender Equality and Development, The World Bank. Dostupno na: https://siteresources.worldbank.org/INTWDR2012/Resources/7778105-1299699968583/7786210-1315936222006/Complete-Report.pdf

3

Europska povelja CEMR-a, sadrži načela koja čine temelj njenog djelovanja:

1. Ravnopravnost žena i muškaraca kao temeljno pravo

2. Rješavanje pitanja višestruke diskriminacije i nepovoljnog položaja

3. Uravnoteženo sudjelovanje žena i muškaraca u procesima odlučivanja kao preduvjet za demokratsko društvo

4. Uklanjanje rodnih stereotipa od ključnog je značaja za postizanje ravnopravnosti između žena i muškaraca

5. Uvođenje rodne perspektive u sve aktivnosti lokalne i regionalne uprave nužno je u procesu poboljšanja ravnopravnosti između žena i muškaraca

6. Akcijski planovi i programi za koje su osigurana odgovarajuća sredstva nužan su alat za unaprjeđenje ravnopravnosti spolova.

Prema podacima Opservatorija4 za praćenje provedbe Povelje, četiri općine iz BiH su je potpisale: Sarajevo 2011., Mostar 2012. te Gradiška i Srbac 2014., od kojih niti jedna nije donijela Akcijski plan.

Prijevod Povelje za lokalne i regionalne uprave, u cilju usmjeravanja njihovih snaga i partnerstava prema postizanju veće ravnopravnosti može se naći na: http://www.charter-equality.eu/wp-content/uploads/2013/03/European-Charter-in-Bosnian-BA2.pdf

Strategija za ravnopravnost spolova Vijeća Europe 2014.-2020.

U Strategiji je naglašena važnost borbe protiv diskriminacije žena na sistematičan i sveobuhvatan način kako bi se postigla potpuna i stvarna ravnopravnost spolova. Strategija prepoznaje potrebu dvojnog pristupa u radu za ravnopravnost spolova koji uključuje:

• određenu politiku i djelovanje, uz afirmativnu akciju kada je ona prikladna, u područjima koja su važna za napredovanje žena i ravnopravnost spolova te

• promidžbu, nadzor, koordinaciju i vrednovanje procesa uvođenja načela ravnopravnosti spolova u sve politike i programe.

Strategija za ravnopravnost spolova Vijeća Europe 2014.-2020.5 postavila je pet strateških ciljeva zemljama članicama Vijeća Europe:

1. Borba protiv rodnih stereotipa i seksizma 2. Prevencija i borba protiv nasilja nad ženama - primjena Istanbulske konvencije - Konvencije

Vijeća Europe o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji6 3. Zajamčen ravnopravan pristup žena pravosudnim tijelima 4. Postizanje ravnoteže u zastupljenosti žena i muškaraca pri donošenju odluka u političkom i

javnom sektoru - posebno zastupljenost žena, ne manja od 40%, u političkom ili javnom životu u svim tijelima koja donose odluke

4 http://www.charter-equality.eu/ 5 Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, Biblioteka ONA, Zagreb 2013. 6 Istanbulska konvencija Vijeća Europe. Dostupno na: http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/01/CAHVIO_B.pdf

4

5. Uvođenje načela ravnopravnosti spolova u cjelokupnu politiku i mjere za provedbu.

Bosna i Hercegovina je 2013. godine postala 26. članica Vijeća Europe i potpisala je Istanbulsku konvenciju - Konvenciju Vijeća Europe o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Ratificirana je iste godine te su preuzete obveze poduzimanja zakonskih i drugih mjera radi osiguranja pravnog, institucionalnog i organizacijskog okvira za prevenciju nasilja nad ženama, zaštitu žrtava nasilja te kažnjavanje počinitelja nasilja.

U provedbi Strategije za ravnopravnost spolova očekuje se i suradnja: javnog sektora (parlamenata, nacionalnih vlada, lokalnih vlasti i drugih tijela koja se bave ravnopravnošću spolova i ljudskim pravima); mreža stručnjaka/inja; sindikata i udruga poslodavaca; medija; privatnog sektora. Svakako bismo nadodali i organizacije civilnog društva.

Pekinška deklaracija

Na globalnoj razini, Pekinška deklaracija7, donesena 1995. na Četvrtoj svjetskoj konferenciji UN-a o ženama, u točci 12. zalaže se za "davanje većih ovlasti i napredovanje žena, uključujući i pravo na slobodu misli, savjesti, vjeroispovijesti i uvjerenja, što doprinosi moralnim, etičkim, duhovnim i intelektualnim potrebama žena i muškaraca, pojedinačno ili u zajednici s drugima, time im jamčeći mogućnost ostvarenja njihovih punih potencijala u društvu i oblikovanja njihovih života u skladu s njihovim vlastitim aspiracijama". Uz poziv svim zemljama na davanje veće ovlasti ženama, Deklaracija ističe u točci 16. važnost uloge žena u iskorjenjivanju siromaštva, sudjelovanjem u održivom ekonomskom i društvenom razvoju, zaštiti okoliša i stvaranju društvene pravde. Važno je osigurati jednakost mogućnosti i potpuno ravnopravno sudjelovanje žena i muškaraca kao nositelja održivog razvoja, naglašava se u Deklaraciji. Deklaracija naglašava u točkama 19. i 20. potrebu za punim sudjelovanjem žena u izradi, provedbi i praćenju učinkovitih i djelotvornih, međusobno podržavajućih politika i programa koji vode računa o pitanju spola te u razvojne politike i programe na svim razinama, kojima će se podupirati veća kvalificiranost i napredak žena.

Platforma za akciju Pekinške deklaracije ističe kako je za njenu učinkovitu implementaciju i daljnju primjenu potrebno sudjelovanje i doprinos svih dionika civilnog društva, a posebno ženskih grupa i mreža te drugih organizacija civilnog društva i organizacija lokalne zajednice, uz puno poštivanje njihove autonomije. Pri tome je važno ostvariti suradnju civilnog društva s javnim sektorom.

7 Pekinška deklaracija i Platforma za akciju, dostupno na http://arsbih.gov.ba/project/pekinska-deklaracija-i-platforma-za-akciju/.

5

POLITIKE I ZAKONODAVNI OKVIR U BOSNI I HERCEGOVINI

Zakonodavstvo i strateški okvir za poboljšanje položaja žena u BiH

Kako bi se razumio zakonodavni i strateški okvir za poboljšanje položaja žena u BiH, važno je znati administrativnu podjelu Bosne i Hercegovine (BiH). Podijeljena je na dva entiteta: Federaciju Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republiku Srpsku (RS) te Distrikt Brčko koji predstavlja posebnu upravnu jedinicu. Federacija BiH je administrativno podijeljena na 10 kantona u kojima je 79 općina. Republika Srpska je administrativno podijeljena na 62 općine.

Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH

Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH (Službeni glasnik BiH br. 16/03) usvojen je 2003. godine i predstavlja najvažniji instrument za razvijanje svijesti o pitanjima ravnopravnosti spolova i uvođenje principa ravnopravnosti spolova u javne politike i propise. Zakon u svim aspektima prati odredbe Konvencije UN-a o eliminaciji svih oblika diskriminacije. Izmjenama i dopunama Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik BiH br. 102/09), redefinirane su odredbe, pojmovi i definicije tog Zakona, koji su usklađeni s međunarodnim standardima i direktivama, a radi njegove jednostavnije primijene u praksi. Pročišćeni tekst Zakona objavljen je u Službenom glasniku BiH br. 32/10.

Ovaj Zakon uređuje, promovira i štiti ravnopravnost spolova te garantira jednake mogućnosti svim građanima, kako u javnoj, tako i u privatnoj sferi života. Zakon obvezuje sva državna tijela na svim razinama organizacije vlasti i tijela lokalne samouprave, uključujući zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, političke stranke, pravne osobe s javnim ovlaštenjima, pravne osobe koje su u vlasništvu ili pod kontrolom države, entiteta, kantona, grada ili općine, da osiguraju i promoviraju ravnopravnu zastupljenost spolova u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju. Ravnopravna zastupljenost označava zastupljenost jednog spola s najmanje 40% u svim tijelima. Ukoliko nije postignuta ravnopravna zastupljenost, govori se o diskriminaciji po osnovu spola.

Zakonom su definirani institucionalni mehanizmi za ostvarivanje ravnopravnosti spolova odnosno tijela i osobe koje uspostavljaju nadležni zakonodavni, izvršni i organi uprave svih razina vlasti u BiH radi provođenja Zakona o ravnopravnosti spolova, koordiniranja i realizacije programskih ciljeva iz Gender akcionog plana BiH i osiguranja provedbe međunarodnih standarda u području ravnopravnosti spolova.

U dijelu Zakona koji uređuje zapošljavanje, rad i pristup svim oblicima resursa propisano je kako svi imaju jednaka prava pristupa ekonomskom poslovanju odnosno svim ekonomskim resursima, privatizaciji, pristupu i korištenju kredita i drugih oblika financijske pomoći, dozvola i registracija za poslovanje, kao i uvjeta za njihovo dobivanje. Posebno je izdvojen jednak tretman i jednake mogućnosti za žene na selu, čime se omogućava njihov opstanak i opstanak njihove porodice (čl. 15. Zakona).

6

Zakonom je propisana dužnost medija da kroz programske koncepte razvijaju svijest o ravnopravnosti spolova.

Izborni zakon BiH

Prema izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH iz 2013., jednaka zastupljenost postoji ako je jedan od spolova zastupljen s 40% od ukupnog broja kandidata i kandidatkinja na listi. U Izvještaju o stanju ravnopravnosti spolova8 u Bosni i Hercegovini 2012. – 2014., navedeno je da ova afirmativna zakonska mjera nije povećala sudjelovanje žena u procesima odlučivanja u političkim, društvenim i ekonomskim sferama života. Stoga je potrebno veće sudjelovanje svih dionika u afirmaciji žena kao ravnopravnih nositeljica političkih funkcija na svim razinama vlasti u BiH.

Gender akcioni planovi (GAP)

Obveza izrade Gender akcionog plana BiH definirana je Zakonom o ravnopravnosti spolova, kao strategija kojom se definiraju programski ciljevi za ostvarivanje ravnopravnosti spolova u svim područjima društvenog života i rada, u javnoj i privatnoj sferi. Vijeće ministara BiH je 2012. usvojilo Izvještaj o realizaciji Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine (GAPBiH)9 u razdoblju 2006.-2011. Također je usvojen Prijedlog strukture Gender akcionog plana BiH za razdoblje 2013.-2017.10 te je zadužena Agencija za ravnopravnost spolova BiH11 Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH za koordiniranje njegove izrade.

Izrada gender akcionih planova (GAP) obveza je koja proizlazi iz međunarodnih i domaćih dokumenata: CEDAW - Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena12 iz 1979., Pekinška deklaracija i platforma za akciju13 iz 1995., Preporuka Europskog vijeća ministara iz 2007. "Standardi i mehanizmi za ravnopravnost spolova"14 te Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH - pročišćeni tekst15 iz 2010. Taj Zakon definira obaveze Agencije za ravnopravnost spolova BiH za pokretanje i koordinaciju izrade GAP-ova u suradnji s entitetskim gender centrima te za praćenje primjene i koordiniranje aktivnosti provedbe.

Financijski mehanizam za implementaciju GAP-a (FIGAP) uspostavljen je potpisivanjem Sporazuma o zajedničkom financiranju između Vijeća ministara BiH i grupe donatora 2009. godine. Cilj ovog programa je osiguranje održive implementacije GAP-a što podrazumijeva prihvaćanje koncepta ravnopravnosti spolova u izradi i izvršavanju programa i politika u svim sektorima društva i na svim razinama vlasti. Rezultati su usmjereni na daljnje jačanje institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova, jačanje kapaciteta institucionalnih i izvaninstitucionalnih partnera u

8 http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2015/02/Izvjestaj_o_ravnopravnosti_spolova_2012-2014.pdf 9 http://arsbih.gov.ba/vijece-ministara-bih-usvojilo-izvjestaj-o-realizaciji-gap-bih/ 10 Gender akcioni plan BiH za razdoblje 2013.-2017. dostupan na: http://arsbih.gov.ba/gender-akcioni-plan-bih/ 11 Agencija za ravnopravnost spolova BiH. http://arsbih.gov.ba/ 12 CEDAW - Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena. http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/01/CEDAW_za-web.pdf 13 Pekinška deklaracija i platforma za akciju. http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/01/04-PEKINSKA-DEKLARACIJA-kb.pdf 14 Standardi i mehanizmi za ravnopravnost spolova - Preporuka CM/Rec (2007)17 Komiteta ministara o standardima i mehanizmima za ravnopravnost spolova upućena državama – članicama. http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/01/CM-Rec200717_prelom.pdf 15 Zakon o ravnopravnosti spolova. http://arsbih.gov.ba/project/zakon-o-ravnopravnosti-spolova-u-bih/

7

provedbi GAP-a te razvoj mehanizama za praćenje napretka po pitanju ravnopravnosti spolova u BiH. FIGAP je podržao preko 60 projekata nevladinih organizacija i preko 60 institucionalnih programa.

GAP BiH za razdoblje 2013.-2017., pored strateških ciljeva, definira prioritetna područja djelovanja te programe i mjere za njihovo ostvarivanje. Nadalje, daje smjernice za izradu godišnjih operativnih planova na entitetskim, kantonalnim i lokalnim razinama. Obuhvaća sva područja društvenog života s utvrđenim prioritetnim i transverzalnim (Cross-cutting) područjima te područja jačanja sustava, mehanizama i instrumenata za postizanje ravnopravnosti spolova, jačanja suradnje i partnerstva.

Prvi strateški cilj izrade, provedbe i praćenja programa mjera za unapređenje ravnopravnosti spolova u institucijama vlasti ima određena prioritetna područja djelovanja koja se odnose na sprečavanje i suzbijanje nasilja po osnovi spola, uključujući nasilje u obitelji i trgovinu ljudima; javni život i donošenje odluka; rad, zapošljavanje i pristup ekonomskim resursima; zdravlje, prevenciju i zaštitu te socijalnu zaštitu. Drugi strateški cilj izgradnje i jačanja sustava, mehanizama i instrumenata za postizanje ravnopravnosti spolova odnosi se na područja koordinacije provedbe i nadzora nad provedbom GAP-a BiH; provedbu i unapređenje primjene međunarodnih i domaćih standarda za ravnopravnost spolova; jačanje i suradnju institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova; podizanje svijesti o ravnopravnosti spolova u svim segmentima društva; podršku programima i projektima institucionalnih i izvaninstitucionalnih partnera te praćenje i ocjenu napretka u postizanju ravnopravnosti spolova.

Programi za postizanje ravnopravnosti spolova Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova u BiH, sve razine vlasti obvezne su donijeti programe za postizanje ravnopravnosti spolova na svom području. Programi bi trebali sadržavati: analizu stanja na određenom području; akcijske planove za provedbu donesenih državnih politika te mjere za otklanjanje neravnopravnosti spolova na određenom području.

GAP BiH je prepoznao značaj sudjelovanja jedinica lokalne samouprave u provođenju aktivnosti na postizanju ravnopravnosti spolova. Uz operativne planove za provedbu GAP-a BiH, u njemu se spominju lokalni akcijski planovi kao učinkovit mehanizam provođenja strateških obaveza i onih iz Zakona o ravnopravnosti spolova.

Podaci provedenog akcijskog istraživanja prikazuju kako ispitanice svoje poznavanje ovog strateškog dokumenta ocjenjuju prosječnom ocjenom 2,8 na skali od 1 (vrlo loše znanje) do 5 (odlično znanje). Što se tiče razine informiranosti javnosti o Gender akcionom planu Bosne i Hercegovine, ispitanice su je procijenile lošom, s prosječnom ocjenom od 2,11 na spomenutoj skali od 1 do 5 (Tablica 8.).

Institucionalni okvir za ravnopravnost spolova i jednake mogućnosti

Prema strateškom usmjerenju postizanja ravnopravnosti spolova i jednake mogućnosti, Bosna i Hercegovina uspostavila je brojne institucionalne mehanizme za ravnopravnost spolova u nadležnim institucijama vlasti (Slika 1.).

8

Slika 1. Institucionalni mehanizmi za pitanja ravnopravnosti spolova16

16 Izvor: http://www.unicef.org/bih/ba/Izvjestaj_o_stanju_ravnopravnosti_polova_u_BiH.pdf

9

Svi institucionalni mehanizmi imaju precizno definiran mandat, što ukazuje na opredijeljenost vlasti za postizanju ravnopravnosti spolova i uključivanje gender pitanja u sva područja društvenog života. U zakonodavnoj vlasti na državnoj razini djeluje Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Parlamentarne skupštine BiH, a na entitetskim razinama postoje sljedeća tijela: na razini Federacije BiH postoji Komisija za ravnopravnost spolova Doma naroda Parlamenta Federacije BiH i Komisija za ravnopravnost spolova Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH; na razini Republike Srpske postoji Odbor jednakih mogućnosti Narodne skupštine Republike Srpske te na razini Distrikta Brčko Komisija za gender pitanja. Osnovane su i komisije za ravnopravnost spolova kantonalnih skupština u Federaciji BiH. Na lokalnoj razini djeluju odbori/komisije za gender pitanja.

U izvršnoj vlasti, u okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, djeluje Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, a na entitetskoj razini Gender centar Federacije BiH i Gender centar – Centar za jednakost i ravnopravnost polova Vlade Republike Srpske. Na kantonalnoj razini u Federaciji BiH uspostavljeni su kantonalni odbori/komisije za ravnopravnost spolova.

Institucije su ključne za osiguranje ravnopravnosti spolova s obzirom na aktivnosti, projekte i mjere koje poduzimaju za jačanju i održivosti institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova, kao i iniciranju uspostavljanja takvih mehanizama na lokalnim razinama. Prema podacima Agencije za ravnopravnost spolova BiH, usvojeno je 14 lokalnih akcijskih planova, što pokazuje da još uvijek nije ostvaren ujednačen pristup u uspostavi ovih tijela.

Navedene institucije nisu previše poznate među ispitanicama u našem akcijskom istraživanju. Ključne institucije za provedbu mjera GAP-a BiH (Agencija za ravnopravnost spolova BiH i entitetski gender centri) donekle su poznati ispitanicama, s tim da je rad krovne institucije odnosno Agencije za ravnopravnost spolova BiH prepoznatljiviji. Raspon (ne)upoznatosti je vrlo širok – neke ispitanice su u potpunosti upoznate s radom navedenih institucija (svoju upoznatost procjenjuju s 5 na skali od 1 do 5, gdje 5 označava odličnu upoznatost, dok određeni broj ispitanica uopće nije čuo za njih (Tablica 9.).

10

DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA I STATISTIKA U BiH

Izvještaji o stanju ženskih prava

Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava žena u Bosni i Hercegovini u 2014. godini17 izvještaj je organizacija civilnog društva, koji na sveobuhvatan način tematizira prava žena. Izradili su ga Sarajevski otvoreni centar i Fondacija CURE u ime Ženske mreže BiH. Prema zaključcima izvještaja za 2014., naglašena je potreba za sustavnim radom na poboljšanju položaja žena u društvu, pitanjima marginaliziranih grupa žena (povratnica, žena žrtava rata, Romkinja, žena s invaliditetom, samohranih majki, žena žrtva nasilja, lezbijki, bi i transseksualnih žena).

U području obrazovanja i ekonomske participacije žena, između ostalih preporuka za poboljšanje, navode se i: potreba za usmjerenim mjerama za povećanje zaposlenosti žena u svrhu usklađivanja privatnog i javnog djelovanja; ravnopravna rodna zastupljenost na upravljačkim mjestima uz poštivanje Zakona o ravnopravnosti spolova BiH; uvođenje sustava izjednačenih plaća za isti posao za žene i muškarce; kažnjavanje diskriminacije žena pri zapošljavanju s obzirom na njihov bračni status, zdravlje ili životnu dob; reforma politike zapošljavanja s ciljem omogućavanja majkama s djecom s posebnim potrebama rad na pola radnog vremena i dopust za njegu djeteta.

Posljednji Izvještaj o stanju ravnopravnosti spolova 2012.-2014.18 kojeg izrađuje Agencija za ravnopravnost spolova BiH prati strukturu GAP-a BiH i sastoji se od tri dijela. Prvi dio prikazuje pregled stanja ravnopravnosti spolova u prioritetnim područjima - sprečavanje i suzbijanje nasilja po osnovu spola, nasilje u porodici, trgovinu osobama, javni život i donošenje odluka, rad, zapošljavanje i pristup ekonomskim resursima, obrazovanje, znanost, kultura i sport, zdravlje, prevencija, zaštita, socijalna zaštita, rad i sigurnost. Drugi dio odnosi se na izgradnju i jačanje sustava, mehanizama i instrumenata za postizanje ravnopravnosti spolova. Treći dio se odnosi na uspostavljanje i jačanje suradnje i partnerstva. Završno su prikazani zaključci i preporuke. Unutar preporuka koje se odnose na javni život i donošenje odluka ističu se potrebe za povećanjem zastupljenosti žena na rukovodećim položajima u izvršnim vlastima i u javnoj upravi na svim razinama te promoviranje sudjelovanja Romkinja i seoskih žena u vlasti. Navodi se da nedostaju djelotvorni mehanizmi za primjenu kvota političke zastupljenosti žena. Ujedno se poziva na osiguravanje obuke i izgradnju kapaciteta žena za ulazak u vlast te jačanje kampanji podizanja svijesti o važnosti sudjelovanja žena u političkom i javnom životu.

Preporuke koje se odnose na područje rada, zapošljavanja i pristup ekonomskim resursima ističu potrebu za uspostavom posebnih programa obuke i savjetovanja za različite grupe nezaposlenih žena, uključujući promoviranje poduzetništva žena. U tom smislu potrebno je organizirati, osmisliti i podržavati programe obuke za žene s ciljem osposobljavanja za traženje, izbor i dobivanje adekvatnog zaposlenja, uključujući prekvalifikaciju i samozapošljavanje te pokretanje i razvoj poduzetništva. Preporuke koje se odnose na jačanje sustava, mehanizama i instrumenata za 17 Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava žena u Bosni i Hercegovini u 2014. godini. http://soc.ba/site/wp-content/uploads/2015/04/Godisnji_HRP-7_FINAL_10.04.2015_za-print.pdf 18 Izvještaj o stanju ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini 2012.–2014. godina http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2015/02/Izvjestaj_o_ravnopravnosti_spolova_2012-2014.pdf

11

postizanje ravnopravnosti spolova naglašavaju potrebu za nastavkom uspostavljanja institucionalnih mehanizama na lokalnim razinama, organizaciju konzultacija te suradnje institucija i organizacija civilnog društva koje se bave ljudskim pravima. Preporuke koje se odnose na jačanje suradnje i partnerstva ističu potrebu za daljnjim unapređenjem svih vidova formalne i neformalne suradnje s organizacijama civilnog društva, uključujući medijske organizacije, socijalne partnere, istraživačke i akademske institucije, profesionalne organizacije i druge interesne grupe radi podizanja razine svijesti o ravnopravnosti spolova.

Zaposlenost i aktivnost žena u BiH

Ekonomska samostalnost kao temelj za poboljšanje položaja žena jedan je od ključnih izazova za politike i programe te za funkcioniranje institucija ključnih u području ravnopravnosti spolova u BiH. Važno je napomenuti da žene čine 51,8% radno sposobne populacije u BiH. Prema podacima Agencije za statistiku BiH (prema Izvještaju o pregledu napretka Bosne i Hercegovine u provođenju Pekinške deklaracije i Platforme za akciju i rezultata sa 23. Posebne sjednice Generalne skupštine 19), u 2011. je opća stopa zaposlenosti u BiH iznosila je 31,9%, a za žene 23%. Žene starije od 15 godina činile su samo 32,5% aktivne radne snage i to je bio najniži stupanj zastupljenosti žena na tržištu rada u Jugoistočnoj Europi. Prema podacima Agencije za statistiku BiH20 stalni je porast broja žena koje su stekle visoki stupanj obrazovanja te je prema Anketi o radnoj snazi 2015. - prethodni podaci21 njihov udio u ukupnom broju radno sposobnih žena bio 9,4%. U istom izvoru podataka navodi se kako je najveći udio žena zaposlen u uslužnim djelatnostima (66,4%), poljoprivredi (17,5%) i industriji (16,1%). Iako je zamjetno povećanje broja žena na tržištu rada, njihov se položaj ne mijenja u kontekstu samog zapošljavanja žena, udjela žena na upravljačkim mjestima, bolje plaćenim poslovima te izjednačenog tretmana u pogledu plaća. Istraživanje Agencije za ravnopravnost spolova provedeno u 2014. pokazuje kako je udio žena u upravljačkim strukturama poduzeća samo 15,7% i zaključuje kako i dalje postoji stakleni strop22 koji onemogućava punu ravnopravnost žena na tržištu rada. Tablica 1. Struktura radno sposobnih žena u BiH prema stupnju obrazovanja:

Obrazovanje Zaposlene Nezaposlene Neaktivne Ukupno

Osnovno obrazovanje 19,7 % 17,1 % 64,7 % 49,4 % Srednje obrazovanje i specijalizacija 56,6 % 68,8 32,2 % 41,7 % Više, visoko obrazovanje, magisterij, doktorat

23,7 % 14,1 % 3,0 % 9,0 %

Ukupno 100,0 % 100,0 % 100,0 % 100,0 %

19 Izvještaj o pregledu napretka u provođenju Pekinške deklaracije i Platforme za akciju (1995) i rezultata sa 23. Posebne sjednice Generalne skupštine (2000) u Bosni i Hercegovini, http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/06/B+20_BHS_FINAL.pdf 20 Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine http://www.bhas.ba/ 21 http://www.bhas.ba/ankete/LFS_saopcenje-bos.pdf 22 Efekt „staklenog stropa“, eng. Glass ceiling je termin koji je prije dvadesetak godina uveo ugledni list Wall Street Journal kako bi opisao zapreke s kojima se žene suočavaju u napredovanju u karijeri i koje ih koče u dosezanju vrha (korporacijske) hijerarhije – podzastupljenost žena na rukovodećim položajima.

12

Izvor: Anketa o radnoj snazi - prethodni podaci, 2015.

Prema podacima Ankete o radnoj snazi iz 2015. godine najveći udio nezaposlenih žena u BiH čine one koje su završile srednjoškolsko obrazovanje, s ukupnim udjelom od 68,8% ukupno nezaposlenih žena. Većina ženskog radnog kontingenta ima završeno osnovno obrazovanje (49,4%), s tim da je 64,7% žena sa završenom osnovnom školom neaktivno. Svega 9% radno sposobnih žena ima završen visok stupanj obrazovanja i čine najmanji udio neaktivnih žena 3%.

Tablica 2. Stopa aktivnosti23, zaposlenosti24 i nezaposlenosti25 žena:

Stopa aktivnosti žena Stopa zaposlenosti žena Stopa nezaposlenosti žena

BiH 33,5 % 23,2 % 30,7 % FBiH 31,7 % 21,4 % 32,4 % RS 37,1 % 26,8 % 27,7 % DB 28,4 % 18,1 % 36,2 %

Izvor: Anketa o radnoj snazi - prethodni podaci, 2015.

U prosjeku je stopa nezaposlenosti žena na području BiH 30,7% te je viša od stope nezaposlenosti muškaraca za 5%. Najviša stopa nezaposlenosti žena je na području distrikta Brčko, a najniža u Republici Srpskoj. Niske stope aktivnosti žena u BiH pokazuju slabu uključenost žena u tržište rada. Uspoređujući ih sa stopama aktivnosti muškaraca, primjećujemo razliku od više od 20% među stopama aktivnosti žena i muškaraca na području cijele BiH, koja je vidljiva u svim administrativnim jedinicama.

Prema podacima iz prije spomenute Ankete o radnoj snazi u 2015., stopa nezaposlenosti u BiH iznosila je 27,7% (25,8% za muškarce i 30,7% za žene), dok je u istom razdoblju u 2014. bila 27,5% (31,2% za muškarce i 25,2% za žene). Stopa nezaposlenosti bila je najviša među mladim osobama starosti 15 do 24 godine i iznosila je 62,3% (59,5% za muškarce i 67,3% za žene).

Tablica 3. Struktura radno sposobnog stanovništva prema aktivnosti, spolu i entitetima (u postocima):

BiH (%) Žene (%) Muškarci (%)

Zaposlenici 24,1 18,2 30,4 Samozaposlenici 6,6 3,5 9,8 Pomažući članovi 1,1 1,5 0,7 Nezaposleni 12,2 10,3 14,2 Na školovanju 9,5 9,5 9,5 Domaćice 14,1 27,4 0,0 Umirovljenici 19,1 14,3 24,0 Ostale neaktivne osobe 13,3 15,2 11,3 Stanovništvo 15+ 100,0 100,0 100,0

23 Stopa aktivnosti je postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu. 24 Stopa zaposlenosti je postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu. 25 Stopa nezaposlenosti je postotni udio nezaposlenih u radno sposobnom stanovništvu.

13

Izvor: Anketa o radnoj snazi - prethodni podaci, 2015.

Prema prikazanim podacima vidljivo je da je udio žena najmanje zastupljen kod samozapošljavanja (gotovo trostruko manji u odnosu na muškarce), dok su najprisutnije u ulozi domaćica. Također se primjećuje velika razlika u umirovljeničkoj strukturi žena i muškaraca, gdje su muškarci znatno zastupljeniji (za 10%).

Slika 2. Struktura zaposlenih prema područjima djelatnosti u 2012. godini

Izvor: Anketa o radnoj snazi - prethodni podaci, 2015.

Žene su zastupljenije od muškaraca u strukturi zaposlenih u uslužnim djelatnostima, dok su muškarci zastupljeniji u nepoljoprivrednim djelatnostima, što uključuje industriju i građevinarstvo. Najveći udio žena zastupljen je u poljoprivrednim djelatnostima (60%), dok je u tim djelatnostima uključeno 43% muškaraca.

Uključenost žena u BiH u procese donošenja odluka Jedan od pokazatelja razine uključenosti žena u procese donošenja odluka je participacija žena u politici. Politička participacija žena ovisi o nizu čimbenika kao što su obrazovanje, profesionalni i socijalni status. Vanjski čimbenici ovise o razvijenosti demokratskih institucija, utjecaju ženskih organizacija i sl. Utjecaj na politički angažman imaju okruženje, tradicija i običaji, razumijevanje rodnih uloga i predrasude koje utječu na samopouzdanje žena te određuju njihovu želju za sudjelovanjem u političkom životu. Podaci dobiveni od nacionalnih parlamenata 190 zemalja Međuparlamentarne unije (Inter-Parliamentary Union),26 pokazuju redoslijed zemalja prema postotku žena članica nacionalnih parlamenata. Bosna i Hercegovina je na toj listi prema rezultatima općih izbora u 2014. zauzela 66. mjesto.

Afirmativne izborne kvote kao privremena mjera ne osiguravaju veće sudjelovanje žena u politici i ne povećavaju zastupljenost žena u parlamentu. Veća participacija žena u politici može se postići povećanjem broja žena na prvim mjestima izbornih kandidacijskih lista političkih stranaka (Edita

26 http://www.ipu.org/wmn-e/classif.htm

23%

17%60%

Žene

Poljoprivredne Nepoljoprivredne Uslužne

19%

38%

43%

Muškarci

Poljoprivredne Nepoljoprivredne Uslužne

14

Miftari, 2015.)27. Miftari naglašava da su 2014. godine na kandidacijskim listama za žene bila rezervirana uglavnom druga mjesta na listama, a u odnosu na muškarce, nerazmjerno je mali broj žena bilo na čelu stranačkih listi. Od ukupno 7.748 kandidata, 42%. je bilo žena. Iako je ovo dobar udio u usporedbi s prethodnim izbornim godinama u kojima udio žena na ovjerenim kandidacijskim listama nije bio veći od 36,82%, autorica analize naglašava da je ovaj porast nametnut Zakonom o izmjenama i dopunama Izbornog zakona iz 2013. te da 42% žena na listama predstavlja trenutni zakonski minimum. Na Općim izborima 2014. je izabrano ukupno 19,03% žena na svim razinama vlasti (2006. je taj postotak iznosio 17,21%, a 2010. 17,37% žena).

Udruga INFOHOUSE je u okviru projekta “Rodna ravnopravnost NIJE samo ženska stvar!“ u 2015. provela istraživanje u cilju procjene rodne ravnopravnosti u politikama i djelovanju političkih stranaka u BiH28. Analizirani su dokumenti i praksa stranaka koje su osvojile najveći broj glasova za najviše zakonodavno tijelo u BiH na Općim izborima 2014. Istraživanje je pokazalo sljedeće:

− pojam rodne ravnopravnosti nije adekvatno reguliran u statutima i ostalim aktima svih analiziranih stranaka;

− upotreba rodno osjetljivog jezika u aktima političkih stranaka je iznimka, a ne pravilo;

− posebne mjere za osiguravanje rodne ravnopravnosti unutar stranaka pokazuju neusklađenost stranačkih dokumenata i politika sa Zakonom o ravnopravnosti spolova i sadrže diskriminirajuće odredbe;

− političke stranke krše Zakon o ravnopravnosti spolova jer nisu osigurale adekvatno uključivanje manje zastupljenog spola u procese upravljanja, odlučivanja i predstavljanja, što žene čini diskriminiranima u vlastitim strankama;

− posebne organizacije žena koje djeluju unutar svih stranaka predstavljaju značajan, no nedovoljno iskorišten resurs za promjene unutarnjih i vanjskih stranačkih politika po pitanju rodne ravnopravnosti;

− unatoč postojanju kvota o obaveznom uvrštavanju manje zastupljenog spola na kandidacijskim listama, postojeći izborni sustav dovodi do nezadovoljavajućeg sudjelovanja žena u zakonodavnim predstavničkim tijelima;

− sudjelovanje žena u izvršnoj vlasti je zbog neadekvatnih zakonskih rješenja i politike većine analiziranih političkih stranaka, iako u blagom porastu, još uvijek poražavajuće.

27 Edita Miftari (2015.) Politička participacija žena u Bosni i Hercegovini: Analiza učešće žena na stranačkim listama i konačnih rezultata općih izbora 2014. ,Fondacija CURE, Sarajevski otvoreni centar, 2015. Dostupno na: http://soc.ba/politicka-participacija-zena-u-bosni-i-hercegovini-analiza-ucesca-zena-na-stranackim-listama-i-konacnih-rezultata-opcih-izbora-2014/ 28 https://ba.boell.org/sites/default/files/50nijansisive.pdf

15

REZULTATI AKCIJSKOG ISTRAŽIVANJA

D. Gabel (1995.) definira akcijsko istraživanje kao neformalno, kvalitativno, formativno, subjektivno, reflektivno i iskustveno istraživanje u kojem se svi uključeni pojedinci uglavnom međusobno poznaju i surađuju. Pored uočavanja nekog problema, poticaji za započinjanje akcijskog istraživanja su raskorak između aktualnog i željenog stanja. U praksi često postoji nesklad između onog što je propisano, namjeravano, planirano i onog što se zaista provodi i ostvaruje. Takvo stanje izaziva nezadovoljstvo i želju da se nešto napravi, kako bi se praksa poboljšala. U akcijskom istraživanju, koje je kvalitativno, vodi se računa o perspektivi sudionika u istraživanju – kojim pretpostavkama i očekivanjima se oni vode, kako oni interpretiraju svoje iskustvo, kako strukturiraju društvo/zajednicu u kojoj žive. Važna odlika kvalitativnih istraživanja je uzimanje u obzir različitih pogleda na isti problem ili situaciju.

Metodologija akcijskog istraživanja Za potrebe ovog akcijskog istraživanja, ODRAZ je pripremio dva upitnika o položaju žena u lokalnom razvoju Bosne i Hercegovine: upitnik za žene i upitnik za gradove i općine. Sadržaj upitnika provjeren je s partnerskim organizacijama i sa ženama iz BiH koje su sudjelovale na radionici, koje su ujedno i sudionice u akcijskom istraživanju. Upitnike je REDAH dodatno proslijedio na različite adrese, prvenstveno one Mreže za ruralni razvoj u BiH te na adrese ženskih udruga na području cijele BiH. Ispunjavanje upitnika bilo je dobrovoljno i anonimno, kako bismo dobili što realniju sliku o primjeni propisa i strateških smjernica za jačanje rodne ravnopravnosti i poboljšanje položaja žena u BiH na lokalnoj razini.

U uvodnom dijelu upitnika opisan je cilj istraživanja i ukratko predstavljen projekt „Žene i održivi razvoj – nove mogućnosti zapošljavanja“. Upitnicima se želio istražiti status žena, njihov utjecaj na život zajednice, uključenost u tržište rada i utjecaj na javne politike u BiH. Uz navedeno, istraživanjem smo htjeli dobiti preporuke za djelovanje s ciljem podizanja svijesti žena u BiH o potrebi njihovog doprinosa održivom razvoju, razumnom korištenju resursa te važnosti njihove uloge u društvenom i ekonomskom razvoju zajednice.

Analiza upitnika za žene Upitnik je ispunila 41 ispitanica. Prosječna dob žena koje su ispunile upitnik je 39 godina. Najmlađa ispitanica imala je 23, dok je dob najstarije ispitanice 66 godina. Najveći broj ispitanica živi u manjem gradu, njih 24, odnosno 58,5%. Devet ispitanica živi na selu, dok njih osam živi u velikom gradu.

Upitnik je bio podijeljen na tri grupe pitanja: status žena; utjecaj žena na život zajednice i uključenost na tržište rada te preporuke za djelovanje.

Status žena U prvom dijelu upitnika žene smo pitali o njihovom statusu kroz set pitanja koji je obuhvatio njihovo završeno obrazovanje, radni status, informatičku pismenost, slobodno vrijeme i stavove prema rodnim ulogama i životnim vrijednostima.

16

Većina ispitanica (73,4%) završila je fakultet i magisterij, a manji udio uzorka čine ispitanice sa završenim četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem (26,8%) i višom školom (7,3%).

Većina ispitanih žena je u nekom obliku radnog odnosa – 61% ih je stalno zaposleno, 9,8% je privremeno zaposleno, dok su dvije ispitanice samozaposlene. Nezaposleno je 17,1% odnosno sedam ispitanica. Dvije ispitanice su u mirovini, dok je jedna ispitanica zaposlena na mjestu pripravnice.

Svoju informatičku pismenost 70,7% ispitanica ocjenjuje kao vrlo dobru. Deset ispitanica smatra da je njihovo znanje informatike osrednje, dok dvije ispitanice svoju informatičku pismenost ocjenjuju niskom ocjenom. Jedan strani jezik (aktivno ili pasivno) govori 68,3% ispitanica. Najviše se govori engleski jezik, nakon njega njemački, a ostali jezici koje su spomenule ispitanice uključuju talijanski i ruski jezik. Na pitanje žele li se i dalje usavršavati i stjecati nova znanja, sve ispitanice su odgovorile pozitivno.

Većina ispitanica u ovom istraživanju je udata, njih 28, odnosno 68,3%. Deset ispitanica nije u braku, dok su tri ispitanice udovice. Od svih ispitanica njih 26 ima djecu, što čini 63,4% uzorka.

Prema rezultatima upitnika, skoro sve ispitanice provedu manje od osam sati radeći kućanske poslove, njih 40. Samo jedna ispitanica je izjavila da na kućanske poslove potroši više od 12 sati dnevno. Rezultati su također pokazali da ispitanice u prosjeku imaju samo za sebe na raspolaganju nešto preko tri sata dnevno. Minimalni broj sati koje ispitanice provedu u aktivnostima namijenjenim njima samima je jedan sat, dok je maksimalni broj šest sati.

Na pitanje kako najčešće provode svoje slobodno vrijeme, ispitanice su u najvećem broju slučajeva spomenule posjetu prijateljima ili rodbini (58,5% slučajeva). Kao druga najčešća slobodna aktivnost spominju se šetnje, koje su označene u 48,8% slučajeva. Na trećem mjestu su dvije aktivnosti – pomaganje drugima i rad u udruženju – obje u 36,6% slučajeva. Hobi, tečajevi i sport su spomenuti kao slobodne aktivnosti u manje od 12 slučajeva. Sedam ispitanica je kao način provođenja slobodnog vremena spomenulo neku drugu aktivnost, među ostalim čitanje, igranje s djecom, kuhanje i rad u vrtu. Napominjemo kako je u ovom pitanju postojala mogućnost odabira više odgovora. Tablica 4. Način provođenja slobodnog vremena ispitanica*:

Način provođenja slobodnog vremena Broj odgovora (%)

Sport 5 12,2 Hobi 12 29,3 Šetnje 20 48,8 Pomaganje drugima 15 36,6 Rad u udruženju 15 36,6 Posjete prijateljima ili rodbini 24 58,5 Usavršavanje/tečajevi 11 26,8 Drugo 7 17,1

* U ovom pitanju je postojala mogućnost odabira više odgovora

17

Tablica 5. pokazuje što je u trenutku ispunjavanja upitnika ispitanicama bilo najvažnije – bilo je potrebno ocijeniti važnost svih ponuđenih mogućnosti na skali od 1 (uopće nije važno) do 5 (u potpunosti je važno). Rezultati pokazuju da je svim ispitanicama najvažnije zdravlje njihove obitelji (sve ispitanice su navedenu mogućnost označile kao u potpunosti važnu). Na drugom mjestu po važnosti je razumijevanje i skladan život svih članova obitelji, dok je na trećem mjestu vlastito zdravlje, s prosječnom ocjenom od 4,83. Nakon vlastitog zdravlja ispitanice su važnim označile zaposlenje, financije te uspješno školovanje djece. Bitno je naglasiti da kod opcije koja uključuje djecu neke ispitanice nisu dale odgovor ili su ga označile nevažnim, jer nemaju djecu.

Na petom mjestu po važnosti je bolji životni standard, a iza njega slijedi angažman u lokalnoj zajednici. Najmanje važnima ocijenjeni su vlasništvo nad kućom/stanom i posjedovanje automobila.

Tablica 5. Prosječna, najmanja i najveća ocjena važnosti pojedinih životnih aspekata:

Važnost Broj odgovora

Minimalna ocjena

Maksimalna ocjena

Prosječna ocjena

Uspješno školovanje djece 38 1 5 4,39 Zaposlenje 37 4 5 4,81 Vlastito zdravlje 41 4 5 4,83 Financije 37 3 5 4,41 Vlasništvo nad kućom/stanom 37 1 5 3,70 Posjedovanje auta 37 2 5 3,57 Angažman u lokalnoj zajednici 40 2 5 4,05 Bolji životni standard 37 3 5 4,24 Zdravlje obitelji 40 5 5 5,00 Razumijevanje i skladan život svih članova obitelji 40 3 5 4,93

U tablici 6. prikazani su najmanja, najveća i prosječna ocjena pojedinačnih tvrdnji koje se odnose na žene i njihovu ulogu i status u odnosu na muškarce. Ispitanice su slaganje sa svakom tvrdnjom trebale ocijeniti na skali od 1 (uopće se ne slažem) do 5 (u potpunosti se slažem). Najveće slaganje svih ispitanica dobila je tvrdnja da u braku ili izvanbračnoj zajednici treba postojati jednakost između muškaraca i žena (prosječna ocjena 4,49). Visoko slaganje svih ispitanica dobila je i tvrdnja koja naglašava potrebu financijske neovisnosti žene o partneru (prosječna ocjena 4,39). Ispitanice su se najmanje složile s tvrdnjom da je muškarcima bliži javni angažman, a ženama angažman u obitelji – prosječna ocjena za navedenu tvrdnju je 2,90.

Tablica 6. Statistički pokazatelji slaganja s pojedinačnim tvrdnjama (prosječna, najmanja i najviša ocjena (ne)slaganja s ponuđenim tvrdnjama):

Tvrdnja Broj odgovora

Minimalna ocjena

Maksimalna ocjena

Prosječna ocjena

Uredna i čista kuća isključiva je briga žene 41 1 5 2,49 Žena bi trebala svoje slobodno vrijeme isključivo posvetiti sebi 41 2 5 3,95

Žena bi trebala biti financijski neovisna o partneru 41 3 5 4,39

18

Ako je u braku ili izvanbračnoj zajednici zaposlen samo jedan partner, prirodnije je da to bude muškarac

40 1 5 2,73

Većina poslova u kućanstvu po svojoj prirodi više odgovara ženama 41 1 5 2,90

Dobro je da u braku ili izvanbračnoj zajednici postoji jednakost između muškaraca i žena 41 3 5 4,49

Muškarcima je bliži javni angažman, a ženama angažman u obitelji 39 1 4 2,36

Utjecaj žena na život zajednice

U tablici 7. prikazani su stavovi ispitanica o tvrdnjama koje se odnose na žene i njihov općeniti status u zajednici i na tržištu rada. Ispitanice su slaganje sa svakom tvrdnjom trebale ocijeniti na skali od 1 (uopće se ne slažem) do 5 (u potpunosti se slažem). Najveće slaganje svih ispitanica dobila je tvrdnja da žene trebaju sudjelovati na tržištu rada jednako kao i muškarci (prosječna ocjena 4,71). Ispitanice su s prosječnom ocjenom od 4,70 potvrdile i slaganje s tvrdnjom da je ženama potrebno približiti oblike novih mogućnosti zapošljavanja. Nešto manju prosječnu ocjenu od 4,63 dobila je tvrdnja da su žene pokretači pozitivnih promjena u lokalnoj zajednici. Najveće neslaganje iskazano je za tvrdnju da su žene podjednako zastupljene u javnom životu zajednice – prosječna ocjena za ovu tvrdnju je 2,47.

Tablica 7. Statistički pokazatelji slaganja s pojedinačnim tvrdnjama (prosječna, najmanja i najviša ocjena (ne)slaganja s ponuđenim tvrdnjama):

Tvrdnja Broj odgovora

Minimalna ocjena

Maksimalna ocjena

Prosječna ocjena

Žene bi trebale biti aktivne u lokalnoj zajednici 41 3 5 4,59

Žene su pokretači pozitivnih promjena u lokalnoj zajednici 41 3 5 4,63

Žene trebaju sudjelovati na tržištu rada jednako kao i muškarci 41 4 5 4,71

Ženama nedostaju znanja o održivom razvoju 41 2 5 3,95 Ženama je potrebno približiti oblike novih mogućnosti zapošljavanja 40 4 5 4,70

Žene su podjednako zastupljene u javnom životu zajednice 40 1 5 2,47

Razinu vlastitog znanja/informiranosti o Gender akcionom planu Bosne i Hercegovine ispitanice procjenjuju dobrom – prosječna ocjena razine znanja iznosi 2,80 na skali od 1 (vrlo loše znanje) do 5 (odlično znanje).

Razinu informiranosti javnosti o Gender akcionom planu Bosne i Hercegovine ispitanice procjenjuju lošom, prosječnom ocjenom od 2,11 na skali od 1 do 5, gdje 1 označava vrlo lošu informiranost, a 5 izvrsnu informiranost (Tablica 8.).

Tablica 8. Pokazatelji procjene znanja i informiranosti o Gender akcionom planu BiH:

19

Broj odgovora

Minimalna ocjena

Maksimalna ocjena

Prosječna ocjena

Informiranost ispitanica o Gender akcionom planu BIH

40 1 5 2,80

Procjena razine informiranosti javnosti o Gender akcionom planu BIH

37 1 3 2,11

Rezultati su pokazali da su ispitanice donekle upoznate s radom Agencije za ravnopravnost spolova BiH i entitetskih gender centara, s tim da je rad Agencije prema prosječnoj ocjeni nešto prepoznatljiviji od rada entitetskih gender centara (razlika u ocjeni je 0,12 u korist Agencije). Raspon (ne)upoznatosti je vrlo širok – neke ispitanice su u potpunosti upoznate s radom navedenih institucija (svoju upoznatost procjenjuju s 5 na skali od 1 do 5, gdje 5 označava odličnu upoznatost), dok određeni broj ispitanica uopće nije čuo za njih (Tablica 9.).

Tablica 9. Upoznatost s radom Agencije za ravnopravnost spolova BiH i entitetskih gender centara:

Broj odgovora

Minimalna ocjena

Maksimalna ocjena

Prosječna ocjena

Upoznatost - Agencija za ravnopravnost spolova BIH 40 1 5 3,10

Upoznatost - entitetski gender centri 41 1 5 2,98

Na pitanje jesu li članice neke od organizacija (kulturno-umjetničko društvo, sportsko društvo, udruženje žena i dr.), ispitanice su u najvećem broju slučajeva spomenule članstvo u udruženju žena (47,5% slučajeva). Dodatno, 19 ispitanica je naznačilo članstvo u drugim organizacijama. Deset ispitanica nije učlanjeno niti u jednu organizaciju. U tablici 10. mogu se vidjeti vrste organizacija i rezultati o članstvu u organizacijama. Četiri ispitanice su članice političkih stranaka.

Tablica 10. Članstvo ispitanica u različitim organizacijama*:

Članstvo u organizaciji Broj odgovora (%) (%)

Kulturno umjetničko društvo - KUD 1 1,9 2,5 Sportsko društvo 5 9,3 12,5 Udruženje žena 19 35,2 47,5 Drugo udruženje 15 27,8 37,5 Politička stranka 4 7,4 10,0 Nisam članica 10 18,5 25,0

* U ovom pitanju je postojala mogućnost odabira više odgovora

Osamnaest ispitanica je na pitanje volontira li ili se bavi nekim drugim oblikom dobrovoljnog rada odgovorilo negativno, što čini 43,9% od ukupnog broja ispitanih žena (Tablica 11.). Šesnaest ispitanica, odnosno njih 39% redovito volontira ili se bavi nekim drugim oblikom dobrovoljnog rada i to u prosjeku 30 sati mjesečno. Minimalan broj sati utrošen na volontiranje odnosno dobrovoljni rad je pet sati mjesečno, dok je maksimalni broj sati 100. Sedam ispitanica se povremeno bavi

20

volontiranjem. Od navedenih sedam ispitanica, četiri su dale procjenu sati koje godišnje utroše na volontiranje, što u prosjeku čini 45 sati godišnje (minimalni broj sati je 20, dok je maksimalni broj sati 100). Tablica 11. Razina volontiranja i bavljenja nekim drugim oblikom dobrovoljnog rada:

Uključenost u volontiranje Broj ispitanica (%) Da 16 39,0 Povremeno 7 17,1 Ne 18 43,9 Ukupno 41 100,0

Ispitanice najčešće volontiraju u udruženjima kojih su članice, u drugim nevladinim organizacijama (LAG-ovi, Crveni krst, volonterski centar), u vrtiću koji pohađaju njihova djeca, planinarskom društvu, općenito ili u okviru projekata koje implementiraju u lokalnoj zajednici, na radiju, u centrima za djecu ili za osobe s posebnim potrebama te političkim strankama.

Na upit o članstvu u radnim tijelima (radne grupe, odbori, vijeća i sl.) u lokalnoj upravi i samoupravi, više od pola ispitanica, njih 65,9%, označilo je da nisu članice takvog tijela, dok je njih 14 pozitivno odgovorilo na to pitanje (Tablica 12.). Neka od radnih tijela u kojima su ispitanice članice uključuju vijeća za socijalno uključivanje, gender komisije, komisije za zaštitu djece, radne grupe za izradu omladinske politike, komisije za ravnopravnost spolova, radne grupe za izradu zakona i strategija, savjet mjesne zajednice, odbore za suradnju sa stranim partnerima, radne grupe za pripremu i realizaciju projekata te vijeće za konkurentnost.

Tablica 12. Sudjelovanje u nekom radnom tijelu u lokalnoj upravi i samoupravi:

Broj odgovora (%) Da 14 34,1 Ne 27 65,9

Ukupno 41 100,0

Od svih ispitanih žena, skoro sve glasaju na lokalnim izborima, njih 95,1%. Samo su dvije ispitanice negativno odgovorile na ovo pitanje (Tablica 13.).

Tablica 13. Glasovanje na lokalnim izborima:

Broj ispitanica (%) Da 39 95,1 Ne 2 4,9 Ukupno 41 100,0

Više od pola ispitanica sudjeluje u aktivnostima njihove mjesne zajednice, njih 57,5% (Tablica 14.). Aktivnosti kojima se ispitanice bave vezane su uz žene, pokretanje nekih inicijativa, volonterske akcije, planiranje i realizaciju projekata, prikupljanje sredstava, podršku radu u kriznim situacijama

21

(npr. dobrovoljni angažman i pomoć za vrijeme poplava), uređenje prostora za djecu i odmor, organizaciju kulturnih događanja, čišćenje grada i izgradnju infrastrukture te humanitarne akcije. Ispitanice koje su odgovorile negativno na ovo pitanje, kao razlog slabijeg sudjelovanja u aktivnostima mjesne zajednice najčešće spominju obiteljske obaveze i nedostatak vremena, manjak informiranosti i neaktivnost same mjesne zajednice te stav članova mjesne zajednice da žene nisu za poslove vezane uz mjesnu zajednicu.

Tablica 14. Sudjelovanje ispitanica u aktivnostima mjesne zajednice:

Broj ispitanica (%) Da 23 57,5 Ne 17 42,5 Ukupno 40 100,0

Prema rezultatima upitnika, najveći broj ispitanica u javnim raspravama o planovima za razvoj zajednice sudjeluje povremeno, ako ih tema interesira (41,5%). Trinaest ispitanica redovito sudjeluje u javnim raspravama, dok njih jedanaest uopće ne sudjeluje (26,8%) (Tablica 15.). Tablica 15. Sudjelovanje ispitanica u javnim raspravama o planovima za razvoj zajednice i sličnim temama:

Broj ispitanica (%) Da 13 31,7 Povremeno 17 41,5 Ne 11 26,8 Ukupno 41 100,0

Preporuke ispitanica

Na pitanje što bi trebalo konkretno učiniti za jačanje uloge žena u razvoju njihove zajednice/društva, najveći broj ispitanica, njih 34, označio je potrebu za poticanjem malog i srednjeg poduzetništva žena (Tablica 16.). Na drugom mjestu, prema mišljenju ispitanica, za jačanje uloge žena u zajednici/društvu potrebno je promovirati ravnopravnost žena i muškaraca na lokalnoj razini (odabrano u 53,7% slučajeva). Dvadeset i jedna ispitanica smatra da je za jačanje položaja žena također bitno njihovo obrazovanje za sudjelovanje u donošenju odluka na razini lokalne zajednice, dok njih dvadeset smatra da je bitno i motiviranje žena za veće uključivanje u aktivnosti udruženja. Devetnaest ispitanica smatra da je potrebno i povećanje sudjelovanja žena u radu jedinica lokalne i regionalne samouprave, dok njih trinaest smatra da bi se žene trebale više uključiti u politiku i političke stranke. Kod ovog pitanja ispitanice su mogle odabrati maksimalno tri tvrdnje za koje smatraju da su potrebne za jačanje uloge žena u zajednici. Neke su ispitanice odabrale više, a neke manje od tri tvrdnje.

22

Tablica 16. Procjena aktivnosti potrebnih za jačanje uloge žena u razvoju zajednice/društva*:

Potrebne aktivnosti za jačanje uloge žena Broj odgovora (%) (%)

Povećanje sudjelovanja žena u radu lokalne uprave 19 14,7 46,3 Poticanje malog i srednjeg poduzetništva žena 34 26,4 82,9 Obrazovanje žena za sudjelovanje u donošenju odluka na razini lokalne zajednice

21 16,3 51,2

Motiviranje većeg uključivanja žena u politiku i rad u političkim strankama

13 10,1 31,7

Motiviranje većeg uključivanja žena u aktivnosti udruženja

20 15,5 48,8

Promoviranje ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnoj razini

22 17,1 53,7

* U ovom pitanju je postojala mogućnost odabira više odgovora

Ispitanice su u pitanju smatraju li da žene u BiH imaju dovoljno znanja i vještina za aktivno uključivanje u razvoj zajednice, trebale procijeniti na skali od 1 do 5 svoje slaganje s tvrdnjama povezanim s postojećim znanjima i vještinama žena, gdje 1 označava potpuno neslaganje, dok 5 označava potpuno slaganje s danom tvrdnjom. Prema rezultatima, ispitanice smatraju da je za aktivno uključivanje žena u razvoj zajednice ženama prvenstveno potrebno približiti oblike novih mogućnosti zapošljavanja (najviša prosječna ocjena od 4,60). Ispitanice također smatraju da su ženama potrebna znanja o socijalnom poduzetništvu (ocjena 4,41), ali i o načelima održivog lokalnog razvoja (prosječna ocjena 4,39). Ispitanice su se također složile s tvrdnjom da status i uloga žena u lokalnom razvoju jača s njihovim aktivnijim djelovanjem u radu udruženja (ocjena 4,03) te da ženama nedostaju znanja o važnosti aktivnog uključivanja u procese društvenog i ekonomskog razvoja zajednice (3,98). Najmanje važnom, ali ne i nevažnom, ispitanice smatraju tvrdnju da status i uloga žena u lokalnom razvoju jača ovisno o njihovom aktivnom angažmanu u politici (prosječna ocjena 3,64) (Tablica 17.).

Tablica 17. Procjene tvrdnji o znanjima i vještinama žena u BiH za aktivno uključivanje u razvoj zajednice:

Tvrdnje Broj odgovora

Minimalna ocjena

Maksimalna ocjena

Prosječna ocjena

Ženama nedostaju znanja o važnosti aktivnog uključivanja u procese društvenog i ekonomskog razvoja zajednice

41 2 5 3,98

Ženama su potrebna znanja o socijalnom poduzetništvu

41 3 5 4,41

Ženama su potrebna znanja o načelima održivog lokalnog razvoja

41 3 5 4,39

23

Status i uloga žena u razvoju lokalnih zajednica jača se ovisno o njihovom aktivnom uključivanju u politiku

39 1 5 3,64

Status i uloga žena u lokalnom razvoju jača se ovisno o njihovom aktivnom uključivanju u rad udruženja

40 3 5 4,03

Ženama je potrebno približiti oblike novih mogućnosti zapošljavanja

40 3 5 4,60

Kada je riječ o konkretnim prijedlozima za razvoj zajednice, ispitanice su spomenule sljedeće: aktivnosti uključivanja žena u planiranje aktivnosti i projekata, edukacija i stjecanje dodatnih kompetencija žena, uspostavljanje fonda za socijalno poduzetništvo i samozapošljavanje žena kako bi se više utjecalo na pokretanje poduzetništva žena.

Analiza upitnika za gradove i općine Upitnik je ispunilo 34 predstavnika i predstavnica 24 općina/opština29 te jedna predstavnica Narodne skupštine Republike Srpske. Polovica upitnika ispunjena je na području Federacije BiH te druga polovica na području Republike Srpske. Upitnik su velikom većinom ispunile žene (32) zaposlene na radnim mjestima stručnih suradnica i šefica odsjeka.

Sudjelovanje žena u radu lokalne uprave i samouprave i odlučivanju na lokalnoj razini Ispitanici su procijenili kako je u prosjeku na vodećim pozicijama u lokalnoj upravi i samoupravi zaposleno 40% žena. Najmanje procijenjen postotak je 3% do najviše 80% u dvije općine.

Predstavnice udruženja žena i udruženja koja se bave pravima žena sudjelovale su u izradi planova, strategija i drugih akata tijekom 2014. i 2015. godine u većini ispitanih općina. Samo četiri općine nisu navele takvo iskustvo u svom radu. Deset općina navelo je izradu jednog dokumenta, šest dva dokumenta, osam općina tri i više dokumenata. Među dokumentima najčešće se spominju lokalne razvojne strategije (u 15 općina), lokalni akcijski planovi za ravnopravnost spolova (11), lokalni ekološki akcijski planovi (4) te planovi kapitalnih ulaganja, izrada budžeta, analize, programi i projekti, lokalna volonterska politika, planovi zapošljavanja i omladinska politika.

Radna tijela osnovana tijekom 2014. i 2015. godine za izradu nacrta ili praćenje plana ili akta u kojima su sudjelovale predstavnice udruženja žena ili udruženja koja se bave pravima žena, navedena su u većini općina, samo šest općina nije navelo takvo iskustvo. Većinom su navedena sljedeća radna tijela: radne grupe, komisije i odbori vezani uz izradu, provedbu i praćenje lokalnih

29 Prnjavor, Novo Sarajevo, Bosanski Petrovac, Kostajnica, Šipovo, Višegrad, Travnik, Novi Grad Sarajevo, Kotor Varoš, Ljubuški, Sapna, Istočno Novo Sarajevo, Istočno Sarajevo, Konjic, Brod, Laktaši, Gradiška, Lopare, Vlasenica, Jablanica, Han Pijesak, Orašje, Tešanj i Čitluk.

24

akcijskih planova za ravnopravnost spolova, gender akcionih planova, strategija razvoja i planova zapošljavanja. Spominju se i radna tijela u području socijalne zaštite, stanovanja, ekonomske održivosti, rodne analiza budžeta, populacijske politike, suradnje s nevladinim organizacijama.

Predstavnici organa lokalne uprave i samouprave procijenili su informiranost javnosti o Gender akcionom planu BiH (Tablica 18.) prosječnom ocjenom 2,4 na skali od 1 do 5. Takva ocjena potvrđuje i srednju ocjenu razine informiranosti javnosti koju su dale ispitanice putem upitnika za žene (2,11). Ocjene su se kretale od najniže 1 do najviše 3. U dodatnim komentarima naglašen je nedostatak informacija, nedovoljna promocija gender pitanja, skromna politička volja i nezainteresiranost javnosti, što uzrokuje slabu uključenost udruženja žena. Preporučuje se aktivnije djelovanje Gender centra na informiranju javnosti. Jedan od komentara: "Nedostaju informacije, kao i veće uključivanje javnosti ili lokalnih aktera u Gender akcioni plan, uključeni su samo entitetski predstavnici tako da nedovoljno informacija dolazi do građana, naročito u ruralnim sredinama".

Razina znanja zaposlenika u lokalnoj upravi o Gender akcionom planu BiH ocijenjena je srednjom ocjenom 2,8 na skali od 1 do 5. Dakle, prema rezultatima, žene iz opće populacije obuhvaćene upitnikom i zaposlenici u lokalnim upravama i samoupravama procjenjuju razinu znanja o GAP-u BiH istom ocjenom. Istaknuto je u dodatnim komentarima kako ne postoje alati za provedbu GAP-a. Oni koji izravno sudjeluju u komisijama za ravnopravnost spolova dobro su upoznati s dokumentom, dok drugi zaposlenici ne pokazuju interes za GAP. Informiranost ovisi o osobnoj zainteresiranosti zaposlenika i općenito, o dokumentu nedostaju informacije na lokalnoj razini. Tablica 18. Pokazatelji procjene znanja i informiranosti o Gender akcionom planu BiH:

Broj odgovora

Minimalna ocjena

Maksimalna ocjena

Prosječna ocjena

Procjena razine informiranosti javnosti o Gender akcionom planu BIH

34 1 3 2,4

Procjena razine znanja zaposlenika u lokalnoj upravi o GAP-u BiH

34 2 4 2,8

Poznavanje rada Agencije za ravnopravnost spolova BiH ocijenjeno je srednjom ocjenom 3,5 na skali od 1 do 5. Pet općina nikad nije čulo i nije upoznato s radom te Agencije.

Rad entitetskih gender centara nešto je poznatiji među zaposlenicima općina i gradova. Razina znanja o postojanju tih centara ocijenjena je srednjom ocjenom 3,6 na skali od 1 do 5 (Tablica 19.). Ispitanici iz šest općina nikad nisu čuli te nisu upoznati s radom entitetskih gender centara.

Tablica 19. Upoznatost s radom Agencije za ravnopravnost spolova BiH i entitetskih gender centara:

Broj odgovora

Minimalna ocjena

Maksimalna ocjena

Prosječna ocjena

Upoznatost - Agencija za ravnopravnost spolova BIH 34 1 5 3,5

Upoznatost - entitetski gender centri 34 1 5 3,6

25

Načelo rodno odgovornog budžetiranja primjenjuje se, prema navodima ispitanika, u 10 (40%) općina koje su sudjelovale u istraživanju, u 13 (52%) općina se ne primjenjuje, a dvije općine nisu odgovorile na ovo pitanje (Slika 3.). Slika 3. Primjena rodno odgovornog budžetiranja

Devet općina opisalo je način na koji primjenjuju načelo rodno odgovornog budžetiranja - navedena je primjena prema zakonskoj obvezi, transparentna i široka javna rasprava o budžetu sa svim zainteresiranim stranama, analize budžeta po principu rodno odgovornog budžetiranja te financiranje projekata NVO-a na tu temu.

Jedan od navoda o načinu rada: "Transparentnost u donošenju budžeta u smislu široke javne rasprave i uzimanju učešća u istoj od strane svih zainteresiranih, uvažavanje prijedloga te u konačnici mjerenje zadovoljstava uz aktivno i adekvatno učešće žena u anketi."

Suradnja udruženja žena s lokalnim vlastima Razina suradnje općina u BiH s udruženjima žena (Slika 4.) ocijenjena je srednjom ocjenom 3,7 na skali od 1 do 5. Raspon ocjena je od 2 što označava lošu suradnju do 5 odlična suradnja. Dvije općine nisu odgovorile na pitanje. Najveći udio ispitanih suradnju ocjenjuje vrlo dobrom - 16 (47%). Dodatno se objašnjava kako se suradnja ostvaruje s jednim udruženjem žena te postoje iskustva provedbe zajedničkih projekata. Neki ističu primjere suradnje samo na razini informiranja, bez stvarne podrške radu udruženja, a neke općine ističu kako ne postoji registrirano udruženje žena na njihovom području no suradnja općenito s udruženjima je dobra.

26

Slika 4. Razina suradnje općina u BiH s udruženjima žena

Predstavnici lokalne uprave i samouprave procijenili su kapacitete žena za uključivanje u procese donošenja odluka dobrim, srednjom ocjenom 3,4 na skali od 1 do 5 (Slika 5.). Najveći broj ispitanika je ocijenio kapacitete žena vrlo dobrim - 13 (38,2%). U komentarima se ističe kako dužnosti na rukovodećim mjestima javnih institucija obavljaju i žene, no da postoji problem manjka povjerenja, podrške među ženama te da su općenito žene nedovoljno uključene. Preporučuje se provedba obuke žena po raznim pitanjima.

Slika 5. Procjena kapaciteta žena za uključivanje u procese donošenja odluka

Među ponuđenim znanjima i vještinama koje bi bile potrebne ženama kako bi postale zapošljivije i konkurentnije na tržištu rada, rezultati pokazuju kako je najpotrebnije ženama približiti oblike novih mogućnosti zapošljavanja, nakon toga slijede potrebna znanja o važnosti aktivnog uključivanja u procese društvenog i ekonomskog razvoja zajednice (Tablica 20.). Prema stavovima zaposlenika, potrebno je obuhvatiti sva područja za jačanje kapaciteta žena.

Tablica 20. Procjene tvrdnji o znanjima i vještinama žena u BiH za aktivno uključivanje u razvoj zajednice:

27

Tvrdnje Broj odgovora

Minimalna ocjena

Maksimalna ocjena

Prosječna ocjena

Ženama nedostaju znanja o važnosti aktivnog uključivanja u procese društvenog i ekonomskog razvoja zajednice

34 3 5 4,2

Ženama su potrebna znanja o socijalnom poduzetništvu

34 3 5 4,2

Ženama su potrebna znanja o načelima održivog lokalnog razvoja

33 3 5 4,2

Status i uloga žena u razvoju lokalnih zajednica jača se ovisno o njihovom aktivnom uključivanju u politiku

34 2 5 4,0

Status i uloga žena u lokalnom razvoju jača se ovisno o njihovom aktivnom uključivanju u rad udruženja

34 2 5 4,0

Ženama je potrebno približiti oblike novih mogućnosti zapošljavanja

34 3 5 4,6

O ulozi i statusu žena postavljen je set tvrdnji na koje su ispitanici davali svoj stupanj slaganja na skali od 1 do 5. Najveći stupanj slaganja (srednja ocjena 4,8) imala je tvrdnja prema kojoj bi žene trebale biti aktivnije u lokalnoj zajednici. Najmanji stupanj slaganja (srednja ocjena 2,8) imala je tvrdnja kako su žene podjednako zastupljene u javnom životu zajednice kao i muškarci (Tablica 21.).

Tablica 21. Procjena aktivnosti potrebnih za jačanje uloge žena u razvoju zajednice/društva*:

Tvrdnja Broj odgovora

Minimalna ocjena

Maksimalna ocjena

Prosječna ocjena

Žene bi trebale biti aktivne u lokalnoj zajednici 34 4 5 4,8

Žene su pokretači pozitivnih promjena u lokalnoj zajednici 34 3 5 4,3

Aktivnost žena jača društveni kapital lokalne zajednice 34 3 5 4,3

Žene trebaju sudjelovati na tržištu rada jednako kao i muškarci 34 2 5 4,6

Ženama nedostaju znanja o održivom razvoju 34 2 5 4,0 Ženama je potrebno približiti oblike novih mogućnosti zapošljavanja 34 2 5 4,4

Žene su podjednako zastupljene u javnom životu zajednice 34 1 5 2,8

28

Preporuke zaposlenika lokalne uprave Rezultati pokazuju kako postoji potreba za većim uključivanjem žena u javni život lokalnih zajednica odnosno općina uključenih u istraživanje. U zaključnom dijelu upitnika naglašena je potreba za dodatnim edukacijama i osposobljavanjem žena kako bi povećale i osnažile svoje kapacitete za aktivnije uključivanje u lokalni razvoj. Također je prepoznata potreba za različitim mjerama poticanja ženskog poduzetništva, osnivanje ženskih udruženja i motiviranje žena za veću participaciju u procesima odlučivanja.

Bolja suradnja općina i općinskih tijela s udrugama koje se bave ženskim pitanjima ključna je za planiranje, razvoj i provedbu zajedničkih projekata lokalnog razvoja. Iz toga proizlazi preporuka za stvaranje modela stalne i učinkovite međusektorske suradnje i uspostave njenog institucionalnog okvira.

Preporuke zaposlenika u općinama najvećim dijelom se odnose na poticanje i motiviranje žena za ekonomsko osamostaljivanje kroz poduzetništvo. Predlažu se modeli financijskih olakšica kojima bi se potaknulo žensko poduzetništvo, koji uključuju smanjenje ili ukidanje propisanih pristojbi za registraciju poslovanja posebno u ruralnim sredinama, davanje prostora na korištenje bez naknade, planiranje izdvajanja iz proračuna za financijsku podršku razvoju poduzetničkih ideja, stvaranje prilika na lokalnoj razini za zapošljavanje žena kroz malo i srednje poduzetništvo.

Prepoznate su tri područja potencijalnih mjera za poboljšanje stanja:

1. Mjere za ekonomsko osamostaljivanje žena: a. izdvajanje iz proračuna za poticanje ženskog poduzetništva b. administrativni i financijski okvir povoljniji za pokretanje ženskog poduzetništva c. financijska podrška osnivanju zadruga žena

2. Mjere za informiranje te dodatnu edukaciju i osposobljavanje žena: a. informiranje žena o njihovim pravima i ravnopravnosti spolova b. edukacija zaposlenih o ravnopravnosti spolova c. edukacija i motiviranje žena za procese odlučivanja d. edukacija i osposobljavanje žena za poduzetništvo e. edukacije za pripremu i provedbu projekata f. programi dokvalifikacije i prekvalifikacije žena

3. Mjere za aktivno uključivanje žena u javni život lokalne zajednice: a. lobiranje za uključivanje više žena na mjesta odlučivanja b. uključivanje žena u izradu lokalnih planova razvoja c. poticanje osnivanja ženskih udruga d. motiviranje žena za aktivno uključivanje u rad udruga e. prikazivanje primjera dobre prakse jačanja uloge žena u društvu.

29

ZAKLJUČCI

Prema dobnoj strukturi stanovništva, najveći udio žena u BiH pripada dobnoj skupini između 35 i 64 godine (41,3%). Pokazatelji statusa žena na tržištu rada u BiH dovoljan su povod za ozbiljno promišljanje o razvoju i kreiranju konkretnih mjera aktivacije žena na tržištu rada te društvenom i ekonomskom razvoju zajednice, posebno žena nižeg stupnja obrazovanja sa završenom osnovnom školom. Potencijal ženske populacije BiH za ukupan razvoj ostaje neiskorišten bez primjerenih mjera kojima bi se povećalo zapošljavanje žena srednjoškolskog obrazovanja. Radi se o radnom kontingentu koji posjeduje određena znanja i vještine koje bi se mogle iskoristiti u novim oblicima zapošljavanja, posebno samozapošljavanja i poduzetništva. Stjecanjem dodatnih znanja i vještina, ali i ohrabrivanjem na promjenu stavova o svojim sposobnostima i mogućnostima, mogao bi se povećati udio žena u samozapošljavanju i poduzetništvu. Također, potrebno ih je ohrabriti na okupljanje i udruživanje, stjecanje dodatnih znanja i vještina za uključivanje u život lokalne zajednice te pripremu i provedbu projekata za poboljšanje kvalitete življenja. Ovo je prostor u kojem mogu djelovati nevladine organizacije koje se bave ženama, ali i one koje se bave poduzetništvom, održivim razvojem i socijalnim pitanjima. Trebalo bi ohrabriti osmišljavanje partnerskih projekata između lokalnih vlasti i institucija te civilnog sektora. Rezultati ovog akcijskog istraživanja pokazuju da ispitane žene, kao i predstavnici lokalne uprave i samouprave, dijele ovakvo viđenje i prepoznaju potrebu za jačanjem kompetencija žena u BiH, naročito u ruralnim prostorima.

Projektnim aktivnostima, istraživanjem i analizom dostupne dokumentacije zaključili smo kako se aktivizam i uključenost žena događaju odozdo prema gore, polazeći od žena pokretača zajednice, njihovih udruženja i utjecaja na lokalni razvoj. Nadalje, postojeći zakonski i institucionalni okvir još uvijek nije dovoljno zaživio u svrhu poticanja ženskog poduzetništvo u BiH. Upravo ta spoznaja dala je dodatni poticaj našem radu na jačanju kapaciteta žena – pokretača razvoja zajednice, kako bi one bile nositeljice stvaranja novih mogućnosti zapošljavanja žena, posebno u ruralnim područjima BiH. Međusobno upoznavanje žena iz BiH, informacije o načelima održivog razvoja, načinima organiziranja zajednice te učenje iz primjera dobre prakse socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj, potakle su sudionice ovog projekta na promišljanje o novim projektima i međusobnoj suradnji. U tom kontekstu se pokazala i korist ovakvih prekograničnih projekata razvojne pomoći.

Žene u BiH su višestruko izložene riziku siromaštva i socijalne isključenosti radi niskih stopa zaposlenosti. Taj rizik raste u starijim godinama života, jer ulaskom u umirovljeničku dob nemaju osnova za ostvarivanje prava na umirovljenje i mirovinu, a taj izvor prihoda bitno utječe na kvalitetu života žena u starijoj dobi.

Analizirani izvještaji ističu kako je jedna od osnovnih kočnica za postizanje pune ravnopravnosti spolova još uvijek velika otpornost patrijarhalnih stavova i duboko ukorijenjeni stereotipi o ulogama i odgovornostima žena i muškaraca u obitelji i društvu. Analizirani sadržaji ističu kako se u općinama, u kojima su aktivne ženske nevladine organizacije, primjećuje veći napredak u uvođenju standarda za ravnopravnost spolova u lokalnoj samoupravi. Taj podatak potvrđuje potrebu jačeg povezivanja i udruživanja žena u svim lokalnim zajednicama, naročito u ruralnim sredinama.

S druge strane ohrabruje postojanje sve više inicijativa za veće uključivanje žena u lokalnim zajednicama. Posebno se ističu nastojanja nevladinih organizacija koje se počinju strateški i

30

profesionalno uključivati u procese kojima se nastoji postići što veća ravnopravnost spolova u svim segmentima društva.

Rezultati istraživanja na malom uzorku potvrđuju kako je potreba za dodatnim znanjima, kao i specijalizirana obuka o poduzetništvu za žene, neophodna i prepoznata kao potrebna na osobnoj razini i razini općina, kako je već uvodno navedeno. Ta potreba istaknuta je i u izvještajima o ravnopravnosti spolova u BiH te je jedna od preporuka upravo jačanje kapaciteta žena kroz njihovo osposobljavanje, obuku i edukaciju za pokretanje i razvijanje poduzetništva žena.

Prema podacima iz upitnika, postoji slaganje u ocjenama o statusu i ulozi žena kod ispitanih žena te predstavnika općina. Tako se ističe kako je potrebno provoditi programe i mjere usmjerene na ekonomsko osnaživanje žena, posebno putem približavanja oblika novih mogućnosti zapošljavanja, kao što su znanja o socijalnom poduzetništvu i načelima održivog lokalnog razvoja. Općine iskazuju potrebu edukacije žena radi njihovog aktivnijeg uključivanja u procese društvenog i ekonomskog razvoja zajednice.

Ukratko, može se zaključiti sljedeće:

- postojeći institucionalni i zakonodavni okvir omogućava i potiče veće uključivanje i ekonomsko osnaživanje žena u BiH, no nije do kraja zaživio u praksi

- strateški dokumenti ističu potrebu za daljnjom promocijom ravnopravnosti spolova u svim područjima, što pruža osnovu za daljnje djelovanje žena i njihovih udruga

- promovira se ulaganje u jačanje kompetencija, edukaciju, obrazovanje i poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja žena, no još uvijek nedovoljno vidljivo u praksi, posebno na lokalnoj razini

- rad Agencije za ravnopravnost spolova i gender entitetskih centara nedovoljno je vidljiv te treba poraditi na informiranju javnosti o njihovom radu i podršci koju mogu pružiti ženama i udrugama žena

- rodno odgovorno budžetiranje je nedovoljno jasno za praktičnu primjenu na lokalnim razinama te ga je potrebno bolje objasniti i stvoriti primjere dobre prakse, iz kojih bi drugi mogli učiti.

PREPORUKE ZA JAČANJE POLOŽAJA ŽENA U RAZVOJU ZAJEDNICE U BIH

Tijekom provedbe akcijskog istraživanja među ženama, ispitanice su dale svoje prijedloge kako pospješiti razvoj zajednice i položaj žena u BiH njihovim uključivanjem u život zajednice. Među prijedlozima posebno se ističe potreba za edukacijom žena, jačanjem kompetencija (znanja, vještina i stavova) za njihovo aktivnije uključivanje i doprinos u zajednici te postignuća u poduzetništvu i samozapošljavanju. Predlaže se otvaranje mogućnosti za poticanje ženskog poduzetništva u obliku većeg proračunskog izdvajanja ili stvaranja fonda za žensko i socijalno poduzetništvo.

Ističe se potreba za većim uključivanjem žena u odlučivanje na lokalnoj razini, poput njihovog rada u savjetima mjesnih zajednica te poticanje žena na sudjelovanje u radu udruženja.

31

Preporuke predstavnika organa lokalne uprave i samouprave za uključivanje žena u procese odlučivanja odnose se na potrebu poticanja i motiviranja većeg uključivanja žena u postupke odlučivanja, posebno udruženja žena na lokalnoj razini i to ohrabrivanjem suradnje, razvoj partnerstava i zajedničkih projekata. Veći angažman samih žena kroz njihovo samoorganiziranje, formiranje i aktivno djelovanje putem udruženja žena prepoznato je kao potrebno i bitno održavati, poticati i razvijati na lokanim razinama.

Predlaže se uspostava institucionalnog okvira suradnje između žena i njihovih udruženja s lokalnim vlastima, koji bi omogućio aktivnije sudjelovanje žena i udruženja žena u procesima planiranja, provedbe i praćenja projekata te programa razvoja lokalne zajednice. Putem tako uspostavljenog okvira olakšala bi se komunikacija, poboljšala informiranost i povećala mogućnost zajedničkog djelovanja.

Najviše preporuka odnosi se na planiranje posebnih proračunskih sredstava za financijske potpore razvoju poduzetničkih ideja žena i razvoj ženskog poduzetništva. Među prijedlozima navode se konkretni primjeri kojima bi se olakšalo pokretanje ženskog poduzetništva, poput smanjenja ili ukidanja taksi za registraciju poduzetničkih inicijativa u ruralnim sredinama i davanje slobodnih objekata na korištenje bez naknade.

Preporuke smo razdvojili na nositelje potencijalnih budućih mjera za poboljšanje položaja žena u lokalnim zajednicama te kao pokretačicama razvoja.

Preporuke za javne institucije:

- Uspostava institucionalnog okvira suradnje na lokalnoj razini - Planiranje posebnih proračunskih sredstava za financijske potpore razvoju poduzetničkih

ideja žena i razvoju ženskog poduzetništva - Stvaranje inovativnih mogućnosti za poticanje ženskog poduzetništva (npr. fond za žensko i

socijalno poduzetništvo) - Veće uključivanje žena u tijela na lokalnoj razini, npr. u savjete mjesnih zajednica i radne

grupe na razini općina

Preporuke za udruženja (posebno ženska i za žene)

- Poticanje žena na sudjelovanje u radu udruženja - Poticanje i motiviranje žena, posebno udruženja žena za uključivanje u izradu i provedbu

javnih politika na lokalnoj razini kroz suradnju, razvoj partnerstava i zajedničkih projekata - Održavanje, poticanje i razvijanje samoorganiziranja žena na lokanoj razini osnivanjem

udruženja žena.

Opće preporuke: - Organiziranje edukacije, obuke i osposobljavanja žena - Jačanje kompetencija žena (znanja, vještina i stavova) za njihovo aktivnije uključivanje:

o u tržište rada, pogotovo poduzetništvo i samozapošljavanje o u procese odlučivanja i sudjelovanje u tijelima vlasti i savjetodavnim tijelima,

posebno na lokalnoj razini - Jačanje međusektorske suradnje radi pružanja podrške ženama pokretačicama razvoja

zajednice i zajedničko provođenje projekata za poboljšanje kvalitete življenja i njihovog statusa.

32

PRIMJERI DOBRE PRAKSE

U ovoj publikaciji prikazujemo primjere dobre prakse koje su dostavile sudionice u projektu.

LAG Devetak

Ekonomsko osnaživanje ugroženih porodica putem uvođenja plasteničke proizvodnje

Tijekom tri godine, od 2013. do 2015., Lokalna akciona grupa (LAG) Devetak provodila je projekt Ekonomsko osnaživanje ugroženih porodica putem uvođenja plasteničke proizvodnje. Projekt se provodio na području općine Han Pijesak i Sokolac. Vrijednost projekta je 43.405 eura.

Cilj

Opći cilj projekta je smanjenje siromaštva putem razvoja poljoprivrede i povećanja prihoda od ekonomskih aktivnosti na selu. Projektom se kroz podršku ugroženim porodicama sa sela dodjelom plastenika nastojala unaprijediti i diverzificirati poljoprivredna proizvodnja na području općina Han Pijesak i Sokolac. Specifični cilj projekta je putem plasteničke proizvodnje poboljšati položaj ugroženih porodica, a posebno djece u tim porodicama.

Provedba

Projekat je provođen parcijalno tri godine kroz set aktivnosti: identifikacija potencijalnih korisnika putem škola, centara za socijalni rad, Crvenog krsta i dr. te identifikacija moguće vrste pomoći; kreiranje upitnika za ugrožene porodice i na osnovu njihovih odgovora definiranje aktivnosti: vrste i obim pomoći, popis korisnika; konačan odabir korisnika; organizacija zajedničkog sastanka donatora, korisnika i provoditelja projekta te potpisivanje ugovora sa korisnicima; izbor dobavljača i ugovaranje; nabava i postavljanje plastenika te kratka obuka korisnika od strane dobavljača; edukacija o plasteničkoj proizvodnji.

Rezultati

Tijekom projekta izrađeni su detaljni popisi djece po porodicama i kratke socijalne anamneze koje su korištene kao input u projektu, a koriste se kao osnova i za druge projekte. Ukupno 58 socijalno ugroženih porodica s maloljetnom djecom educirano je o plasteničkoj proizvodnji te je postavljeno 50m2 plastenika. Dogovorena je s Poljoprivrednom savjetodavnom službom daljnja edukacija porodica radi osiguravanja njihovog ekonomskog osnaživanja te praćenja porodica u tom procesu.

33

Iskustvo

Ovaj projekt je bio jedan od prvih projekata LAG-a Devetak i omogućio je prepoznatljivost LAG-a u zajednici. Radi transparentnog izbora korisnika prema unaprijed jasno definiranim kriterijima, LAG je zadobio povjerenje zajednice i prepoznat je kao udruženje koje djeluje u korist lokalnog stanovništva i putem objektivnih kriterija uključuje korisnike kojima je pomoć najpotrebnija.

Preporuka

Osiguranje održivosti projekta u smislu edukacije i podrške korisnicima u komercijalnim aktivnostima i plasmanu proizvoda na tržište sada predstavlja izazov projekta i prostor za poboljšanja. Mogućnosti za osiguravanje monitoringa i podrške nakon provedbe projekta dogovorene su u suradnji s Poljoprivrednom savjetodavnom službom.

Poruka

Iako pristup LEADER nije uveden u BiH, primjer LAG-a Devetak pokazuje da LAG-ovi mogu biti generatori / pokretači ruralnog razvoja. Preporuča se poticanje osnivanja LAG-ova primjerima dobre prakse.

Izrada Strategije LAG-a Devetak za period 2016.-2020.

Sredinom 2015. godine LAG Devetak izradio je Strategiju za LAG, koji obuhvaća općine Han Pijesak, Sokolac i Rogatica. Vrijednost aktivnosti bila je 6.524 eura.

Strategija je dostupna na: http://lag-devetak.org/slicice/file/Strategija%20LAG%20Devetak%20srp.pdf

U BiH je u proteklih deset godina bilo pokrenuto nekoliko inicijativa i projekata za podršku osnivanju LAG-ova - lokalnih akcionih grupa, s ciljem jačanja kapaciteta lokalnih aktera uključenih u proces ruralnog razvoja u predpristupnom razdoblju. Jedan od tih LAG-ova je i LAG Devetak osnovan 2011. godine. Prva Strategija LAG-a Devetak bila je za razdoblje od 2012.-2015. koja je bila klasična "lagovska" strategija područja. Pošto je LEADER fond dostupan samo članicama EU, predviđen za

34

financiranje strategija LAG-ova, prva je strategija bila nedovoljno provediva te se za financijsku podršku izradi nove strategije zatražila donacija World Vision-a. Nova strategija odnosi se na razvoj i djelovanje LAG-a kao organizacije i nije strategija područja.

Cilj

Glavni cilj izrade strategije je unapređenje ruralnog razvoja i smanjenje siromaštva u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na području LAG-a Devetak putem pune implementacije strateškog pristupa u planiranju akcija ruralnog razvoja.

Specifični ciljevi izrade strategije su: izgradnja kapaciteta i jačanje svijesti lokalnog stanovništva o mogućnostima participacije u kreiranju i provedbi razvojnih politika; unapređenje suradnje između javnog, privatnog i civilnog sektora te širenje mreže članova LAG-a; identifikacija specifičnih problema, koji su multisektorskog karaktera te su uzrok siromaštva i mogu se rješavati samo suradnjom i participacijom, a predstavljaju ključne prepreke ruralnom razvoju; uključivanje djece i mladih u kreiranje razvojnih politika.

Provedba

U suradnji s izabranim konzultantom razvili smo posebnu metodologiju za izradu strategije s ciljem razvoja strategije organizacije prema potrebama područja na kojem organizacija djeluje i maksimalno uključiti načela LEADER, u prvom redu „bottom up“ pristup i aktivnu participaciju šireg broja ključnih aktera.

Rezultati

U procesu izrade strategije uspješno je animiran širi krug ključnih aktera koji je sudjelovao na radionicama i sastancima. Uz to, povećao se broj članova LAG-a za 11 članova, tako da danas broji 28 članova.

Sudionici u projektu stekli su i obogatili znanja i vještine vezane za izradu strateškog plana, upoznali se s aktivnostima LAG-a Devetak i dobili informacije o mogućem i poželjnom angažmanu. Radionice su bile temeljene na primjerima dobre prakse u BiH i regiji. Puna korist projekta ostvarivat će se kroz implementaciju u narednih pet godina, što je i osnovni cilj izrade strategije.

Iskustvo

Strategija je rezultat našeg rada i promišljanja i rezultat je naučenih lekcija stečenih od osnivanja. Za uspješno djelovanje LAG-a, posebno u društveno-političkim i ekonomskim uvjetima u BiH, nužno je približiti i upoznati lokalne aktere s inovativnim konceptom LEADER i kontinuirano raditi na izgradnji kapaciteta i svijesti u pogledu mogućnosti koje pruža angažman pojedinaca, kroz jednu organizaciju kao što je LAG.

Preporuka

Izrada strategije bila je vremenski ograničena na četiri mjeseca, no za ovakve dokumente potrebno je predvidjeti dulji vremenski okvir. LAG Devetak je za izradu Strategije koristio rezultate Konferencije „Pozicija BiH u procesu uspostave LAG-ova“.

Poruka

35

Poruka LAG-a Devetak drugim LAG-ovima u BiH je da se fokusiraju na izgradnju vlastitih kapaciteta i unapređenje organizacije kako bi bili sposobni odgovoriti na potrebe područja na kojima djeluju.

Kontakt

Slavica Ašonja, predsjednica LAG-a Devetak

info@lag-devetak.org slavicaasonja@yahoo.com www.lag-devetak.org

36

Udruženje žena "Priroda"

Pomirenje i razvoj zajednica u četiri općine Birač regije

Trogodišnji projekt „Pomirenje i razvoj zajednica/participativni demokratski razvoj u četiri općine Birač regije 2011.-2013.“ u vrijednosti od 280.000 KM za doprinos izgradnji mira u ruralnim multietničkim zajednicama općina Bratunac, Srebrenica, Milići i Vlasenica, proveo je CARITAS Švicarske u partnerstvu sa Udruženjem žena „Priroda“ Bratunac i Centrima civilnih inicijativa, uz financijsku podršku švicarske Vlade (Švicarske agencije za razvoj i suradnju) i Vlade Lihtenštajna.

Cilj

Promoviranje dijaloga i tolerancije kroz aktivnosti razvoja zajednica, uz aktivno učešće njenih građana te uz podršku organa uprave i lokalne samouprave za doprinos izgradnji mira u ruralnim multietničkim zajednicama općina Bratunac, Srebrenica, Vlasenica i Milići.

Provedba

U projektu je primijenjen pristup - razvoj uz učešće zajednice koji označava proces u kojem se predstavnici različitih grupa u zajednici samoorganizuju radi rješavanja specifičnih problema i na taj način poboljšavaju kvalitetu življenja i postižu društvenu harmoničnost u zajednici. Ovaj pristup omogućio je članovima zajednice da analiziraju svoje potrebe, identificiraju moguća rješenja i resurse kojima raspolažu, razviju svoje planove aktivnosti i vlastite kapacitete za provedbu tih aktivnosti. Kroz taj proces transformirali su se pojedinci i zajednice – razvijao se osjećaj zajedništva, sposobnost dijaloga i međusobnog uvažavanja, pozitivan stav prema promjenama i spremnost na zajednički rad.

Rezultati

U projektu je ustanovljeno 16 multietničkih i gender senzitivnih timova (Akcioni timovi) koji su u suradnji s građanima i lokalnim upravama riješili neke od prioritetnih problema u svojim zajednicama. Akcioni timovi institucionalno su osnaženi kroz edukativnu i savjetodavnu podršku: za uspješnu mobilizaciju lokalnih resursa, pisanje projektnog prijedloga, strateško planiranje, javno zagovaranje i komunikaciju, podizanje svijesti o ulozi žene u porodici i zajednici, o ekonomskom doprinosu formalno nezaposlene žene, o primjeni Zakona o jednakosti spolova, o obimu i uzrocima kao i posljedicama nasilja u porodici te povećanje svijesti u borbi protiv predrasuda i stereotipa.

37

Izgrađeni su odnosi tolerantnog dijaloga unutar timova i na relaciji s lokalnom samoupravom - akcionim timovima na općinskom i međuopćinskom nivou.

Građanski aktivizam i spremnost za zajednički rad pokazalo je 500 volontera koji su ostvarili preko 7.000 volonterskih sati u rekonstrukciji 2,5 km puta, izgradnji 500 m biciklističko-pješačke staze, u izgradnji šest autobusnih stajališta, dva sportska terena, rekonstrukciji spomen česme, izgradnji 1,2 km ulične rasvjete i rekonstrukciji i izgradnji šest objekata za rad savjeta mjesnih zajednica. Jedan od najznačajnijih rezultata je repliciranje ovog modela razvoja zajednica gdje je u 12 mjesnih zajednica provedeno 19 građanskih samoinicijativa.

Preporuka

Potrebno je što više kontinuirano raditi s lokalnim upravama, razmjenjivati informacije i prakse između aktivnih građana i lokalnih uprava. Treba razvijati više aktivnosti s biznisima, ali ne samo sa lokalnim već i onim koji djeluju na širem području, jer razvoj zajednice i aktivizam ljudi treba biti propraćen i s pravom društvenom odgovornošću biznisa – unapređivanje sektora poduzetništva, a time i doprinos većoj toleranciji i stvaranju trajnog i održivog mira.

Poruka

Mehanizmi zajedničkog rada lokalnih uprava, savjeta mjesnih zajednica i društveno odgovornih lokalnih biznisa preduvjet su održivog razvoja.

Ženski agro biznisi - revitalizacija malinjaka poslije poplava Na području općine Bratunac proveden je početkom 2005. projekt u vrijednosti od 7.000 KM, s ciljem revitalizacije malinjaka stradalih u poplavama u 2014. godini.

Općina Bratunac poznata je po idealnim uvjetima za proizvodnju jagodičastog voća te se skoro 80% domaćinstava, koja imaju svoja poljoprivredna imanja, bavi ovom djelatnošću te je nekima to jedini izvor prihoda. Time se naročito bave žene, obzirom da su zbog nezaposlenosti morale pokrenuti svoje vlastite agrobiznise. Poplave u 2014. uništile su ili djelomično oštetile mnoge malinjake. Prema nekim procjenama više je od 200 malinjaka potpuno uništeno poplavama i odronima ili je

38

oštećeno više od polovine zasada. Ženama je, koje su u tradicionalnim seoskim porodicama najodgovornije za vođenje domaćinstava, hranu i odgoj djece, prihod od malinjaka bio ugrožen. Stoga je općina Bratunac u suradnji sa japanskom JICA podijelila sadnice malina za ugrožena domaćinstva. Za dobar rod i prihod od tog biznisa bilo je potrebno osigurati sustav za navodnjavanje. UŽ Priroda je u suradnji sa općinom Bratunac i Fondacijom za osnaživanje žena Sarajevo, kroz terenski obilazak po utvrđenim kriterijima odabrala najugroženije korisnice kojima su nabavili i podijelili 14 sustava za navodnjavanje. Osigurana im je savjetodavna podrška u suradnji s agronomima iz Regionalne savjetodavne službe u Bratuncu i ponuđena suradnja s Opštom poljoprivrednom zadrugom OPZ „ŽENA“ Bratunac. Time je pružena pomoć ženama čiji su malinjaci stradali u poplavama i klizištima te je omogućen održiv razvoj njihovih agrobiznisa.

Rezultati

Osigurana je održivost za 14 ženskih agrobiznisa putem revitalizacije malinjaka oštećenih u poplavama te je pružena sustavna podrška ženama poljoprivrednicama u obnovi njihovih agrobiznisa kroz savjetodavnu podršku.

Preporuka

U planove za održivi razvoj nužno je uključiti partnerstva, mreže i međusektorski pristup. Sve aktivnosti trebaju biti sadržane u jednoj strategiji, kako bi se omogućila komplementarnost aktivnosti što doprinosi održivom razvoju zajednice, pojedinca i same organizacije.

Poruka

Međusektorska suradnja, partnerstva između nevladinih organizacija i umrežavanje preduvjet su održivog razvoja.

Kontakt

Željana Pjevalica

priroda@teol.net www.uzpriroda.com

39

LITERATURA:

Anketa o potrošnji kućanstava u BiH, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (2012.). Dostupno na: http://www.bhas.ba/saopstenja/2012/HBS_2011_%20hr.pdf

Anketa o radnoj snazi - prethodni podaci, Agencija za ravnopravnost spolova BiH (2015.). Dostupno na: http://www.bhas.ba/ankete/LFS_saopcenje-bos.pdf

Analiza situacije: Izvještaj o stanju ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, UNICEF (2009.). Dostupno na: http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf

Demografija 2013.. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (2014.). Dostupno na: http://www.bhas.ba/tematskibilteni/DEM_2013_001_01-hr.pdf

Izvještaj o pregledu napretka u provođenju Pekinške deklaracije i Platforme za akciju (1995.) i rezultata sa 23. posebne sjednice Generalne skupštine (2000.) u Bosni i Hercegovini, Agencija za ravnopravnost spolova BiH (2014.). Dostupno na: http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/06/B+20_BHS_FINAL.pdf

Godišnji izvještaj o pojavama diskriminacije u BiH za 2014. godinu, Institucija Ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine (2015.). Dostupno na: http://www.ombudsmen.gov.ba/documents/obmudsmen_doc2015052909224950bos.pdf

Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava žena u Bosni i Hercegovini u 2014. godini, Sarajevski otvoreni centar i Ženska mreža Hrvatske, Fondacija CURE(2015.). Dostupno na: http://www.fondacijacure.org/files/Godisnji_HRP-7_FINAL_10.04.2015_za-print.pdf

Izborni zakon Bosne i Hercegovine, Neslužbeni pročišćeni tekst zaključno sa izmjenama i dopunama, Službeni glasnik BiH 18/13. Dostupno na: https://www.izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/POIZpw110508-hrv.pdf

Miftari, Edita: Politička participacija žena u Bosni i Hercegovini: Analiza učešća žena na stranačkim listama i konačnih rezultata općih izbora 2014., Fondacija CURE, Sarajevski otvoreni centar(2015.). Dostupno na: http://zenskamreza.ba/site/wp-content/uploads/2015/02/Mapa_Politicka-participacija_Edita_Knjizni-blok_Za-stampu.pdf

Miftari, Edita: Ravnopravnost spolova u opštinama/općinama i gradovima u Bosni i Hercegovini, Fondacija CURE, Sarajevski otvoreni centar (2015.). Dostupno na: http://zenskamreza.ba/site/wp-content/uploads/2015/08/RAVNOPRAVNOST-SPOLOVA-U-OPSTINAMA_bhs.pdf

Opšti izbori 2014.: (Ne)vidljive žene, Vlada Republike Srpske, Gender centar - Centar za jednakost i ravnopravnost spolova (2015.). Dostupno na: http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Documents/Opsti%20izbori%202014%20NEvidljive%20zene_004696102.pdf

Pekinška deklaracija i Platforma za akciju. Dostupno na: http://arsbih.gov.ba/project/pekinska-deklaracija-i-platforma-za-akciju/

40

Preliminarni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013., Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (2013.). Dostupno na: http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf

Siromaštvo u BiH 2011. – Trendovi i dostignuća i Indikatori adekvatnosti ciljanja budžetskih transfera za socijalnu zaštitu u BiH 2011., IBHI- Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju (2013.). Dostupno na: http://www.ibhi.ba/Documents/Publikacije/2013/IBHI_Siromastvo_u_BIH_2011_Trendovi_i_dostignuca.pdf

Stakleni krov na tržištu rada u Bosni i Hercegovini, Agencija za ravnopravnost spolova BiH (2014.). Dostupno na: http://arsbih.gov.ba/?p=2544

World Development Report 2012 - Gender Equality and Development, The World Bank (2011). Dostupno na: https://siteresources.worldbank.org/INTWDR2012/Resources/7778105-1299699968583/7786210-1315936222006/Complete-Report.pdf

Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini – prečišćeni tekst (“Službeni glasnik BiH” br. 32/10). Dostupno na: http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/01/ZoRS_32_10_B.pdf

Žene i muškarci u BiH, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (2013.). Dostupno na: http://www.bhas.ba/tematskibilteni/BHAS_Zene_Muskarci_HR.pdf

Internetske stranice:

http://gcfbih.gov.ba/resursi/zakoni-i-politike/

http://www.klix.ba/vijesti/bih/danak-siromastvu-mlade-zene-u-bih-se-ne-usudjuju-imati-djecu/151014026

http://zenskamreza.ba/konferencija/

ODRAZ - Održivi razvoj zajednice iz Zagreba potiče i jača inicijative te suradnju u lokalnim zajednicama, u cilju dugoročnog razvoja na održiv način

REDAH iz Mostara promiče, koordinira i provodi razvojne aktivnosti u cilju postizanja uravnoteženog razvoja Bosne i Hercegovine

REDAH predstavlja Mrežu z ruralni razvoj u BiH

Hrvatska mreža za ruralni razvoj - HMRR zalaže se za održivi razvoj ruralnih područja