KoREMA

PRIMJENA SIMULACIJSKIH METODA U PLANIRANJU PROMETA

CENTRA GRADA RIJEKE

Višnja Gudac, Kristijan Vitezić, Ivica Barišić

IGH d.d. PC RIJEKA, Slavka Tomašića 5, 51000 Rijeka

Sažetak

U članku je prikazan proces primjene programskog paketa njemačke tvrtke PTV,

„VISION“ u procesu planiranja prometa u centru Grada Rijeke. Programom VISSIM 5.0.

prikazuje se odvijanje prometa u dvije različite situacije. Prva je: situacija priključenje prometnice

D404 na gradsku mrežu bez rekonstrukcije Jelačićevog trga, dok druga simulacija uključuje

rekonstrukciju istog trga. Specifičnost ovog projekta je u tome što je iskorištena projektna

dokumentacija rekonstruiranih prometnica koja je bila dostupna u obliku AutoCAD crteža.

Doprinos rada je upoznavanje sa mogućnostima optimizacije pojedinih prometnih rješenja

koristeći program VISSIM 5.0. Vizualizacija rješenja pomaže gradskim vlastima u prikazu

mogućeg scenarija ako se na vrijeme ne rekonstruira Jelačićev trg, a dođe do priključka ceste

D404 što predstavlja novu i značajnu komponenta prometnog volumena.

TRAFFIC SIMULATION OF THE CENTRE TOWN OF RIJEKA Abstract

This article describes how PTV VISION software package was used to simulate two

different traffic solutions in the centre town of Rijeka. With software VISSIM 5.0 two different

traffic situations are simulated. The first one was traffic simulation of the centre town with the

connection of road D404 to traffic network without reconstructing the Jelačić square and the

second one was with reconstructing the Jelačić square. What makes this project specific is the fact

that we had the project documentation made in AutoCAD drawings, and polylines from those

drawings were used to make Vissim links.

The value of this work is familiarizing with traffic optimization options using VISSIM 5.0

software. Visualization of simulations showed possible scenarious to our city authorities so they

were able to see what would happen if the reconstruction of the Jelačić square wasn’t completely

made before the connection of county road D404 to the city network.

1. UVOD

Grad Rijeku u budućnosti očekuju velike investicije u izgradnji prometne infrastrukture, od kojih su neki projekti u fazi realizacije, a veći dio je planiran za slijedeće razdoblje. Da bi se procijenio utjecaj planiranih zahvata na prometni sustav, potrebno je provesti cjelovitu analizu uz primjenu najsuvremenijih programskih rješenja u prometnom planiranju.

U članku je prikazan način primjene programskog paketa PTV VISION u procesu planiranja prometa u istočnom dijelu gradskog centra.

2. PROMETNA SITUACIJA U

GRADU RIJECI

2.1. Sadašnje stanje

Grad Rijeka središte je Primorsko-goranske županije i ima površinu od 44 km2, sa brojem stanovnika, 2001 god,. od 144.043.

Prometni sustav Grada Rijeke vrlo je složen i od prvorazrednog značaja ne samo za grad, već i za Republiku Hrvatsku i Primorsko – goransku županiju.

Ulična mreža Grada Rijeke razvijala se tijekom vremena spontano prateći urbanizaciju prostora, a u skladu s tri osnovna utjecajna čimbenika:

• topografija – položenost uz morsku obalu od koje se prema sjeveru kopno strmo uzdiže;

• gospodarstvo – velika je uloga značajnih riječkih gospodarskih subjekata u razvoju grada – primjerice riječke luke, gdje je prepoznatljiva interakcija pomorskog i kopnenog prometa, ali koja još uvijek nije riješena na odgovarajući način;

• male prometna potražnja u razdoblju formiranja temeljnih poteza ulične mreže, koja predstavlja i današnju osnovu prometnog sustava.

Općenito, riječka je prometna mreža u osnovi zrakasto položena sa nedovoljnim brojem „poprečnih“ veza. Gdje one i postoje, nedovoljnih su elemenata i često usko grlo prometne mreže, npr Kresnikova ulica.

Danas, slično kao i u drugim primorskim gradovima, valja konstatirati nisku razinu tehničkih elemenata ulica i raskrižja u odnosu na prometnu potražnju. Jednako kao što i kategorizacija prometnica nije provedena prema tehničkim elementima prometnica, nego prema prometnoj funkciji pojedine prometnice u mreži. Pristup luci državnog značaja, svakako implicira pristup i po državnoj cesti, a koje su izgrađene pred 50 i više godina.

Na gotovo svim raskrižjima u gradskom središtu prometno opterećenje je na granici kapaciteta. Riječku prometnu mrežu moguće je opisati, gledano od mora, kao prvi i drugi prometni koridor, te obilaznica koja to više nije. Na prvom koridoru, (ulice Riva i Zajčeva te Adamićeva i Scarpina) na svoje 4 prometne trake bilježi se 45.300 voz/dan kao PGDP 2007. godine. Iste godine, drugi prometni koridor sa dvije trake (ulica Pomerio) ima 35.200 voz/dan u PGDP-u. Ukupno je to 80.500 vozila i otprilike četverostruko od, za sada, dvotračne obilaznice. Svakodnevni zastoji u prometu, kad vladaju vrlo niske razine uslužnosti na raskrižjima, produljeni su na veći dio dana, pa se može govoriti ne samo o vršnim satima već o vršnim razdobljima u danu.

Nedovoljna propusna moć cestovne mreže, osobito na središnjem gradskom području, limitirajući je čimbenik daljnjeg razvitka grada Rijeke i treba učiniti sve da se dostupnim mjerama poveća propusna moć.

Svakako treba spomenuti uvođenje automatskog upravljanja prometa (AUP), gdje su se u nekoliko prometnih zona svi semafori zamijenili novima, čiji je rad ovisan o stvarnom stanju u prometu. 2.2. Promet u planovima i projektima

Prema prostorno-planskim postavkama iz

Generalnog urbanističkog plana (GUP) Grada Rijeke koji je usvojen u siječnju 2007. g, Rijeku u srednjoročnom razdoblju očekuju značajne promjene u prometnom sustavu. Planirana je izgradnja većeg broja prometnica, od koje su neke

već danas u fazi realizacije, a neke su dio dugoročne prometne strategije. Najznačajniji planirani infrastrukturni projekti kojima će se značajno poboljšati prometna ponuda su:

o Izgradnja punog profila današnje obilaznice (A7)

o Izgradnja ceste D404, čvor Draga – centar Grada

o Izgradnja ceste D405, čvor Škurinje – Zagrebačka obala

o izgradnje pomorsko-putničkog terminala na korjenu riječkog lukobrana

o izgradnja autobusnog terminala Zapadna Žabica

o preseljenje prigradskog terminala autobusnog prometa na Deltu

o izgradnja tunelske obilaznice centra grada, tzv. 3. tunelski koridor

o izgradnja vanjske obilaznice Grada Rijeke na dionici Permani -Soboli

Kako su predmetni zahvati u prostoru pretežno od važnosti za Hrvatsku, i neki već u tijeku, može se dogoditi da se gradska prometna mreža ne prilagodi na vrijeme novonastalim prometnim prilikama.

Da bi se procijenio utjecaj planiranih zahvata na cjeloviti prometni sustav, potrebno je provesti integralnu analizu uz primjenu najsuvremenijih programskih rješenja u prometnom planiranju. 2.3. PTV VISION u planiranju prometa IGH d.d. kao konzultantska tvrtka, u prometnom planiranju oslanja se na programske alate VISUM i VISSIM, tvrtke PTV iz Njemačke, koja je vodeća u tom segmentu.

Projekt “Simulacija centra Rijeke” je kompletno napravljen u programu PTV VISSIM 5.0. Postavljeni zadatak je prikazati odvijanje prometa u istočnom dijelu centra Rijeke u dvije situacije-etape. Prva etapa podrazumijeva priključenje prometnice D404 na gradsku mrežu bez rekonstrukcije kontaktnog Jelačićevog trga (sl. 1.), dok druga etapa uključuje rekonstrukciju predmetnog trga (sl.2.).

Sl. 1. Etapa 1 u Vissimu

Sl. 2. Etapa 2 u Vissimu

Sve ovo je izrađeno da se simulacijom vidi što se

može dogoditi ako državna cesta dođe u centar grada a kontaktna zona ne bude spremna u prometno-građevinskom smislu za prihvat dodatne komponente prometnog toka od 12.000 voz/dan.

Specifičnost ovog projekta je u tome što je iskorištena projektna dokumentacija prometnica koja je bila dostupna u obliku AutoCAD crteža.

Sl. 3. Projektna dokumentacija iz AutoCAD-a

Simulacijom su obuhvaćena 7 raskrižja, neka

postojeća, rekonstruirana i modificirana, a neka

nova, koja se imaju izgraditi na prostoru Delte, gdje je i trasirana D404.

Izrada simulacije po dijelovima uključuje: • Kreiranje podloge koristeći ortofoto

snimke • Uris prometne mreže, kako sadašnje

tako i projektirane u drugoj etapi • Definicija prioritetnih smjerova • Određenje broja i točne strukture

prometnog toka (sl. 4.)

Sl. 4. Broj i struktura vozila

• Smjerovi kretanja vozila i njihov broj

(sl. 5.)

Sl. 5. Broj i smjerovi kretanja vozila

• Semaforska signalizacija i planovi (sl.

6.) • Zone sporijeg prometa…

Sl. 6. Semaforska signalizacija i planovi

Simulacija je izrađena za vršni sat (15-16 sati)

2008. godine. Kao osnova za određenje broja vozila poslužila su ručna brojenja prometa, izvan sezone, na raskrižjima u 2007. god. Kalibracija je izvršena prema podacima sa stalnih detektora prometa, koji su sastavni dio AUP-a. Što se tiče brzine, treba naglasiti da je prvotno definirana na nivou cijele zone simulacije, a naknadno je smanjena u zonama kao što su: radijusi skretanja, blizina raskrižja, uplitanja autobusa i sl. Semaforski signalni planovi, tijekom izrade simulacije bili su u početku određeni prema postojećem stanju, no tijekom rada su neprekidno optimizirani, čemu i služi simulacija, uz uvjet da je geometrija raskrižja, već u početku, dobro odabrana.

Sve navedeno je primijenjeno na obje simulacije te su dobiveni izlazni parametri tablično, kao i prezentacija kratkim filmom.

3. ZAKLJUČAK Simulacijom ovom prilikom nije uzeto u obzir

ono što se svakodnevno događa u zagušenom gradskom središtu, a to su razne bočne smetnje: zaustavljanja po rubnim voznim trakama i autobusnim ugibalištima, pretrčavanje pješaka izvan obilježenih prijelaza i sl. jer su one podjednake u obje etape simulacije. Značajnije je, da je korisno, ne preskupo, i sigurno za sudionike u prometu napraviti simulirane uvjete sa VISSIM-om, te optimizirati raskrižja i semafore prije izrade glavnih projekata, i izvođenja. Također simulacija može poslužiti i kao predočenje budućih situacija službama koje sudjeluju u procesu davanja suglasnosti na projekte za koje se izdaje npr. Lokacijska dozvola.

U gradovima postoje razni dijelovi prometne mreže čija regulacija stalno izaziva dvojbe Za njih je važno i korisno izraditi simulacije raznih varijanti, što će pomoći kod izbora optimalnog rješenja a kojeg treba i izvesti.

4. LITERATURA

[1] DRŽAVNA CESTA D404 Prometni projekt, Elipsa d.o.o, Zagreb, 2003.

[2] PROSTORNO PROMETNO RJEŠENJE UREĐENJA ZONE FIUMARA - JELAČIĆEV TRG – SCARPINA - ADAMIĆEVA ULICA, IGH d.d., PC Rijeka, 2002.

[3] PROMETNO RJEŠENJE POVEZIVANJA CESTE D404 NA SUSTAV GRADSKIH PROMETNICA, IGH d.d., PC Rijeka, 2005.

[4] PROMETNO GRAĐEVINSKI IDEJNI PROJEKT UREĐENJA JELAČIĆEVOG TRGA, IGH d.d., PC Rijeka, 2007.

[5] PROMETNA ZONA 1, Trg bana Jelačića – Fiumara i Adamićeva – Veslarska, Peek promet, Zagreb

[6] BROJENJE PROMETA 2007.god, IGH d.d. PC Rijeka, 2007.

[7] PTV AG, VISSIM 5.0 User manual, Karlsruhe, Germany, 2007.