gospodarska kretanja 3 4

www.

hgk.

hr

GOSPODARSKAKRETANJA 3/4

2015

.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORACROATIAN CHAMBER OF ECONOMY

www.hgk.hr

GOSPODARSKA KRETANJA 2015.3/4

Impressum

Izdava

Hrvatska gospodarska komora

Za izdavaa

Luka Burilovi

Pripremio

Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize

Mr.sc. Zvonimir Savi, direktor

Odjel za makroekonomske analize

Rooseveltov trg 2, HR-10000, Zagreb

Tel.: 01 / 48 28 373

Fax: 01 / 45 61 535

E-mail: [email protected]

www.hgk.hr

Glavna urednica

Jasna Beloevi Mati, dipl. oec, pomonica direktora Sektora i voditeljica Odjela

Autori

Dubravka Zubak, dipl. oec

eljko Hanzl, dipl. oec

eljko Paen, dipl. oec

Patrik Pipp, dipl. oec

Dizajn

Kuhari Mato

Priprema i tisak

Intergrafika TT, Zagreb

Naklada

400 primjeraka

Prilikom koritenja podataka iz ove publikacije molimo navedite izvor.

ISSN 1845-4437

3/4

3

ww

w.h

gk.h

r

2015

.

Sadraj

Osnovni makroekonomski pokazatelji hrvatskog gospodarstva ......................... 4

Bruto domai proizvod ............................................. 7

Industrijska proizvodnja .......................................... 8

Trgovina na malo ..................................................... 9

Turizam ................................................................. 10

Prijevoz putnika i roba ............................................. 11

Graevinarstvo ....................................................... 12

Osnovni agregati cijena .......................................... 14

Trite rada ............................................................ 15

Zaposlenost i nezaposlenost ................................. 15Plae .................................................................... 16

Ekonomski odnosi s inozemstvom ........................... 17

Vanjskotrgovinska robna razmjena ........................ 17Platna bilanca ....................................................... 18Inozemna izravna ulaganja ................................... 20

Teaj i meuvalutarni odnosi ................................... 21

Trite kapitala ....................................................... 22

Monetarna kretanja ............................................... 23

Likvidnost i solventnost .......................................... 24

Dravni proraun .................................................... 25

Dug ope drave ..................................................... 28

Inozemni dug RH ................................................... 29

Financijski rezultati poslovanja poduzetnika .......... 30

Dokumentacija ...................................................... 33

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI HRVATSKOG GOSPODARSTVA.....

Basic Macroeconomic Indicators of Croatian Economy

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Stopa rastaGrowth rates

2015.2014.

BDP, tekue cijene, mil. HRK 270.191 294.437 322.310 347.685 330.966 328.041 332.587 330.456 330.135 328.927 - GDP, current prices, mil. HRK

BDP realne stope rasta u % 4,2 4,8 5,2 2,1 -7,4 -1,7 -0,3 -2,2 -0,9 -0,4 - GDP, real growth rates in %

BDP, tekue cijene, mil. EUR 36.512 40.208 43.935 48.135 45.093 45.022 44.737 43.959 43.591 43.110 - GDP, current prices, mil. EUR

BDP po stanovniku, EUR 8.110 8.947 9.775 10.718 10.181 10.191 10.451 10.301 10.243 10.160 - GDP per capita, EUR

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA I-III INDUSTRIAL PRODUCTION - stope rasta u % 4,6 4,1 4,9 1,2 -9,2 -1,4 -1,2 -5,5 -1,8 1,2 -0,2 - growth rates in %

CIJENE, stope rasta u % III PRICES, growth rates in % Potroake cijene - Inflacija 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4 1,1 2,3 3,4 2,2 -0,2 0,1 Consumer prices - Inflation

Cijene industrijskih proizvoda pri proizvoaima na domaem tritu 3,0 2,9 3,4 8,4 -0,4 4,3 6,3 7,0 0,5 -2,2 -2,7 Producers prices of industrial products on domestic market

PROMET U TRGOVINI NA MALO I-III RETAIL TURNOVER - realne stope rasta u % 3,0 2,2 5,3 -0,5 -15,3 -1,8 1,0 -4,2 -0,6 0,4 2,2 - real growth rates in %

I-IINETO PLAA, u HRK 4.376 4.603 4.841 5.178 5.311 5.343 5.429 5.478 5.515 5.533 2,2 NET WAGE AND SALARY, in HRK

IIISTOPA REGISTRIRANE NEZAPOSLENOSTI, % 17,9 16,6 14,8 13,2 14,9 17,4 17,9 19,1 20,2 19,7 19,7 REGISTERED UNEMPLOYMENT RATE, %

OSTVARENE INVESTICIJE U DUGOTRAJNU IMOVINU 2) TOTAL GROSS INVESTMENT - pravnih osoba, mil. HRK 59.209,8 71.039,5 78.243,4 83.729,4 67.461,3 48.337,2 46.628,6 44.116,6 45.136,2 - - - of legal entities, mil. HRK

TURIZAM (noenja u 000) I-III TOURISM (tourist nihgts in 000) Ukupno 51.421 53.007 56.005 57.103 56.300 56.416 60.354 62.743 64.828 66.484 18,7 Total Domai turisti 5.434 5.985 6.431 6.478 5.799 5.424 5.603 5.221 5.140 5.160 9,4 Domestic tourists Strani turisti 45.987 47.022 49.575 50.626 50.501 50.992 54.751 57.522 59.688 61.324 25,6 Foreign tourists

DRAVNI PRORAUN CENTRAL GOVERNMENT BUDGET Ukupni prihodi, mil. HRK 85.653,0 95.235,6 108.320,6 115.772,7 110.257,9 107.466,4 107.069,7 109.558,9 108.585,0 114.044,5 - Total revenue, mil. HRK Ukupni rashodi, mil. HRK 87.857,5 95.950,0 108.007,6 115.292,4 117.924,0 120.323,3 119.939,5 118.730,0 123.505,9 125.689,5 - Total expenditure, mil. HRK Transakcije u nefinancijskoj imovini, mil. HRK 1.553,7 1.555,8 2.545,2 2.988,1 1.963,4 1.232,4 1.139,0 829,6 1.304,5 1.167,3 - Transactiona in non f ianancial assets, mil. HRK Transakcije u financijskoj imovini, mil. HRK 1.752,8 -3.047,2 -3.734,8 -3.948,5 6.825,5 2.022,7 -618,4 -461,5 14.214,4 -3.466,0 - Transactions in financial assets, mil. HRK Ukupni viak / manjak, mil. HRK -3.758,1 -2.270,2 -2.232,2 -2.507,9 -9.629,4 -14.089,3 -14.008,8 -10.000,7 -16.225,4 -12.812,3 - Total surplus/deficit, mil. HRK

IDUG OPE DRAVE, mil. HRK 109.935,9 112.702,8 119.449,3 135.136,6 158.941,2 186.925,3 211.898,0 228.789,8 266.133,7 279.569,0 3,9 GENERAL GOVERNMENT DEBT, mil. HRK

SALDO TEKUEG RAUNA PLATNE BILANCE, mil. EUR -1.892,1 -2.614,9 -3.138,3 -4.245,8 -2.304,0 -487,3 -349,1 -57,5 358,9 286,4 - CURRENT ACCOUNT BALANCE, mil. EUR

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA 2) I-II TRADE EXCHANGE Izvoz, mil. EUR 7.069,4 8.251,6 9.004,1 9.585,1 7.529,4 8.905,2 9.582,2 9.628,5 9.589,4 10.345,5 5,2 Exports, mil. EUR Uvoz, mil. EUR 14.949,5 17.104,7 18.833,0 20.817,1 15.220,1 15.137,0 16.281,1 16.215,9 16.527,9 17.095,1 1,6 Imports, mil. EUR Saldo VTR, mil. EUR -7.880,1 -8.853,1 -9.828,8 -11.232,0 -7.690,7 -6.231,8 -6.699,0 -6.587,4 -6.938,5 -6.749,6 -3,9 Trade balance, mil. EUR

DEVIZNI PRIHOD OD TURIZMA, mil. EUR 5.998,9 6.293,3 6.752,6 7.459,4 6.379,7 6.230,0 6.616,9 6.858,7 7.202,8 7.402,3 - TOURISM REVENUE, mil. EUR

DIREKTNA STRANA ULAGANJA U RH, mil. EUR 1.433,7 2.614,6 3.377,3 3.641,7 2.277,6 1.049,2 1.010,2 1.109,2 735,0 2.876,1 - FOREIGN DIRECT INVESTMENTS IN CROATIA, mil. EURI

BRUTO INOZEMNI DUG RH, mil. EUR 25.990,0 29.725,0 33.720,8 40.590,0 45.600,4 46.908,4 46.397,2 45.297,2 45.958,4 46.663,8 1,2 GROSS EXTERNAL DEBT, mil. EURI-IV

PROSJENI SREDNJI TEAJ HRK/EUR 7,400047 7,322849 7,336019 7,223178 7,339554 7,286230 7,434204 7,517340 7,573548 7,630014 0,2 EXCHANGE RATE HRK/EUR, period averagePROSJENI SREDNJI TEAJ HRK/USD 5,949959 5,839170 5,365993 4,934417 5,280370 5,500015 5,343508 5,850861 5,705883 5,749322 23,4 EXCHANGE RATE HRK/USD, period average Izvor: DZS, MF, HNB; obrada: HGK1)privremeni podatak2)nova metodologija

Source: CBS, MF, CNB; edit: CCE1)preliminary data2)new methodology

5

ww

w.h

gk.h

r

3/4

2015

.

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Stopa rastaGrowth rates

2015.2014.

BDP, tekue cijene, mil. HRK 270.191 294.437 322.310 347.685 330.966 328.041 332.587 330.456 330.135 328.927 - GDP, current prices, mil. HRK

BDP realne stope rasta u % 4,2 4,8 5,2 2,1 -7,4 -1,7 -0,3 -2,2 -0,9 -0,4 - GDP, real growth rates in %

BDP, tekue cijene, mil. EUR 36.512 40.208 43.935 48.135 45.093 45.022 44.737 43.959 43.591 43.110 - GDP, current prices, mil. EUR

BDP po stanovniku, EUR 8.110 8.947 9.775 10.718 10.181 10.191 10.451 10.301 10.243 10.160 - GDP per capita, EUR

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA I-III INDUSTRIAL PRODUCTION - stope rasta u % 4,6 4,1 4,9 1,2 -9,2 -1,4 -1,2 -5,5 -1,8 1,2 -0,2 - growth rates in %

CIJENE, stope rasta u % III PRICES, growth rates in % Potroake cijene - Inflacija 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4 1,1 2,3 3,4 2,2 -0,2 0,1 Consumer prices - Inflation

Cijene industrijskih proizvoda pri proizvoaima na domaem tritu 3,0 2,9 3,4 8,4 -0,4 4,3 6,3 7,0 0,5 -2,2 -2,7 Producers prices of industrial products on domestic market

PROMET U TRGOVINI NA MALO I-III RETAIL TURNOVER - realne stope rasta u % 3,0 2,2 5,3 -0,5 -15,3 -1,8 1,0 -4,2 -0,6 0,4 2,2 - real growth rates in %

I-IINETO PLAA, u HRK 4.376 4.603 4.841 5.178 5.311 5.343 5.429 5.478 5.515 5.533 2,2 NET WAGE AND SALARY, in HRK

IIISTOPA REGISTRIRANE NEZAPOSLENOSTI, % 17,9 16,6 14,8 13,2 14,9 17,4 17,9 19,1 20,2 19,7 19,7 REGISTERED UNEMPLOYMENT RATE, %

OSTVARENE INVESTICIJE U DUGOTRAJNU IMOVINU 2) TOTAL GROSS INVESTMENT - pravnih osoba, mil. HRK 59.209,8 71.039,5 78.243,4 83.729,4 67.461,3 48.337,2 46.628,6 44.116,6 45.136,2 - - - of legal entities, mil. HRK

TURIZAM (noenja u 000) I-III TOURISM (tourist nihgts in 000) Ukupno 51.421 53.007 56.005 57.103 56.300 56.416 60.354 62.743 64.828 66.484 18,7 Total Domai turisti 5.434 5.985 6.431 6.478 5.799 5.424 5.603 5.221 5.140 5.160 9,4 Domestic tourists Strani turisti 45.987 47.022 49.575 50.626 50.501 50.992 54.751 57.522 59.688 61.324 25,6 Foreign tourists

DRAVNI PRORAUN CENTRAL GOVERNMENT BUDGET Ukupni prihodi, mil. HRK 85.653,0 95.235,6 108.320,6 115.772,7 110.257,9 107.466,4 107.069,7 109.558,9 108.585,0 114.044,5 - Total revenue, mil. HRK Ukupni rashodi, mil. HRK 87.857,5 95.950,0 108.007,6 115.292,4 117.924,0 120.323,3 119.939,5 118.730,0 123.505,9 125.689,5 - Total expenditure, mil. HRK Transakcije u nefinancijskoj imovini, mil. HRK 1.553,7 1.555,8 2.545,2 2.988,1 1.963,4 1.232,4 1.139,0 829,6 1.304,5 1.167,3 - Transactiona in non f ianancial assets, mil. HRK Transakcije u financijskoj imovini, mil. HRK 1.752,8 -3.047,2 -3.734,8 -3.948,5 6.825,5 2.022,7 -618,4 -461,5 14.214,4 -3.466,0 - Transactions in financial assets, mil. HRK Ukupni viak / manjak, mil. HRK -3.758,1 -2.270,2 -2.232,2 -2.507,9 -9.629,4 -14.089,3 -14.008,8 -10.000,7 -16.225,4 -12.812,3 - Total surplus/deficit, mil. HRK

IDUG OPE DRAVE, mil. HRK 109.935,9 112.702,8 119.449,3 135.136,6 158.941,2 186.925,3 211.898,0 228.789,8 266.133,7 279.569,0 3,9 GENERAL GOVERNMENT DEBT, mil. HRK

SALDO TEKUEG RAUNA PLATNE BILANCE, mil. EUR -1.892,1 -2.614,9 -3.138,3 -4.245,8 -2.304,0 -487,3 -349,1 -57,5 358,9 286,4 - CURRENT ACCOUNT BALANCE, mil. EUR

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA 2) I-II TRADE EXCHANGE Izvoz, mil. EUR 7.069,4 8.251,6 9.004,1 9.585,1 7.529,4 8.905,2 9.582,2 9.628,5 9.589,4 10.345,5 5,2 Exports, mil. EUR Uvoz, mil. EUR 14.949,5 17.104,7 18.833,0 20.817,1 15.220,1 15.137,0 16.281,1 16.215,9 16.527,9 17.095,1 1,6 Imports, mil. EUR Saldo VTR, mil. EUR -7.880,1 -8.853,1 -9.828,8 -11.232,0 -7.690,7 -6.231,8 -6.699,0 -6.587,4 -6.938,5 -6.749,6 -3,9 Trade balance, mil. EUR

DEVIZNI PRIHOD OD TURIZMA, mil. EUR 5.998,9 6.293,3 6.752,6 7.459,4 6.379,7 6.230,0 6.616,9 6.858,7 7.202,8 7.402,3 - TOURISM REVENUE, mil. EUR

DIREKTNA STRANA ULAGANJA U RH, mil. EUR 1.433,7 2.614,6 3.377,3 3.641,7 2.277,6 1.049,2 1.010,2 1.109,2 735,0 2.876,1 - FOREIGN DIRECT INVESTMENTS IN CROATIA, mil. EURI

BRUTO INOZEMNI DUG RH, mil. EUR 25.990,0 29.725,0 33.720,8 40.590,0 45.600,4 46.908,4 46.397,2 45.297,2 45.958,4 46.663,8 1,2 GROSS EXTERNAL DEBT, mil. EURI-IV

PROSJENI SREDNJI TEAJ HRK/EUR 7,400047 7,322849 7,336019 7,223178 7,339554 7,286230 7,434204 7,517340 7,573548 7,630014 0,2 EXCHANGE RATE HRK/EUR, period averagePROSJENI SREDNJI TEAJ HRK/USD 5,949959 5,839170 5,365993 4,934417 5,280370 5,500015 5,343508 5,850861 5,705883 5,749322 23,4 EXCHANGE RATE HRK/USD, period average Izvor: DZS, MF, HNB; obrada: HGK1)privremeni podatak2)nova metodologija

Source: CBS, MF, CNB; edit: CCE1)preliminary data2)new methodology

3/4

7

ww

w.h

gk.h

r

2015

.

Poetkom godine trendovi pozitivniji, to sugerira blagi rast BDP-a u 2015.

Poetak ove godine obiljeavaju relativno pozitivni trendovi. Robni se izvoz nakon velikog pada u sijenju oporavlja pa bi se godinja stopa rasta za prvi kvartal trebala pribliiti 9%, dobri su i pokazatelji za turizam ve na poetku sezone, industrijska proizvodnja se ta-koer nakon pada u sijenju oporavlja te je prema ka-lendarski prilagoenim indeksima u prvom kvartalu poveana za 0,3%, trgovina na malo je u istom razdo-blju realno poveana za 1,7%, a graevinarstvo postu-pno usporava pad. Sve to ukazuje da bi ve u prvom kvartalu trebala biti zabiljeena blago pozitivna stopa rasta BDP-a.

BRUTOdomai proizvod

Tijekom posljednja dva mjeseca, objavljena su dva znaajna dokumenta u kojima se procjenjuje kretanje BDP-a u ovoj godini. Jedan je Program konvergencije RH za razdoblje 2015. 2018., a drugi se odnosi na pro-ljetne procjene Europske komisije o kretanju gospo-darstava lanica EU. U oba se dokumenta za Hrvatsku ove godine predvia blagi rast BDP-a, pri emu se u dokumentu koji je izradilo Ministarstvo financija pred-via rast od 0,4%, dok je Europska komisija svoju pret-hodnu procjenu od 0,2% poveala na 0,3%. Odvojeno promatrajui komponente ukupne potranje, procje-ne se takoer bitno ne razlikuju. Ministarstvo financi-ja neto je optimistinije u pogledu oporavka osobne potronje, predvia vei pad dravne potronje i manji pad investicija u fiksni kapital u odnosu na Europsku komisiju. Najvei rast, na kojem se temelji procijenjeni rast BDP-a, obje institucije predviaju u sluaju izvoza roba i usluga.

REALNI RAST BDP-a U 2015. GODINI, PROCJENE EUROPSKE KOMISIJE, %.....

Izvor: Europska komisija; obrada: HGK

- 1,0

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

Irsk

a

Mal

ta

Luks

embu

rg

Poljs

ka

Slov

aka

Ma

arsk

a

Litv

a

Rum

unjs

ka

pan

jols

ka

V. B

rita

nija

e

ka

ved

ska

Latv

ija

Slov

enija

Esto

nija

Nje

ma

ka

EU27

Dan

ska

Niz

ozem

ska

Port

ugal

Bel

gija

Fran

cusk

a

Bug

arsk

a

Aus

trija

Ital

ija

Gr

ka

Fins

ka

Hrv

atsk

a

Cip

ar

Takve neznatne stope rasta znae zapravo sta-gnaciju gospodarstva, odnosno zaustavljanje daljnjeg pada BDP-a. Usporedba s procjenama drugih lanica EU takoer ukazuju na dubinu krize koja je prisutna u Hrvatskoj. Naime, prema procjenama Europske ko-misije, samo e na Cipru doi do daljnjeg pada realne vrijednosti BDP-a, a u Hrvatskoj se uz Finsku oekuje

najmanja stopa rasta. Uz takvu stopu rasta Hrvatska e na kraju ove godine biti na 12,1% nioj razini gospo-darske aktivnosti nego u pretkriznoj 2008. godini. Pre-ma procjeni Europske komisije za 2016. godinu, BDP bi trebao porasti za 1,2%, ali to je ponovo, uz Finsku, naj-nia stopa meu lanicama EU.

INDUSTRIJSKAproizvodnja

U posljednjih sedam mjeseci samo je jednom zabiljeen pad industrijske proizvodnje.

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA.....

kalendarski prilagoene godinje stope rasta

Izvor: Eurostat; obrada: HGK

Industrijska je proizvodnja, naime, u oujku ove go-dine, prema kalendarski prilagoenim podacima, bila 3,5% vea u odnosu na isti mjesec lani, to predstavlja drugi uzastopni mjesec godinjeg rasta. Unato tome to je ovo ve trea godina da se u ovom mjesecu bi-ljei godinji rast proizvodnje, razina ovogodinje pro-izvodnje u oujku nia je za oko 12,5% u odnosu na onu iz oujka 2008. godine. Prema desezoniranim poda-cima, u oujku je industrijska proizvodnja bila vea za 2,5% u odnosu na veljau.

Spomenuti godinji rast u ovogodinjem oujku

rezultat je porasta proizvodnje u sve tri industrijske djelatnosti. Tako je u rudarstvu i vaenju ostvaren go-dinji rast od 4,1%, u preraivakoj industriji 2,9% te u opskrbi elektrinom energijom, plinom, parom i kli-matizaciji 7,7%. Promatrano po granama preraivake industrije, istodobno se biljei isti omjer rasta i pada kao i u veljai, odnosno u 13 grana zabiljeen je godi-nji rast, dok je u ostalih 11 ostvaren pad proizvodnje. Najvei utjecaj na godinji rast preraivake industrije u oujku imalo je poveanje proizvodnje koksa i rafini-ranih naftnih derivata za 74,5% (djelomino kao rezul-

- 6,0

- 4,0

- 2,0

0,0

2,0

4,0

6,0

I 20

13 II

III IV V VI

VII

VIII IX X X

I

XII

I 20

14 II

III IV V VI

VII

VIII IX X X

I

XII

I 20

15 II

III

%

Hrvatska EU

3/4

9

ww

w.h

gk.h

r

2015

.

tat baznog efekta) te proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava i to za 57% (od kolovoza prole godine, osim u prosincu, prisutan je trend dvoznamenkastih stopa rasta).

Zbog rasta u veljai i oujku, ali i znatnoga pada u sijenju, industrijska je proizvodnja u prva tri mjeseca ove godine, prema kalendarski prilagoenim poda-cima, bila 0,3% vea u odnosu na isto razdoblje lani, odnosno oko 15,6% manja u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Spomenuti je rast, strukturno gledano, rezultat poveanja proizvodnje u rudarstvu i vaenju (3,8%) te u opskrbi elektrinom energijom, plinom, pa-rom i klimatizaciji (2,5%). Kod preraivake industrije jo uvijek se biljei vrlo blagi pad proizvodnje od 0,1%. Na temelju takvih trendova u industriji te na temelju oekivanih kretanja ukupne potranje, procjenjujemo da e u 2015. godini biti zabiljeen blagi rast industrij-ske proizvodnje, i to do 1%.

Zalihe gotovih proizvoda u industriji nakon rasta

u sijenju, u veljai i oujku biljee pad na godinjoj razini. Naime, zalihe su u oujku ove godine bile 1,6% manje u odnosu na isti mjesec lani. Taj je pad najve-im dijelom rezultat pada zaliha u proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (-17,7%) i proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (-11,7%).

Broj zaposlenih u industriji jo od kraja 2007. go-dine kontinuirano biljei trend godinjega pada, a u oujku ove godine bilo je 0,5% manje zaposlenih u od-nosu na isti mjesec lani. U prva tri mjeseca ove godine broj je zaposlenih bio 0,4% manji, a proizvodnost rada 0,2% vea u odnosu na isto razdoblje lani.

Na razini Europske unije industrijska proizvodnja u oujku ove godine, prema kalendarski prilagoenim podacima, bila je 2% vea u odnosu na isti mjesec lani. Godinji rast proizvodnje u oujku zabiljeen je u 20 zemalja EU, dok je u ostalima (Njemaka, Malta, Fin-ska i vedska) zabiljeen pad.

TRGOVINAna maloOsam mjeseci biljei se trend realnog rasta, to je posljednji put bio sluaj 2007. godine.

Realni je promet u trgovini na malo, prema kalen-darski prilagoenim podacima, u oujku ove godine bio 1,1% vei u odnosu na isti mjesec lani. Na pozitivna kretanja u ovoj godini djelomino je utjecalo realno poveanje neto plaa, zabiljeeno poetkom ove godi-ne kao rezultat promjene poreza na dohodak. No, pre-ma desezoniranim je podacima u oujku zabiljeena stagnacija realnog prometa u odnosu na veljau.

Unato pozitivnim ovogodinjim kretanjima, ra-zina realnog prometa u oujku ove godine manja je za oko 17,6% u odnosu na oujak 2008. godine, to je, izmeu ostalog, rezultat viegodinjih negativnih kretanja na tritu rada koja su dovela do smanjenja kupovne moi stanovnitva. Neto plae u proloj i po-

etkom ove godine biljee blagi realni rast, i to nakon viegodinjega negativnog trenda, ali broj zaposlenih se i dalje, na godinjoj razini, smanjuje.

U prva tri mjeseca ove godine realni je promet, pre-ma kalendarski prilagoenim podacima, u prosjeku bio oko 1,7% vei u odnosu na isto razdoblje lani, ali i oko 18,6% manji u odnosu na isto razdoblje 2008. go-dine Na razini cijele ove godine ne oekujemo vee po-make kada je rije o domaoj potranji, no promet bi realno mogao biti vei i to oko 0,5%, to e ponajprije biti rezultat niske baze.

Nominalni je promet u trgovini na malo u oujku bio 1,2% vei u odnosu na isti mjesec lani. Promatrano prema strukturi nominalnog prometa u trgovakim strukama, u njih pet je zabiljeen rast prometa, a u drugih pet pad, to je isti sluaj kao i u veljai. Najvei godinji porast nominalnog prometa, ve esti mjesec uzastopce, biljei se kod audio i video opreme, elje-zne robe, boja i stakla, elektrinih aparata za kuan-stvo, namjetaja i drugih proizvoda za kuanstvo koja inae ine oko 8% ukupnog prometa, a u oujku je rast iznosio 8,1%. Rast je takoer zabiljeen i kod tzv. osta-lih nespecijaliziranih trgovina, i to za 5,8%, nespecijali-ziranih trgovina preteno ivenim namirnicama (koja je u oujku inila 38,4% ukupnog prometa) za 5,3%, lje-karni, medicinskih i ortopedskih proizvoda, kozmeti-

PROMET U TRGOVINI NA MALO.....

kalendarski prilagoene realne godinje stope rasta u odjeljku G47

Izvor: Eurostat, DZS; obrada: HGK

TURIZAMPozitivna kretanja fizikih pokazatelja u turizmu nastavljaju se i ove godine.

U oujku ove godine ostvareno je 18,9% vie turi-stikih dolazaka i 22% vie noenja u odnosu na isti mjesec lani. Takva kretanja, odnosno ovogodinji trend dvoznamenkastih stopa godinjeg rasta fizi-kih pokazatelja, prije svega su rezultat snanog rasta

fizikih pokazatelja stranih turista, dok se kod doma-ih turista biljei sporija dinamika rasta u odnosu na strane turiste. U strukturi noenja stranih turista, najvie noenja ostvarili su turisti iz Njemake, Au-strije i Slovenije, to je isti sluaj kao i u oujku prole godine. Razina ostvarenih ukupnih noenja u oujku ove godine manja je u odnosu na oujak 2008. (-1,5%) i 2013. godine (-0,5%), ali samo zato to su u tim go-dinama uskrnji blagdani bili u oujku (ove godine u travnju).

U prva tri mjeseca ove godine ostvareno je 16,9% vie turistikih dolazaka i 18,7% vie noenja u odnosu na isto razdoblje prole godine, to je ponajprije rezul-tat porasta domaih i stranih turista, s time da je di-

kih i toaletnih proizvoda za 3,6%, te kod specijalizira-nih trgovina ivenim namirnicama za 0,3%.

Spomenuti nominalni pad u oujku u pet trgova-kih struka, odnosno u sluaju motornih vozila, dijelo-va i pribora za motorna vozila, motocikala i dijelova, motornih goriva i maziva, tekstila, odjevnih predme-ta, obue i konih proizvoda, raunalne opreme, knji-ga i novina, igara i igraaka, cvijea i sadnica, satova i nakita te ostale trgovine na malo u specijaliziranim prodavaonicama te u sluaju ostale trgovine na malo izvan za to predvienih mjesta, djelomino je rezultat

pada cijena, i to, primjerice, godinjeg pada cijena mo-tornih vozila, motornih goriva i odjee.

Prema podacima Eurostata, promet u trgovini na malo (odjeljak G47) na razini EU biljei trend realno-ga godinjeg rasta jo od kolovoza 2013. godine, a u oujku je ove godine promet bio 2,5% vei u odnosu na isti mjesec lani. Spomenuti rast u oujku rezultat je poveanja prometa u veini zemalja EU izuzev Belgije, Rumunjske, Slovenije i Finske (pojedinani podaci za Grku, Italiju, Cipar i Nizozemsku nisu dostupni).

- 4,0

- 3,0

- 2,0

- 1,0

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

I 20

13 II

III IV V VI

VII

VIII IX X X

I

XII

I 20

14 II

III IV V VI

VII

VIII IX X X

I

XII

I 20

15 II

III

%

Hrvatska EU

3/4

11

ww

w.h

gk.h

r

2015

.

Izvor: DZS,; obrada: HGK

MEUGODINJE STOPE KRETANJA TURISTIKIH DOLAZAKA I NOENJA.....

namika kretanja domaih turista sporija u odnosu na strane turiste. Razlika u dinamici kretanja djelomino je rezultat i negativnih posljedica gospodarske krize, a te posljedice manje su izraene u veini zemalja Eu-ropske unije u odnosu na one u Hrvatskoj. S obzirom na pozitivne trendove za koje ocjenjujemo da e se

nastaviti, izgledno je da e se ove godine ostvariti rast ukupnih noenja od oko 2,8%.

Prema podacima turistikih zajednica na Jadranu i u gradu Zagrebu, ostvareno je u prva etiri mjeseca ove godine 8% vie turistikih dolazaka i 6% vie noe-nja u odnosu na isto razdoblje prole godine.

- 6- 4- 2

02468

1012141618

202224

VIII 2014 IX X XI XII I 2015 II III

%

Dolasci Noenja

PRIJEVOZputnika i robaVie od est godina traje negativan trend broja ukupno prevezenih putnika.

Negativna kretanja prevezenih putnika u proma-tranom razdoblju djelomino su rezultat promjene metodologije u eljeznikom prijevozu koja je uslijedi-

la 2011. godine. U prvom tromjeseju ove godine uku-pno je prevezeno 4,5% manje putnika u odnosu na isto razdoblje prole godine. Do smanjenja je dolo uslijed pada broja prevezenih putnika u gotovo svim segmen-tima prijevoza, izuzev u zranom prijevozu, gdje se bi-ljei godinji porast od 3,8%.

U sluaju koliine transportirane robe, u proloj se godini biljeio negativan trend na godinjoj razi-ni, ali ove se godine smjer trenda poeo mijenjati u pozitivnom smjeru, odnosno u prvom je tromjeseju transportirano 2,2% vie roba u odnosu na isto tromje-seje prole godine, to je rezultat rasta u veini vido-va prijevoza osim u eljeznikom (-4%) te pomorskom i obalnom prijevozu (-2,2%).

GRAEVINARSTVOPoetkom ove godine usporen je pad graevinske aktivnosti.

Prole je godine graevinska aktivnost zabiljeila visok pad od 6,6%, koji je bio ak i izraeniji od onog ostvarenog u 2013. godini. Meutim, poetak ove godine obiljeen je znatnim usporavanjem pada, pri emu je, na godinjoj razini prema kalendarski prila-goenim podacima, pad aktivnosti u sijenju iznosio 0,9%, a u veljai 2,0%. Navedena kontrakcija fizikog obujma graevinske aktivnosti spada meu najblae u posljednjih est godina djelovanja krize. U veljai je zabiljeen i nastavak prologodinjih tendencija u kojima je ukupan pad aktivnosti bio determiniran vi-sokim smanjenjem radova na ostalim graevinama (-5,7% na godinjoj razini) kao rezultat posustale in-vesticijske aktivnosti javnog sektora. Nasuprot tome, obujam graevinske aktivnosti na zgradama smanjen je za relativno skromnih 0,1%. Pritom ipak treba imati u vidu i injenicu da je usporeni pad obujma graevin-skih radova na poetku ove godine znatnim dijelom i

rezultat izuzetno niske prologodinje baze, s obzirom na to da je u sijenju i veljai 2014. godine zabiljeen visok pad aktivnosti od 10,3%, odnosno 10,2%.

I u Europskoj uniji je u veljai zabiljeen pad gra-evinske aktivnosti na godinjoj razini od 2,4%, pri emu su aktivnosti na zgradama smanjene za 2,7%, a na ostalim graevinama za 0,5%. Najizraeniji je pad zabiljeen u Njemakoj (-8.1%), Francuskoj (-7.9%) i Portugalu (-4.5%), dok je istodobno graevinska aktiv-nost najvie poveana u Rumunjskoj (+19.5%), ved-skoj (+9.4%), i ekoj (+6.2%).

I dok je usporavanje pada fizikog obujma gra-evinske aktivnosti dijelom povezano s povoljnijim kretanjem izdanih graevinskih dozvola u proloj godini (u kojima je rast vrijednosti predvienih gra-evinskih radova iznosio 8,2%), nastavak takvih ten-dencija za sada je jo uvijek neizvjestan s obzirom na to da se poetkom ove godine biljei snano uspo-ravanje izdavanja novih graevinskih dozvola. Tako su u prva dva mjeseca ove godine izdane svega 802 graevinske dozvole, to predstavlja najmanji broj dozvola koje su izdane tijekom prva dva mjeseca u novijoj povijesti, odnosno otkada se objavljuju mje-seni podaci. Pritom je u veljai izdano 425 graevin-skih dozvola (pad na godinjoj razini od 26,7%), od ega 351 za zgrade (meugodinji pad od 25,2%), a 74

PRIJEVOZ PUTNIKA I ROBA .....

Izvor: DZS; obrada: HGK

20.000

25.000

30.000

35.000

40.000

20.000

25.000

30.000

35.000

40.000

I - III 2011. I - III 2012. I - III 2013. I - III 2014. I - III 2015.

u ti

s. t

ona

u ti

s.

Prevezeni putnici (lijevo) Prevezena roba (desno)

3/4

13

ww

w.h

gk.h

r

2015

.

FIZIKI OBUJAM GRAEVINSKIH RADOVA.....

kalendarski prilagoene godinje stope promjene

Izvor: DZS, EUROSTAT; obrada: HGK

za ostale graevine (meugodinji pad od 33,3%). Uz pad broja izdanih graevinskih dozvola smanjuje se i u njima predviena vrijednost graevinskih radova. U prva je dva mjeseca ove godine predviena vrijed-nost radova nia za 33,4% u odnosu na onu sadranu u dozvolama izdanima u istom razdoblju 2014. go-dine. Pritom je vrijednost radova na zgradama nia za 12,6%, dok je na ostalim graevinama smanjena ak za 60,9%. Rije je o nastavku snano izraenih problema u pokuaju dinamiziranja aktivnosti na ostalim graevinama koje uglavnom obuhvaaju infrastrukturne objekte (prometnu infrastrukturu, cjevovode, komunikacijske i energetske vodove, sloene graevine na industrijskim prostorima). Iz tih se razloga u veljai ove godine udio vrijednosti predvienih radova na ostalim graevinama u uku-pnoj vrijednosti predvienih radova spustio na niskih

21,8%, to je najnia vrijednost zabiljeena od stude-noga 2010. godine.

Podaci o izdanim graevinskim dozvolama ne su-geriraju povoljniju situaciju u stanogradnji, s obzirom na to da je u prva dva mjeseca ove godine predviena gradnja ukupno tisuu stanova, to je 26,8% manje nego u prva dva mjeseca 2014. godine.

Unato usporavanju pada graevinske aktivnosti poetkom ove godine, ukupna situacija u graevinar-stvu i nadalje ostaje vrlo teka zbog izostanka investi-cijske aktivnosti javnog i privatnog sektora. S obzirom na to da u realizaciju postupno ulaze projekti za koje su prole godine izdane graevinske dozvole i u kojima je bio sadran rast predviene vrijednosti graevinskih radova, ocjenjujemo da bi se tendencija usporavanja pada graevinske aktivnosti mogla odrati i u nared-nim mjesecima.

-20

- 15

- 10

-5

0

5

I 2014. II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I 2015. II

Zgra

de (H

R)

Ost

ale

gra

evin

e (H

R)

Uku

pno

(HR

)

Uku

pno

(EU

28)

OSNOVNIagregati cijenaPovratak inflacije u oujku

U oujku su deflatorni pritisci oslabjeli, to je dove-lo godinju razinu rasta indeksa potroakih cijena na-kon tri mjeseca (minimalno) iznad nule (0,1%). Ublaa-vanje se deflatornih pritisaka u prvom redu odnosi na manje otar pad cijena naftnih derivata (lo ulja -0,7%, goriva i maziva za prijevozna sredstva -8,2%) nego ra-nijih mjeseci te rast cijena hrane (0,4%) koji je nakon etrnaest mjeseci pada zapoeo u veljai (posebno cijene nepreraenih prehrambenih proizvoda). Neto vei rast cijena hrane povezan je i s jaanjem dolara (prema kuni oko 29% u posljednjih godinu dana) koji je poskupio robu koja dolazi s dolarskih trita (hrvatski uvoz s dolarskih trita iznosi oko 25%).

Cijene naftnih derivata ostaju najznaajniji defla-torni izvor, no impuls godinjem smanjenju ope razi-ne cijena proizlazi i iz cijena odjee i obue (-1%), koje se kreu opadajuim trendom jo od sredine 2009. godine, te cijena plina (-0,7%), koje padaju posljednjih pet mjeseci (u travnju je donesena odluka o dodatnom smanjenju cijena plina za kuanstva, to e produiti deflatorni utjecaj ovih cijena na ukupni indeks potro-akih cijena).

Iako je ostvarena inflacija, deflatorni pritisci ostaju vrlo snani. Dok se domai deflatorni pritisci generi-raju iz stanja niske potranje i poveane konkurencije uslijed potpune liberalizacije trgovine pristupanjem EU, vanjski deflatorni pritisci dolaze sa svjetskih rob-nih trita MMF-ov indeks cijena sirovina u oujku pokazuje pad u odnosu na prethodni mjesec za 2,8%, dok se na godinjoj razini pad zaotrio do -36%. Iako je ovdje rije o padu cijena u dolarima, koji je za nedo-larska trita znatno ublaen deprecijacijom svih rele-vantnih valuta u odnosu na dolar, ipak je ovaj podatak relevantan kao pokazatelj trenda kretanja cijena kao odraza potranje. Cijene sirove nafte (prosjek WTI, U.K. Brent, Dubai) su tako bile nie za 49,1%, a hrane i pia za 20,2% (najvei godinji pad od poetka 2009. godine). Prema prognozama MMF-a, cijene sirove naf-te nee rasti na godinjoj razini do 2016. godine, kada se rast procjenjuje na oko 13%, to znai da e razina ci-

jene ostati ispod 70 USD/barel i slijedee godine, ime se poveava mogunost dinamiziranja gospodarskog rasta u zemljama poput Hrvatske (MMF procjenjuje realni rast BDP-a za ovu godinu na 0,5%, a slijedee na 1%).

Vrlo slini trendovi, gotovo preslikani, dogaaju se i na podruju Eurozone, gdje je deflacija u oujku ublaena do -0,1% na temelju blaeg pada cijena naf-tnih derivata te jaanja rasta cijena hrane (posebno nepreraene). No, utjecaj povijesno visoke monetar-ne stimulacije na podruju Eurozone (kvantitativno poputanje) koja je aktivirana tijekom oujka, poinje utjecati na jaanje inflacije koja je za travanj prema prvim procjenama Eurostata, realizirana na razini od 0,0%. Isto tako, treba spomenuti i utjecaj slabljenja vrijednosti eura prema dolaru koji poskupljuje uvoz s dolarskih trita, a od ukupnog uvoza EU, dolarska tr-ita ine gotovo 60%.

HARMONIZIRANI INDEKS POTROAKIH CIJENA U 2015. G......

Procjene Europske komisije (Spring Outlook, May 2015)

Godinja stopa promjene (%)2015.

Zemlje u kojima se oekuje deflacijaGrka -1,5 panjolska -0,6 Cipar -0,8 Litva -0,4 Slovaka -0,2 Bugarska -0,5 Poljska -0,4

lanice EU u kojima se oekuje najvia inflacijaMalta 1,3 Luksemburg 0,8 Austrija 0,8 Latvija 0,7 vedska 0,7

Eurozona 0,1 EU 0,1 Hrvatska 0,1

3/4

15

ww

w.h

gk.h

r

2015

.

No, ipak se oekuje kako e se ove godine rast po-troakih cijena i u Europi i u Hrvatskoj kretati u vrlo uskoj amplitudi oko nule prema najnovijim procje-nama MMF-a na podruju Eurozone na razini 0,1%, dok se u Hrvatskoj oekuje druga godina deflacije, i to neto otrija (-0,9%) nego prethodne godine (pre-

ma CPI). S druge strane, u Rusiji i Ukrajini oekuju se rekordne razine inflacije od 17,9% odnosno 33,5%, uz realni pad BDP-a od 3,8% odnosno 5,5%.

Istu prognozu za podruje Eurozone ima i Europ-ska komisija, a za Hrvatsku se (prema HICP) predvia blaga inflacija na takoer 0,1%.

TRITEradaZaposlenost i neZaposlenost

U oujku zapoeo uobiajeni sezonski pad nezaposlenosti.

S poecima turistike predsezone, u oujku je, pre-ma uobiajenoj shemi, zapoeo sezonski pad broja nezaposlenih. Mjeseni se pad realizirao na razini od 3,2%, odnosno za 10,5 tisua osoba, to je neto otrije nego u istom mjesecu prole godine. Tome je doprini-jelo i snanije sezonsko zapoljavanje to je vjerojatno

povezano s ranijim Uskrnjim praznicima ove godine u odnosu na prolu: u oujku je zaposleno na sezon-skim poslovima 3,4 tisue osoba, 44,6% vie nego u istom mjesecu prole godine, to je povealo i ukupno zapoljavanje (22,2 tisue osoba) u odnosu na isti mje-sec prole godine (vie za 14,6%).

Na evidenciju nezaposlenih pri HZZ-u utjee i bazni moment vezan uz dinamiku priljeva u nezaposlenost iz radnog odnosa koji je bio znatno otriji u ranijim razdobljima krize. Tijekom oujka na toj je osnovi na evidenciju ulo 12,4 tisue osoba, a tijekom prva tri mjeseca 48,9 tisua osoba (1,5% manje nego u istom razdoblju prole godine).

Vaan faktor koji utjee na stanje broja nezapo-slenih posljednjih godinu dana ostaje i snaniji odljev s evidencije HZZ-a iz drugih razloga osim zapoljava-nja, posebno zbog nepridravanja zakonskih odredbi na osnovi kojih je u oujku odjavljeno 5,9 tisua osoba (dvostruko vie nego u istom mjesecu prole godine), a u prva tri mjeseca 11 tisua osoba (98% vie nego u

Izvor: DZS, HZMO; izraun: HGK

ODNOSI KONTINGENATA NA TRITU RADA.....

1,29

1,06

1,35

1,14

1,67

1,32

1,00

1,10

1,20

1,30

1,40

1,50

1,60

1,70

1,80

I/0

1

VII

I/0

2

VII

I/0

3

VII

I/0

4

VII

I/0

5

VII

I/0

6

VII

I/0

7

VII

I/0

8

VII

I/0

9

VII

I/10 V

II

I/11 VII

I/12 VII

I/13 VII

I/14 VII

I/15

ZAPO

SLEN

I/U

MIR

OV

LJEN

ICI

OSI

GU

RA

NIC

I/U

MIR

OV

LJEN

ICI

AK

TIV

NO

.STA

NO

VN

ITV

O/U

MIR

OV

LJEN

ICI

istom razdoblju prethodne godine). Isto tako, vidljiva je i znatnija dinamika odljeva na osnovi zapoljavanja u inozemstvu u prva tri mjeseca je u inozemstvu za-posleno 1 008 osoba, 47% vie nego u usporedivom razdoblju prole godine.

Primjetno je i neto vee zapoljavanje mladih oso-ba bez staa koje je podrano kroz program Garancija za mlade pruajui poslodavcima fiskalne olakice: u prva je tri mjeseca ove godine zaposleno 12,9 tisua osoba bez staa, 20,6% vie nego prole godine. Isto tako je zaposleno neto vie osoba u dobi izmeu 20. i 30. godine, odnosno, u prva tri mjeseca ove godine 83% vie.

Uslijed svih navedenih utjecaja, broj nezaposlenih u godinjoj je usporedbi u padu posljednjih dvanaest mjeseci; u oujku je bio nii za 57,7 tisua osoba (15,3%).

U skladu s kretanjima broja nezaposlenih, realizi-ran je i neto dinaminiji pad stope nezaposlenosti (za 0,6 postotnih bodova) do razine od 19,7%. Ujedno se i u meugodinjoj usporedbi razlika (smanjenje) u razi-nama stope nezaposlenosti produbila s 2,4 postotna boda u veljai na 2,6 postotnih bodova u oujku.

No, unato padu broja nezaposlenih i stope neza-

poslenosti, stanje zaposlenosti i aktivnosti jo je uvi-jek znatno loije nego prole godine: broj zaposlenih je u oujku bio nii za 21,4 tisue (-1,6%), a kontingent aktivnog stanovnitva za 79 tisua (-4,7%) u odnosu na isti mjesec prole godine.

Stoga treba zakljuiti kako pad nezaposlenosti i stope nezaposlenosti nisu same po sebi ekvivalent poetku oporavka trita rada, osobito u kontekstu aktualnih trinih fundamenata koji i dalje ostaju bazino nepovoljni. Odnosi kontingenata na tritu rada ostaju vrlo nepovoljni, osobito odnos aktivnog i umirovljenog stanovnitva, koji pokazuje temeljnu slabost hrvatskog trita rada, a to je stopa aktivnosti.

Na razini ove godine, na temelju baznih utjecaja (manji priljev u nezaposlenost zbog dosezanja kriti-no niske razine zaposlenosti) i administriranja neza-poslenih, oekujemo blagu korekciju registrirane ne-zaposlenosti nanie, ali bez istodobnog znaajnijeg oporavka zaposlenosti i aktivnosti. Opipljiviji opora-vak trita rada treba oekivati sa stabilnijim gospo-darskim oporavkom, a dugorone kvalitativne poma-ke s realizacijom strukturnih promjena putem kojih bi se uskladila ponuda i potranja za radom.

KRETANJE BRUTO I NETO PLAE.....

Izvor: DZS; obrada: HGK

plae

Povoljnije kretanje neto plae u odnosu na bruto plau.

U veljai je zabiljeen pad plaa na mjesenoj razini uz rast na godinjoj. Tako je prosjena mjesena bru-to plaa po zaposlenom u pravnim osobama u veljai iznosila 7.837, kuna to je 1,8% manje nego u sijenju ove godine, a 0,4% vie nego u veljai prole godine.

- 2,0

- 1,0

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

4.000

4.500

5.000

5.500

6.000

6.500

7.000

7.500

8.000

8.500

I. 2014. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. I. 2015. II.

%

HR

K

Bruto plaa Neto plaa Godinja stopa promjene realne neto plae (desno)

3/4

17

ww

w.h

gk.h

r

2015

.

Istodobno je prosjena neto plaa po zaposlenom u veljai iznosila 5.565 kuna, to je 1,6% manje nego u prethodnom mjesecu, a 2,5% vie nego u veljai 2014. godine. Zbog deflacije realne su plae na godinjoj ra-zini poveane vie od nominalnih pa je, stoga, u velja-i neto plaa realno porasla za 3,0%, a bruto plaa za 0,8%. Pad plaa u veljai u odnosu na sijeanj jest uo-biajen s obzirom na manji broj radnih dana u veljai.

Poetak ove godine obiljeava povoljnije kretanje neto plae u odnosu na bruto plau, potaknuto izvr-enim promjenama u oporezivanju dohotka. Stoga je u prva dva mjeseca ove godine, u odnosu na isto raz-doblje prole godine, prosjena neto plaa nominalno poveana za 2,2% (realno za 2,9%), dok je istodobno prosjena bruto plaa u nominalnom izrazu stagnira-la, a u realnom izrazu zabiljeila rast od 0,7%.

U prva dva mjeseca ove godine najvia prosjena mjesena neto plaa po zaposlenom isplaena je u promidbi i istraivanju trita (11.108 kn), zranom prijevozu (9.915 kn), raunalnom programiranju, savje-tovanju i djelatnostima povezanima s njima (9.157kn), proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i far-

maceutskih pripravaka (8.787 kn) te u financijskim uslunim djelatnostima (8.531 kn). Istodobno su naj-nie neto plae isplaene u zatitnim i istranim dje-latnostima (3.009 kn), proizvodnji odjee (3.058 kn), proizvodnji koe i srodnih proizvoda (3.117 kn), uslu-gama u vezi s upravljanjem i odravanjem zgrada te djelatnosti ureenja i odravanja krajolika (3.252 kn), preradi drva i proizvoda od drva (3.411 kn) te proizvod-nji namjetaja (3.674 kn).

I u veljai je zadrana situacija u kojoj, u odnosu na nama sline zemlje, Hrvatska i Slovenija jedine imaju prosjenu mjesenu bruto plau viu od tisuu eura (1.017 odnosno 1.516 eura). Istodobno je prosje-na mjesena bruto plaa u Poljskoj iznosila 953 eura, u Maarskoj 766 eura, u Crnoj Gori 732 eura, u Bosni i Hercegovini 650 eura te u Srbiji 485 eura.

Stagnantan gospodarski rast i skromni pomaci na tritu rada ne pruaju mogunost za promjene u tendenciji kretanja plaa u nastavku godine. Stoga se i nadalje oekuje stagnantno kretanje bruto plae uz rast neto plae temeljen na izvrenim promjenama u oporezivanju dohotka.

EKONOMSKIodnosi s inozemstvomVanjskotrgoVinska robna raZmjena

U prva dva mjeseca vrijednost izvoza poveana 5,8%.

Prva dva mjeseca ove godine obiljeena su razlii-tim trendovima u kretanju robnog izvoza. U sijenju je izvoz smanjen za 3,6% na godinjoj razini, na to je ponajprije utjecao izrazito veliki pad vrijednosti izvoza naftnih derivata. Pritom je vrijednost ukupnog izvoza smanjena za 187 milijuna kuna, a vrijednost izvoza naf-tnih derivata za ak 410 milijuna kuna. Na takvo kreta-

nje izvoza ovih proizvoda utjecao je izraen pad cijena sirove nafte na svjetskom tritu od gotovo 55%, ali i znatno smanjivanje domae proizvodnje. Meutim, cijene sirove nafte i kretanje domae proizvodnje utje-cali su i na znatan pad vrijednosti uvoza sirove nafte i naftnih derivata pa je i vrijednost ukupnog uvoza sma-njena za 11,2%. U veljai je, s druge strane, vrijednost izvoza poveana za 15,2% zahvaljujui izvozu ostalih prijevoznih sredstava, koje u najveoj mjeri ine bro-dovi, te u znatno manjoj mjeri zahvaljujui izvozu motornih vozila. Naftni derivati su istodobno i nadalje znatno smanjivali vrijednost ukupnog izvoza, ali je vri-jednost njihovog uvoza u veljai znatno poveana pa je i ukupan uvoz u veljai povean za 13,8%.

Ukupan je rast izvoza u prva dva mjeseca iznosio 5,8%. Najvei utjecaj na takav rast imala je poveana vrijednost izvoza ostalih prijevoznih sredstava. Izvoz ove djelatnosti, popraen istovremenim porastom industrijske proizvodnje od 23,1%, povean je ak 3,6 puta. Uz to, znatno je povean i izvoz motornih vozila, proizvoda prehrambene industrije, gotovih metalnih proizvoda (bez strojeva i opreme) te odjee. Poveanje izvoza bilo bi daleko izraenije da u prva dva mjeseca

VRIJEDNOSTI ROBNOG IZVOZA I UVOZA RH.....

Izvor: DZS; obrada HGK

nije zabiljeen visok pad vrijednosti izvoza naftnih de-rivata, od 60,4%, pri emu je iznos tog pada (659,5 mi-lijuna kuna) bio tek neto manji od ukupnog porasta vrijednosti izvoza (670 milijuna kuna).

Vrijednost uvoza u prva dva mjeseca poveana je za 2,1%, pri emu je najvie povean uvoz farmaceut-skih proizvoda, koe i srodnih proizvoda, raunala i elektronikih proizvoda te odjee. Na vrijednost uvoza takoer je znatno utjecao pad cijena sirove nafte na svjetskom tritu (uz navedeno smanjenje domae proizvodnje) pa je daleko najvei pad zabiljeen kod rudarstva i vaenja te kod uvoza naftnih derivata. Kako je rast izvoza bio znatno dinaminiji od rasta

uvoza dolo je do pada ukupnog deficita u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. U kunama je deficit bio 3,4% ili 263 milijuna kuna manji.

Prvi rezultati robne razmjene za razdoblje od sije-nja do oujka ove godine pokazuju nastavak relativno dinaminog rasta izvoza te neto manju dinamiku ra-sta uvoza. Izvoz je na godinjoj razini u kunama pre-ma prvim rezultatima povean za 7,5%, a uvoz za 4,5%. Meutim, kako u podatke za ovu godinu jo nije uklju-ena vrijednost robne razmjene ispod praga ukljuiva-nja (dio Intra EU trgovine koji zbog iznosa nije obuhva-en obrascima), ove e stope biti dodatno poveane za priblino dva do pet postotnih bodova.

platna bilanca

Smanjenje suficita na tekuem raunu platne bilance u 2014. godini.

Prole je godine realiziran suficit u razmjeni roba, usluga i kapitala Hrvatske s inozemstvom, i to drugu uzastopnu godinu. To je, zapravo, neuobiajeno sta-nje za hrvatsku ekonomiju koja je bila ustrajna neto uvoznica prethodnih dvadesetak godina (suficit te-kueg rauna platne bilance ostvaren je samo 1994.

godine, neposredno nakon uvoenja Stabilizacijskog programa, ali iz tog doba statistika nije usporediva, pa i to treba uzeti s rezervom). Hrvatska ekonomija, kao i sva neto uvozna gospodarstva, u krizi je reagirala eksternom prilagodbom kroz kontrakciju deficita: od 2009. godine, manjak se postupno smanjivao da bi u 2013. i 2014. godini preao u suficit.

U 2014. godini suficit je realiziran na razini od 286,4 milijuna eura, to je 20,2% manje nego prethod-ne godine. Pritom je razvidno pogoranje s obzirom na prethodnu godinu tijekom prva tri kvartala (u prva dva je ostvaren vei manjak, tijekom treeg manji viak), a jedino je u posljednjem kvartalu realizira-

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

I - II 2009. I - II 2010. I - II 2011. I - II 2012. I - II 2013. I - II 2014. I - II 2015.

mili

juni

HR

K

Izvoz Uvoz

3/4

19

ww

w.h

gk.h

r

2015

.

SALDO TEKUEG RAUNA PLATNE BILANCE.....

Izvor: HNB; obrada HGK

no poboljanje kroz ostvarenje neto nieg deficita (-26,8%).

Razlozi pogoranja stanja odnosno smanjenja suficita loije su izvedbe na podraunima primarnog i sekundarnog dohotka uz istodobno premalu kom-penzaciju rasta vika s podrauna usluga i smanjenja manjka s robnog podrauna. Naime, deficit na po-draunu primarnog dohotka povean je za ak 49,6% uslijed rasta rashoda od 28,3%, primarno na osnovi po-veanja zadrane dobiti, dok je na podraunu sekun-darnog dohotka suficit smanjen za 26,9%, primarno na osnovi uplata obveza po lanstvu u EU uz premalu vrijednost s osnova povlaenja sredstava iz fondova EU. Naime rashodi su na ovom podraunu porasli za 33,2% ime su dosegli rekordnu razinu od 995,5 mili-juna eura, dok su prihodi stagnirali odnosno blago se smanjili za 2,2%.

Iako su preostala dva podrauna (roba i usluga) pokazala neto povoljniju realizaciju u odnosu na prethodnu godinu, pomaci su bili preskromni da bi

kompenzirali pogoranja s dohodovnih podrauna, odnosno donijeli rast suficita cijeloga tekueg rau-na. Kod roba, pozitivan pomak se odnosi na suenje deficita za 3,9% uslijed otrijeg rasta izvoza (9,3%) od uvoza (3,7%), a kod usluga rast suficita za 6,2% uslijed rasta prihoda (3,5%), primarno od djelatnosti meu-narodnog turizma (2,8%) koji, meutim, ipak jo nije dosegao nominalnu razinu iz 2008. godine (ostao je nii za 0,8%).

Uslijed veeg relativnog smanjenja suficita na te-kuem raunu od kontrakcije BDP-a, udio se suficita u BDP-u smanjio u odnosu na prethodnu godinu, i to za 0,16 postotnih bodova, s 0,82% na 0,66%.

U ovoj godini, koju procjenjujemo gospodarski stagnantnom, oekujemo ponovno ostvarenje niskog suficita, na razini od oko 0,5% BDP-a. Bez strukturnih pomaka kojima bismo se odvojili od koncepta rasta te-meljenoga na inozemnom dunikom kapitalu, s gos-podarskim oporavkom u kraem roku oekujemo i po-novno vraanje deficita na tekui raun platne bilance.

- 5.000

- 4.000

- 3.000

- 2.000

- 1.000

0

1.000

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

mili

juni

EU

R

inoZemna iZraVna ulaganja

Agrokorovo preuzimanje Mercatora podiglo vrijednost FDI-a u 2014. godini.

Prema preliminarnim podacima HNB-a, u 2014. go-dini kanalom izravnih inozemnih ulaganja u Hrvatsku je priteklo 2,9 milijardi eura. U odnosu na prethodnu godinu, porast je vrlo znaajan, na razini od ak 291%. Pritom se gotovo tri etvrtine odnosilo na vlasnika ulaganja (2,01 milijardi eura), najvie od 2008. godi-ne, zatim 14% na zadranu dobit (411,6 milijuna eura), najvie od 2010. godine, te 14% (418,9 milijuna eura) na dunike instrumente, najvie od 2009. godine.

No, to, naalost, nije slika naglog i ekstremnog oporavka izravnih ulaganja, ve posljedica admini-strativne statistike koja kao FDI biljei i tzv. kruna ulaganja (round tripping) koja u naelu predstavlja-ju samo zabiljeku prolaza kapitala kroz zemlju (ista vrijednost ulazi i istodobno izlazi iz zemlje). Naime, tijekom drugog je kvartala obavljena velika transakci-

ja koja je povezana s Agrokorovim preuzimanjem slo-venskog Mercatora, a koja je obavljena putem tvrtke u Nizozemskoj. Uslijed toga je i Nizozemska zabiljeena kao najvei ulaga u 2014. godini s ak 2,4 milijarde eura vrijednosti FDI-a, odnosno 84% ukupne vrijedno-sti FDI-a u 2014. godini, a djelatnost u koju je najvie uloeno Ostale poslovne djelatnosti u koju je tijekom prethodne 21 godine (1993.-2013.) uloeno tek 1,5 mili-jardi eura. Transakcija odnosno kruno ulaganje po-tvruje i ekstreman rast hrvatskih ulaganja u inozem-stvo od povijesno visokih 1,7 milijardi eura. Meutim, kada se oduzme vrijednost krunih ulaganja, vidljivo je kako je vrijednost izravnih ulaganja daleko niih 1,3 milijarde eura, to je i dalje znatno vie nego prethod-ne godine (+89%). No, iako je taj porast visok u rela-tivnom izrazu zbog izrazito niske baze (2013. godine je realizirano samo 735 milijuna eura, najmanje od 1998. godine), ipak apsolutni prirast od 655 milijuna eura i nije tako znaajan.

Stoga zakljuujemo kako ipak nema oporavka izravnih inozemnih ulaganja kao najpovoljnijeg oblika inozemnog kapitala, a procjenjujemo kako e se on i odgaati dok se ne osigura kontekst povoljne inve-sticijske klime u Hrvatskoj, to podrazumijeva stalno spominjane strukturne reforme.

INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA.....

Izvor: HNB, obrada HGK

- 1.000,0

0,0

1.000,0

2.000,0

3.000,0

4.000,0

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

mil.

EU

R

Hrv

atsk

a ul

agan

ja u

inoz

emst

vo

Inoz

emna

ula

ganj

a u

Hrv

atsk

u

3/4

21

ww

w.h

gk.h

r

2015

.

TEAJi meuvalutarni odnosiOujak i travanj obiljeeni aprecijacijom kune prema euru.

Kuna je tijekom treeg i etvrtog mjeseca jaa-la prema euru, tako da je njezina vrijednost krajem travnja bila 1,3% vea nego poetkom oujka. Takav trend jaanja kune zapoet je deviznom intervencijom HNB-a u drugom dijelu veljae, kojom je poslovnim bankama prodano 172,3 milijuna eura. To je bila druga devizna intervencija u ovoj godini pa se ukupan iznos deviza koji je HNB prodala bankama poveao na 498,9 milijuna eura. Kraj veljae i poetak oujka obiljee-ni su i poveanom potranjom za kunama, to je bio jedan od faktora rasta vrijednosti kune, ali je od sre-dine oujka potranja smanjena, a novano je trite obiljeeno visokom kunskom likvidnou. Daljnje je jaanje kune, stoga, bilo posljedica poveane ponude deviza, prvenstveno povezane s uskrsnim blagdanima i poetkom turistike predsezone, te jednim dijelom

i s pozitivnim trendovima u vanjskotrgovinskoj raz-mjeni. Tako je povremeni rast potranje za devizama samo u manjoj mjeri utjecao na kraa razdoblja depre-cijacije kune. Tijekom prva etiri mjeseca, vrijednost je kune prema euru dosta oscilirala, ali je prosjeni sred-nji teaj eura za to razdoblje tek neznatno odstupao od prologodinjeg, odnosno bio je samo 0,2% vei.

Ameriki je dolar tijekom oujka i travnja jaao prema euru, a time i prema kuni. Osobito se to odno-si na prvu polovinu oujka koja je zavrila vrijednou dolara od 7,26 kuna, kakva nije zabiljeena od kraja 2002. godine. Slabljenje eura prema dolaru odreeno je razlikama u monetarnim politikama ECB-a i FED-a te gospodarskim pokazateljima za euro zonu i SAD. Poetkom oujka ECB je zapoeo realizaciju programa otkupa obveznica, odnosno poveao ekspanzivnost svoje monetarne politike, to je utjecalo na pad vrijed-nosti eura. FED je, s druge strane, odgodio odluku o terminu podizanja referentnih kamata, to je sprijei-lo izraeniji pad vrijednosti eura. Gospodarski su po-kazatelji bili na strani SAD-a, odnosno dolara, to se posebno odnosilo na trite rada i ubrzavanje inflacije prema poeljnoj, ali su drugi dio travnja ipak obiljeile relativno nepovoljne vijesti iz amerikoga gospodar-stva, osobito podatak o znatno manjem rastu od oe-kivanog BDP-a u prvom kvartalu (0,2% u odnosu na prethodni kvartal). Naime, prvi je kvartal obiljeen ne-gativnim doprinosom izvoza, investicija nerezidenata te dravne potronje. Uslijed takvih kretanja, dolar je


PROSJENI SREDNJI TEAJ HRK/EUR I HRK/USD.....

7,28

7,66

4,96

6,87

4,5

5,5

6,5

7,5

8,5

I - IV 2008. I - IV 2009. I - IV 2010. I - IV 2011. I - IV 2012. I - IV 2013. I - IV 2014. I - IV 2015.

HR

K

HRK/EUR HRK/USD

TRITEkapitalaNastavak niskog prometa na Zagrebakoj burzi.

Unato i dalje prisutnim neizvjesnostima i rizici-ma, na svjetskim se tritima kapitala zadrava ra-stui trend kretanja cijena dionica, prvenstveno kao rezultat nastavka voenja ekspanzivne monetarne politike. Povremena kolebanja cijena povezana su s objavom poslovnih rezultata tvrtki, geo-politike ten-

zije te procjene trenutka kada e Fed podii kamatne stope u SAD-u. Tako je u travnju ameriko trite bilo pod pritiskom neto loijeg rasta amerikoga gospo-darstva nego li je to bilo oekivano, to se pripisuje trajku u amerikim lukama, nepovoljnim vremen-skim prilikama, ojaanom teaju amerikog dolara i utjecaju niskih cijena nafte. Meutim, i u takvim su okolnostima S&P indeks i Nasdaq porasli na najvie razine u povijesti, prvenstveno zbog snanog rasta cijena dionica tehnolokog sektora. Na europskom tr-itu kapitala, uz jo uvijek otvoreno pitanje dunikih problema Grke, optimizam su ojaali povoljni poetni rezultati novih mjera Europske sredinje banke. Visok rast cijena dionica biljeen je na ruskom i kineskom tritu kapitala zbog stabilizacije ekonomskih prilika u Rusiji te najavi i primjeni dodatnih poticajnih mjera u Kini. U takvim je okolnostima u travnju Nasdaq po-

PROMET NA ZAGREBAKOJ BURZI.....

Izvor: Zagrebaka burza; obrada: HGK

na kraju travnja, prema teajnoj listi ECB-a, vrijedio samo 0,2% vie nego na poetku oujka, ali je njegova vrijednost prema euru i dalje bila znatno vea nego na poetku godine (8,3%). Prema kuni, dolar je istovreme-no ojaao, i to za 9,5%, dok je njegova prosjena vrijed-nost u prva etiri mjeseca na godinjoj razini poveana za ak 23,4%.

Problemi euro zone, prije svega povezani s doga-ajima u Grkoj, te monetarna politika ECB-a oslabili

su u prva etiri mjeseca ove godine euro prema tri va-lute najvanijih vanjskotrgovinskih partnera EU. Tako je prosjena vrijednost eura u tom razdoblju prema dolaru smanjena na godinjoj razini za 18,7%, prema kineskom juanu za 17,3%, a prema vicarskom franku za 13,0%. Prosjena je vrijednost eura, tako, prema valutama najznaajnijih partnera poveana samo prema ruskoj rublji, i to za 40,4%, to je bila posljedica ukrajinsko-ruskog sukoba i uvedenih sankcija.

1.000

1.100

1.200

1.300

1.400

1.500

1.600

1.700

1.800

1.900

2.000

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

4.500

5.000

I 20

14. II III IV V VI

VII

VIII

IX X XI XI

I

I 20

15. II III IV

bodo

va

mili

juna

HR

K

OTC promet (lijevo) Blok promet (lijevo)Redovni promet (lijevo) CROBEX (desno)

3/4

23

ww

w.h

gk.h

r

2015

.

rastao za 0,8%, Dow Jones za 0,4%, S&P za 0,3%, lon-donski FTSE100 za 2,8%, pariki CAC40 za 0,3%, dok je frankfurtski DAX izgubio 4,3% svoje vrijednosti. Isto-dobno je japanski Nikkei225 porastao za 1,6%.

Na domaem je tritu kapitala nastavljeno raz-doblje niske aktivnosti. Redoviti se promet u oujku i travnju spustio ispod razine od 200 milijuna kuna, pri emu je travanjski promet bio 4,6% nii od onog ostva-renog u oujku. Pritom je promet dionicama bio nii za 5,1%, a obveznicama za 13,6%. Ipak, dio pozitivnih kre-tanja sa svjetskih trita prelio se i na domae trite putem blagog rasta cijena dionica pa je tako Crobex u travnju porastao za 2,3%, a Crobex10 za 3,0%. Navede-nim se rastom Crobex uspio tek vratiti na razine s kra-ja prole godine, odnosno krajem travnja je bio 0,4% vii od vrijednosti koju je biljeio na kraju 2014. godine. U travnju je rast zabiljeila i veina sektorskih indek-sa, osim CROBEXtransporta koji je korigiran za 5,4% i CROBEXturista koji je izgubio 0,1% svoje vrijednosti.

U travnju se na Zagrebakoj burzi najvie trgovalo dionicom HT d.d., s kojom je ostvaren promet od 31,6

milijuna kuna. Slijedi je Valamar Riviera d.d. s prome-tom od 15,3 milijuna kuna, Adris grupa d.d. s prome-tom od 9,0 milijuna kuna, Zagrebaka banka d.d. s prometom od 7,9 milijuna kuna te Ericsson Nikola Te-sla d.d. s prometom od 7,6 milijuna kuna. S navedenih pet dionica ostvareno je 46% ukupnoga dionikog pro-meta na Zagrebakoj burzi.

Na susjednim regionalnim tritima kapitala u trav-nju je, u pravilu, biljeen rast cijena. Najvie je porastao beogradski BELEX15 (za 4,9%) oscilirajui oko psiholo-ke granice od 700 bodova, a rast su zabiljeili ljubljanski SBI-TOP (2,4%) i sarajevski SASX10 (0,2%). Istodobno je makedonski MBI10 izgubio 3,2% svoje vrijednosti.

Promjena situacije niskog prometa i stagnantnih cijena, koja ve dulje vrijeme karakterizira Zagrebaku burzu, jo se ne nazire s obzirom na to da i dalje izosta-je znatniji gospodarski rast koji bi pobudio poslovni op-timizam. Pritom bi pojaan interes investitora mogle donijeti nove inicijalne ponude kapitala i planirane pri-vatizacije HEP-a i HAC-a, ako bi bile koncipirane onako kako bi koristilo razvoju domaeg trita kapitala.

MONETARNAkretanjaKreditna aktivnost banaka i dalje je suzdrana u Hrvatskoj, u EU prvi znakovi oporavka.

Nakon dva mjeseca skromnoga nominalnog rasta (u kontekstu deprecijacije kune prema CHF), u oujku je vrijednost kreditnog portfelja poslovnih banaka po-novno smanjena (-1,1%), i to najotrijom mjesenom stopom pada od jeseni prole godine. Pootrenje di-namike pada povezano je sa znatnijim razduivanjem sektora drave koja je u oujku smanjila svoje kreditne obveze za visokih 2,7 milijardi kuna (-4,6%). No, pad je realiziran i prema privatnom sektoru (-0,5%), uslijed razduivanja sektora trgovakih drutava (-0,4%) te stagnacije vrijednosti kreditne zaduenosti sektora kuanstava (+0,1%) u kontekstu mjesene deprecija-

cije kune prema vicarskom franku (1,4%). Uz ovakva mjesena kretanja, dinamike se u godinjoj uspored-bi nisu znaajnije promijenile: stopa rasta prema pri-vatnom sektoru ostala je negativna (-0,5%), pri emu se pad prema sektoru trgovakih drutava zaotrio (s -0,9% u veljai na -2,3% u oujku), dok se kod sektora kuanstava stopa blagog rasta smanjila (s +1,0% na +0,9%). Pritom treba napomenuti da godinje promje-ne i nadalje treba promatrati u kontekstu izraene de-precijacije kune prema vicarskom franku (16,3%), koja ima posebno jak znaaj kod sektora kuanstava zbog povezanosti znaajnijeg dijela kredita s ovom valutom (oko 16%).

U tom kontekstu, moemo zakljuiti da realno i dalje nema povoljnih pomaka u kretanju kreditne ak-tivnosti poslovnih banaka koje su optereene visokim udjelom neprihodonosnih kredita (sada imaju i dodat-ni troak koji proizlazi iz administrativnog fiksiranja teaja CHF/HRK), a ne nazire se znaajniji oporavak potranje. U skladu s visokom zaduenou stanov-nitva, nepovoljnim razvojem odnosa na tritu rada i poslovnim pesimizmom, u cijeloj ovoj godini teko moemo oekivati vee promjene realnoga kretanja kreditnih agregata.


NOMINALNA GODINJA STOPA RASTA KREDITA POSLOVNIH BANAKA.....

S druge strane, stanje slinih simptoma na po-druju eurozone (oteana protonost transmisijskog mehanizma prema privatnom sektoru, s tim povezani deflatorni pritisci te spor gospodarski oporavak) kao da se poinje mijenjati. Naime, Europska centralna banka (ECB) od sredine prole godine vrlo aktivno ko-risti svoje konvencionalne, a potom i nekonvencio-nalne instrumente kako bi se potaknuo gospodarski rast i inflacija pribliila ciljanoj razini. Najnovija mjera otkupa obveznica sa sekundarnog trita koje izdaju

drave europodruja, agencije i europske institucije (tzv. kvantitativno poputanje, QE) koja je krenula u realizaciju u oujku, ini se kako ve ima prve efekte. Naime, ECB je objavila kako je krajem oujka zabilje-en prvi pozitivni rast kredita poslovnih banaka pri-vatnom sektoru (+0,1%) od sredine 2012. godine, dok se ujedno u travnju procjenjuje pomak inflacije prema pozitivnom rastu (prema prvim se procjenama oeku-je inflacija na razini 0,0%).

- 15,0

- 10,0

- 5,0

0,0

5,0

10,0

I II III IV V VI

VII

VIII IX X XI XI

I I II III IV V VI

VII

VIII IX X XI XI

I I II III IV V VI

VII

VIII IX X XI XI

I I II III

2012. 2013. 2014. 2015.

%

Stan

ovni

tvo

Trgo

vak

a dr

utv

a

Uku

pno

svi k

redi

ti

LIKVIDNOSTi solventnostU veljai nastavljen blagi pad neizvrenih obveza za plaanje poslovnih subjekata.

Krajem veljae, vrijednost neizvrenih osnova za plaanje poslovnih subjekata iznosila je 28,9 milijardi kuna, neto nie nego prethodnog mjeseca (-1,2% ili

za 350 milijuna kuna). Time ovaj pokazatelj likvidnosti realnog sektora nastavlja kretanje blago poloenom krivuljom, sugerirajui izostanak brzih rjeenja pro-blema koji je jedan od velikih ograniavajuih faktora oporavka poslovnog sektora.

Naime, predsteajna nagodba kao osnovni in-strument nije donijela oekivane rezultate: od 1. 10. 2012. godine (kada je zapoela primjena Zakona o fi-nancijskom poslovanju i predsteajnoj nagodbi) do 8. 5. 2015. godine, ukupna vrijednost prijavljenih ob-veza u procesu predsteajne nagodbe iznosila je 72,2 milijarde kuna, od ega je za samo 42,1% vrijednosti sklopljena nagodba, odnosno za samo 25,6% pri-javljenih predmeta. Predsteajne nagodbe utjecale su na prevagu trenda vrijednosti neizvrenih osno-

3/4

25

ww

w.h

gk.h

r

2015

.

MJESENA STOPA PROMJENE VRIJEDNOSTI NEIZVRENIH OSNOVA ZA PLAANJE I NJIHOVO SMANJENJE S OSNOVA PREDSTEAJNIH NAGODBI.....

Izvor: FINA, obrada HGK

va za plaanje, koji je do tada bio otro rastui, no s druge strane nije na zadovoljavajui nain utjecala na restrukturiranje i oporavak tvrtki i brzo saniranje likvidnosnih tekoa. Tako je od listopada 2012. go-dine do veljae 2015. godine ukupna vrijednost neiz-vrenih osnova za plaanje pala za samo 35%, zadr-

avi se na visokoj razini od 47% vrijednosti novca u optjecaju.

U nastavku godine, u kontekstu gospodarske sta-gnacije ne oekujemo veu promjenu postojeeg tren-da koji e i dalje ostati vrlo blago padajui, bez nekih konanih rjeenja tog problema.

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

- 7

- 6

- 5

- 4

- 3

- 2

- 1

0

1

31.1

0.2

012

.

31.1

2.20

12.

28.0

2.20

13.

30.0

4.20

13.

30.0

6.20

13.

31.0

8.20

13.

31.1

0.2

013

.

31.1

2.20

13.

28.0

2.20

14.

30.0

4.20

14.

30.0

6.20

14.

31.0

8.20

14.

31.1

0.2

014

.

31.1

2.20

14.

28.2

.20

15.

mili

jard

e H

RK

%

Sman

jenj

e ne

izvr

eni

h os

nova

s

osno

va p

reds

tea

jnih

nag

odbi

(des

no)

Mje

sen

a st

opa

prom

jene

vri

jedn

osti

ne

izvr

eni

h os

nova

za

pla

anja

(lije

vo)

Line

arni

tre

nd m

jese

ne

stop

e

DRAVNIproraunProvedba ozbiljne fiskalne konsolidacije i dalje izostaje.

S obzirom na to da je Europska komisija utvrdila makroekonomske neravnotee i postojanje preko-mjernoga proraunskog manjka, Hrvatska je u okviru ciklusa Europskog semestra izradila Nacionalni pro-gram reformi 2015 i Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2015. 2018., putem kojih, uz ostalo, nastoji definirati i razraditi strukturne mjere koje bi omoguile svoenje deficita i duga ope dra-

ve u prihvatljive okvire (deficit ispod 3% BDP-a, a dug ispod 60% BDP-a). Zadatak je sloen i teak jer prote-klih godina nisu izvrene dovoljno duboke prilagodbe i dovoljno snane strukturne reforme, a istodobno je primjena ESA 2010 metodologije proirila obuhvat ope drave i time dodatno naruila proraunske pro-porcije.

Tako su, prema ESA 2010 metodologiji, u 2014. godini ukupni prihodi prorauna ope drave iznosili 139,1 milijardu kuna (42,3% BDP-a), istodobno su uku-pni rashodi ostvareni u iznosu od 157,9 milijardi kuna (48,0% BDP-a), to je rezultiralo proraunskim manj-kom u iznosu od 18,8 milijardi kuna (5,7% BDP-a). U odnosu na prethodnu godinu prihodi su smanjeni za 842,5 milijuna kuna ili za 0,6%, istodobno su rashodi poveani za 329,6 milijuna kuna ili za 0,2%, to je re-zultiralo poveanjem deficita za 1,2 milijarde kuna ili za 6,6%.

Na razini EU28 proraunski je deficit smanjen sa

UDIO PRIHODA, RASHODA I DEFICITA OPE DRAVE U BDP-u (%).....

Izvor: HNB; obrada: HGK

-3,2% BDP-a u 2013. godini na -2,9% u 2014. godini, pri emu su etiri zemlje (Danska, Njemaka, Estonija i Luksemburg) zabiljeile ak i proraunski viak. S dru-ge strane, najvii udio deficita u BDP-u ostvaren je na Cipru (-8,8%), u panjolskoj (-5,8%), Hrvatskoj (-5,7%), Ujedinjenom Kraljevstvu (-5,7%) i Sloveniji (-4,9%). Pritom je deficit, vii od maastrichtski dozvoljenih kriterija od 3% BDP-a zabiljeen u dvanaest zemalja, ukljuujui i Hrvatsku. Zabrinjavajua je injenica da se Hrvatska sa estog mjesta prema veliini deficita u 2013. godini popela na tree mjesto u 2014. godini. Prema udjelu proraunskih prihoda u BDP-u (42,3%) Hrvatska se nalazi neto ispod prosjeka EU28 (45,2% BDP-a), ali je prema udjelu proraunskih rashoda u BDP-u (48,0%) gotovo na prosjeku EU28 (48,1% BDP-a), unato znatno nioj razini gospodarske razvijeno-sti.

Programom konvergencije predvieno je smanje-nje deficita u 2015. godini na 5,0% BDP-a (2016. na 3,9%, 2017. na 2,7% te 2018. na 2,4% BDP-a) ime bi se, de facto, zadovoljavanje maastrichtskog kriterija po-maklo za jednu godinu u odnosu na plan iz prologo-dinjeg programa. Predloene mjere strukturnog ka-raktera koje bi to omoguile, i dalje se jednim dijelom temelje na poveanju prihoda (fiskalni uinak od 0,3% BDP-a u ovoj i narednoj godini), a drugim dijelom na prilagodbi proraunskih rashoda (s fiskalnim uinkom od 0,4% BDP-a u ovoj i 0,6% BDP-a u narednoj godini).

Dio fiskalne prilagodbe adresiran je i na izvanprora-unske korisnike i trgovaka drutva u vlasnitvu RH te na jedinice lokalne i podrune (regionalne) samou-prave.

Navedene mjere nisu optimalno koncipirane jer pri dosegnutom fiskalnom kapacitetu zemlje i predvidivo stagnantnom gospodarskom rastu ne postoji prostor za dodatno optereivanje poduzetnitva i stanovni-tva. Stoga je konsolidacija gotovo iskljuivo trebala biti fokusirana na rashodnu stranu prorauna. Izostali su napori da se utede preliju u poboljanje konku-rentnosti gospodarskih subjekata putem smanjenja poreznog optereenja te da djeluju u pravcu povea-nja proizvodnje, izvoza i investiranja. Nasuprot tome, dio mjera na prihodnoj strani prorauna dodatno op-tereuje proizvodnju i potronju, a izvlaenjem dobiti javnih tvrtki smanjuje se njihov investicijski potencijal. Provedba identinoga koncepta u proteklim godi-nama pokazala je da takav pristup ne vodi ni prema dostatnoj fiskalnoj konsolidaciji niti prema uspostavi zamjetnijega gospodarskog rasta.

Proljetne prognoze Europske komisije samo su po-tvrdile teinu situacije u hrvatskim javnim financija-ma, skreui pozornost na neophodnost provedbe fi-skalne konsolidacije. Europska komisija predvia da e proraunski manjak u 2015. godini iznositi 5,6% BDP-a te da e se u 2016. godini produbiti na 5,7% BDP-a, to se razlikuje od projekcija Vlade Republike Hrvatske

- 10

0

10

20

30

40

50

60

Ukupni prihodi Ukupni rashodi Deficit

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

%

3/4

27

ww

w.h

gk.h

r

2015

.

Izvor: Ministarstvo financija; obrada: HGK

STRUKTURNE MJERE ZA SMANJENJE PREKOMJERNOG PRORAUNSKOG MANJKA.....

Ostvarenje u 2014 Fiskalni uinak u 2015.

Fiskalni uinak u 2016.

mln. kn % BDP-a mln. kn % BDP-a mln. kn % BDP-a

PRIHODNE STRUKTURNE MJERE

- porez na dobitke od igara na sreu 90 0,03 200 0,06

- izmjene u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem beneficiranog radnog staa 400 0,12 250 0,08

- poveanje koncesijskih naknada

- povlaenje prihoda od dobiti trgovakih drutava u dravnom vlasnitvu 70 0,02 600 0,18

- poveanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13% na 15% 1.600 0,49 800 0,24

- reinvestirana dobit 500 0,15

- uvoenje poreza na kamate na tednju 300 0,09

- naknade na telekomunikacijske usluge 160 0,05

- poveanje troarina na energente 350 0,11 430 0,13 140 0,04

- poveanje troarina na duhan 90 0,03 60 0,02

- smanjenje poreza na dohodak -1.800 -0,54

- unapreenje sustava komunalne naknade 300 0,09

UKUPNO PRIHODNE MJERE 2.670 0,82 870 0,27 1.000 0,3

RASHODNE STRUKTURNE MJERE

- naknade zaposlenima 252 0,08 446 0,13

- intermedijarna potronja 1.098 0,3 278 0,08 540 0,16

- subvencije 1.211 0,4 347 0,1 569 0,17

- socijalne naknade i socijalni transferi 936 0,3 71 0,02 200 0,06

- ostali tekui transferi i kapitalni transferi 376 0,1 255 0,08 151 0,04

- rashodi za bruto investicije u kapital 568 0,2 215 0,06 114 0,03

UKUPNO RADHODNE MJERE 4.188 1,3 1.417 0,4 2.020 0,59

IZVANPRORAUNSKI KORISNICI I TRGOVAKA DRUTVA U VLASNITVU RH 1.337 0,4 1.467 0,4 315 0,1

JEDINICE LOKALNE I PODRUNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE 1.044 0,3 200 0,06

UKUPNA FISKALNA PRILAGODBA 8.196 2,52 4.798 1,5 3.535 1,05

AGENCIJE, ZAVODI, FONDOVI I DRUGE PRAVNE OSOBE S JAVNIM OVLASTIMA 150 0,05 350 0,1

SVEUKUPNA FISKALNA PRILAGODBA 8.196 2,5 4.948 1,5 3.885 1,2

navedenih u Programu konvergencije za razdoblje od 2015. do 2018. (deficit od 5,0% u 2015. te njegovo sma-njenje na 3,9% BDP-a u 2016. godini). Prema projekci-jama Europske komisije, Hrvatska bi se, prema visini proraunskog manjka i u 2015. i u 2016. godini, nalazila

na elnom mjestu meu zemljama EU, biljeei najve-i deficit, ispred panjolske, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske u 2015. godini, odnosno ispred panjolske, Francuske i Rumunjske u 2016. godini.

DUGope draveVisok rast i primjena ESA 2010 metodologije doveli javni dug na razinu od 85% BDP-a.

Na kraju 2014. godine dug ope drave iznosio je 279,6 milijardi kuna, to je 85,0% BDP-a. Tako visoka razina duga dijelom je rezultat i primjene ESA 2010 metodologije kojom je proiren obuhvat ope drave. Pritom je ukljuivanje javnih tvrtki iz cestovnog pro-meta (HAC i ARZ) u sektor ope drave, u razdoblju od 2008. 2013., povealo udio duga u BDP-u u pro-sjeku za devet postotnih bodova, dok je reklasifikacija HBOR-a u dug ope drave poveala javni dug za do-datnih 4,4% BDP-a.

Bez obzira na metodoloke promjene, u proloj je godini nastavljen snaan rast javnog duga kao rezul-tat potrebe financiranja visokog proraunskog de-ficita. Pritom je ipak prologodinji rast od 5,0% bio znatno nii od onoga zabiljeenog u 2013. godini, koji je iznosio 16,3%, to dijelom treba pripisati i predfinan-ciranju buduih obveza ostvarenom u prosincu 2013. godine. U svakom sluaju, i nadalje se radi o visokoj

razini javnog duga te o visokoj i dugorono neodri-voj dinamici rasta koja sa sobom nosi izraene rizike povezane s financiranjem i refinanciranjem obveza, a putem negativnog djelovanja na kreditni rejting utje-e na viu razinu kamatnih stopa ime ograniavajue djeluje na gospodarski rast.

S dosegnutom razinom javnog duga od 85% BDP-a, Hrvatska se pozicionirala gotovo na razinu prosje-ka Europske unije (86,8% BDP-a), a na znatno je vioj razini od veine slinih tranzicijskih zemalja (Bugarska 27,6%, Rumunjska 39,8%, eka 42,6%, Poljska 50,1%). U posljednjih godinu dana Hrvatska je udio javnog duga u BDP-u poveala za 4,4 postotna boda, u emu ju je nadmailo tek pet zemalja lanica Europske uni-je (vedska, Cipar, panjolska, Bugarska i Slovenija). Oito je da se Hrvatska istie negativnim kretanjima, kako visinom javnog duga u odnosu na dosegnuti stu-panj gospodarske razvijenosti, tako i dinamikom nje-gova rasta.

Iako je tijekom sijenja ove godine, zbog otplate inozemne obveznice, razina javnog duga smanjena za etiri milijarde kuna u odnosu na prethodni mjesec, spustivi se na razinu od 275,6 milijardi kuna, ipak su tendencije kretanja ostale nepromijenjene. Tako je na godinjoj razini javni dug povean za 10,4 milijar-de kuna ili za 3,9% uz dominaciju sredinje drave na koju se odnosi 10,2 milijarde navedenog prirasta duga. Istodobno je lokalna drava svoj dug poveala za 173,6 milijuna kuna, a fondovi socijalne sigurnosti za 2,5 mi-lijuna kuna.

UDIO DUGA OPE DRAVE U BDP-u (%).....

Izvor: HNB i Ministarstvo financija; obrada: HGK

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

%

3/4

29

ww

w.h

gk.h

r

2015

.

Ni procjena buduih kretanja javnog duga ne pru-a optimizam u znatnije poboljanje situacije. Prema relativno optimistinim projekcijama iz Programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2015. - 2018., u ovoj e se godini zadrati visok proraunski deficit, i to na razini od 5,0% BDP-a, to e i visinu jav-nog duga do kraja godine dovesti do alarmantne ra-zine od 90% BDP-a. Navedeni Program predvia rast

javnog duga sve do razne od 92,5% BDP-a u 2017. go-dini nakon ega bi njegov udio u BDP-u trebao stagni-rati i poeti opadati. Radi toga e Hrvatska i nadalje biti izloena visokim rizicima vezanim uz financiranje i refinanciranje svojih obveza, posebno zbog injenice da je u narednom razdoblju vrlo vjerojatno poveanje kamatnih stopa na svjetskom financijskom tritu.

INOZEMNIdugNastavak laganog rasta.

Na kraju 2014. godine bruto je inozemni dug do-segao iznos od 46,7 milijardi eura, to je 705,4 miliju-na eura ili 1,5% vie nego na kraju prethodne godine. Rezultat toga je i poveanje udjela bruto inozemnog duga u BDP-u sa 105,4% u 2013. godini na 108,2% u 2014., dijelom i kao rezultat smanjenog BDP-a. Rije je o nastavku skromnog rasta inozemnog duga koji obiljeava posljednjih pet godina, pri emu je u 2011. i 2012. godini zabiljeen ak i njegov pad. Pritom su

ukupne tendencije kretanja duga pod dominantnim utjecajem s jedne strane snanog zaduivanja dra-ve koja njime financira visok proraunski deficit te, s druge strane, razduivanja bankarskog sektora koji pri posustalom financiranju poduzetnitva i stanovnitva smanjuje svoje inozemne obveze. Tako je u 2014. godi-ni u odnosu na 2013. godinu opa drava poveala ra-zinu svog inozemnog duga za 942,5 milijuna eura ili za 7,4%, dok su istodobno druge monetarne financijske institucije smanjile razinu svog duga za 996,7 milijuna eura, odnosno za 10,9%. Istodobno je dug na temelju izravnih ulaganja povean za 12,0%, inozemni dug sre-dinje banke za 5,5%, a dug ostalih domaih sektora za 0,3%.

Identine su tendencije kretanja bruto inozemnog duga nastavljene i u sijenju 2015. godine, pri emu je, na godinjoj razini, dug povean za 1,2%, dosegnuvi razinu od 46,8 milijardi eura. Pritom je u sijenju, na

VISINA I STRUKTURA BRUTO INOZEMNOG DUGA.....

Izvor: HNB; obrada: HGK

- 5%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

200

8

200

9

2010

2011

2012

2013

2014 I.

2015

Izra

vna

ulag

anja

Ost

ali d

oma

i sek

tori

Mon

et. fi

n. in

stit

ucije

Sred

inj

a b

anka

Op

a dr

ava

God

inj

a st

opa

rast

a (d

esno

)

mlr

d. E

UR

godinjoj razini, najvii rast duga zabiljeen kod izrav-nih ulaganja (12,2%), dok je inozemni dug ope dra-ve povean za 5,6%, a dug ostalih domaih sektora za 0,3%. Istodobno je smanjen inozemni dug drugih monetarnih financijskih institucija za 10,0%, te dug sredinje banke za 1,6%. Rije je o nastavku rasta za-duivanja drave koji se, s izuzetkom travnja prole godine, protee na posljednjih 65 mjeseci, dok se isto-dobno kontinuitet razduivanja banaka protegao na posljednja 33 mjeseca.

Rezultat je navedenih tendencija to da je u sije-nju ove godine, u odnosu na sijeanj 2008. godine, snano porastao udio ope drave u ukupnom bruto inozemnom dugu (s 20,0% na 28,8%), dok je, s dru-ge strane, najvie smanjen udio drugih monetarnih

financijskih institucija (s 27,0% na 17,8%). Istodobno je udio ostalih domaih sektora smanjen s 45,7% na 38,6%, dok je udio izravnih ulaganja u ukupnom bruto inozemnom dugu povean sa 7,2% na 13,9%.

Pri oekivano stagnantnom gospodarskom rastu, visokom proraunskom deficitu i zakoenoj transmi-siji bankovnih kredita prema poduzetnikom sekto-ru i stanovnitvu, i u ovoj se godini moe oekivati nastavak dosadanjih tendencija u kretanju bruto inozemnog duga, to e rezultirati njegovim blagim rastom. S obzirom na injenicu da prema dostignutoj razini duga Hrvatska spada meu visoko zaduene ze-mlje, i rizici povezani sa servisiranjem obveza ostat e snano izraeni, osobito oni koji se odnose na meu-valutarne promjene i promjenu visine kamatnih stopa.

FINANCIJSKI REZULTATIposlovanja poduzetnikaU 2014. znatno poboljan konsolidirani financijski rezultat.

U sluaju poduzetnika koji su za 2014. godinu pre-dali financijske izvjetaje, njih 104.470, poveani su prihodi na godinjoj razini, i to za 19,7 milijardi kuna, odnosno za 3,3%. Pritom su poslovni prihodi poveani za 2,6%, prihodi od prodaje za 2,5%, a prihodi od izvoza za ak 9,5%. I sam iznos poveanja prihoda od izvoza u visini 9,2 milijarde kuna pokazuje velik utjecaj pove-anja prihoda na inozemnom tritu na kretanje uku-pnih prihoda poduzetnika. Takvo kretanje prihoda od izvoza dijelom je potaknuto pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji, osobito zato to se prva polovina pro-le godine usporeivala s razdobljem prije pristupanja.

Ukupni su rashodi istovremeno poveani za 2,3% ili 13,7 milijardi kuna, pri emu su najvie poveani trokovi nabave prodane robe. Poveanje tih trokova ukazuje na vei utjecaj trgovine u kretanju ukupnog financijskog rezultata. Trokovi sirovina i materijala blago su smanjeni, i to prije svega zbog pada cijena si-rovina i energije na globalnom tritu, dok su trokovi

osoblja, pod utjecajem rasta neto plaa i broja zapo-slenih, poveani za 4,2%.

Zbog takvoga kretanja prihoda i rashoda, pozitivan konsolidirani financijski rezultat, ostvaren u visini od 9,8 milijardi kuna (dobit razdoblja), bio je 139,5%, od-

STATISTIKI IZVJETAJ O POSLOVANJU PODUZETNIKA ZA 2014. GODINU.....

Izvor: FINA; obrada: HGK

3,3 9,5 2,3 1,2 1,80,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

120,0

140,0

Ukupniprihodi

Prihodi od izvoza

Ukupnirashodi

Netodobit

Prosjenemjesene

netoplae

Prosjeanbroj

zaposlenih

God

inj

e st

ope

rast

a, %

139,5

3/4

31

ww

w.h

gk.h

r

2015

.

nosno 2,4 puta vei nego u prethodnoj godini. Premda taj pokazatelj zbog razliitog obuhvata poduzetnika nije u potpunosti usporediv s ranijim godinama, ipak treba kazati da je to najbolji financijski rezultat po-slovanja poduzetnika od 2008. godine. Taj bi rezultat

bio i bolji da nije dolo do prebacivanja gubitka s jedne banke (banke, osiguravajua drutva i druge financij-ske institucije nisu obuhvaene ovim izvjetajima) na povezanog poduzetnika, ime je ukupan pozitivan fi-nancijski rezultat smanjen za 4,2 milijarde kuna.

Dokumentacija | Documentation

Dokumentacija Documentation

Struktura

- u %Structure

- in %

Prosjek 2014=100Average 2014=100

Stope rasta - u %Growth rates - in %

III '15II '15

2013.2012.

2014.2013.

I-III '15I-III '14

III '14 IV V VI VII VIII IX X XI XII I '15 II III

Ukupno industrija 100,00 98,2 101,2 99,8 102,4 102,0 102,8 96,8 106,7 87,2 102,9 105,3 105,5 102,7 86,0 93,9 107,7 14,7 Total industryB Rudarstvo i vaenje 6,35 97,3 93,6 103,8 102,4 98,8 98,9 97,8 105,7 98,7 91,9 106,8 103,0 105,2 103,6 94,4 106,4 12,7 B Mining and quarrying

06 Vaenje sirove nafte i prirodnog plina 4,85 95,4 94,3 105,6 101,4 96,9 95,2 96,7 104,8 101,8 83,7 103,8 104,5 111,8 111,4 99,8 106,6 6,8 06 Extraction of crude petroleum and natural gas

08 Ostalo rudarstvo i vaenje 0,82 115,6 87,8 109,8 111,0 109,3 118,9 100,6 116,7 91,7 113,4 121,2 115,3 87,9 64,8 67,6 114,4 69,2 08 Other mining and quarrying

09 Pomone uslune djelatnosti u rudarstvu 0,68 92,1 94,3 92,3 101,4 99,6 100,7 99,6 103,3 93,2 105,4 109,0 93,7 94,7 94,9 88,0 94,9 7,8 09 Mining support service activitiesC Preraivaka industrija 81,77 96,0 103,1 99,4 101,4 103,6 104,7 99,6 110,7 86,3 106,3 107,6 104,8 99,0 79,4 90,2 106,4 18,0 C Manufacturing

10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 16,11 98,1 102,1 103,1 93,5 102,0 95,1 97,9 107,5 93,5 108,1 114,8 114,3 107,7 80,4 84,3 102,1 21,1 10 Manufacture of food products

11 Proizvodnja pia 4,91 97,9 96,9 98,6 85,0 104,0 107,6 132,0 141,9 117,0 79,4 86,3 91,1 130,3 59,1 59,6 88,7 48,8 11 Manufacture of beverages

12 Proizvodnja duhanskih proizvoda 0,98 87,7 85,5 115,9 97,3 111,5 136,4 114,5 106,7 82,9 93,2 92,0 92,9 124,9 109,6 86,4 87,6 1,4 12 Manufacture of tobacco products

13 Proizvodnja tekstila 0,93 104,5 94,9 111,6 103,9 122,4 123,3 110,9 102,8 83,7 108,4 110,7 98,6 79,0 81,4 105,6 103,4 -2,1 13 Manufacture of textiles

14 Proizvodnja odjee 2,55 90,1 114,5 102,7 101,7 99,8 114,9 100,6 112,7 61,2 110,6 115,4 104,7 83,6 93,8 103,2 108,2 4,8 14 Manufacture of wearing apparel

15 Proizvodnja koe i srodnih proizvoda 1,78 101,9 115,9 110,3 101,6 92,0 96,1 89,6 99,4 86,0 118,9 114,4 106,6 94,7 91,2 115,6 126,9 9,8 15 Manufacture of of leather and related products

16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namjetaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala

3,26 96,3 102,9 105,0 112,7 111,8 107,6 100,4 107,0 70,1 105,2 106,1 96,3 91,8 99,3 100,4 119,8 19,3 16 Manufacture of wood and of products of wood and cork, except furniture; manu-facture of articles of straw and plaiting materials

17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira 2,41 96,8 103,6 96,7 108,0 101,2 97,8 98,2 107,1 96,1 99,8 103,9 98,1 94,6 92,4 95,4 105,1 10,2 17 Manufacture of paper and paper products

18 Tiskanje i umnoavanje snimljenih zapisa 2,31 98,2 109,8 96,9 111,2 102,0 106,5 100,4 99,6 100,4 101,9 98,4 100,9 97,1 98,0 88,5 96,8 9,4 18 Printing and reproduction of recorded media

19 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proi-zvoda

1,84 92,5 86,7 73,7 56,3 113,3 117,4 110,4 147,5 132,3 104,8 118,1 60,6 42,2 48,3 35,1 103,8 195,7 19 Manufacture of coke and refined petrole-um products

20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 2,81 99,9 102,8 89,5 107,7 106,5 94,6 97,3 113,4 106,7 106,0 100,8 97,1 86,3 59,2 95,9 105,3 9,8 20 Manufacture of chemicals and chemical products

21 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka

5,02 98,0 112,5 94,0 114,8 83,0 91,6 86,7 125,9 40,7 115,6 98,8 134,0 103,0 78,4 107,5 115,4 7,3 21 Manufacture of basic pharmaceutical pro-ducts and pharmaceutical preparations

22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 2,71 92,0 124,4 135,7 97,3 97,9 104,4 100,8 111,6 87,6 110,3 112,5 108,8 128,9 100,1 109,6 112,3 2,5 22 Manufacture of rubber and plastic products

23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

5,51 98,7 100,8 94,2 105,5 105,6 116,4 103,3 109,4 97,5 107,6 114,6 108,2 82,3 67,4 72,6 100,8 38,8 23 Manufacture of other non-metallic mine-ral products

24 Proizvodnja metala 2,04 115,5 108,6 84,7 110,0 112,7 118,8 102,2 111,5 65,8 116,4 88,3 67,5 84,8 75,5 95,1 110,9 16,6 24 Manufacture of basic metals

25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme

6,36 103,6 94,1 92,5 105,6 106,9 113,0 93,9 111,8 87,1 100,6 102,7 93,7 85,5 79,4 93,6 108,6 16,0 25 Manufacture of fabricated metal products, except machinery and equipment

26 Proizvodnja raunala te elektronikih i optikih proizvoda

1,55 99,0 107,7 107,8 88,6 104,7 111,8 88,1 104,7 71,5 111,0 111,4 116,2 111,6 82,9 104,3 103,0 -1,2 26 Manufacture of computer, eletronic and optical products

27 Proizvodnja elektrine opreme 4,59 93,1 110,4 114,1 104,3 103,0 111,9 98,9 113,9 102,0 118,3 106,4 94,7 116,8 77,5 80,0 109,1 36,4 27 Manufacture of electrical equipment

28 Proizvodnja strojeva i ureaja, d. n. 4,03 99,9 106,8 88,7 127,1 121,2 102,9 117,0 87,9 68,4 81,9 89,1 117,7 85,8 85,4 101,4 104,2 2,8 28 Manufacture of machinery and equipment n.e.c.

29 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i polu-prikolica

0,31 100,5 107,0 87,5 92,0 81,9 99,4 93,3 111,4 80,9 110,3 159,4 125,0 83,6 61,2 73,5 88,7 20,7 29 Manufacture of motor vehicles, trailers and semi-trailers

30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 1,62 55,0 102,5 138,0 89,2 91,1 91,1 73,2 95,0 94,6 129,1 134,2 114,0 103,7 104,4 122,9 150,9 22,8 30 Manufacture of other transport equipment

31 Proizvodnja namjetaja 2,75 99,2 107,5 96,1 105,5 102,5 103,5 99,7 110,6 70,4 111,3 104,9 113,7 86,5 75,2 101,0 109,1 8,0 31 Manufacture of furniture

32 Ostala preraivaka industrija 0,62 120,6 87,7 83,7 91,7 105,6 106,2 78,9 119,8 92,1 136,1 135,5 72,7 76,1 54,5 83,0 94,0 13,3 32 Other manufacturing

33 Popravak i instaliranje strojeva i opreme 4,77 100,6 100,4 91,4 106,4 110,2 100,8 93,9 101,0 67,2 105,9 106,3 104,4 108,6 71,7 96,3 107,9 12,0 33 Repair and installation of machinery and equipment

D Opskrba elektrinom energijom, plinom, parom i klimatizacija

11,88 110,6 94,8 102,4 108,8 94,3 93,6 79,5 82,7 85,3 88,5 90,7 111,9 124,2 121,8 119,0 117,0 -1,7 D Electricity, gas, steam and air conditioning supply

35 Opskrba elektrinom energijom, plinom, parom i klimatizacija

11,88 110,6 94,8 102,4 108,8 94,3 93,6 79,5 82,7 85,3 88,5 90,7 111,9 124,2 121,8 119,0 117,0 -1,7 35 Electricity, gas, steam and air conditioning supply

INDU

gospodarska kretanja 3 4

Documents